Hamdija Šerak - Zaštita Na Radu u Šumarstvu i Drvnoj Industriji

8/18/2019 Hamdija Šerak - Zaštita Na Radu u Šumarstvu i Drvnoj Industriji

1/69


2/69

Odgovorni urednik

Ahmed Bišćević, dipl. ing.

Recenzenti

Prof. dr Sreten Vučijak, dipl. ing.

Ahmed Bišćević, dipl. ing.

Lektor

Nihad Beribak, prof.

Izdaje

Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije

za preradu drveta Bosne i Hercegovine Sarajevo

Za izdavača

Sead Hadžiabdić, dipl. ing.

Štampa

RO »DES« Sarajevo

Za štamparijuSulejman Fejzagič, graf. ing.

HAMDIJA ŠERAK, dipl. ing.

ZAŠTITA NA RADUU

ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI

Sarajevo, 1987.


3/69


4/69

1. UTICAJ RADA I USLO VA RADA NA ORG ANI ZAM ČOVJEK A

Rad je stvorio čovjeka. Društvena podjela rada uslovila jeda pojedini ljudi obavljaju različite poslove. Obavljanje poslovaizaziva fizička i psihička naprezanja u zavisnosti od uslova rada.

Vjekovna je težnja radnika da uz što manje utrošenog radaostvari što veći učinak. Za uspješnije obavljanje posla treba upoz-nati naučna dostignuća i saznanja dz fiziologije rada. Fiziologijarada ukazuje kako poslovi utiču na zdravstvenu i radnu sposob-nost radnika, koji su štetni faktori unutar radne sredine i kakose otklanjaju ili ublažuju.

Da bismo lakše shvatili uticaj rada i uslova rada na orga-nizam čovjeka, podsjetićemo se osnovnih pojmova iz nauke o

čovjeku.

1.1. čovječije tijelo

Nauka o čovje ku dijel i se na anatom iju i fizi ologi ju. Ana-tomija proučava vanjski oblik i unutrašnju građu organizma. Fi-ziologija izučava ulogu pojedinih dijelova tijela i njihovu uzajam-nu vezu.

Naučnici Šlajdn i Švan otkrili su da se živi organizmi sas-toje iz ćelija. Ćelija je osnovna jedinica organizma, u njoj se odi-gravaju osnovni životni procesi kao što su primanje hrane, disa-nje i drugo. U njoj se stvara energija neophodna za održavanježivotnih funkcija organizma i za obavljanje raznih poslova.

Sve organe u čovječijem tijelu grupišemo u slijedećih šest

sistema: — sist em organa za pokreta nje, — sist em org ana za proba vu hrane, — sis tem organa za kr vot ok, — živ čan i sis tem, — sis tem organa za iz lučivan je i — sis tem organa za dis anj e.

S i s t e m o r g a n a z a p o k r e t a n j e s ast oji s e o d kos-tiju i mišića. Mišići su sa kostima povezani tetivama. Na slici 1.prikazani su mišići tijela.

102 103


5/69

Sistem organa za kretanja služi za hodanje, trčanje, žva-kanje i rad. Mišići vrše pokrete stezanjem i opuštanjem, a kostisu im oslonac i poluga.

1. čeon i . miš ić,

2. mišić z a ž vakan j e ,3. mi ši ći v r a ta,

4. veliki ledjni mišić,5. v e l i k i pr sn i m i š i ć ,

6. kosi t rbušn i miši ć,

7 r amen i m i š i ć ,

8 dvo g l av i rut n i m i š i ć

9 . t r o g l av i r učn i m i š i ć ,

10. s jedni misjć,

(1. dvoglavi bedreni rv-ilgič,13. l isn i mišić,14 . Ahilova tetiva

Slika 1. Mišići tijela

Razlikujemo dvije vrste rada: statički i dinamički. Statičkirad je takav rad pri kom mišići ne mijenjaju svoj položaj uprostoru, na primjer držanje tereta. Pri ovakvom radu smanjena je cirkula cija krvi , mišići su zategnuti, a kapi lari stisnuti . S obzi-rom tla krv donosi hranljive, a odnosi štetne materije, organizam

.8

se pri statičkom radu brzo zamara. Dinamički rad pri obavlja-nju poslova zahtijeva veći utrošak energije, ali je snabdijevanjemišića krvlju urednije i mišići se sporije zamaraju.

S i s t em o rg a n a za pr o b a vu h ra ne s luži z a na-doknađivanje energije koju čovjek utroši za vrijeme rada. U sis-tem organa za probavu spadaju probavni trakt i pomoćni organi(si. 2).

dužnik

p luća (de3no kr i

št i ta sta ž l i jez da

pLuća(Lljevo krilo)

želudac

s l e z e n ad v a n a e s t o p a l a č n o c r i j e y o

PočeiakJ

d e b e l o c r i j e v o

" l anko c r i j e vo

mo kr aćna beš i ka

Slika 2. Organi za probavu

ishrana ovisi od starosti, fiziološkog stanja organizma i

vrste rada. Prehrambene izvore energije možemo svrstati u trivelike grupe: bjelančevine, masti i ugljični hidrati.

Korisna vrijednost ovih materija izražena po jednom gra-

mu je slijedeća:

— bje lančev ine 17 J/gramu (4 cal/gramu) — masti 38 J/gramu (9 cal/gramu) — ugl jični hidrati 17 J/gramu (4 cal/gramu)

U tabeli (si. 3) dat je pregled hranljivosti važnijih životnih

namirnica.

101


6/69

Što se tiče odnosa primljene i utrošene količine energije,imamo tri slučaja. U prvom slučaju primljena količina energijeu organizam ravna je onoj koju organizam utroši. U drugom slu-čaju hranom unesena količina energije u organizam veća je odkoličine koju organizam troši. Treći slučaj je obrnut od drugog.

SASTAV i VOt^EDKOST MEK 6 HRAME

tó, ESU {223 M S CZi -.wa

Slika 3. Hranljivost namirnica

Da bi se organizam mogao održati u životu, u njemu semora obavljati promet materije. To je potrebna energija kojaomogućuje održavanje životnih procesa, kao što su rad bubrega,

10

krvotoka, disajnih organa, jetre i slično. Taj energetski minimumzovemo »bazalni metabolizam«.

Dnevne potrebe u kalorijama ovise o stanju organizma ivrsti rada. Za stolara iznose 14.650 J (3.500 cal), za sjekača 18.000 J (4.300 cal) i si. Bil o da čovj ek miruje ili radi , u njegovom seorganizmu odvijaju fizičke i hemijske promjene odvojeno ili udru-ženo. Te promjene koje se odigravaju u ljudskom tijelu zovemo

fiziološkim procesima.S i s t em o r g an a za k r v o t o k služi za raznošenje

krvi po tijelu. Za vrijeme rada mišić dobija hranu putem krvi.U srazmjeri sa intenzitetom rada mišića, kao rezultat hemijskihprocesa razvija se toplotna energija. Jedna trećina hemijske ener-gije otpada na mehanički rad dok dvije trećine otpada na razvi-

janj e toplote.

Ž i v č a n i s i s t e m povezuje sve organe našeg tijela u jedinstvenu cje linu. Preko tog sistema čovjek oba vlj a rad nje svjes -no, a takođe svjesno izbjegava i opasnosti. Radom ovog sistemau tijelu se odigravaju i nesvjesne radnje kao što su disanje, radsrca i drugih organa.

S i s t em o r ga na za i z l u č i v a n j e d ij el i s e na orga-ne sa spoljašnjim i organe sa unutrašnjim lučenjem. U organe saspoljašnjim lučenjem spadaju pljuvačne žlijezde, žlijezde organaza varenje, bubrezi, znojne i lojne žlijezde. U organe sa unutraš-njim lučenjem spadaju štitna žlijezda, polne žlijezde, nadbubrež-na žlijezda i gušterača.

S is t e m or g an a za di sa nj e . Naše t ij elo neprekid-no proizvodi toplotu iz hrane koja sagorijeva. Za sagorijevanje

je neophodan kiseonik. Kiseonik se u ti jel o, do svake ćel ije , unosipreko organa za disanje. Čovjek udahne vazduh prosječno 16 do18 puta u jednoj minuti i to oko šest litara vazduha. Kada čov-

jek radi i savlađuje veće napore, br oj udisaja se povećava na30, 40 pa i više puta. Ubrzano disanje onemogućava normalnoprovjetravanje pluća tako da je slaba izmjena gasova u plućima,

što je štetno po zdravlje. Pluća su vrlo osjetljiva na hladnoću itoplotu pa je potrebno disati kroz nos.

103


7/69

Jiígf

2. ZDRAV LJE I ZAŠ TIT A ZDRAVL JA OD BOL EST I I POVRE DA

Čovjek je zdrav ako svi njegovi organi pravilno i skladnorade. Svjetska zdravstvena organizacija definiše pojam zdravljašire: »Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijal-nog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti«. Dušev-na (mentalna) higijena proučava mjere koje obezbjeđuju razvojzdrave ličnosti i čuvaju njeno duševno zdravlje i s njom tijesnopovezano tjelesno zdravlje.

2.1. Čuvanje zdravlja

Čovjek a okruž uje fizička, hemij ska, biološka i socijalnasredina. Fizičku sredinu čine vazduli, voda, svjetlo, klimatski fak-

tori, stanovi, naselja i si. Hemijsku sredinu čine sve hemijskematerije sa kojima čovjek u svakodnevnom životu i radu dolaziu dodir, kao sredstva za čišćenje, razne boje, otapala, pogonskimaterijali, sapun i si. U biološku sredinu spadaju razni uzročniciili prenosioci bolesti kao što su bakterije, gljivice, virusi, insekti,glodari i slično. Socijalna ili društvena sredina ima presudan zna-čaj za fizičko i psihičko zdravlje jer je čovjek socijalno biće.

Upoznaćemo se detaljnije sa glavnim faktorima koji utičuna zdravlje čovjeka.

V a z d u h je smjesa gasova. U vazduhu se normalno, pozapremini , nalazi 78% azota, 21% kiseonika dok ostatak čineugljična kiselina, plemeniti gasovi (argon, neon, kripton) i vode-na para. Ovakav sastav vazduha čini optimalne uslove za život.

U vazduhu se mogu naći i čestice prašine, gasovi, gljivice, bak-terije. To je zagađen vazduh (aerozagađenje). Aerozagađenje ječesto u gradovima i industrijskim naseljima, a posebno je opasnoako nema strujanja vazduha. Suzbijanju aerozagađenja treba pri-stupiti sistematski: odvajanjem industrijskih pogona od naselja,gradnjom visokih dimnjaka, stvaranjem vještačkog provjetrava-nja, ugrađivanjem u dimnjake filtera za pročišćavanje i slično.

V o d a treba da ima slijedeća fizička svojstva: da je bez

boje, mirisa, okusa i da je^-biijja. Svaku obojenu vodu treba

izbjegavati jer mutnoća n^já^č^'^Siče od nerastvorenih anorgan-

$L » u &t f ^ i i


8/69

skih materija, često i organskih. Voda za piće treba da ima tem-peraturu od 6 do 12°C. Bakteriološki kvalitet vode prosuđuje sepo broju klica u ml vode. Više od 50 klica po ml je znak datreba pristupiti pročišćavanju vode.

K1 i m u jedne sredine sačinj avaju temparatura, vlaga ikretanje vazduha. Visoka temperatura otežava odstranjivanje viš-ka toplote iz tijela što pogoršava visoka vlažnost i slabo stru-

ja nj e vazduha. Org ani zam se pr egri ja va, zn oj en je se smanju je pamože doći do toplotnog udara. Sa znojenjem izlazi iz organizmai so pa je potrebno u vodu koju radnik pije dodavati kuhinjskuso (oko 5 grama na litar vode). Niska spoljna temperatura odu-zima tjelesnu toplotu. Treba se dobro hraniti, oblačiti i zagrija-vati prostorije.

2.2. Lična higijena

Higijena je nauka o ljudskom zdravlju. Pravila lične higi-

je ne obuhv ata ju pravi la hi gi je ne tij ela, odj eće, načina ishrane,

života, odmora i rada, higijene duha, ponašanja na ulici, u stanu

i na radnom mjestu. Ovdje će biti govora samo o higijeni tijela

i odjeće jer su ostala pravila obrađena u drugim poglavljima.

