Grejanje Hladenje Hr

7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr

1/52


2/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop2

Posljednjih godina javlja se sve vei interes i

prihvaanje povrinskog grijanja i

hlaenja. Kao posljedica mnogobrojnih

prednosti koje ovi sustavi

sa sobom nose, vie od jedne treine

novoizgraenih kua za jednu ili dvije obitelji

opremljeni su podnim grijanjem.

Uporabom modernih materijala, kao npr.

HERZ vieslojnih cijevi osigurava sedugotrajnost cijelog postrojenja.

Trokovi instaliranja priblini su trokovima

za instalaciju radijatorskog grijanja.Trokovi instaliranja za hlaenje prostoranii su od trokova za uobiajene sustave i radebeumno.

U sluaju istovremenog koritenja podnog

i radijatorskog grijanja, potrebno je obratiti

panju da regulacija podnog grijanja mora uvijek

biti neovisna od regulacije radijatorskog

grijanja. Podno grijanje zahtijeva drugaijutemperaturu medija nego radijatorsko grijanje.

Isto vrijedi za rashladne sustave hladnom vodom.

Prednosti povrinskog grijanja

Podno ili zidno grijanje koristi cjelovite podne ili zidne

povrine prostorije kao povrine za konvekciju, tj. za

izmjenu topline, u odnosu na klasino grijae tijelo koje

predstavlja tokasti izvor topline.

toplinskim zraenjem u prostoriji se uvijek

zadrava ravnomjeran temperaturni profilZraenjem topline podnog grijanja, puno

je manja izmjena topline izmeu ljudi i ukupne

povrine prostorije, u odnosu na radijatorsko

grijanje. Zbog toga se sobna temperatura

moe postaviti za 2-3 C nie, bez utjecajana osjeaj ugode. Zbog toga se trokovi

grijanja znaajno smanjuju i do 12 %.

Sve povrine prostorije su dostupne,

slobodne za opremanje i ne ograniavaju

djecu. Kod opremanja prostorije postoji

manje ogranienja, koja se inae kod

grijaih tijela moraju uzeti u obzir.

Nema nakupljanja praine

jer je strujanje zraka vrlo malo,

pa se praina malo zadrava.

Izbjegnuto je dizanje praine

koje se inae javlja kada se s grijaih

tijela podie topli zrak, a na suprotnoj

strani sputa hladni zrak.

To znai bitno smanjenje koliine

praine u zraku prostorije, to

predstavlja poboljanje ivotnih

uvjeta , prije svega za osobekoje pate od alergija.

Podno grijanje zahtijeva

znatno niu temperaturu

polaza i povrata u sustavu

grijanja, nego radijatorsko

grijanje. Time se postie vea

ugoda i uteda energije kao znaajka

kvalitetnog niskotemperaturnog

grijanja.

Zbog niske temperaturepolaza u odnosu na

konvencionalno grijanje, podno

grijanje moe se lako pustiti u pogon

sa alternativnim toplinskim izvorima

npr. dizalicama topline,

solarnim kolektorima i td.

Hladni podovi, specifini za

sanitarne prostorije npr. kupaonice

s kamenim, mramornim ili podom

od keramikih ploica postaju ugodan

izvor topline i mogu se koristiti bez

razmiljanja, jer u sezoni grijanjanisu vie tako neugodno hladni.

Uteda energije zbog

niih temperatura zraka.

Vea udobnost zbog

manje konvekcije.

Nema neugodnih toplinskih

podruja.

Toplinska izolacija izolacionim materijalima

Neovisno od primjenjenog sustava,

ispod grijaih cijevi treba postaviti toplinsku

izolaciju, kao npr. prema NORM M 7560.

Ako grijana prostorija granii s

podrujem tla, potrebno je dodatno

predvidjeti hidro izolaciju.

Izmeu zida i estriha moraju se unaokolo

postaviti izolacijske rubne trake.

Ovo je nuno da bi se omoguilo toplinsko

istezanje estriha.

Kod veih povrina treba dodatno planirati

raspore za dilataciju. Cijevi koje prolaze krozove dilatacijske raspore , na tom podruju trebaju

imati dodatnu zatitnu cijev.

Toplinska izolacija

Podno grijanje ne odaje toplinu samo prema

gore, ve takoe i prema dolje.

Ako se zagrijava prostor ispod,

ta toplina se moe uraunati u toplinskom izraunu kao

korisna toplina. Ako ovo nije sluaj, postoje

gubitci topline.

Odgovarajua toplinska izolacija ispod cijevi eliminira

ove gubitke. Njihova debljina odreuje senpr. prema normi NORM M 7560.

Ako grijani prostor granii s podrujem tla,

uz toplinsku izolaciju treba predvidjeti i dodatnu

hidro izolaciju.

Kao izolacija ispod estriha moe se upotrijebiti

izolacijska pjena koja vam je lokalno na raspolaganju.

Hidro izolacija

Izolacija se treba postaviti kao zatita za spreavanje

prodora vlage, prekrivanjem graevinskom PE folijom

nazivne debljine 0,1 0,2 mm.U podruju spajanja ova folija bi se trebala

preklapati 30 cm.

Pregled

Temperaturni profil

idealno grijanje podno grijanje radijatorsko grijanje


3/52www.herz-armaturen.com 3

Izolacijske rubne trake

Izolacijske rubne trake du krajnjih rubova

povrina prostorije omoguuju grijanom

estrihu vee , svestrano istezanje.

Ovo je nuno jer su grijani estrihi u odnosu na

negrijane, zbog toplinskih optereenja podvrgnuti

veim istezanjima. Izolacijske rubne trake

omoguuju istezanje estriha jer je du zidovastvoren raspor za istezanje.Izolacijske rubne trake trebale bi biti

debljine najmanje 10 mm.

Za unutarnje zidove , nosive stupove i

druge zidane elemente mora se predvidjeti

razdvajanje grijanog estriha pomou izolacijskih

rubnih traka.

Ove izolacijske rubne trake trebale bi biti odmaterijala koji se moe komprimirati najmanje5 mm.

Prikladni materijali :

8 mm PE pjenaste trake

12 mm PS pjenaste trake

10 mm trake od valovite ljepenke

Mogu se koristiti i drugi raspoloivi

materijali. Bitna je sposobnost

komprimiranja.

Estrih / pokrivanje

Estrih mora biti izveden prema normi

NORM B 2232. Dodaci estriha

smanjuju koliinu vode u estrihu, tako da

je u suhom stanju udio zraka smanjen.

(Smanjenje trajanja zagrijavanja).

Visina estriha zavisi od njegove kvalitete.

Potrebno je pridravati se minimalne

debljine estriha. Kod cementnog estriha

gornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje

45 mm. Kod estriha koji nije na bazi vodegornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje35 mm. Cementni estrih trebalo bi poboljatidodatkom plastifikatora, kako bi se poveala

toplinska vodljivost.

Gornji sloj

U osnovi, kod izbora podnih obloga nema

posebnih ogranienja ukoliko su namijenjene

za temperature (posebno obratiti panju na

ljepila koja se koriste).

Posebice kod tepih obloga, treba obratiti panju

da su ljepila i obloge prikladne za podno grijanje.

Toplinski prolazni otpor ne bi trebao biti veiod 0,15 W/m2 K.Zbog toga to toplinski prolazni otpor gornjeg

sloja utjee na prenos topline u prostoriji,

primjenjene podne obloge trebaju biti poznate

prilikom dimenzioniranja podnog grijanja.Keramika podna obloga je zbog toplinske tromosti

prikladnija od tepiha.

Dilatacijski raspori

Kod razdvajnja prostorije ili kod dilatacijskih

raspora u estrihu, cijevi za grijanje treba

provui kroz zatitne plastine cijevi.

Mogu se koristiti i gotovi spuvasti dilatacijski

raspori s plastinim zatitnim cijevima.

Cijevi za grijanje

Cijevi za grijanje i instalacije grijanja

ugrauju se u / ili ispod estriha, odnosno

podne obloge. Time postaju sastavni dio

graevinskih radova i stoga moraju ponuditi

najveu moguu sigurnost.Prema zakonu o gradnji, ukoliko postoje propisi,

smiju se koristiti samo certificirani ugradbeni

materijali. Prema tome ugradbeni materijali

trebali bi biti provjerene kvalitete i certificirani.

Redovitim vanjskim nadzorom certificiranih

ugradbenih materijala, osigurano je da e se

primijeniti samo besprijekorni materijali koji su

meusobno usklaeni. Time je osigurana

predviena funkcionalnost i ivotni vijek.

Provjereni i pouzdani materijali za cijevi

obuhvaeni su u DIN 4726 Instalacije cijevi

od plastinih materijala za toplovodno podno

grijanje. U DIN 4726 takoer su definirani

minimalni zahtjevi za postojanost temperature

i tlaka u sustavu toplovodnog i podnog

grijanja, kao i oznaavanje.

Plastine cijevi nisu podlone koroziji.

Da bi sprijeili ulazak kisika kroz cijevi

u sustav grijanja, prednost u primjeni imaju

cijevi koje su nepropusne na kisik prema

DIN 4726. Prema DIN 4726 nepropusnost

kisika je ako je 0,1 g/md .U ovom sluaju nije potrebna dodatna uporaba

zatitnih sredstava protiv korozije ili sistemsko

odvajanje.

Kod uporabe dodataka u vodi za grijanje treba

obratiti panju na proizvoake karakteristike cijevii dodataka.

U povrinskom grijanju se obino koriste

vieslojne cijevi, sastavljene od

visokostabiliziranog ili umreenog polietilena,

uzduno zavarene aluminijske cijevi ipokrovnog sloja od PE ili PE-X.

Kako bi se postigla potrebna savitljivosti i

fleksibilnosti cijevi, debljine aluminijskog

sloja su izmeu 0,15 i 0,3 mm. Time se

istovremeno smanjuje povratna oprunost

unutarnje cijevi a zadrava znaajna tlana

vrstoa cijevi. Kod toga aluminij djeluje kao

brana za kisik, pa su sigurno ispunjeni zahtjevi zanepropusnost kisika.

Trebalo bi provjeravati kvalitetu spojnih cijevi koje

se koriste za podno grijanje grijanje. Spojne cijevi bi

trebale imati odgovarajue oznake kvalitete SKZ

(Junonjemaki centar plastike).

U principu se koriste sve uobiajene tehnikespajanja, kao radijalni pres postupak ili

stezni navojni spoj.

Zavarivanje se ne koristi.

> 35 mm kod estriha bez vode

> 45 mm kod cementnog estriha

Pregled


4/52grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop4

Podno grijanje

koristi se u dva razliita sustava.

- sustav suhog postavljanja,cijevi se postavljaju ispod suhog

estriha na izolaciju.

Prednost su mala ugradbena visina i teina.

- sustav mokrog postavljanja, cijevi

se postavljaju direktno u estrih.

Sustav suhog postavljanja

Toplinska vodljivost ovih sustava neto

je slabija, nego kod drugih postupaka.

