Guy Debord Komentari o Drustvu Spektakla

7/22/2019 Guy Debord Komentari o Drustvu Spektakla

1/35

Guy Debord

Komentari o drutvu spektakla

1988.


2/35

2

Sadraj

Posveta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Komentari o drutvu spektakla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4III . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7VI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8VII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9VIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10IX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11X . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

XI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13XII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14XIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15XIV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16XV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18XVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18XVII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20XVIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21XIX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22XX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23XXI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24XXII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24XXIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25XXIV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25XXV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26XXVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27XXVII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28XXVIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28XXIX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30XXX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31XXXI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

XXXII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32XXXIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33


3/35

3

Posveta

U spomen na Grarda Lebovicija, ubijenog iz zasjede u Parizu 5. oujka 1984, u jo

nerazjanjenom napadu.


4/35

4

Komentari o drutvu spektakla

Kako god kritina bila situacija i okolnosti u kojima se nalazite, nikada ne oajavajte;

u prilikama kad setreba bojatisvega,netreba se bojatiniega;kad smo okruenisvim

opasnostima,netreba ustuknutiniodjedne;kad nemamo nikakvo oruje, trebaraunatina sva; kad smo iznenaeni, trebamo i sami iznenaditi neprijatelja.

Sun Tze,Umijee Ratovanja

I

Ove Komentarezasigurno e odmah proitati pedeset ili ezdeset ljudi; to je mnogo,moglo biserei,u doba u kojemu ivimo,zatekstkoji razmatratakoteka pitanja.Notojei zato to u nekim sredinama uivam ugled znalca. Treba isto tako imati u vidu da se od tezainteresirane elite skoro polovica sastoji od ljudi iji je posao odravati sistem vladavine

spektakla,dok se ona druga polovica sastojiodljudikojiustrajavaju natome da ine posvesuprotno.Morajui takoimatiuviduvrlo pozorne itaocerazliitih utjecaja,oitoje da nemogu govoritiposve slobodno.Ponajprije u pazitinato da ne pruim previeinformacijebilo kome.

Tekavremena obavezate me nato da, jojednom,piem na novnain.Nekielementibite namjernoisputeni iplan e moratiostatipomalo nejasan.Bitetui namjernihzavoenja na krivi put, u maniru same nae epohe. Pod uvjetom da se tu i tamo ubacinekoliko stranica, mogao bi sepojaviti ukupan smisao: tako se, prilino esto, tajne klauzuledodaju onome to sporazumi otvoreno govore, kao to i neki kemijski agensi otkrivajusvoja nepoznata svojstva tek kada se poveu s drugima. Ipak, u ovom kratkom djelu bit eprevie toga to je, avaj, lako razumjeti.

II

Godine 1967. u knjiziDrutvo spektaklapokazao sam to je moderni spektakl u biti vebio: autokratska vladavina robne ekonomije koja je dosegla status neodgovorne suvere-nosti, kao i sklop novih tehnika upravljanja koje prate tu vladavinu. Za nemira 1968., kojisu se u nekim zemljama protegnuli ina sljedee godine,nigdje ne porazivipostojeuorganizaciju drutva, iz koje nie kao na spontan nain,spektakl je posvuda nastaviojaati,to znai istodobno se iriti do krajnosti na sve strane, i zgunjavati se u sreditu. ak jepoprimio nove obrambene postupke, to se obino dogaa moima kad budu napadnute.Kad sam poeo kritiku drutva spektakla, odmah je, s obzirom na dani trenutak, zamije-

en revolucionarni sadraj koji se moglo otkriti u toj kritici i, dakako, osjetiti kao njezinnajneugodniji element. to se tie samoga spektakla, ponekad su me optuivali da sam gaizmislio u potpunosti,a uvijek su me optuivalida sam se pretjerano zanio ocjenjujuidubinu i jedinstvo spektakla i njegovo stvarno djelovanje. Moram se sloiti da su drugi,nakon to su objavili nove knjige o istoj temi, savreno dokazali da se toliko toga mogloizbjei. Oni su samo zamijenili sklop i njegovo gibanje tek jednim statinim detaljem spovrinefenomena,a originalnostsvakog autora zadovoljila setime da odabere drugu,to

je samim tim bilo manje uznemirujue. Nitko nije htio pomutiti znanstvenu skromnostsvoje osobne interpretacije time to bi joj dodao smione povijesne prosudbe.


5/35

5

Alidrutvo spektaklaipak nije usporilo svojhod.Ono hita, jer 1967.nijeimalovieod etrdesetak godina iza sebe, ali iskoristilo ih je do kraja. Svojim razvojem, koji se jonitko nije potrudio prouiti, ono je otad svojim zadivljujuim pothvatima dokazalo da

je njegova priroda onakva kakvu sam je opisao. Ta ustanovljena injenica nema samoakademsku vrijednost, jer je nedvojbeno nuno prepoznati jedinstvo i artikulaciju aktivnesnage koja inispektakl,kako bismo odatle mogli istraivatiu kojim smjerovima bisetasnaga mogla kretati, s obzirom na ono to jest. Ta pitanja su od velikog interesa: u timuvjetima odigrat e se nastavak sukoba u drutvu. Budui da je spektakl danas zasigurnomnogo monijinego toje bio prije,to inistom dodatnom snagom?Dokleje napredovao,gdje ga ranije nije bilo? Ukratko, koje su njegove linije napredovanjau ovom trenutku?Vrlojerairen nejasan osjeajda seradio brzoj invazijikoja obavezujeljude davode posverazliit ivot; ali to se osjea vie kao neka neobjanjena promjena klime ili neke drugeprirodneravnotee,promjena o kojoju neznanju znamo samoto da o njojnemamo torei.tovie,mnogipriznaju da jeto civilizacijskainvazija,uostalom neizbjena,pa ak eleisudjelovati u njoj. Oni vie vole ne znati pravu svrhu tog osvajanja i kako ono napreduje.

elim spomenutinekepraktine posljedice,jo malo poznate,koje proistjeuiztog brzograzvoja spektakla posljednjih dvadesetgodina.Ne kanim niu kojem aspektu pitanja uiu

polemike,koje su danasvrlo povrneibeskorisne;ne elim niuvjeravati.Ovise komentarine bave moraliziranjem. Oni ne predviaju ono to je poeljno, pa ni ono to je bolje odneega drugoga. Oni samo biljee ono to jest.

III

Danas nitko ne moe u granicamarazuma sumnjatiu postojanjeimo spektakla;suprot-notome,moe sumnjatida bibilorazumno dodatineto pitanju kojejeiskustvorazrijeilonatako drakonskinain. Le Mondeod 19. rujna1987.sretnoje predstavioformuluOonome to postoji, nema potrebe govoriti, istinski zakon ovog vremena spektakla, koji

barem u tom smislu nije zakasnio ni u jednoj zemlji.Daje suvremeno drutvo drutvo spektakla, toje poznata stvar. Ljudie uskoro uoavati

one koji se ne budu isticali. Ve su nebrojene knjige koje opisuju pojavu to karakterizirasve industrijske zemlje, a ne tedi ni zemlje koje zaostaju za svojim vremenom. Ali tu jesmijeno to se knjige koje analiziraju tu pojavu, uglavnom kako bi je prezrele, i samemoraju rtvovati spektaklu kako bi postale poznate.

Tonoje da e seta spektakularna kritika spektakla,zakanjelai,tojejo gore,koja bihtjela postati poznatom na istom podruju, vrsto drati praznih openitosti ili licemjer-nih aljenja; tako praznom doima se i ona lana mudrost koja paradira u novinama.

Ispraznu raspravu o spektaklu, naime o aktivnostima vlasnika svijeta, tako organiziraon sam: sve se kae o velikim sredstvima spektakla i na kraju se nita ne kae u njihovoj

velikoj upotrebi. esto ga se vie voli nazivati medijima, a ne spektaklom. Pod tim se eliopisati puko sredstvo, svojevrstan javni servis, koji bi s nepristranim profesionalizmomupravljao novim bogatstvom masovnih komunikacija preko masovnih medija, komunika-cijom napokon ostvarenom u jednosmjernoj istoi, gdje se moemo u miru diviti vedonijetim odlukama. Komuniciraju seporetci; a u savrenom skladu, oni koji ih zadaju uisti mah su oni koji e rei to o njima misle.

Mo spektakla,kojajetako bitnojedinstvena,koja centralizira po samojsili stvari,a po svom duhu savreno je despotska, esto se zgraa nad time to se pod njezinomvladavinom stvorila politika-spektakl, pravda-spektakl, medicina-spektakl ili mnotvo


6/35

6

drugih iznenaujuih medijskih ekscesa. Tako spektakl ne bi bio nita drugonegomedijskieksces, ija se priroda, koja je nedvojbeno dobra jer slui komunikaciji, ponekad zanese ueksces.

Gospodaridrutva esto se ale daim njihovimedijskizaposlenici loe slue; jo eezamjeraju gledateljskom plebsu sklonostda se bez ograda odaje medijskim uicima. Tako seiza naizgled beskrajna mnotva navodnih medijskih razlika skriva ono to je, ba naprotiv,rezultat konvergencije spektakla eljene sa znatnom upornou. Isto kao to logika robevlada raznim konkurentskimambicijama svihkapitalista,ili kaoto logika rata vlada estimmodifikacijama naoruavanja, takoistrogalogika spektakla posvuda upravlja obilnomraznolikou medijskih ekstravagancija.

Najvanija promjena u svemu to se dogodilo posljednjih dvadesetgodinajestupravosam kontinuitetspektakla. To se ne odnosina savrenostnjegove medijske opreme,koja

jeve doseglavrlo napredan stupanj razvoja: radisejednostavno otome daje dominacijaspektakla odgojila generaciju koja se podvrgava njezinim zakonima. Posve novi uvjeti ukojima je ta generacija ivjela tvore toan i obuhvatan saetak svega to spektakl odsadzabranjuje, a takoer i svega to doputa.

IV

Na isto teorijskoj razini, onome to sam prije formulirao trebalo bi dodati tek jedandetalj,dodue dalekosean.Godine1967. razlikovao sam dva uzastopnaisuparnika oblikamoispektakla:koncentrirani i raspreni. I jedanidrugi lebde nad stvarnim drutvom,kaonjegov cilj i njegova la. Koncentrirani spektakl, istiui ideologiju saetu oko diktatorskelinosti, postigao je totalitarnu kontrarevoluciju, i nacistiku i staljinistiku. Rasprenispektakl,potiuinajamneradnike da primjenjuju svoju slobodu biranjem uvelikoj razno-likosti novih proizvoda koji im se nude, predstavljao je amerikanizaciju svijeta, koja je ponekim aspektima zastraivala, ali i zavodila zemlje koje su mogle dulje odravati uvjete

buroaske demokracije tradicionalne vrste. U meuvremenu se uspostavio i trei oblik,razumnom kombinacijom prethodnih dvaju oblika i na opem temelju pobjede onoga kojise pokazaojaim rasprenog oblika.Radise o integriranom spektaklu,kojise otadteinametnuti cijelom svijetu.

Dok su RusijaiNjemaka bile uvelikojmjeriodgovorne za oblikovanje koncentriranogaspektakla, a Sjedinjene Drave za oblikovanje rasprenoga spektakla, ini se da Francuskai Italija danas predvode uspostavu integriranog spektakla. Pojava tog novog oblika moese pripisati igri niza poznatih povijesnih injenica: vane uloge staljinistike partije isindikata u politikom i intelektualnom ivotu, slabe demokratske tradicije, dugotrajnemonopolizacije moiurukamajednevladajue strankeinunostida se ona okonajednimiznenadnim revolucionarnim udarom.