H i g i j e n a t i j e l a . Ćovječi j e t i je lo j e obav i jeno kožom

koja predstavlja prirodnu zaštitu unutrašnjih organa od fizičkih

i hemijskih uticaja sredine u kojoj čovjek živi i radi. Gornji sloj

kože, pokožica, stalno se troši i obnavlja. Na koži se nalaze otvori

kroz koje tijelo izlučuje znoj i loj (si. 4). Ovi otvori zovu se pore.

Slika 4. Koža

Putem znoja iz tijela se izbacuju štetne materije van tijela. Uko-liko se koža redovno ne čisti, onda znoj, masnoća, izumrle ćelijei prašina stvaraju na koži sloj piijavštine. Prljavština zapuši kož-

102 103

ne pore. U prljavštini se uvijek nalazi veliki broj klica koje ošte-ćuju kožu. Najviše se prljaju ruke, lice, vrat i noge. Nečiste rukesu najčešće uzrok zaraze. Za kupanje treba upotrebljavati tekućuvođu (tuševe), jer se u vodi koja ne otiče zadržavaju klice i ne-čistoća. Kupanje ne bi trebalo da traje duže od 20 minuta jer jeto vrijeme dovoljno za odstranjivanje prljavštine. Pokvareni zubi(si. 5) mogu biti uzrok teških oboljenja srca i zglobova. Zube iusta treba prati svako jutro i svako veče. Poželjno je da svaka

osoba ima poseban ručnik.

Slika 5. Pokvaren zub

H i g i j e n a o d j e ć e . Odjeća s luži kao regulator t jelesne

toplote, a u isto vrijeme je i zaštita od lakših povreda i zagađe-nog zaduha. S obzirom da organizam diše i na kožu, treba izbje-

gavati suviše tijesnu i nepropusnu odjeću. Da ne bi došlo do su-

višnog zagrijavanja odnosno hlađenja tijela, dobra odjeća stvara

oko tijela sloj vazduha koji služi kao izolator. Zato su podesnije

poroznije materije. Obući se ne posvećuje dovoljna pažnja što

često dovodi do deformacije stopala, pretjeranog znojenja, ošte-

ćenja kože i slično. Obuća treba da je komotna, laka i prilago-

đena godišnjem dobu.


9/69

2.3. Međusobni odnosi sa fiziološkog stanovišta

Ponašanje čovjeka može se obuhvatiti kroz slijedeće kate-gorije:

— asi mi lac ija,

— akomodac ij a,

— konkurenc ija i

— konf li kt .

Asimilacija je vid odnosa pojedinaca prema svojoj zajed-nici. Socijalizmu je krajnji cilj da se interesi društva identifikujusa interesima pojedinaca što nije izrazita karakteristika klasnogdruštva. To znači da treba razvijati drugarstvo, poštovanje i ra-zumijevanje drugog i si.

Akomodacija je prilagođavanje pojedinaca društvu. Poje-dinci zadrž avaju navike, ali se pri vika vaju i na navike drugih.Uglavnom se poštuju zakon i pravila društva.

Konkurencija je takmičenje među ljudima. Konkurencijamože biti pozitivna i negativna. Pozitivna je kada usmjerava lju-de na postizanje društveno korisnih ciljeva kao što je npr. pove-ćanje proizvodnosti rada. Negativna konkurencija se očituje ustvaranju raznih grupa, koje teže nekim posebnim interesima.

Konflikt je poremećen odnos između pojedinca i zajednice.Sprečav anju i ublažavanj u sukoba mno go doprinos i mentalnahigijena. Svaka zajednica ima izvjesna pravila ponašanja svojihčlanova.

Na odnose među ljudima utiče zamor. Ako rad koji vršičovjek pređe granicu normalnog napora, dolazi do zamora. Zafiziologe zamor je smanjenje funkcionalne sposobnosti organiz-ma. Za zamorenog čovjeka to je osjećaj koji ga tjera na pres-tanak ili izmjenu vrste rada. Za radnu organizaciju zamor prouz-rokuje opadanje produktivnosti rada, povećanje broja povredana radu, greške u radu, povećanje broja izostanaka s posla i si.

Zamor može biti izazvan fizičkim, umnim i psihičkim na-prezanjem radnika.

Zamor može biti blag, akutan, hroničan i skriven.

Blag zamor nastaje kod zdravog čovjeka koji obavlja nor-malan posao, a otklanja se kraćim odmorom.

Akutan zamor nastaje pri vršenju intenzivnijeg rada u du-žem vremenskom periodu, a otklanja se dužim odmorom.

Hroničan zamor se javlja u slučaju kada se nastavi rad,a da nije otklonjen prethodni zamor.

102

Skriveni zamor se javlja u slučajevima kada čovjek iz bilokog razloga ne osjeća zamor i nastavlja s obavl jan jem posla.Skriveni zamor je čest pri vršenju poslova koji pričinjavaju po-sebno zadovoljstvo.

Hronični i skriveni zamor iscrpljuju organizam, pa on po-staje neotporan na bolesti.

Jedna od metod a za utvrđi van je stepena zamor a je met oda

mjerenja pulsa. Kod zamorenog radnika povećava se broj otku-caja srca. Nakon prekid a rada prođe izvjes no vri jem e dok otku-caji srca postanu normalni. Što je rad intenzivniji, vrijeme pre-laska na normalan broj otkucaja je duže, pa se ta dužina vre-mena koristi prilikom izračunavanja stepena zamora. Ova me-toda može korisno poslužiti prilikom određivanja trajanja dužineodmora.

Vrste odmora:

a) u toku radnog vremena,

b) u toku dana,

c) sedmični i

d) godišnji odmori.

a) U toku radnog vremena javljaju se slučajni, spontani,tehnološki, propisani i posebni odmori.

Slučajni odmori nastaju usljed kvara na mašini, zbog nes-tanka energije ili predmeta rada. Ovi odmori nisu poželjni jerdovode do prekida rada.

Spontani odmori dešavaju se kada radnik sam prekine radda bi se odmorio.

Tehno loš ki odmo ri se naj češće pr edviđa ju za grupu radnihmjesta, a uslovljeni su tehnološkim procesom. S obzirom da seočekuju, djeluju povoljno na radnika.

Propisani odmori regulišu se pravilnicima osnovne organi-zacije. Dužina trajanja propisanih odmora je najmanje 30 minuta

u toku radnog dana. Ukoliko dozvoljava tehnološki proces, boljisu češći, a kraći odmori. U vrijeme propisanih odmora radniciobično uzimaju obrok.

Posebni odmori daju se radnicima koji rade pod teškimuslovima (hladnoća, propuh, vlažnost, štetni gasovi, prašina islično).

b) Odmori u toku dana. Dnevni odmor treba da omogućipotpuno otklanjanje zamora izazvanog radom u toku radnog da-na, kako bi radnik slijedećeg dana mogao normalno da obavljaposao.

103


10/69

c) Sedmično radno vrijeme radnika iznosi 42 sata. Radnasedmica traje najmanje pet radnih dana. Sedmični odmor dolaziposlije 5 ili 6 radnih dana, a traje 1 ili 2 dana.

d) Godišnji odmor se obično koristi u ljetnjim ili zimskimmjesecima, pojedinačno ili kolektivno. Dužina trajanja godišnjegodmora zavisi od uslova pod kojim radnik radi, od stepena zala-ganja na radnom mjestu, dužine radnog staža i si.

Odmaranje može da bude aktivno i pasivno. Aktivan jeodmor (si. 6.) kroz šetnju, sport ili bavljenje nekim hobijem.

Slika 6. Aktivan odmor

Pasivan odmor je sjedenje, spavanje. Za zdravlje radnika iza odr žava nje radne sposobnosti p r ep o r uči j ivi j i je aktiv an od-mor. Odabiranje načina odmaranja zavisi od vrste posla kojiradnik obavlja u toku radnog dana.

Otklanjanje zamora može se vršiti hemijskim, fiziološkim

i psihološkim stimulatorima.U hemijske stimulátore spadaju razni hemijski preparati.

Ovim preparatima se otklanja samo osjećaj zamora, te ih trebapri mjen jiva ti samo u izuzetnim situacijama i to po preporu ciljakara.

U fiziološke stimulátore spada pranje lica i gornjeg dijelatijela hladnom vodom. Ova vrsta stimulatora preporučuje se zaradnike koji obavljaju posao pri nenormalnom položaju tijela,na visokoj temperaturi i slično. Ovi stimulatori su bolji od he-mijskih, ali ni oni ne otklanjaju zamor.

102 103

Psihološki stimulatori su najpovoljniji, a to su stvaranješto optimalnijih uslova rada.

Fiziologija rada je razradila načela zdrave ishrane radnika.Ističe se važnost uzimanja doručka, koji mora da bude kaloričan,tečan i topao. Radnici iz noćne smjene treba da uzimaju obrokiza pola noći, kako bi lakše savladali tzv. mrtvu tačku koja se

ja vl ja iza tri sata ujut ro . Pr il ikom sas tav ljanj a tabele ishrane

treba voditi računa o kaloričnoj vrijednosti i sastavu hranljivihmaterija.

Osnovna orga nizacij a je obavezna da radniku obez bije ditopli obrok. Na šumskim radilištima se obezbjeđuje topli obrokbez obzira da li isti imaju na radilištu organizovan smještaj ilise radnici svakodnevno prevoze od mjesta stanovanja do mjestarada i obratno. Izuzetno, ukoliko se radi o teško pristupačnimterenima, a zaposleno je manje od pet radnika, može se radnici-ma dati obrok pripremljen na industrijski način.

To pl i ob rok tre ba da je raznov rst an i da ima na jm an je5.432 J (1.300 cal).

2.4. Zarazne bolesti

Napretkom nauke postepeno su se otkrili i otkrivaju seuzročnici bolesti. Jednim imenom zovemo ih klice bolesti. Kliceluče otrove koji su štetni po naš organizam. Zarazne klice senalaze uglavnom u tijelu bolesnog čovjeka ili životinje. Klice seprenose na razne načine, a najčešće:

— dodirom,

— vaz duh om,

— preko gamadi ,

— vodo m,

— neopr ani m voće m i

— ze ml jo m.

Klice ulaze u tijelo na razne načine (infekcije): — prek o oč ij u,

— na nos,

— na usta,

— kroz kožu i slič no.

Jedni lj ud i su više , a dru gi ma nj e skloni ob ol je nj u od ne-kih zaraznih bolesti. Kažemo da su neki ljudi otporni ili i m u n ina neku bolest. Povećanje prirodne otpornosti postiže se vakci-nacijom. Obaveza je i društva i pojedinaca da blagovremenom


11/69

vakci nacij om onemoguće širenj e zaraznih bolesti. Mj ere koj epređuzimamo u cilju zaštite zovu se profilkatičke mjere. Sve mje-re se dijele na opšte, posebne i zakonske. Opšte mjere obuhva-taju provođenje higijenskog načina života. Posebne mjere se pre-duzimaju u cilju stvaranja otpornosti organizma. U preventivnemjere spadaju dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Dezinfek-cija je uništavanje zaraznih klica. Dezinsekcija je uništavanje in-sekata (uš, stjenica, buha, komarac, muha, moljac). Deratizacija

je uni šta vanje pac ova .

2.5. Profesionalna oboljenja

Oštećenja zdravlja, hronična ili akutna, prouzrokovana naradu zovemo profesionalnim oboljenjima. Uzroci ovih oboljenjasu u vezi s tehnološkim procesom, uslovima na radu ili opštimuslovima radnog mjesta ili radne prostorije u kojoj se radi. Uprofesionalna oboljenja ubrajamo sve pojave toksičnog i meha-ničkog porijekla zapažene u kraćem ili dužem vremenskom perio-du. Specifičnim profesionalnim oboljenjima izloženi su radniciodređenih grupa zanimanja, a ne i ostalo stanovništvo. To jezato što su samo ti radnici izloženi vrsti određenog štetnogagensa. Takva oboljenja su npr. silikoze i trovanja industrijskim

otrovima. Nisu rijetka ni kožna oboljenja, oboljenja sluha i vidaizazvana nehigijenskim uslovima rada.

