SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

GULIVEROVA PUTOVANJA

SEMINARSKA RADNJA

PREDMET: Hrvatska književnost za djecu i mladež

MENTOR: Nikolina Palašić, prof.

STUDENT: Tihana Zambon INDEKS br. 000234 / 2003.

SMJER: Hrvatski jezik i književnost, engleski jezik i književnost

RIJEKA, svibanj, 2007.

K A Z A L O

I. JONATHAN SWIFT..................................................................................................2

II. RANIJA DJELA........................................................................................................2

DNEVNIK................................................................................................................3

III. GULLIVEROVA PUTOVANJA...............................................................................4

IV. RADNJA I LIKOVI...................................................................................................5

V. TEMATIKA U DJELU..............................................................................................6

PUT U LILLIPUT....................................................................................................7

PUT U BROBDINGNAG.........................................................................................8

PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN......8

PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA.........................................................................9

VI. KRITIKE..................................................................................................................10

VII. ZAKLJUČAK..........................................................................................................12

VIII. PRILOZI...................................................................................................................13

PRILOG 1..............................................................................................................13

PRILOG 2..............................................................................................................17

IX. POPIS KORIŠTENE LITERATURE......................................................................19

1

I. JONATHAN SWIFT

Jonathan Swift jest satiričar i autor brojnih političkih

pamfleta anglo-irskog podrijetla. Smatra se jednim od najvećih

majstora britanske proze i jednim od najstrastvenijih satiričara

ljudske gluposti i pretvaranja. Njegovi pamfleti, proza, pisma i

poezija obilježeni su učinkovitim i ekonomičnim jezikom.

Jonathan je rođen 30. studenog 1667. godine u Dublinu

u obitelji siromašnih roditelja. Naobrazbu je stekao u koledžu Trinity u Dublinu. Njegov

otac bio je odvjetnik čija se obitelj preselila u Irsku nakon razdoblja Restauracije. Bio je

nećak pjesnika Johna Drydena. Godine 1688. izbija rat

u Irskoj te Swift odlazi u Englesku kako bi se pridružio

majci. Zaposlio se u Engleskoj 1689. kao tajnik

diplomata i pisca Sir Williama Templa. Kako odnosi sa

poslodavcem nisu bili prijateljski, Swift se 1694. vraća

natrag u Irsku gdje biva zaređen u anglikanskoj crkvi.

1696. se miri sa Templom te se nastanjuje u njegovom

domu. Tamo Swift nadgleda obrazovanje Ester

Johnson,djevojke s kojom je bio blisko povezan. Iako je

svo vrijeme koje je proveo u kući Templa bilo obolježeno prepirkama, Swift je imao

mogućnost posvetiti se opsežnom čitanju i pisanju.

II. RANIJA DJELA

Djelo “Boj knjiga” (1704.) pripada Swiftovim najranijim radovima. To je burleska

na temu kontroverze koja je u to vrijeme bijesnila unutar književnih krugova o relativnim

2

zaslugama antičkih i meodernih pisaca. U tom djelu Swift je stao na stranu antičkih

pisaca i oštrom satirom napao krutost i lažno naukovanje njegova vremena. Njegovo

djelo “Priča u bačvi/ Priča o buretu” (1704.) najzabavnije je i najoriginalnije među

njegovim satiričkim djelima1. U njemu Swift neviđenom ironijom ismijava razne oblike

prenapuhanog sofizma, prisutnog ponajviše u književnosti i politici. Ta je knjiga bacila

sumnju na Swiftovu pravovjernost, te je izgubio mogućnost crkvenog unaprijeđenja u

Engleskoj2. Swift je vjeru u djelu “Argument protiv ukidanja kršćanstva” (1708.)

prikazao na vrlo pragmatičan, ako ne i kontroverzan način. Tu on navodi: “Smatram da

su neke postavke o postojanju uzvišene sile izvanredno korisne za običan puk, kao odično

sredstvo za smirivanje djece kada postanu nemirna ili za temu u dosadnim zimskim

večerima.”3

Iako je primarno bio “whigovac”4, Swift se u mnogim pitanjima razilazio sa

stajalištima svoje stranke. Godine 1710. torijevska vlada došla je na vlast, te je Swift

ubrzo prešao u njihove redove. Tada je svoju briljantnu satiru okrenuo prema

whigovcima objavivši niz izvanrednih kratkih djela. Osim toga, preuzeo je izdavaštvo

službenih toryjevskih novina The Examiner te je izradio brojne pamflete u kojima je

branio načela toryjevske vlasti. Među tim tiskovinama izrazito je elokventno pisano djelo

“Ponašanje saveznika” (1711.), koje je ostavilo najviše utjecaja.

