Green Garden Broj 83 Novembar Decembar 2012

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 3 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 2 . • g o d i n a X I I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

- Japanska jabuka- Sorte mandarina- Dudova štitasta uš- Pčele kroz zimu- Zimski pak

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

[email protected]

OSIGURANI krediti UniCredit Banke su krediti:• najviših iznosa kredita BEZ ŽIRANATA• s OSIGURANJEM OTPLATE u slučaju nastanka

3 vrste događaja: bolovanje, nezaposlenost i nesretni slučaj

3 X sigurniji uz OSIGURANI kredit UniCredit Banke!

A naši krediti sigurnost.OSIGURANI krediti

Život donosi neizvjesnost.

U zadnjem ovogodišnjem broju Green Garden glasila pripremili smo za Vas veliki broj savjeta povo-dom nadolazećeg hladnijeg vremena i pripreme Vašeg vrta za zimu. Budući da nam se bliže blagdani, naći ćete nekoliko zanimljivih tekstova o atraktivnim božićnim lončanicama koje će sigurno lijepo ukrasiti Vaše domove u ovo blagdansko vrijeme. O svemu ovome možete detaljnije pročitati u na-stavku Green Garden glasila, a sve potrebne proizvode možete pronaći u našim Agrocentrima na već dobro poznatim lokacijama u Širokom Brijegu, Mostaru, Grudama i Čitluku, uz pogodnosti prilikom kupovine koje imate kao član Kluba Green Garden.Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected].

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanjeneka vas prate u 2013. godini

3

B RO J 8 3 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 2 .

Riječ urednika

Adventski vjenčići ............................................................................................ 4Božićna pšenica, Božićna zvijezda .............................................................. 4Božićne ljepotice ............................................................................................... 5Sobno cvijeće u zimskim uvjetima ..............................................................6Blagdanska večera s okusom ljekovitog hrena .........................................7Čuvanje krumpira kroz zimu ......................................................................... 8Zima u povrtnjaku .......................................................................................... 10Japanska jabuka ...............................................................................................12Dudova štitasta uš - veliki problem hercegovačkih voćnjaka ...........13Zaboravljeno voće-praska ............................................................................14Štete od zečeva na voćkama .........................................................................15Sorte mandarina ............................................................................................. 16

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Lješnjak - voćka skromnih zahtjeva ..........................................................18Kako sačuvati plodove jabuka u kućnim uvjetima? ............................. 19Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze ...................................... 20Zimski pak za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime ....................21Pitanja i odgovori ............................................................................................22Osvrt na ovogodišnju vinogradarsku godinu ..........................................23IX. simpozij o zaštiti bilja..............................................................................24Mrkva za čistu peticu .....................................................................................24Akvarijske kornjače .......................................................................................25Pčele kroz zimu ...............................................................................................26Zanimljivosti ....................................................................................................30Nagradna križaljka .........................................................................................30

Sadr

žaj

Editor’s wordPred Vama je novi, zimski, broj stručnog glasila Green Gar-

den koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevi-ma, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vino-gradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje člancima iz voćarstva koji obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članke o sadnji voćaka, japanskoj jabuci, lješnjaku te članak o skladištenju jabuka. Tu je i pri-log o sortama mandarina koje se mogu uzgajati na području Hercegovine.

Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima prepo-ručamo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koje uz adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo za-nimljiv članak o sobnom cvijeću u zimskim uvjetima.

Proizvođačima krumpira preporučamo prilog o skladište-nju krumpira, a pčelarima prilog o ponašanju pčela tijekom zimskog perioda.

Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadržaja, posljednjeg bro-ja glasila Green Garden u ovoj godini te vam toplo preporuču-jemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

In front of you is a new, winter, edition of Green Garden whe-re you, as well as in the previous editions, may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, and floriculture and plant protection. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit growing. Articles about planting fruit trees, Japanese persimmon, hazelnuts and article about sto-ring apples, needs to be pointed out. There is also article about different mandarin orange varieties that can be grown in Her-zegovina.

For florists we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Chris-tmas Wreath, and extremely interesting article about indoor flowers in winter conditions.

For potato producers we recommend an article on storing po-tatoes and for beekeepers report on the behavior of bees during the winter period.

And this is only a part of very interesting content, in this final number of Green Garden in this year, so we strongly recommend that you read it carefully.

Editor’s office

Sama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku proš-lost kada su germanski narodi

koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih

prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i to-plinu proljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju te su vjenčić sa svijećama počeli kori-stiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan Božić. Ina-če, prema predaji izrađen od zimze-

lenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan, ne-

prolazan život. Pored toga, u njemu se kao deko-

rativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja po-bjedu nad muče-

njem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrt-

nosti. S druge strane, pri-sutnost cedra

u vjenčiću označava snagu i izlječe-nje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, od-nosno uskrsnuće dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili

došašća, vrijeme pripreme za ve-liki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska sa-mog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima te na poseban način i u našim srcima.

Matea Pehar, dipl. ing.

Božićna pšenica se uobičajeno sije od svete Barbare do

svete Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u po-sebne posude koje su

nešto šire od standar-dnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica

se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak

sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna

raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršiva-njem vode po pšenici.

Sa zalijeva-njem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice.


Prema vjerovanju prastanovnika Meksika odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji

kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «va-treni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa da-nas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička zna-

nost nam o t -kriva da Božićna zvijezda

zapravo ima sićušne, pri-lično neugledne žute cvjeti-

će, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu, bez žutog lišća, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali još trebaju biti i pupu.

Legenda o nastanku Božićne zvijezdePrema staroj Meksičkoj legendi, prva Bo-

žićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje se-oske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umje-sto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.



4

Adventski vjenčići

Matea Pehar,dipl. ing.

Božićne ljepoticeDolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanicaI dok se veliki broj sobnog i vrt-

nog cvijeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljeća, dolaskom

zime kao da je u tom pogledu vri-jeme stalo. Međutim, pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu. A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko se uputite u malo veće pro-dajne centre lako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također dominiraju aza-leje, ciklame i drugo cvijeće.

AzalejaPuna cvjetnih pupova azale-

ja može cvjetati nekoliko tjeda-na dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ružičaste. Međutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svijetla i ne-što nižu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom, po-mno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s mogućnostima, azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti te-kućim gnojivom za cvjetnice.

CiklamaPoput zimzelena, bršljana, tra-

tinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i, ako

joj položaj odgovara, cvjetati lijepim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. Među-tim, ciklama je i jedna od naj-traženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijen-tima. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku, odnosno na svijetlo mjesto na koje ne do-pire izravna sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s central-nim grijanjem i klima uređa-jima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10- 16 stupnjeva C. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekuće gnojivo.

Ciklame vole dnevne tem-perature između 13 i 15C dok noćne moraju biti između 5 i 8C. Vole direktno svjetlo i obil-no zalijevanje svaki dan tokom cvatnje. Ciklame se uvijek za-lijevaju preko podloška. To-kom cvjetanja potrebno ih je prihraniti, ako joj listovi venu, treba zalijevanje. Ako listovi žute,biljka je na premračnom mjestu a ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje, mo-guća je siva plijesan.

5


Ivana Markota.master struke

Sobno cvijeće u zimskim uvjetimaVećina sobnog cvijeća tijekom ljetnih mjeseci krasi balkone, terase i druge prostore, koji osiguravaju povoljne uvjete za uzgoj. Tijekom zime potrebno im je osigurati adekvatne prostore u kojima će dočekati toplije dane.

Dolaskom hladnijih dana, kućne biljke potrebno je smjestiti u adekvatne pro-

store, u kojima će dočekati toplije dane. Za većinu sobnog bilja zima predstavlja period mirovanja, a za neke biljke razdoblje cvatnje.

Priprema biljaka za zimuPrije unošenje u kuću potrebno

je otuširati biljke. Nakon toga bilj-ke je potrebno smjestiti na čistu površinu da se osuše, a supstrat u posudi procijedi. Sve biljke koje će

tijekom zime boraviti u kući po-trebno je pregledati na prisutnost štetnika. Većina štetnika može se ukloniti mehanički, a ako je po-trebno koristiti insekticide, treba koristiti samo one koji imaju do-zvolu na sobnom cvijeću.

Uvjeti prezimljenja ovise o po-jedinoj biljci. Neke traže isključivo hladan prostor, dok druge nešto toplije uvjete. Najveći broj sob-nog bilja podrijetlom je iz tropskih područja, pa im je tijekom zime potrebno osigurati visoku zračnu vlagu i umjerenu toplinu.. I unutar same prostorije, sva mjesta nisu

podjednako pogodna za držanje sobnog bilja. Veći broj sobnih bilj-nih vrsta ne voli smještaj tik uz juž-ni ili zapadni prostor. Manji pomak od zavjese ili prozora već znači bit-nu promjenu. Takvo mjesto odgo-vara primjerice ukrasnoj paprici i ukrasnoj koprivi, sobnim palmama maranti, zmajevci i fikusu.

Kakve uvjete traže biljke?Biljkama koje traže dosta svje-

tla ali ne vole direktno izlaganje suncu, odgovarat će mjesto uz sje-verni ili sjeveroistočni prozor. Ve-ćina sobnih biljaka koje cvatu zimi traže takve uvjete (azaleje, cikla-me, primule, kamelije). Ove biljke traže i nešto niže temperature pa se mogu smjestiti u slabije grijanu prostoriju.

Jaglaci ne vole sunčani položaj niti blizinu izvora topline. Traže češće zalijevanje i prihranjivanje namjenskim gnojivima.

Ciklame traže hladniju prosto-riju. U toplijoj prostoriji cvjetovi brzo uvenu. Zalijeva se u podložak ili uz rub lukovice. Ako voda ostane u podlošku jedan sat nakon zalije-vanja treba je odliti, jer će u protiv-nom listovi požutjeti.

Filadendron voli toplinu i vlagu te ga je potrebno svakodnevno pr-skati mlakom vodom. Traži sjeno-vit položaj.

Afrička ljubičica uspijeva na svijetlim ali od sunca zaštićenim

položajima. Prilikom zalijevanja vodu dodavati u podložak. Dife-nbahija traži mjesto zaštićeno od sunca i visoku vlažnost zraka. Li-stove svakodnevno treba prskati vodom.

Anturijum također voli vlažan zrak i toplinu, ali biljku ipak treba zaštititi od izravnih sunčanih zraka.

Kamelija voli hladan i osvjetljen prostor, ali ne i izravno sunce. Sje-novito mjesto u hladnijoj prosto-riji traže bršljan i aspidistra. Sorte svijetlo prošaranih ili obrubljenih listova obično trebaju nešto više svjetla i topline od zelenolisnih.

Cinerarija se drži u negrijanoj prostoriji s dovoljno vlage. U suvi-še toploj prostoriji listovi joj žute i otpadaju.