U drvnoj industriji najviše profesionalnih bolesti izazivajuprašina i otrovne pare lakova, boja i ljepila. Najčešće obolije-vaju organi za disanje i krvni sudovi. Buka izaziva oštećenjasluha i nervnog sistema (upotreba motorne pile).

Profesionalne bolesti razvijaju se obično polagano. Ukoli-ko se kod nekog radnika i pored svih mjera zaštite primijetepočeci oboljenja, treba mu omogućiti rad na drugom radnommjestu.

Sve napore treba usmjeriti da do profesionalnih bolesti nedolazi. Tim problemima bave se:

— zašt ita na radu i kontr ola uslova rada ko ji mogu da

izazovu povrede i profesionalne bolesti, — higi jena rada ko ja utvrđu je i mj er i razne štet ne, fi zi čke

i. hemijske agense,

— med ici na rada ko ja pro uča va dj el ov an je štetn ih uti caj ana organizam radnika, utvrđuje potrebu da se radnik liječi irehabilituje,

— ergo no mi ja (nauka o radu) ko ja uče stv uje u proje kto-vanju. tehnoloških procesa i uslova rada koji odgovaraju radniku,a ne izazivaju profesionalne bolesti, odnosno povrede.

102 103

Uslovi radne sredine, kao i kontrolni pregledi radnika vršese češće ukoliko su opasnosti po zdravlje radnika veće.

2.6. Nesreće u kući i pogonu

Do nesreće dolazi iz obj ektiv nih i subjekti vnih uzroka.Subjektivni uzroci su:

— nes ređeni odnosi u porodi ci (ner ij ešeno sta mbe no pita -

nje i slično),

— bol est ,

— ne do vo lj no stru čno znanj e i vješ tina,

— ps ihi čki odnos pr ema radu ,

— loš i međul judski odnosi ,

— razni fa kt or i oko line i sli čno.

Subjektivni uzroci se otklanjaju dobrom organizacijom pos-la, povećanjem proizvodnosti, zainteresovanošću radnika i poveća-njem životnog standarda.

Do nesreća često dolazi u stanu (neispravno provedena elek-trična instalacija, vodovodne cijevi, dimnjaci i slično). Neispravnidimnjaci nisu u stanju da odvode sagorjele gasove, pa se oni

vraćaju u prostoriju. Naročito veliku opasnost predstavljaj uugljenmonoksid (CO) i ugljendikosid (C02). Ako u prostoriji ima12 do 35% ugljendioksida, gasi se plamen što može poslužiti kaoopomena.

Dim je opasan jer čini vazduh neprozirnim, a štipajući zaoči još više ometa gledanje. Nagrizanjem sluzokože respiratornihorgana, dim izaziva kašljanje i povraćanje.

Na slici 7 prikazani su razni slučajevi nepažnje koji moguda dovedu do nesreće.


12/69

Slika 7. b) Bačena daska sa ekserom

Slika 7. c) Prosuta tekućina

Slika 7. d) Nepokriveni otvori

Do povreda dolazi i iz objektivnih razloga. Povrede mogubiti prouzrokovane nezaštićenim dijelovima mašina, raznim kise-linama, električnom strujom, vatrom, parom i si. U slučaju dase mogla predvid jeti povreda, a nisu preduzete odgovarajućemjere zaštite, štetu nadoknađuje odgovorno lice.

Slika 8. Pravilna zaštita pri popravljanju krova

23

a) b)

a) nepravilan, b) pravilan način pretakanja otrovnih tekućina

Slika 10. Pretakanje tečnosti

Zavisno od stepena, povrede dijelimo na lakše i teže. Ulakše spadaju ogrebotine i manji udari poslije kojih radnik moženesmetano da nastavi posao. Kidanje dijelo va tijela, povredeorgana i sve povrede koje zahtijevaju dužu njegu ubrajamo uteže povrede. Najteže povrede prouzrokuju smrt.

Povrede na radu dovode do izostanaka s posla. Premor je

čest uzrok povreda, a izazivaju ga:

— slaba organiza cija radnog procesa,

— jednoli čnos t rada,

— prebrz rit am rada,

— rad u kome predugo traje stat ičko naprezan je mišića,

— nep ovo ljn i klimatski uslovi ,

— dugotrajne vib rac ije mehanizovanib alatki ,

— buka,

103


13/69

— slabo os vj et lj en je ,

— slab interes za rad,

— slabo re ago vanj e u o pasnoj situac iji ,

— po tci jenjdvanje opas nosti i

— de fekt i sluha, vida i eks tre mitet a.

Proučavajući nesreće pri radu, moramo voditi računa oslijedećem:

— uzročnoj vezi izm eđu događ aja na radu i povr ede ko ju je iza zvao,

— čin ioc ima ko ji dovode do događa ja pr i radu,

— poznava nju izvora oz lj eda (pad, skl iznuće, dodi r str uje),

— izv oru , uzr oku povrede, vrs ti nesr eća i oz lj eda, pov re-đivanju prema zanimanju i starosti.

Tehni čka zašt ita na radu ima zadatak da pr im je no m svihtehničkih sredstava fizički zaštiti čovjeka na radu. U cilju skre-tanja pažnje radnika na mogućnost povreda koriste se i očiglednasredstva upozorenja.

2.7. Alkohol kao uzročnik nesreće

Alkohol je jedan od uzročnika nesreća na poslu. Uzimanjemalkohola radnik gubi moć normalnog rasuđivanja. Nesigurnostu kretanju, uz smanjen osjećaj za opasnost, dovodi do povređi-vanja. Alkoholičar ne predstavlja opasnost samo za sebe nego iza ostalo zaposleno osoblje. Dugo i neprekidno uzimanje alko-hola postepeno uništava zdravlje. Alkohol je često uzrok i smrza-vanja jer na hladnoći alkoholom zagrijena osoba gubi mnogoviše toplote nego što je rnože proizvesti uzeti alkohol.

2.8. Prva pomoć i njega ozlijeđenih

Prva pomoć je skup postupaka i mjera kojima se spasavajuživot ili zdravlje povrijeđenog čovjeka. Ove mjere se primjenjujuna licu mjesta ili u neposrednoj blizini povređivanja. Pri obav-

ljanju posla na šumskom radilištu moraju se nalaziti najmanjedva radnika na udaljenosti sa koje se mogu vidjeti ili čuti. Ciljpružanja prve pomoći je da se povrijeđeni u što povoljnijemstanju i što prije dovede ili donese u najbližu medicinsku usta-novu. Na šumskom radilištu mora biti obezbijeđeno odgovara-

juće pr evo zno sre dst vo za prevoz po vr ij eđen ih , odnosno obol je li hradnika.

U cilj u što efik asnij eg ukazivanja prve pomoći , šumskaradilišta moraju biti povezana sredstvima za sporazumijevanje,kao što su radio-veza, telefon i slično.

25

Osnovna je ljudska obaveza da posjeduje osnovna znanjao prvoj pomoći. Pomoć treba što prije pružiti ne čekajući napomoć stručnog osoblja, jer gubitak u vremenu može biti presu-dan za povrijeđenog. Osoba koja pruža prvu pomoć treba daprocijeni kakva je pomoć u datom trenutku najefikasnija. Kodmasovnih povređivanja pomoć se najprije ukazuje najteže ozli-

je đenim.

2.9. Sredstva za pružanje prve pomoći

Za pružanje prve pomoći mogu se upotrebljavati najrazliči-tija sredstva. Zavoji se upotrebljavaju u razne svrhe, kao zaštitarana od zagađivanja, za zaustavljanje krvarenja, za stavljanjeobloga i si. U slučaju krvarenja zavoj upija manje količine krvi,ali i vrši pritisak u cilju zaustavljanja krvarenja. Zavojem semože, u slučaju lomova kostiju, tijelo ili određeni dio tijela uči-niti nepokretnim. Zavoji treba da su čisti, naročito dio koji do-lazi direktno na ranu. Na ranu se stavlja najčešće gaza, šuplji-kava pamučna tkanina, koja se nalazi u paketićima. Ukoliko sene raspolaže propisnim zavojnim materijalom, upotrebljavaju sečisti komadi platna. Ako postoji mogućnost, dobro je platno ispeg-lati. Za pružanje prve pomoći najbolji je prvi zavoj. Na omotu

zavoja nalazi se uputstvo za upotrebu. Dobro bi bilo da svakičovjek nosi po jedan prvi zavoj, slika 11.

Slika 11. Prvi zavoj

2.10. Rane i postupak sa ranama

Ranama nazivamo sve povrede kod kojih je oštećena koža.Rana najčešće nastaje usljed mehaničke sile udarom, padom iliubodom oštrim predmetom. Koža se može oštetiti i toplotom,hladnoćom, električnom strujom i hemijskim sredstvima. Zadatak

103


14/69

prve pomoći je da zaštiti ranu od zagađenja. Sa povrijeđenogdijela tijela najprije treba skinuti odjeću i obuću. Da bi seranjeni dio što manje pokretao, odjeća se prvo skida sa zdravogdijela tijela. Ako skidanje nanosi veliku bol, odjeća se para pošavovima ili siječe. Kad se rana otkrije, treba je odmah pokriti

jas tuč ićem gaze ko ji se pr ič vr šć uj e za vo je m. Rana se ne smij eispirati raznim tečnostima, u ranu se unose klice (si. 12). Poseb-

Slika 12. Ispiranje rane

no je opasno ranu ispirati rakijom, vodom ili mokraćom, jer ovetečnosti usporavaju liječenje. Čak su štetne i tečnosti kao jod,alkohol i benzin, ukoliko dođu do rane. Kod našeg naroda seuvriježilo shvatanje da su duhan, paučina, prašina ili strugotinakože dobri za zaustavljanje krvarenja (si. 13). Ovakvi prašci još

više zagađuju ranu. Na svježu ranu zabranjeno je stavljanje bilokakvih masti i meda, luka, mahovine, lišća bokvice i kupusa (si.

Slika 14. Stavljanje raznih predmeta na ranu

14). Opasno je vađenje stranih tijela, kao komada stakla, drvetai sačme (si. 15), jer se povređuju žile, živci i tkiva.

27

Slika 15. Vađenje stranih tijela iz rane

2.11. Krvarenje

Krvarenje može biti spoljašnje i unutrašnje. Unutrašnjekrvarenje je nevidljivo, dok spoljašnje predstavlja izlaženje krvikroz povrijeđenu kožu. Unutrašnje krvarenje se konštatuje poizbacivanju krvi kašljanjem ili putem izmeta i mokraće. Povrije-đeni koji je izgubio dosta krvi postaje blijed, koža mu je ljep-ljiva od znoja i uplašen je. Kod težih krvarenja pada u nesvi-

jest. Jače kr va re nj e prati zu ja nj e u ušima, žeđ, mrak pr ed oči mai slabost. Krvarenja iz manjih površinskih ozljeda sama prestaju,dok se teža moraju zaustavljati. Krv se može zaustaviti pritiskomprstima, zavojem sa pritiskom i povjeskom za zaustavljanje krva-renja. To treba da rade prisutne osobe, koje najbolje poznaju

pružanje prve pomoći. Pritisak prstima primjenjuje se samo uslučaju jakog krvarenja na glavi, rukama i nogama. Pritisak sevrši na žile koje su pri površini, a iza njih se nalazi kost kaopodloga. Zaustavljanje krvarenja na glavi vrši se pritiskom nažilu kucavicu sa strane vrata u pravcu kičme. Ako je krvarenjeiz ruke, pritiskuje se žila sa unutrašnje strane nadlaktice. Kodkrvarenja iz noge pritisak se vrši. u preponi.