DNEVNIK

Swift započinje svoj dnevnik za Stellu 1710. Stella je bilo njegovo privatno ime

koje je nadjenuo Esther Johnson, koja je tada živjela u Dublinu. Kolekcija intimnih

pisama (u kojoj koristi mnogo odmilica) otkriva zanimljive aspekte piščeve enigmatske

ličnosti. Proučavatelji nisu u potpunosti sigurni kakav je odnos Swift imao sa Stellom.

Postoji mogućnost da su u tajnosti bili vjenčani. Esther Vanhomrigh, kći dublinskog

1 Navodno je Swift izjavio: “Dragi Bože, kojim sam genijem bio obdaren dok sam pisao tu knjigu!”)2 Smatra se da je razlog tome što se sama kraljica Anne smatrala uvrijeđenom zbog te knjige3 Prijevod T.Z.4 Whigs - politička stranka u V. Britaniji, koja se kasnije nazivala Liberalnom strankom. Njihovi su protivnici «torijevci» - konzervativna stranka.

3

trgovca, još je jedna važna žena u Swiftovu životu. Nju je Swift također podučavao, te se

ona strastveno zaljubila u njega, no on joj nije uzvratio ljubav.

S Alexanderom Popeom i Johnom Arbuthnotom Swift je osnovao klub Scriblerus gdje se

sastajala skupina prijatelja kako bi raspravljali o književnosti i kako bi smišljali parodije

o sitničarskoj znanosti. Pisac je imenovan dekanom katedrale Sv. Patrika 1713. godine.

Sljedeće je godine svrgnuta vlast torijevaca, te time završava i Swiftova politička moć.

Godine 1724., te 1725. anonimno izdaje “Suknareva pisma” – kolekcija vrlo uspješnih

pamfleta. U tim tiskovinama Swift nastoji zaštititi Irce od daljnjeg propadanja njihove

valute. Zbog zalaganja koje je iskazao u tim esejima i u djelu “Skromni prijedlog” (1729.)

Swift je postao junak u očima Iraca. Skroman prijedlog utjelovljuje sarkastično ironičnu

ideju kako bi se djeca siromašnih Iraca mogla prodavati kao hrana bogatašima, te bi se

tako ekonomski teret mogao pretvoriti u dobit.

III. GULLIVEROVA PUTOVANJA

Swiftovo remek-djelo, “Putovanja

u nekoliko udaljenih zemalja svijeta”, više

poznato kao “Gulliverova putovanja”,

objavljeno je anonimno 1726. Djelo je

odmah polučilo velik uspijeh. Ta je satira

u početku trebala biti alegorički i oštri

napad na taštinu i licemjernost tadašnjih

sudova, državnika i političkih stranaka.

No, pišući knjigu, (pisanje se razvuklo na

6 godina) utkao je u štivo najoštrije

odraze ljudskog društva. Baš su zbog tih

razloga Gulliverova putovanja okrutno oštro i ponekad neprilično djelo koje se izruguje

4

Prvo izdanje Gulliverovih putovanja

čitavom čovječanstvu. Usprkos tome, toliko je maštovito, domišljato i jednostavno pisano

da je prva knjiga u slijedu postala i ostala omiljenom pričom za djecu.

Kasnije godine Swiftova života, nakon smrti Stelle i Vanesse, zasjenjene su usamljenošću

i strahom od ludila.5 Imao je česte napade vrtoglavice, te je razdoblje mentalne

nestabilnosti konačno završilo njegovom smrću u listopadu 1745. Pokopan je u vlastitoj

katedrali pored Stellinog lijesa. Već je dugo vremena zamišljao svoju smrt, te je u pjesmi

“Stihovi o smrti doktora Swifta” (1739.) predvidio posljedice : “ Siroti Pope tugovati će

mjesec dana, a Gay / Tek tjedan, a Arbuthnot dan./ St. John će se tek suzdržati / Da ne

zagrize olovku i pusti suzu. / Ostali će slegnuti ramenima i zavapiti, / ‘Žao mi je – ali svi

mi moramo umrijeti!’.”6 Na njegovom je grobu položen epitaf na latinskom jeziku kojeg

je sam ispisao prije smrti.

IV. RADNJA I LIKOVI

Pisana u obliku putnog dnevnika, Gulliverova putovanja su fiktivan izvještaj o

četiri nevjerojatna putovanja Lamuela Gullivera, liječnika koji je unajmljen u službi

brodskog vidara nakon što nije bio u mogućnosti da financijski uzdržava svoju obitelj u

Londonu. Nakon što proživljava brodolom Gulliver najprije dolazi na Lilliput, otok čiji

su stanovnici visoki tek 15-ak centimetara i gdje se uskogrudnost političkog ustrojstva

zrcali u minijaturnoj pojavi njegova stanovništva.