Cijevi su u ponudi s oljebljenim ploama

za razliite razmake postavljanja.

Aluminijski ili metalni sloj ravnomjernoprovodi toplinu preko povrine. Kao pokrov

postavlja se sloj za raspodjelu optereenja

od suhih estrih ploa. Time se postiu male

visine nadogradnje, to je od velikog znaaja

kod renoviranja i naknadne ugradnje grijanja.

Preko ovog sloja polau se podne obloge.

Podna obloga

Sloj za raspodjelu optereenja

Sloj za raspodjelu topline

Ploe za polaganje

cijevi

zvuna izolacija

Nosiva podloga

Za podno grijanje kod suhog postavljanja

obratiti panju na sljedee :

Podne obloga koje se polae

preko podnog grijanja moe

imati maksimalni otpor prolaza

topline od R = 0,5W/mK .

Ako podne obloge imaju vei

otporom prolaza topline mogue

je samo zagrijavanje poda, ali ne i grijanje prostorije.

Omoguen ravnomjeran

prelaz topline.

To omoguuje metalni sloj

za raspodjelu topline, u kojem

su cijevi privrene.

Potrebna temperatura

polaza

podnog grijanja zavisi od

otpora prolaza topline

gornje podne obloge i toplinskog

optereenja prostorije. Moe se zakljuiti

da se ne smije prekoraiti temperatura

polaza od 60 C i temperatura

gornjih podnih obloga od 29 C

( u iznimnim sluajevima 35C) .

Gipsane ili plastine ploe koriste se kao

podloga i nosa cijevi za grijanje i kao sloj

za raspodjelu topline.

Du zavrnih povrina prostorije

postavljaju se rubne izolacijske trake

minimalne debljine 10 mm.

Rubne izolacijske trake omoguuju dilataciju

poda i razdvajanje od zidova ili stupova.

Prednosti podnog grijanja kod

suhog postavljanja su :

brzo postavljanje,

mala statika teina,

univerzalnost za sve

podne obloge, brzo podeavanje

zbog tankog sloja za raspodjelu

optereenja.

Ugradnja podnog grijanja kod sustava

suhog postavljanja (odozdo prema gore)

Neobraena ploa, npr.

sirovi beton, estrih, nasuti pijesak

ili slian materijal.

Kod nasipavanja treba postaviti

zatitnu graevinsku foliju.

Prema potrebi 20-30 mm izolacije

preko neobraene ploe, zvuna

izolacija, itd.

Ploe za polaganje od polistirola 50 mm

sa kairanim aluminijskim slojem.

Cijevi za podno grijanje: plastina

vieslojna cijev 16 x 2,0 mm

Sloj za raspodjelu optereenja

Ploe za polaganje, brodski ili

pod od parketa

Sustav mokrog postavljanja

Kod ove konstrukcije poda cijevi za

grijanje se polau direktno u pod.

Prenos topline kod ovog sustava je

jako dobar. U estrih je nuno umijeati

dodatke koji smanjuju udio zraka, kao

npr. prema standardu NORM B 2232.

Kao nosai cijevi na raspolaganju su

mnogobrojni sustavi, kao npr.

eline mree, nosee inje,

sistemske role i raster ploe. Kod

sustava mokrog postavljanja, cijevi se

postavljaju neposredno u estrih.

Kod estriha za grijanje treba se

pridravati minimalne debljine.

Kod cementnog estriha gornja povrina

cijevi trebala bi biti prekrivena

najmanje 45 mm.

Kod estriha koji nije na vodenoj osnovi, gornja

povrina cijevi trebala bi biti prekrivena

najmanje 35mm.

Kod zavrnih obloga, posebice kod

tepih obloga treba obratiti panju da su

postavljena obloga i sredstvo za ljepljenje

prikladni za podno grijanje.

Ugradnja podnog grijanja kod sustava

mokrog postavljanja (odozdo prema gore)

Neobraena ploa, npr. sirovi beton, estrih, nasuti pijesak ili

slian materijal.

Kod nasipavanja treba postaviti

zatitnu graevinsku foliju

Prema potrebi 20-30 mm izolacije

preko neobraene ploe

zvuna izolacija, itd

hidroizolacija (PE folija)

Ploe za polaganje od polistirola s

klamericama, raster ploe,

inje za privrenje, eline mree ili ploe za privrenje cijevi

Cijevi za podno grijanje :

plastina vieslojna cijev

16 x 2,0 mm do 20 x 2 mm

Estrih

Podna obloga

Podna obloga

Estrih

Parna brana

Toplinska izolacija

Nosiva podloga

Podno grijanje



Zidno grijanje

Zidno grijanje postavlja se takoer sustavom

suhog ili mokrog polaganja. Za oba

ova sustava polaganja vrijedi da je neophodno

nainiti plan naknadnog koritenja zidnih

povrina ( vjeanje slika, itd.).

Poloaj cijevi moe se ispitati i pomou ogrjevnih

folija ili ureaja za traenje metala.

Toplinsko zraenje koje dolazi iz zidova prua

poseban osjeaj ugode.

Osim ovoga, prije svega psiholokog efekta,

kao posljedica dobre izolacije, nastaje i sve

manja potreba za koritenjem sustava grijanja.

Potrebne grijae povrine izvrsno se uklapaju

u povrine zidova.

Istovremeno ovo tehniko rjeenje

odgovara aktualnom trendu opremanja da se

izbjegnu uobiajena grijaa tijela.

Ona smetaju opremanju i zauzimaju korisnepovrine.

Sustavi temperiranja graevinskih elemenata

ekonomini su i kod investiranja i kod koritenja.

Ovakvi sustavi smjeten u gipsanu buku esto se

u ugrauju u muzeje i sve vie nalaze trite u gradnji

stanova i adaptacijama stare gradnje.

Upravo se ovdje mogu u znatnoj mjeri

viestruko smanjiti visoki trokovi koji

inae nastaju pri otklanjanju vlage.

Sustavi temperiranja graevinskih elemenata

danas se esto upotrebljavaju kod

odravanju spomenika i u muzejskom

sektoru zbog stabilizacije klime u prostorijama

i za potrebe grijanja. Tu nisu mogui gotovo nikakvi

graevinski zatitni zahvati za saniranje vlage

pokrovnih povrina (izolacije, horizontalne brane...)

i da se ako je mogue postojee povijesno stanje

zida vizualno ne mijenja . Uspjesi na ovom

podruju su neogranieni i viestruko su

vrednovani. Zbog prednosti sustava temperiranja

graevnih elemenata, takoer i kod opremanja

stambenih prostora i klime prostora, ovakvi sustavi

raspodjele topline sve vie se koriste kod privatnih

adaptacija i u novogradnji.

Pod sustavom temperiranja graevinskih elemenata

podrazumijevamo izradu sustava raspodjele topline

koji omoguava dosljedno zagrijavanje plata

zgrade (povrina koje gube toplinu), pomou

sustava zagrijanih cijevi.

Takozvane instalacije za temperiranje su

u pravilu integrirane u buku koja se

nanosi na zidove i u direktnom su

kontaktu sa bukom i zidovima. Sustav se

postavlja tako da je zagrijavanje objekta

mogue bez dodatnih grijaih tijela.

U podrumima i prostorima prizemlja koji suu kontaktu sa zemljom i u ljetnim mjesecima

ima smisla odravati temperiranje na niskom

stupnju. Time se vlaga otklanja i u

problematinom vremenskom periodu

(visoka apsolutna vlanost), u tim prostorima

koji su inae pothlaeni.

Glavne prednosti sustava temperiranja

graevinskih elemenata

suenje i odravanje suhoe

graevinskih materijala kod sanacija

nevidljive grijae povrine

(vizualno ugodnije, vea

iskoristivost zidnih

povrina)

isto zraenje topline, nema

konvekcije, pogodno za alergiare.

u pravilu nema dodatnih zahvata

za zatitu od vlage

(horizontalna brana...), time

se postie uteda kod sanacije.

kod novogradnji u pravilu manji

investicijski trokovi nego kod

uobiajenih sustava raspodjele

topline (grijaa tijela, podno

grijanje...)

Uporaba sustava temperiranja graevinskih

elemenata na buci smanjuje rizik nastanka

tete usljed vlage. U sloenim situacijamana objektima i kod saniranja stare gradnje

omoguuje uporabu gipsanih buka.

Sustav mokrog postavljanja

Na neobraeni zid se postave grijai

registri. Ovi grijai registri se mogu

sastojati od gotovih elemenata ili se na zid

mogu montirati pomou nosivih inja.

Nosive inje se kod montae privrujutiplama u zid na razmaku 50- 100 cm.

Na njih se fiksiraju cijevi na odgovarajuem

rastojanju, ovisno od potrebne topline.

Preko registra sa cijevima nanosi se

cementna buka tako da vrh cijevi

bude tek prekriven. Nakon toga se moe

poeti sa zagrijavanjem. Kao posljedica

zagrijavanja, na buki se pojavljuju raspori.

Ove fuge, namjerno izazvane, pokrivaju

se pokrovnom bukom (preporua se

silikatna buka), tako da iznad cijevi budesloj debljine najmanje 20 mm. U taj sloj

se postavlja mreica za armiranje.

Za zidno grijanje odabiru se dimenzije

cijevi koje odgovaraju potrebnoj koliini

topline. Ako toplinski uin grijaeg registra

nije dovoljan, mora se instalirati dodatno

grijanje.

Sustav suhog postavljanja

Cijevi za zidno grijanje su tvornikiumetnute u gipsane ploe i mogu se

direktno postaviti na zid u u podkonstrukciju.

Za montau na zid ili na okvir prozora

postoje razliite dimenzije ploa.

Glatka strana ploe postavlja se okrenuta

prema prostoriji.

Paneli se meusobno lijepe. Nakon poravnavanja

ljepila mogu se npr. liiti, oblagati tapetama ili

keramikim ploicama.

Ploe za zidno grijanje (serijski spoj maks. 5 m2 )

prikljuuju se direktno na razdjelnik ili na graninik

temperature povrata.

Paneli se montiraju vijcima direktno na

podkonstrukciju od drveta ili od elinih

limenih profila.

Na vanjskim zidovima preporua se postava

toplinske izolacija iza zidnih grijaih panela.

U novogradnjama se zidni grijai paneli

koriste takoer direktno za izradu pregradnih

zidova. Vijcima se privruju na eline nosive

profile.

Paneli za hlaenje prostora trebaju se koristiti

izvan podruja kondenzacije

Povrinsko grijanje i rashladni sustavi



Elektronskim osjetnicima vlage moe se

izvesti odgovarajua regulacija.

Ovim panelima ostvaruju se vrlo

fleksibilne mogunosti postavljanja, kao

npr. direktno zagrijavanje radnog mjesta za

tvornike hale ili zidno grijanje i hlaenjeprostora u uredskim prostorijama.

