GRKA KULTURA
OLIMPIJSKE IGRE
Kako je Olimpija izgledala nekad
Najvanije igre Grka odravale su
se u gradu Olimpiji na
Peloponezu.
Za vrijeme trajanja igara
prestajali su svi ratovi i sukobi
sveti mir.
Prve olimpijske igre odrane su
776.g.pr.Kr. Koliko su Grcima ove
igre bile vane govori i to to su
od prvih olimpijskih igara Grci
brojali godine.
Olimpijske igre odravale su se
svake etiri godine.
Igre su bile
posveene bogu
Zeusu. U Zeusovom
hramu u Olimpiji
nalazio se ogroman
kip ovog boga koga
je izradio slavni
atenski kipar Fidija.
Kip se ubrajao u
sedam svjetskih
uda. Od hrama su
nam danas preostali
temelji, a od kipa
ba nita.
Natjecanja su se odravala
na ovom stadionu. Grci su
se natjecali u:
- tranju
-- bacanju diska
-- bacanju koplja
-- hrvanju
-- skoku u dalj.
Tijekom sportskih
natjecanja odravana su i
natjecanja u pjesnitvu.
Na olimpijskim igrama mogli su nastupati
samo mukarci. tovie, i u gledalitu su
mogli biti samo mukarci, jer su svi
natjecatelji bili potpuno goli.
Olimpijski pobjednici
dobivali su lovorov vijenac
te su bili slavljeni kao
najvei grki junaci.
PROROITA
Grci su vjerovali da im bogovi
putem sveenika mogu prorei
budunost i sudbinu. Nekoliko
je svetita bilo poznato po
proricanju, pa su nazvana
proroitima.
Nadaleko slavno bilo je
proroite u Delfima u sklopu
Apolonovog svetita.
Sve su sveenice proroice
nosile ime PITIJA.
Ostaci Ateninog hrama u Delfima
Grci su prije nekog
vanog putovanja odlazili
u Delfe upitati Pitiju za
savjet. Polisi su takoer
slali izaslanstva prije
nego bi objavili rat.
Dolazili su i ljudi izvan
Grke.
Pitija je sjedila na tronocu pored vrueg izvora sa sumpornim parama.
Bila je omamljena i samo je neto nerazgovjetno mrmljala. Ostali
sveenici prevodili su Pitijina proroanstva. Te su poruke bogova esto
bile dvosmislene. Tako je jednom ovjeku na pitanje da li da ode u rat
Pitija ovako odgovorila : Ti e otii, vratiti se, nikad u ratu poginuti.
Meutim, ako bi se jedan zarez pomaknuo, proroanstvo bi dobilo sasvim
drugi smisao: Ti e otii, vratiti se nikad, u ratu poginuti.
GRADITELJSTVO
Grci su bili odlini
graditelji. Tijekom tisua
godina sauvali su nam
se uglavnom samo
hramovi posveeni
bogovima, jer su graeni
od kamena i mramora.
Grke su graevine
skladne, lijepe i
jednostavne, a glavni
ukras su im stupovi.
Postoje tri grka stila
gradnje koji se najvie
razlikuju po obliku
stupova: dorski, jonski i
korintski stil.
Atenska akropola svakako je
najuveniji primjer vjetine
grkih graditelja. Tijekom
grko-perzijskih ratova bila
je posve razruena pa je
nanovo izgraena sredinom
5.st.pr.Kr. Glavni arhitekt i
kipar bio je dobar Periklov
prijatelj FIDIJA.
Gore vidite ostatke najveeg hrama
PARTENONA posveenog boici Ateni.
Desno vidite hram EREHTEJON posveen
Posejdonu i atenskom junaku Erehteju.
Zanimljivi su stupovi u obliku enskih
kipova koji se nazivaju KARIJATIDE.
Ulaz na Akropolu, veliko stepenite, naziva se PROPILEJI.
Desno vidite mali hram Atene Nike (Pobjede).
KIPARSTVO
Fidija:Atena Atena Parthenos, kopija
Fidijinog kipa
Za Fidiju ste ve uli.
On je isklesao veliki
kip Atene koji se
nalazio na Akropoli.
Bio je visok oko 8
metara, a Atenin tit,
kruna, pojas i nakit
bili su od istog zlata
(oko 80 kg). Od kipa
nije ostalo nita, ali
nam je njegov izgled
poznat putem kopija
koje su radili kasniji
rimski kipari.
Klesanje reljefa
Mauzol, 4.st.pr.Kr.
Grki su kipari osim
kipova koji su sami
stajali izraivali i
prikaze na kamenim
ploama. To su
reljefi. Reljefima su
ukraavali hramove.
Putem grkih
kipova moemo
vidjeti i kako je
izgledala grka
odjea.
Apoksiomen, kopija prema
Lizipovom originalu
Uz Fidiju, poznati
grki kipari bili su
MIRON i LIZIP. Oni
su najradije izraivali
kipove olimpijskih
natjecatelja.
I inae su Grci rado
prikazivali golo
ljudsko tijelo, muko i
ensko.
Nisu se sramili
golotinje i
smatrali su je
prirodnom.