Gulliver, kojeg Lilliputanci nazivaju «Čovjek-planina», s vremenom biva

primoran da stupi u službu kralja a ujedno i u besmislen rat protiv susjednog otoka

Blefuscu. Na koncu Gulliver bježi sa Lilliputa i vraća se nakratko u Englesku prije nego

ga slijedeće putovanja odvede u Brobdingnag. Tamo je Gulliver zasjenjen stanovnicima

koji su visoki gotovo 20 metara. Zbog njegove relativne sićušnosti postaje u potpunosti

5 Pjesnik Edward Young izjavio je da je Swift u jednom trenutku uperio prstom na uvenulu krošnju stabla i

primjetio: “Postat ću poput ovog stabla; počet ću umirati odozgo.”6 Prijevod T.Z.

5

ovisan o zaštiti i obziru drugih, te se često nalazi u opasnosti kao što su enormni štakori i

znatiželjno novorođenče. Gulliver uspijeva izazvati prezir tamošnjih vladara kada je

pokušao prikazati učinak baruta – time je, naime, htio zadiviti njegove domaćine

prikazujući to kao egzemplarni proizvod europske civilizacije. Porugu izaziva i opisujući

suvremenu englesku političku praksu. Iz Brobdingnaga odlazi kada ga u kljun uzima

ogromni orao (G. je bio smješten u minijaturnoj kutiji) te ga ispušta iznad oceana. Uskoro

on krene na svoje treće putovanje na leteći ototk Laputu – tajanstvenu zemlju koja je

nastanjena znanstvenicima, mađioničarima i vračarima koji se upuštaju u apstraktno

teoretiziranje izvode bezuspješne pokuse temeljene na krivim kalkulacijama. Na tom

putovanju on posjećuje i Glubbdubdrib gdje je moguće prizivati mrtva i razgovarati sa

ličnostima kao što su Aristotel i Julije Cezar. Uskoro putuje u Luggnagg gdje susreće

Struldbruge, skupinu ljudi koji su dobili besmrtnost ali su čitavo svoje postojanje osuđeni

proživjeti u slabim i oronulim tijelima. Gulliver se još jednom vraća u Englesku prije

svog posljednjeg putovanja u zemlju Houyhnhnma, superiorne vrste inteligentnih konja.

No taj je kraj ujedino i dom Yahooa, divlje i potlačene rase majmunolikih stvorenja.

Nakon nekog vremena Gulliver je izgnan iz Houyhnhnmskog društva jer konji uljudno

inzistiraju da se on mora vratiti među stvorenja svoje vrste. Nakon četvrtog finalnog

putovanja, on se vraća kući gdje se jako teško prilagođava na svakodnevni život. Svi ljudi

koji ga okružuju podsjećaju ga na Yahooe.

V. TEMATIKA U DJELU

Svako od četiri putovanja u djelu poslužilo je Swiftu kao sredstvo da razotkrije i

kritizira neki aspekt ljudske gluposti. Prvo se putovanje često interpretira kao alegorička

satira na temu političkih događaja ranog 18. st., kao komentar na stanje morala u

Engleskoj, kao općenita satira na sitničavost ljudske želje za bogatstvom i moći, i kao

portret posljedica nezaluženog ponosa i samopromicanja. Rat sa sićušnim susjednim

otokom Blefuscu predstavlja suparništvo Engleske i Francuske. Gulliverova minijaturna

pojava u Brobdingnagu služi kao podsjetnik na to kako perspektiva i točka gledišta

mijenjaju nečiji status i želju za moći u društvu. Nesavršeni, ali ipak veoma moralni

Brobdingnagci prema mnogim kritičarima predstavljaju Swiftovu koncepciju pravednih

vladara. Put u Laputu jest preziran napad na znanost u 16. i 17. st. te otkriva da je Swift

6

bio jako dobro upoznat sa dokumentom “Filozofske transakcije kraljevskog društva” koji

je u to vrijeme bio vodeća publikacija znanstvene zajednice toga vremena. Treće

putovanje nepobitno manifestira Swiftov prezir i nepoštivanje apstraktne teorije i

ideologije koje nisu ljudima od praktične koristi. Tek posljednje putovanje u zemlju

Houyhnhnma otkriva Switov krajnji satirički cilj – čovjekova nesposobnost da bude

načistu sa svojom istinskom prirodom. Houyhnhnmi su prikazani kao simboli i primjeri

ljudskog poretka koji, iako nedostižan, zaslužuje da ostane idealom, dok su Yahooi

predstavnici samih dubina ljudske potencijalne propasti ako se taj ideal napusti.

PUT U LILLIPUT

Knjiga započinje kratkim uvodom u kojem Gulliver (u stilu

knjiga iz toga vremena) iznosi sažetak svojeg života i

povijesti koji prethodi njegovim putovanjima. Saznajemo da

je čovjek u srednjim godinama te pripada srednjem staležu;

posjeduje talent za medicinu i jezike, te jako voli putovati.