Biljke na prozoru ili stoluBiljke na radnom stolu ili prozo-

ru ne smiju biti velike da stvaraju sjenu. Za sobno bilje vrijedi pravilo «ne stavljaj na rub – pasti će». Bilj-ke ne stavljati na mjesto gdje će se često premještati. Stara poslovica pokazala se primjenjivom kod sob-nog bilja: daleko od oka, daleko od srca.

Biljke moraju biti na takvom mjestu gdje su lako pristupačne i «nezaboravljene». Vjerujemo da će ovih nekoliko savjeta koristiti svim ljubiteljima sobnog bilja da ga adekvatno pripreme za nadolazeće hladne dane.

6


Blagdanska večera s okusom ljekovitog hrenaHren se u manjim povrtnjacima uzgaja kao višegodišnja biljka. Najčešće zauzima kutne ili rubne dijelove vrta gdje godinama zadovoljava umjerene potrebe domaćinstva. Zbog svoje ljekovitosti koristi se svježe nariban uz ribu, govedinu i svježi sir te posebice u umacima uz blagdansku pečenku

mr. sc. Nino Rotim

Zbog svog pikantnog, oštrog okusa hren se koristi više kao dodatak jelima odnosno

kao začin. Često ga nazivaju i blag-danskim povrćem jer se redovito koristi uz blagdansku pečenku te kao dodatak uskrsnoj šunki. Zači-njen octom pretstavlja idealan pri-log mnogim jelima od mesa i ribe a zbog pikantnog okusa dodaje se u svježu salatu od mrkve i cikle. Ina-če, osim velikog značaja kao začin-sko, hren je i vrlo ljekovito povrće. Zbog velikog sadržaja C vitamina te minerala i enzima od davnina se koristi za snižavanje krvnog tlaka, za ublažavanje astme, reume, gla-vobolje, zubobolje, čireva, plućnih i kožnih bolesti. U kombinaciji s medom učinkovito otklanja pre-hladu i kašalj dok namočen u vino djeluje na izlučivanje žuči i žučnih kamenaca.

Uvjeti uzgojaPošto se uzgaja radi zadebljalog

podanka najbolje uspjeva na ra-hlim, laganim tlima bogatim hra-nivima. Ukoliko bi hren uzgajali na preteškom tlu, razvio bi suviše žilav i drvenast podanak. Ustvari, praksa je pokazala da je na težim

tlima korijen hrena veoma ljut, na pjeskovitim je bez ukusa, a na tli-ma bez dovoljno vlage drvenast, neprijatnog okusa i mirisa. Stoga je tlo za uzgoj hrena potrebno što bolje pripremiti, odnosno, preko-pati na 30-40 cm dubine. Osim toga, uz obradu se vrši i gnojidba peletiranim organskim gnojivom pod nazivom Biorex. Međutim, kod uzgoja hrena trebate voditi računa i o pretkulturama jer hren nikako ne podnosi uzgoj iza kupusa, kelja, korabice i cvjetače.

Na koji se način hren razmnožava?

Pošto su crvenkastosmeđe sje-menke obično sterilne, hren treba razmnožiti vegetativno, i to rezni-cama korijena. Za sadnju se uzima-ju reznice debljine oko 1 cm i dulji-ne 20-25 cm. O dužini reznica ovisi i razmak između biljaka u redu pa se po četvornom metru obično sade 3-4 reznice. Najjednostavniji način sadnje jeste otvaranjem plitkih brazdi razmaka 60 cm u koje se na 10-tak cm razmaka ručno polažu pripremljene reznice. Reznice se mogu saditi u jesen ili rano u pro-ljeće s tim da ih trebamo položiti koso tako da im vrh bude prekriven slojem tla debljine 5 cm. Osim toga,

važno je povesti računa da deblji kraj bude ravno odrezan i pliće položen (dubina 2-3 cm) dok tanji kraj treba odrezati koso i položiti dublje (4-5 cm). Kako ne bi došlo do deformiranja glavnog korijena, prije sadnje reznice je potrebno oribati brus papirom ili oštrom ju-tenom krpom. Na taj način odstra-njujemo postrane izboje iz kojih bi se kasnije razvilo bočno korijenje, pazeći da pritom ne oštetimo vršne i donje pupove iz kojih se razvija stabljika s lišćem i korijen.

Održavanje u vegetacijiUkoliko smo sve odradili po pro-

pisu, za 20-tak dana hren počinje razvijati listove. Međutim, tijekom vegetacije ne smijemo zaboraviti okopavanje i plijevljenje, s tim da u

lipnju ne smijemo izostaviti ni čišće-nje podanaka. To se provodi odgrta-njem podanaka motikom, s tim da se podanak pažljivo izdigne (držeći za listove) dok vrši izdanci ostaju u tlu. Potom se postrani izdanci duž podanka pažljivo ručno odstranjuju nakon čega se očišćeni podanci vra-ćaju na mjesto. Operacija se provodi još jednom i to u kolovozu a cilj joj je dobivanje glatkih, ravnih i sočnih podanaka bez račvanja. Koncem listopada ili početkom studenog počinju se sušiti nadzemni dijelovi hrena što je i znak da možemo zapo-četi s njegovim vađenjem. Na kraju, možemo zaključiti da uzgoj hrena zahtijeva mnogo truda i ručnog rada ali i da predstavlja svojevrsan izvor zdravlja koji proizilazi iz obiteljskog povrtnjaka.

7


Čuvanje krumpirakroz zimuMr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr.

Pravilno vađenje i uskladištenje gomolja

krumpira posebno je važno u vlažnijim

godinama jer je tada i bolesnih gomolja

puno više.

Dobro razvijen usjev krum-pira u vrijeme aktivnog rasta treba mjesečno dobro

raspoređenih 120 mm vode, pa je godina 2010. sve do početka iska-panja kasnih ili zimskih sorata bila dostatna vlagom. Ipak, obilne kiše koje su zabilježene u većini naših područja tijekom rujna, ne samo da su otežale vađenje uroda kasnih sorata, već izravno utječu na fizio-lošku stabilnost gomolja za čuva-nje, pa tržni proizvođači tijekom naredne zime 2010./2011. moraju poštivati pravila za skladištenje go-molja kako bi gubici uroda bili što manji.

Pravilno vađenje i uskladištenje posebno je važno u vlažnijim sezo-nama jer je također i bolesnih go-molja više. Borba protiv najvažnijih bolesti cime koje se krajem vegeta-cije prenose „ispiranjem“ na gomo-lje tijekom 2010. godine je ponovno bila vrlo zahtjevna. Prvenstveno stoga jer je u svim ljetnim mjeseci-ma padalo više od 100 mm kiše, a izmjena kišnih i vrućih ljetnih dana sa nesnošljivom sparinom i dugo-trajnim jutarnjim vlaženjem cime krumpira od rose ili magle pogodu-je snažnom razvoju dviju najčešćih bolesti: plamenjače (Phytophthora infestans) i crne pjegavosti ili paleži (Alternaria solani).

Također, većina kasnih sorata krumpira koje su zadnjih godina proširene zbog tolerantnosti na ci-stolike krumpirove nematode poja-čane su osjetljivosti na bolesti cime i gomolja. Stoga se broj potrebnih tretiranja cime protiv gljivičnih bo-lesti zadnjih 6 sezona udvostručio u odnosu na broj tretiranja koje smo provodili krajem 1990-ih, a me-haničko ili kemijsko uništavanje cime (desikacija) je postala nužna tehnološka mjera pri uzgoju kasnih sorata krumpira čiji urod planiramo skladištiti tijekom jeseni.

Najčešći fiziološki poremećaji pri skladištenju gomolja

Suvremene sorte krumpira se pored najvažnijih tehnoloških svojstava koja privlače proizvođa-če (npr.vrijeme dospijeća, visina uroda, oblik gomolja, boja kožice) razlikuju po kulinarskom tipu, od-nosno unutrašnjim svojstvima (sa-držaj suhe tvari).

Jedan od najštetnijih fizioloških poremećaja koji zadnjih godina u našoj zemlji sve više dolazi do izra-žaja je „tamna pjegavost mesa go-molja“. Poremećaj se obično pre-poznaje 1-2 dana nakon vađenja po unutrašnjim tamnim (plavičasto-zelenim) promjenama nekoliko mm ispod kožice gomolja.

Na površini se štetne posljedice ne primjećuju, pa takvi gomolji na „inspekcijskom“ stolu nisu prepo-znatljivi, a krajnji korisnik štetne posljedice u mesu vidi tek nakon rezanja krumpira. Izgled kružno raspoređenih štetnih promjena u mesu gomolja (plavičaste, zelen-kaste ili smeđe boje) ovisi o sorti krumpira, odnosno boji mesa go-molja i sadržaju suhe tvari. Tamna pjegavost mesa gomolja nastaje kao posljedica aktivacije enzima fenol-oksidaze, pri čemu nastaje plaviča-sti ili plavičasto-zeleni melanin.

Natučenje gomolja kod vađenja uroda pri nižim temperaturama

(manjim od 12 ºC), a poglavito ako je zemljište prije vađenja bilo za-sićeno vlagom, primarno utječe na aktivnost enzima koji oksidiraju fenole, odnosno na štetnost ovog fiziološkog poremećaja. Sorte se jako razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa (u Me-đimurju su tijekom 2010. bile jače oštećene sorte Roko i Belarosa), a jače su oštećeni gomolji koji sadrže više suhe tvari.

Drugi fiziološki poremećaj koji zadnjih godina dolazi do izraža-ja tijekom skladištenja je „šuplje srce“ krumpira. Nastaje kao poslje-dica nepravilnog rasta, najčešće na

Nakon vađenja krumpir je potrebno adekvatno uskladištiti

8


pjeskovitim ili tresetnim tlima, a jače su oštećeni krupniji gomolji. Prepoznaje se po šupljini u središ-njem dijelu mesa gomolja. Sorte su različito osjetljive na ovaj poreme-ćaj (u Međimurju je tijekom 2010. bila oštećena sorta Carrera). Veći-nom se na površini kožice gomolja ne vide nikakve štetne promjene, ali kod nekih sorata okca mogu biti dublje položena. Jedini siguran način prepoznavanja šupljeg srca je rezanje gomolja na polovice. Do pojave „šupljeg srca“ dolazi zbog dva osnovna razloga:1) u stresnim uvjetima rasta (npr.visoke tempe-rature i jako sunčano zračenje) sre-dišnje staničje mesa gomolja može odumrijeti.

Škrob se „izvlači“ iz oštećenog tkiva, a središnja šupljina se okru-žuje smeđom („plutastom“) pre-vlakom; 2) ako se gomolji normal-no ne razvijaju u dužinu i širinu, nastale tenzije nepravilnog rasta mogu uzrokovati formiranje sre-dišnjih zvjezdolikih šupljina. Po-nekad se na stijenkama unutrašnje šupljine formira tanak plutasti sloj, na kojem se može pojaviti bijela „prevlaka“.