Integrirani spektakl manifestira se u isti mah kao zgusnut i kao raspren, a nakon togplodnog ujedinjenja uspio je jo jae primijeniti obje te kvalitete. Njihov prijanji nainupotrebe znatno seizmijenio.to setie koncentriranog,upravljako sredite postalojeskriveno: vie nema poznatoga poglavara ni jasne ideologije. A to se tie rasprenog,utjecaj spektakla nikada prije nije obiljeio ukupnost ponaanja i predmeta koji se dru-tveno proizvode. Jer, konani smisao integriranoga spektakla jest da se integrirao u samustvarnostu mjeriu kojojgovorio njoj ipreobraavaje dokto ini.Rezultat togajestda seta stvarnost danas ne suprotstavlja njemu kao neto strano.Dok je spektakl bio zgusnut,izmicao mu je najvei dio okolnog drutva; kada je bio raspren, izmicao mu je manji dio;


7/35

7

danas mu neizmie nita.Spektaklse proirio na cjelokupnu stvarnost iproimaje.Kaoto se lako moglo teorijski predvidjeti, praktino iskustvo ostvarenja volje ekonomskograzuma bez ogranienja brzo e i bez iznimke pokazati daje postojanje falsifikata svijetomistodobno i postojanje svijeta falsifikatom.Osim dodue jo vanog, ali osuenog na sva-kodnevno smanjivanje,nasljea starih knjigaizgrada,koje se svevie odabirui vide uperspektivi toga kako odgovaraju spektaklu, vie ni u kulturi ni u prirodi ne postoji nitato nije preobraeno i zagaeno prema sredstvima i interesima moderne industrije. I samagenetika postala je u potpunosti dostupna vladajuim snagama drutva.

Vladavina spektakla,koja danas uva sva sredstva zafalsificiranje cjelokupne proizvod-nje, kao i percepcije, apsolutanje gospodar sjeanja, kaotoje i neovisan gospodar projekatakojioblikuju dalju budunost.Dakle,onvlada nesputano;onizvrava svoje sumarne presude.

Utim uvjetima moe sevidjetida seiznenada,s karnevalesknimveseljem,dogaa poro-dian kraj podjele rada; utoliko je bolje doao to koincidira s opim gibanjem nestankasvakeistinske kompetencije.Financijer ide pjevati,odvjetnik postaje policijskidounik,pe-kar iskazuje svojknjievniukus,glumac postaje predsjednik,kuhar filozofira o kuharskimtehnikama kao da su prelomnice ope povijesti.Svatko se moe pojavitiu spektaklu kako bisejavno, iliponekadipotajno,posvetio posve drukijojaktivnostiod struke kojuje nauio.

Gdjeje posjedovanjemedijskog statusapoprimilo beskrajnoveuvanostodvrijednostionoga toitko moe doista napraviti,normalnoje datajstatus budelako prenosiv, ida nosipravo na bivanje zvijezdom,naistinainibilo gdje. Te ubrzane medijske estice eevodevlastitu karijeru u statusno zajamenom divljenju, Ali dogaa se da medijski prijelaz tvoriparavanza mnoge pothvate,slubeno neovisne,alizapravo potajno povezaneraznim odhocmreama. Tako se ponekad drutvena podjela rada, kao i lako predvidljiva solidarnostnjezine upotrebe,pojavljuje u posve novim oblicima:primjerice,danas se moe objavitiroman da bi se pripremilo ubojstvo. Ti pitoreskni primjeri hoe rei i da se nitko vie nemoe osloniti ni na koga u svome poslu.

Alinajvia ambicijaintegriranog spektaklajest to datajniagentipostanurevolucionarii da revolucionari postanu tajni agenti.

V

Drutvo modernizirano do stadija integriranog spektakla karakterizira se kombinira-nim uinkom pet glavnih znaajki, a te su: neprekidno tehnoloko obnavljanje, stapanjeekonomije i drave; poopena tajna; la bez odgovora i vjena sadanjost.

Pokret tehnoloke inovacije ve dugo traje i konstitutivan je za kapitalistiko drutvo,koje se ponekad naziva industrijskim ili postindustrijskim. Ali otkadje tehnoloka inovacijaiskusila svoje najnovije ubrzanje(nakon Drugog svjetskograta),onatimvie pojaavaautoritetspektakla, jerse njome pokazuje daje svatko potpunoizruen milostistrunjaka,

njihovim proraunima i njihovim procjenama koje uvijek ovise o tim proraunima. Stapanjeekonomije i drave najuoljivija je tendencija ovoga stoljea, a ona je postala pokretaemnajnovijeg ekonomskograzvoja.Defenzivaniofenzivan savezizmeutih dviju moi,ekonomske i dravne, dao im je najvee zajednike dobrobiti na svim podrujima: za objebi se moglo rei da jedna posjeduje drugu; apsurdno je suprotstaviti ih ili razlikovatinjihove razloge za ludilo. Taj savez takoer se pokazao vrlo pogodnim za razvoj vladavinespektakla;onizapravo od svog nastankainisu bili razliiti. Tripreostale znaajke zapravosu izravne posljedice te vladavine na njezinu integriranom stupnju.


8/35

8

Poopena tajna stoji iza spektakla kao odluna dopuna onome to on pokazuje i, ako sespustimo do korijena stvari, kao njegova najvanija djelatnost.

Sama injenica bivanja bez odgovora dala je lai posve novu kvalitetu. U isti mah istinaje gotovo posve prestala postojati, ili se u najboljem sluaju vidi kao svedena na stanjehipoteze koja se nikada ne moe dokazati. La bez odgovora uinilaje da nestanejavnomnijenje, koje je ponajprije postalo nemogue uti, a potom, vrlo brzo, uope se i stvoriti.To oito vodi do vanihposljedicaupolitici, primijenjenim znanostima, pravu i umjetnikojsvijesti.

Konstrukcija sadanjostiu kojoj jeimobiliziranai sama moda,od odjee do glazbe,koja hoe zaboraviti prolost i koja ne odaje dojam da vjeruje u budunost, odrava seneprekidnim krunim protokom informacija, to nas odmah vraa na vrlo kratak popisistih trivijalnosti objavljenih kao da su vane vijesti; dok tek rijetko, i u kratkim izljevima,protjeu doista vane vijesti o onome to se uistinu mijenja.One se uvijek tiu osude zakoju s e ini da svijet izrie protiv svoje egzistencije; to s u etapeunjegovom programiranomsamounitenju.

VI

Prva nakana vladavine spektakla bila je uiniti da nestane povijesna spoznaja openito,a ponajprije gotovo sve informacije i svi razumni komentari o nedavnoj prolosti. Dokazisutako oitidaih nema potrebe objanjavati.Spektakl vjeto organizira neznanje o onometo se dogaa,a odmah potomizaboravonoga to seipak moglo spoznati.Ono najvanijeje najskrivenije. Ve dvadeset godina nita nije bilo prekriveno tolikim poslunim laimakao povijest svibnja 1968. Moda bi se mogle izvui korisne lekcije iz demistificirajuihprouavanja tih dana i njihovih uzroka; ali to je dravna tajna.

U Francuskoj, ima tome ve desetak godina, predsjednik Republike, otada zaboravljen,ali tada jo u prvom planu spektakla, naivno je izrazio radost koju je osjeao znajui da

emo odsad ivjeti u svijetu bez pamenja gdje, kao na povrini vode, slika neprekidnoslijedi za slikom. To je povoljan uinak za onoga tko se bavi poslovima i zna se tu odrati.Kraj povijesti daje ugodan odmor za svu sadanju mo. On joj apsolutno jami uspjehsklopa njezinih pothvata, ili barem amor o uspjehu.

Apsolutna mo potiskuje povijest toradikalnije to su njezini interesi iliobavezevaniji,a posebno o praktinim mogunostima ostvarivanja tih ciljeva. Kineski car Tsin CheHoang Ti dao je spaliti knjige, ali nije uspio unititi sve. Staljin je u naem stoljeu dospiodalje u ostvarenjutakvog projekta ali,unatoraznim suuesnicima kojeje pronalazioizvangranica svoga carstva, velik dio svijeta ostaoje nedostupan njegovojpoliciji,gdje su sesmijali njegovim prijevarama. S posve novim postupcima i ovaj put djelujui globalno,integriranispektakl imaoje mnogovie uspjeha.Nesposobnostzasluuje ope potovanje;

ne smijejojsevie smijati.U svakom sluaju,postaloje nemogue pokazatida se smijemo.Podruje povijestibiloje ono pamtljivo,ukupnostdogaaja ije posljedice bise dugoosjeale. Bila je to neodvojiva spoznaja koja je trebala trajati i pomoi razumijevanju,barem djelominom, onoga to bi se novo dogodilo: vjean posjed, rekao bi Tukidid.Stoga je povijest bilamjeraistinske novosti, a tko prodaje novosti, ima sav mogui interesda unitisredstvo za mjerenje.Kada se drutvenavanostpripisuje samo onome toje samotrenutno i onome to e bititakvo zajedan trenutak, koji uvijek zamjenjuje drugu, identinutrenutnost, moe se rei da upotreba medija jami svojevrsnu vjenost te nevanosti, kojagovori tako visokoparno.


9/35

9

Dragocjena prednost koju je spektakl izvukao iz tog izvlaenja povijesti izvan zakona,naime prednost da je cjelokupna povijest ve osuena na tajnost i da je uspio openitopotisnutiu zaboravpovijestan duh u drutvu, jestponajprije sposobnostda prikrijevlastitupovijest, da prikrije sam napredak svoga nedavnog osvajanja svijeta. Njegova mo ve seinipoznatom,kao daje oduvijek ovdje.Sviuzurpatorieljelisu da se zaboravikako suupravo doli.

VII

S unitenjem povijesti, i sami suvremeni dogaaji u isti su se mah udaljili na mitskuudaljenost, meu neprovjerljive prie, statistike izvan nadzora, neuvjerljiva objanjenja ineodriverazloge.Od svih besmislica koje se objavljuju u spektaklu,uvijekima medijskihljudikojibimogliodgovoritinekimispravcimailikritikama.Alioneteko da su neobine,

jer osim svoga krajnjeg neznanja, osim svoje kolegijalne i iskrene solidarnostis opimautoritetom spektaklais drutvom koje gaizraava,njimaje dunost izadovoljstvo nikadase ne udaljiti od tog autoriteta, ija se veliajnost ne smije povrijediti. Ne treba zaboraviti

da sve medijsko, i po plai i po drugim naknadama ili prihodima, uvijek ima gospodara, aponekad i vie njih, te da svaki medijski radnik zna da je zamjenjiv.

Svistrunjacisu medijsko-dravni isamotakoim se priznaje strunost.Svakistrunjakslui svome gospodaru, jer su sve stare mogunosti neovisnosti malo-pomalo svedenena nita putem naina organizacije sadanjeg drutva. Strunjak koji slui najbolje, jestnaravno strunjak koji lae.Potrebu za strunjacimaimajuizrazliitih motivai falsifikatori neznalica. Kad pojedinac izgubi sposobnost da sam vidi stvari, o tome e ga strunjakslubeno obavijestiti.Prijeje bilo normalno da postoje strunjaciza etruansku umjetnost;onisu uvijek bilikompetentni jeretruanska umjetnost vie nije natritu.Ali,na primjer,epoha u kojoj se smatra rentabilnim falsificirati slavna vina, moe ih prodavati samo akoproizvede strunjake za vina, koji nas vode u podrume da cijenimo njihove nove, prepoz-

natljivije mirise. Cervantes je primijetio da se pod loim ogrtaem esto nalazi dobarpijanac.Poznavalacvina esto ne zna pravila nuklearneindustrije,ali vladavina spektaklaprocjenjuje da,buduida nekistrunjak pravibudalu od njega to se tie nuklearnein-dustrije, neki drugi strunjak bi to mogao initi to se tie vina. Na primjer, zna se kakose strunjak za medijsku meteorologiju, koji najavljuje temperature ili kiu predvienu uroku od etrdeset osam sati, osjea sputanim obavezom da odrava ekonomsku, turistikui regionalnu ravnoteu, u kojoj ljudi tako esto putuju tolikim cestama, izmeu jednakopustih mjesta; zbog toga on vie uspijeva kao zabavlja.

Jedan aspekt nestajanja svake objektivne povijesne svijesti pokazuje se se u odnosu nabilo kojiosobniugled,kojimogu mijesiti ioblikovatipovoljionito kontroliraju svakuinformaciju,bilo onu koja se prima,bilo onumakarposverazliitukoja se alje;oni,

dakle, imaju sve dozvole za falsificiranje. Jer povijesni dokaz o kojemu se nita ne elidoznati, u spektaklu vie nije dokaz. Gdje osoba vie nije nita osim ugleda koji joj poputusluge pripisuje dobravolja nekog suda spektakla,nemilostmoe uslijeditiu svakomtrenutku. Lo glas protiv spektakla postao je vrlo rijedak. Ja sam jedan od posljednjihpreivjelih kojiga posjedujeikojinikada nijeimao drukijiglas.Ali i toje postalo neobinosumnjivo. Drutvo se slubeno proglasilo drutvom spektakla. Biti poznat izvan odnosaspektakla, to je ve jednako tome da se bude poznat kao neprijatelj drutva.