Naravno, zbog
toga nisu uokolo
hodali goli.
Grki su kipari
postigli
savrenstvo u
svojoj kiparskoj
vjetini.
Poliklet:
Dorifor
Miron: baca diska
Jo dva primjera
kipova
natjecatelja s
olimpijskih igara:
to je jo jedan
dokaz koliko su
bili slavljeni
olimpijski
pobjednici.
SLIKARSTVO NA VAZAMA
U povijesnim izvorima spominju se
slikari fresaka i drugih slika.
Meutim, ono to nam je danas
preostalo su uglavnom samo
oslikane vaze. Pronaene su po
itavom Sredozemlju, svuda gdje
su Grci podizali kolonije ili pak
samo trgovali.
Vaze su obino crne, a likovi
crveni. Rado su prikazivali prizore
iz mitova, prizore iz drama, razna
udovita, olimpijska natjecanja i
posebno rado bogove i junake.
TO SMO NAUILI?
U svoje biljenice kratko redom odgovorite na postavljena pitanja.
1. Kako se nazivaju najpoznatije grke sportske igre? Kada su odrane prve?
2. to su Grci inili prema ovim igrama?
3. to znai sveti mir?
4. Kojem su bogu bile posveene ove igre?
5. U kojim atletskim disciplinama su se sportai natjecali?
TO SMO NAUILI?
6. Gdje se nalazilo najpoznatije grko proroite?
7. Kako se nazivala proroica u ovom svetitu?
8. Kakva su ponekad bila njena proroanstva?
9. to je bio glavni ukras grkih hramova?
10. U koja su tri stila Grci gradili?
11. Kako se zove najvei hram na atenskoj Akropoli?
TO SMO NAUILI?
12. Kako se naziva glavni graditelj i kipar
atenske Akropole?
13. to su karijatide?
14. to su reljefi?
15. Navedi imena dva grka kipara.
16. Na emu se uglavnom sauvalo grko
slikarstvo?
17. Koje su dvije glavne boje ovih slikarskih djela?
GRKO KAZALITE
Dionizijevo kazalite u Ateni -
sjedite uglednog graanina
Grci su utemeljili drame i kazalite.
Odravala su se prava natjecanja
meu piscima drama.
Grke drame dijele se na dvije vrste:
1. TRAGEDIJE ozbiljan sadraj,
glavni junaci na kraju umiru
2. KOMEDIJE aljiv sadraj,
obino ruganje poznatim
osobama i dogaajima
Eshil Euripid
Sofoklo Aristofan pisac
komedija
PISCI TRAGEDIJA
Grko
kazalite u
Epidauru je
najbolje
sauvano.
Grci su svoja kazalita podizali na otvorenom. Na padini breuljka gradili su
kameno gledalite, a u dnu se nalazila pozornica, pa su gledatelji drame gledali
odozgo. Na koju vas dananju graevinu podsjea? Grka su kazalita poznata
i po tome to se glas glumaca mogao jednako dobro uti u posljednjem kao i u
prvom redu gledalita.
Glumac s maskom
U grkom su kazalitu
mogli glumiti samo
mukarci. Dakle, enske
uloge su takoer glumili
mukarci.
Da bi gledatelji mogli bolje
razumjeti predstavu, svi su
glumci nosili maske
(starca, djeteta, djevojke
itd.)
Grke drame pisane su u
stihovima. Izmeu
pojedinih prizora zbor je
pojanjavao dogaaje.
ESHIL: OKOVANI PROMETEJ -
odlomak
Kraj zdravog svoga vida ovjek bijee slijep
i pokraj zdravog sluha isto tako gluh,
a sav je ljudski ivot mutan bio san,
maglovit i bez reda, lud i pobrkan.
I ovjek nije znao to je zidan dom
sunanom svijetlom zrakom divno obasjan,
ni to je drvodjeljstvo, ve ko sitan mrav
u peinama mranim traio je stan.
FILOZOFIJA
Sokrat
Filozofija je, naravno, grka
rije i znai LJUBAV PREMA
MUDROSTI. Ljudi su si
odavno postavljali pitanja o
porijeklu svijeta i ovjeka, o
smislu postojanja. Tek su Grci
od ovakvih razmiljanja stvorili
znanost.
U vrijeme Perikla i
Peloponeskog rata ivio je u
Ateni filozof Sokrat. Sokrat je
pouavao da je osnova
ljudskog ivota vrlina i da
nijedan ovjek ne bi smio initi
zlo niti dopustiti da se ono
dogodi. Sokrat je ivio vrlo
skromno, hodao je bos i
mijenjao odjeu tek kad bi se
poderala.
Nije nita zapisivao, ve je
etao sa svojim uenicima i
poduavao ih razgovorom.
Kasnije su njegove misli
zapisali ba uenici. Atena
je Sokrata osudila na smrt
pod optubom da kvari
mlade i ne tuje bogove, to
nije bilo istina. Sokrat je iz
zatvora mogao pobjei, ali
nije htio i mirno je popio
otrov koji su mu dali. Sokrat
je uio kako uvijek treba
potivati zakone, pa se nije
spasio od smrti i
nepravedne osude
