UVOD

Uovom seminarskom baviću se Grčkom mitologijom, nastanku bogova, njihovim osobinama, kultovima, mitovima, vezam i svemu što ih krasi i čemu su se ljudi pre diveli i čega su se bojali.

1

1.1 ZEVS

Zeus

Zeus (Ζεύς) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Njegova je žena ujedno i njegova sestra Hera, ali je imao vrlo mnogo potomaka s ostalim boginjama i smrtnicama. Zeusov je pandan u rimskoj mitologiji Jupiter

Karakteristike Zeus ima osobine indoeuropskog božanstva svetlosti i neba koje "vedri i oblači", ljuti je gromovnik koji gađa munjama; dobri bog koji daje kišu.Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg je uvek držao pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovo obličje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde.Zeusovo najdraže drvo bio je hrast simbol snage. Također su mu posvećivana maslinova stabla.

Epiteti:· Olympios - označavalo je Zeusovo kraljevanje kao vrhovnog boga Olimpljana, a i na panhelenskom festivalu u Olimpiji· Panhellenios - Zeus svih Helena, posvećen mu je poznat Eakov hram u Egini · Xenios - zaštitnik gostoljubivosti i gostiju, spreman osvetiti se svakome tko učini nešto nažao strancu · Horkios - čuvar zakletvi, otkriveni bi lažljivci morali napraviti Zeusov kip, najčešće u Olimpiji · Agoraios - pazio je nad poslovima i samom agorom te kažnjavao nepoštene trgovce Kult

Zeusov hram u Olimpiji

Olimpijaje bila središte svih onih koji su htjeli častiti svog vrhovnog boga. Ondje su se održavale i poznate Olimpijske igre. Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, od ostataka žrtvovanih životinja.Ovdje je bio i Zeusov kip u Olimpiji, jedno od sedam svetskih čuda Božanski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato ukrašen zlatom i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar Fidija, a Grci su smatrali nesretnim onoga tko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.

2

1.2 Mitologija

Rođenje Kron je naučio od svojih roditelja da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao što je on to učinio svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (znan kao omphalos = "kamen"). Također je, prema nekim izvorima, progutao i kozu misleći da je Posejdon.

U nekim je inačicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoružani plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plač od Krona. U drugoj inačici mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je bio između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inačica mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja. Postoje još rjeđe priče da ga je odgojila nimfa Kinosura koju je, da bi joj zahvalio, Zeus postavio među zvezde ili pak da ga je odgojila nimfa Melisa koja ga je dojila kozjim mlijekom.

Svrgavanje Krona Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj je inačici mita Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treća inačica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh.Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braćom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila čudovište Tifona kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali je Zeus ipak pobijedio.Na posljetku su pobijedili nakon decenija ratovanja te su se olimpski bogovi dogovorili i izvlačeći slamke raspodelili vlast - Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had podzemni svijet. Zeus i HeraZeusova je žena bila njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeđena njegovim prevarama, ona ga je često ponižavala na sitne spletkarske načine. Iako joj je Zeus poveravao svoje tajne, a katkadi prihvaćao njezine savete, on joj nikada nije potpuno verovao, a ona je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom ako bi ga uvredila preko izvjesne granice.S Herom je imao Aresa, Hefesta, Ilitiju i Hebu, ali neke inačice mita donose da je Hera tu djecu rodila sama, uglavnom zato što je bila ljubomorna jer je Zeus sam na svijet donio Atenu.

3

1.3 Izvanbračne veze

Majka Deca

Ananka

1. Mojre (Srde)1. Atropa 2. Klota

3. Laheza

Demetra 1. Perzefona

Diona 1. Afrodita

Hera

1. Ares2. Ilitija3. Hefest

4. Heba

Eja 1. Ersa

Leta1. Apolon

2. Artemida

Maja 1. Hermes

Metida 1. Atena

Mnemozina

1. Muze (izvorne tri) 1. Aoida 2. Meleta3. Mnema

2. Muze(novijih devet)

1. Kaliopa2. Klio3. Erato4. Euterpa5. Melpomena 6. Polihimnija 7. Terpsihora 8. Talija

9. Uranija

Selena

1. Ersa2. Nemeja

3. Pandija

Talasa Afrodita

Temida 1. Astreja 2. Dika

Majka Deca

Egina Eak

Alkmena Heraklo

Antiopa1. Amfion

2. Zet

Kalisto Arkad

Karma Britomart

Danaja Perzej

Elara 1. Titija

Elektra1. Dardan

2. Jazion

Europa

1. Minos 2. Radamant

3. Sarpedon

Eurinoma

Harite(Gracije) 1. Agleja2. Eufrozina

3. Talija

Himalija

1. Kronios 2. Spartaios

3. Kytos

Jodama Teba

Ija Epaf

Lamija  ???

Laodamija Sarpedon

Leda1. Kastor I Polideuk

2. Helena Trojanska

Mera Lokrus

Nioba1. Arg

2. Pelazg

4

3. Hore Olimpija Aleksandar Veliki

Pluta Tantal

Podarga1. Balije

2. Ksant

Pira Helen

Semela Dioniz

Tajgeta Lakedemon

Talija Palici

Nepoznata majka

Lite

Nepoznata majka

Tiha

Nepoznata majka

Ata

Zeus s lovorovim vencem,

Poznate su i brojne alegorije o Zeusovoj seksualnoj naravi i njegovim djelima. Kad mu je majka Reja, predvidjevši kakve će sve nezgode izazvati njegova pohlepna priroda, zabranila da se ženi, on joj je ljutito zapretio da će je silovati. Ona se na to smesta pretvorila u otrovnu zmiju, ali Zeusa ni to nije obeshrabrilo nego se i on pretvorio u mužjaka te je, savivši se oko nje u nerazrješiv čvor, ostvario svoju pretnju.Zeus se upuštao u brojne afere, ali se često bojao Herinih reakcija te svojim izabranicama dolazio u raznim obličjima. Europi je došao u obličju bika, Ledi kao labud, Kalisti je došao u obličju Apolona/Artemide, Danaji, Perzejovoj majci, stigao je u obličju zlatne kiše.Upuštao se u veze i s muškarcima, a najpoznatiji je mit o Ganimedu kojeg je u obličju orla doveo na Olimp da mu postane ljubavnikom i vinotočom Unatoč brojnim slabostima karakterističnima za posve običnog čovjeka, Grci su ovog vrhovnog boga posvuda obožavali, posebno u Dodoni i Olimpiji. Od svih potomaka najdraži mu je bio Heraklo kojeg je posmrtno uzvisio na Olimp kao božanstvo

Svrgavanje Zeusa

Zeusov je otac Kron svrgnuo svoga oca Urana a to se isto trebalo dogoditi i samome Zeusu. Eshil u svome Okovanom Prometeju donosi da je Prometej znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, ali nije htio to reći. To je bio još jedan razlog njegova kažnjavanja stoga ga je Zeus okovao za stenu gdje mu je orao, Zeusov simbol, kljucao jetru koja bi, budući da je bio Titan, svakoga dana bila obnovljena.