Nakon pomnog čitanja uspostavlja se da je taj uvod jedan od

najjače satirički obilježenih djelova u knjizi: protkan je

insinuacijama i ostalim oblicima ironičnog humora, što je

zapravo zaštitni znak Swiftova pisanja.

Na svom prvom putovanju Gulliver je nasukan na obalu nakon

brodoloma, budi se i shvaća da je zarobljenik rase ljudi visokih 15-ak

cm – stanovnika susjednih i protivničkih zemalja Lilliputa i Blefuscua.

Nakon što im obećaje da će se uljudno ponašati, nastanjuju ga u

Lilliputu i postaje miljenik dvora. Zatim u radnji slijede Guliverove

opservacije na lilliputanskom dvoru, koji ima funkciju da satirizira dvor kralja Gerga I.

Nakon toga pomaže Lilliputancima da pokore susjede Blefuščane7 ali odbija tu zemlju

pretvoriti u lilliputansku provinciju pa biva optužen za izdaju i osuđen na kaznu

oslijepljivanja. Srećom, Gulliver bježi na Blefuscu gdje si gradi splav te plovi u susret

brodu koji je uočio na horizontu i kojim odlazi kući. Zavada među Lilliputancima i

7 Gulliver im je ukrao flotu brodova

7

Blefuščanima predstavlja suparničke države Englesku i Francusku, ali sam povod rata

zamišljen je kao satira zavade među katolicima i protestantima.

PUT U BROBDINGNAG

Dok istražuje novu zemlju Gullivera

napuštaju njegovi suradnici te ga pronalazi

farmer visok 20-ak metara koji se prema njemu

odnosi kao prema nekoj rijetkosti te ga izlaže u

javnosti kako bi zaradio. Uskoro ga otkupljuje

kraljica Brobdingnaga te živi kao miljenik na

dvoru. Osim dogodovšina kao što su borba sa

ogromnim štakorima i boravak na krovu zbog

nestašnog majmuna, Gulliver sa kraljem raspravlja o stanju u Europi. Kralj nije

zadovoljan njegovim izvješćem. Na jednom izletu, Gulliverove se “putujuće kutije”

dočepa gigantski orao koji ga ispušta iznad mora gdje ga pronalaze mornari te se tako

vraća u Englesku.

PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN

Gulliverov brod napadaju gusari i on završava sam na pustom kamenitom otoku.

Na sreću, spašava ga leteći otok Laputa, kraljevstvo koje je posvećeno pročavanju glazbe

i matematike ali su u potpunosti nesposobni koristiti to u praktične svrhe. Naprava koja je

jednostvno nazvana Motor/Mašina najvjerojatnije je jedan od prvih literarnih opisa u

povijesti nečeg što nalikuje na računalo. Lapućanska metoda bacanja kamenja/stijenja na

zemaljske pobunjeničke gradove također je prvi put da je zračno bombardiranje korišteno

kao tehnika pri ratovanju. Gulliver nakon toga odlazi u Balnibardi gdje će sačekati

trgovca Nizozemca koji će ga povesti do Japana i otuda u Englesku. Tamo putuje po

8

zemlji kao gost nekog dvoranina te se osvjedočuje koju propast donosi slijepo

proučavanje znanosti bez praktičnih rezultata8. Također sreće strulbruge, nesretnike koji

su istovremeno besmrtni i vrlo, vrlo stari. Odlazi u čarobnjakovu kuću i raspravlja o

povijesti sa duhovima povijesnih ličnosti – tu se zapravo nalazi najočitije iskazivanje

teme “antičko nasuprot modernom”. Osim tih dogodovština nikakvi se drugi incidenti ne

zbivaju pa se Gulliver normalno vraća kući.

PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA

Usprkos njegovim namjerama da nakon trećeg putovanja ostane kod kuće,

Gulliver se vraća na more. No, njegova posada diže pobunu na brodu i postaju gusari.

Puštaju ga na obali gdje najprije susreće rasu naizgled odvratnih izobličenih bića prema

kojima osjeća nasilnu antipatiju. Uskoro nakon toga susreće jednog konja i shvaća da su

konji9 vladari a odbojna stvorenja (Yahooi) su humanoidi na najnižoj razini. Gulliver

postaje član konjeva kućanstva te im se s vremenom počinje diviti i oponašati njihov

način života time se odvajajući od ljudskih bića smatrajući ih za obične Yahooe koji imju

nešto nalik razumu koji koriste samo za pogoršavanje poroka kojima ih je Priroda

“obdarila”. Ali Vijeće Houyhnhnma donosi odluku da je Gulliver zapravo Yahoo koji

posjeduje nešto nalik razumu te je opasnost njihovoj civilizaciji pa ga stoga

ekskomuniciraju. On tada protiv svoje volje biva spašen od portugalskog broad koji ga

vraća kući u Englesku. On se tamo ne može priviknuti da živi među Yahooima; pretvara

se u osamljenika, zatvara se u kuću i izbjegava svoju obitelj, te provodi nekoliko sati

dnevno pričajući sa konjima iz svoje staje. Knjiga se zaključuje sa govorom protiv

Ponosa koji je ironično hvalisav ii ma namjeru da se Gulliveru možda izokrenuo razum.