Prevencija sprječavanja mogu-će pojave i razvoja „šupljeg srca“ gomolja se sastoji od izbora manje osjetljivih sorata, sklopom u sadnji

utjecati na formiranje većeg broja gomolja po biljci (što ovisi o razma-cima sadnje unutar reda i promjeru ili težini majčinskih gomolja) i osi-gurati optimalne uvjete rasta (do-voljno vlage i ne previše dušičnih hranjiva).

Skladištenje i čuvanjeZa kvalitetno i dugo čuvanje

krumpira potrebna su specijalna toplinski izolirana skladišta s ak-tivnom ventilacijom, gdje je ohla-đivanje krumpira ovisno o tempe-raturi vanjskog zraka.

Gomolji krumpira su „živa bića“ koja disanjem oslobađaju toplinu i čuvanjem na hrpama neprimjerene visine, bez prozračivanja, postaju podložniji negativnim fiziološkim poremećajima i razvoju patološke truleži i gnjiloće (u hrpi temperatura mase gomolja za 4 dana naraste 1 ºC).

Stoga prije dugotrajnijeg čuvanja gomolje prvo treba osušiti i tijekom dvotjednog razdoblja pospješiti za-rašćivanje rana (idealno bi bilo pri optimalnoj temperaturi 15-18 ºC propuhivati oko 14 dana zrak s po-višenom vlagom).

U praksi se urodi krumpira ču-vaju u nedovoljno izoliranim pro-storijama i podrumima, pa zimi često dolazi do „zaslađivanja“ krumpira, a naročito ako se tempe-

ratura spušta na vrijednosti ispod 6 ºC (pritom gomolji gube vodu, a škrob se pretvara u šećer, pa tako „zaslađeni“ gomolji mogu izdržati i -2 ºC). Tek posljednjih desetak go-dina proizvođači stolnog ili jestivog krumpira ugrađuju u skladište ak-tivnu ventilaciju za provjetravanje i ohlađivanje krumpira.

Manjim proizvođačima krum-pira koji ga uzgajaju samo za vla-stite potrebe dobro je preporučiti da nakon vađenja krumpir odstoji

barem 24 sata na hrpi u sjenovitom i ne previše vlažnom mjestu. Na-kon toga je dobro gomolje probrati i sortirati ih po veličini u manje dr-vene (npr.“letvarice“) ili prozračne plastične sanduke, pritom odbaciti oboljele i izdvojiti mehanički ošte-ćene gomolje. Prostorija za čuvanje gomolja mora biti dovoljno zamra-čena, s poželjnim rasponom tem-perature od 4 do 20 ºC.

HZPSS, Čakovec(Prenešeno iz Gospodarskog lista)

9


Fiskars alati s drškomPoznat po inovativnoj funkcionalnosti Fiskars se posvetio proizvodnji vrtnih alata koji postavljaju nove standarde u industriji. Čvrsti, lagani alati sa visokim performansama čine vrtlarenje još produktivnijim, što omogućava više kreativnosti i vremena za uživanje.Fiskars QuikFit pruža puni spektar mogućnosti sa samo jednom drškom, obzirom da svaka glava kompletira savršeni alat za svaki posebni zadatak. Fiskars QuikFit mehanizam osigurava jedno-stavnu zamjenu glava za grablje, kultivatore, motike, odstranjivače korova, pile itd. Glave se pričvrste za dršku i alat je odmah spreman za korištenje.Fiskars nudi različita praktična rješenja za posebne potrebe svojih korisnika. Tako ćete sa asortimanom teleskopskih alata moći podesiti duljinu telesko-pske drške prema visini korisnika, čime će svi članovi kućanstva moći koristiti isti alat. S pravom dužinom drške uvijek ćete imati pravu poziciju za rad, upravo kako Vam odgovara. Lopate i vilice su lagane, tako da odgovaraju i manje snažnim osobama.Fiskars Garden Light asortiman uključuje alate koji smanjuju opterećenje leđa i olakšavaju vrtne radove. Garden Light alati imaju lagane aluminijske drške obložene plastikom i ergonomske ručke, ili mekane ručke u obliku kapljice za optimalno držanje. Glave s noževima, lopatama ili grabljama su načinjene od izdržljivih materijala: čelika ili posebno izdržljivog sintetičkog materijala.

TM

Dugo očekivana jesen ove godine je sa sobom donijela i uobičajeno opalo lišće. Sa Fiskars laganim sistemom grablji, na laganu aluminijsku dršku moguće je prikopčati 5 različitih glava pomoću jednostavnog, sigurnog sistema zaključavanja. Inovativni oblik zubaca velikih grablji za lišće je detaljno proučen kako bi se spriječilo zapinjanje grana i lišća. Izmijenjivi sistem grablji je lagan za transport i skladištenje, a izdržljive glave ne korodiraju i lako se čiste. Želimo napomenuti da ukoliko ste vlasnik QuikFit drške, da Fiskars za nju također nudi glavu grablje.A obzirom da je zima tek na pragu, ne smijemo izostaviti ni alate za snijeg. Fiskars nudi veliki izbor alata za snijeg kao što su gurači i lopate za sve vrste poslova na snijegu, uporabu u domaćinstvu, kao i za profesionalnu uporabu. Fiskars Snow Light alati za snijeg su načinjeni od laganih materijala kako bi sačuvali Vaša leđa i olakšali Vam rad. Snow Light asortiman ima aluminijske drške sa ergono-mskom plastičnom presvlakom za komfor u radu na snijegu.Za sva godišnja doba, za sve uvjete zemlje i za sve namjene - Fiskars će biti Vaš idealan izbor. On je broj jedan među ručno upravlja-nim alatima u Sjevernoj Americi, Australiji i velikom dijelu Europe. Za više informacija nazovite 036/352-560 ili pošaljite upit na [email protected]

TM

TM

Zadivljujuća

od 1649. godine

IZDRŽLJIVOST

12


Japanska jabukaU Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Ali, kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu

Ivana Markota, master struke

U okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne je-seni, pažnju privlače stabla

s obiljem plodova intenzivne na-rančaste boje. Vrlo su atraktivna, posebice nakon opadanja lišća, kada na stablu ostanu samo plo-dovi. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla i sudeći po tome, više služe kao ukras nego u druge svrhe. Me-đutim, ova voćka je vrlo korisna što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prevodu s japanskog jezika nje-no ime znači božanski plod ili bo-žansko voće. Inače, ova zanimljiva voćka potječe s dalekog istoka (Ja-pan i Kina) a u Europu je unesena 1870. godine.

Hercegovina kao Japan!I doista, redovito svake godine

u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom ob-navljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. jaki sje-verni vjetrovi te vrlo opasni jesen-ski mrazevi. Ali, s druge strane čini nam se kao da ne postoji okućnica u Hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne zauzima kaki ja-buka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom kroš-njom jednostavno dominira pro-storom. Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smo-kvom, šipkom i maslinom iz razlo-ga što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C. S druge strane, za dobar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Ukoliko mu osiguramo ade-kvatan položaj i redovito natapa-nje u našim uvjetima uzgoja može doživjeti i stotinu godina premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. Jedina mana japan-ske jabuke, ako je tako i možemo nazvati, jeste nešto veća cijena sadnica u odnosu na ostale voćne vrste. Ali, moramo u obzir uzeti či-njenicu da se ova zanimljiva voćka razmnožava jedino navrtanjem (ci-jepljenjem) koje ne uspije baš u ve-likom postotku. Drugim riječima, sok drva i kore sadržava dosta gor-kastih tvari (tanina) koji na zraku brzo mijenjaju boju tj. oksidiraju te

se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. Zbog toga ni oži-ljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće.

Značaj plodova kaki jabukePlodovi se u ishrani uglavnom

koriste u svježem stanju i sadr-žavaju obilje pektina. Saharoza je pak prisutna u malim količinama zbog čega se kaki smatra dijetet-skim voćem. Zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C, P, B, kao i karotinom (provitaminom A), dok se u medicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrvne osobe, osobe oboljele od čira, želuca, srca i niza drugih bolesti. A pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmi-slite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim konti-nentalnim krajevima. A pošto cvate kasno (u svibnju) nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva, što

je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bo-

lesti što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim prskanjem. Dakle, vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite…

13


Dr. Ivan Ostojić

Dudova štitasta uš- veliki problem hercegovačkih voćnjaka

Zadnjih godina postaje veliki problem u hercegovačkim voćnjacima zbog izrazito velike populacije i otežanog načina suzbijanja. Osim voćaka sve više se primjećuje na ukrasnom drveću i grmlju

Dudova štitasta uš potječe iz zemalja istočne Azije (Kina, Japan, Koreja) odakle je

sredinom 19. Stoljeća prenijeta u Europu, prvo u Italiju, a kasnije i u druge europske zemlje, naseljava-jući područja umjerenog klimata.

Nakon unošenja u Europu (Ita-lija) dospjela je i na američki kon-tinent, potom u Australiju i Novi Zeland, tako da danas predstavlja, kozmopolitsku vrstu. Kao veoma polifagna vrsta, dudova štitasta uš je u svijetu registrirana na preko 300 vrsta biljaka iz 200 rodova.

Štete koje pričinjava biljkamaDudova štitasta uš se razvija na

drvenastim biljkama, ukrasnom drveću i grmlju, rjeđe na zeljastim biljkama. Naseljava sve nadzemne dijelove biljke uzrokujući smanje-nje godišnjeg prirasta a u slučajevi-ma jakog intenziteta napada dovodi do djelomičnog ili potpunog suše-nja biljke. Prisutnost uši na plodo-vima voćaka umanjuje kvalitetu i tržnu vrijednost. Po mišljenju mno-gih autora, veliku štetnost ove vrste osigurava njena polifagnost, velika plodnost, ekološka plastičnost i odsutnost specifičnih entomofaga, kao i nesmetano održavanje popu-lacije na biljkama u urbanoj sredini koje su stalan izvor infestacija.

Dudova štitasta uš (Pseudoau-lacaspis pentagona Targ.) štetnik je koji je dugi niz godina prisutan u Bosni i Hercegovini. Ova štitasta uš izuzetno je polifagan štetnik koji napada brojno ukrasno bilje, a od voćnih vrsta najveće probleme radi na breskvama. Također možemo

spomenuti da vrlo visok intenzitet napada može ostvariti i na masli-nama i kiviju.

Dudova štitasta uš problem je koji je u ekspanziji zadnjih desetak godina a svake godine uzima sve većeg maha. U 2010. zabilježene su velike štete na području Her-cegovine (Dubravska visoravan), a prijašnjih godina zabilježeni su

napadi jakog intenziteta i u drugim područjima. U 2009. a osobito u 2010. u supermarketima vrlo če-sto smo susretali plodove breskve i kivija koji su bili jako zaraženi dudovom štitastom uši. Osim na-rušenog estetskog izgleda ploda, ovaj štetnik iscrpljuje biljku svojim sisanjem te biljka zaostaje u razvo-ju. Generalno, do ovog problema

došlo je zbog nepravilne upotrebe insekticida a situaciju je dodatno zakomplicirala i zabrana najučin-kovitijih SZB-a za suzbijanje ovog štetnika (uljana organofosforna sredstva).