Prometej

5

2.1 HERA

Hera (grč. Ἥρα, Hêra; Ἥρη, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = "volooka".

Karakteristike Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prestolju okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti.Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli paunovi, životinja koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom. Poslije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. Također je bila božica goveda, a zvana je i volookom Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.

Kult

Herin hram u Agrigentu na Siciliji

Hera je često bila štovana, pogotovo u Argu kao argijska Hera (Hera Argeia), a svetište joj je bilo između Arga i Mikene gdje su se održavale svečanosti Heraia. U Homerovoj Ilijadi Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada Arg, Sparta i Mikena. Njezino je drugo svetište bilo na Samu, a hramovi su se nalazili u Olimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i otoku Delu.U Eubeji slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat kravama, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.

2.2 Mitologija Herin otac bio je Titan Kron. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila boginja što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom želucu. Zeus je bio najmlađi Kronov sin. Izjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka Reja sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome.

6

Jupiter i Junona (Zeus i Hera)

Heraklo Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu, u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu "Herina slava", da bi ublažili Herin gnjev.Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.Jedna priča govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo Mliječnu stazu.Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Jedna inačica mita govori i da su se Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od diva koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer Hebu za ženu.

2.3Herina ljubomora

Dioniz Dioniz je bio sin Zeusa i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši Titane da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, oni su pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova srca koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u Semelinu maternicu. Zato je on dvaput rođen.Druga verzija priče kaže da se Hera (saznavši za Semelinu trudnoću) prerušila u staricu te ju nagovorila da zatraži od svog ljubavnika da joj se prikaže u svom pravom liku. Zeus je nakon dosta moljakanja pristao, ali su munje koje ga prate ubile jadnu Semelu pa je Zeus uzeo plod iz njezine utrobe i stavio ga u sebe gdje je Dioniz bio dok se nije potpuno razvio.Ija Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu.

Gerana Gerana je bila kraljica Pigmejaca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u ždrala i izrekla da će te ptice uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.

7

3.1 POSEJDON

Posejdon (Neptun)

Posejdon (grč. Ποσειδῶν, Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat. Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun.Etimologija Posejdonovo ime vjerojatno je izvedeno od grčkih riječi ποσις = "muškarac", "muž" i δα = "zemlja".

Kult

Posejdon

Osim u rimskoj mitologiji gdje je bio štovan kao Neptun, Posejdon je svoje pandane imao i u ilirskoj mitologiji - Rodon te u etruščanskoj - Nethuns.U mikenskoj je kulturi bio štovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima. Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje.U Rimu je bio prvenstveno štovan kao bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia

Karakteristike Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju su vukli nilski konji ili obični konji koji su mogli jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama.Njegova je palača bila na oceanskom dnu, sazdana od koralja i dragulja.

3.2 Mitologija

Rođenje i djetinjstvo Posejdon je bio Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su krona i ostale Titane. Prema drugoj inačici mita, Posejdona su odgojili

8

Telhini, stanovnici otoka Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more.

Posejdon i Kenida

Ljubavnici · Njegova žena bila je Amfitrita, Nerejeva i Doridina kći, nimfa i morska božica. S njom je imao sinove Roda i Tritona.· Posejdon se zaljubio u Pelopa, prekrasnog mladića, Tantalova sina. Odveo ga je na Olimp i učinio ga svojim ljubavnikom, prije nego što je to učinio Zeus s Ganimedom. Da bi mu zahvalio za njegovu ljubav, Posejdon je Pelopu dao krilatu kočiju koju je iskoristio u utrci s Enomajem za Hipodamijinu ruku.· Posejdon je također silovao Etru koja je poslije rodila Tezeja.· Imao je vezu s Alopom, a njezin ju je otac zakopao živu. Posejdon ju je pretvorio u istoimeni izvor u Eleuzini.· Posejdon je spasio Amimonu od razvratnog satira, a zajedno su imali dijete - Nauplija.· S Meduzom je imao snošaj na podu Atenina hrama. Zbog toga je Meduza pretvorena u čudovište. Kad je poslije Perzej obezglavio Meduzu, iz njezina su vrata rođeni Pegaz i Hrisaor.· Posejdon je spavao s Kenidom, a potom ispunio njezinu želju i pretvorio je u muškarca - Keneja.· Smrtnica Tira bila je udana za Kreteja, ali je voljela Enipeja, rečnog boga, koji ju je odbijao. Jednog se dana požudni Posejdon prerušio u Enipeja i spavao s Tirom. Potom je ona rodila blizance Peliju i Neleja.· U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila besna i otišla je oprati svoj gnjev u reku Ladon. Posejdonu je rodila kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao boginja s konjskom glavom.

Posejdon i Atena Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom.U drugoj inačici priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran.

9

3.3 Troja

Posejdon ubija Ajanta ml.

Posejdon i Apolon uvredili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam sudjelovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja.U Odiseju Posejdon mrzi Odiseja jer je oslepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na otoku štuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.

10

4.1 HAD

Had (grč. ᾍδης, Haidēs; Ἀΐδης, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je podzemnog svijeta (koji se također naziva Had) u grčkoj mitologiji; Kronov i Rejin sin. Također se nazivao i Pluton (Πλούτων, Ploutōn), a to su ime preuzeli i stari Rimljani za svoj pandan.