Swiftova je poanta da je osnovna razlika među ljudima i Yahooima uvelike fabrikacija.

No, nikakav određen odgovor se ne može iščitati iz teksta te kritičari o tome raspravljaju

već godinama.

Zanimljivo je da je to četvrto putovanje polučilo najveće zanimanje kritike

tijekom godina. Neki čitatelji doživljavaju ga kao dokaz Swiftove početne mentalne

8 Satirički primjer toga jest Kraljevska Akademija sa svojim eksperimentima9 Na njihovom jeziku Houyhnhnm ili “savršenstvo prirode”

9

deterioracije10. Najpoznatiji opis njegove bolesti dao je William Thackeray: “…prljav u

riječima, prljav u mislima, ljut, podivljao i opscen…”

VI. KRITIKE

Gulliverova putovanja naistraživanije su Swiftovo djelo. Kritičari su ponudili

velik broj interpretacija za svako od četiriju putovanja, za Swiftove satiričke ciljeve te za

ulogu pripovjedača. No, većina se istraživača slaže da je za razumijevanje Gulliverovih

putovanja ključno četvrto putovanje u zemlju Houyhnhnma. Puno je kontroverze oko tri

moguće interpretacije Houyhnhnma i Yahooa. Jedan pravac gleda na Yahooe kao na

reprezentaciju nemoralnog čovječanstva, do Houyhnhnme uzima za predstavnike

Swiftovih ideala racionalnosti i reda. Tako su te dvije rase interpretirane kao simboli

dualne prirode čovječanstva, a Gulliverova je mizantropija temeljena na Swiftovoj

percepciji mana u ljudskoj prirodi i neuspjehu čovječanstva da razvije svoj potencijal za

razumom, skladom i redom. Drugo kritičko gledište smatra i Houyhnhnme i Yahooe kako

predmete satiričkog izrugivanja u kojem Yahooi predstavljaju fizičku primitivnost ljudi a

Houyhnhnmi besmislenost ideje da će čovjek ikada dostići postojanje usklađeno

razumom. Kritičari koji pružaju ovakvo objašnjenje smatraju da je krajnja satirička

namjera djela pokazati kako istinski racionalna i prosvijetljena bića nisu ljudi, već neka

potpuno druga vrsta. Od 1950-ih mnogi su kritičari ublažili ovakva mišljenja

rasvjetljavajući komplesnost namjere u četvrtom putovanju. Sada su najčešće i

Houyhnhnmi i Yahooi interpretirani i kao satirički objekti i kao predstavnici dualnosti

ljudske prirode.

Gulliverova je, pak, priroda još jedan često analizirani element iz Putovanja. Rani

su ga kritičari općenito smatrali za Swiftov “glas”. Suvremeni kritičari uvidjeli su

oštroumnost Swiftove krecije Gulliver ate su odbacili prijašnje tvrdnje. Najvažnija

10 Patio je od poremećaja unutarnjeg uha, što je i Swifta i njegove suvremenike navodilo da propituju njegovo mentalno zdravlje

10

suvremena debata vodi se upravo oko toga kakve je swif imao namjere pri kreaciji

Gullivera – je li to trebao biti dosljedno realiziran lik, pouzdani pripovjedač ili predmet

satiričke obrade čija su mišljenja meta Swiftova ismijavanja. Rasprava o suštini

ulliverova lika važna je zato jer kritičari nastoje odrediti je li Gulliverova uloga da bude

čovjek sa čvrstim karakternim obilježjima koji proživljava transformaciju ili je pak

alegorička reprezentacija čovječanstva.

U globalu, Gulliver se danas promatra kao fleksibilan karakter kojim Swift

manipulira kako bi predstavio mnošto pogleda ili satiričkih situacija i kako bi indicirao

složenost ljudske prirode, koju obilježava krajnja neodređenost. Mnogi su proučavatelji

naglašavali da Gulliverova putovanja nemaju neko osnovno značenje osim zahtjeva da

čitatelji doživljavaju čovječanstvo bez predrasuda pesimizma ili optimizma, te da

prihvaćaju ljdska bića kao mješavine i dobrog i lošeg. Kritičari 18. i 19. stoljeća bili su

prvenstveno zainteresirani za aspekte Swiftova karaktera iako je mali broj zapravo u

tančine raspravljao o značenju i zaslugama njegova rada. Znanstvenici 18. stoljeća u

prvom su se redu zanimali za Swiftov takozvani nemoral i mizantropiju, te su svoje

zanimanje opravdavali krivom interpretacijom činjenica ili namjernim izokretanjem

činjenica. Swiftovi branitelji su prilikom napada na takve kritičare uspijeli stvoriti prvu

pravu kritiku Swifta, posebno se osvrćući na zablude o njegovom životu.