Morfološke odlikeŠtit ženke je okruglast, bijele do

smeđe boje, promjera 2,2-2,8 mm. Tijelo ženke je svijetlo narančaste boje, gotovo okruglo, na zatku tro-struko zašiljeno. Duljina tijela žen-ke iznosi oko 0,9 mm. Štit mužjaka je bijele boje, duguljast i ima tri plitke brazde, dugačak je oko 1 mm. Prezime ženke ispod štita. Visoke i niske temperature nepovoljno dje-luju na ovog štetnika. U Italiji je za-paženo da je stadij ličinke osjetljiv na suha i topla ljeta, bez obzira što je ovo termofilna vrsta.

SuzbijanjeSuzbijanje dudove štitaste uši

provodi se tijekom zime primje-nom uljanih pripravaka Uspjeh suzbijanje uveliko ovisi o kvaliteti aplikacije. Drugi rok suzbijanja je tijekom vegetacije, u momentu izlaska i razilaženja ličinki. U ovoj fazi postižu se najbolji rezultati u suzbijanju ovog štetnika.

Dudova štitasta uš ima nekoliko prirodnih neprijatelja koji mogu donekle smanjiti njezinu broj-nost. Od parazitskih osica iz reda Hymenoptera, porodice Aphelini-dae su dvije vrste: Encarsia berlesei Howard i Aphytis proclia Walker.

U Francuskoj se preporučuje kombinirano suzbijanje: skidanje naslaga jakim mlazevima vode (pranje voćke), kemijsko tretiranje za mirovanja vegetacije i biološko suzbijanje unosom osice E. berlesei.

Zaboravljeno voće-praskaVinogradarska breskva se od davnina uzgaja na području Hercegovine. Obično su njena pojedinačna stabla uzgajana uz rub vinograda zbog čega je uostalom i dobila prefiks vinogradarska. Međutim, na našem području vinogradarska breskva udomaćila se i pod nazivom praska.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Samo rijetki rasadnici u svom asortimanu pored ostalih voćnih vrsta nude i pokoju

sadnicu vinogradarske breskve ili praske. Ali, to ne znači da smo na prasku zaboravili jer potražnje za njenim sadnicama dakako ima. I bit će je sve više, iz razloga što se radi o stablima koja se dobro razvijaju bez neke posebne njege. Čak se i obrada tla oko njenih stabala ne prakticira, već je ona uzgredna i obavlja se uz glavnu kulturu-vinovu lozu. Naime, u Hercegovini su se praske uzgajale uz vinograde i to čisto sporadično, te su se «njegovale» na isti način kao i vinova loza. Drugim riječima, kada bi se gnojila loza i kada bi se obrađivalo tlo u vinogradima isto se činilo i sa praskama. Jednak je slučaj i sa zaštitom-u danima kada bi se vinograd prskao protiv plame-njače ili pepelnice istim sredstvima bi se ujedno prskale i praske. A to bi bilo sasvim dovoljno jer bi njena stabla bila uglavnom zdrava i redo-vito bi obilno plodonosila.

Otpornost-osnovna prednost prasaka!

Prasku je u prošlosti hercegovač-ki seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. Jer kada pogledamo iz današnje perspektive-uzgojiti breskvu na „amaterski način“, na okućni-ci predstavlja pravu fantaziju. Jer obično u vrijeme prolistavanja bresaka imamo i kišno vrijeme što automatski dovodi do pojave kovr-čavosti lišća, a što je teško ili gotovo nemoguće spriječiti bez učestalih prskanja i zaštite pesticidima. Da-kle breskva na okućnicama sva-kako da, ali samo uz provjerenu i adekvatnu zaštitu te opsežne mjere njege. Zbog svega navedenog, uz vi-kendice i u sklopu amaterskih voć-njaka uvijek prednost treba davati vinogradarskim breskvama. One istina nisu ukusne kao kultivirane breskve ali zato ni ne traže neka

pretjerana ulaganja. Osim toga, sta-bla vinogradarskih bresaka puno su otpornija i na niske temperature te mogu bez poteškoća podnijeti i minus 25 stupnjeva C. A uz mini-malnu njegu opet redovito rađaju i obrazuju mnoštvo sitnih plodova čiji prinos rijetko prelazi 10 kg po stablu.

Podloga za breskvu i nektarinuU voćarstvu se pak vinogradar-

ska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Sje-menjak vinogradarske breskve po-kazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Nadalje, u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za bre-skvu iz razloga što ima gustu, dobro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. Breskve kalemljene na njoj dobro rastu, rano prorode a obilno rode. Pored svega navedena podlo-ga je dosta otporna prema suši ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla. Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista, što je ujedno i najveći nedo-statak vinogradarske breskve kao podloge. Zbog toga se u novije vri-jeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto toleran-tnije i malo skuplje GF podloge.

Bilo kako bilo, žalosna je činje-nica da na prasku ne gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavlja-mo. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom praski ozbiljnije nije pozabavila naša stru-ka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj selekciji. Tako danas samo znamo kako imamo praske s bijelim i žutim mesom ploda, nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda. Ako ništa, vese-li činjenica da se još pokoje njeno stablo i dan danas uzgaja uz rubove hercegovačkih vinograda, a čijim mirisnim plodovima se tijekom ruj-na slade djeca i oni najmlađi.

14


Štete od zečeva na voćkamaNakon otapanja snijega te prvih proljetnih radova u voćnjacima (najčešće rezidba) mnogi voćari ostaju iznenađeni štetama koje su na pojedinim voćnim stablima učinili zečevi. Štete su posebno izražene na stablima jabuka.

Ivica Doko, dipl. ing.

Štete od zečeva u voćnjacima se javljaju tijekom kasne je-seni pa sve do ranog proljeća.

U tom je razdoblju ovoj životinji dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obič-no je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su kao hrana ze-čevima dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi mladi nasadi u blizini šuma.

Zečevi glođu koru na bazi sta-bla, oko korjenova vrata te uzduž glavnog korijenja. Ovako izgloda-ne površine mogu oslabjeti voćke, a ujedno su pogodno mjesto za prodor uzročnika bolesti. Mlađa

stabla sa sočnijom, mekšom i ta-njom korom privlačnija su od sta-rijih stabala s debelom i čvrstom korom, koja unatoč tome svejedno mogu trpjeti oštećenja. Glodavci, a posebno zečavi preferiraju koru stabala jabuke,dok su stabla kruš-ke manje primamljive, a tek potom slijede koštičave vrste. Breskve, a ponekada višnje i trešnje mogu biti napadnute, dok su marelice i šljive rijetko mete ovih životinja.

Što učiniti s oštećenim stablima?Ako se radi o višegodišnjim voć-

kama kojima su jače stradale gra-ne, one se mogu rezidbom ukloniti. Ako su manja oštećenja na grana-ma treba ih što prije premazati ka-lemarskim voskom. Velik problem

su mlade sadnice koje su pretrpjele velika oštećenja oko i iznad korije-novog vrata

Zaštita od zečevaZaštita se svodi pretežno na me-

haničku zaštitu. Trebalo bi svakako na mladim voćkama, ako su na otvorenom (polja) ili nisu ograđe-ne, prije zime zaštititi deblo. Bitno je deblo ili omotati nekim mate-rijalom, ili premazati ili poprskati s preparatom koji odbija zečeve. Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešetkaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice.

Također se može postaviti za-štitna ograda ukopana u tlo, da se zec ne može podvući ispod nje,

te primjerene visine koju zec ne može preskočiti ni kad padne sni-jeg. Unazad nekoliko godina na tr-žištu su postojali pripravci kojima su se prskala stabla koncem je-seni a koji su djelovali odbijajuće na zečeve. Danas na tržištu nema tih kemijskih pripravaka, ali se mogu koristiti neki drugi pripravci koji se spravljaju u vlastitoj režiji. Zečevi baš ne vole strane mirise, osobito organskog podrijetla. Po-stoji i nekoliko recepata na bazi organskih tvari životinjskog po-drijetla (npr. masti i loja) koji od-bijaju zečeve.

Ali, najsigurnija je ipak meha-nička zaštita, osobito ako je zima jaka i ako ima dosta snježnih pa-dalina.

Kunilent i štete od zeca na mladom stablu jabuke

15

SORTE MANDARINA

Plodovi mandarine sorte Owari Plodovi mandarine sorte Chahara

16


Ivana Markota, master struke

Mandarina najbolje uspije-va u dolini Neretve, gdje su odlični uvjeti za plantažno

uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti Un-šiu mandarina koje se uzgajaju od 1933. godine. Mandarina Unshiu je jedna od sortnih skupina japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u ovim krajevima.

Iako na području Hercegovi-ne nema većih plantažnih nasada mandarina, svake godine se na ovom području proda veliki broj sadnica koje se sade kao pojedi-načna stabla uz okućnice ili pak kao manji zasadi (10-20 stabala). Donosimo pregled najčešćih sorti koje se uzgajaju u dolini Neretve i koje bi se također mogle uzgajati na području južne Hercegovine.

ChaharaSpada u skupinu vrlo ranih sorti,

a zrela je za berbu krajem mjeseca

rujna i početkom listopada. Plod je velik, dobrog općeg izgleda, plo-snatog oblika, uz manje naglašena rebra i brazgotine. Kožica ploda je žuto-narančaste boje i srednje de-bljine. Meso je fine strukture, bez sjemenki i veoma sočno.

OkitsuSpada u skupinu ranih sorti i do-

zrijeva u mjesecu listopadu. Plod je velik, plosnat, dobrog općeg izgleda i skoro bez fizičkih nedostataka, što ga na prvi pogled čini atraktivnim za potencijalnog kupca. Primijeće-

no je da, uz Kawano Wase, ova sor-ta ima najglađu koru. Kožica ploda je tanka, žuto – narančaste boje. Meso je fine strukture, bez sje-menki i vrlo sočno, dobrog okusa. Ima srednje gusto granje i eliptičan oblik plojke lista.

Kawano WaseOva je sorta pokazala velik broj

vrijednih gospodarskih osobina. Razvija plod srednje veličine i glat-ke kore. Kožica joj je tanka, zbog čega često puca pri transportu. To je ujedno i najveći nedostatak ove

Plodovi mandarine sorte Zorica rana Plodovi mandarine sorte Okitsu

Nasad mandarine u berbi

17


sorte vezano uz manipuliranje plo-dovima. Okus je izvrstan, a meso je fine strukture i veoma sočno.