EtimologijaHadovo grčko ime najvjerojatnije potieče od aides = "neviđen" (o čemu raspravlja Platon u Kratilu), iz ie. * ni-wid- = "nevidljiv", "neviđen", što se može povezati s njegovom kacigom nevidljivosti.Hadovo ime Pluton prvotno je bilo eufemizam jer su se ljudi bojali izgovoriti njegovo ime. Riječ je označivala bogatstvo, u metaforičnom smislu da Had obiluje dušama, jaucima i suzama. Epiteti su mu također bili i: Clymenus ("zloglasni"), Eubuleus ("koji dobro pogađa") i Polydegmon ("koji mnogo prima").

Karakteristike

Had, rimska kopija grčkog originala, mramor

Za razliku od modernih konotacija kao zlog Hada, nekoć je bio prikazivan više kao pasivan, a ne zao. Njegova je uloga bila da održava ravnotežu.Prikazivan je s kacigom koju mu je dao Kiklop i koja ga je činila nevidljivim. Katkad je posuđivao kacigu i bogovima i smrtnicima, primjerice Perzeju. Sjedio je na tronu od ebanovine. Hadovo oružje bile su vile sa dva zuba kojima je uništavao sve što mu se ne bi svidelo, baš kao i Posejdon sa svojim trozubcem. Znak njegove moći bio je štap s pticom na vrhu s kojim je vodeo sene mrtvih u podzemlje. Njegova tamna kočija koju su vukla četiri potpuno crna konja uvek su izazivala strahopoštovanje. Također je prikazivan s narcisom i čempresom te ključem Hada. Uz njega je uvijek bio i Kerber, višeglavi pas koji je čuvao vrata podzemlja.

11

4.2 Mitologija

Život Had je bio Kronov i Rejin sin, Zeusov i Posejdonov te Hestijin, Demetrin i Herin brat.Kad je odrastao, Zeus je uspio prisiliti oca da povrati svoje potomke, Zeus, Posejdon i Had učestvovali su u Titanomahiji, ratu Titana, a Kiklopi su im darovali oružja: Zeus je dobio munju, Had kacigu nevidljivosti, a Posejdon trozub. U noći prije prve bitke, Had se odšuljao do uporišta Titana i uništio im oružje. Na posljetku su bogovi pobedili, a trojica braće izvlačila su slamke da bi raspodijelili područja vladanja. Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon mora, a Had podzemni svijet.

Vladanje Had je vladao mrtvima, a pomagali su mu demoni koji su ga bespogovorno slušali. Mrtvi nisu smeli odlaziti iz podzemlja, a ni živi dolaziti, jer bi se Had razbesnio. Svi koji su ulazili u podzemni svet uglavnom su junaci: Heraklo, Odisej, Eneja, Orfej, Tezej i Psiha. Nijedan od njih nije bio zadovoljan onime što vidi, a o tome govori i Homer u Odiseji.Nije bio preterano voljen ni od bogova niti od smrtnika zbog svoje tamne i morbidne osobnosti. Premda je Had vladao podzemljem, on nije bio personifikacija smrti. To je bio Tanatos (Thanatos).Kad su Grci htjeli umiriti Hada, lupali su glavama o tlo da bi bili sigurni da ih čuje. Žrtvovali su mu crne životinje, posebice ovce, a moguće je da su postojale i ljudske žrtve. Žrtvena je krv skupljana u jame i bunare da bi bili sigurni da će doći do Hada, a osoba koja je prinosila žrtvu morala je okrenuti glavu. Svakih stotinu godina održavale su se vekovne igre u njegovu čast.

4.3 Otmica Perzefone

Otmica (Prozerpine) Perzefone

Perzefona je bila Zeusova i Demetrina kći. Jednoga je dana brala cveće s nimfama ili pak, prema Homerskim himnama, s Atenom i Artemidom na polju. Odjednom je Had probio tlo i izašao iz podzemnoga sveta te ju je oteo i poveo sa sobom. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Shrvana je Demetra pretvorila nimfe u Sirene jer se nisu umiješale. Demetra je lutala svetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije, bog Sunca koji sve video nije rekao gdje je.Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga sveta. Oženio ju je i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga sveta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Ljudi su molili Zeusa da nešto učini, a umešali su se i ostali bogovi, a i sama je Demetra tražila pomoć.Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je Hermesa da pregovara s Hadom. Određeno je da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji.

12

5.1 ARES

Ares, Villa Hadriana, Tivoli

Ares (grč. Άρης, Arês ili Ἄρεως, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here. Opisan je kao snažan, kao silnik i svađalica. Aresov je pandan u rimskoj mitologiji Mars.

Etimologija Aresovo ime dolazi od grčke riječi αρη = "uništiti" te je on doslovno "uništavač". Druga je mogućnost da dolazi od αρσην = "muškarac".

Karakteristike

Ares

Ares je bio bog ratovanja koje je samo sebi svrhom, radovao se smrti i junaka i običnih smrtnika. Radovali su ga miris krvi, borba, zveket oružja, jauci. Aresa nije zanima uzrok rata, čak ni ishod, bitno je bilo samo ratovanje. Mrzio je ostale bogove, a i svoje roditelje, a posebice boginju Atenu. Smatran je i praocem Amazonki, plemena ratobornih žena.Ares je prikazivan u četveropregu s četiri pastuha osedlana zlatnim sedlom koja rigaju vatru. Nosio je bakreni oklop, kacigu i koplje ili eventualno štit.Njegove su svete ptice orao, djetlić i strvinar. Najdraža mu je životinja bio pas te su crni psići često bili žrtvovani njemu u čast u Sparti. Katkad je prikazivan i sa zmijom.Dim i Fob (Deimos i Phobos) bili su njegova djeca s Afroditom, a označavali su užas i strah. Također je uz njega bio i Kidem, demon zveketa bitke. Homer u Ilijadi spominje da je sestra i društvo smrtonosnog Aresa boginja nesloge i razdora Erida, a također i Enija, boginja ratnog klanja.

13

5.2 Mitologija

Osnivanje Tebe Ares je bio osnivač Tebe i praotac vodenog zmaja kojeg je ubio Kadmej. Od zmajevih je zubiju nastala rasa boraca, Aresovih potomaka. Da bi se umilio Aresu, Kadmej je oženio Harmoniju, Aresovu i Afroditinu kći. Zbog Harmonije, sve je dovedeno u sklad i osnovana je Teba.