Kritičari 20. stoljeća bili su pred zadaćom da razgrnu zablude kako bi ponovno

vrednovali Swiftova dostignuća u potpunosti. Postoje mnoga psihološka istraživanja

Swiftova karaktera; psihoanalitičari su često kritizirani zbog zanemarivanja književne ili

intelektualne tradicije njegova vremena dok su povezivali njegov rad sa pretpostavljenim

neurotskim tendencijama. Neki komentatori vjeruju da psihoanalitički kritičari čine očitu

pogrešku kada Swifta poistovjećuju sa njegovim likovima pretpostavljajući da, na

primjer, Gulliverovi komentari reflektiraju mišljenja njegova tvorca. Pomna analiza

teksta pokazala je složene sastavnice Swiftova djela i dokazalo se da u njima nisu uvijek

reflektirana njegova osobna mišljenja, ali su djela pažljivo napisana kako bi ocrtavala

mišljenja Swiftovih pripovjedača. Majstor je jednostavne i slikovite deskriptivne proze te

toliko izravnog stila da ponekad prikriva kompleksnost njegove ironije. Swifta ponajviše

hvale zbog njegove sposobnosti da oblikuje svoje satire u potpunosti kroz oči fabricirane

11

ličnosti. Danas se smatra za složenog ali ne i tajnovitog čovjeka koji je stvorio

umjetnička djela koja nisu podložna jednoj interpretaciji.

Njegova neprekidna književna važnost očitava se u ogromnoj količini kritike koja

mu je posvećena svake godine: njegov rad nije vrijedan u smislu jedne misli konačnoga

značenja, već je vrijedan zbog svojeg potencijala da potiče pitanja u mislima čitatelja.

VII. ZAKLJUČAK

Na samom kraju valja navesti neke subjektivne opaske. Iako autor u djelu u više

navrata spominje seksističke navode, pojavnost spolnih predrasuda i diskriminacije

trebalo bi pripisati socijalno-kulturnom mentalitetu onoga vremena. Nadalje, hrvatski

prijevodi engleskih izvornika većinom su zastarjeli, jezično i pedagoški neprilagođeni

mlađim čitateljima. Usto, kao osnovnoškolska se lektira navodi samo prvi dio

Gulliverovih putovanja. Pročitavši samo Put u Liliput, stječe se okrnjeni uvid u

elaboriranost simbola, aluzija i konotacija kojima je čitavo djelo smileno i značenjski

povezano.

Iako su Gulliverova putovanja napisana prije mnogo godina uspijevaju na

imaginativan i literarno uspio način prikazati neke od tipičnih zapažanja i tematika. Swift

se i danas neprikosnovenim uzorom za daljnje obogaćivanje književnosti, a osobito one

primjerene djeci i mladeži.

12

VIII. PRILOZI

PRILOG 1.

Guliverova putovanja

Swiftov život Literatura Znanost Politika

1649 Swiftova obitelj seli se u IrskuDekapitacija Charlesa I

1660 Gulliver je rođenOsnovan Royal

Society Restauracija Charlesa II

1667

Proljeće - umire otac; 30. studenog - JS rođen;majka se seli u Englesku;

JS ostaje u Dublinu sa ujakom

John Milton, Paradise Lost

John Dryden, Annus Mirabilis

1674

Gulliver upisuje "Emanuel-

College...sa četrnaest godina"

Leeuwenhoek opisuje spermu

1677Gulliver "postaje

naučnikom G. Jamesa Batesa"

1681Gulliver odlazi u Leiden kako bi

studirao "Fiziku"

Dryden Absalom and Achitophel

1682JS se upisuje u Trinity College

u DublinuPetar Veliki postaje vladar u

Rusiji

1688Gulliver se vraća

medicini u Londonu

JS napušta Irsku zbog političkih događanja; posjećuje majku u

Engleskoj

James II zbačen; Veličanstvena revolucija

1689

JS se zapošljava kod Sir Wm. Templea;

upoznaje Esther Johnson, koja ima 8 godina

Na vlast dolaze William III i Mary II

1690James Bates umire;