Sorta razvija patuljastu kroš-nju, sporog rasta s čestim, na niže savijenim granama. Rana zrelost i obilni urod su, bez sumnje, najzna-čajnije karakteristike ove sorte. U našim uvjetima dozrijeva u prvoj polovici listopada, nekih 20-ak dana prije sorte Owari. Značajan urod daje već u četvrtoj godini. Spada u kategoriju rano zrelih sorti.

OwariSpada u skupinu kasnih sorti,

dozrijeva krajem mjeseca studenog i u prosincu. Plodovi su plosnato-okruglog oblika, srednje veličine, uz manje izražena rebra i brazgoti-ne. Kožica je tanka, srednje prilju-bljena, žutonarančaste boje. Meso je fine strukture i veoma sočno, a moguće je pronaći i rijetke sjemen-ke. Okus je izvrstan.

SaigonOtkrivena je na Korzici, kao slu-

čajan sjemenjak. To je vrlo dobra sorta za plantažni uzgoj. Srednje kasna je sorta, dozrijeva u mjese-cu studenom. Plod je dobrog općeg izgleda, vrlo velik i plosnat. Kožica je srednje debljine i priljubljenosti, tipične žuto-narančaste boje. Meso je fine strukture i veoma sočno, iz-vrsnog okusa.

KunoOva sorta je uvezena 1981. iz Ja-

pana u „PIK Neretva“ Opuzen. Isti-če se krupnim plodovima, a stablo obilato i redovito rađa. Od pune cvatnje do zriobe plodova potrebno joj je oko 170 dana. Pripada skupini srednje ranih sorti, a berba se odvi-ja u mjesecu studenom. Plod je plo-

snat, s manje naglašenim rebrima i brazdama. Kožica je žutonaranča-sta, srednje debljine i priljubljeno-sti. Meso ima izrazito finu struktu-ru, veoma je sočno i bez sjemenki.

ZoricaPrva hrvatska sorta mandarine

iz skupine Unshiu. Pronađena je 1976. godine na pokusnom polju Luke (PIK Neretva) kao vegetativni mutant sorte Kawano Wase. Pri-pada u skupinu vrlo ranih sorti te dozrijeva skoro mjesec dana prije roditeljske sorte, što joj je i glavna odlika. U dolini Neretvi zrije oko 20.rujna. Plod je vrlo kvalitetan, plosnato-okruglog oblika, prosječ-ne veličine i mase, ovisno o opte-rećenosti stabla. Kožica je tanka, srednje priljubljena, narančaste boje. Meso je fine strukture, bez sjemenki, veoma sočno i izvrsnog okusa. Kao i sve rane sorte, Zorica zahtijeva intenzivan uzgoj, rezidbu i obvezatno navodnjavanje. U ta-kvim uvjetima rodi obilno i redovi-to. Atraktivna je, jer se prva pojav-ljuje na tržištu.

IchumareSpada u vrlo rane sorte, s najkra-

ćim razdoblju dozrijevanja od 125 dana. Berba se odvija kroz mjesec rujan. Plod je dobrog općeg izgle-da, plosnat i velik. Kožica je tanka, srednje priljubljena, žuto-naran-časte boje. Ova sorta odlikuje se fi-nom strukturom mesa narančaste boje, koje je veoma sočno i bez sje-menki. Okus je izvrstan. Razmak sadnje je 1 m, krošnja je patuljasta, granje je rijetko i raštrkano.

SetoSpada u skupinu srednje kasnih

sorti, a berba se odvija u mjesecu

studenom. Plod je dobrog općeg izgleda, plosnat i srednje veliči-ne. Kožica je žutonarančaste boje, srednje debljine i priljubljenosti, a

na njoj su vrlo primjetne uljne žli-jezde. Meso je fine strukture, na-rančaste boje i veoma sočno, bez sjemenki. Okus mesa je dobar.

Dado Marić, dipl. ing

LJEŠNJAK - voćkaskromnih zahtjevaIako je mnogi smatraju voćkom skromnih zahtjeva, lijeska traži odgovarajuću agrotehniku, koja, ako se pravilno provede, rezultira kvalitetnim plodovima koji se najviše koriste tijekom zimskih mjeseci.

Minimalni uvjeti za uzgoj Kao što smo rekli lijeska je voć-

ka skromnih zahtjeva, pa stoga za njen uzgoj nema većih ulaganja, a opravdanost uzgoja je velika. Na našem podneblju postoje idealni uvjeti za njen uzgoj. Lijeska je voć-ka kojoj za uzgoj odgovaraju sun-čani brežuljci i tla skromnijeg sa-stava. Općenito se smatra da lijeska dosta podnosi niske temperature čak do - 25°C, odnosno povoljna mediteranska klima koja je tipič-na za ovo podneblje omogućava uspješan uzgoj lijeske. Što se tiče kontinentalnih krajeva prednost pri uzgoju imaju bolje zaštićeni po-ložaji sa blažim nagibom. Što se tiče potreba za vodom tijekom godine potrebna je optimalna količina vla-ge u tlu i zraku. Nedostatak vlage

se najprije negativno manifestira u vrijeme intenzivnog rasta mladica i formiranja ploda. Pored toga lijeska je tipični heliofit, dakle voćka koja traži dosta svjetlosti, pa stoga tre-ba znati pravilno uskladiti gustoću sklopa u uzgojni oblik. Lijesku naj-češće uzgajamo u obliku grma, pri čemu sadimo 2-3 sadnice u obliku trokuta najčešće, koje su dovoljno razmaknute da bi mogla svjetlost ulaziti u sredinu, što je vrlo bitno.

Sortiment u uzgojuPostoje mnogi čimbenici koji

utječu na odabir sorte. Velik utjecaj na izbor sorte ima sama namjena proizvoda, prema kakvoći. Pa tako na osnovu kakvoće ploda i namje-ne sorte lijeske razlikujemo tri sku-pine: Sorte koje su namijenjene za svježu potrošnju, sorte sjedinjenih svojstava za industrijsku preradu

i stolnu uporabu i sorte za kondi-torsku preradu (čokolada,..). Kada se radi o sorti treba težiti sortama koja imaju sljedeća svojstva, kao npr. da redovito i obilno rađaju, da plod lako ispada iz omotača, da su otporne prema bolestima i štetnici-ma, da im se cvatnja podudara, od-nosno većina sorti lijeske je samo-neoplodna, tj. ne mogu se oploditi vlastitim polenom.. Sorte koje su najčešće zastupljene u uzgoju kod nas su: Istarski duguljasti, Négret, Istarski okruglasti, Tonda Romana, San Giovanni i dr.

Istarski duguljasti – Sorta po-tječe iz Istre, koja se odlikuje re-dovitom i obilnom rodnošću. Rana je sorta koja daje plodove dobre kakvoće. Sorta je samooplodna u svom prirodnom staništu zbog mnogih varijacija.. U grozdu se

nađe i do 8 plodova. Dozrijeva kra-jem kolovoza. Plod je duguljasta oblika koji ne ispada iz omotača, što se navodi kao manji nedostatak.

Négret – Ubraja se među vodeće španjolske sorte. Stabla su srednje bujna i također vrlo dobro rodi. Spada među srednje kasne sorte, pa dozrijeva od sredine do kra-ja rujna mjeseca. Plod je ovalnog oblika, srednje velik, a u grozdu dođe od 2 do 3 ploda. Ljuska ploda je lagana i tanka. Sorta se preporu-čuje za preradu, tj. za prženje.

Istarski okruglasti – To je stara sorta podrijetlom iz Istre. Krošnja stabla je vrlo bujnog rasta i dobro razgranata. Odlikuje se dobrom rodnošću i otporna je na sušu. Srednje kasna je sorta koja dozri-jeva krajem rujna mjeseca. Plod je velik s naglašenim okruglastim oblikom, a u grozdu je prosjek od 2 do 3 ploda i više. Kao prednost ove sorte navodimo da dozreli plodovi ispadaju iz omotača, što je prednost pri strojnoj berbi.

San Giovanni – Jedna od pozna-tiji talijanskih sorti, koje obilno i redovito rode. Rana je sorta, pa joj i plodovi dozrijevaju ranije, krajem kolovoza. Plod je sličan I. dugulja-stom, ljuska je tanka i manje dla-kava pri vrhu. Sorta je namijenjena za preradu (prženje). Plodovi nešto teže ispadaju iz omotača, ali su zato plodovi izvrsne kakvoće.

18


Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

Kako sačuvati plodovejabuka u kućnim uvjetima?Veliki se broj voćara amatera svake godine susreće s problemom čuvanja plodova jabuka. Često se događa da pospremljeni plodovi prebrzo propadnu i tako se izgubi sav trud uložen u njihov uzgoj. Da se to ne bi događalo, potrebno je poznavati najvažnije čimbenike koji određuju skladišnu sposobnost plodova.

Najčešći razlog propadanja plodova poslije berbe je ne-odgovarajuća zrelost plo-

dova u vrijeme berbe i držanje plo-dova u neodgovarajućim uvjetima.

Osim ovih dvaju osnovnih uvje-ta, na duljinu čuvanja plodova utje-ču i sorta, način berbe i kakvoća plodova.

Utjecaj sorteNe čuvaju se sve sorte jednako

dobro. Općenito je pravilo da se ljet-ne sorte mogu čuvati kraće vrijeme, a jesensko-zimske sorte dulje. Na-ravno, i među jesensko-zimskim sortama možemo naći izuzetke čija je skladišna sposobnost slabija.

Način berbeŽelimo li očuvati plodove jabuka,

moramo ih brati isključivo ručno, i to pažljivo. Plod treba lagano uhva-titi rukom za donji dio (čašku), a vrh kažiprsta postaviti na spoj pe-teljke i rodnog izbojka. Tada polako zakrenemo plod u smjeru kazaljke na satu, istovremeno pritiskuju-ći vrhom kažiprsta spoj peteljke i rodnog izbojka. Na taj način ćemo najlakše ubrati plod i istovreme-no ga najmanje oštetiti. Plodove kojima je peteljka otrgnuta treba odvojiti i potrošiti što prije jer se čuvaju slabije od plodova koji ima-ju peteljku. Nakon berbe plodova treba pažljivo odložiti u letvarice ili drugu prikladnu ambalažu.

Treba izbjegavati međusobno udaranje plodova jer tako nastaju nagnječenja tkiva kroz koja ulaze uzročnici truleži. Na nagnječenja su posebno osjetljivi plodovi sorata s mekšim mesom i zreliji plodovi.

Odabir plodova za čuvanje i slaganje

Za čuvanje treba odabrati samo zdrave plodove, bez vidljivih zna-

kova truleži ili napada štetočina. Plodove koji nemaju peteljku ta-kođer treba odvojiti i potrošiti što prije jer će oni prije biti napadnuti uzročnicima truleži.

Plodovi se mogu čuvati u plit-kim letvaricama pažljivo poslagani jedni na druge u nekoliko redova. Također se mogu složiti na police u plitkom sloju. Imamo li manju koli-činu plodova, dobro ih je posložiti u samo jednom sloju, odvojene jedne

od drugih kako bi se izbjeglo širenje truleži s jednog ploda na drugi.