Dozvoljeno je mijenjati cijelu neiju prolost, promijeniti je iz korijena, ponovno jestvoritiu stilu moskovskih procesa,a da se ak ne mora pribjei tegobama sudskog procesa.


10/35

10

Ubijati je danasjeinije. Lanisvjedoci,moda samo nespretni alikakva sposobnostda se osjeti ta nespretnost preostaje gledaocima koji e biti svjedoci pothvata tih lanihsvjedoka? i lanidokazi,uvijek sjajni,ne mogu manjkationima tovladajuintegriranimspektaklom,alininjihovim prijateljima.Zatovie nije moguevjerovatinikome,nio kome,niu to to nismo spoznalisami, i toizravno.Alizapravo,estovie nema nipotrebe da senekogalano optuuje.Onaj tko kontrolira mehanizam to upravljajedinom drutvenomverifikacijom koja se priznaje potpuno i univerzalno, moe govoriti to hoe. Spektakldokazuje svoje argumentejednostavnotako daihvrtiu krug: vraa se,ponavlja se,stalnimponovnim potvrivanjem najedinom podruju gdje seita moejavnotvrditi i vjerovati,upravo zatojersu samotome svisvjedoci. Vlastspektakla moeiporicatibilo to, jedanput,triputa, i reidavie o tome nee govoriti, te govoritio neemu drugome,dobro znajuida ne riskira nikakav otar odgovor na vlastitom podruju, a ni na nekom drugom.

Jer, vie ne postojiagora,opa zajednica,pa ak nizajednice ograniene na posrednikatijela ili autonomne institucije, na salone ili kafie, na radnike u jednom poduzeu; nemamjesta na kojem bi se rasprava o istinama to se tiu sudionika mogla trajno osloboditirazorne prisutnostimedijskog diskursai raznih snaga organiziranih da ga prenose. Viene postoji relativno neovisan sud onih koji tvore svijet znanja, na primjer, onih koji su

neko ulagali svoj ponos u sposobnost provjere, pribliavajui se onome to se zvalonepristranom injeninom povijeu, te koji su vjerovali barem da ona zasluuje da sespozna. Vie nema ak ni neporecive bibliografske istine, a informatizirani saeci dosjeau nacionalnim knjinicama uspjet e potisnuti i najsitnije njezine tragove. Zbunjujue

je pomisliti na to to je nedavno znailo biti javni slubenik, lijenik, povjesniar, te naimperativne obaveze koje su priznavali,esto,u granicama svoje strunosti:ljudi vie naliesvom vremenu nego svom ocu.

Ono o emu spektakl moe prestati govoriti nakon tri dana je isto kao da i ne postoji.Jer, on zatim govori o neemu drugom i stoga je to ono to tada postoji na kratko vrijeme.Vidjet emo da su praktine posljedice toga goleme.

Vjerovalo se da se povijestpojavila u Grkoj,s demokracijom.Moe se dokazati ida su

nestale istodobno.Tome popisu pobjeda moi trebaipak dodati i jedan po nju negativanrezultat:drava,u iji mehanizam je trajno ugraen znatan nedostatak povijesnih znanja, vie se ne moevoditi strateki.

VIII

Kad drutvo koje se proglaava demokratskim doe na stupanj integriranog spektakla,ini se kao da se posvuda smatra ostvarenjem krhkog savrenstva.Stoga vie ne smije bitiizloeno napadima, jer je krhko;uostalom, vie seine moe napasti, jer je savreno kao tonijedno drutvo nikadanije bilo. To drutvoje krhkojervrlo teko upravlja svojom opasnom

tehnolokom ekspanzijom.Noto drutvoje savreno prikladno zavladanje;dokaztomejeto to onikojipretendiraju navlast,elevladatinjime upravo kakvojest, istim postupcima,te ga odravatigotovoistim onakvim kakvojest.Prviputu suvremenojEvropinijednastranka ni frakcija vie ne pokuava pretendirati na bilo kakve vane izmjene. Nitko viene moe kritizirati robu,nikao opisistem,nitikao boflpogodan da ga direktoripoduzeatrenutno bace na trite.

Gdje godvlada spektakl, jedine organizirane snage su one koje ele spektakl.Dakle nitkovie ne moe biti neprijatelj onoga to postoji, niti prekriti zakon utnje koji se odnosi nasve. Rijeili smo se te uznemirujue koncepcije koja je prevladavala vie od dvije stotine


11/35

11

godina, prema kojoj se drutvo moe kritizirati i mijenjati, reformirati ili dizati revolucije.To nije postignuto pojavom novih argumenata, ve naprosto zato to su argumentipostalibeskorisni. Tim ishodom ne mjeri se opa srea, nego strahovita snaga mrea tiranije.

Cenzura nikada nije bila savrenija. Nikada miljenju onih koje se u nekim zemljamajo uvjerava da su ostalislobodnigraaninije bilo manje doputeno da seizjasne,akikadseradioizboru kojie utjecatina njihovstvarniivot.Nikada prije nisu smjeli lagati takobesramno.Pretpostavlja se da gledalac ne zna nitainita ne zasluuje. Tko stalno gledadavidito e dalje biti, tajnikada nee djelovati: takav treba bitigledalac.esto se uje dase navodi iznimka Sjedinjenih Drava,gdjeje Nixon na krajuispatao zbog niza cininihi nespretnih poricanja; ali ta posve lokalna iznimka, koja je imala neke stare povijesneuzroke, vie ne stoji, jer je Reagan uspio nekanjeno napraviti istu stvar.Sve to se nikad nekanjava zapravo je doputeno. Stoga je zastarjelo govoriti o skandalu. Ugledni talijanskidravnik, koji je istodobno predsjedao ministarstvom i paralelnom vladom zvanom P2,PotereDue,najdublje je saeo razdoblje u koje je, nakon Italije i SjedinjenihDrava, uaocijeli svijet: Skandala je bilo, ali vie ih nema.

UOsamnaestom Brumaireu Louisa BonaparteaMarx je opisao ulogu kojuje preuzeladrava u Francuskoj drugoga carstva, bremenita s pola milijuna dravnih slubenika:

Takoje sve postalo predmetomvladina djelovanja,od mosta,kolske zgrade,opin-skog-seoskog vlasnitva, do eljeznice, nacionalnih dobara i pokrajinskih sveuilita.

Slavno pitanje financiranja politikih stranaka ve se postavilo u tom razdoblju, jerMarxnapominje da sustranke koje seizmjenjuju u borbiza premo,u zaposjedanjutogagolemog zdanja vidjele glavni plijen osvajaa. Ipak, to opet odzvanja donekle bukoliki izastarjelo, jer se spekulacije drave danas vie tiu novih gradova i autocesta, podzemnogprometaiproizvodnje nuklearne energije,nanihistraivanjaikompjutera,administracijebanaka i socio-kulturnih centara, promjena audiovizualnog krajolika i tajnog izvozaoruja, promocije nekretnina i farmaceutske industrije, agrarnih subvencija i mehanizmabolnica, vojnih kredita i tajnih fondova u sve veim odsjecima koji moraju upravljatibrojnim servisima zatite drutva. Marx je na nesreu ipak predugo ostao aktualan dok uistoj knjizi podsjea na vladu koja ne donosi nou odluke koje eli provesti danju, negoodluuje danju, a provodi nou.

IX

Ova tako savrena demokracija sama stvara svog nepobjedivog neprijatelja, terorizam.Ona zapravo hoeda se o njojsudiprema njezinim neprijateljima prije nego o njezinimrezul-tatima. Povijest terorizma napisala je drava; dakle, ona mnogo govori. Gledatelji zacijelone mogu znatinita oterorizmu,aliuvijek mogu znatidovoljno da bi ih se uvjerilo daim

se,u odnosu nataj terorizam,sve drugo mora initiprihvatljivijim, ilibaremracionalnijimi demokratinijim.

Modernizacija represije zavrila je tako to je donijela, ponajprije u pokusnom talijan-skomiskustvu podimenompokajnika,profesionalne tuavateljepod zakletvom;kad suse prvi put pojavili u 17. stoljeu, za vrijeme nemira Fronde, zvali su ih svjedoci s potvr-dom. Taj spektakularni napredak pravde napunio je talijanske zatvore mnogim tisuamaosuenika kojisu okajavaligraanski ratkojise nije dogodio,svojevrsnu opsenu oruanupobunu koja nekim sluajem nikad nije izbila, pu istkan od tvari od koje su nainjenisnovi.


12/35

12

Moe sevidjetidatumaenjetajni terorizma kao da uvodisimetrijuizmeu proturjenihmiljenja;kao da seradilo o dvjemafilozofskim kolama koje zagovaraju apsolutno suprot-stavljene metafizike konstrukcije.Nekiuterorizmu nisuvidjelinitavie nego neke oitemanipulacije tajnih slubi; drugi su procjenjivali da, naprotiv, teroristima treba zamjeratisamo njihovpotpun nedostatak povijesnograzumijevanja.Primjenom malo povijesnelogike moglo bi se vrlo brzo zakljuiti da nema niega proturjenog u tome da se smatrakako seljudima kojima nedostaje bilo kakvo povijesnorazumijevanje moelako manipuli-rati; njima je lake manipulirati nego drugima. Isto tako, lake je navesti na pokajanjenekoga kome se moe dokazatida se sveve unaprijed zna otome o emuje onvjerovaoda govori slobodno. Neizbjena posljedica tajnih organizacijskih oblika vojnog tipa jestda je dovoljno ubaciti nekoliko ljudi na odreene vorove mree kako bi se ona aktivirala,i tako se uklonilo mnotvo ljudi. Kritika u tim pitanjima procjene oruane borbe trebaponekad posebno analizirati neku od tih operacija, ne dajui se zavesti opom slinoukoja bise na kraju nametnula svima.Uostalom, trebalo bioekivati,kaologiki vjerojatno,da slube zatite drave kaneiskoritavatisve prednostikoje nalaze na podruju spektakla,koji se ve dugo organizira upravo za to; naprotiv, teko je uoiti ono to je udno i zvuipogreno.

Sadanji interesrepresivne pravde natom podruju doista se sastojiu to brem poopa-vanju.Zatuvrsturobevanaje ambalaailietiketa:barcode.Svakineprijateljdemokracijespektaklaisti je kao drugi,kao to su sve demokracije spektaklajednake. Takovie ne moepostojati pravo azila za teroriste, pa e ak i oni koji nisu optueni da su to bili, zacijelo topostati,aizruenje e brzo uslijediti.U studenom1978.,u sluaju Gabora Wintera,mladogtipografa kojegajevlada Savezne Republike Njemake optuila uglavnom dajetiskao nekerevolucionarne spise,gospoa Nicole Pradain,predstavnicajavnogtuiteljstvaje na priziv-nom sudu u Parizu brzo pokazala da se politiki motivi, jedini razlog odbijanja izruenjakoje predvia francusko-njemaka konvencija od 29. studenog 1951., u tom sluaju nemogu primijeniti:

Gabor Winter nije politiki prijestupnik, ve drutveni. On odbacuje drutvena ogra-nienja. Istinskipolitikiprijestupnik ne odbacuje drutvo.On napada politike struk-ture, a ne, poput Gabora Wintera, drutvene strukture.

Pojam prihvatljivog politikog zloina nije u Evropibio priznatprije no toje buroazijauspjeno napala drutvene strukture, ustanovljene ranije. Priroda politikog zloina nijese mogla odvojiti od raznolikih nakana drutvene kritike. To je vrijedilo za Blanquija,Varlina, Durrutija. Dakle, danas se, kao da je rije o ne ba skupoj raskoi, hini uvanjeisto politikog zloina,kojinedvojbeno nitko nikada neeimatipriliku poiniti, jersevienitko ne zanima zato,osim samih politikih profesionalaca ijizloinise gotovo nikadane progone, te se vie i ne zovu politikima. Svi prijestupi i zloini zapravo su drutveni.Aliod svih drutvenih zloina,nijedan se nee smatrati toliko zlim kao drska namjera da

se promijeni neto u drutvu, koje je dosad bilo i previe strpljivo i previe dobro; drutvovieneeli da ga se okrivljuje.