Naini polaganja

povrinskog grijanja

Razliiti naini polaganja cijevi zavise

od sljedeih faktora :

oblik prostorije

broj krugova grijanja

raspori na zgradi ili estrihu

granine zone s poveanom

temperaturom na povrini

postavljanje podnog i povrinskog

grijanja kao potpunog, djelominog

li kombiniranog sustava grijanja.

ujednaenost temperature povrine

najmanjeg radijusa savijanja cijevi

Cilj polaganja cijevi je da se postigne

to je mogue ravnomjernija raspodjela

temperature preko cijelog poda.

Ovo se postie polaganjima u obliku

zavojnice i dvocijevnim (punim) polaganjem.

Tako se postie da su cijevi polaza i povrata

neposredno jedna pored druge i da vrua

i rashlaena voda teku naizmjenino.

Temperatura povrine poda mjeri se s

direktno iznad ruba cijevi i izmeu cijevi.

Razlika izmeu te dvije temperature

naziva se valovitost. Ova razlika treba

biti to nia.

To s jedne strane znai da bi razmak meu

poloenim cijevima trebao bit to manji

(max. 30 cm), a s druge strane da

temperatura polaza bude to je mogue nia.

Kod velikih povrina, polaganje je u obliku

zavojnice, a moe se takoer u odreenim

vremenskim razmacima izvesti promjena smjera

strujanja vode, kako bi postigli ravnomjernu

temperaturu povrine.

U tom sluaju govori se o obrnutom ili

okomitom grijanju.

Prednost ovakvog naina polaganja je da

polaz istovremeno lei pored povrata

i time se postie ravnomjerna temperatura

povrine i zagrijavanje poda.

Ovakav nain polaganja se preporua u

praksi.Kod polaganja graninih podruja na ovaj nain,

samo se cijevi polaza polau jedna pored druge.

Kod razliitih krugova grijanja, onaj koji

ima najvei specifini teret grijanja, odreuje

temperaturu polaza. Ostali krugovi grijanja

razlikju se zbog razmak postavljenih cijevi za

grijanje.

Razmak postavljenih cijevi je od 70 do

300 mm i ovisi od postavljanja i naina

polaganja.

Dvocijevno ili puno polaganje

Nain polaganja

Polaganje u obliku zavojnice bez / sa graninim zonama



Dimenzioniranje i polaganjepovrinskih grijanja

Kao i za svako grijanje, presudno za

besprijekorni rad podnog grijanja

je optimalno polaganje, koje treba

isplanirati i izvesti prema

odgovarajuim pravilima i normama.

Samo tako se mogu postii ugodna klima

prostora i niski trokovi koritenja.

Podno grijanje se dimenzionira prema npr.

NORM EN 1264, a proraun toplinskog

optereenja prema npr. B. EN 12831.

Kao osnova za izraun slui potrebna

toplina. To je snaga potrebna za

zagrijavanje jedne prostorije. Ovisi o

o poloaju prostorije, upotrijebljenim

graevinskim materijalima, toplinskoj izolacijikue, broju prozora i drugim injenicama.

Ukoliko je poznata potrebna toplina,

podno grijanje se moe poloiti na

relativno jednostavan nain.

Nadtemperatura podnog grijanja

Kod izvoenja treba voditi rauna da se

ne prekorae psiholoki doputene

temperature poda (definirano je u

EN 1264).

Dugotrajne temperature zagrijanog poda vieod 25 C veina ljudi smatra neugodnim.Ovakve temperature mogu uzrokovati izdravstvene smetnje.

Poto su maksimalne temperature poda

potrebne samo u malom broju dana

preko godine, u prostorijama za dnevni

boravak i slinim, doputeno je i 29 C.

U podrujima u kojima se ne boravi stalno

npr. rubna podruja, doputeno je i 35 C.

Ove vrijednosti definirane su u EN 1264

kao granine vrijednosti nadtemperatura

podnog grijanja:

(za podruja boravka 9 K, za rubna podruja

15 K).

Ako se potrebni toplinski uin ne postigne ni

koritenjem rubnih podruja, potrebno je

dodatno grijanje.

Odgovarajuom izolacijom ispod postavljenih

cijevi, osigurava se da emisija topline prema dolje

bude manja od 25 % ukupnog uina grijanja,

odnosno manja od 20 W/m.

Postupak polaganja

Polazite dimenzioniranja je potrebna

toplina PN (prema NORM M 7500,

DIN 4701, odnosno EN 12831).

1) Izraun potrebne topline

Kod podnog grijanja gubitak toplinepreko poda moe se oduzeti od ukupnog

gubitka topline cijele prostorije

(potrebna toplina).

PNB

= PN P

FB[W]

sa:

PNB

potrebna toplina [W]

PN

propisana potreba topline [W]

PFB

gubitak topline preko poda [W]

Primjer:

Propisana potrebna toplina referentneprostorije:

PN

=1000 W

Gubitak topline preko poda:

PFB

=150 W

Izraunata potrebna toplina:

PNB

=1000 - 150 = 850 [W]

2) Izraun specifine potrebne topline

Iz izraunate potrebne topline i raspoloive

ogrjevne povrine (osnovna povrina prostorije

umanjena za razne prepreke) izraunava se i

specifina potrebna toplina.

sa:

qspez

specifina potrebna toplina [W/m]

PNB

izraunata potrebna toplina [W]

AR

povrina prostorije [m]

Primjer:

izraunata potrebna toplina referentne prostorije:

PNB

= 850 W

povrina prostorije:

AR

= 15 m

specifina potrebna toplina:

qspez

=850

15= 57 [W/m]

Za izraun temperature polaza uzima se

ona prostorija koja ima najveu specifinu

potrebnu toplinu (ne kupaonica).

Ona se naziva referentna prostorija.

3) Polaganje referentne prostorije

Za polaganje referentne prostorije

(i samo za referentnu prostoriju) odabire se

razupora (temperaturna razlika

izmeu polaza i povrata)

definiranna u EN 1264 sa < 5 K.

Kupaonice se ne uzimaju kao referentne

prostorije.

4) Nadtemperatura ogrjevnog medija

Nadtemperatura ogrjevnog medija

je logaritamski utvrena srednja razlikaizmeu temperature ogrjevnog medija i

utvrene unutarnje temperature.

Za izraun referentne prostorije uzima se

nadtemperatura ogrjevnog medija,

koja vlada pri odabranom otporu toplinske

provodljivosti podne obloge i pri odreenoj

gustoi toplinskog toka.

Nadtemperatura ogrjevnog medija moe

se direktno oitati iz dijagrama (stranica 8).

Podtemperatura ogrjevnog medija za

hlaenje prostora data je na isti nain

u dijagramu (stranica 8).

Dimenzioniranje



Toplinastrujanja

u

W/m

2

Nadtemperatura grijaeg medija za standardne podne obloge

Nadtemperatura (K)

Granina krivulja za

rubne zone 15 K

granina krivulja za

zone boravka 9 K

RI = 0,0 0,02 (m 2.K)/W nema obloge, ploice

RI = 0,05 (m 2.K)/W parket, linoleum, PVC

RI = 0,10 (m 2.K)/W tepih

RI = 0,15 (m 2.K)/W deblji tepih

5) Izraun temperature polaznog voda:

sa:

tVL

temperatura polaznog voda [C]

ti unutarnja temperatura prostorije [C]

tmH

nadtemp. grijaeg medija [K]

razupora (temperatura polaza

temperatura povrata)

Primjer:

nadtemperatura grijaeg medija :

tmH

= 18,5 K

temperatura prostorije :

ti= 20 C

razupora:

= 5 K

temperatura polaza :

tVL

= ti+ t

mH+ = 20 + 18,5 + = 41 [C]

2 2

5

Temperatura polaza ne vrijedi samo za

referentnu prostoriju, ve isto tako i za sve

druge krugove.

Kako bi se svakom krugu podnog grijanja na

raspolaganje stavilo tono toplinsko optereenje,

razupora se varira (temperatura polaznog voda-

temperatura povratnog voda ).

Ulazna temperatura rashladnog medija za klimatizaciju prostora

RashladniuinuW/m

2

Podtemperatura (K)

6) Odreivanje razupora svih

drugih krugova grijanja

Pomou specifinog toplinskog optereenja

i razmaka polaganja, kao kod polaganja za

referentnu prostoriju, pronalazi se

nadtemperatura grijaeg medija.

Razupora se moe odrediti iz nadtemperature

ogrjevnog medija i temperature polaznog voda.

sa:

tVL

temperatura polaznog voda [C]

ti unutarnja temperatura prostorije [C]

tmH

nadtemperatura grijaeg medija [K]

razupora (temperatura

polaza temperatura povrata)

7) Rubna podruja

Ako je potrebna toplina za jednu prostoriju

tako velika da se ne moe pokriti ni uz

pridravanje maksimalne temperature poda

od 29 C, a ni uz manji raspon postavljenih

cijevi, tada je potrebno izvriti proraun

rubnih podruja.

Pri tome se provjerava da li je mogue

potrebnu toplinu pokriti rubnim podrujem

koje ima temperaturu podnog grijanja do

35 C. Ako se pri tome ne postigne potrebna

toplina strujanja s manjim razmakom

polaganja cijevi (npr. 10 cm), mora se raunati

sa viom temperaturom polaza, nego to je

planirano.

Ovo je takoer mjerilo za sve ostale prostorije.

Pri tome se obavezno moraju potivati

sistemska ogranienja.

Dimenzioniranje



8) Dodatna grijanja

Ako se potrebna toplina prostorije

ne moe pokriti toplinom koju zrae

podne povrine, ukljuujui pojaano

grijanje rubnih podruja, treba

predvidjeti dodatne ureaje za grijanje.

Tu prvenstveno dolazi u obzir zidno grijanjeistom temperaturom polaznog voda.

Alternative su stropno grijanje ili ogrjevna

tijela razliitih izvedbi, kao i elektrino

grijanje ili kaloriferi.

9) Izraun protoka vode

Protok vode moe se izraunati na osnovu

poznatog uina grijanja i razupore.

sa:

m protok vode [kg/h]PNB

isti uin grijanja [kW]

razupora [K]c specifini toplinski kapacitet

medija (voda) = 4,19 [KJ/kgK]

3600 faktor mnoenja za

pretvaranje kg/s u kg/h

Primjer:

ista potrebna toplina :

PNB

= 0,825 kW

razupora :

= 5 K

specifini toplinski kapacitet :

c= 4,19 [kJ/kgK]

protok vode:

m =

PNB

.3600 =

0,820 .3600 = 142 [kg/h]

c 5 .4,19

10) Izraun duljine cijevi

Ukupna duljina cijevi jednog kruga grijanja

ne bi trebala prei 100 m.

sa:

L duljina cijevi kruga grijanja [m]A

R povrina prostorije [m]

a razmak polaganja cijevi [m]L

zu duljina cijevi polaznog odnosno povratnog voda

Ne smiju se zaboraviti dodatni vodovi ( L ) zu

od razdjelnika.