Prostorije za čuvanjeJabuke se najbolje čuvaju u

hladnjačama koje imaju reguliranu temperaturu zraka, vlažnost zraka i sastav atmosfere (pravilan odnos ugljičnog dioksida i kisika). To su suvremene hladnjače s kontrolira-nom atmosferom namijenjene za čuvanje velikih količina plodova iz

komercijalnih voćnjaka. U kućnim uvjetima prisiljeni smo koristiti različite prostorije, a najčešće su to podrumi. No, nije svaki podrum pogodan za čuvanje jabuka.

Idealno je da prostorija u kojoj ćemo čuvati plodove ne bude na-mijenjena ni za koju drugu svrhu. Čuvaju li se jabuke s drugim voćem i povrćem, lako mogu upiti strane mirise, a također može doći i do br-žeg kvarenja i propadanja. Nemamo li drugog izbora, jabuke treba poslo-žiti tako da su, što je moguće više, udaljene od drugog voća i povrća.

Čistoća prostorije je iznimno važna. Zidove treba premazati va-pnom ili ih prebojiti bojom koja ne sadrži jake mirise i organska ota-pala. Također je potrebno osigurati što bolju ventilaciju i temperaturu zraka, što je moguće bliže rasponu od 0 do 2°C. Ako je temperatura zraka veća od navedene, čuvanje plodova je znatno kraće. Tako je duljina čuvanja plodova na 10°C oko četiri puta kraća nego na 0°C. Važna je i odgovarajuća vlaga zra-ka. Ona bi se trebala kretati u ras-ponu od 85-95°C.

Provjera plodova tijekom čuvanjaPlodove tijekom čuvanja treba

redovito pregledavati svakih neko-liko dana i sve plodove sa znakovi-ma truleži i propadanja treba od-mah odvojiti i baciti. U plodovima jabuke se i nakon berbe odvijaju procesi dospijevanja koji ih čine užitnima.

Ne dospijevaju svi plodovi jed-nakom brzinom, čak ni kada se radi o plodovima iste sorte s istog stabla. Stoga za potrošnju treba prvo odabrati jače dospjele plodo-ve. Oni su mekši i imaju jaču aromu od plodova koji su slabije dospjeli.

Zavod za voćarstvoAgronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu(Preneseno iz Gospodarskog lista)

19


Jesensko-zimska sadnjavoćaka i vinove loze

20


Mario Ćubela, dipl. ing.

U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.

Sadnja voćakaProteklih nekoliko godina kasna

jesen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu, a koja se najčešće zanemaruje da se sadni-ce nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. Znači sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i po-drijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije, od-nosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jed-nogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim.

Sadnica voćke mora ispunja-vati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napu-knuća, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravilno raspore-

đene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije ne-posredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. U praksi se obično gnojidba obavlja s 300 – 600 dt/ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva.

Prednosti sadnje u jesen i zimuSadnja voćaka i vinove loze se

obavlja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Pred-nosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznu-to i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime u tom razdo-blju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posađene sadnice imaju povoljne

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku za predstojeću sezonu pripremili su

veliki izbor sadnica kontinentalnog i južnog voća,te stolnih i vinskih sorti vinove loze.

uvjete za ukorijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korjenove mreže. Oštećena mjesta na korje-nu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korjenja. Pored toga tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće dakle prije početka ve-

getacije korijenje nastavlja inten-zivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to ra-zlog više da se posađene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje na-stave svoj razvoj u proljeće.

Kontejnirane voćne sadnice i cijepovi vinove loze u trapu

21


Zimski pak za zaštitu voćakai vinove loze tijekom zimeGotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita pro-tiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primje-rice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja.

• Najčešća kombinacija koja se koristi u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze je preparat „Zimski pak“ (kombinacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode.

• Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš)

ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete.

Velimir Lasić, dipl. ing.

I tijekom zime na mnogim voć-nim vrstama i vinovoj lozi su prisutni razni štetni organizmi.

Premda ti štetni organizmi u zim-skom razdoblju u pravilu ne čine štete, međutim, ako ih se ne suzbije tijekom zime oni tijekom vegetaci-je mogu pričiniti ozbiljne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom sma-tra osnovnom zaštitom, jer u voć-njacima u kojim je pravovremeno provede kvalitetno zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama prove-dena tijekom zime neće biti od ma-nje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja.

Zaštita protiv štetnika i bolestiZaštita voćaka tijekom zime

najčešće se provodi protiv gljivič-nih bolesti na koštičavim voćnim vrstama primjenom fungicida na osnovi bakra. Izvođenjem zim-skog plavog tretiranja na breskvi i nektarini onemogućava se pojava kovrčavosti lista, a u velikoj mjeri i šupljikavost lista. Pravovremenim provođenjem zimskog plavog tre-tiranja i na nekim drugim voćnim vrstama u velikoj mjeri će dopri-nijeti smanjenju mogućeg napada raznih gljivičnih oboljenja tijekom vegetacije. Primjerice primjenom bordoške juhe ili nekog drugog pri-

pravaka na osnovi bakra u tijeku zime na jabuci, kruški i mušmuli u velikoj mjeri će se smanjiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih voćnih vrsta.

Zimskom zaštitom protivvećine bolesti

Na trešnji se zimsko treti-ranje sredstvima na osnovi bakra doprinijeti manjoj po-javi šupljikavosti ili rešeta-vosti lista, a time spriječiti i njegovo prijevremeno opa-danje. Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodo-va. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu ko-

zičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko pla-vo tretiranje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo tretira-nje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijevremenog opadanja lišća.

Osim zimskog tretiranja priprav-cima na osnovi bakra ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje.

Zimsko tretiranje voćaka izvo-di se i u cilju sprečavanja ili sma-njenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelo-vanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćka-ma, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida.

Kupanje voćakaDa bio zimska tretiranja bila

učinkovita ona se trebaju kvali-tetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne granči-ce, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima sta-bla nalazi mnoštvo spora od kuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba do-slovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zim-sko tretiranje obično naziva zim-sko kupanje voćaka.

Zimski pak se najviše koristi u zaštiti voćaka i vinove loze

Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja teku-će likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju!Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena

CrOs 20_godina OGLAS Green_garden_94x131 LAYOUT.indd 1 10/8/12 9:33:36 AM

Gdje nabaviti hrčka?Proteklog mjeseca dobili smo neko-

liko upita naših sugrađana, koji nas pi-taju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući.

Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca, nudi i hrčke. Na istom mje-stu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebitu opremu kao i hranu. Osim toga naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete, o držanju i njezi hrčaka u kući.

Vedran Lasić,dipl.ing.

Zaštita voćaka od divljačiU svom nasadu voćaka, na područ-

ju Popova polja, prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresaka) od divljači, mislim zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti da bi zašti-tio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva ?

U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje svinje i druga divljač, zimi, če-sto oštećuju mlade voćke. Štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpu-no ogoljene. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i kemijske mjere. Najsigurnije je ogra-diti voćnjak žičanom ogradom. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Na mladim sad-nicama postavljaju se PVC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači.

Dado Marić,dipl.ing.

Zimska rezidba ružaU svom vrtu, pored različitog ukra-

snog grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni, odnosno, počet-kom zime?

Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo mogu-će osjetljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mje-seci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Vlado Mandić, master struke

Razmak sadnje trešanjaMoja se obitelj već dugi niz godina

bavi uzgojem trešanja u Hercegovini. Pošto planiram pomladiti postojeći nasad, koji inače broji 450 stabala, za-nima me koji razmak sadnje preporu-čate za podizanje novog nasada. Osim toga, trebam li u budućem nasadu, uz sortu kasni hrušt, u svojstvu oprašiva-ča saditi i neke druge sorte trešanja? Unaprijed zahvalan!

Trešnja je oduvijek predstavljala zanimljivu voćnu vrstu u Hercegovini. Manjim dijelom se tradicionalno sadila za potrebe domaćinstva, a kada je pak uočena njena tržna vrijednost podizani su brojni nasadi i u komercijalne svr-he. Međutim, da bi zadovoljili potrebne kriterije koji garantiraju uspjeh u uz-goju ove koštičave voćne vrste nipošto nemojte zanemariti njen sortiment. Naime, isključivom sadnjom kasnog hrušta ne bi postigli očekivano, jer je za bolje oprašivanje, odnosno, rodnost nužna zastupljenost i drugih sorti po-put Stelle koja slovi za univerzalnog oprašivača. Stella je dakle sorta treš-nje koja oprašuje veliku većinu ostalih kultivara a koja i sama ima izvrsna ko-mercijalna svojstva (krupan plod, že-ljenu aromu i sl.). Ipak, u budući nasad pored već dobro poznatih sorti Burla-tova, Lionske rane i Hedelfingera sva-kako posadite i nešto novije sorte izra-zito krupnog ploda kao što su Sunburst i New star. Što se pak razmaka sadnje tiče preporučam međuredno rastojanje od 6 metara koliko treba iznositi i raz-mak u samom redu. Manji razmak nije podoban jer se negativno odražava na stabla trešnje u kasnijim godinama uz-goja. Izuzetak su samo patuljaste treš-nje koje se sade na rastojanje od 2,5 do 3,0 m. Za dodatne informacije možete me potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru gdje ujedno možete nabaviti i sadnice nešto novijih sorata trešnje.

Velimir Lasić,dipl.ing.

Cimicifuga –ženski korijenUzgajam cimicifugu kao ukrasnu

biljku, no čula sam da ima i određena ljekovita svojstva.

Cimicifuga je jedna od najpoznatijih biljaka za tzv. „ženske tegobe“ pa ju sadrže brojni farmaceutski pripravci za ublažavanje klimateričnih tegoba, te-goba u menopauzi, kod PMS-a i drugih menstrualnih tegoba.

Cimicifuga, smrdljika ili crni zmij-ski korijen (Cimicifuga racemosa) sa-moniklo raste u šumama na istočnoj obali Sjeverne Amerike, a u Europi se uzgaja kao ukrasna biljka. Cimicifuga ima tanku, uspravnu stabljiku visi-ne do 2,5 m koja u donjem dijelu nosi trodijelne perasto razdijeljene i na-

zubljene tamnozelene listove. Brojni bijeli ili žućkasto bijeli cvjetovi čine 30-90 cm duge grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Podanak je tamnosmeđ s uzdužnim brazdama ,dug 4-12 cm, a debeo 1-1,5 i upravo se on upotrebljava u ljekovite svrhe,

O ljekovitosti cimicifuge američki doseljenici učili su od sjevernoame-ričkih Indijanaca koji su je tradicio-nalno koristili kod različitih ženskih bolesti, ugriza zmija, reumatskih tegoba,kožnih bolesti,nesanice te ra-stjerivanja stjenica. Početkom 18. sto-ljeća biljka je donesena u Europu gdje se najprije uzgajala kao ukrasna biljka a kasnije kao i ljekovita biljka.

