1 | BOL Vol. I broj 1 sijeanj 2011.
BOLGlasilo Hrvatskoga drutva za lijeenje boli
Vol. I, broj 1sijeanj 2011.
Uredniki odbor
Glavni i odgovorni urednikVinja Majeri Kogler
[email protected]
Tajnik urednikog odboraIvan Rado
[email protected]
lanovi urednikog odboraInes Adani-Mikloka
Ante Barada
Dijana Butkovi
Hrvoje ernohorski
Mira Fingler
Marko Juki
Mirjana Lonari Katuin
Petar Mikovi
Jadranka Morovi Vergles
Marijana Persoli Gudelj
Lektor za hrvatski jezikLjljana Pavii
Oblikovanje Grupa d.o.o. Zagreb
TisakGrafika d.o.o. Osijek
Naklada2000 primjeraka
Osniva i izdavaHrvatsko drutvo za lijeenje
boli HLZ
Adresa urednitvaKBC Osijek
J. Huttlera 4
31000 Osijek
Hrvatska
ISSN 1847-943X
UDK 616.8-009-7-08
Tiskano uz potporu Grnenthal d.o.o.
Uvodnik
Potovane kolegice i kolege,
2. hrvatski kongres iz lijeenja boli je iza nas i mislim da s pravom moemo biti ponosni njegovom uspjenou. No, naa misija borbe protiv boli nije zavrena i pred nama su brojne nove aktivnosti i projekti. Prvo i najvanije je obiljeavanje Globalne godine borbe protiv akutne boli listopad 2010. listopad. 2011.
Zato akutna bol?
Prije svega akutna bol je proglaena petim vitalnim znakom zajedno s pulsom, tlakom, disanjem i temperaturom i predstavlja vaan prediktor ugroze tjelesnog i psihikog integriteta bolesnika. Unato jasnim dokazima o brojnim neeljenim uincima nelijeene akutne boli kao i ogromnoj dobrobiti pravilnog lijeenja akutne boli, neadekvatna kontrola akutne boli vie je pravilo nego iznimka. Zato HDLB zajedno s IASP eli ovom kampanjom osnaiti potrebu uinkovitijeg lijeenja akutne boli, rasvijetliti mehanizme akutne boli, kao i implementaciju smjernica u svakodnevnu kliniku praksu.
APS predstavlja civilizacijski i zdravstveni standard utemeljen na novim spozna-jama u neurofiziologiji akutne boli i njenih komplikacija. Implementacijom tog jednostavnog modela znaajno emo podii kvalitetu ivljenja naih bolesnika, smanjiti morbiditet i mortalitet, te ogromni socijalni impakt akutne i kronine boli.
Vaa podrka i aktivno promicanje ove kampanje je najbolji odgovor na bioetiki izazov dananjice u medicini boli.
S potovanjem,
Mira Fingler predsjednica HDLB-a
ivot bez boli je temeljno ljudsko pravo!
2 | BOL Vol. I broj 1 sijeanj 2011.
Prof. dr. sc. Jadranka Morovi Vergles voditeljica sekcije miino kotana bol
Mr. sc. Snjeana Golubovi, prof. dr. sc. Vesna Golubovi i prof. dr. sc. Ines Mrakovi uti predavai u sekciji imunologija i bol
Prof. dr. sc. Boidar urkovi predava u sekciji miino kotana bol
Marijana Persoli Gudelj, prim. voditeljica sekcije palijativna medicina
U sklopu sveanog otvorenja kongresa, odranog u hotelu Osijek, nastupio je folklorni ansambl Hrvatskog kulturno umjetnikog drutva Osijek 1862
Prof. dr. sc. Hans G. Kress, predsjednik EFIC-a (The European Federation of IASP Chapters), krovne udruge koja okuplja europska nacionalna udruenja za prouavanje i lijeenje boli
Dr. sc. Nevenka Krevski kvar voditeljica sekcije imunologija i bol
Prof. dr. sc. Vinja Majeri Kogler voditeljica sekcije akutna bol
Akademik prof. dr. sc. Stjepan Gamulin predavanje o patofiziologiji miino kotane boli
Predsjednica HDLB-a Mira Fingler, prim. tijekom predstavljanja kampanje Societal impact of pain u sklopu obiljeavanja 10. europskog tjedna protiv boli, i dopredsjednik HDLB-a mr. sc. Ante Barada, prim. na predstavljanju kampanje Change pain, iji su glavni ciljevi bolja procjena boli, multimodalno lijeenje boli te farmakoloko lijeenje usmjereno na mehanizam nastanka boli
2. hrvatski kongres iz lijeenja boli1. simpozij medicinskih sestara iz lijeenja boli Osijek, 7.9. listopada 2010.