Primjer:

povrina prostorije :

AR

= 15 m

razmak polaganja cijevi :

a= 0,2 m (20 cm)

duljina polaznog voda (iz plana) :

Lzu

= 2 m

duljina kruga grijanja :

AR

a

L = +2 Lzu

15

0,2+2 2 = 79= [m]

Ako se izrauna da ima vie od 100 m cijevi,

treba napraviti podjelu na dva kruga grijanja

(npr. podjela rubne i glavne zone).

11) Izraun pada tlaka

Uz pomo tablice i vrijednosti L i m

moe se izraunati pad tlaka podnog

grijanja. Maksimalna brzina protoka

ne bi trebalo biti vea od 0,8 m/s.

Za izraun pada tlaka moraju se zbrajati

i pojedinani otpori fitinga.

Ovi otpori se izraunavaju preko dodatnog

koeficijenta otpora ili se dodaju kaopreraunate ekvivalentne duljine cijevi.

Koeficijent dodatog otpora odreuje seeksperimentalno. Dakle, radi se o isto

empirijskoj vrijednosti, koja moe osjetno

odstupati. Vrijednosti navedene u

tabeli su vrijednosti koje su se u praksi

pokazale kao najbolje u izraunu pada

tlaka u cjevovodu.

Ove vrijednosti je potvrdio i na interni

odjel za kontrolu i ispitivanja.

Da bi se izraunao ukupan pad tlaka

u jednom cjevovodu, potrebno je

paljivo uraunati sve pojedinane

dijelove. Iskustveno preporuamo da

se razliite pojedinane komponente

unesu u tabelu.

Tako se iz gornje tabele vrijednosti

gubitaka pojedinanih otpora

vade i zbrajaju. Pomou ovog zbroja

i dolje navedene formule, moe se

izraunati ukupan gubitak koji

nastaje zbog fitinga.

Da bi se izraunao ukupan gubitakcijelog postrojenja, ovaj zbroj se dodaje

ostalim gubicima nastalim u cijevima i

drugim ugraenim komponentama.

Z zbroj pojedinanih otpora [mbar]v brzina strujanja medija [m/s] koeficijent gubitaka (geometrijski ovisan)

Z = .v2.5

pg

ukupan pad tlaka u krugu grijanja

R pad tlaka po metru cijevi [Pa/m]I duljina cijevi u mZ zbroj pojedinanih otporap

vpad tlaka na HK-

termostatskom ventilu

pg= R .I +Z + pv

Za instalacije grijanja podrazumijeva se da

medij moe protjecat kroz sve spojeve stalno i

u svakom moguem pravcu.

Na ovoj tvrdnji se temelje vrijednosti u

sljedeoj tablici.

Pri tome se radi o postavljenim vrijednostima,

koje bi trebale olakati posao osobi koja izvodi

proraun.

Ukoliko se za proraun koriste vrijednosti

iz stupca [polaz + povrat],

mogue je raunati dvocijevni sistem kao

jednocijevni (moe se poi od simetrije

izmeu polaza i povrata).

Rezultatu se onda jo dodaju gubici nastali

trenjem u cijevima i gibici na drugim

komponentama (termostatski ventili,

grijaa tijela, ...), koje treba uzeti iz

dokumentacije proizvoaa.

Dimenzioniranje



Pad tlaka u HERZ cijevi

Otpori prikljuaka

Cijev

dim.

Luk

cijevi

Kutnik T-komad

skretanje

tokajednostrano

T- komad

mijeanje

toka

T-komad

povrat

tokaobostrano

T - komad

spajanje

toka

Prolazni

komad

Zidni kutnik

Vrijednosti izraene u duljine cijevi u m

14 0,70 1,50 1,30 1,60 1,70 1,70 1,00 1,40

16 0,60 1,40 1,20 1,50 1,60 1,60 0,90 1,30

18 0,55 1,20 0,90 1,40 1,50 1,50 0,70 1,20

20 0,50 1,10 0,60 1,30 1,40 1,40 0,50 1,10

26 0,40 1,00 0,50 1,20 1,30 1,30 0,40

32 0,30 0,80 0,30 1,00 1,10 1,10 0,30

40 0,26 0,76 0,28 0,95 1,00 1,00 0,26

50 0,22 0,72 0,26 0,90 0,95 0,95 0,22

63 0,18 0,70 0,24 0,85 0,90 0,90 0,18

Dimenzioniranje

Pad tlaka (Pa/m) 1 mbar = 100 Pa

Maseniprotokv

ode

m(

kg/h)

Brzinastrujanja(m

/s)


11/52


12/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop12

Spajanje cijevi

Primjenjuju se sve uobiajene tehnike

spajanja, kao radijalni pres postupak ili

spajanje pomou steznog seta; za

meusobno spajanje cijevi ili za prikljuak

na armature i razdjelnike. Za povrinska

grijanja se ne koriste postupci varenja ili

ljepljenja.

Postoji razlika izmeu rastavljivih (stezni

set) i nerastavljivih (pres postupak)

spojeva.

Rastavljivi spojevi su doputeni samo na

mjestima koja su u svako vrijeme dostupna.

Nerastavljivi spojevi, kao pres fiting

smiju se polagati i u buku.

Radijalno preanje izvodi se pomou

odgovarajueg pres alata, pri emu treba

obratiti panju na potreban oblik otpreska.

Proizvoa fitinga definira oblik otpreska.

Ovisno o veliini, preanje se moe izvesti

runim ili elektrinim alatom.

Radnu temperaturu odreuju proizvoai

cijevi i fitinga. Ako se za spajanje koristi

elektrini alat, treba obratiti panju na

podatke koje daje proizvoa alata, kako bi

se pri niim temperaturama obrade postigla

dovoljna sila preanja.

HERZ oprema za polaganje i Herz

pres fitinzi

Herz pres fitinzi se s Herz cijevima mogu

spajati brzo i potpuno sigurno.

Herz svojim viegodinjim iskustvom u

spajanju cijevi , na osnovu vlastitog patentiranog

razvoja i priznate visoke kvalitete, proizvodi

radijalne pres fitinge. Fitinzi su od mjedi otporne

na otcinavanje a ahure od legiranog elika,

koji su skoro u svim oblicima i veliinama

odobreni za spajanje vieslojnih cijevi u zgradama

za opskrbu toplom i hladnom vodom.Nae iskustvo je Vaa sigurnost sa

10 godina jamstva na HERZ- Pipe-Fix sustav.

Potpunu nepropusnost osiguravaju dvije

O-brtve. Elektrina izoliranost aluminijske

jezgre od cijevi sprjeava koroziju povrinskim

strujama. Ovi fitinzi spajaju se TH profilomuz dvostruko radijalno preanje. Prije naticanja

Time se sprjeava oteenje ili pomjeranje brtvi.

cijevi na fiting, cijev treba kalibrirati i skinuti srh.

Kroz otvore na platu fitinga moe se provjeritidubina uvlaenja cijevi.

HERZ Pipe-fix pres fiting

sustav

HERZ vieslojne cijevi mogu se spajati

pomou brzog i potpuno sigurnog

PRES sustava.

Osim toga, primjenjive su takoer

i druge poznate tehnike spajanja.

Nerastavljivi spojevi kao to su pres

fitinzi, mogu se postavljati i ispod

buke. Na podruju toplane Be

zabranjeni su pres spojevi u podu.

Da bi se sprijeila korozija fitinzi se

hidroizolacijom galvanski razdvajaju

od betona i zidova. Ova izolacija moe seizvesti termostezajuim materijalima

ili trakama za zatitu od korozije.

U svakom sluaju mora postojati

kompatibilnost izmeu materijala cijevi

i fitinga.

Prednosti PRES fiting sustava

kruno preanje

svi elementi za protok vode su od mjedi

otporne na odcinavanje

pres ahura je od nehrajueg elika

V2A

patentirano voenje eljusti za preanje

i oblik tuljca s poloajem O brtve.

Rastavljivi spojevi

Rastavljivi spojevi se ostvaruju pomou

HERZ prikljuaka za vieslojne cijevi.

Za spajanje cijevi koriste se takoer

HERZ adapteri i navojni spojevi.

Prikljuak za vieslojne cijevi predstavlja

potpuno siguran spoj izmeu cijevi

i kuita ventila. Ovaj spoj se po potrebi u

svakom trenutku moe razdvojiti.

Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se

upotrebljavati ispod buke.

Besprijekorna nepropusnost je trajna

samo kada je montaa izvedena po

pravilima HERZ uputa za montau.

Prilikom koritenja plastinih navojnih spojeva,

treba se obavezno pridravati zadanih promjera

i debljina stijenki cijevi.

Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se upotrebljavati

ispod buke!

Spajanje cijevi



Montaa HERZ

navojnih spojeva za vieslojne cijevi

Cijev se sijee i kalibrira okomito u

odnosu na os cijevi.

Navojna spojnica za vieslojne

cijevi montira se i pritegne rukom.Tuljci imaju izolacijsku ploicu za

elektrino odvajanje od

aluminijske spojne cijevi.

Za lake pritezanje spojnih dijelova

(navojnog konusa, steznog prstena)

doputena su sredstva za podmazivanje

na osnovi silikona i teflona.

Ne smiju se koristiti sredstva za podmazivanje

koja sadre mineralna ulja ili ugljikovodik,

je oni razaraju brtvene elemente.

Za rastavljive spojeve cijevi mogua jekombinacija i s HERZ vijanim fitinzima

od poniklovane mjedi.

60666092

1 1/41 1/4

4500

450 060986198

11

360 0

360 0

HERZ kvaliteta

Pridajemo velik znaaj osiguranju

kvalitete. Redovito se provode interni

i vanjski nadzori. Kod nae proizvodnje

redovito se provode sljedee vrste kontrole :

ulazna kontrola sirovina :

indeks topljenja

gubici suenja

automatska ispitivanja u proizvodnji :

ispitivanje povrinskog sloja cijevi

ispitivanje zavara

kontrola mjera :

vanjski ,

unutarnji i debljina stijenke

vremenska postojanost- tlane probe

unutranjosti (oekivani vijek trajanja)

provjera unutarnjeg promjera

kontrola dranja spojeva

Osim vlastitog nadzora, Herz proizvodnju

cijevi redovito provjerava Juno njemaki

centar nemetala (SKZ) u Wrzburgu.

Pogledati broureHERZ vieslojne cijevi i HERZ

program isporuke

Spajanje cijevi



HERZ sistemski ugradbeni dijelovi

za suho polaganje

Novi sustav za suho postavljanje.

Sistemska ploa podnog grijanja sluikao nosa cijevi, izolacijska ploa i distributertopline za sustav suhog postavljanja,

mokrog i standardnog estrih sustava.

Tehniki podaci :Ploa od polistyrol tvrde spuve za

poveana optereenja, prema DIN 18164.

prostorna teina: 40 kg/m,dimenzije ploe: 1000 x 500 x 30 mmprovodnost topline:

0,035 W/mK prema NORM B6015, premaDIN 52612WLG035

poarno optereenje :

B1 po NORM B3800-T1 i po

DIN 4102tlana optereenje : 0,20 N/mm

prometno optereenje : 30 kN/mrazmak polaganja: 12,5 cm odn. 25 cmpromjer cijevi: 16 mm odn. 17 mm

Zbog novog patentiranog sustava stezanjapolaganje je jednostavno i nije potreban dodatnimaterijala za uvrenje. Poslije utiskanja,cijev za podno grijanje ostaje privrena.