Svježi korijen upotrebljava se u farmaceutskoj industriji dok se u na-rodnoj medicini od suhog korijena priprema čaj i tinktura. Smatra se da je tinktura djelotvornija jer se djelat-ne tvari bolje oslobađaju u mješavini vode i alkohola. Korijen cimicifuge sadrži fitoestrogene (izoflavon fo-mononetrin), triterpenske glikozide, cimicifugozid, cimigenol, aktein, sa-licilate, alkaloide, masne kiseline, trijeslovine itd.

Marija Kranjčević,dipl.ing.

Lisni mineri na agrumimaU nasadu agruma primijetili smo

na mladim listovima s donje strane sitne uske hodnike koji su na gornjoj površini lista srebrenkaste boje, pa me zanima što je uzrok tomu, ustvari što treba poduzeti da bi nasad zaštitili?

To su tipični simptomi šteta od li-snog minera agruma (Phyllocnistis ci-trela), koji se najčešće javljaju u rujnu i listopadu. Lisni miner je sitni leptirić kojem raspon krila nije veći od 5 mm. Štete pričinjavaju ličinke koje se hrane unutar lista. Simptomi napada su vid-ljivi na listovima i izbojima, ali pone-kad i na plodovima. Na donjoj strani lista nalaze se hodnici-mine. Štetnik se javlja na početku jeseni (drugi po-rast agruma) i štete pričinjava sve do prvih mrazeva. U godinama sa «to-plom zimom» štete može pričinjavati i u mjesecu prosincu.

Suzbija se pripravcima na osnovi imidakloprida ili drugim sistemičnim pripravcima koji imaju dozvolu u agru-mima. Sadnice agrumi u kontejnerima također se uspješno štite pripravcima na osnovi imadakloprida metodom zalijevanja.

Prof. dr. Ivan Ostojić


22

mr. sc. Nino Rotim

Osvrt na ovogodišnjuvinogradarsku godinu

Vino je čudotvoran dar prirode, proizvod ljudskog truda i znanja, ali je ipak i svojevrsna umjetnina koju čovjek stvara tisućljećima. Drugim riječima, vino je bilo i ostalo najcjenjenije piće mnogih civilizacija. Međutim, da bi došli do krajnjeg proizvoda tj. vina potrebno je mnogo truda, ulaganja i znanja.

To pak ponajbolje znaju sami vinogradari koji su ostali za-tečeni tekućom godinom, koja

je za pojam vinogradarstva ostala više nego znamenita. Naime, ni oni malo stariji ne pamte sličnu sušnu godinu koja je u pojedinim područ-jima urod gotovo prepolovila. Ipak, ukoliko pogledamo sveukupnu si-tuaciju u našim vinogradima, mo-žemo zaključiti da je urod smanjen za oko 20 do 40 %. To se ponajviše osjetilo u mladim, nedovoljno for-miranim vinogradima koji su nave-denom sušom bili najviše i pogođe-ni. S druge strane, ove godine bolesti doslovce da nije ni bilo što znači da vinovu lozu pretjerano često nije ni trebalo zaštićivati fungicidima. Dakako, da to ozbiljnim vinograda-rima nije promaklo, što znači da su oni svoje vinograde ipak prskali od 5-6 puta a sve zbog sigurnosti same proizvodnje.

Nedostatak grožđa u Hercegovini?Posljednjih godina sve više se

govori o promjeni klimatskih prili-ka koje laganim korakom koračaju prema sigurnom rastu prosječnih

temperatura zraka. Ali, problem je što su visoke temperature zra-ka praćene nedostatkom oborina na koncu rezultirale, rekli bismo, nestvarnoj činjenici-u da u Herce-govini ove godine nedostaje grož-đa! S druge strane vinogradari koji su imali osigurano navodnjavanje, obično kroz sustav kap po kap, mogu biti zadovoljni iz razloga što su dobili veoma kvalitetnu sirovinu za proizvodnju vina. A ukoliko su bačve bile pune lanjskog vina, pro-izvedeno grožđe su bez problema mogli prodati po fantastičnoj dobroj cijeni, bez obzira da li se radi i bije-lom ili crnom grožđu

Isto tako, svi oni koji uživaju u spravljanju vina a nemaju vlastito grožđe nabavili su već «udomaće-no» makedonsko grožđe.

Prijevremeno trganje grožđa

Zbog iznimno visokih tempera-tura i sušnih prilika koje su utjecale na smanjivanje ukupnih kiselina uz istodobnu porast sladora (šećera) trganje je ove godine, kao nikada do sada, uranilo 20-tak dana. I pored toga trgalo se izuzetno kvalitetno grožđe. Stoga će se u narednim go-dinama po našim restoranima tražiti

butelja vina s oznakom-berba 2012. godina. Kako i ne bi kada se šećer u moštu kretao u idealnim granicama oko 22 % (22 g po litru mošta), dok je ukupna kiselina uglavnom bila na zadovoljavajućoj razini od 5 do 6 g/l. Tom činjenicom najviše će profitirati registrirani hercegovački vinari koji su službeno oformili vinsku cestu koju čine 22 vinska podruma, a po-

seban fenomen predstavlja najstariji podrum u Hercegovini, koji je ujed-no pretvoren u Muzej vina. Osposo-bljen je davne 1855. godine i nalazi se u srcu Brotnja-Gradnićima.

I na koncu saznajte zašto baš za hercegovačka vina vrijedi ona la-tinska VINUM LAETIFICET COR HOMINIS ili u prevodu-Vino razve-seljava čovjekovo srce!

23


IX. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJANastavljajući tradiciju iz

prethodnih godina, Društvo za zaštitu bilja u BiH je i ove

godine u razdoblju od 06. do 08. studenog 2012. godine u Tesliću or-ganiziralo IX. Simpozij o zaštiti bilja u BiH. Kao i svake godine za spo-menuti Simpozij vladalo je veliko zanimanje što najbolje potvrđuje činjenica kako su na njemu sudje-lovali eminentni stručnjaci, kako iz naše zemlje, tako i iz inozemstva. Tijekom trajanja simpozija ukupno je prezentirano 56 radova kroz 6 sekcija (fitopatologija, entomolo-gija, herbologija, integralna zaštita šuma, fitofarmacija-toksikologija i ekotoksikologija i integralna zaštita bilja) koje je pratio zavidan audito-rij. To je i razumljivo zbog činjenice kako je sami program obuhvaćao niz zanimljivih izlaganja koja su obradila aktualnu problematiku iz poljoprivredne proizvodnje te šu-marstva. Tijekom ovog simpozija organizirana su i dva okrugla stola i to: “Karantenski štetni organizmi - značaj za poljoprivredu i šumarstvo BiH i iskustva iz okruženja i EU” i drugi okrugli sto koji je bio namije-njen proizvođačima merkantilnog krumpira, a koji je organiziran u suradnji sa Upravom BiH za zašti-tu zdravlja biljaka na temu “Izvoz krompira u zemlje EU”.

Ivica Doko, dipl. ing.

Mrkva za čistu peticuU prošlom broju naših novina objavljeni su pri-

lozi o izuzetno krupnim plodovima dinje i lu-benice koje su proizveli proizvođači s područja

Hercegovine. Početkom studenog ove godine, u naš Agrocentar u Širokom Brijegu navratio je gosp. Pero Cigić i donio izuzetno krupne mrkve koje su pobudile interes prisutnih kupaca ali i uposlenika agrocentra.

„Sjeme mrkve sorte Flakkee kupio sam u Sjemenar-ni u Širokom Brijegu i posijao je krajem travnja. Ze-mlju sam dobro pripremio, te obilno pognojio organ-skim gnojem a mrkvu sam redovito zalijevao. Kada sam počeo vaditi mrkvu vidio sam da su izrazito kru-pne kao nikad do sada“ kazuje gosp. Cigić.

Ovo je još jedan primjer da se i na tlima koja baš nisu idealna za uzgoj mrkve, uz primjenu dobre agro-tehnike mogu proizvesti dobri urodi.

Mladen Karačić, dipl. ing.

24


Akvarijske kornjačeKornjača je zasigurno jedan od najčešće darivanih ljubimaca što nije začuđujuće s obzirom na njenu ljupkost i privlačnost. Osim toga, pogodna je za djecu mlađih uzrasta jer njeno držanje kod njih stvara svojevrstan vid odgovornosti i obveze

Velimir Lasić, dipl. ing.

• U Sjemenarninim Zoo shopovima možete pronaći

veliki izbor akvarijskih ribica, malih kornjača, ptica, manjih i većih papiga. Osim toga na istom mjestu možete nabaviti hranu i svu potrebnu

opremu za akvaristiku i kućne ljubimce.

Psiholozi tvrde da je manjoj djeci poželjno nabaviti odgo-varajućeg kućnog ljubimca.

To potvrđuju istraživanjima koja su dovela do zaključka da ljubimci kod djece utječu na stvaranje ka-raktera te da djeca koja su imala barem jednog kućnog ljubimca po-stižu bolje rezultate u školi, životu i sl. Ništa čudno, jer razumljivo da djeci od malih nogu treba namet-nuti pojedine obveze kako bi ih barem malim dijelom naučili da vode brigu o sebi i drugima. Kor-njače upravo predstavljaju idealnog ljubimca za najmlađe iz razloga što nisu previše zahtjevne te pre-komjerno ne opterećuju djecu a pretjerano ne utječu ni na kućni budžet. Dovoljno je nabaviti mali akvarij i odgovarajuću hranu, s tim da je nužno poznavati odgovaraju-će potrebe ovih dražesnih plivača.

Izbor odgovarajućeg akvarija i hrane

Za držanje kornjača najpoželj-nije je nabaviti namjenske Friski-es akvarije volumena 5-10 litara s odgovarajućim dekorom i suhim prostorom. Dakle, osim vode kor-njačama trebamo osigurati i suha mjesta na kojima se ovaj ljubimac

povremeno zadržava. Ukoliko pak želimo napraviti akvarij u vlastitoj režiji moramo znati njegove poželj-ne dimenzije. One iznose 26x15x15 cm s tim da se mjesta bez vode osiguravaju postavljanjem ovećeg kamena, pluta ili stiropora u samo središte akvarija. U pogledu izbora hrane svakako je potrebno koristiti specijaliziranu suhu Friskies hranu koja se kornjačama daje u količini od 4-5 listića dnevno. Pored toga, nužno je uz navedenu hranu povre-meno davati i biljnu hranu (skuhan listić blitve i sl.) kao i komadiće sirovog mesa. Navedena hrana se daje jedanput tjedno i to prven-stveno za starije kornjače. Spome-nimo još da kornjače u prvoj godini života obično teže oko 15 grama i dostižu duljinu 45 mm, s tim da uz dobru njegu ovi ljubimci mogu do-segnuti i do 30-tak cm.