Drugi hrvatski kongres iz lijeenja boli i Prvi simpozij medicinskih sestara iz lijeenja boli okupio je od 7. do 10. listo-pada 2010. godine u Osijeku vie od 350 sudionika iz Hrvatske, zemalja regije i vodeih europskih zemalja. Impresivan broj sudionika, pozvanih predavaa i prijavljenih postera govori o kvaliteti skupa, koji je prerastao granice Hrvatske i pokazao da su poznavanje patofiziologije te adekvatna dijagnostika i lijeenje boli prvorazredni zdravstveni prioritet. Kongres se odvijao kroz plenarna predavanja u devet sekcija, poster sekcijom sa plodnom raspravom, a tijekom kongresa odrana su i tri mini simpozija.
Dr. sc. Marko Juki, prim. predstavljanje sveuilinog udbenika Bol uzroci i lijeenje
3 | BOL Vol. I broj 1 sijeanj 2011.
Uvodne napomene
Uinkovita prevencija i lijeenje akutne boli etiki je i humani postupak koji je neophodno ukljuiti u program kvalitete lijeenja bolesnika. Dokazani mnogobrojni ko-risni uinci dobro organiziranog i provedenog programa lijeenja akutne boli za ukupni zdravstveni sustav su: ranije otputanje bolesnika iz jedinica intenzivnog lijeenja, krae ukupno trajanje lijeenja, manje ozbiljnih komplikacija koje znaajno produuju vrijeme lijeenja, uinkovitije korite-nje radnog vremena zdravstvenog osoblja, uinkovitije i ra-cionalnije koritenje skupe bolnike opreme, manje dana fizike nesposobnosti za rad, postignuto vee zadovoljstvo bolesnika, smanjena uestalost razvoja kronine boli te znatno smanjeni trokovi lijeenja.1
Uzroci loe lijeene akutne boli definirani od Specijalne interesne grupe za lijeenje akutne boli (SIGAP) IASP-a
Istraujui uzroke nedovoljno uinkovitog lijeenja akutne posebno poslijeoperacijske boli SIGAP je istaknula slijedee injenice:
kliniari su nedovoljno educirani o potrebi lijeenja akutne boli, te o posljedicama nelijeenja
vie od 50% svih bolnica u Evropi nemaju pisane vodie ili protokole za zbrinjavanje boli
u vie od 50% bolnica bol se lijei samo na zahtjev bolesnika
postoji tendencija da se ne uvaava intenzitet boli, koji navodi bolesnik
u veini bolnica, procjena intenziteta boli se ne provodi
ne postoji opi konsensus struke o optimalnom iz-boru analgetske medikacije i tehnike za pojedina klinika stanja
ne postoji interdisciplinarna suradnja kliniara u lijeenju boli te odgovornost za loe lijeenje.2
Za uspjeno lijeenje akutne boli neophodno je poznavati i uvaavati individualne razlike u subjektivnom doivljaju intenziteta boli pri istim kirurkim procedurama, povre-dama ili drugim bolnim stanjima. Genetika, epigenetika, spol i osobna anamneza dovode do razlika u osjetljivosti na bol. Drugi imbenici, koji pojaavaju individualne razlike su priroda kirurkog zahvata, povrede ili akutne bolesti, tijek ozdravljenja, cijeljenje rane, prethodni stresni odgovor, pri-druene bolesti, i ivotna dob. Znaajne individualne razlike postoje i pri odgovoru na analgetsku terapiju. Psiholoki faktori kao to su oekivanja, depresija, anksioznost i strah mogu pogorati intenzitet i trajanje bola. Osobna vjerovanja i individualno shvaanje bolnog stanja mogu modulirati intenzitet boli.