X

Rastakanje logike uslijedilo je prema temeljnim interesima novog sistema vladavine,razliitim sredstvima koja su djelovala uvijek se uzajamno podravajui. Neka odtih


13/35

13

sredstava ukljuivala sutehnika sredstva kojaje spektakl iskuaoi popularizirao;alidruga su vie bila povezana s masovnom psihologijom podvrgavanja.

Na tehnikom planu, kada slika koju je konstruirao i odabrao netko drugiposvudapostane glavni odnos pojedinca prema svijetu, koji je prije toga sam gledao, sa svakogmjesta na kojeje mogao otii,oitoje da eta slikatoleriratisve, jerse unutar iste slikemoe bez proturjeja supostavitibilo to.Struja slika nosisveiopetnetko drugisvojevoljnovladatim pojednostavljenim saetkom osjetilnog svijeta,netko drugibira kamo e krenutita struja,ai ritam kojim e se morati iskazati,poputstalnog arbitrarnogiznenaivanja tone ostavljavremena zarazmiljanjeiposveje neovisno od onoga to gledalac moe shvatitii o emu moe razmiljati. U tom konkretnom iskustvu stalnog podvrgavanja nalazi sepsiholoki korijen tako opeg prianjanja uz ono to je tu; upravo odatle mu se ondaipso

factopridaje dovoljna vrijednost. Diskurs spektakla oito uutkava i sve ono to mu neodgovara,osim onoga toje doistatajno.On od onoga to pokazuje uvijek odvaja pripadankontekst,prolost,nakaneiposljedice.Dakle,posveje nelogian.Buduida mu nitkoviene moeproturjeiti, spektakl ima pravo proturjeiti sebi samome, ispravljati svoju prolost.Pokroviteljski stav njegovih sluga kada moraju objaviti novu verzijunekih injenica, modajolaniju, jestdatrebaispravitineznanjeipogrenatumaenjajavnosti,dok su dan prije

s uobiajenom sigurnou budno i urno irili tu neistinu. Tako se pouavanje spektakla ineznanje gledalaca neopravdano vide kao suprotstavljeni inioci, dok zapravo proistjeujedan iz drugoga. Binarni jezik raunala takoer je neodoljiv poticaj daseusvakom trenutkuono to je bilo programirano bez zadrke prema neijim eljama, smatra bezvremenimizvorom nadmone,nepristranei totalnelogike.Kakavnapredak,kakva brzina,kako bogatrjenik za prosuivanje o svemu! Politiko? Drutveno? Odaberite sami. Ali onaj tko jeodabraojedno,ne moe odabratidrugo.Moj izborse namee.Smiju nam seizna se zakoga sutiprogrami.Stoga neiznenauje da biuenici jo od djetinjstvalakoisa zanosomtrebalipoinjatis apsolutnim znanjeminformatike,dok unaprijed zanemaruju itanje kojezahtijeva istinsko prosuivanje prema svim aspektima i koje jedino moe pruiti pristupgolemomljudskomiskustvu prije spektakla. Jer, razgovor je gotovo mrtav,a umrijetei

mnogi koji znaju govoriti.Glavni uzrok dekadencije miljenja suvremenog stanovnitva jasno ovisi o injenicida sav diskurs, iskazan u spektaklu, ne ostavlja mjesta za odgovor, a logika se drutvenostvara samo u dijalogu. Ali isto tako, dok se proirilo potovanje prema onome tko govoriu spektaklu,za kojega se pretpostavlja dajevaan,bogat,ugledan,koji jesam autoritet,irise tendencija i meu gledaocima da ele biti nelogini poput spektakla, kako bi naznailida suindividualan odraztog autoriteta.Napokon, logika nijelakainitkoih ne eliuitinjoj. Nitko tko se opaja drogama ne studira logiku, jer nema potrebu za njom i jer vienema mogunosti za nju. Ta lijenost gledaoca takoer je i lijenost bilo kojeg intelektualca,preko noi stvorenog strunjaka koji e u svakom sluaju pokuati prikriti uske granicesvojih spoznaja dogmatskim ponavljanjem nekog neloginog argumenta autoriteta.

XI

Openito se smatra da su oni koji su iskazali najveu nesposobnost u pitanjima logi-ke upravo oni koji su se proglasili revolucionarima. Taj nepravedan prigovor dolazi izprethodne epohe, kada su gotovo svi razmiljali uz minimum logike, uz upadljiv izuzetakkretena i vojnika, a kod njih se esto mijeala i loa vjera, poeljna jer se smatrala djelo-tvornom. Ali danas se ne moe zanemariti injenica daje intenzivna upotreba spektakla,


14/35

14

tojetrebaloioekivati,uinilaveinu suvremenikaideolozima,premda samo na mahovei fragmentarno.Manjaklogike,naime gubitak sposobnosti trenutnog spoznavanja tojevano a to sporedno, ili se o tome uope ne radi, uoavanja onoga to je neuskladivoili pak to bi moglo biti komplementarno, svega to neka posljedica implicira i onogato uistimahiskljuuje;anesteziolozi-reanimatorispektaklatom su boleu namjerno uvisokoj dozi zarazili stanovnitvo. Pobunjenici nisu ni na koji nain bili i racionalniji negopotinjeni.Radise samo otome da seta opairacionalnostkod njihjaeistiejersu oni,objavljujui svoj projekt, pokuali praktino djelovati, pa makar se to svodilo na itanjenekolikotekstova,pokazujuida shvaaju njihovsmisao.Posveuju seraznim obavezamada binadvladali logiku,akinarazinistrategije,kojaje upravo potpuno podruje primjenelogike dijalektike sukoba;ali,kaoidrugi,onisulieniobine sposobnostida se upravljajunesavrenim sredstvimaformalnelogike.Nema dvojbe to se tie njih,dok se o drugimane misli nita.

Pojedinac kojega je duboko obiljeila ta osiromaena misao spektakla, vie nego bilokoji drugi element njegova iskustva, tako se od poetka postavlja u slubu uspostavljenogporetka, iakoje njegova subjektivna namjera moda bila posve suprotnatomishodu.Ubiti e slijediti jezik spektakla jer samo njega zna: samo na njemu je nauio govoriti.

Nedvojbeno ce se htjeti pokazati neprijateljem njegove retorike, ali primijenit e njegovusintaksu. To je jedan od najvanijih momenata uspjeha vladavine spektakla.

Tako brz nestanak naeg prethodno postojeegrjenikatekjejedan aspekt te operacije.On joj slui.

XII

Brisanje osobnosti fatalno pratiuvjete egzistencije konkretno podvrgnute pravilimaspektakla i tako je se sve vie odvaja od mogunosti da doivi autentina iskustva i timeotkrije svoje osobne preferencije. Paradoksalno, pojedinac se neprekidno mora poricati

ako mu je stalo da ga u tom drutvu barem malo cijene. Ta egzistencija zapravo postulirauvijek promjenjivu vjernost, niz stalno varljivih prianjanja uz lane proizvode. Radi se otome da se brzo tri u korak s inflacijom obezvrijeenih znakova ivota. Droga pomae dase prilagodimo takvom poretku stvari, a ludilo pomae da pobjegnemo od njega.

U svim poslovima tog drutva, gdje je raspodjeladobara centralizirana na takav nainda odreuje, u isti mah na zloglasan i tajan nain, samu definiciju onoga to bi moglobiti poeljno, pa proizlazi da se nekim osobama pripisuju osobine, ili znanje, a ponekadi poroci, savreno imaginarni, kako bi se tim uzorcima objasnio zadovoljavajui razvojnekih pothvata,a sveto samo da bise prikrila, ilibarem maskirala kolikojeto mogue,funkcija raznihsporazuma koji odluuju o svemu.

Ipak, unato svojim estim namjerama i jakim sredstvima da dovede na vidjelo punu

dimenziju brojnih navodno osebujnih linosti, dananje drutvo mnogo ee pokazujesuprotno, i to ne samo u onome toje danas zamijenilo umjetnost ili raspravu o toj temi:potpuna nesposobnost sukobljava se s drugom, usporedivom nesposobnou; nastaje pa-nika i pitanje je samo koja e se prva raspasti. Dogaa se da odvjetnik, zaboravivi da uprocesu sudjeluje samo kao ovjek posveen odreenoj stvari, dopusti da na njega utjeelogikorazmiljanje odvjetnika suprotne strane,akiakojetorazmiljanje moda bilojednako uplje kao njegovovlastito.Dogaa seida osumnjienik,nevin,utrenutku priznazloin kojinije poinio,samo zbogtoga toje pao pod utjecajlogike hipotezedounika koji

je htio da ga se okrivi (sluaj doktora Archambeaua u Poitiersu 1984.)


15/35

15

Isam McLuhan,prviapologetspektakla,kojise doimao kao najuvjereniji imbecilsvogastoljea,promijenioje miljenjeinapokon, 1976.priznaodapritisak masovnih medijavodiuiracionalnoida postaje hitno promijenitinjihovu primjenu. TajmislilacizToronta prijetoga se desetljeima divio mnogim slobodama koje donosi to globalno selo, trenutnodostupno svima,bez muke.Zarazliku od gradova,selimaje oduvijekvladao konformizam,izolacija, sitniav nadzor, dosada, uvijek ista ogovaranja istih obitelji. Upravo tako se otadpredstavlja sadanja vulgarnost planete spektakla, na kojoj vie nije mogue razlikovatidinastiju Grimaldi-Monaco ili Bourbon-Franco od one koja je naslijedila Stuarte. Ipak,nezahvalni uenici danas pokuavaju zaboraviti McLuhana i nainiti vlastita prva otkria,nadajuise da eizgraditisvoju karijeru u medijskojpohvalisvihtih novih sloboda koje bise mogle slobodno birati iz efemernoga. Nedvojbeno e se odrei toga bre nego onogakoji ih je nadahnuo.

XIII

Spektaklnetajida neke opasnostiokruuju udesan poredak koji je ustanovilo.Zagae-

nje oceanaiunitenje ekvatorijalnih uma ugroavaju obnavljanje kisika na Zemlji;njezinozonski sloj poputa pred industrijskim napretkom; nuklearno zraenje nepovratno seakumulira. Spektakl zakljuuje samo da to nije vano. On eli raspravljati samo o datu-mima i dozama. I samo u tome on uspijeva ohrabriti, to bi um prije spektakla smatraonemoguim.

Metode demokracije spektaklavrlo su profinjene,zarazliku odjednostavne brutalnostitotalitarnogdiktata. Ime se moe uvati i kada se stvar potajno izmijeni (pivo, teletina,filozofi). Istotako,moe se promijeniti ime dok se stvarpotajno nastavlja;npr.u Engleskojje tvornica za preradu nuklearnog otpada Windscale promijenila ime u Sellafield kako bise bolje priguile sumnje nakon katastrofalnog poara 1957., ali ta toponimska preradanije sprijeila poveanje smrtnostiodrakai leukemije u svom okoliu.Engleskavlada,to

smo demokratski saznali nakon trideset godina, tada je odluila proglasiti tajnim izvjetajo katastrofi,za koji je procijenila,ne bezrazloga,da e potkopatipovjerenjejavnostiunuklearnu energiju.

Nuklearnoj industriji, vojnoj i civilnoj, potrebna je jaa mjera tajnovitosti nego svimadrugima,a kao to znamo, vejeima mnogo.Kako biolakaliivot,ato znai lai,znans-tvenika koje su odabraligospodarisustava,otkrila seikorisnostpromjene mjernihjedinica,njihova variranja s obzirom na velik broj mjerila, njihove obrade kako bi se njima mogloonglirati prema potrebi, uz pomo mnogo brojaka koje je teko preraunavati. Tako zaocjenu radioaktivnosti imamo na raspolaganju sljedee mjerne jedinice: kiri, bekerel, rend-gen, radaliascentigrej,terem,ane zaboravimo niskromnimilirad,pasivert,kojinije nitadrugo nego100 rema. To nas podsjea na manjejedinice engleskefunte,ijom zamrenou

stranci nisu mogli brzo ovladati, u vrijeme kada se Sellafield jo zvao Windscale.Strogost i preciznost koje je u 19. stoljeu dosegla vojna povijest, a s njome i teoretiaristrategije, shvatit emo ako znamo da se, kako se povjerljive informacije ne bi odavaleneutralnim komentatorima ili neprijateljskim povjesniarima, o nekom ratnom pohoduobino pisalo ovako:

Preliminarna faza sastojala se od niza arki, u kojima se naa vrsta prethodnica,koju su inila etvorica generalai jedinice pod njihovim zapovjednitvom,suprotstavineprijateljskim snagama koje su brojale13.000bajuneta.U daljnjoj fazi razvila se


16/35

16

linijska bitka,o kojojse dugoraspravljalo,a u njoj je sudjelovala cjelokupna naavojska sa svojih 290 topova i tekom konjicom od 18.000 sablji, dok je protivnik njojsuprotstavio snage koje nisu brojale manje od 3.600 pjeakih porunika, etrdesethusarskih kapetanaiosamdeset tekih konjanika.Nakonizmjene napadaipovlaenjasjedneidruge strane,bitka se na kraju moe smatratineodluenom.Naigubici,netomanji od prosjenog broja koji se sree u bitkama takva trajanja i intenziteta, osjetnosu vei od gubitaka Grka na Maratonu, ali manji su od gubitaka Prusa kod Jene.