Gulliver plovi na dva broda

JS se nakratko vraća u Irsku zbog zdravlja

William III poražava Jamesa II, Bitka kod Boyna

1692

JS postaje magistrom na Oxfordu; "Ode to the Athenian

Society" JS-ovo prvo objavljeno djelo

Vojska Jamesa II poražena u Irskoj; Suđenja Salemskim

vješticama

1695Siječanj, postaje svećenik,

Church of Ireland Congreve: Love for Love

1696Gulliver ponovno radi u medicinskoj oblasti u Londonu

Svibanj, JS se vraća u Englesku;JS piše Tale of the Tub

(objavljene 1704)

Prvi praktični motor na paru

1697 JS piše The Battle of the Books (objavljena 1704)

Wm. Dampier: A New Voyage

13

Round the World

1699G. kreće iz Bristola

na Antelopi koja kreće za južna mora

Sir Wm. Temple umire; JS piše "When I come to be old"; JS se

vraća u Irsku kao kapelan Lorda Berkeleya

1700Imenovan vikarom Laracora i

Rathbeggana te rektorom Aghera

Dryden: Fables Ancient and Modern

Umire Dryden

Umire Charles II Španjolski;počinje Veliki zapadnjački rat

1701

24. rujna - G. odlazi iz Blefescua

26. rujna – spašen od engleskih trgovaca

James II umire

1702

G se vraća u Englesku

plovi sa brodom Adventure koji kreće

prema Suratu

Trav - list. u Engleskoj;Stella dolazi u Irsku

Smrt Williama III Engleskog; Započinje rat španjolske

prevlasti (-1713)

1703

Brobdingnag na vidiku

G. odlazi na obalu, zarobljen

Stiže u glavni grad

Stud – ožu. '04 u Engleskoj

1704Tale of the Tub i Battle of the Books objavljene anonimno

Ožu - JS se vraća u IrskuDefoe, Review Newton, Opticks Bitka kod Blenheima

1706

G. uplovljava oko devet mjeseci nakon

bjega Odlazi iz Engleske

Halley predviđa povratak kometa; rođen Benjamin

Franklin

1707G. stiže u utvrdu St.

GeorgeStud-svib '09 u Londonu kako bi

lobirao za crkvu Steele, Tattler

1708

"A Letter Concerning the Sacramental Test" i "Sentiments of a Church of England Man";

Swift upoznaje Hester "Vanessu" Vanhomrigh u Londonu; "Bickerstaff"

Steele započinje TatlerPrva ispravna karta

KinePokušaj stuartovske invazije

1709

G. stiže u Luggnag u roku 6 dana

pronalazi brod za Japan; 15-dnevno

putovanjeStiže u Nangasac

"Proposal for the Advancement of Religion";

vraća se u Irsku

Pope, PastoralsSteele, Tatler

1710

Uplovljava u Amsterdam

Stiže u Englesku

Kreće na put kao kapetan broda

Adventure

10. svib – doznaje o majčinoj smrti;

Ruj – crkva ga šalje u Englesku; List - upoznaje Harleya, vrbovan u torijevce; postaje urednikom

torijevskog Examinera;

Berkeley: Principles of Human Knowlegde

Torijevci pobjeđuju na izborima; Goldolphinova ostavka; Harley i St. John

vode novu vladu; započinju mirovni pregovori

14

1711

9. svib- Uplovljava u zemlju Houyhnhnma

zbog pobune na brodu

Objavljuje The Conduct of the Allies; An Argument Against Abolishing Christianity; The Windsor Prophesy; započinje vezu sa Hester Vanhomrigh

Addison: Spectator;Pope: Essay on Criticism

1712Barrier Treaty; Correcting the

English Tongue

Arbuthnot, History of John Bull; Handel

posjećuje London, parni pogon ugrađen u rudniku

Dudley Castle

St. John proglašen vikontom

Bolingbroka

1713

Osnovan klub Scriblerus: JS imenovan dekanom St.

Patricka; svibanj- vraća se u Irsku zbog službe; rujan –

pozvan u Londonpiše Cadenus and Vanessa

Addison, Cato; Pope, Windsor Forest

Utrechtski sporazum, kraj španjolskog rata

1714

Public Spirit of the Whigs, ucijenjena mu je glava; kolovoz - Swift se vraća Ireland; Vanessa

odlazi u Irsku za JSom

Pope, Rape of the Lock; Mandeville, Parable of

the Bees

Umire kraljica Ana; na prijestolju George I;

1715

15. veljače - G. Odlazi iz zemlje

Houyhnhma5. rujna - G. stiže u

Lisbon

1720

Započinje pisati Guliverova putovanjas; objavljen Proposal

for Universal Use of Irish Manufacture

Kuga u Marseillesu odnosi 40,000 života

1723Umire Hester "Vanessa"

Vanhomrigh

1724 JS, Suknareva pisma

1727

2. travnja - "A LETTER from Capt.