Ares i Afrodita U Homerovoj Odiseji Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio olimpskome veću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene ljubavnike. U točno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je olimpske bogove i boginje da vide par. Boginj su odbile, ali su bogovi došli i komentirali Afroditinu ljepotu te da bi rado menjali mesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najverojatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu.U drugoj je inačici priče Ares postavio Alektriona da ih čuva, no on je zaspao. Ares ga je poslije pretvorio u pijevca tako da je osuđen svaki put najavljivati izlazak Sunca.Uz Dima i Foba, Afrodita mu je rodila i Erosa i Anterosa koji su naslijedili Afroditine dobre osobine, a također i kćer Harmoniju.

Ares i divovi Ot i Efijalt, Aloidi, divovi, bacila su Aresa u lance i stavila ga u brončanu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci. Prekrasna je Eribeja, pomajka dvaju divova, rekla Hermesu što su učinili te ga je on spasio, a Artemida je prevarila Aloide rekavši da će se udati za Ota, a to je Efijalta učinilo ljubomornim. Počeli su se svađati, a Artemida se pretvorila u belu košutu i stala između njih. Divovi, ujedno i strastveni lovci, bacili su na nju koplja i tako zapravo ubili jedan drugoga.

Ilijada Homer u Ilijadi opisuje da Ares nema poštovanja ni odanost prema Temidi, pravednosti. Obećao je Ateni i Heri da će se boriti na strani Ahejaca, ali je Afrodita uvjerila Aresa da se bori na strani Trojanaca. Za vrijeme rata, Diomed se borio s Hektorom i vidio Aresa kako se bori na strani Trojanaca te je pozvao svoje vojnike da se polako povuku. Hera, Aresova majka vidjela je njegovo mešanje te je ohrabrila Diomeda da napadne Aresa te je on bacio koplje na nj, a Atena je usmerila koplje u Aresovo telo koje je pokleknulo nad bolom. Ares se vratio na Olimp prislivši Trojance da se povuku.

14

6.1 ATENA

Atena s kacigom, rimska kopija

Atena (grč. Ἀθηνᾶ, Athēnâ ili Ἀθήνη, Athénē; dorski: Ἀσάνα, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. metis). Atenin je pandan u rimskoj mitologiji Minerva, boginja mudrosti.

EtimologijaAtenino je ime možda lidijskoga porijekla. Moguće je da je složenica izvedena od tirenskoga ati = majka i imena hurijske božice Hannahannah uobičajeno skraćivanog na Ana. U mikenskom grčkom na jednom linear B natpisu iz Knossosa piše A-ta-na-po-ti-ni-ja /Athana potniya/ = "dama Atenjana". A također se nalazi i natpis A-ta-no-dju-wa-ja /Athana diwya/ pri čemu diwija znači "božanska".U Kratilu je Platon izveo Atenino ime od A-θεο-νόα (A-theo-noa) = "božji um".

Karakteristike

Atena, detalj s oslikanog svoda,

Atena se rukuje s Heraklom, grčka vaza pronađena u etruščanskoj Italiji, Vatikanski muzej

Atena je prikazivana s egidom, štitom od kozje kože koji joj je poklonio njezin otac Zeus (Atena egidonoša). Tako ju je prikazao i Fidija u poznatome kipu od zlata i belokosti. U njezinu su društvu Nika, boginja pobede, i sova, često na ramenu, kao simbol mudrosti. Prikazivana je s kacigom te štitom na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavetni dar.Atena je naoružana božica ratnica koja je pomagala mnogim junacima, uključujući Herakla, Jazona i Odiseja. Nikad nije imala ljubavnika te je bila znana kao Athena Parthenos (Atena devica), otud je i njezin najpoznatiji hram Partenon u Ateni dobio ime, a po njoj je dobio ime i

15

spomenuti grad-država Atena. Kao zaštitnica grada bila je znana i kao Athena Polias (Atena od grada).Bila je znana i kao Athena Promachos kad je vodila bitku, Athena Ergane kao zaštitnica obrtnika, a vrlo često kao Παλλάς Αθηνά - Atena Palada. Epitet je izveden iz imena moćne osobe Palada. Atenjani su je jednostavno zvali - he theos - božica.Nekoć je možda bila božica ptica, a možda i sova. Njezin je krilati štit možda predstavljao tu ulogu. U trećem pevanju Odiseje Atena se pretvara u orla. Na staroj je grčkoj lončariji prikazivana s krilima. 6.2 Mitologija

Rođenje Atena drži sovu.

Atena se rodila iskočivši naoružana iz Zeusove glave. Sama priča o porijeklu dolazi u nekoliko inačica, a detaljan prikaz donosi Heziod u svojoj Teogoniji. Govori da je Zeus spavao s Metidom, božicom mudrosti i obrta, ali se odmah potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u muhu i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete. te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući Zeusu veliku bol. Zatim je

Prometej/Hefest/Hermes/Palemon minojskom dvostrukom sjekirom rastvorio Zeusovu glavu, a Atena je iskočila u punoj ratnoj opremi. Postala je Zeusova najdraža kći.Atenjani

Takmičenje Atene i Posejdona.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu.U drugoj inačici priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran.Po legendi ona je posadila prvu maslinu, prva u Atiku uvela plug, prva upregla konje. Stari su je Grci toliko obožavali da su djevičanstvo svoje boginje smatrali simbolom nepobjedivosti svoga grada te su zato tajili razne mitove koji pričaju da su je silovali Posejdon i Borej.

Arahna Unatoč istinoljubivoj i pravednoj naravi, samo je jedanput kaznila iz osećaja ljubomore. To govori da je i ona imala svoje slabosti. Naime, princeza Arahna iz Lidije bila je tako vješta u tkanju da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njom. Arahna se hvalila svojom veštinom, a Atena ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se ispriča zbog svoje oholosti. Arahna to nije učinila - izazvala je Atenu na takmičenje.