Zavoj sa pritiskom omogućuje zaustavljanje krvarenja naduže vrijeme. Kod jačeg krvarenja na mjestu rane zavoj se pri-tiskuje smotuljkom gaze, tkanine, a može i komadom drveta ilikamenom (si. 16). Opasno je prejako stezanje. Ova vrsta zavoja

Slika 16. Zavoj sa pritiskom

neupotrebljiva je za vrat jer bi dovela do gušenja. Povjeska zazaustavljanje krvarenja upotrebljava se samo kada je nemoguće

103

,, Iftlli


15/69

J

zaustaviti krvarenje na ranije opisane načine. Povjeska se pos-tavlja odmah iza mjesta krvarenja (si. 17). Povrijeđeni ud ste-

Slika 17. Povjeska za zaustavljanje krvarenja

žemo dok ne prestane krvarenje (si. 18). Za povjesku može pos-

Slika 18. Uvrtanje povjeske

lužiti bilo koje platno, samo da nije uže od 5 om. Uvrtanje semože obaviti pomoću komada drveta. Kada je uvrtanje završeno,drvo se učvrsti posebnom trakom. U krajnjoj nuždi mogu seupotrijebiti i druga sredstva (npr. kaiš, si. 19).

Ako je povjeskom zaustavljeno krvarenje duže vremena,povrijeđeni dio odumire. Nije dopušteno vezivanje žicom i dru-gim tankim predmetima. Ako je povrijeđeni izgubio mnogo krvi,

29

potrebno mu je glavu niže položiti, a noge uzdignuti kako bi semozak bolje snabdijevao krvlju (si. 20).

Slika 20. Položaj tijela kada se izgubi dosta krvi

Korisno je povrijeđenom davati čaj, kafu, mlijeko, dok je alkoho l štetan. Na jv až ni je je da se po vr ij eđ en om što pr ij epruži i odgovarajuća medicinska pomoć (ljekarska).

2.12. Prva pomoć kod preloma kostiju i povrede zglobova

Kosti mogu podnijeti udare manje jačine. Ako su udarciiznad dozv olje ne jačine, dolazi do savij anja kostij u i prelom a.Ivice prelomljenih kostiju su oštre (si. 21).

Pri najmanjem pomjeran ju kostiju oštećuju se okolnatkiva. Naročito su opasna oštećenja krvnih sudova. U neposred-noj blizini preloma dolazi do izljeva krvi, otoka d promjene bojekože. Ako se dodirne otok, povrijeđeni osjeća jake bolove, čestesu i povrede zglobova, uganuća i iščašenja. Uganuće je posljedicauvrtanja ili udara. Kosti se neprirodno pomjere, pa dolazi dooštećenja zglobnih veza i zglobne čaure. Poslije povrede kosti sevrate u prvobitan položaj, ali su pokreti bolni. Kod jačeg pom- je ra nj a zg lob ova kos ti mog u iskoči ti iz zg lobova i osta ti u tompoložaju. To je iščašenje. Uganuća i iščašenja iziskuju posebnu

103


16/69

vrstu njege. Osnovno je da tijelo miruje. Povrijeđeni dio tijelatreba učiniti nepokretnim. Mirovanje i nepokretnost su potrebnida ne dođe do daljnjih povreda, naročito u toku transporta. Nijedopušteno bilo kakvo namještanje ili ispravljanje kostiju odstrane nestručnih osoba. Nepokretnost se stvara učvršćenjem dvasusjedna zgloba priručnim sredstvima (si. 22).

Slika 22. Upotreba priručnih sredstava

Podlakticu ili povrijeđenu šaku možemo učiniti nepokret-

nom vezivanjem ruke uz dasku ili vješanjem o vrat komadomplatna (si. 23). Nadlakticu treba vezivati uz predmet koji dopire

do ramena, a prelazi lakat. Ukoliko dođe do povrede zgloba nanozi, ili stopala, lakša se obuća skida, dok se teža ostavlja jer iza-ziva bolove prilikom skidanja. Predmet uz koji se vezuje nogatreba da dopire najmanje do polovine potkoljenice (si. 24). Pot-

102

koljenica se učvršćuje ili uz dvije daske (si. 25) ili uz zdravu nogu(si. 26).

Slika 24. Učvršćivanje zgloba

Na sličan način učvršćuje se i povrijeđeno koljeno pri če-mu sredstva treba da dosegnu od stopala do kuka. Kod prelomabutne kosti upotrebljavaju se jači i duži komadi.

Ako su udovi oduzeti, postoji sumnja da je došlo do pre-loma kičme. Takvu osobu ne smijemo prenositi niti pokretati bezpotrebe. Osoba se postavlja na tvrdu podlogu, a ispod slabine sepostavlja smotana odjeća.

Slika 26. Učvršćivanje potkoljenice uz nogu

Poslije ukazane prve pomoći treba povrijeđenog što hitnijeprebaciti do prve zdravstvene ustanove. Koju ćemo vrstu tran-sporta primijeniti, zavisi od vrste povrede (na rukama, u auto-mobilu, čamcem i si.). Na slici 27 prikazane su razne vrste nosila.

103


17/69

Slika 27. Razne vrste nosila

2.13 Posebne vrste povreda

a) Povrede toplotom

U povrede toplotom spadaju opekotine, sunčanica i toplotniudar. Opekotine mogu prouzrokovati vrele tekućine, usijani pred-meti, vreli gasovi, zračenja, sunce i si. Zavisno od vrste i dužinetrajanja izloženosti toplotnom izvoru nastaju razne vrste opeko-tina. Najlakše je crvenilo kože, teže opekotine su plikovi, a naj-teže izgorjetine. Osim crvenila sve opekotine su rane. Lako se za-gade. Ako opekotine zahvate više od polovine tijela najčešće susmrtonosne. Pružanje prve pomoći se ogleda u sprečavanju zaga-đivanja. Odijelo se po pravilu skida sa ozlijeđenog (SI. 28). Ako

102 103

vatra tinja, gasi se pokrivanjem odjećom, a ako se ne može uga-siti, odjeća se cijepa (si. 29).

Ako je odijelo pripijeno uz opekotinu, ne smije se skidati.Otvorene opekotine previjamo prvim zavojem. Ako je zahvaćenaveća površina, povrijeđeni se umotava u čistu plahtu. Sa opeče-nih mjesta na ruci treba oprezno skinuti sat i prsten, a sa nogucipele. Opekotine se ne smiju kvasiti bilo kakvom tečnosti. Naopekotine se ne stavljaju masti, ulje, sapun i mastilo. Povrijeđe-nom se može davati voda u kojoj je rastvorena so i soda bikar-bona.

Sunčanica je posljedica dužeg izlaganja gole glave suncu.Znaci sunčanice su jaka glavobolja, zatim i nesvjestica. Prva po-

moć se sastoji u polaganju povrijeđenog na leđa, skidanje suvišneodjeće, stavljanje hladnih obloga na glavu i davanju hladne teč-nosti. Ako povrijeđeni ne diše, treba pristupiti oživljavanju.

Topl otni udar nas taj e kada se čo vj ek duže vremena nalaziu pretoploj prostoriji. Simptomi su nesvjestica, crvenilo lica iglavobolja. Pomoć se ukazuje kako kod sunčanice.

b) Povrede hladnoćom

Povrede hladnoćom su posljedica velikog rashlađivanja or-ganizma. Zimi se treba oblačiti toplije kako bi spriječili gubitak


18/69


19/69

— pri lik om izgradnje i rekonstrukci je građevinskih obje -kata namijenjenih za radne prostorije. Odgovarajuće stručne in-stitucije obavezno kontrolišu osiguranje svih zaštitnih mjera.

— vrs te zašti tnih naprava na mašinama, alatima, uređaj imai pomoćnim sredstvima rada. Treba voditi računa o tome dazaštitne naprave spriječe da radnikovo tijelo dođe u opasnu zonu.Same naprave se kontrolišu tako da ne ometaju rad mašine kaoi da same ne predstavljaju opasnost,

— da kre tan je radnika na radnom mjestu ko ji vrše prevozbude bezbjedno,

— da se spr iječi štetno dj el ovanje buke i vib rac ija odre-đivanjem najviše dopuštene granice jačine. Ako se pojave bukai vibracija, treba obezbijediti izolovanje izvora prigušivačima islično,

— da se odrede mj er e zašti te od dodi ra ti je lom struje vi-sokog napona,

— da se vod i računa o smještaju, transportu i rukovan jumaterijalima koji mogu izazvati tjelesna oštećenja. Ovdje prven-stveno spadaju lako zapaljive materije, eksplozivi i otrovi,

—• da se obe zbi jed i zaš tita od požara,

— da se odrede sredstva lične zašti te na poj edinim radnim

mjestima,

— da se obe zbi jed i posebna zaštita za radove pod posebnimuslovima. Tu spadaju radovi pod zemljom, rad sa eksplozivom,rad u šumi, rad na stovarištu oblovine, rezane građe i slično,

— da se odrede posebni uslovi rada. Nekad se javl ja po-treba za produženjem rada, rad noću, u smjenama, poslovi kojise izvode sa skraćenim radnim vremenom i si. Propisima se utvr-đuje u kojim slučajevima se mora radniku obezbijediti ishrana,smještaj i prevoz do mjesta stanovanja.

S obzirom da su uslovi rada u svakoj organizaciji specifični,zakonska je obaveza svake organizacije da donese pravilnik ohigijensko-tehničkoj zaštiti pri radu. Pravilnik usvajaju najvišiorgani radničke samouprave a sadrži ova pravila:

1) Način orga nizova nja poslova zaštite na radu. Sva licazaduzena u zaštitnoj službi treba da imaju jasne zadatke.

2) Odnos i način saradnje zaštitne službe sa ostalim služ-bama. Ovo se naročito odnosi na zdravstvenu službu, kadrovskuslužbu i socijalne radnike.

3) Obaveze lica na radu. Sva lica treba da znaju svoje duž-nosti i obaveze posebno rukovodioci koji vrše kontrolu.

4) Postupak i način upoznavanja sa uslovima rada i opasno-stima vezanim za radno mjesto. Pripravnik se obavezno mora

104

upoznati sa svim opasnostima. Pravilnikom se reguliše i način nakoji se vrši obučavanje, vaspitanje i proširivanje znanja iz oveoblasti.

5) Pravilnikom se obuhvataju posebni uslovi i poslovi prikojima je povećana opasnost od povreda i oboljenja.

6) Koje mašine podliježu povremenim ispitivanjima i načintoga ispitivanja.

7) Postupak u vezi sa nabavkom, održavanjem i korištenje-njem sredstava tehničke zaštite i lične opreme.

8) Način ostvarivanj a obaveza organa nadzora koji pratepridržavanje propisa o zaštiti na radu, zatim vođenje evidencijepovreda, smrtnih slučajeva i si.

O sprovođenju i unapređenju zaštite na radu brinu seorgani upravljanja. Uz donošenje odluka, organi upravljanja nasvojim sjednicama razmatraju tekuća pitanja iz zaštite na radu,razmatraju izvještaje organa nadzora itd.

Zavisno od veličine organizacije, služba zaštite može seorganizovati kao zasebna ili se za zaštitu zadužuje jedno lice.Više manjih organizacija može osnovati zajedničku zaštitnu služ-bu.. Ako radniku prijeti opasnost po život zbog nepropisanih mje-

ra zaštite, on ima pravo da odbije da obavlja dotični posao dokse ne provedu odgovarajuće mjere zaštite. Ukoliko dođe do spora,odluku o ispravnosti postupka donosi nadležna inspekcijskaslužba.

2.16. Organizacija zdravstvene službe u OUR-u

Iako je broj povreda u šumarstvu i drvnoj industriji dostaveliki, izvjestan broj organizacija nema potpuno organizovanúzdravstvenu službu. Ova služba se po pravilu organizuje kao sa-mostalna. Brigu o zdravstvenom stanju zaposlenih najčešće vodireferent za zdravstvenu zaštitu, a u okviru službe zaštite na radu.Na mjesto referenta treba postavljati ljekara opšte prakse ili me-dicinskog sanitarnog tehničara.

Zdravstvena služba vodi brigu o slijedećem: — utvrđuje zdravstveno stanje novopr iml jan ih radnika i

sarađuje pri njihovom raspoređivanju na obavljanje poslova iradnih zadataka,

— upućuje radnike na zdravstv ene preg lede ,

•— stara se o higijenskim uslovima u radnim prostorijama,restoranima i spavaonicama,

— vodi evidenciju povr eda na radu i zdravstvenih oštećenja,

— ukazuje prvu pomoć i

.37


20/69

•— sarađuje i pomaže u provođenju raznih akcija koje imaju ci lj da se utvrde ili spri ječe ob ol je nj a (vakc ina ci je, fl uorograf -ska snimanja, testiranja).