Gulliver, to his Cousin Sympson"

JSov posljednji posjet Engleskoj

Putovanja prevedena na francuski, njemački, nizozemski

Hales, Vegetable Staticks

1728 Umire Esther "Stella" Johnson Gay, Beggar's Opera Bering otkriva

tjesnac

1729 Skromni prijedlogBach: St. Matthew

Passion;umiru Congreve i Steele

Bradley otkriva stelarni lom

svjetlosti

1731piše Verses on the Death of Dr

Swift Umire Defoe Bečki sporazum

1735

Faulkner objavljuje Swiftova Djela, ispravljena Gulliverova

putovanja; umire John Arbuthnot

Linnaeas: Systema Naturae

1739Objavljeni Verses on the Death

of Dr. Swift

15

1742 JS ozbiljno bolestan Pope: New Dunciad;

Fielding: Joseph Andrews

1744 Umire Alexander Pope

174519. listopada – umire Jonathan

Swift Umire Walpole

16

PRILOG 2.

Gulliverove inovacije

Big-Endian/ Little-Endian

U Lilliputu, Gulliver saznaje o besmislenoj raspravi treba li meko kuhana jaja razbijati na manjem ili većem kraju. Kada se jedan dio pučanstva odbija pokloniti ediktu koji mijenja stranu s koje se jaje treba razbijati izbija građanski rat. Opisujući taj događaj, Swift zapravo piše satiru vjerskog raskola kada je Henry VIII raskinuo sa katoličkom crkvom što je u konačnici dovelo do engleskog građanskog rata i Velebne revolucije.

Danas se ti termini odnose na bilo kakav konflikt zbog trivijalnih razilaženja. Big-Endians i Little-Endians: tako sebe danas naivaju kompjuteraši ovisno o tome kojoj struji pripadaju ovisno o redoslijedu bajtova.

Brobdingnagski Brobdingnagi su narod divova koje je Gulliver otkrio u drugom dijelu knjige. Stoga se može čuti da netko ponekad neki veliki objekt nazove brobdingnagski.

Gulliver Gulliver je stvarno prezime, iako je lik izmišljen. No, to nije često prezime, pa se sve reference najčešće odnose na sam lik Gullivera. Stoga, riječ «gulliver» je kod za varanje u igri «Pohlepa» koja igračeve neprijatelje smanjuje. Postoje brojne turističke agencije pod imenom Gulliver, iako to nije prezime vlasnika. Također postoji časopis za djecu koji se tako zove.

Japan Gulliverova putovanja su najvjerojatnije prvo zapadnjačko književno djelo koje Japan koristi kao mjesto radnje.

Laputa Swift je to ime nadjenuo letećem otoku iz trećeg dijela– vjerojatno sa značenjem «kurva». Iako je to mjesto u Swiftovom djelu negativno okarakterizirano, sama ideja ima romantičkih premisa. Iako leteći otoci nisu Swiftova originalna zamisao, on je prvi koji je samom mehanizmu letenja takvog jednog otoka

17

pripisao obilježja znanstvnih načela.

Lilliputanski Termin lilliputanski koristi se za nešto što je zaista majušno i sitno.

Marsovi mjeseci Jedan od misterija u knjizi jest opis dvaju Marsovih mjeseca, koji se, realno gledajući, nisu mogli uočiti još kojih 150 godina nakon što je izdana Swiftova knjiga. Swiftova ideja vjerojatno nije bila niti fizički kalkulirana niti originalna, već ju je naizgled preuzeo od Keplera ili drugih znanstvenika toga vremena. Smatralo se: što je planet udaljeniji od sunca trebao bi imati više svojih mjeseca. Zemlja ima jedan, za Jupiter se smatralo da ima četiri, stoga bi bilo logično da Mars ima dva. Jednostavan zaključak.

No, Gulliver u citatu navodi sljedeće: «...ona bliža daleko je od sredine glavnog planeta upravo tri njegova promjera, a dalja pet: ona prva obilazi za deset sati, a ova posljednja za dvadeset i jedan sat i pol;...» Kasnije se taj nalaz pokazao izvanredno točnim. Dakle, zaključak ipak nije tako jednostavan.

Yahoo Taj termin, koji se danas koristi za bešćutne i okrutne ljude, Swift je izumio kao ime za racu pod-ljudi ili ljudi koji su nazadovali u evoluciji u četvrtom dijelu svojih Putovanja.

18

IX. POPIS KORIŠTENE LITERATURE

1. Crnković, Milan: Dječja književnost, priručnik za studente i

nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

2. Encyclopedia Standard Edition 2003 - Multimedia Encyclopedia

(elektronička enciklopedija)

3. Jonathan Swift - Gulliver's Travels - Home Page:

www.jaffebros.com/lee/gulliver/

4. Murry, John Middleton: Swift, The British Council, London, 1961.

5. Swift, Jonathan: Guliveova putovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

19