16

Atena je satkala prizor sukoba Posejdona s Atenjanima, a Arahna je satkala prizor u kojem je ismijavala Zeusa i sve njegove ljubavnice. Atena je bila besna zbog njezine veštine i izbora teme (Atena je Zeusova miljenica). Premda takmičenje nikad nije odlučeno, Atena je dugo i pažljivo promatrala tkaninu ne bi li našla grešku. No nije je našla, stoga ona, puna osvetničke mržnje, iskida pokrivač, a Arahnu pretvori u pauka - insekta kojeg je najviše mrzila, osudivši ga da vječno tka svilu da bi uhvatio hranu.

Palada i Kentaur

Tiresija Mit o poznatome tebanskome vraču Tiresiji govori da je naišao na Atenu dok se ona gola kupala. Atena ga je oslijepila. Njegova je majka Harikla molila Atenu da poništi kletvu, ali je to bilo Ateni nemoguće te mu je zauzvrat podala dar proroštva. Tiresija je postao poznati vrač i prorok.

Odisej Odisejeva je lukavost zadivila Atenu. Pomogla mu je na njegovu putu. Dok se Odisej iskrcao na otoku, ušla je u Nausikajine snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na Itaku. Atena mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Sve to opisuje Homer u svojoj Odiseji.Suđenja Njezino je milosrđe veliko. Kad su na Areopagu stari Grci protiv nekog optuženika glasovali podjednako, ona bi uvek dala presudan glas da se optuženi oslobodi. Ipak, kad jednom stupi u bitku, nikad ne gubi, čak i protiv samog Aresa, jer bolje od njega poznaje strategiju i taktiku; mudri vojskovođe uvek se njoj obraćaju za savet.

17

7.1 AFRODITA

Rođenje Afrodite (Venere)

Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, lepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera.

EtimologijaTradicionalna etimologija Afroditina imena povezuje ga s grčkom riječi aphros = "pena", tako je Afrodita "rođena u morskoj pjeni". Verojatnije je da je ime feničkog porekla.

Rođenje Njezino je poreklo nejasno. Prema Homeru, ona je bila kći vrhovnog boga Zeusa i boginje kiše Dione.Prema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran, nakon što mu je njegov sin Kron odsekao genitalije kamenim srpom. Potom je izašla iz mora na otok Cipar.U drugim pak mitološkim izvorima piše da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa bila boginja mora.

Uloga Zahvaljujući svojoj lepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih boginja. Ni bogovi, ni ljudi joj nisu mogli odoleti. Osim toga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica: Harite (boginje ljupkosti i ljepote), Hore (boginje godišnjih doba), Peitu (boginju udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (boga ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko nije mogao umaći.

Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je bila vrlo cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo je bila pomalo nestalna, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Katkad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: ciparskom kiparu Pigmalionu oživjela je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na bojištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mržnja je rođena sestra ljubavi.Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je do toga da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo. Ali sama nije imala sreće u ljubavi: nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije bio sretan. Zeus joj je za muža odredio najneuglednijeg, hromog i vječito oznojenog božanskog kovača Hefesta. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga rata Aresa, s kojim je imala petero djece (Erosa, Anterosa, Dima, Foba i Harmoniju), zatim kod boga vina Dioniza (s kojim je imala sina Prijapa), uz ostale i kod boga Hermesa. Utjehu je tražila i kod običnih

18

smrtnika, dardanskog kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i kod lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.

7.2 Trojanski rat

Afrodita (Venera) daje Parisu Helenu za ženu.

Od njezinih upletanja u veće događaje iz sveta mitova, najdalekosežnije je posledice imala njena naklonost prema sinu trojanskog kralja Prijama, mladom Parisu. Kao nagradu za to što joj je u sporu s boginjama Herom i Atenom dao prvenstvo u lepoti, obećala mu je najlepšu od svih smrtnih žena. Ta žena, po nepodeljenom mišljenju bogova i ljudi, bila je Helena iz Arga, žena spartanskog kralja Menelaja.Afrodita je pomogla Parisu da odvede Helenu u Troju. Menelaj se nije htio odreći svoje žene i tražio je da mu se vrati. Budući da je Paris to odbio, Menelaj je uz pomoć svog brata Agamemnona, moćnog mikenskog kralja, podigao sve ahejske kraljeve u kazneni pohod protiv Troje. Pod Agamemnonovim vođstvom otplovilo je sto tisuća Ahejaca preko mora i napalo Troju.Afrodita je, naravno, pomagala Trojancima, ali borba nije bila njezina jača strana. Bilo je, na primjer, dovoljno da je okrzne koplje ahejskog vojskovođe Diomeda pa da plačući uzmakne s bojišta.

19

8.1 APOLON

Apolon, likijska skulptura u Louvreu rimska kopija grčkoga originala

Apolon (grč. Ἀπόλλων, Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije. Zeusov je i Letin sin te Artemidin brat blizanac. Epitet mu je Feb (Phoebos).

EtimologijaApolonovo grčko ime možda je izvedeno iz prethelenske složenice Apo-ollon povezane s arhaičnim glagolom 'Apo-ell- koji je doslovno značio "onaj koji se pregiba", odnosno "onaj koji tjera" - Apolon je tjerao zlo, bolesti i nesklad.Plutarh donosi da pollon = mnogo, a prema tome je Apollon negacija mnoštva.Hesihije povezuje ime s dorskim απελλα (apella) = "skupština", tako da bi i Apolon mogao biti bog političkog života.

Karakteristike Apolon je bog medicine, liječenja i streličarstva, ali i nositelj smrtne pošasti. Također je bog proroštva i kolonizacije. Vođa je Muza (Apollon Musagetes) te pritom i bog muzike i poezije. Pjevale su mu se himne zvane peani. Bio je zaštitnik brojnih proročišta i hramova, a posebno se ističu Delfi i Del. Poslije je preuzeo i identitet Helija kao bog sunca (Apollon Helios).Ljudi su ga poštovali jer je bio bog svetlosti i Sunca bez čega život ne bi bio moguć, a također i zato što je bio bog sklada i lepote, koji čine život smislenim. Ideal je grčkoga kurosa, skladnog, razvijenog i lepog mladića. Apolon je štitio ljude, liječio ih, brinuo se za njih, nagrađivao dobro i kažnjavao zlo. Bio je i bog streličarstva, a njegove strijele nikad nisu promašile metu, pogotovo kad su kažnjavale zlo i nosile kugu. Bio je i bog proročanstava u kojima je ljudima objavljivao Zeusovu volju preko proročica, posebice Pitije i Sibile.