Prema tom primjeru, strunjak moe stei neku maglovitu ideju o snagama koje susudjelovale u bici, ali voenje operacija zacijelo e ostati nedostupno svakoj procjeni.

Lipnja 1987. Pierre Bacher, pomonik direktora EDF, izloio je najnoviju doktrinu osigurnosti nuklearnihcentrala. Opremajui ih pregradama ifilterimapostaloje mnogo lakeizbjegavati velike katastrofe, lomilieksplozijureaktora,to biutjecalo na cijelopodruje.Takve katastrofe uzrokuje pretjerano ograniavanje.Bilo bibolje,svakiputkada se strojotme kontroli, polako dekomprimirati, poprskavi ogranieno podruje u promjeru odnekoliko kilometara, koje e svaki put biti posve drukije, a sluajno e ga proirivatihirovi vjetrova.Otkriva se da su u posljednje dvije godine diskretnipokusi izvoeniu

Cadaracheu na Drmi konkretno dokazalida otpaduglavnom plinne prelazinekolikopromila, u najgorem sluaju jedan posto radioaktivnosti koja vlada unutar zidova. Tajnajgori sluaj vrloje umjeren: jedan posto. Prijesmobili sigurni da nema nikakve opasnosti,osim u sluaju nesree, koje su logiki nemogue. Prve godine iskustva promijenile sui to razmiljanje: budui daje nesrea uvijek mogua, treba izbjei prekoraenje pragakatastrofe,atojelake.Dovoljnoje umjereno zagaivati,korak po korak.Kome nijejasnoda je beskrajno zdravije napijati se nekoliko godina pijui 140 centilitara votke dnevnonego se odmah napiti poput Poljaka?

Zasigurno je teta to ljudsko drutvo nailazi na tako gorue probleme u trenutku kadje postalo materijalno nemogue ita prigovoriti marketinkom diskursu, u trenutku kadmo,upravo zato toje spektaklom zatiena od odgovorananjezine odlukeidjelominaineumjerena opravdanja,vjeruje davie netreba misliti;idoistavie ne zna misliti.Ne bi lii najuvjereniji demokrat vie volio da smo mu odabrali inteligentnijega gospodara?

Na meunarodnojkonferencijistrunjaka odranoju eneviprosinca1986.postavilo seposvejednostavno pitanje svjetske zabrane klor-fluorougljika(CFC),plina kojiodnedavno,ali vrlo brzo,unitavatanak ozonskislojkojititina planet sjetitete se o emu govorimod tetnih posljedica sunevog zraenja.Daniel Verilhe,predstavnik podrunicetvornicekemijskih proizvoda Elf-Aquitaine,predsjedavajui francuskimizaslanstvom koja se vrstoprotivilatojzabrani, izrekaojevrlorazumnu napomenu: Potrebne su baremtrigodine dase pronau eventualne zamjene, a trokovi bi se mogli povisiti etverostruko. Znamo dataj osjetljivi ozonski sloj, onako visoko, ne pripada nikome i nema nikakvu marketinkuvrijednost.Dakle, taj industrijskistrateg mogaoje svojim protivnicima ovim pozivanjem nastvarnost pokazati svu njihovu neobjanjivu ekonomsku nebrigu: Vrlo je opasno bazirati

industrijsku strategiju na imperativima koji se odnose na okoli.Oni koji su ve odavno poeli kritizirati politiku ekonomiju definirajui jekao savreno

poricanje ovjeka nisu se prevarili. Upravo po tome emo je i prepoznavati.

XIV

esto se kae daje znanostdanas podvrgnutaimperativima ekonomskeisplativosti; tojeuvijek bilotono.Nov je samo nain kakoje ekonomija sada otvoreno objavilarat ljudima;


17/35

17

nevie samo mogunostima naeg ivota, vei s mogunostima naeg opstanka. Tujeznanstvena misao odabrala, odriui se velikog dijela svoje antirobovlasnike prolosti,sluiti vladavini spektakla. Prije no to je dospjela u tu situaciju, znanost je posjedovalarelativnu autonomiju.Znalaje promiljatisvojdio stvarnosti; takoje mogla uvelikojmjeripridonijetipoveanju ekonomskih sredstava.Kadaje svemona ekonomija poludjela,avremena spektakla su upravo to, potisnula je posljednje tragove znanstvene autonomije, ina metodolokom planu i na planu praktinih uvjeta aktivnosti istraivaa. Vie se netraida znanost razumije svijetnitida neto poboljava.Od nje setraida odmah opravdasve to se ini. Jednako glupa natom podruju kaoina svim drugima,koja ona eksploatiras najtetnijom nepromiljenou, vladavina spektakla oborilaje divovsko drvo znanstvenespoznaje samo da bi od njega istesala toljagu.

Kako bi posluala taj konani drutveni zahtjev za oito nemoguim opravdanjem, bilobi bolje vie ne znati uope misliti, ve naprotiv, biti vrlo vjet u pogodnostima diskursaspektakla. Zapravo je znanost, bludnica naih bijednih dana, uz mnogo dobre volje u tojkarijeri pronala svoju najnoviju specijalizaciju.

Naravno,znanost lanog opravdanja pojavila se s prvim simptomima dekadencije bur-oaskog drutva, s kanceroznim bujanjem pseudoznanosti nazvanih humanistikima,

ali, na primjer, moderna medicina mogla se neko vrijeme smatrati korisnom, ali oni ko-ji su pobijedili velike boginje ili gubu nisu bili isti oni koji su sramno kapitulirali prednuklearnim zraenjima ili agronomskom kemijom. Brzo se uoava da dananja medicina,naravno,danasvie nema pravo branitizdravljeljudiod patogenog okolia, jerbi to znailosuprotstaviti se dravi ili barem farmaceutskoj industriji.

No ne samo zbog toga to je duna utjeti, dananja znanstvena djelatnost priznaje toto je postala. To je i zato to ona vrlo esto pati od izljeva i ispada. Objavivi u studenom1985., nakon osmodnevnog eksperimentiranja na etvorici bolesnika, da su moda otkrilidjelotvoran lijek protiv AIDS, profesori Even i Andrieu iz bolnice Lannec dva dana potom,kada su pacijenti pomrli, pobudili su ograde nekih lijenika, manje uznapredovalih ilimoda zavidnih,zbogtako preuranjene objave onoga to se pokazalo pogrenim prividom

pobjede, tek nekoliko sati prije poraza. Dvojica lijenika branili su se bez neugode, tvrdeida napokon, bolje su lane nade od nikakve nade. Bili su takve neznalice da nisu shvatilikako je sam taj argument potpuno poricanje znanstvenog duha, te da je uvijek u povijestisluio prikrivanju profitabilnih sanjarija varalica i vjetaca, u doba kada ih nisu trpali uludnice.

Kad slubena znanost, poput cjelokupnog ostatka drutvenog spektakla, doe dotle daunato materijalno moderniziranoj i obogaenojprezentaciji,samo preuzimavrlo staretehnike putujuih glumaca iluzionista, najavljivaa i klauna ne smijemo se iznenaditikad vidimo kakav velik autoritet paralelno posvuda dobivaju gurui i sekte, zen u vakuum-pakovanjuilimormonskateologija.Neznanje kojeje dobro sluilo svimvlastima,uvijek suiskoritavalidomiljatipoduzetnicinarubu zakona.Koji jetrenutak pogodnijiodvremenau kojem je nepismenost tako napredovala? Ali tu stvarnost sa svoje strane porie drugidokaz arobnjatva. UNESCO je u vrijeme svog osnivanja prihvatio znanstvenu, vrlopreciznudefinicijunepismenosti, iji zadatakje bio boriti se protiv njeuzaostalimzemljama.Kada je neoekivano ustanovljen povratak iste injenice, ali ovaj put u zemljama koje senaziva naprednima, otprilike kao kad bi onaj tko oekuje Grouchyja vidio kako Blcherulazi u bitku, bilo je dovoljno angairati gardu strunjaka, a oni su brzo razvili formuluneobranjivog napada,zamijenivi izraznepismenost izrazom tekoe u jeziku:kao tolani patriot moe doi u pogodan trenutak za odravanje neke nacionalne vrednote.Da bi vrsto utemeljili ustrajnost neologizma meu pedagozima, brzo se progura nova


18/35

18

definicija, kao daje oduvijek prihvaena, prema kojoj je, kao to se zna, nepismen bio onajtko nikada nije nauio itati, tekoe ujeziku u modernom smislu su stanje onogatkojenauio itati (ak ibolje nauionego prije, to odmah hladnokrvno predlau najnadarenijiteoretiari i slubeni povjesniari pedagogije), ali na nesreu to suubrzo i zaboravili.Toiznenaujue objanjenjeizloilo se opasnostida manje umiruje nego uznemiruje, jer,namjerno promaivi temu, nije vjeto zaobilo prvuposljedicunakoju bismosvi pomislili uznanstvenijim epohama: naime, znati da ta nova pojava i sama zasluujedabudeobjanjena,budui da je se nije moglo uoiti, pa ak ni zamisliti prije najnovijeg napretka oteenemisli, kad analitina dekadencija istim korakom prati dekadenciju prakse.

XV

Prije vie od stotinu godinaNovi rjenik francuskih sinonimaA.-L. Sardoua definirao jenijanse kojetreba uoiti izmeurijei:fallacieux,trompeur,imposteur,sducteur,insidieux,captieux.One zajednotvore svojevrsnu paletu boja koje odgovaraju portretu drutva spek-takla. Nije pripadalo ni njegovu vremenu, niti njegovu iskustvu strunjaka da tako jasno

izloi srodna, ali vrlo razliita znaenja opasnosti koje svaka grupa posveena subverzijimora normalno oekivati,slijedei,primjerice,ovu gradaciju:zavedena,provocirana, infil-trirana, manipulirana, preuzeta, podvrgnuta. U svakom sluaju, te bitne nijanse nikad senisu pojavile kod doktrinara oruane borbe.

Fallacieux(prijevaran), od latinskogfallaciosus,vjet u prijevari ili nauen na prije-varu, pun podlosti: definicija tog pridjeva jednaka je superlativu pridjeva trompeur(varav).Onajkoji varailina bilo kojinain navodiu bludnju, jestvarav:ono to seinizavaranje, iskoritavanje,navoenje u bludnju uz nakanuvaranja smicalicamai ureajima nainjenima radi prijevare, jest prijevarno. Varav je generika i nejasnarije; sve vrste dvosmislenih znakova i pojava su varave:prijevarnooznaava promi-

ljenu la, lukavstvo ili prijevaru; sofistiki diskurs, izjava i razmiljanje suprijevarni.Ta rije srodna je rijeimaobmanjiva,zavodnik,navodljivo,lukavo, ali nije jednoz-nana s njima. Obmanjiva (imposteur) oznaava sve vrste lanih pojava ili spletakausmjerenih na prijevaru ili tetu; na primjer, licemjerje, klevetanje, itd. Zavodnik(sducteur) izraavaradnju namijenjenutome da se na nekoga utjee,da ga se zavedevjetim i udvornim sredstvima. Navodljiv (insidieuz) oznaava radnju spretnog pos-tavljanja zamke i navoenja u nju. Lukav (captieux) odnosi se na profinjenu radnjuiznenaivanja i navoenja u zabludu.Prijevarnoobjedinjuje veinu tih znaajki.