2.17. Primjećivanje opasnosti

Zadatak službe zaštite na radu je da budno prati sve prom- jen e na građe vin ski m ob jekt ima, maš inama i insta lac ija ma. Re-

dovna kontrola najčešće otkriva greške koje mogu predstavljatiopasnost. Međutim, bez pomoći svih zaposlenih nemoguće je us-pješno obaviti ovaj zadatak. Ako se opasnosti primijete na vrije-me i odmah se pristupi njihovom otklanjanju, posljedice će bitidaleko manje. Varničenje na električnim instalacijama, prekomjer-no zagrijavanje i vibracije na mašinama, dim, neuobičajeni zvu-kovi — često nagovještavaju neku opasnost. O svim uočenimpromjenama treba izvijestiti službu zaštite, odnosno neposrednogrukovodioca. Dok se ispituju sumnjiva mjesta, treba isključitielektričnu struju. Najveću opasnost predstavlja požar. Ako je po-žar zahvatio neku prostoriju, pogon, treba sačuvati prisebnost jernajviše povreda nastane u panici.

102

3. POGONSKI I RADNI PROSTOR

Za izvršenje određene proizvodnje potreban je odgovarajućiprostor, odnosno proizvodne prostorije. Proizvodne površine di- je li mo na:

— površine po d maš ina ma,

— pov rš ine pod pomo ćnim sre dst vima (or mar i, po li ce) ,

— površine po d prolazi ma i trans por tni m putev ima.

Pogonski i radni prostor treba da omogući što ekonomič-niju proizvodnju, a u isto vrijeme i dobre uslove rada.

3.1. Smještaj i veličina

U drvnoj industriji uglavnom su zastupljene prizemne zgra-de, dok su zgrade na sprat rijetke. Ovo je uslovljeno težinom ma-šina i predmeta rada. Zgrade, kako pogonske tako i radne, trebagraditi po građevinskim propisima, da su stabilne, dobro osvijet-ljene, da je provedena odgovarajuća ventilacija, da nisu vlažne islično.

Podrumske prostorije treba po pravilu izbjegavati jer su

vlažne, teško je sprovesti ventilaciju, slaba je osvjetljenost i izlo-

žene su vremenskim nepogodama. Tavan podrumskih prostorija

najmanje je 0,6 metara iznad površine zemlje, a pod najviše 2,2

metra ispod površine zemlje. Radne prostorije moraju radnicima

osigurati dovoljno prostora i radne površine. Prema našim pro-

pisima, visina radnih prostorija je najmanje 3 metra, dok na

svakog radnika treba da otpadne najmanje 2 m 2 slobodne površinei 10 m3 slobodnog prostora. Ukoliko se radi o materijalima štet-

nim po zdravlje radnika, ove veličine se povećavaju u zavisnosti

od stepena štetnosti materije. Radno mjesto sačinjavaju ovi ele-

menti: radnik, prostor za rad, mašina i oprema (alat, pribor).

Rad »na radnom mjestu mora se nesmetano odvijati. Radni pro-

stor treba da omogući da se radnik može normalno kretati, si-

gurno ostavljati alat, slobodno prilaziti mašini za vrijeme oprav-

ki i da može brzo pristupiti sigurnosnim uređajima.

103


21/69

3.2. Grijanje

Grijanje je potrebno radi postizanja odgovarajuće, opti-malne klime za rad radnika. U našim uslovima grijanje je po-trebno u prelaznom i hladnom godišnjem dobu. Niske i visoketemperature štetno utiču na čitav organizam, a posebno na res-piratorne organe. Česta su reumatična oboljenja. Na subjektivniosjećaj ugodnosti mnogo utiču ishrana i odjeća. Dobro hranjen

i odjeven čovjek bolje obavlja teže fizičke poslove pri nižim tem-peraturama, dok finiji rad zahtijeva višu temperaturu jer je tro-šenje tjelesne energije manje. Temperatura prostorija treba dase kreće, zavisno od vrste rada, od 15 do 20°C. Temperatura vaz-duha ovisi od intenziteta rada, vrste poslova i mogućnosti proiz-vodne organizacije.

Nekada široko zastupljeno zagrijavanje radnih prostorijasobnim pećima, parom i toplom vodom postepeno se zamjenjuje

sistemom grijanja toplim vazduhom. Na slici 31 prikizan je sis-tem vrućeg propuha, a na slici 32 sistem jedinica (kalorifera).

Slika 32. Kalorifer

102

Ovim sistemima mnogo se ušteđuje na vodovima, a sistemimogu služiti i kao mehanička ventilacija, a ljeti i za hlađenje.Oba sistema se sastoje od ventilatora i radijatora koji su zatvo-reni zajedničkim plastom. Sistem vrućeg propuha izrađuje sena licu mjesta i ima kratke vodove kojima se šalje vazduh doradnih mjesta, što omogućava zagrijavanje samo dijelova pros-tori ja u slučaju da ne koris timo sve pros tori je u toku nekesmjene.

3.3. Ventilacija

Ventilaoija radnih prostorija vrši se radi uklanjanja neu-

godnih mirisa, suvišne toplote i vlage, uklanjanje otrovnih pli-

nova, para, dima i sitne prašine. Ventalicaja može da bude pri-

rodna i vještačka (mehanička). Ventilacija se vrši strujanjem

vazduha. Količina vazduha koja se dovodi ili odvodi iz radne

prostorije u jedinici vremena ovisi o zagađenosti, temperaturi i

vlazi.

Prirodnu ventilaciju uzrokuje razlika u temperaturama u

prostorijama i van njih. Strujanje je veće što je veća visina pro-

storije. Uvođenje prirodne ventilacije je prikazano na slici 33.

Slika 33. Prirodna ventilacija

Za prirodnu ventilaciju služe i prozori, krovni i stropni otvori i

slično. Prirodnu ventilaciju treba regulisati jer jake struje vaz-

duha mogu izazvati prehlade i druge neugodnosti kod radnika.

Kolektori (si. 34) su naprave za izlučivanje otrovnih i štet-nih materija za okolinu, kao i za sabiranje vrijednog materijala.

103


22/69

Slika 34. Kolektor

Ekshaustori su ventilatori koji isisavaju vazduh iz prostorije pu-tem kape, vodova i kolektora. Na slici 35. prikizano je nekolikonačina lokalne ventilacije, i to:

Slika 35. Lokalna ventilacija

a) Kabina za prskanje i slični ventilacioni zatvoreni pro-stor.

102

b) Kapa za bruseve.

c) Kapa za poliranje i bojenje.

d) Ekshaustorski sistem sa postranim pukotinama (za elek-

trolize).

e) Kape za odvod pare i toplote.

f) Kapa za površinsko brušenje.

g) Sto sa postranim ekshaustorom za pare otapala.

h) Površinsko brušenje.i) Stolovi sa strujom vazduha prema dole.

Opšta ventilacija u svrhu razrjeđivanja vazduha upotreb-ljava se tamo gdje onečišćenje nije preveliko. Sve prostorije ukojima se provodi mehanička ventilacija moraju imati otvore zaprirodnu ventilaciju. Ako se ekshaustorskom ventilacijom odvodivazduh iz prostorije, otvori za prirodno provjetravanje treba dasu postavljeni tako da omogućavaju dovod čistog vazduha. U pro-storijama u kojima se ne može prašina odvesti sa radnog mjesta,što znači da se prašina slobodno rasprostire po prostoriji, zabra-njuje se upotreba grijaćih tijela koja se teško čiste, kao rebarai si.

Kondicioniranje vazduha je stvaranje optimalnih uslova,

kako fizičkih tako i hemijskih, u određenoj p rostoriji . Kondicio-niranje je širi pojam od klimatizacije jer obuhvata i sanitarnotehničku kontrolu hemijskog onečišćenja vazduha. Kondicionira-njem se postiže stimulans za najuspješnije odvijanje poslova, ato znači manje umora. Na slici 36. prikazano je opšte kondicio-niranje u zimsko doba.

7

1. dovod vanjskog vazduha, 2. mreža, 3. žaluzije za vanjskivazduh, 4. regulator za najveći dovod vanjskog vazduha, 5. regu-lator za najmanji dovod vanjskog vazduha, 6. cijevi za zagrija-vanje vanjskog vazduha, 7. dovod vazduha, 8. filter, 9. regulator

103


23/69

toka vazduha, 10. vodena zavjesa, 11. eliminac ija kaplji ca, 12.obilazak, 13. cijevi za ponovno grijanje vazduha, 14. ventilator,15. motor i 16. kondicionirani vazduh.

3.4. Osvjet ljenj e radnih prostorija

Razlikujemo prirodno (dnevno) i vještačko osvjetlj enje.Dnevna rasvjeta je bolja i ekonomičnija. Dnevnu rasvjetu koristi-

mo pomoću prozora i nadsvijetla. Najbolja je rasvjeta ako suprozori postavljeni na dvije suprotne strane, od kojih je jedna južna. Udal jenos t rad nog mj es ta od prozo ra ne smij e bi ti većaod 12 metara, a kod obostrane rasvjete 15 do 18 metara. U praksise javljaju razni tipovi nadsvijetla. Širina nadsvijetla treba dabude 50 do 65 posto površine radne prostorije.

Vještačka rasvjeta se može kombinovati sa prirodnom, ačesto se i sama koristi. Vještačka rasvjeta može biti opšta i lo-kalna. Opštom rasvjetom omogućava se rasvjeta čitavnog radnogprostora. Lokalnom rasvjetom osvjetljava se pojedino radno mje-sto. Rasvjeta može da bude direktna i indirektna. Direktno svje-tlo je okrenuto prema dole. Indirektna rasvjeta baca svjetlo nastrop odakle se ono reflektuje u prostoriju. Na nekim radnimmjestima stavljaju se signalne svjetiljke koje osvjetljavaju otvo-

re u podu, jame, kanale i slično.

3.5. Buka i vibracije

Buka i vibracije štetno utiču na sluh radnika. Aritmičnai nagla buka, koja traje duži period, dovodi u početku do slab-ljenja osjetljivosti slušnog živca, zatim do djelimične gluhoće ina kraju do potpune gluhoće. Buka djeluje i na nervni sistem,izazivajući neuroze, povišeni krvni pritisak, čir na želucu i drugeorganske poremećaje. Takođe izaziva umor i nepažnju.

Oštećenja sluha spadaju u profesionalna oboljenja. Granicadozvoljenog intenziteta buke i potresa u radnim prostorijamai kod pojedinih radnih mjesta iznosi 90 decibela.

Vibracije mogu da se prenose lokalno (motorna pila) ilina čitavo ljudsko tijelo (automobil). Dužim izlaganjem tijela vi-bracijama dolazi do raznih poremećaja — tzv. »vibraciona bolest«koja dovodi do oštećenja centralnog i perifernog nervnog siste-ma, srca, krvnih sudova, mišića, kostiju i zglobova, čula vida,želuca, metabolizma i si. Pri radu sa motornom pilom najvišese oštećuju žile, živci, zglobovi i kosti. Znaci oštećenja žila naprstima ruku (»traumatska vazoneuroza«) su bolovi u prstima,prsti trnu i blijede. Promjene su uočljivije po hladnom vremenu.Oštećenja živaca izazivaju tromost mišića, a oštećenja zglobova

101

nastaju radi deformacije hrskavice pesnice, lakta i ramena. Pre-ventivne mjere za sprečavanje vibraciomh bolesti su obavezniljekarski pregledi, pravilna priprema pile za rad, pravilna teh-nika rada, smjenjivanje radnika po pojedinim fazama rada (naj-manje dva radnika u sjekačkoj grupi) i strogo pridržavanje vre-mena rada (dva sata neprekidno, odnosno četiri sata s prekidimau toku jednog dana).

Povećanu buku naročito izazivaju istrošeni, slabo sastav-

ljeni, slabo održavani i loše smješteni strojevi.

Smanjenje buke se provodi:

— iz ol aoi jom bučn ih operac ija,

— po bo lj ša nj em metod a rada sa ala tima i maš inama,

— gra đev ins ko- tehnič kim mj er ama i si.