Svete Apolonove životinje:· labud (prije nego što je bio rođen, otok je bio okružen labudima) · skakavac (simbol pjesme) · vrana (dojavila mu je prijevaru njegove ljubavnice Korone) · zmija (simbol proroštva i liječništva) · grifin - mitološka stvorenja s izgledom lava i orla · vuk · dupin · sokol · gavran · miš

Apolonovi atributi

20

· luk i strijele · lira ili kitara (simbol boga umjetnosti) · lovorov vijenac · tronožac kao simbol njegovih proročkih moći

Apolon je često bio simbol sklada, pogotovo u literaturi, a bio je i kontrast Dionizu.

8.2Mitologija

Rođenje Kad je boginja Hera saznala da Leta nosi djecu njezina muža Zeusa, bila je besna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dve su stene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno oceana da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.Hera je otela Ilitiju, boginju rađanja, da bi sprečila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a boginja je uspela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga meseca posle bili njemu posvećeni.

Život Kad je Apolon odrastao, vjerni su mu pratitelji bili zlatna lira i srebrni luk. Krenuo je u Delfe da bi se osvetio Pitonu koji je progonio i pokušao silovati njegovu majku. Našao ga je u jednoj uvali pod Parnasom i ubio ga strijelama, a njegovo je tijelo zakopao u zemlju. Tada se ta zemlja zvala Pito, a on joj menja ime u Delfi, da se za njega više nikad ne bi čulo. No, proročice su se često nazivale - Pitijama. Na mestu pobede utemeljio je i poznato svetište. U toj je uvali bio i izvor koji je emitirao pare koje su pomagale proročicama da padnu u trans.Kad je Zeus pogodio munjom Asklepija, Apolonova sina, zbog uskrsnuća mrtvaca, Apolon je za osvetu ubio Kiklopa koji je tu munju izradio. Umesto da bude zauvek prognan u Tartar, po Zeusovoj je zapovedi otišao u Tesaliju i služio kod dobrog Admeta kao običan pastir. Apolon je bio zadivljen Admetovim gostoprimstvom te je učinio da mu sve krave donose blizance, a također mu je pomogao da osvoji ruku princeze Alkestide, Pelijeve kćeri. Još je i uverio Mojre da ga poštede smrtiKad se bližila zima, odvezao bi se svojim kolima upregnutim labudovima u Hiperboreju gdje vlada večno proleće. Proljeće i ljeto provodio je u Delfima, a jesen i zimu u toj zemlji, a katkad i na Olimpu.Apolonov je dolazak na Olimp donosio radost i dobro raspoloženje. Dolazio je kao vođa Muza, svirao bi liru, a nitko mu nije bio ravan te bi čak i Ares uzdahnuo na njegovu svirku. Apolon i Artemida bili su Zeusovi miljenici, a to je bio razlog ljubomore drugih bogova.

21

8.3 Trojanski rat

Paris stavlja oklop, a Apolon ga gleda.

Apolonovom strijelom započinje i Homerova Ilijada. Naime, Apolon šalje strijele koje nose kugu na grčke tabore za vrijeme Trojanskog rata, zato što je Agamemnon uvrijedio Apolonova svećenika Hrisa otevši mu kćer. Hriseida je vraćena, ali je Agamemnon kao nadoknadu uzeo ljupku Briseidu, Ahilejevu robinju i družicu. Ahilej bjesni i to postaje glavni motiv Ilijade - Ahilejeva srdžba.Kad je Diomed ozlijedio Eneju, Apolon ga je spasio, nakon što je to pokušala učiniti i Afrodita, ali je Diomed i nju ozlijedio. Apolon je zatim zavio Eneju u oblak i prenio ga u Pergam, svetište u Troji.Apolon je pomogao Parisu da ubije Ahileja tako što je vodio strijelu iz njegova luka u Ahilejevu petu, jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Jedan je mogući uzrok taj da je Ahilej ubio Troila, Apolonova i Hekabina sina na Apolonovu oltaru u hramu.Ljubav

Marsija Marsija je bio satir koji je izazvao Apolona na glazbeno natjecanje. Pronašao je aulos, puhački instrument, na tlu gdje ga je ostavila Atena koja ga je izumila, ali i odbacila jer joj je napuhavao obraze. Na natjecanju je Marsija izgubio i bio živ oderan u pećini zato što se usudio izazvati boga. Njegova se krv pretvorila u istoimenu rijeku. Druga inačica priče govori da je Apolon svirao svoju liru naopako, a to Marsija nije mogao s aulosom te je izgubio pa ga je Apolon objesio za stablo i živa oderao.Pan Kad je Pan stekao iskustvo da bi se njegova glazba mogla uspoređivati s Apolonovom, izazvao je Apolonova na natjecanje u vještini. Tmol, planinski bog bio je izabran da odluči tko je bolji. Pan je svirao na svojim sviralama svoje rustikalne melodije koje su zadovoljavale i njega i njegova suputnika kralja Midu. Potom je Apolon počeo svirati liru, a Tmol je odlučio da je Apolon pobijedio svojom prekrasnom svirkom, no Mida se nije htio složiti sa sučevom odlukom. Apolon nije mogao slušati njegovu žalbu te mu je stvorio magareće uši.

22

9.1 DIONIZ

Dioniz

Dioniz (grč. Διώνυσος, Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Također je poznat kao Bakho i u grčkoj i u rimskoj mitologiji. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jakhus ili Zagrej.

Etimologija Dionizovo grčko ime izvodi se od riječi Dios - genitiv imena Zeus i nysos - tračke riječi za sina. Druga je mogućnost da se dovodi u vezu s Nisom - nimfom koja ga je dojila ili planinom gdje su ga posetile nimfe Nisijade koje su ga nahranile i učinile besmrtnim, kako im je zapovedio Hermes.