XVI

Jo uvijek novi pojam dezinformacijenedavno je uvezen iz Rusije, uz mnogo drugihizuma korisnih za upravljanje modernim dravama. U velikoj mjeri upotrebljavaju gapojedine sile,a ujednoi ljudikojidre djeli ekonomskeipolitike moi,kako biodraliono to je uspostavljeno, i to uvijek uprotuofenzivnojulozi. Ono to se moe suprotstaviti

jedinojslubenoj istinimora bitidezinformacija koja potjee od neprijateljskih snaga, ilibarem suparnikih, te bimorala bitinamjernolanaiz zlih pobuda.Dezinformacija nebi bila jednostavno poricanje injenice koja odgovara vlastima niti jednostavna potvrdainjenice koja vlastima ne odgovara: a to se naziva psihozom. Za razliku od iste lai,


19/35

19

dezinformacija mora nuno sadravatiodreen dioistine,alinjegaje namjerno preradiovjetneprijatelj.Zatoje dezinformacija zanimljiva braniteljimavladajueg drutva.Mokoja govori o dezinformacijama ne smatra sebe apsolutno bez mane, ali zna da e svakojkritici moi pripisati upravo tu pretjeranu beznaajnost koja je u naravi dezinformacije, ikoja na neki nain nikada nee odgovarati odreenoj pogreci.

Ukratko, dezinformacija je zla upotreba istine. Onaj tko je lansira, taj je kriv, a onaj tkou nju vjeruje, budala. Ali tko je onda vjet neprijatelj? Ovdje to ne moe biti terorizam, jeron se ne izlae opasnosti da ikoga dezinformira, jer je zaduen da ontoloki predstavljanajgrublju i najmanje prihvatljivupogreku.Zahvaljujui svojoj etimologiji i suvremenimsjeanjima na ograniene sukobe, koji su sredinom stoljea nakratko meusobno suprot-stavili Istok i Zapad, koncentrirani spektakl i raspreni spektakl, kapitalizam integriranogspektaklajo uvijek iriprivid da vjeruje da je kapitalizamtotalitarne birokracijepred-stavljene ponekad poput tajne bazeilinadahnuateroristanjegovglavnineprijatelj,kaoto ovajdrugi toisto govoriza onog prvoga,unato bezbrojnim dokazima o njihovu savezui dubokoj solidarnosti. Zapravo, sve uspostavljene sile, unato nekim stvarnim lokalnimsuparnitvima,ne zaboravljaju ono tojejednoga dana,sa strane subverzijeibezvelikoguspjeha u prvi mah, rekao jedan od rijetkih njemakih internacionalista nakon izbijanja

rata 1914.: Glavni neprijatelj je u naoj zemlji. Dezinformacija je na kraju ekvivalentonoga to su u diskursu drutvenog rata 19. stoljea predstavljale zle strasti. To je sveono toje skrivenoi izlae se opasnostida se suprotstaviudesnojsreikojuto drutvo,a to se dobro zna, prua onima koji imaju povjerenja u njega; sreu vredniju od raznihbeznaajnih opasnosti ili tegoba. A svi kojividetu sreu u spektaklu priznaju da se nemana emu krtariti u pogledu njezine cijene; neka drugi dezinformiraju.

Druga prednostkoja se dobivarazotkrivanjem(atime ujednoi objanjavanjem)po-jedinane dezinformacije jest da se kao posljedica toga ne moe uzeti daje sadri i jezikglobalnog spektakla, jer on moe s najveom znanstvenom sigurnouiscrtationo podrujena kojemu se nalazi sama dezinformacija: u svemu to moemo rei a to nam se neesvidjeti.

Nedavno se u Francuskoj,zacijelo pogrekomako nije bila namjernavarka radilo naprojektu slubenog pripisivanja svojevrsne medijske oznake garantirano bez dezinforma-cija: to je pogodilo neke medijskeprofesionalce koji su jo htjeli vjerovati, ili skromnije,kojisu htjelinavestidruge davjeruju,kako do sada nisu bilicenzurirani.No,pojam dezin-formacije oito ne treba upotrebljavatidefenzivno,a jo manje statiki defenzivno, tvoreineki Kineski zid ili Maginotovu liniju koja bi trebala apsolutno pokriti prostor u kojemu

je dezinformacija navodno zabranjena.Dezinformacijatreba postojati, i to kaofluidna,tako da moe dospjeti posvuda. Gdje jezik spektakla nije napadnut, bilo bi glupo branitiga; a taj bi se pojam vrlo brzo istroio kad bi ga se branilo usprkos dokazima, na temamakoje binaprotiv trebaleizbjeimobilizaciju panje.tovie, vlastinemaju nikakvu potrebu

jamiti da neka precizna informacija ne sadri dezinformacije.One nemaju ni sredstva zato: nisu toliko na cijeni, a samo bi potaknule sumnju u informaciju o kojoj se radi. Pojamdezinformacije dobar je samo u protunapadu. Treba ga odravati u drugoj liniji, a ubacitiga kako bi se potisnula istina koja bi se mogla pojaviti.

Ako ponekad neka vrsta neregulirane dezinformacije zaprijeti da se pojavi, u slubinekih posebnih, trenutno sukobljenihinteresa,dajojse povjerujeida se otme kontroli,dase suprotstavi usklaenom radu nekoliko manje neodgovornih dezinformacija, ne znaida setreba bojatida se u njojangairanidrugimanipulatori,struniji ilisuptilniji: tojejednostavno zato to se dezinformacija sada primjenjuje usvijetu u kojemvie nema mjestani za kakvu provjeru.


20/35

20

Konfuzionistiki pojam dezinformacije istie se kako bi odmah, samim zvukom te rijeipobio svaku kritiku koja nije bila dovoljna da uniti razne agencije za organizaciju tiine.Na primjer, jednoga dana moglo bi se rei, kad bi se to inilo poeljnim, da je ovaj tekstpokuajdezinformacije o spektaklu; ilibolje,a tojeisto,dajeto dezinformacija koja tetidemokraciji.

Suprotno onome to tvrdi njezina definicija u spektaklu, praksa dezinformacije moesamo sluitidraviovdjeisada,pod njezinimizravnimvodstvom, ilipodinicijativom onihkoji brane iste vrijednosti. Zapravo, dezinformacija poiva u svim postojeim informacija-ma, i to kao njihovo glavno obiljeje. Imenujeju se samo ondje gdje zastraivanjemtrebaodrati pasivnost. Gdje se dezinformacijaimenuje,ona ne postoji. Tamo gdje postoji, tu sene imenuje.

Dok su jo postojale ideologije u sukobu, koje su proglaavale da su za ili protiv nekogpoznatog aspekta stvarnosti, bilo je i fanatika i laaca, ali ne i dezinformatora.

Sad kad, izrespekta prema konsenzusu spektakla, ilibarem zbogvolje zatatinom spek-takla, nije doputeno rei istinito emu se netko protivi, ili jo bolje, za to se zalae sasvim njegovim posljedicama,nego esto nailazimo na obavezu da se skrivajedna stranaonoga to se zbog nekograzloga smatra opasnim u onome to se smatra doputenim,onda

se prakticira dezinformacija; toboe nepromiljeno, ili iz zaborava, ili hinjenimlanimrazmiljanjem. Na primjer, na podruju rasprava nakon 1968, nesposobni obnovitelji, pro-zvani pro-situs, bili suprvi dezinformatori,jer su simulirali to je vie mogue praktinemanifestacije kroz koje se potvrivala kritika koju su navodno prihvaali;osimtoga,uopese ne stidei to su oslabili njezin izraz, nikada nisu nikoga citirali kako bi ostavili dojamda su sami neto otkrili.

XVII

Obruislavnu Hegelovuformulu, jo1967.primijetio sam dajeu stvarnoizokrenutomsvijetuistina moment lai.U proteklim godinama pokazao se napredaktog naela na svimpodrujima, bez iznimke.

Dakle,urazdoblju u kojemu ne moevie postojatisuvremena umjetnost,postajetekoprocjenjivatiklasinu umjetnost. Tu,kaoi drugdje,proizvodise neznanje da biga seiskoritavalo.Dok se gubi iosjeajza povijest iukus,organiziraju se mree zafalsifikaciju.Dovoljno je drati strunjake i procjenjivae vrijednosti, a to je lako, jer do bi se uspjelou takvim poslovima, kao uostalom u svim poslovima, potrebno je prodati, jer prodajaini svaku vrijednost autentinom. Nakon toga, kolekcionari ili muzeji, posebno ameriki,opijeni falsifikatima, imajuinteres odravatidobarugled,kao to Meunarodnimonetarnifond odrava privid pozitivne vrijednosti ogromnih dugova stotinu drava.

Falsifikatoblikuje ukus,a podravajui falsifikat,svjesno se unitava mogunostpoziva-nja na autentino. ak sepreraujeistina, im je to mogue, kako bi nalikovala falsifikatu.

Amerikanci, koji su najbogatiji i najmoderniji, bili su glavni naivci te trgovine lanomumjetnou. To su isti oni koji su financirali radove na restauraciji Versaillesa i Sikstinskekapele.Zato Michelangelovefreske moraju poprimitiive boje crtanogafilma,a autentinopokustvo Versaillesa zablistati zlatom to podsjea na lani stilski namjetaj Louis XIVkoji se skupo prodaje bogatim Teksaanima.

Feuerbachov sud, prema kojemu njegovo vrijeme daje prednost slici nad stvari, kopijinad originalom, predstavi nad stvarnou u potpunosti je potvren u stoljeu spektakla,i to na vie podruja na kojima je devetnaesto stoljee htjelo ostati daleko od onoga to

je ve bilo njegova duboka priroda: od industrijske kapitalistike proizvodnje. Tako je i


21/35

21

buroazijavrijedno irila strog duh muzeja,originalnog predmeta,egzaktne povijesnekritike, autentinog dokumenta. No danas ponajprije ono izmiljeno ima tendenciju dazamijeni ono istinito. U tom je smislu vrlo sretna okolnost da zagaivanje zbog automobil-skog prometa trai zamjenu Marlyjevih konja i rimskih kipova na portalu Saint-Trophimeu Arlesu plastinim zamjenama.Sve e biti joljepe nego prije,kako bi turistimoglifotografirati.

Kulminacijska toka nedvojbenoje dosegnuta smijenim falsifikatom kineskebirokracije:kipovima golemevojskePrvoga Cara: dravnici u posjetu Kini pozivaju se da je pogledajuin situ. To dokazuje, buduidaim se moetako okrutnorugati,da nitko od mnotvanjihovih savjetnika ne poznaje povijest umjetnosti u Kini ni izvan Kine. Kompjuteri VaeEkselencije nemaju podataka o tome. Ta potvrda da se prvi put u povijesti moe vladatibezikakva znanja o umjetnosti ibezikakva smisla za autentinoiliza nemogue,mogla bisama biti dovoljna da shvatimo da e svi ti lakovjerni naivci ekonomije i administracijevjerojatno odvestisvijetu nekuveliku katastrofuakoto njihova praksave nije pokazala.

XVIII

Nae drutvoizgraenoje natajni,oddrutava-titovakoja skrivaju dobra svojihlanova, do obrambene tajne, koja danas pokriva golemo podruje pune izvansudske moidrave;od esto stranihtajninekvalitetne proizvodnje,koje se skrivajuizareklama,sve doprojekcijavarijantiekstrapolirane budunosti,na kojima samovlast iitava najvjerojatnijiput onoga za to tvrdi da uope ne postoji, proraunavajui reakcije koje e tajanstvenoizazivati. S tim u vezi mogu se uputiti neke primjedbe.

Uvijek postoji velik broj mjesta, u velikim gradovima kao i u nekim prostorima na selu,koja su nedostupna, to znai da ih se skriva i uva od pogleda javnosti; ona su stavljenaizvan dosega nevino radoznalih i dobro zatiena od pijunae. Nisu posve vojna, ali supo vojnom modelu uspostavljena tako da ih ni stanovnici ni prolaznici ne mogu nadzirati,

pa ak ni policija, koja je odavno shvatila da se njezine funkcije odnose samo na nadzori represiju najobinijih prekraja. Tako uItaliji,kadaje Aldo Moro bio zarobljenikPotereDue, nije bio zatvoren u vie ili manje nepoznatoj zgradi, ve jednostavno u zgradi u kojuse nije moglo prodrijeti.