Negativni uinci nedostatno lijeene akutne boli
Posljednjih desetak godina snana nocicepcijska somatska i visceralna akutna bol smatra se najznaajnijim imbenikom razvoja endokrinih i neurohumoralnih poremeaja u nepo-srednom poslijeoperacijskom ili postraumatskom razdoblju, te u nizu ostalih klinikih stanja praenih snanom boli. Ta stanja stoga obiljeava porast katabolizma, poveano luenje stresnih hormona, poveano optereenje kardiova-skularnog sustava, poremeaj plune funkcije, pojava hiper-koagulabiliteta, pad fibrinolize, imunosupresija, paraliti-ki ileus, munina i povraanje. Posljedica gore navedenih zbivanja su poremeaj u homeostazi glukoze, metabolizmu lipida i proteina te lokalno otputanje citokina (IL1, IL6, TNF alfa). Dananji status struke potvruje da je nelijeena akutna bol tijekom perioperacijskog razdoblja najsnaniji okida stresnog odgovora koji pokree vitalno ugroavajue kaskade metabolikog i upalnog odgovora.
Neuinkovito lijeena akutna bol ima niz negativnih uina-ka na organe i organske sustave (tablica 1)
Zato moramo lijeiti akutnu bolProf. dr. sc. Vinja Majeri Kogler
4 | BOL Vol. I broj 1 sijeanj 2011.
Brojne su klinike studije pokazale da produeni i poja-an simpatiki, neurohumoralni te imunosni odgovor ne-lijeene akutne boli u dnevnoj klinikoj praksi, dovodi do odloenog usporenog cijeljenja operacijske rane, insufici-jencije kirurkih anastomoza, poveane uestalosti plunih komplikacija i tromboembolikih incidenata te poveane uestalosti razvoja kardiovaskularnih komplikacija posebno koronarnih incidenata. Istovremeno su bolesnici izloeni nepotrebnoj patnji te znaajno naruenoj kvaliteti ivota (nespavanje, prisutan strah i anksioznoat, smanjena po-kretljivost, znatno sporiji ukupni oporavak.3,4,5
Obim problema
Najnovija istraivanja IASPa provedena u Sjedinjenim ame-rikim dravama (SAD) navode slijedee podatke:
U SAD se godinje uini vie od 46 milijuna hospitalnih i 53 milijuna ambulantnih kirurkih zahvata. 80% operiranih bolesnika navodi nazadovoljavajue lijeenje poslijeope-rativne boli.6 Od ovih bolesnika, 86% izjavljuje da je bol bila umjereno jaka. Veina bolesnika navodi nedostatnu kontrolu boli nakon otpusta iz bolnice. Bol je najei razlog dolaska bolesnika na odjele hitne medicine (do 70%).8 Vie od 115 milijuna posjeta uini se svake godine na odjelima hitne medicine u SAD, od ega 2.1 milijun bolesnika otpada
na akutne glavobolje.7 Akutna bol je najei je uzrok odla-ska lijeniku u obiteljskoj i sportskoj medicini, te posebno u u internoj medicini.8
Velika studija provedena u SAD ukazuje da je skor intenzi-teta boli (srednja vrijednost) pri prijemu hitnih bolesnika bio 8 od 10, a pri otpustu, 6 od 10. Oko 41% bolesnika je navelo da se intenzitet akutne boli nakon posjete odjelu hitne medicine nije