Kult Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi bossoris, lisičje krzno, koje simbolizira novi život.Dionizijski misteriji ostali su jedni od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi istoričari vjeruju da je Dioniz sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Trakije ili Frigije, kao što je Sabozios.Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja Zeus odnosi Dioniza u zemlju nimfa Nisaida. Grčki koncept gdje se zemlja Nisaida nalazi dopušta da ona bude Anatolija, Libija, Etiopija, Arabija. Sve u svemu to nam sugerira da je namerno postavljen u magičnu, daleku zemlju.Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u Mikeni i minojskoj kulturi. Dioniz je u kulturi Grčke i njezinih prethodnika dugo prisutan (prije 1500. p.n.e.), no uvek ostaje donekle stran.Tipična dionizijska obeležja jesu bik, zmija, bršljan i vino. Dioniz ima snažnu povezanost sa satirima, kentaurima i silenima. Satiri su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza. Heziod ih naziva braćom planinskih nimfa te Kuretesa, no beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sledbenici Dioniza, njegove su sljedbenice menade. Satiri nisu besmrtni, nego mogu umreti. Seleni su tek stari satiri.U grčkim je gradovima ulica spajala kazalište i Dionizov hram, što je omogućavalo održavanje svečanih procesija koje su sjedinjavale kult u hramu i proslavu u kazalištu.

9.2 Mitologija

Rođenje Dolazak Dioniza na svijet donekle je čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu sještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova je majka Selema, kći Kodmusa,

23

sina kralja Fenikije i Europina brata. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac Zeus, kralj bogova.Postoji nekoliko inačica priče o Dionizovu dolasku u postojanje, no zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje (uskrsnuće). To ponovno rađanje jest i glavni razlog njegova štovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnuće bili su elementi mističkog otkrivenja.Jedna od priča o Dionizu (iz orfičkih himna) govori kako je Hera, Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgali ga na komadiće te ga gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo srce. Zeus je srce usadio u utrobu Semele i Dioniz biva ponovo rođen.

Mladost Legenda kaže da je Zeus uzeo malog Dioniza i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama Nisaidama, koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je Zeus nagradio stavljajući ih kao Hejade među zvijezde. Nimfe spadaju u veliku obitelj ženskih duhova prirode. Katkad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva te su česta meta pohotnih satira. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi.Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Kibela, u Grčkoj poznata kao Reja, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po Aziji učeći ljude uzgoju i obrađivanju vinove loze. Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u Indiju, za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg)Kao mladić Dioniz je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine, ali je poštedio kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.Olimp

Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na Olimpu je zdesna Zeusu, a pridaju mu se mnogi epiteti:· Megapenthes ("onaj od velike patnje"), · Kissos ("bršljan"), · Oinops ("vino")

Mjesto nastanka Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Hrista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke.Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Arg na granici Mezopotamije i Perzije, ili drevne divlje loze na padinama libijskih planina. Stanovnici Krete preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također verovatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no verovatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.

24

10.1 DEMETRA

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u egipatskoj mitologiji.

EtimologijaDemetrino grčko ime znači "majka božica". Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te da znači "majka zemlja".

Karakteristike Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Atributi su joj:· klas · baklja · mak · zmija · narcis · bubamara · kalathos (košarica voća i cveća) Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cveće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.

10.2 Mitologija

Rođenje Bila je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i njenu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njen ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njen najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orentirano samo na stočarstvo i lov.Sa Zeusom je imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i sina - konja Ariona. S Jasionom je imala sinove Pluta i Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. Jedan retki mit govori da je i Artemida bila njezina kći.

25

Povratak Perzefone.

Otmica Perzefone Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne.Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umešati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cveće. Tako su nastala godišnja doba.

Darovi

Triptolem i Demetra, mramorni reljef iz Eleuzine

Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao Doso. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dečaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.

Demetra i Posejdon U starijem obliku morske boginja, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila besna i otišla je oprati svoj gnjev u reku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.

26

11.1 HERMES

Hermes (Merkur)

Hermes ili Hermo (grč. Ἑρμῆς, Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin. Hermesov je pandan u rimskoj mitologiji Merkur.

Etimologija Za Hermesovo se ime mislilo da dolazi od grčke riječi ἕρμα, herma koja označava kamen; kvadratni ili pravokutni stup s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena.Od njegova su imena izvedene riječi poput hermetičan koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između bogova i ljudi. Na grčkom je hermaion označavalo sretan pronalazak.

Hermes (Merkur)

Karakteristike Hermesovi su simboli peto i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi, torbi, krilatim sandalama i glasničkom štapu - grč. kerykeion s astrološkim simbolom bika ili pak štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.Hermes je glasnik koji prenosi ljudima poruke bogova, najbrži je od svih bogova i odan svome ocu Zeusu. Izumio je vatru i pritom ga možemo usporediti s Prometejem koji ju je donio ljudima. Također je izumio liru i sirinks koje je potom razmijenio s Apolonom. Izmislio je i mnoge vrste utrka i boksački sport te je bio zaštitnik atletičara.Hermes je bio i pratitelj mrtvih u Had. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz Hada i Perzefonu.Isprva je Hermes bio falični bog, prikazivan s bradom i falusom, a poslije je atletski stiliziran.

27

Stalni epiteti · Acacesius (akakijski) · Argeiphontes (ubojica Arga, diva) · Charidotes (koji daje šarm) · Criophorus (ovnonosac) · Cyllenius (rođen na Kileni) · Diaktoros (glasnik) · Dolios (proektant) · Enagonios (vezan uz igre, olimpijske) · Enodios (na cesti) · Epimelius (čuvar jata) · Eriounios (sretonoša) · Psychopompos (pratitelj mrtvih)

11.2 Mitologija

Rođenje Hermesa je rodila nimfa Maja na brdu Kileni u Arkadiji. Maja je bila jedna od Plejada, Atlantova kći.U Homerskim himnama opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali je ono pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u Tesaliju gdje je Apolon držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao kornjaču koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega sjestio kravlja creva i tako napravio prvu liru. Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali se Hermes već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim rečima. Zeus se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru. Apolon je tada postao umetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u zamenu za sirinks Hermesu dao kaducej.Zbog ovog je događaja Hermes zaštitnik lopova.