Sve vei broj ljudi obuava se za tajno djelovanje; ui ih se i vjeba da rade samo to.To su specijalnejedinice naoruane povjerljivim arhivima, tojest tajnim zapaanjimaianalizama. Drugi su naoruani raznim tehnikama za iskoritavanje i manipulaciju timtajnim pitanjima.Na kraju,kad su u pitanju njihoveaktivne jedinice,moguistotako bitiopremljeni drugim sredstvima za pojednostavljenje prouavanih problema.

Sredstva koja se dodijeljuju specijalistima za nadzor i utjecanje postaju svevea,a opeokolnosti svake su godine sve povoljnije za njih. Na primjer, kada su novi uvjeti drutva

integriranog spektakla prisilili njegovu kritiku da ostane doista podzemna, ne zato to seskriva,nego zato to je skrivenatekom scenografijom frivolne misli, oni koji su zadueninadzirati tu kritiku i trebaju je porei, mogu sada protiv nje primijeniti tradicionalnasredstvaiz podzemnog miljea:provokacije, infiltracijei razne oblike uklanjanja autentinekritike u korist lane, koju e postaviti umjesto prve. Nesigurnost raste u svemu, kad seopa varka spektakla obogauje mogunou pribjegavanja tisuama pojedinanih varki.Neobjanjeni zloinmoeseproglasiti samoubojstvom, u zatvorukao i drugdje, a rastakanjelogike omoguuje istraivanja i procese koji sesurvavaju u iracionalno i estosuodpoetkaiskrivljena apsurdnim autopsijama, koje provode osobiti strunjaci.


22/35

22

Ve dugo smo se navikligledatiubijanja svakojakihljudibez suenja.Poznateteroriste,ili one koje se takvima smatra, ubija se bez prikrivanja na teroristiki nain. Mossad epripremiti umorstvo nekog iz Abou Jihada, engleski specijalci e uraditi isto sa Irccima, aparalelna policija GRL (Grupo Anti-Terorista de Liberacin) sa Baskima. Oni koje su ubilinavodni teroristinisu odabranibezrazloga,aliuglavnom ne moemo bitisigurnidaterazloge i znamo. Mogli bismo pomisliti da je kolodvor u Bologni dignut u zrak da bi se idalje dobrovladaloItalijom;moemo znatito sueskadronismrtiu Braziluidaje mafijazapalila hotelu Sjedinjenim Dravama da binekoga ucijenila.Alikako znatikome bimogliposluiti ludiubojiceiz Brabanta?1 Tekoje primijenitinaelo Cui prodest?(Kome ukorist?)u svijetu u kojemujetolikointeresa dobro skriveno. Ishodje da se uintegriranomspektaklu ivi i umire u toki sustjecanja nebrojenih tajni.

Medijsko-policijske glasine zadobivaju odmah, ili u najgorem sluaju ako se ponove triili etiri puta, neupitnu teinu odavno poznatih povijesnih injenica. Prema legendarnomautoritetu dnevnoga spektakla,udne osobe,uklonjene utiini,ponovno se pojavljuju kaofiktivnipreivjeli,ijipovratak e se uvijek moiprizivati iproraunavati, tedokazivatiuzpomo obinog nagaanja strunjaka. Oni su negdje izmeu Aherona i Lethe, ti mrtvacikoje spektaklnije propisno pokopao,negoih smatra uspavanimaiu oekivanju daih netko

poeli probuditi, sve njih, terorista koji je siao s brda i gusara koji je doplovio s mora ilopova koji vie nema potrebu krasti.

Tako se posvuda organizira nesigurnost. Vlast se vrlo esto titilanim napadima,ijamedijska obrada ini da se gubi iz vida istinsko djelovanje: onaj bizarni udar pukovnikaTejera u Cortesu 1981., iji neuspjeh je trebao prikriti drugi, moderniji, to znai boljemaskiranpronunciamento,koji je uspio. Jednako upadljiv, neuspjeh sabotae ekolokogbroda koju su poduzelefrancuske specijalnejedinice1985.na Novom Zelandu ponekad sesmatralukavstvom,moda namijenjenomtome da skrene panju s mnogih novih namjenatih slubi, navodei da se povjeruje u njihovu karikaturalnu nespretnost u izboru ciljevakao nain obavljanja posla. Jo uvjerljivije gotovo posvuda se smatra da su geolokaistraivanja nalazita nae u podzemljugrada Pariza,koja su se uz veliku buku provodila

u jesen 1986., nisu imala nikakvu drugu namjeru nego da izmjere stupanj otupjelosti isklonost podvrgavanju graana, provodei navodno istraivanje na tako oito ekonomskineisplativom mjestu.

Vlast je postalatakotajanstvena da se,nakon afere sailegalnom prodajom orujaIranupod nadzorom SAD, moemo pitati tko doista vlada SAD, najjaom silom u svijetu kojinazivamo demokratskim? Tko sve moe vladati demokratskim svijetom?

Zaimojo dublje:u svijetu koji je slubenotako pun potovanja prema svim ekonom-skim nunostima, nitko zapravo ne zna koliko kota bilo koja proizvedena stvar: zapravo,najvaniji dio stvarne cijenenikada se ne izrauna, a ostalo se uva kao tajna.

XIXGeneral Noriega postao je svjetski poznat poetkom 1988. Bio je diktator bez titule u

Panami, zemlji bez vojske, gdje je zapovijedao Nacionalnom gardom. Panama nije istinskisuverena zemlja: iskopali su je zbog kanala, a ne kanal zbog nje. Njezina valuta je dolar, a

1 Les tueurs fous de Brabant, medijski naziv za poinioce serije masovnih ubistava u Belgiji tokom osamdesetihgodina 20. veka. Ubice su upadale u supermarkete, s vojnim naoruanjem, i nasumice ubijale ljude, odnoseivrlo malo novca. Kasnije se, u delu tampe, spekulisalo da ta ubistva moda nisu bila sasvim nasumina i da suubice bile povezane s nekim desniarskim organizacijama.


23/35

23

pravavojska,stacionirana u njoj, takoer je strana. Takoje Noriega napravio cijelu svojukarijeru,savrenojednaku onojgeneralaJaruzelskog u Poljskoj,kao efpolicije u slubiokupatora.Uvozioje drogu u SAD, jermu Panama nije donosila dovoljno prihoda,a kapital

je izvozio u vicarsku. Suraivao je s CIA protiv Kube, a da bi odrao ekonomski prividsvojih ekonomskih aktivnosti,amerikimjevlastima,uvijek zabrinutim zbog problemadroge,denuncirao odreen brojsvojih konkurenata.Njegovglavnisavjetnik u pitanjimasigurnosti, na kojemu su mu zavidjeli u Washingtonu, bioje najbolji na tritu: MichaelHarari,bivioficirMossada, izraelsketajne slube.Kad su se Amerikancipoeljeliotarasitite osobe, jer ga je nekoliko njihovih sudova neoprezno osudilo, Noriega je objavio sprem-nostda se brani tisuu godina,uz pomo panamskog patriotizma, istodobno protivsvogapobunjenog naroda i protiv stranaca; odmah je u ime antiimperijalizma pridobio javnoodobravanje najtvrih birokratskih diktatura Kube i Nikaragve.

Daleko odtoga da budetek panamsko udo,generalNoriega,kojiprodaje svei falsificirasveu svijetu koji ini upravo isto, bio je svojevrsna drava, svojevrsni general, svojevr-sni kapitalist, savreni predstavnik integriranog spektakla, a i uspjeha u najrazliitijimsmjerovima njegove unutranje i vanjske politike. On je uzor vladara naeg vremena.Naj-uspjeniji meu onima koji se posveuju dolasku na vlast i ostajanju na vlasti, slini su

njemu. Noriega nije proizvod Paname, ve naega vremena.

XX

Za sve obavjetajne slube, u skladu s preciznom Clausewitzevom teorijom rata, znanjetreba postatimo. Odatle te slube crpe svoj sadanji ugled, svoju osobitu pjesniku kvali-tetu.Dokjeinteligencija bilatako apsolutno progonjena spektaklom,kojine doputa da sedjelujeine kae mnogo o djelima drugih,ona se doimala gotovo kao daje nala utoitemeu onima koji analiziraju stvarnosti i tajno djeluju na te stvarnosti. Nedavno su otkriato ih je Margaret atcher, dakako uzaludno, htjela zatakati jer ih je tako samo na neki

nain potvrdila,pokazala da su u Engleskoj te slubeve bile sposobne sruitiministra ijupolitiku su procijenile opasnom.Opi prezir koji spektakl potie tako opet daje, iz novihrazloga, privlanost onome to bi se u Kiplingovo doba moglo nazvati velikom igrom.

Teorija urota u povijestibiloje u devetnaestom stoljeureakcionarno objanjenje,paismijeno, jer jetolikojakih drutvenih pokreta utjecalo na mase.Dananjipseudopobunje-niciznajutovrlo dobro,putem glasinailiputem nekih knjiga, tevjeruju dajetajzakljuakistinit za vjenost; ne ele vidjeti stvarnu praksu svoga doba, jer je ona previe tuna zanjihove hladne nade. Drava to zna i igra na to.

U trenutku kada se gotovo svi aspekti meunarodnog politikog ivota, i sve vei brojonih kojiseraunaju u unutranju politiku, vodeinadziru u stilutajnih slubi,slukavstvi-ma, dezinformacijama, dvostrukim objanjenjima jedno moe prikrivati neko drugo ili

samo ostaviti takavdojamspektaklse zadovoljavatime da prikae zamoran svijetnunenerazumljivosti. Dosadan niz policijskih romana lienih ivota i uvijek bez zakljuka diise dramatskom napetou realistiki izvedene borbe crnaca nou u tunelu.

Glupani vjeruju daje svejasno kadtelevizija prikaelijepu slikuipoprati je oitomlai.Poluelita se zadovoljava time to zna da je gotovo sve nejasno, dvosmisleno, montiranou funkciji nepoznatih kodova. Ekskluzivnija elita eljela bi znati istinu, prelijena za jasnorazlikovanje u svakom pojedinom sluaju,unato svim povjerljivim podacima kojimaona raspolae. Vjerojatno bi zato voljela spoznati metodu istine, premda to za nju ostajeuglavnom nesretna ljubav.


24/35

24

XXI

Tajnavlada ovim svijetom, i to ponajprije kaotajnavlasti.Prema spektaklu, tajna bibilatek nuanizuzetak od pravila da seinformacije obilno nude na cijelojpovrinidrutva, istokao to se vlast u ovom slobodnom svijetu integriranog spektakla svodi tek na izvrni

odjelu slubidemokracije.Alinitko doista nevjeruje u spektakl.Kako gledaociprihvaajupostojanje tajnekoja imjami dane mogu vladati svijetom ije glavne stvarnosti ne poznaju,ako se kojim sluajem od njih zatrai miljenje o nainu postupanja? injenica je da setajna gotovo nikome ne pojavljuje u svojoj nedokuivoj istoi i u svojoj funkcionalnojopenitosti. Svi priznaju da postoje malene zone tajne, rezervirane za strunjake; a to setie stvari openito, mnogi vjerujuda su oni unutar tajne.

La Botie je uTraktatu o dobrovoljnom ropstvupokazao kako mo tiranina nailazi napodrku u koncentrinim krugovima pojedinaca koji tu pronalaze korist ili misle da jepronalaze. Na isti nain, mnogi politiari i medijske osobe koji su polaskani time to sene sumnja da suneodgovorniznaju mnogo toga putem veza i povjeravanja. Onaj tko jezadovoljantime to posjeduje povjerljiveinformacije nije sklon kritici,pa nee niuoitidae mu,unato svim povjeravanjima,glavnidio stvarnostiuvijek bitiskriven.Dobrohotnomprotekcijom svojihvaralica,on zna malovie karata,alione su modalane,a nikada neespoznati metodu koja upravlja igrom i objanjava je. Stoga se on odmah identificira smanipulatorima i prezire neznanje u kojem zapravo i on sudjeluje. Jer mrvice informacijekoje se nudi tim intimusima laljive tiranije zaraene su manipuliranim i neprovjerljivimlaima.One ipak zadovoljavaju one to dou do njih, jer se osjeaju superiornima svimakoji ne znaju nita. Njihova uloga je samo da bolje potvrde vlast, a nikako da bismo jedjelotvornorazumjeli. Telai tvore povlasticugledalaca u prvomredu:onih kojisu dovoljnoglupi da vjeruju kako mogu neto razumjeti, ne sluei se onim to se od njih skriva, negovjerujui u ono to im se otkriva!