Izolacija bučnih operacija izvodi se smještanjem bučnihmotora i mašina u zatvoren prostor izolovan zvučnim izolatori-ma. Kao izolatori mogu poslužiti i deblji zidovi i stropovi kojise prave iz više slojeva izolacionih materijala. Bolja organizacijarada i ispravnije korištenje mašina takođe smanjuje buku. Gdje

je moguć e, tre ba obezbi jedi ti hermet ičko zat va ranje prozora . Za-štiti temelja se posvećuje posebna pažnja time što se prave po-

sebni temelji za mašine koje izazivaju vibracije, a i postavlja-njem izolacionog umetka između mašine i temelja. Za izolacijumože poslužiti valjana vuna, presovano platno, guma i si. Zidovetreba oblagati materijalima koji upijaju zvuk.

3.6. Rad i čistoća u radionicama i pogonima

Radnik na radnom mjestu provodi prosječno trećinu dana.

Da bi se izbjeglo štetno djelovanje okoline po zdravlje radnika,radne prostorije treba da su čiste. Radne prostorije se boje svjet-lijim bojama kako bi se lakše mogla primjetiti prljavština. Pro-zore i sijalice treba redovito čistiti i prati jer prljavština znatnoumanjuje osvjetljenj e prostorije.

Za vrijeme rada sa drvetom stvara se dosta otpadaka iprašine. Bez obzira o kojoj se prašini radi, njeno djelovanje naorganizam je štetno. Naročito štetno djeluje na organe za disa-nje. Što su čestice prašine sitnije, to je mogućnost njenog talo-ženja u plućima veća.

Otpaci ometaju kretanje radnika i izvor su opasnosti. Iotpaci se uklanjaju na određena mjesta. Po završetku rada svakiradnik čisti svoje radno mjesto. Ako se stvaraju otpaci organskogporijekla, postavljaju se kante sa poklopcima. Dobro je organskeotpatke polijevati krečnim mlijekom ili lizolom kako se ne bi

103


24/69

skupljali štakori ili muhe koji su izvor zaraze. Ovo je naročitovažno poštovati na šumskim radilištima.

Posebnu pažnju treba posveti ti pros tori jama sanitarnegrupe.

G a r d e r o b e bi trebalo da su obavezne u većim pogo-nima, a posebno u onim s lošim higijenskim uslovima rada (si.37). Treba da se nalaze u blizini umivaonica i tuševa. U manjim

Slika 37. Garderobe

radionicama se mogu postaviti garderobni ormarići u radnu pro-storiju, ali što dalje od mašina. Veličina ormarića je obično 35 x35 x 150 cm, ispod je prostor za obuću, a iznad za kapu. Umjestogarderobnih ormarića često se uređuju vješalice.

U m i v a o n i c e treba projektovati uz garderobu kako nebi došlo do prehlađivanja oznojenih radnika. Umivaonice se ure-đuju kao posebne prostorije. Ako radnik obavlja takav posaoda je dovoljno samo pranje ruku ili pranje do pojasa, mogu sepredvidjeti umivaonici sa toplom i hladnom vodom i sudovi satečnim sapunom (si. 38).

Slika 38. Umivaonik

Č e s m e s pitkom vodom nalaze se u blagovaoni i bliziniradnih prostorija. Najbolje su česme s kosim vodenim mlazom,okrenute prema gore.

B l a g o v a o n e (menze) treba da su ugodne, svijetle izračne prostorije. Ako uz blagovaonu postoji i kuhinja, ona semora nalaziti u neposrednoj blizini, ali zasebno. Veličina blago-

101

vaone treba da je tolika da može prihvatiti najmanje 50% rad-nika iz najveće smjene.

K u p a o n i c e moraju postojati u pogonima u kojima rad-nici rade s materijama štetnim po zdravlje ili se mnogo znoje.Najbolji su tuševi sa hladnom i toplom vodom.

K l o z e t i treba da se nalaze u većim pogonima centralno,a u manjim pokraj radne prostorije. Najbolji je betonski pod izid do 1,5 metara visine pokriven cementnom glazurom. Klozetimoraju biti dobro osvijetljeni, sa dobrom ventilacijom.

S o b e za p u š e n j e se grade u pogonima u kojima jezabranjeno pušenje u radnim prostorijama, a takvi su pretežnou drvnoj industriji. Veličina sobe za pušenje ovisi o veličinismjena.

3.7. Zaštita od požara

Opasnosti od požara u šumarstvu i drvnoj industriji suvelike. Lica koja gase požar izložena su velikim opasnostima jerse često javljaju i eksplozije.

Do požara može doći uz prisustvo tri elementa:

— zapalj iv materi jal ,

— kiseonik i

— toplota .

Sve materije dijelimo na zapaljive, teško zapaljive i neza-paljive. U zapaljive spadaju benzin, drvo, papir, slama i slično.U teško zapaljive spada npr. vuna, koja gori dok se ne uklonitoplotni izvor. U nezapaljive spadaju pljesak, glina, željezo i si.Neke se materije mogu same zapaliti (samozapaljivost) uslijedunutrašnjeg trenja i raspadanja kao npr. laneno ulje, firnis, ko-nopljino ulje, smeđi i mrki ugalj, olein, celuloza, plinsko ulje isi. Do samozapaljenja može doći i kod piljevine koja je zamaš-ćena uljem.

Eksplozija je hemijska reakcija pri kojoj se u kratkom vre-menskom razmaku oslobode velike količine toplote. Ovo oslobađa-nje toplote može izazvati jak pritisak, koji ruši zgrade. Eksplo-ziju prouzrokuje brzo sagorijevanje mješavine vazduha i zapa-ljivog gasa, pucanje posude u kojoj se nalaze gasovi pod pritis-kom i si. V rlo suha drvena prašina pomije šana s v ar duhom stvara epsplozivnu smjesu.

Drvo je zapaljiv materijal. Ako se zagrije od 260 do 280°C,drvo se raspada uz razvijanje gorivih gasova. Drvo se pali natemperaturi oko 300°C. Za tvrde vrste drveta temperatura palje-

103


25/69

nja je nešlo viša. Ako je temperatura drveta duže vremena vi-soka, do paljenja može doći i na 100°C. Teže se pali vlažno negosuho drvo, glatko nego hrapavo, krupno nego sitno drvo. Drvose može učiniti otpornijim na požar impregnacijom i oblaganjemmalterom. Drveni stub rijetko potpuno izgori jer se na njemustvara sloj ugljena koji ga štiti od daljeg gorenja. Stub se neruši iznenada, elastičan je i ne rasteže se.

Prilikom gradnje treba voditi računa o lokaciji i raspo-redu proizvodnih odjeljenja. Rijetki su direktni požari na sto-varištu oblovine ili rezane građe. Požar je obično prenosi sa za-paljivih pogona. Zato se ostavlja zaštitni pojas između zgrada istovarišta do 20 metara. Stovarište treba da je udaljeno od željez-ničke pruge najmanje 60 m., ako se radi. o parnim lokomotivama,inače se ovo rastojanje smanjuje, ako se primjenjuje druga vrstavuče (električni pogon, dizel-vuča i si.). Visina vitlova smije bitinajviše 5 metara. Rastojanj e između blokova je najmanj e 4metra.

Sušionice su vrlo opasne. Uslijed nedovoljnog nadzora ilikvara na termometru temperatura se može popeti iznad tačkezapaljivosti pa se drvo zapali. Sušare treba udaljiti od ostalih po-gona 20 metara. Sušare na paru mogu se praviti uz kotlovnicu,

ali između njih mora postojati požarni zid.Požar u pilani često prouzrokuju pregrijane osovine. Izvori

opasnosti su i u otpacima kod parnog pogona. Zabranjeno je lo-ženje otvorenom vatrom. Ne smiju se upotrebljavati peći od bu-radi. Zabranjeno je gomilanje otpadaka drveta uz ili na peći. Ustolarijama opasnost predstavljaju mašine i električni uređaji.Ima mnogo otpadaka. Moderne stolarije uvode posebne uređajeza usisavanje prašine i otpadaka sa mašina.

U procesu finalizacije proizvodnje opasnost od požara po-većava se uslijed stvaranja vrlo fine prašine pri brušenju, zbogupotrebe firnisa, terpentina, špiritusa, boja, a posebno lakova.Najviše požara prouzrokuju nitrolakovi. Kod poliranja firnisomili lanenim uljem krpe se mogu same zapaliti.

U pogonima i radionicama i uopšte gdje radi veći broj rad-nika, a prostorija ima veću površinu od 80 m2, moraju postojatinajmanje dva prikladna izlaza. Izlazi su raspoređeni na suprot-nim krajevima prostorije. Vrata se otvaraju u smjeru izlaženja. Treba omogući ti da svi radni ci mogu izaći za 1 minut. Propusnasposobnost izlaznih puteva mora biti 30 osoba u minuti. Širinaizlaznih vrata je 1,2 metra, a između radnih prostorija najmanje1 metar. Širina stepenica je 1,2 metra.

Na objektima višim od 8 metara moraju se postaviti po-žarne Ijeste. Najudaljenije mjesto LI radionici ne smije biti uda-

104

ljeno više od 8 do 10 metara od vrata. Svi putcvi i vrata morajubiti označeni strelicom.

Požar često prouzrokuju i neispravni dimnjaci ili nepažnjaprilikom loženja. Nije rijedak slučaj da plamen izbije kroz otvorložišta i zapali okorke i piljevinu uz peć. Da bi se spriječilo pre-nošenje požara dz kotlovnice, obavezan je požarni zid izmeđunje i ostalih odjeljenja. Kod novijih pilana kotlavnica je udaljena20 m. Vrh dimnjaka treba osigurati iskrolovcem i gromobranom.

Naročito u pogonima finalne prerade drveta treba, kao mjerupredostrožnosti, instalirati alarmne uređaje kojima bi radnicimase skrenula pažnja na opasnost. To su najčešće sirene koje seisprobavaju određenog dana i sata u mjesecu.

G a š e n j e p o ž a r a vrši se na tri načina:

— oduzimanjem gori va,

— rashladi vanj em zapalj ene mat er ije ispod temperaturepaljenja i

— oduzimanjem kiseon ika.

Prvi način se rijetko primjenjuje, dok se drugi i treći naj-češće kombinuju.

Sredstvo za gašenje požara treba da je efikasno i jeftino i

da nije štetno po materijal na kom se gasi požar i za ljude. Naj-češća sredstva za gašenje požara su:

— voda ,

— hemijska i mehanička pjena,

— ugl jendioksid i ugl jen tet rahlor id i

— sredstva za suho gašen je.

Voda se najčešće upotrebljava. Jeftina je i ima niz pred-nosti. Najčešće se upotrebljava u vidu mlaza vode, a može i kaomagla i vodena para. Prednost vode kao sredstva za gašenje jeu tome što u isto vrijeme oduzima toplotu zagrijanoj materiji,a putem pare je izoluje od okolnog vazduha. Nedostaci su u tomešto se ne može upotrijebiti za gašenje zapaljenih tečnosti kojesu od nje lakše d koje se s njom miješaju. S nekom materijom

voda reaguje pri čemu se stvaraju eksplozivni gasovi. Kod viso-kih temperatura voda se razlaže na kisik i vodik što stvara eksplo-zivnu smjesu. Vodom se ne mogu gasiti električni uređaji i in-stalacije ako su pod naponom, jer raspršene čestice vodene mag-le provode električnu struju. Vodena para se upotrebljava za ga-šenje požara u zatvorenim prostorijama.

Pjen a se dob ij a od vode sa posebnim dodac ima. Ona spre-čava pristup vazduha i hladi materiju. U trgovini se mogu na-baviti »ekstrakti za pjenu«, materije za stvaranje pjene. Meha-

.49


26/69

nička pjena se sastoji iz sitnih mjehurića ispunjenih vazduhom.Mjehurići kod hemijske pjene ispunjeni su sa CO2. Češće se ko-risti mehanička, dok se hemijska pjena uglavnom koristi prili-kom upotrebe ručnih aparata za gašenje požara. Pjena morabiti lakša od zapaljivih tečnosti. Za 1 m3 pjene treba 98 litaravode, 2 litra ekstrakta za pjenu i 900 litara vazduha. Debljinasloja pjene treba da je 15 cm.