11.3 Priče

Hermes i Arg

Hermes i Arg

28

Argeiphontes, Hermesov epitet koji označava Argova ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom očiju koji je pazio na nimfu Iju, Zeusovu ljubavnicu, u Herinu svetištu u gradu Argu.Hermes je, na Zeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u paunov rep, a paun je postao Herin simbol.Poslije je Hera nastavila goniti Iju poslavši na nju (bila je u obličju junice) obada da je progoni po svetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do Egipta gdje je štovana kao božica.

Hermes i Perzej Hermes je pomogao Perzeju da ubije gorgonsku Meduzu tako što mu je posudio svoje krilate sandale i Zeusov srp. Također mu je dao kacigu nevidljivosti i rekao mu da je rabi da ga Meduzine besmrtne sestre Gorgone ne bi mogle vidjeti.

Hermes i PrometejEshil je u svom Okovanom Prometeju napisao da je Zeus poslao Hermesa da se suoči s Titanom Prometejem zbog proročanstva da će Zeusa netko svrgnuti s prijestolja. Hermes je grdio Prometeja da je nerazuman, ali mu ovaj ipak nije odao detalje proročanstva.

Hermes kod Kalipso i Odiseja

Ilijada i Odiseja U Homerovim djelima Ilijadi i Odiseji, Hermes je pomogao kralju Prijamu od Troje da se ušulja u ahejsko uporište i suoči s Ahilejem te da ga uvjeri da mu vrati Hektorovo tijelo.U Odiseji je pak poslan da bi Kalipsi izrazio želju bogova da pusti Odiseja s otoka. U desetome pevanju Odiseju daje biljku koja će ga štititi od Kirke.

Ljubav Hermes se zaljubio u Herzu, jednu od tri sestre koje su služile božici Ateni. Njezina je ljubomorna sestra Aglaura htjela spriječiti tu ljubav pa ju je Hermes pretvorio u kamen. Sin Hermesa i Herze zvao se Kefal. Imao je još jednog sina, Keriksa, najvjerojatnije s trećom sestrom - Pandrozom ili sa samom Herzom. S Aglaurom je imao Eumolpa.Ostalo

Hermes je imao još neka pojavljivanja u mitologiji:· pomogao je Orfeju da vrati Euridiku iz Hada. · zaštitio je Dioniza od ljubomorne Here, nakon što je ona ubila Dionizovu smrtnu majku Semelu koja je začela to dijete s Herinim mužem Zeusom · pretvorio je Minjade u šišmiše · od Trija je naučio proricanje i vračanje · odveo je Pandoru smrtnicima i usadio joj snažnu znatiželju

29

12.1 HEFEST

Hefest (grč. Ἡφαιστος, Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan. Etimologija Dorski i eolski oblik Hefestova imena jest (H)aphaestus. Walter Burkert piše da ime a-pa-i-ti-jo na linearnom B pismu iz Knossosa može biti identificirano s njime. Mnogi vjeruju da Hefestovo ime nije grčkog porijekla.Kod Homera Hefestovo ime stoji kao zamjena za vatru.

Karakteristike Danas se na atenskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima.Hefestovi su simboli kovački čekić i par klešta, a katkad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke.U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj nakovanj. Njegov je lik odražavao niži stupanj trovanja arsenom čija je posedica bila šepavost i rak kože. Arsen je dodavan bronci da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača brončanog doba.

12.2 Mitologija

Rođenje i povratak na Olimp Kako i Homer navodi u svojoj Ilijadi, Zeus ga je bacio s Olimpa jer je oslobodio svoju majku Heru koja je bila privezana zlatnim lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao devet dana i noći, a potom je pao na otok Lemnos gdje su ga odgojile Tetida i Eurinoma. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojom sposobnošću bio koristan bogovima. Druga inačica mita govori da je Hera bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svoga potomka te da ga je sama bacila s Olimpa.Hefest se osvetio svojoj majci Heri koja ga je odbila napravivši joj začarano zlatno prestolje koje joj, kad bi se ona sela na nj, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na Olimp i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. Dioniz ga je napio i vratio ga na Olimp na mulinim leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali Afroditu, božicu ljubavi, kao svoju ženu. U drugoj inačici mita, dobio je njezinu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, budući da je on bio najnesigurniji od bogova.

30

12.3 Kovač

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za bogove:· Zeusove munje · Hermesovu krilatu kacigu i sandale · Egid - štit (Zeusov i Atenin) · Afroditin pojas · Agamemnonov štap · Ahilejev štit · Heraklovu čegrtaljku · Helijeve kočije · Erosov luk i strele · Hadovu kacigu nevidljivosti.

Hefestu je pomagao Kiklop, njegov asistent u kovanju. Također je napravio i metalne robote koji su mu pomagali. Njegovu je vatru ukrao Prometej koju je odnio ljudima, a posle je Hefest napravio i ženu Pandoru.

Hefest i Atena Zajedno sa svojim bratom Aresom Herin je i Zeusov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvori tvrde da ga je Hera rodila sama, ljubomorna na to što je Zeus sam rodio Atenu. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njezino oružje, a Atena je također bila zaštitnica obrtnika. Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je seme palo na tlo te se Erehtej rodio iz Zemlje, Geje. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala vunenom tkaninom koju je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali je ona nestala s bračne postelje te je on ejakulirao na tlo.

Hefest i Afrodita Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidelo. Varala ga je s Aresom, bogom rata. U Homerovoj Odiseji Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio olimpskome veću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene ljubavnike. U točno određeno vreme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je olimpske bogove i boginje da vide par. Boginjee su odbile, ali su bogovi došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najverojatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu.

31

13.1 ZAKLJUČAK

Mitologija starih grka je jedna od najstarijih na svetu, a po meni i najlepša. Svako božanstvo je savršeno smišljeno i svakm su podeljene neke osobine koje ga krase i koje ga čine božanstvom. Imali su vreline i mane kao I mai, bili su slični nama a tako i različiti od nas.Svaki bog je imao svoj grad i svoj kult. Grčka mitologija se sastoji od puno mitova I legendi koji je krase i čine tako posebnom i lepom

32

14.1 POPIS LITERATURE

Hesiod,Postanag bogova Teogonija., “filološka biblioteka Dimitrija Savića”,Zagreb, 2005. Narodna biblioteka Dalj

Internet

33