Vlast je lucidna barem utoliko to vlastitim vladanjem, slobodno i bez spona, oekujeprilino velik broj katastrofa u bliskoj budunosti; i to na ekolokom podruju, na primjer

kemijskih,kaoina ekonomskom,na primjerbankarskih.Ona nas baremve nekovrijemeuvjerava da te iznimne nesree tretira drukije nego vjetim manipuliranjem dezinforma-cijama.

XXII

to se tie ubojstava, sve vei broj onih koja su ostala posve nerazjanjena u posljednjadva desetljea (Kennedy, Aldo Moro, Olaf Palme, ministri ili bankari, jedan ili dva pape, teostalikoji vrijedevie od svih njih) jerako se ponekad rtvuje nekisuuesnik,nikada senije uspjelo doi do naruitelja njihova serijska proizvodnja nosi svoj znak: oite lai, i

to promjenljive, i slubene deklaracije. Taj sindrom nedavno dobivene drutvene bolestibrzo se proirio posvuda, i tako se, poevi od prvih uoenih sluajeva,spustio sdravnihvrhova, iz tradicionalne sfere takvih atentata, a u isti mah uspeo se s dna, tradicionalnogmjesta ilegalne trgovine i ucjena, gdje se oduvijek vodio takav rat izmeu profesionalaca.Te praksetee se srestina sredinisvih drutvenih poslova,kao da se dravine gadimijeatiu to, a mafija se pak uzdignula do toga; tako jenadjelu svojevrsno stapanje.


25/35

25

Tu novu vrstu tajni pokuavalo se neobavezno objasniti nesreama: nesposobnost poli-cije,glupostsudaca,neoportuna novinarska otkria,krizarastatajnih slubi, lano svjedo-enje, iznenadni opi trajk policijskih informatora. Edgar Allan Poe ve je otkrio siguransmjer istine svojim slavnim razmiljanjem uUbojstvima u ulici Morgue:

ini mi sedase tajnasmatra nerjeivomupravo iz istog razloga zbog kojeg bi je trebalo

smatrati lako razrjeivom mislim na ekscesivni karakter pod kojim se javlja . . . Uistraivanjima onevrste koja nas zanima netreba setoliko pitatikako su se stvaridogodile, koliko prouavati po emu se razlikuju od svega to se dosad dogodilo.

XXIII

U sijenju 1988. kolumbijska narko-mafija objavila je saopenje koje je trebalo ispravitijavno mnijenje o njezinom navodnom postojanju.Prvizahtjev jedne mafije,kako bise onauope mogla uspostaviti, jest, dakako, utvrditi da ona ne postoji ili da je postala rtvomlanih optubi; to je njezina prva slinost s kapitalizmom. Ali u ovim okolnostima, ta

mafija je bila razdraena time to se samo nju istie i otila je dotle da je podsjetila nadruge grupacije, koje bi htjele da se na njih zaboravi tako to se nju zlorabi kao rtvenog

jarca. Objavila je:

Mine pripadamo birokratskoj i politikojmafiji,nimafijibankarai financijera,nimafiji milijunaa, ni mafiji velikih lanih ugovora, ni mafiji monopola, ni mafiji nae,ni medijskoj mafiji.

Nedvojbeno se moe ocijenitida pisci te deklaracijeimajuinteres da utope svoju praksuu golemoj divljoj rijeci zloina i banalnih nezakonitosti koja itavim svojim tokom natapasuvremeno drutvo; ali pravedno je priznati da su to ljudi koji po svom zanimanju znaju

vie od drugih o onome o emu govore.Mafija se u modernom drutvu protee gotovoposvuda. Ona raste jednako brzo kao i drugi proizvodi rada kojim drutvo integriranogspektakla oblikuje svoj svijet. Mafija buja s golemim napretkom kompjutora i industrijskeprerade hrane, s potpunom rekonstrukcijom gradova i sirotinjskim etvrtima, s tajnimslubama i nepismenou.

XXIV

Mafijaje bilatek presaeniarhaizam,kad se poelaiskazivatipoetkom stoljea u SAD,s doseljavanjem sicilijanskihradnika;gotovo uistovrijeme pojavila seina zapadnojobali

SAD u ratovima bandi izmeu tajnih kineskih drutava. Utemeljena na opskurantizmu ibijedi,mafija se nije mogla presaditiu sjevernoj Italiji,inilo se daje osuena na nestanak umodernojdravi.Biojeto oblik organiziranog zloina koji je mogao napredovatisamo podzatitomzaostalih manjina, izvan urbanog svijeta,kamo nije mogla prodrijetikontrolaracionalne policijeizakona buroazije.Obrambenataktika mafije uvijekje mogla bitisamozastraivanje svjedoka kako bi se neutralizirala policija i sudstvo te se vladalo u svojojsferi aktivnosti, gdje je nuna tajnovitost. Ona je potom pronala novo podruje u novomopskurantizmudrutvarasprenog spektakla,a potomi integriranog:stotalnom pobjedomtajnovitosti, opim uniavanjem graana, potpunom propau logike i napretkom ope


26/35

26

podmitljivosti ikukaviluka,poklopilisu se svipovoljniuvjetida ona postane modernasila, i to u ofenzivi.

Amerika prohibicija dobar primjer pretenzija ovostoljetnih drava da autoritarnokontroliraju sve,aidobarprimjerposljedicatih pretenzijaprepustilaje organiziranomzloinu upravljanjetrgovinom alkohola due odjednog desetljea.Mafija,koja setimeobogatilaiuvjebala,povezanaje sizbornom politikom,s poslovima,srazvojemtrita pla-enih ubojica, te s nekim detaljima meunarodne politike. Takojoj jevlada u Washingtonuinila usluge u Drugom svjetskomratu kako biona njojpomogla pri iskrcavanju na Siciliju.Alkohol je opetpostaolegalanizamijenila su ga opojna sredstva,koja su otad glavnarobailegalne potronje. Poslije je dobila znatnu vanost na podruju nekretnina, u bankarstvu,visokoj politici i dravnim poslovima, a poslije i u industriji spektakla: televiziji, filmu iizdavatvu. Isto tako je ukljuena i u glazbenu industriju, barem u SAD, gdje promocijaovisi o vrlo malom broju ljudi. Stoga se na njih lako moe izvriti pritisak, kupiti ih ilizastraiti, jer oni oito raspolau dovoljnim kapitalom, ili pak plaenim ubojicama koje sene moe uhvatiti ni kazniti. Podmiujui disc-joeyeodluuje se o tome to treba postatihit u izboru jednako bijedne robe.

Nema dvojbe daje mafija postala najjaa uItalijiupravo uoisvojih amerikihiskustava

i pobjeda. Od razdoblja svoga povijesnog kompromisa sa paralelnom vlau, ona je moglaubijati suce i efove policije: tu praksu moemo smatrati zaecima politikog terorizma.Urelativno neovisnim uvjetima,slianrazvoj japanskoga ekvivalenta mafijidobro ocrtavaduh vremena.

Varamo se svaki put kad neto elimo objasniti suprotstavljajui mafiju dravi: onenikada nisu suparnice. Ta teorija lako potvruje sve to su glasine u praktinom ivotuiodvelako pokazale.Mafija nije stranac utom svijetu;ona se u njemu sasvim dobrosnalazi. U vrijeme integriranog spektakla ona zapravo vlada kao modelsvih razvijenihkomercijalnih poduzea.

XXVU novim uvjetima koji trenutno vladaju drutvom pod eljeznom izmomspektakla

zna se da je na primjer politiko ubojstvo stavljeno u posve drugo svjetlo, na neki nainprosijano. Posvuda ima vie budala nego prije, ali ono beskonano prikladnije jest to toim se moe i govoriti budalasto. Medijska objanjenja nije nametnuo nikakav dominantnistrah. Naprotiv, upravo mirna egzistencija tih objanjenja mora prouzroiti uas.

Kadje1914.,uoi rata(Raoul) Villain ubio(Jean) Jaursa,nitko nije sumnjao dajeVillain,bez dvojbe nedovoljno uravnoteena osoba, vjerovao da je morao ubiti Jaursa, jer je on,u oima krajnje domoljubne desnice, koja je duboko utjecala na Villaina, izgledao kaonetkotko eizvijesno tetitiobranizemlje. Tiekstremistisu naprosto potcijeniligolemu

mo domoljubne osjeajnosti socijalistike stranke, koja ju je odmah morala gurnuti usvetisavez,svejednojeli Jaurs bio ubijenili su mu dalipriliku da vrsto ostane prisvome internacionalistikom stajalitu odbijajui rat. Da se takav dogaaj dogodio danas,novinari-policajci, zloglasni strunjaci za drutvene injenice i za terorizam, odmahbi rekli da je Villaine bio dobro poznat po tome to je u vie navrata planirao ubojstvo, ito raznih ljudi koji mogu izraavati razliita politika miljenja, ali koji su sluajno bilifiziki ili odijevanjem slini Jauresu. Psihijatri bi to potvrdili, a mediji,tek potvrdivi tosu rekli psihijatri, samim time bi potvrdili njihovu strunost i nepristranost neusporedivoovlatenih autoriteta.Poslije bislubena policijskaistraga mogla ustvrditida su upravo


27/35

27

otkrili vie asnih osoba spremnih posvjedoitiinjenicu dajetaj isti Villain,ocijenividajejednoga dana bioloe posluen uChope du Croissant,u njihovojprisutnostiobilatoprijetio da e se uskoro osvetiti vlasniku cafea time to e na javnome mjestu ubiti jednuod njegovih najboljih muterija.

To ne znai da se u prolosti istina nametala esto i odmah, jer je francusko pravosuena kraju oslobodilo Villaina. Strijeljan je tek 1936., kada je izbila panjolska revolucija, jer

je bio toliko nepromiljen da je ivio na Balearima.2

XXVI

Sveprisutan rast tajnih drutava i mrea utjecaja reakcija je na imperativan zahtjevnovih uvjeta za profitabilnim upravljanjem ekonomskim pitanjima,uvrijeme kada dravadriprevladavajuiudio u usmjeravanju proizvodnje, ikad potranja za svim proizvodimaizravno ovisi o ostvarenoj centralizaciji informiranja-poticanja u spektaklu, kojemu e semorati izravno prilagoditi i oblici raspodjele. Dakle, to je tek prirodan proizvod kretanjakoncentracije kapitala, proizvodnje i raspodjele. Ono to se ne poveava, to mora nestati,

a mogu se poveavati samo poduzea s vrijednostima, tehnikama i sredstvima dananjeindustrije, spektakla i drave. U krajnjem, to je poseban oblik razvoja koji je odabralaekonomija naegvremenai kojie posvuda nametnuti oblikovanje novih osobnih vezaovisnosti i zatite.

Upravo na toj temi poiva duboka istina formule, dobro shvaene u cijeloj Italiji, kojuprimjenjuje sicilijanska mafija: Kadima novaciprijatelje,smije se pravosuu.Uintegri-ranom spektakluzakoni su uspavani;buduida nisu nainjeniza nove proizvodnetehnikei budui da im se moe pobjei u raspodjeli prema novim ugovorima. Vie nije vanoto misli javnost ili to vie voli. Upravo to se skriva spektaklom tolikih anketa javnogamnijenja, izboraimodernizacija.Matko pobijedio, vjerna klijenteladobite najgore,jerseza nju proizvodi upravo to.

Opravnojdravigovorisetek otkadje moderna drava koju nazivamo demokratskom,openito prestalato biti:uope nije sluajno dajetaj izraz popularizirantek poslije1970. ito najprije upravo uItaliji.Navie podruja zakonise donose upravoda bi ih se moglo kriti,i to oni koji za to imaju sva sredstva. Nelegalnost u nekim okolnostima, npr. u svjetskojtrgovini svakovrsnim orujem, a ee i proizvodima visoke tehnologije, tek je popratnasila ekonomskog djelovanja,kako biono bilojoisplativije.Danas su mnogiposlovinunonepotenipoputstoljea,a ne kao toje prije bilo,zato to bi ih obavlj

Documents

Guy Debord Komentari o Drustvu Spektakla