Nastaje ravna povrina po kojoj se moehodati. Ravnomjernu i efikasnu raspodjelu toplinepo povrini omoguije 0,7 mm tanka aluminijskafolija ojaana mreicom i poloena po povrini.

Jedinstvena je i skretna ploa koja je takoerpotpuno kairana aluminijem.

Za oba razmaka polaganja od 12,5 cm odn. 25 cmzbog patentiranog steznog sustava nije potrebandodatni materijal za uvrenje cijevi.

Viestezna ploa, prostorna teina 40 kg/m3

1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F020 01Viestezna ploa, prostorna teina 30 kg/m3

1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F020 02

Skretna ploa 500 x 250 x 30 mm nar. br. 3 F020 03Skretna ploa 500 x 250 x 50 mm nar. br. 3 F020 04Ispunska ploa 1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F020 05Ispunska ploa 1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F020 06

Dodatni potrebni materijal:

Traka za izolaciju krajeva

Dodatna izolacija po potrebi

Zvuna izolacijska traka po potrebi

Aparat za rezanje

PE folija kod sustava mokrog polaganja

Naknadna obrada ploe mogua jenoem ili termo rezaem.

Viestezne sistemske ploe se takoernajbolje koriste i za zidno grijanje. Zazatitu od agresivnih estrih podloga ilizidne buke sistem se mora prekriti

nepropusnom PE folijom.

Kod primjene za podno grijanje potreban je

sloj za raspodjelu optereenja npr. 2 x 10 mmFermacell- ploama, ili ploama sa drvenimvlaknima, koje se polau preko viestenihploa.

Kod podnog grijanja sa drvenim oblogamapotrebno je pridravati se maksimalnog razmakacijevi od 200 mm.

Skretna ploa

Postavljanje viesteznih ploa ipreklapanje ljepljive folije

Utiskivanje cijevi za grijanje

Viestezna ploa Ispunska ploa

Podna ugradnja viesteznim ploama

1

2

3

4

5

1 ... podna obloga

2 ... sloj za raspodjelu optereenja 2 x 10 mm

3 ... viestezna ploa

4 ... dodatna toplinska izolacija

5 ... neobraena ploa

Zidna ugradnja viesteznim ploama

1

2

3

4

1 ... neobraeni zid

2 ... dodatna toplinska izolacija

3 ... viestezna ploa

4 ... buka min. 20 mm ili ploe za suhu

gradnju

HERZ sustavi polaganja



Podna ugradnja - sustav s elinom

mreom(odozgo prema dolje):

podna obloga

estrih

cijevi za grijanje klipsama

privrene za elinu mreu

elina mrea PE folija

toplinska / zvuna izolacija

neobraena ploa

HERZ sistemski ugradbeni dijelovi

za izvedbu elina mrea

Cijev za grijanje privruje se klipsama

za elinu mreu. Primjenom klipsi

istovremeno se odrava razmak od

eline mree.

Klipsa1622 crvena zadebljine mree 3,4, i 5 mm

Nar. br. 3 F110 05

Dodatni potrebni materijal : (pogledati

pribor)

dodatna izolacija

pokrivna folija

mjera debljine estrih podloge

dodaci za estrih podlogu

rubne trake

komplet za dilataciju spojeva

Materijal potreban za 1 m podnog grijanja

s razmakom polaganja 50 mm:

19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20

60 kom klipsi 3 F110 05

1 m eline mrea graevinski dio

1 m PE folija 3 F100 xx

1 m toplinska izolacija 3 F070 xx

0,2 l dodaci estrihu 3 F090 01

0,7 m rubne trake 3 F080 02

Materijal potreban za 1 m s razmakom 100 mm:

10 m HERZ- FH cijev 16 x 2 3 D160 2030 kom klipsi 3 F110 05

1 m elina mrea





Materijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :

6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20


1 m elina mrea graevinski dio1 m PE folija 3 F100 xx




Materijal potreban za 1 m s razmakom 200 mm:



1 m elina mrea graevinski dio

1 m PE-folija 3 F100 xx


0,2 l dodaci podlogama 3 F090 01


Preporueni razmak klipsi

300-500 mmRadijus savijanja 5 x D

Ugradnja kod podnog grijanja


Podna obloga

elina mrea

Estrih

HERZ cijev

inja za privrenje F110

PE folija

Toplinska izolacija

Neobraena ploa

Podna ugradnja - sustav sa injom

za privrenje(odozgo prema dolje):

podna obloga

estrih

cijevi za grijanje privrene na

inju, a cijevni lukovi privrsnicama

PE folija toplinska / zvuna izolacija

neobraena ploa

HERZ sustav ugradbenih dijelova za

izvedbu sa injom za privrenje

inje za privrivanje postavljaju se na zvunu

ili toplinsku izolaciju u razmaku 50-100 cm.

U ove inje za privrenje fiksiraju se cijevi

za grijanje na odgovarajuem razmaku.

Razmak cijevi za grijanje

Razmak cijevi za grijanje kod rubnih zona



16/52 Prostorno grijanje i hlaenje za pod , zid i strop16

Plastina inja za privrenje

Samoljepljiva, razmak polaganja: 50 - 100 cm

Promjer cijevi: 16 mm

Mjesto moguih prekida svaki 100m, za

jednostavno polaganje inje za stezanje.

Duljina 2,1 m nar. br. 3 F110 01

Duljina 3,9 m nar. br. 3 F110 02



2 m inja za privrenje 3 F110 0x




1 m ljepljiva traka 3 F090 02

0,7 m izolacijske rubne trake 3 F080 02


10 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20 2 m inja za privrenje 3 F110 0x


1 m PE- folija 3 F100xx




Materiijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :

6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20




0,2 l dodaci podlogama 3 F090 011 m ljepljiva traka 3 F090 02










Zidna ugradnja sustav sa injomza privrenje (prema unutra) :

beton ili zid od cigle

inja za privrenje, fiksirana tiplama

cijevi za grijanje, privrene na

inju

gruba buka

fina buka s mreicom

lienje ili tapete

HERZ sistemski dijelovi za izvedbu

inja za privrenje

inja za privrenje postavlja se na zid

na razmaku 50 100 cm.

U trane stezaljke fiksiraju se cijevi za

grijanje na odgovarajuem razmaku.

Ugradnja kod zidnog grijanja

zid

inja za privrenje F110

HERZ cijev

buka

mreica za buku

Materijal potreban za 1 m zidnog grijanja s

razmakom 50 mm :


2 m inja za stezanje 3 F110 0x

4 kom vijci i tiple 1 m mreica za buku


razmakom 100 mm :

10 m HERZ FH cijevi 16 x 2 3 D160 20

2 m trana stezaljka 3 F110 0x

4 kom vijci i tiple

1 m mreica za buku


razmakom 150 mm :

6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 202 m inja za stezanje 3 F110 0x

4 kom vijci i tiple

1 m mreica za buku


razmakom 200 mm :


2 m inja za stezanje 3 F110 0x

4 kom vijci i tiple

1 m mreica za buku

Za dodatno privrivanje cijevi ili

inje, mogu se koristiti

crvene ili zelene spojnice.

Spojnica, crvena

za direktno privrivanje kod izolacije

debljine od 30 mm. Zbog posebnog

materijala od kojeg je napravljena

spojnica ima izvanrednu silu dranjakoja se moe poveati kosim utiskivanjem.

HERZ nar. br. 3 F110 03

Spojnica, zelena

za direktno privrenje kod izolacije

debljine od 40 mm. Zbog posebnogmaterijala od kojeg je napravljena

spojnica ima izvanrednu silu dranja,

koja se moe poveati kosim utiskivanjem.





HERZ sistemski ugradbeni dijelovi zasistemski smotak ili sloivu plou

Gotove ploe za toplinsku i zvunu izolaciju

od polistirola EPS prema DIN EN 13163

i DIN 4108, s utisnutim rasterom za

polaganje cijevi, obloene folijom koja je

vodonepropusna i otporna na kidanje.

Sistemski smotak

Sloiva ploa

Prema potrebi ispod ovog sistemskog smotka

ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni

izolacijski materijal.

Cijevi za grijanje se na odgovarajuem

razmaku uvruju spojnicama.

Raster utisnut na foliju je koristan

za polaganje cijevi.

PE folije izmeu smotaka meusobno se

zalijepe, da bi se sprijeio prodor vode kod

polaganja estriha.

Izolacijski smotak

Toplinski i zvuno izolacijski smotci,

gotovi za polaganje od polistirola EPS TK

prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim rasterom

za polaganje i obloeni folijom koja je

vodonepropusna i otporna na kidanje.

Sloiva ploa

od EPS TK prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim

rasterom za polaganje, obloena folijom koja

je vodonepropusna i otporna na kidanje.

Vrlo tanka, gotova za polaganje, toplinsko

izolacijski materijal od kvalitetne polistirolske

pjene EPS 040 DEO dm prema DIN EN 13163.

Za upotrebu ispod estriha prema

DIN 18560. Kairan je crnom folijom koja je

vodonepropusna, otporna na kidanje i

s utisnutim rasterom 5/10 cm.

Folija stri vani kako bi se lae formiralo

estrih korito, posebice kod postavljanjakeramikih ploica.

Posebno za primjenu kod tanjih slojeva.

Plan polaganja treba provjeriti sukladno

DIN 4108, 4109 i DIN EN 1264.

debljina sloja 15 mm

raster polaganja 5 cm, 10, 15

otpor toplinske provodljivosti R = 0,37 m K/W

max. optereenje 100 kPa

klasa materijala B 2 prema DIN 4102

Posebna logistika prednost ovog proizvoda

je njegov mali volumen kod utovara i

skladitenja.

Prema potrebi ispod ovg sistemskog smotka

ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni

izolacijski materijal. Cijevi za grijanje uvruje

se spojnicama na odgovarajuem razmaku.Raster utisnut na foliju je koristan za

polaganje cijevi.

PE folije izmeu smotaka se meusobno

zalijepe, da bi se kod polaganja estrihasprijeio prodor vode kroz estrih.

Izolacijski smotak

Tip 15/2 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 01

Tip 22/20 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 02

Tip 32/30 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 03

Previjena ploa

Tip 15/2 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 04

Tip 22/20 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 05

Tip 32/30 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 06

Privrivanje cijevi spojnicama

Strojne spojnice

izolaciju. Ljepljivom trakom spaja se 30 kom

Strojne spojnice za privrenje grijaih cijevi za

za punjenje . Crne.


Specijalne strojne spojnice, vrlo duge,

posebno dobre za nekairane povrine,

od visokokvalitetnog poliamida,

komplet za punjenje po 30 kom.