Ugljendikosid se može upotrijebiti u svim prilikama. Ne

reaguje sa materijom koja se gasi, ne ostavlja štetne posljedice,ne provodi električnu struju. Najviše se upotrebljava kod počet-nih požara tečnosti i električne struje (instalacije). NedostatakCO2 je u velikoj težini boca i skup je.

Ugljentetrahlorid je tečnost koja lako isparava. Para mu je teža od vazduha. To je izolujuće sredstvo. Upo treblj ava se zagašenje električnih instalacija i motornih vozila. Pod uticajemvisoke temperature stvara se otrovni gas fozgen, zato je opasan.U nekim zemljama je zabranjena njegova upotreba.

Sredstva za suho gašenje sačinjavaju pijesak, zemlja i slič-no. Djeluju izolujuće, a malo i rashlađuju. Pogodna su za gaše-nje svih vrsta požara.

Vatrogasna tehnika se sastoji od sprava za gašenje požara.Razlikujemo:

— sprave za gašenje vodom,

— sprave za gašenje hem ijskom i mehaničkom pj enom i

— sprave za gašenje ugl jendioksi dom.

Na slici 39 prikazan je položaj merzer automata za gašenjehemijskom pjenom u pripravnom stanju. Ima ih od 50, 100, 140i 200 litara. Kod nas se izrađuju aparati zapremine spoljašnjeg

Slika 39. Merzer za gašenje hemijskom pjenom

suda od 140 1, a unutrašnjeg od 20 1. Prije upotrebe aparat senekoliko puta digne i spusti (promućka). Zatim se odvrne zatva-rač unutrašnjeg suda, aparat se spusti na zemlju prema strani nakojoj se nalazi ruda. Miješanjem hemikalija stvara se pjena i

102 103

pritisak od 8 atm., koji izbacuje pjenu iz aparata. Svakih 6 mje-seci kontroliše se ispravnost aparata.

Sprave za gašenje snijegom ugljične kiseline zovu se C02baterije. U čeličnim bocama nalazi se komprimiran C02 pod pri-tiskom 80 — 90 atm. Svaka boca ima 10 do 30 kg CO2. Pjena seizbacuje preko cijevi i mlaznice.

Ručnih aparata za gašenje ima mnogo vrsta, ovdje ćemoprikazati dva.

Aparat za vodu VT-14 (si. 40) ima udarnu iglu i ventil sigur-nosti. Za istakanje tečnosti upotrebljava se komprimirani ugljen-

dioksid. Prilikom upotrebe rukom se udari udarna igla, nakončega CO2 potiskuje vodu. Manje oštećuje predmete jer nema sum-porne kiseline. Način rukovanja prikazan je na si. 41.

Slika 41. Način rukovanja ručnim aparatom za gašenje


27/69

Ručni aparat PH T-15, slika 42, služi za gašenje početnihpožara hemijskom pjenom. Nije upotrebljiv za gašenje električ-nih instalacija. Dobar je za gašenje lako zapaljivih tečnosti, kaošto su lak, benzin i si. Aparat prije upotrebe treba promućkati,odvrnuti vretenasti zavrtanj na poklopcu do kraja, a zatim apa-rat okrenuti prema dole. Sadržina spoljnjeg i unutrašnjeg sudase pomiješa, dolazi do reakcije pri čemu se stvara pjena.

3.8. Zaštita kod tr ansporta i otpreme robe

Danas ise »saobraćaj odvija na kopnu, na vodi i u vazduhu.Najznačajniji je kopneni, zatim vodeni saobraćaj. Razlikujemounutrašnji i vanjsk i transport. Unutrašnjim transporto m vrši setransp ortovan je robe unutar privr edne organizacij e, a vanjskisluži za dopremu robe potrošaču. Sredstva za transport su raz-

ličita. Kod unutrašnjeg služimo se dizalicama, vagonetima, vi-ljuškarima i slično, dok u vanjskom koristimo kamione, brodovei željeznicu.

Pri radu sa dizalicama treba naročito obratiti pažnju naslijedeće:

— ne sm ij em o diza ti ter ete ko ji premašu ju naj veću dopuš-tenu nosivost dizalice,

— kon opc i, lanc i i čeli čna užad mo ra ju bi ti dimenzi oni-sani prema maksimalnom teretu,

53

— sa te re tom se mor a mani pul isa ti pažl ji vo , preko odre -đenih i jasno označenih površina,

— prost or mo ra da bude dobro os vi je tl je n, — diz ali com smij e ruk ova ti stru čno, pot pun o zdrav o lice.

Ukoliko roba po završetku obrade nije pravilno uskladiš-tena i pripremljena za transport, dolazi do njenog propadanja,a i do povreda radnika. S obzirom da je osnovna sirovina ušumarstvu i drvnoj industriji drvo koje je podložno promjenama

pri promjeni uslova sredine, proizvode treba uskladištavati popropisima. Pri utovaru na kamione ili u vagone trupce i gradutreba pravilno složiti i obezbijediti, a namještaj se smije otpre-mati samo u zatvorenim sredstvima pri čemu je roba još i upa-kovana kako bi se izbjegla mehanička oštećenja.

Za teretni saobraćaj postoje i međunarodni propisi. Prili-kom transporta mogu se javiti razne opasnosti pa se i zaštitarazlikuje zavisno od vrste robe. Opasne robe dijelimo u pet grupa.

U prvu grupu spadaju eksplozivne materije (zapaljivi ele-menti, zgusnuti i tečni gasovi i materije koje u dodiru s vodomstvaraju eksplozivne gasove).

U drugu grupu spadaju samozapaljive materije hemijskog

porijekla.

U treću grupu spadaju zapaljive tečnosti.U četvrtu grupu spadaju čvrste lako zapaljive materije.

U petu grupu spada nagomilana roba sklona samozapaljenju(ugalj, briketi, pamuk i si.)

Ukoliko se roba šalje poštom, treba poznavati koje su robeizuzete iz poštanskog prometa.

Zakon je predvidio u kom vremenskom periodu moraju

pojedina vozila proći tzv. tehnički pregled kojim se utvrđuje is-pravnost vozila. Puštanje u saobraćaj vozila koje ugrožava javnisaobraćaj predstavlja krivično djelo.

3.9. Podizanje i prenošenje tereta

Među teže fizičke poslove spada podizanje i prenošenjetereta. Prilikom obavljanja ovih poslova često dolazi do povreda.Podizati i prenositi teret smije samo zdrav čovjek. Ukoliko rad-nik nije zdrav ili ukoliko pravilno ne koristi zaštitna sredstva,on se više napreže i moguća su trajna oštećenja organizma. Ucilju preventivne zaštiLe moraju se poštovati zakonske norme:

— muš karac nosi ter et do 25 kil opo nda, — žena nosi ter et do 12,5 ki loponda, — mak sim aln o dopušteni ter et ko ji može nosi ti muškarac

i to kraće vrijeme je 75 kiloponda, a žena 25 kiloponda,

103


28/69

— radnic i od 16 do 18 godina sm ij u preno sit i ter et ko ji je za treć inu ma nj i od mak sim alno dopuštenog ter eta za odrasle,

— dj eca isp od 16 godina ne smiju preno sit i ter et.

Prilikom podizanja tereta, gdje je god moguće, treba primje nj iv at i polugu ko ja zna tno olakša va rad . Ak o se teret diž e iliprenosi grupno, rad se obavlja uz nadzor poslovođe ili predrad-nika, pri čemu se služi ugovorenim signalima.

Slika 43. Podizanje i prenošenje tereta

101

Na slici 43 vidi se nekoliko primjera podizanja i preno-šenja tereta.

Na slici 43a) vidi se lijevo pravilno, a desno nepravilno

zauzimanje stava prilikom podizanja tereta. Pri podizanju sučesta oštećenja kičme, odnosno kičmenih pršljenova.

Gdje god je moguće, pod teret treba postavljati neki pred-met kao na slici 43b) desno. Grede i daske treba nositi sa uzdig-nutim prednjim krajem, slika 43c).

Ukoliko se duži predmeti prenose grupno, teret treba ras-porediti ravnomjerno na sve radnike što se postiže odabiranjemradnika približno iste visine, a ne kao na slici 43d).

3.10. Zaštitna oprema

Povrede na radu mogu se skoro potpuno izbjeći pravilnomupotrebom i održavanjem zaštitne opreme. Zaštitnom opremomuklanjaju se objektivni faktori koji dovode do nesreće.

Zaštitnu opremu dijelimo na:

— lična zaš titna sredstv a,

— zaš titu na ala tima i

— zaš titu na maš inama.

3.11. Lična zaštitna sredstva

Da bi radnik sa što manje opasnosti obavljao svoj posao,pored tehničkih mjera zaštite daju mu se na korištenje i ličnazaštitna sredstva. Odabiranju ovih sredstava treba posvetiti po-sebnu pažnju jer neprikladna oprema ne samo da onemogućavaradniku da normalno obavlja posao već može biti i uzrok nesreće.

Na slici 44. prikazane su propisna i nepropisna odjeća radnika

koji rade u odjeljenju gdje postoji mogućnost da mašina zahvatidio odjeće ili tijela. Upotreba odgovarajuće zaštitne opreme jeobavezna.

Lična zaštitna sredstva dijelimo prema dijelovima tijelakoje pri radu zaštićuju:

a) R a d n a o d j e ć a može služiti radniku za čuvanje odje će od pr ljavšti ne , a mo že bi ti i zašt ita od profe siona ln ih bol est i(tzv. specijalna odijela). Specijalna odijela štite radnika od toplo-te, usijanih čestica, vlage, prašine, kiselina i slično. Pri izborutkanine za odijelo treba voditi računa ne samo o zaštiti nego io higijenskim svojstvima materijala. Tkanina treba da ima dobratoplotna svojstva, sposobnost za propuštanje vazduha, otpornostna vlagu, da je lagana i da se lako čisti. Najbolje su lanene, vu-


29/69

nene i pamučne tkanine. Ako pri radu se javljaju iskre, upotreblja-va se azbestna tkanina. Ukoliko radnik radi na otvorenom pro-storu kao što je npr. šumsko radilište, stovarište i si., za radnuodjeću se upotrebljava gumirano odijelo ili plastika (kabanice).U drvnoj industriji odijelo uglavnom služi za zaštitu od prašinepa materijal za odijela treba da omogućava cirkulaciju vazduha,ali da ne dozvoljava prodiranje ni najsitnijih čestica prašine (pa-muk). Odijelo treba da ima što manje otvora.

Slika 44. Propisna i nepropisna odjeća

b) Za z a š t i t u g l a v e služi zaštitni šljem, ukoliko po-stoji opasnost od udarca (rad u šumi)- inače su dovoljne kapei marame koje štite kosu od zahvatanja nekim dijelom mašine.

c) Z a z a š t i t u o č i j u i l i c a od iskri i čestica kojese otkidaju prilikom obrade upotrebljavaju se zaštitne naočale(si. 45) ili specijalni štitnici od providne i nesagorive plastične

57

materije (si. 46). Od prejakog svjetla, toplotnog zračenja i ultra-Ijubičastih zraka zaštićujemo se naočalima s tamnim staklom.

Slika 46. Specijalni štitnici

d) Z a z a š t i t u s l u ha i uh a upotrebljavaju se če-povi koji se stavljaju u ušni kanal. Od buke se još zaštićujemopomoću ušnih štitnika koji pokrivaju čitavo uho. Individualnezaštitne naprave za organe sluha zovemo a n t i f o n i .

e ) Za z a š t i t u or g an a za di s a n j e od prašine upo-trebljavaju se respiratori, a od otrovnih gasova gas-maske. Respi-

Slika 47. Respirator

ratori (si. 47) su snabdjeveni cjedilima s vatom koja zadržavajuprašinu. U specijalnim slučajevima upotrebljavaju se i aparatis kiseonikom.