Zanimljiv je i podatak da kor-njače rijetko obolijevaju, s tim da ne smijemo zaboraviti da se radi o tropskim životinjama. Stoga, tije-kom zime akvarij trebate premje-stiti blizu nekog izvora topline ili pak možete nabaviti grijač s termo-statom. S druge strane, u ljetnom razdoblju vodu nije potrebno zagri-javati mada je treba promijeniti čim se malo zaprlja. Obično se voda mi-jenja svaka tri dana s tim da obave-

zno treba odstajati prije ulijevanja u akvarij.

Za sve dodatne informacije mo-žete se obratiti u naš Agrocentar Sjemenarna u Mostaru u kome se nalazi i kompletan ZOO program s potrebnom opremom za cjeloku-pnu akvaristiku. Kod nas se najče-šće prodaje kalifornijska ili crve-nouha kornjača. Za njeno držanje preporuča se temperatura vode od 24-26oC.temperatura vode ljeti ne

smije prelaziti 27o C a zimi ne smije biti ispod 20o C. Prosječno žive 30-50 godina. Mogu narasti do veličine 30 cm, a spolnu zrelost dostižu u dobi od 2 do 5 godina.

Kalifornijske kornjače imaju ne-pokretan jezik i ne mogu žvakati hranu stoga hranu uvijek vuku u vodu kako bi je omekšale i lakše kidale. Kalifornijska kornjača spa-va pod vodom ili između kamenja zatvorenim očima.

25


Veliki izbor akvaristike u Zoo-shopu Sjemenarne

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Pčele kroz zimuTijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem temperature svojeg tijela i unutar košnice

Prodori toplog vjetra i iznad prosječne temperature tije-kom studenog s jedne strane

su dobrodošli pčelama za pročisne izlete, a s druge strane, gotovo sva-kodnevno raspuštanje i ponovno oblikovanje zimskog klupka uzro-kovalo je povećanu potrošnju meda i stvaranje većih količina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom teže izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove zime potrebno češće pratiti zalihe meda i provjeravati košnice. Nakon tre-

tiranja protiv varoe pčelama mo-ramo osigurati što veći mir u pčeli-njaku tijekom zimskih mjeseci.

Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama unutar košnice se svejedno odvijaju pro-cesi zagrijavanja. Tijekom zim-skog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održava-njem određene temperature svojeg tijela i unutar košnice. Proizvodnja topline sagorjevanjem meda ima i određene popratne produkte, kao što su u ovom slučaju vodena para i ugljikov dioksid. Pčele snižava-

nje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskim temperaturama mora-ju se međusobno udružiti kako bi mogle preživjeti, a početkom ka-lendarske godine i produženjem svjetlosnog dana početi njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pčela nije u potpunosti razjaš-njeno. One nemaju veliku mišićnu masu niti obilno krzno koje bi pro-izvodilo i sačuvalo toplinu. Također razdoblje zime ne provode u stanju

sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proizvodnje topli-ne. Sigurno se zna da ugljikohidrati koji su uskladišteni u tkivu i hemo-linfi u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se unosi preko spleta dušnika predstavlja visokoenergetsko go-rivo za aktivnost mišića. Usljed te aktivnosti stvara se toplina koju pčele kao zasebne jedinke nisu u stanju zadržati nego veći dio ne-kontrolirano odlazi u okolinu.

Stvaranje toplineJedna pčela samostalno proi-

zvodi toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otpuštanjem mišića, najviše letnih. Kada se oni u potpunosti stežu i otpuštaju, po-dižu krila i omogućavaju pčeli lete-nje. U hladno doba godine pčela te mišiće može brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trešnje pčele koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika te stvaranje topline pčele kao jedinke uz otpuštanje ugljikova dioksida.

„Upravljanje“ toplinomAktivnost pčela izravno ovisi o

temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 °C pče-le ne komuniciraju s prirodom, ne izlaze na leto niti iz košnice. Kod viših temperatura, od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a optimal-na je temperatura između 16 i 32 °C. Kod snižavanja temperature i dola-skom hladnoća pčele se posebno organiziraju unutar same košnice i stišću u kuglasti oblik koji se na-ziva zimsko klupko. Kada tempe-ratura okoline padne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje pčela na jed-nom mjestu. To mjesto je u početku

26


hladnijeg zimskog razdoblja smje-šteno u sredini košnice, na dijelu saća iz kojeg je izašlo posljednje le-glo. Sa strana je okruženo peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u prostoru praznog saća, rubovima dodiruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najče-šće ima oblik nepravilne kugle pa podsjeća na izduženu loptu.

Takav je okruglasti oblik naje-konomičniji za održavanje topline zbog toga što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, od-nosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreću prema sredini, a one iz sre-dine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela podrhtavanjem mišića krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozva-ne ventilacijske kanale. Pri nižim temp. klupko se stišće i na taj način smanjuje svoju površinu u odnosu na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klupka, ne-ovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka , dok nema legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana prema sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pčele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena toplina prenosi se prema rubovima na pčele koje ju ne mogu dovoljno i samostalno proizvesti. Uz to, oko dvije treći-ne pčela iz klupka prekriju prazne stanice saća i stvore tisuće prostora

nepomičnog zraka koji je vrhunski termoizolator. Na taj način štede dragocjenu toplinu.

„Tijekom zimovanja pčele mogu napustiti klupko i zbog uznemiravanja. Tako udarci u postolje, košnicu ili krov uzro-kuju naglo pokretanje pčela, komešanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele otpuštene iz klupka lutaju košnicom koja je mnogo hladnija od topline koju pru-ža klupko. U tom lutanju neke se previše udalje od klupka, podhlade te takve promrzle ne-maju dovoljno snage za povra-tak i ugibaju. Zbog toga se stalno naglašava potreba za zimskim mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimo-vanja dovodi do nepotrebnog kretanja unutar košnice i mo-gućeg ugibanja pčela zbog hlad-noće“.

Na rubovima klupka pčele su gla-vama okrenute prema sredini, a ti-jela su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlačice na tijelu međusobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i do-datno gubljnje topline. Na tempera-turama okoliša od 6 do 8 °C sve su pčele stisnute u kompaktno klupko. To je i preporučljiva temperatura za

zimsko tretiranje protiv varoe ok-salnom kiselinom. Kada tempera-tura raste pčele se u klupku pona-šaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko se raspušta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje po-drhtavanje kao pojedinačno stvara-nje topline. Pri još višim temperatu-rama pčele počinju napuštati oblik kugle i kreću po košnici.

(Prenešeno iz Gospodarskog lista)

Izgled zimskog klupka pčela

Zimsko klupko pčela unutar košnice

27


Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

Viktorijin cvijet - bazen za djecuViktorijin cvijet nije toloko poznat kao

amazonski viktorijin cvijet (V. amazoni-ca), no često se uzgaja. Uspijeva, naime, već pri temperaturi vode od 20 do 25oC, dok je vrsti V. amazonica potrebna temperatura od 27 do 30oC što se ne može uvijek zajamčiti niti u tropima. Vrsta V. amazonica imaju listove velike do 2 m čiji je rub visok samo 4-10 cm. Listovi obiju vrsta mogu izdržati teret malog djeteta. Uzgaja se i križa-nac između obaju ovih vrsta. U tropima nalazimo i brojne vrste pravih ploča (Nymphaea). Naročito je omiljena plava vrsta N. caerulea iz Afri-ke i žarkocrvena N. rubra iz Indije sa svojim uzgojnim oblicima.

Papar - nezamjenjiv začinPapar je najznačajniji začin, u Europi po-

znat možda i prije rimskog doba. Crni papar nastaje fermentacijom ubranih nezrelih plodova koji ostaju zeleni ako ih se brzo osuši ili konzervira. Kod bijelog papra radi se o košticama zrelih plodova. Sušeni zreli plodovi daju ružičast papar koji se često miješa s peruanskim paprom. Od ukupno 2000 vrsta pa-pra, veliki broj njih se uzgaja. Tako se koriste i plodovi afričkog papra (P. guineense), bengalskog (P. longum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod betle papra (P. betle) koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum) priprema se u Polineziji opojni napitak.

Durijan- ne u javna sredstva prometaNiti jedan plod ne razdvaja ukuse i mi-

šljenja kao durjan. Naime, plodovi imaju toliko oštar smrad da se ne smiju prevoziti u sredstvima javnog prometa. Smiju se pre-voziti samo u zrakonepropusnoj ambalaži. Mnogim je ljudima loše i od samog mirisa. S druge strane, sjemena ljuska se smatra jednom od najvećih delikatesa jugoistočne Azije. One se obično jede sirova-prvenstveno na otvorenom, no postoji čitav niz pripravaka-čak i ledena krema od durjana. Svježi plodovi čuvaju se tek nekoliko dana.

Kako papigu naučiti govoritiPtica ne zna što govori nego samo imiti-

ra čovjekov način komuniciranja. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica, no brzo uči i crvena amazona, tamnocrvena ara, nimfa, žako. Brbljava papiga Winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se drže u paru radi-je se druže nego što uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti.

Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvorPlava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz

porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visina-ma iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroi-stočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azi-je. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.

30

Zanimljivosti Nagradna križaljka

Autor:Mariofil

Soldo

Pustiti korijene u zemlju X

Rječnik imena,

imenoslov

Izraelska strojnica

Američka glumica Cattrall

Ždrijebe (omak)

“Reportserial

number”

Ljetovalište kod Opatije

Želučani ferment

Vrstaleptira(mn.)

Biblijsko pleme divova

Kokoda-kanje

Češki pisac, Alois

Junački spjev

Emanuel odmila

Slabo provo-di struju

Piće

Bilo koliko

“Tona”

Rimski kućni duh

Tanak listić metala

“Taksa”

Tava za prženje jaja

Privid,pričin

Protječe kroz Zagreb

Aranka Njirić

Državni proračun

Celjskatvornica posuđa

Ptice grabljivice

Druge, ostale

Glumica Majić(sada časna sestra)

Pia Zadora“Auto-klub”

Tvornica plina

Nastajanje, postajanje

[email protected]

PICorgansko gnojivo za

lisnato povrće

Biorexorgansko

gnojivo za povrtnekulture

Phenixnamjensko gnojivo za

voćke i vinovu lozu

Fruttoortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

namjensko gnojivo

za masline

Biolivo

ORGANSKA GNOJIVA

[email protected]

ORGANSKA GNOJIVA

organsko gnojivoza povrtne kulture

organsko gnojivoza lisnato povrće

univerzalno gnojivoza sve poljoprivredne

kulture

namjensko gnojivoza masline

namjensko gnojivoza voćke i vinovu lozu

PICBiorex

FruttortoPhenix Biolivo

Za 10-15 litara vode

Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije

Documents

Green Garden Broj 83 Novembar Decembar 2012