Dodatno potrebni materijal :

(pogledati pribor)

dodatna izolacija

pokrovna folija

mjera debljine estrih podloge

dodatak estrihu

izolacija krajeva

komplet za dilataciju spojeva

HER sustav polaganja





70 kom strojne spojnice 3 F110 0x

1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x

1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx


0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91

0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02










6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 2024 kom strojne spojnice 3 F110 0x











1 m PE folija 3 F100 xx0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91


Razmak privrivanja 30-50 cm

Radijus savijanja 5 x D


Podna ugradnja sistemskog smotka ili

sloive ploe (odozgo prema dolje)

Podna obloga (1)

Estrih (2)

Cijevi privrene strojnim spojnicama

na sistemski smotak ili sloivu plou

s PE folijom (3)

Toplinska / zvuna izolacija (4) Neobraena ploa (5)

Izolacijske rubne trake (6)

1

2

3

4

56



HERZ sistemski ugradbeni dijelovi za

sustav raster ploa

Cijevi za grijanje se utiskuju u raster ploe

prema odgovarajuem eljenom razmaku.

Raster ploa je istovremeno i podloga

estriha. Ispod raster ploa postavlja

se po potrebi dodatna toplinska ilizvuna izolacija.

Raster ploe povezuju se tehnikom kopanja.

Preklapanje raster ploa osigurava vodonepro-

pusnost i cjelovitost estrih korita.

Dvocijevno polaganje raster ploama

Raster ploa NP 30-2

Element za toplinsku i zvunu izolaciju su od tvrde

/meke polistirol spuve EPS prema DIN

18164 dio 2. Polistirol folija koja se preklapa

s gornje strane, brtvi prema DIN 18560 od

prodora vode za pripremu estriha i tekuih

estriha.

Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,

kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.

Ukupna visina 52 mm, debljina podloge 30 mm,

otpor toplinske provodljivosti R = 0,75, korisna

povrina1400 x 800 mm, cijev 14-17 mm.


Raster ploa NP 11

Polistirol element od tvrde spuve (EPS) prema

DIN 18164 dio 1 za tanje slojeve ugradnje.

Polistirol folija koja se preklapa sa gornje strane,

brtvi prema DIN 18560 od prodora vode za

pripremu estriha i tekuih estriha.

Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,

kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.

Mogue je i dijagonalno polaganje.

Ukupna visina 30 mm, debljina podloge 11 mm,

otpor toplinske provodljivosti R= 0,31,

korisna povrina 1400x 850 mm,

cijev 14-17 mm.


Raster ploa NP

Duboko vueni element od polistirola,

(bez izolacije) posebo za sanaciju stare

gradnje, za polaganje cijevi s toplom vodom

na neobraeni beton ili na ugraenu toplinsku

i zvunu izolaciju.


Dodatno potrebni materijal : (pogledati

pribor)

Dodatna izolacija

Pokrovna folija

Mjera debljine estrih podloge

Dodatak estrihu


Komplet za dilatacione raspore



1 m raster ploa 3 F030 0x

1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx

0,2 l dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02





0,2 l dodatak za estrih 3 F090 91



6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20

1 m raster ploa 3 F030 0x1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx












Sustav podne ugradnje -

raster ploe (odozgo prema dolje)

Podna obloga

Estrih

Cijevi za grijanje poloene u sistemskim

raster ploama

Toplinska- / zvuna izolacija

Neobraena ploa

Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama

Ugodna toplina s povrinskim grijanjem

Razvod instalacija i povrinsko grijanje u hodniku

HERZ sustav polaganja

Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama

Puna regulacija s raster ploama

Ugoda u dnevnom boravku

Dodatna izolacija

Podna obloga

Estrih

Raster ploa s cijevima

Neobraena ploa



HERZ pribor za sustav suhog i

mokrog polaganja

Mjera debljine estrih podloge

Mjera debljine estrih podloge, za mjerenja

debljina grijaih estriha prema DIN EN 1264

i za utvrivanje stanja podloge.

Nar. br. 3 F 090 00

Dodatak estrihu

Dodatak estrihu homogenizira cementniestrih, poboljava toplinsku vodljivosti poveava otpornost tlaenju i savijanju.Potronja cca. 0,2l/m2(kod estrihadebljine 8 cm).

Nar. br. 3 F 090 01

Izolacijska rubna traka

Izolacijska rubna traka od polietilena s

folijskom prirubnicom i perforacijom za kidanje,

zaita od buke prema DIN 18560. Izolacijska rubna

traka ljepljiva je na poleini i na folijskoj prirubnici.

Dobavljiva je i izvedba bez ljepila.

Tip: 8/160 s ljepilom

Nar. br. 3 F 080 02

Tip: 8/160 bez lijepila

Nar. br. 3 F 080 03

Izolacijska rubna traka na spojevima zidova i nosaa

Komplet za dilataciju sastava

Komplet za dilataciju sastava, za sigurno

odvajanje estrih podnih polja prema DIN 18560.

Polietilenska traka debljine 8 mm privrena

je na dvostruki T profil od polistirola.

Ovaj samoljepljivi profil duljine 2 m omoguava

polaganje cijevi za podno grijanje u razmaku

5 cm ili viestruko veem. Sastoji se od 20m profila,20 m trake 8/100, 50 kom zatitne cijevi

po 400 mm.

Nar. br. 3 F 100 00

Alat za postavljanje spojnica

Alat za postavljanje spojnica omoguuje

jednostavno i racionalno polaganje cijevi

za grijanje,. Cijevi se sigurno privruju u

jednom radnom koraku.

Kombi aparat za obje vrste spojnica

(3 F 110 06 i 3 F 110 07) s plastinim

podnojem.

Nar. br. 3 F 110 13

HERZ sustav klimatizacije prostora za

zid, pod i strop

Za grijanje i hlaenje prostorija u zgradama

s naglaskom na niske energetske trokove,

zdraviji zrak, bez ometajue radne buke

sustava i uz nevidljivu ugodu.

Gips kartonske ploe debljine 15 mm s

tvorniki ugraenim Herz cijevima 10 x 1,3

sa srednjim razmakom izmeu cijevi 75 mm.

U etiri razliite veliine ploa, za brzo i isto

postavljanje suhim postupkom na zid, pod

ili strop.

Uin za pogon hladne i tople vode ispitan

je prema EN 14037 u ovlatenom ispitnom

laboratoriju HLK u Stuttgartu.

Vieslojne cijevi tvorniki se montiraju

u gips kartonske ploe i na taj nain

mogu se direktno montirati napodkonstrukciju zida ili stropa.

Za montau su dostupne razliite

dimenzije panela.

Glatka strana panela montira se prema

unutranjosti prostora. Paneli se uzajamno

mogu lijepiti i nakon obrade sastava moe se

liiti, tapecirati ili lijepiti ploice.

Zidni paneli za grijanje( redno spajanje max. 5 m ) direktno se

prikljuuju na razdjelnik ili na graninik

temperature povratnog voda.

Primjena za pod

Za ovo treba napraviti suhi estrih s 2 x 10 mm

gips kartonskim ploama, bez cijevi i bez drvenih obloga.

Na ovaj suhi estrih paneli za grijanje se lijepe i

privruju vijcima. Gornji sloj polae se

direktno na panele za grijanje. To moe biti plastika,

tepih, keramika ili drvo.

Podne obloge moraju biti namijenjene

za podno grijanje.

Treba se pridravati podataka o pojedinanom

odn. korisnom optereenju prema normi

DIN 1055-3 (max. prometno optereenje poda).




Izvedba poda s 2 x 10 mm gips kartonskim ploama kao slojem za raspodjelu optereenje

granulat

konstrukcija

Zidni grijai paneli

Tip WH 75 (1/1),

Dimenzije panela 625 x 2000 mm,

cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,

Nar. br. 3 F 120 75

Tip WH 75 (2/3),



Nar. br. 3 F 120 76

Tip WH 75 (1/2B),



Nar. br. 3 F120 77

Tip WH 75 (1/2H),



Nar. br. 3 F120 78

625 625 526526

75 75 75 75

310 15

2000

2000

2000

2000

1000

7

00

400

3 F122 00 3 F120 75 3 F120 76 3 F120 77 3 F120 78

Primjena na strop

Za visee stropove upotrebljavati

standardne ovjese- perforirane

eljezne trake, ice ili navojne

ipke.

Za privrivanje ovih konstrukcija na

masivne stropove koriste se doputeni

namjenski tipli primjereni za ovu namjenu

i optereenje.

Presjek ovjesa treba bit takav da zadovolji

statiku sigurnost sputenog stropa.

Razmake podkonstrukcije za montau panela

za grijanje izabrati sukladno planu buenja

za panele za grijanje.

Konstrukciju tako dimenzionirati da se ne

prelazi doputeno savijanje od 1/500

potporne irine.

Kod primjene panela za grijanje kao stropnog

grijanja preporua se iznad panela za grijanje

staviti izolacijski sloj od kamene vune ili

polistirola debljine minimalno 100 mm.

Kod izrauna stropne konstrukcije treba uzeti

u obzir teinu izolacije.


Neglodane ispunske ploe

625 x 2000 mm, bez cijevi

Tip WHP-L

Nar. br. 3 F122 00



Paneli za grijanje meusobno se lijepe bono.

Ljepilo se nanosi kartuom (patronom).

Nakon suenja (cca 24 sata) lopaticom za

struganje ili dlijetom za drvo odstrugati

viak ljepila.

Ljepilo je otporno na smrzavanje, ali mu jeza vezanje potrebna vlanost zraka.

Izrezane ploe se po mogunosti polau

tako da rezni rub bude u pravcu fuga

za istezanje.

Vijci za privrivanje panela uputaju se

ca 2 mm i fugiraju lopaticom za fugiranje.

Zbog opasnosti loma prilikom privrivanja,

treba izbjegavati rezanje panela uih od

5 cm. Kod uskih trakastih ploa, ploa se

moe prethodno probuiti lijevim okretanjembuilice, a onda panel privrstiti desnim

okretanjem builice.

Gips kartonske ploe privruju se graevinskim

vijcima za brzu montau

Duljina vijka = debljina ploe x 2 kod

metalnih nosivih konstrukcija (30 mm).

Duljina vijka = debljina ploe x 3 kod

drvenih konstrukcija (45 mm)

Zbog opasnosti od loma, zidne grijae panele i

prazne panele uvijek treba nositi okomito.Gips kartonske ploe obrauju se na temperaturi

> + 5 C.

Kod spajanja na zid pod pravim kutom,

ili na druge gips kartonske ploe treba

ostaviti fugu debljine 3-7 mm.

Spoj panela oblijepiti ljepljivom trakom,da se masa za fugiranje ne bi zalijepila na spoj.Time se sprijeava nastajanje pukotina usljed

kasnijeg istezanja gips kartonskih ploa.

Grijai paneli polau se jedan prema drugom.