103

Slika 45. Zaštitne naočale


30/69

f) Z a z a š t i t u r u k u upotrebljavaju se zaštitne ruka-vice, štitnici za dlan i zaštitni rukavi. Rukavice se uglavnom izra-đuju od kože koja otklanja ozljede od uboda, ogrebotina i manjihopekotina. Ako su ruke izložene visokim temperaturama, ruka-vice se prave od azbestne materije. Ako radnik radi s kiselinama,upotrebljava rukavice od plastične materije. Električari upotreb-ljavaju gumene rukavice.

g ) Za z a š t i t u t i j e l a , osim radnih odije la , upotrebl ja-

vaju se zaštitni opasači, zaštitne kecelje, štitnici za trbuh i rame.

h) Za z a š t i t u n o g u upotrebljavaju se cipele, čizme,zaštitne potkoljenice i koljenice. Materijal za izradu bira se pre-ma vrsti opasnosti kojoj je tijelo ili dio tijela izložen.

i ) L i č n a z a š t i t n a s r e d s t v a u š u m a r s t v u

Šumarski radnik — sjekač

— šl je m sa šti tni cima za uši (pro tiv buk e) i oči,

— radno lj etno i zimsko od ij el o,

— PV C od ij el o za rad u vla zi,

— grudnjak s krznom i rukavice,

— obuć a s oj ačanom kap ico m,

— kožna zašt itna kapa , — šti tnic i za ko lj ena i po tkol je ni ce i

— kožne il i ceradne rukavi ce.

Radnik prilikom branja šumskog sjemena, kresanja i sječegrana u krošnji dubećeg debla treba da koristi:

— kom binezon ,

— gumenu obuću s rebrast im đon om,

— sigu rnos ni po ja s i šl je m i

-— kuke za penjanje i silaženje

Vozač mašinista

— radno od ij el o,

—• kožnu vindjaknu i pantalone ,

— kožne rukavi ce za lj et o i zim u,

— kožnu zaš titnu kapu,

— zaš titni šl je m i

— zašt itne naočale.

KV rasadničar

— ceradnji grudnjak,

— radno od ij el o,

— PVC od ij el o,

59

— ceradnu kecel ju ,

•— gumene čizme,

— res pi rat or za zašt itu org ana za disan je i

— gumene i ceradne rukavi ce.

3.12. Zaštita na alatima

Iako u industrijskoj proizvodnji sve važnije mjesto zauzi-

maju mašine, primjena ručnih alata je još velika. Nepravilnomupotrebom ručnih alata često dolazi do povreda. Najčešće suposjekotine, povrede oka, ubodi i lomovi kostiju. Do povreda do-lazi zbog:

— upotr ebe nei spravnog alata (si. 48)

Slika 48. Neispravan alat

— nesvrs ishodne upo trebe alata, do di ri vanj a ele ktr ičn ih in-stalacija (si. 49 a), zabijanja eksera ključem (si. 49 b)

103


31/69

— nepoznavanja pravilnog rukovan ja alatom (si. 50)

— nepropisnog odlaganja alata (si. 51)

Slika 51. Nepropisno odlaganje alata

Elementi koji smanjuju broj povreda pri radu su:

•— kontrola alata,

•— održavanje alata,

— ispravno uskladištenje i prenošenje alata,

— ispravna upot reba ličnih zašti tnih sredstava i

— vježbanj e i podučavanj e radnika sigurnoj upot rebi alata.

a) K o n t r o l a a l a t a omogućava nam da na vrijeme izupotrebe izbacimo neispravan alat. Kontrola se može provoditiu alatnici i na samom radnom mjestu. Kontrolu je obavezno spro-vesti najmanje tri puta godišnje, a po mogućnosti i češće.

b) O d r ž a v a n j e al at a omogućava popravku alata akosu na njemu manja oštećenja. O održavanju se brinu iskusnijiradnici, koji moraju imati odgovarajuće pribore i naprave. Njihovrad se sastoji u kaljenju, brušenju i namještanju alata. Na slici52a) prikazani su nenaoštreni, a na slici 52b) naoštreni alati.

102 103

////Slika 52. a) nenaoštreni, 52. b) naoštreni alati

Na slici 53a) prikazan je pravilan način nasađivanja ručice,a na slikama 53b i 53c) vidimo posljedice nepravilnog nasađivanjaalata.

Slika 53. a) pravilno, 53. b) i c) nepravilno nasađivanje alata

c ) I s p r a v n o u s k l a d i š t e n j e i prenošenje alata znat-no smanjuje broj povreda, a mala je mogućnost da se alat izgubi.Pravilno je da se alat koji nije u upotrebi ostavlja na određenomjesto u kutij'i ili na zidu. Oštri alati ne smiju biti van kutije.

Opasno je oruđa i opremu, kao i alate u šumarstvu, ostav-ljati u šumi zbog izloženosti vremenskim nepogodama i si.

d ) I s p r a v n a u p o t r e b a l i č n i h zašti tn ih sredstavaradnika uz pravilnu upotrebu alata skoro da isključuje povrede.

Gdje god postoji opasnost od kidanja čestica alata ili sa predmetarada, obavezni su štitnici.

e ) V j e ž b a n j e i p o d u č a v a n j e radnika s igurnoj upo-trebi alata treba da bude redovno za sve radnike bez obzira nanjihovo iskustvo. Upute o sigurnoj upotrebi alata daju rukovo-dioci ii instruktori.

Od ručnog alata najčešće su u upotrebi pile, blanje, sjekirei bradve, noževi, čekić, kliješta, odvijači, capini, obrtač, guljač,makija.


32/69

P i l e moraju biti oštre, razmetnute i pravilno uskladištene.Za vrijeme rada pila mora biti nategnuta i ne smije se preopte-retiti jer može da pukne. Pile se nikad ne vješaju iznad glaveniti se stavljaju na pod. Kod prenošenja, zubi pile moraju bitiokrenuti prema okviru. Po mogućnosti uvijek stavljati štitnikeili navlake.

D l i j e t a se postavljaju tako da oštrica bude okrenuta odtijela radnika. Gornji dio račiće dlijeta mora imati prsten od

lima kako ne bi došlo do kidanja prilikom udaranja čekićem.Sva dlijeta van upotrebe odlažu se u posebnu kutiju.

S j e k i r a ima raznih veličina, težine i oblika (si. 54) zavis-no od vrste posla koji sa njima obavljamo.

Slika 54. Razne vrste sjekira

Na slici 54 predstavljeno je oruđe za tesanje: 1. bradvilj,2. bradva, 3. krajčarica 4. šprengerica i 5. sjekira za cijepanje.Sjekire često skliznu niz drvo, ako su tupe. Zavisno od vrsteposla treba upotrebljavati određenu vrstu sjekire. Mekše drvozahtijeva široku, a tvrdo usku sjekiru. Sjekirom može rukovatisamo vješt radnik,opremljen sigurnosnim cipelama i štitnicima.Sjekira mora biti dobro nasađena, a kada je van upotrebe, moraimati štitnik.

Č e k i ć mora biti pravilno nasađen, a glava osigurana kli-nom (si. 55). Treba izbjegavati osiguranje držalice prostim kli-

Slika 55. Pravilno nasađen čekić

63

nom, naročito ako klin ima veći nagib. Pitanju osiguranja trebaobratiti veliku pažnju i težiti standardizaciji. Među sigurnije kli-nove spada »cik-cak« klin i klin u obliku slova M. Čekić trebada udara čitavom površinom, a ne koso. Prilikom vađenja eksera,pod glavu čekića treba podmetnuti komad drveta čime se sma-njuje naprezanje drške (si. 56).

Slika 56. Vađenje eksera

N o ž e v i su uzrok mnogih nesreća. Nož treba da imaštitnik, a takođe i radnik. Reže se u suprotnom pravcu od tijela.

Noževi se nose u posebnim torbicama (si. 57).

0

j nV UU1 '

i*H' !'

M I

K" H

•V.

© N

Slika 57. Torbica za noževe

K l i j e š t a često prilikom zatvaranja ukliješte prste. Kli- ješta se ne smi ju upo treblj ava ti za odv rtanj e matica.

O d v i j a č i služe za odvijanje vijaka. Odvijač pri radumora imati dobro brušenu oštricu jer lako iskače (si. 58). Priradu sa odvijačem predmet se ne smije držati u ruci.

103


33/69

C a p i n (si. 59) služi za dizanje, okretanj e u mjestu, va-ljanje, vuču i guranje trupaca i debala. Ručno manipulisanje tru-paca pri koranju, prerezivanju, spuštanju niz padinu nezamislivo

je bez capina. Sas toj i se od kl juna i ušice . U ušicu se usa đuj e

Slika 59. Capin

drvena držalica prosječne dužine 120 cm. Capina ima raznih ob-lika, a težine su od 0,9 do 1,8 kg bez držalice. Capin treba paž-ljivo održavati.

O b r t a č i se sastoje od drške i savijenog željeza u oblikukuke i željeznog prstena kojima se obuhvati trupac i okreće ilipokreće u željenom smjeru.

G u 1 j a č (si. 60) služi za ručno skidanje kore , a to jeustvari metalni klin nasađen na drvenu dršku dužine 1,50 metara.Guljene se vrši prema vrhu stabla, uvijek od sebe.

65

Slika 60. Guljač

M a k i j e (si. 61) služe za skidanaje kore, lika i tanjegpovršinskog sloja drveta pri izradi TT stubova, jarbola. Lakšese makija vlažno od suhog drveta. Ako postoji mogućnost poslije

Slika 61. Makije

koranja drvo treba potopiti u vodu ili prskati vodom radi omek-šavanja i lakšeg skidanja preostale kore i lika. Drvo treba podig-nuti kako bi radnik makljanje mogao obavljati u uspravnom po-ložaju.

3.13. Zaštita na mašinama

Sve brža mehanizacija povlači za sobom i veći broj povredana radu. Najčešći uzroci nesreća na mašinama su:

— dir ekt ni kon tak t s pokretnim di je lovima ,

— povratn i udar, di je lo vi rasprs nut og alata, čes tice mate-

rijala, prašina,

— mehanička nei spravnost ,

— ele ktr ičn a nei spravnost i

—• nei spravan radni pos tupak kod rada na mašini.

103


34/69

Uloga zaštitnog uređaj a je da sprij eči pristup opasnommjestu. Stalne uređaje i naprave lakše je kontrolisati. Zaštita naradnom mjestu je potrebna jer:

— šti ti radnika,

— ukl anj a strah od mašine,

— uspj ešni je se prov odi pr og ra m rada .

Zaštita na mašinama svodi se na zaštitu uređaja za pre-nos mehaničkog kretanja i područje radnog postupka. Mehaničkakretanja dijelimo na kružna i pravolinijska. Kružno kretanje jeopasnije, a opasnost se povećava s većim brojem obrtaja. Vra-tila najčešće zahvataju odijelo i kosu. Posebno su opasni vijci iklinovi na vratilima. Na slici 62. prikazana su najopasnija mjesta(D-rotirajuće svrdlo, E-rotirajuća šipka, F-rotirajuće vratilo).

Slika 62. Rotirajuće svrdlo, šipka i vratilo

Mjesto uklještenja, posebno vratila koja imaju suprotnesmjerove okretanja, predstavlja veliku opasnost (si. 63).

Slika 63. Mjesta uklještenja

Mnogo su efikasniji zaštitni uređaji koje su ugradile samefabrike jer su ugrađivanja vršena na osnovu stručnih analiza.

67

Da bi zaštitna oprema odgovarala namjeni, treba da zado-volji slijedeće uslove:

— da je sastavni di o mašine,

— da štit i radnika ko ji rad i na mašini i rad nike ko ji sekreću u njegovoj blizini,

— da omogu ćav a pravi lan rad miš ića ,

-— da je sigurna i

— da su otvo ri tačno pro rač unati (si. 64).

C — razmak od središta gor njeg vratila do vrhova pristaju,

X — udaljenost od središta vrati la do zaštitne naprave,

Y i r — visina otvora.

3.14. Zaštita od električne struj e

Električna struja može prouzrokovati manje opekotine, te-že povrede i smrt. Struja koja služi za osvjetljenje ima napon220 volti, a za pokretanje mašina, obično 380 volti

Documents

Hamdija Šerak - Zaštita Na Radu u Šumarstvu i Drvnoj Industriji