Treba izbjegavati krine fuge.

postojei zid

ljepljiva traka, nakonporavnjanja odsjei viak

masa za popunjavanje fuga

griijai / rashladni modulrazmakzaistezanje3-7mm

nakon ca. 8 m

3-7 mm

dilatacijska fugaspojnafuga

Da bi se izbjegle pukotine, fuge i provrti

se popunjavaju tek nakon svih radova

(estrih, itd.), koji poveavaju vlanost zraka

u prostoriji.

Prikljuak zidnih grijaih panela

(redno spajanje ca. 55 m cijevi) slijedi

direktno na polaz razdjelnika ili na

graninik temperature povrata.(preporua se sustav Tichelmann).

Uin Herz grijaih panela ispitan

je prema EN 14037 odn. EN 442 u

ovlatenom i DINCERTCO priznatom

institutu HLK (KGH) u Stuttgartu,

sukladno EN14037.

Pogledati tabele koje slijede.

Nazivna snaga od 79 Watt/m 2kod

srednje nadtemperature od 15 K, odnosi

se na temperaturu polaza od 40 C,

temperaturu povrata od 30 C i sobnutemperaturu od 20 C.

Izraun za druge vrijednosti temperature

slijedi prema NORM M7513.

Spajanje grijaih panela u krug grijanja (max. 3 kom.) i prikljuak na razdjelnik




Snage kod grijanja prostora

Herzpanel

3 F120 75 3 F120 76

3 F120 77Herz

panel3 F120 78

VL

(C)

RT

(C)

RT (C) RT (C) RT (C) RT

(C)

VL

(C)

25 30 35 40 45 25 30 35 40 45 25 30 35 40 4545

15

122 144 165 182 78 92 105 116 61 72 82 91 45

40 107 128 145 68 81 92 53 64 72 40

35 92 109 58 70 46 55 35

30 76 48 38 30

45

18

101 122 142 160 64 78 91 102 50 61 71 80 45

40 86 106 123 55 67 79 43 53 62 40

35 71 88 45 56 35 44 35

30 55 35 28 30

45

20

87 108 128 145 55 69 81 92 43 54 64 72 45

40 72 92 109 46 58 70 36 46 55 40

35 57 76 37 48 29 38 35

30 42 27 21 30

45

22

73 93 113 131 46 60 72 83 36 47 57 65 45

40 59 78 95 37 50 61 29 39 48 40

35 44 62 28 40 22 31 35

30 30 19 15 30

45

24

59 80 99 116 38 51 63 74 30 40 49 58 45

40 45 64 83 29 41 23 32 41 40

35 32 49 20 31 16 24 35

30 18 11 9 30

45

26

46 66 85 102 29 42 54 65 23 33 42 51 45

40 33 51 69 21 32 44 16 25 34 40

35 19 36 12 23 10 18 35

30 7 4 3 30

45

28

33 53 71 88 21 33 45 56 17 26 36 44 45

40 21 38 55 13 24 35 10 19 28 35

35 8 24 5 15 4 12 30

snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037

Kod koritenja panela za hlaenje preporua

se regulacija pomou osjetnika toke

roenja. Paneli se smiju koristiti samo iznad

toke roenja i moraju se zatititi od vlage.

Primjer: primjena kod povrinskog grijanja,

odn. hlaenja

1 Zidni grijai panel 3 F120 75

2 Razdjelnik 1 8532 xx

3 Granski regulacijski ventil 1 4217 xx

4 Regulator diferenc. tlaka 1 4007 xx

5 Zonski ventil 17723 00

6 Termomotor 1 7710 00

7 Zonski ventil 1 7217 xx

8 Prostorni regulator temp. 1 7794 23

Snage kod hlaenja prostora

Herzpanel F120 75 F120 77 - 3 F120 78

RL RTLVLV

16 17 18 19 20 21 16 17 18 19 20 21

19 22 24 21 18 12 11 9,2

19 23 31 27 24 15 14 12

19 24 37 34 31 18 17 15

19 25 43 40 37 22 20 1819 26 50 46 43 25 23 22

19 27 56 53 50 28 27 25

19 28 63 60 56 32 30 28

19 29 70 66 63 35 33 32

20 22 21 18 15 13 11 9 8 6

20 23 27 24 21 18 14 12 11 9

20 24 34 31 27 24 17 15 14 12

20 25 40 37 34 31 20 18 17 15

20 26 46 43 40 37 23 22 20 18

20 27 53 50 46 43 27 25 23 22

20 28 60 56 53 50 30 28 27 25

20 29 66 63 60 56 33 32 30 28

21 22 18 15 13 10 7 9 8 6 5 4

21 23 24 21 18 15 13 12 11 9 8 6

21 24 31 27 24 21 18 15 14 12 11 9

21 25 37 34 31 27 24 18 17 15 14 12

21 26 43 40 37 34 31 22 20 18 17 15

21 27 50 46 43 40 37 25 23 22 20 18

21 28 56 53 50 46 43 28 27 25 23 22

21 29 63 60 56 53 50 32 30 28 27 25

22 22 15 13 10 7 5 2 8 6 5 4 2 1

22 23 21 18 15 13 10 7 11 9 8 6 5 4

22 24 27 24 21 18 15 13 14 12 11 9 8 6

22 25 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11 9

22 26 40 37 34 31 27 24 20 18 17 15 14 12

22 27 46 43 40 37 34 31 23 22 20 18 17 15

22 28 53 50 46 43 40 37 27 25 23 22 20 18

22 29 60 56 53 50 46 43 30 28 27 25 23 22

23 22 13 10 7 5 2 0 6 5 4 2 1 0

23 23 18 15 13 10 7 5 9 8 6 5 4 2

23 24 24 21 18 15 13 10 12 11 9 8 6 5

23 25 31 27 24 21 18 15 15 14 12 11 9 8

23 26 37 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11

23 27 43 40 37 34 31 27 22 20 18 17 15 14

23 28 50 46 43 40 37 34 25 23 22 20 18 17

23 29 56 53 50 46 43 40 28 27 25 23 22 20

snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037




1

2

3

4

5

1 1 2414 02 Multifunkc. slavina crvena

2 1 2415 02 Multifunkc. slavina plava

3 1 7760 5 Termostatski rashladni ventil

4 1 934x 0 Termostat s dalj.. osjetnikom

5 1 6837 91 Runi regulacijski ventil

Sobna temp. iznad podeene vrijednosti,ventil otvoren

Koliina vode za grijai krug podeava se

preko granskog regulacijskog ventila.

Temperatura prostora podeava se preko

termostatskog ventila s elektrinim

pogonom preko elektronskog regulatora

sobne temperature. Ventil se zatvara kadase dostigne podeena temperatura prostora.

2

3

4

5

6

Sobna temp. ispod podeene vrijednosti,

ventil zatvoren

HERZ sistemske komponente za

sve sustave povrinskog grijanja i

hlaenja

Kombinacija s radijatorskim grijanjem

Povrinsko grijanje se esto kombinira

s radijatorskim grijanjem. Poto su za

povrinske sustave grijanja potrebne nie

temperature nego za radijatorsko grijanje,

za povrinsko grijanje treba predvidjeti

poseban regulacijski krug.

Regulacija se moe izvriti razdvajanjem

sustava ili kod manjih povrinskih grijanja,

prikljuivanjem posebnog regulacijskog

kruga na radijatorsko grijanje.

Regulacija kruga povrinskog grijanja moe

biti elektrina ili mehanika.

Regulacija jednog kruga grijanja, prikljuak

na radijatorsko grijanje

Maksimalno doputena temperatura polaza

regulira se mehaniki, preko razdjelnog ventila

(HERZ Calis).

Ovaj razdjelni ventil opremljen je

termostatom s nalijegajuim osjetnikom. 1

Kada se dostigne podeena temperatura

grijaeg kruga, na ventilu se otvara premosnica.

Tek kada se smanji temperatura grijaeg kruga,

premosnica se opet zatvori.

HERZ sistemske komponente

HERZ regulator sobne temperature, npr.

termostat s daljinskim osjetnikom i daljinskim

podeavanjem, kod rastue sobne temperature,

regulira pomakom ventila bez djelovanja vanjske

energije, dovod hladne vode prema rashladnim

povrinama odn. rashladnim ureajima. Pri tome,

utiskivanjem otvara se vreteno ventila i hladna

voda tee prema potroau. Ventil se obino

montira u polazu rashladnog toka. Obratiti pozor

ugradnji prema smjeru protoka.

Kod nadtemperature , preko elektrinog sigurnosnog

prekidaa, dodatno se ukljuuje i crpka.

Ovim se kod povrinskog grijanja sprjeava previsoka

temperatura, a time i tete na sustavu grijanja ili na

graevini.

Potrebne pojedinane komponente su:

1. termostatski ventil 1 7723 91

2. elektrini pogon za

termostatski ventil 1 7710 00

3. regulator sobne temperature 1 7791 23

4. razdjelni ventil HERZ Calis 1 7761 38

5. termostatska glava s nalijegajuim osjetnikom

1 7420 06

6.elektrini cijevni nalijegajui regulator 1 8100 0



Reguliranje jednog ili vie

krugova grijanja,prikljuak na

radijatorsko grijanje, regulacijski set

za podno grijanje

Ovaj regulacijski set za podno grijanjemoe se instalirati ispred razdjelnika.Na ovaj nain se temperatura polaza

povrinskog grijanja moe reguliratiza vie grijaih krugova.

Za podno grijanje preporuamo max.radnu temperaturu 35 C i max. radnitlak 10 bara. Podruje namjetanja je20 50 C. Kvaliteta ogrjevne vodeprema NORM H 5195, odnosnoprema smjernicama VDI 2035.

Mijeanjem ogrjevne vode iz polaza prekopremosnice vodom iz povrata, u krugupodnog grijanja polaznu temperaturu odravamokonstantnom i u granicama potrebnogp regulacijskog podruja.

Nalijegajui osjetnik termostatske glave prenosi naventil promjene temperature polaznog

voda.

Ukoliko doe do pojave smetnje,(previsoke temprature) cijevni nalijegajuiregulator e iskljuiti crpku.

Regulacija se aktivira kada je bypas ventilpotpuno otvoren. eljena temperatura

polaznog voda podeava se natermostatskoj glavi.

Ako temperatura polaznog vodane dostigne eljenu vrijednost, bypasventil treba postupno zatvarati svedok se ne postigne podeena vrijednost.

Kod primjene ventila veeg protokaregulacijski set se moe postavitiprije razdjelnika.

Ovo je mogue i kod sustava s

razdjelnim ventilom.

3

4

1 2

dijelovido 45 m1 8100 01

do 85 m1 8100 02

do 120 m1 8100 03

do 160 m1 8100 04

1HERZ termost. glavas nalijeg. osjetnikom

17420 06 1 7420 06 1 7420 06 1 7420 06

2 Termostatski ventil 1 7723 61 1 7723 01 1 7723 02 1 7723 03

3 Bypass ventil 1 5537 01 1 3723 02 1 3723 03 1 4115 04

4 Zatitni prekida 1 8100 00 1 8100 00 1 8100 00 1 8100 00

Regulacija jednog kruga grijanja,

prikljuak na radijatorsko grijanje

Poveani zahtjevi za komforom i ugodomu modernom toplinarstvu zahtijevajuproizvode i sustave, koji odgovaraju razliitimzahtjevima u novogradnji i renoviranju, kakopo pitanju funkcionalnosti , tako i dizajna i

instalacije.

Herz nudi nove sustave koji omoguujupovezivanje krugova podnog grijanja sradijatorskim grijanjem i to uz neznatnetrokove instaliranja i optimalnofunkcioniranje.

HERZ Floor-fix

Herz Floor-fix je montiran u plastinu

podbuknu kutiju (sadrana u isporuci).Temperatura polaza ogrjevne vodepodnog grijanja postavlja se pomou vijkaza podeavanje i temperaturne skale.

To znai da se cirkulacija ukljuuje samokada je dostignuta optimalna radna

temperatura za podno grijanje.

Time je osigurana ugoda i trajnostpodne obloge.

Temperatura prostora regulira se HERZtermostatom s daljinskim osjetnikom i s

daljinskim namjetanjem. Za cijevni prikljuak3/4sa eurokonusom preporua se primjena

Herz steznog seta za bakrene cijevi,cijevi od mekog elika, nehrajueg elika,plastine ili vieslojne cijevi.

Temperatura polaznog voda max. 75 C

Podruje reguliranja sobne temp. 6 do 30 CPodruje namjetanja graninikatemperature povratnog voda 20 do 60 C

Preporueno podruje namjetanjagraninika temperature povratnog voda: 55 C max.Radni tlak max. 10 barPad tlaka max. 0,2 barNazivno toplinsko optereenje: max. 1000 WKakvoa vode prema NORM H 5195

odn. smjernicama VDI 2035.

Za optimalno djelovanje Floor Fix mora biti,prema shemi, postavljen u sredini podnoggrijanja.

Montira se u podbuknu kutiju na obujmicu.

Pri tome treba paziti da je na obujmicipostavljen i gumeni uloak, kako bi sesmanjio prenos zvuka.

U isporuku su ukljueni HERZ zaporni ventili RL 1(1 3742 01) s obje strane, s metalnim brtvljenjem,konusom i steznom maticom.




Primjer:

Okvirni uvjeti:

RT = 20 C, VL = 50 C, RL = 45 C;

Nadtemperatura= 27,5 C, dp = 10 kPa,

Propusni otpor poda = 0,10 mK/W

Cijev

Povrina

poda kodrazmaka cijevi

125 mm

Povrina

poda kodrazmaka cijevi

250 mm

20 x 2 mm 15 m 2 30 m 2

18 x 2 mm 7 m 2 15 m 2

16 x 2 mm 4 m 2 8 m 2

HERZ Floor fix 1 8100 10 +

Termostatska glava s daljinskim osjetnikom

i daljinskim namjetanjem za regulaciju

temperature prostora

Zagrijavanje poda u kombinaciji sradijatorima

HERZ Floor fix nar. br. 1 8100 10

Kombinacija radijatorskog i

podnog grijanja s odvojenim

podrujem regulacije, centralna

regulacija temperature prostora,

regulacija medija podnog grijanja,

ogranienje koliine vode i mahaniko

zatvaranje radijatora.

Po elji, a prije svega u sanitarnim

prostorijama s keramikim povrinama,

osim lijepo oblikovanog kupaonskog

radijatora, moe se temperirati i pod.

Pomou HERZ RTB povratni vod ogrjevnog

kruga moe se koristiti za zagrijavanje poda.

Graninik temperature povrata slui za

ograniavanja temperature kruga

podnog grijanja (max. 55 C).

Ukoliko temperatura povrata radijatora

prekorai ovu vrijednost, ventil se automatski

zatvara.

Temperatura polaznog voda grijanja max. 70 C

Podruje podeavanja sobne temp. 6 do 30 C

Podruje namjetanja graninika

temperature povratnog voda 20 do 60 C

Preporueno podruje namjetanja graninika

temperature povratnog voda: max. 55 C.Radni tlak max. 10 bar

Pad tlaka max. 0,2 bar

Nazivno toplinsko optereenje max. 1.000 W

Duljina cijevi podnog kruga grijanja max. 20 m

Kakvoa vode prema NORM H 5195

odn. smjernicama VDI 2035

Prikljuak kupaonskog ogrjevnog tijela i

povrinskog grijanja s Mini graninikom

temperature povratnog voda 1 9102 00

HERZ regulacijski set, za prikljuak na

ogrjevno tijelo i podno grijanje

Za podbuknu montau, set se sastoji od

podbukne kutije s kromiranom poklopcem,

zapornog ventila RL-1, termostatskog

ventila TS98 V i graninika temperature

povratnog voda Mini, kao i razdjelnikas dvostrukim prikljukom.

HERZ nar. br. 1 8100 25

Zagrijavanje poda u kombinaciji s

radijatorima

Ogranienje temprature povrata s

ventilskim grijaim tijelom i HERZ TS 3000

Kod ventilskih grijaih tijela termostatski

ventil je ve ugraen.

Ova grijaa tijela prikljuuju se samo s

pojedinanim zapornim ventilima,

ili s HERZ 3000 prikljunim dijelovima.

U kombinaciji s podnim zagrijavanjem

koristiti prikljuni dio HERZ TS 3000

s termostatskom funkcijom.

Na ovaj prikljuak termostata

montira se graninik temperature

povrata.

1 8100 25 + HERZ TS 3000




Elektronska regulacija

sobne temperature i temperature

kruga grijanja

Regulacija grijaih i rashladnih postrojenja

utjee na djelovanje, trokove energije i

spretnost rukovanja.

Regulacija moe biti mehanika,elektrina ili elektromehanika.

Regulira se temperatura kruga grijanja

i temperatura prostorije.

Temperatura kruga grijanja moe se dodatno

regulirati u ovisnosti od vanjske temperature.

Tada se govori o regulaciji kruga grijanja

koju upravljaju vremenske prilike.

Kod postrojenja za grijanje temperatura

kruga grijanja via je toliko koliko je nia

vanjska temperatura.

Rashladna postrojenja imaju suprotno

djelovanje.

Kod radijatorskog grijanja, zbog smanjenja

trokova energije, prakticira se sniavanje

temperature kruga grijanja preko noi za

cca. 5 C.

Kod podnog grijanja ovo snienje temperature

kruga grijanja se ne preporua zbog veoma

sporog zagrijavanja i hlaenja. Krug grijanja ionako

koristi niu temeraturu grijanja.

U osnovi se temperatura kruga grijanja

regulira preko mjeajueg ili razdjelnog

ventila i termostata.

Pogon termostata moe biti mehaniki

ili elektriki.

Primjenjuju se razliiti sustavi reguliranja:

2 poloajna regulacija

Kod ovog tipa regulacije na mijeajui ili

razdjelni ventil dolazi upravljaki signal

otvoreno / zatvoreno.

Ventil se postavlja u dva krajnja

poloaja potpuno otvoren ili

potpuno zatvoren.

Ovaj tip regulacije manje se koristi kod

zahtjevnijih regulacija, gdje vrijeme

odziva nije od primarnog znaaja(povrinsko grijanje).

3 poloajna regulacija

Za razliku od 2 poloajne regulacije,

ovdje postoji jo funkcija 0 ili

stop.

To znai da se podeavajui ventil

otvara ili zatvara u koracima.

Izmeu naredbi za djelovaje, postavljase poloaj 0. Ventil ostaje u ovom

poloaju do sljedee naredbe

regulatora.

Drugi prikaz je : otvoreno / 0 / zatvoreno.

Taj nain regulacije najee se koristi

u kunoj tehnici.

Kontinuirana regulacija

Kod ove regulacije regulator alje

kontinuirani signal motoru za

podeavanje.

Signal moe biti 0-10 V ili 4-20 mA,

ovisno od vrste regulatora ili regulacijskog

ventila. Ovdje 0 V ili 4 mA odgovaraju

poloaju ventil zatvoren. Ovisno o naponu

ili struji, ventil se postupno otvara ili

zatvara.

Ovakva regulacija omoguuje potpuno

preciznu regulaciju temperature kruga grijanja

ili temperature prostora. Primjenjuje se kod

visokih zahtjeva, kao npr. u laboratorijama i sl.

Za regulaciju temperature kruga grijanja

preporuuju se regulacijski ureaji s

ugraenim uklopnim satom, jer trebauzeti u obzir pad temperature, odn.

vrijeme dopusta itd.

Za regulaciju temperature prostora mogu

se koristiti regulacijski ureaji sa ili bez

uklopnog sata.

Regulacijski ureaji s ugraenim uklopnim

satom imaju prednost zbog programiranja

temperature prostora za razliita doba dana.

Suprotno tome, regulacijski ureaji bez

ugraenog uklopnog sata, jednostavniji suza rukovanje i jeftiniji za kupnju.

HERZ regulacija

proporc. regulator

P

proporcionalno

integrac. reg.

PI

stalna regulacija2 poloajna

regulacija

3 poloajna

regulacija

termo pogon

7708-7711

motorni pogon

7712 50-51

motorni pogon

7712-11

termo stalni pogon

7980, 7990, 7711 18



HERZ regulator temperature za sustave

grijanja odn. hlaenja

Herz regulator grijanja 7793 jami

najveu ugodu ve kod koritenja.

Nar. br. 1 7793 23 izvedba 230 V

Nar. br. 1 7793 24 izvedba 24 V

Optimalno rukovanje, poveana

funkcionalnost i vie informacija.

Herz7793 je kompaktni regulator

grijanja, kojeg moe upravljati

vanjska temperatura ili temperatura

prostorije.

Prema primjeni regulira se temperatura

polaza i /ili direktno temperatura

prostorije. Intuitivnim rukovanjem ipreglednim ekranom, instalacija i

uporaba postaju jednostavni kao

nikada do tada.

Na ekranu su osim izmjerene temperature i

radnog statusa, takoer prikazani dan u

tjednu i sati.

Dodatne mogunosti primjene ostvaruje

7793 pomou proirene funkcionalnosti

kao :

- ogranienje temperature povrata

- runi pogon

- regulacija fiksne vrijednosti,

- pogon kao

regulator temperature polaza upravljan

temperaturom prostorije (P+PI kaskadna regulacija)

- mogunost biranja prikaza i u

regulacijskom radu

- godini program ukljuivanja s

naredbama za samogaenje ili

aktualizaciju

- funkcije reseta

Modernim, nenametljivim

dizajnom Herz 7793 uklapa se u

stambene prostore, kue,

hotelske sobe, urede itd.

Njegove funkcije automatike dosljedno

omoguuju smanjenje trokova.

Mogu se programirati tri razliita stupnja

temperature.

Dodatno se mogu uzeti u obzir dopusti,

kratki periodi odsutnosti i utjecaj

drugih izvora topline.

Tako se moe osigurati optimalan

tem

Documents

Grejanje Hladenje Hr