GRADSKI PROJEKT - Zagreb

GRADSKI PROJEKT

PROSTOR SREDIŠTA

TREŠNJEVKE

IZVJEŠTAJ O PROVEDBI

RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE

GRAĐANA

rujan 2019. godine

GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE

IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAĐANA

GRAD ZAGREB

GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 2



GRAD ZAGREB

GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA

Ulica Republike Austrije 18

10000 Zagreb

[email protected]

PROČELNICA

SANJA JERKOVIĆ

VODITELJ ODJELA ZA STRATEŠKE GRADSKE PROJEKTE

TOMISLAV DUMANČIĆ

AUTORICA

dr. sc.

JANA VUKIĆ

UREDNICA

ARIANA KORLAET

LEKTORICA

DIJANA VLATKOVIĆ

rujan 2019. godine

mailto:[email protected]



GRAD ZAGREB


SADRŽAJ

Uvod ....................................................................................................................................................................... 4

Sociološka studija ................................................................................................................................................... 5

Rezultati rane izravne participacije ........................................................................................................................ 6

Fokus grupe ........................................................................................................................................................ 6

Intervjui .............................................................................................................................................................. 7

Anketno istraživanje ........................................................................................................................................... 9

Zaključci i preporuke............................................................................................................................................. 14

Očuvanje identiteta i autentičnosti tržnice ...................................................................................................... 14

Rješenje prometnog problema ......................................................................................................................... 14

Formiranje kvartovskog središta ...................................................................................................................... 14

Javne zelene površine ....................................................................................................................................... 14

Poželjan oblik participacije ............................................................................................................................... 14

Smjernice .............................................................................................................................................................. 16

Opće smjernice ................................................................................................................................................. 16

Specifične, tematske smjernice ........................................................................................................................ 16

Predstavljanje rezultata ........................................................................................................................................ 18

Planirane aktivnosti uključivanja građana ............................................................................................................ 19

Prilozi .................................................................................................................................................................... 20



GRAD ZAGREB


Slika 1. Ortofoto prostora središta Trešnjevke

Uvod

Svakom pojedincu upravo je njegov kvart bio i ostao značajan, bez obzira kako on izgledao posjetitelju. I, što je vrlo važno, svako je kvartovsko iskustvo individualno, ali i grupno proživljeno.

Ognjen Čaldarović, Urbano društvo na početku 21. stoljeća, 2011.

Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada započeo je s provedbom Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke sukladno čl. 101. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 - pročišćeni tekst).

Gradski projekt podrazumijeva složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad i gdje Grad sudjeluje u njegovoj realizaciji.

Prema temi Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke je nosilac identiteta urbanističke cjeline, odnosno urbani potez grada.

Prostor središta Trešnjevke unutar Gradske četvrti Trešnjevka-sjever koja zauzima 0,9% površine Grada Zagreba (5,81 km2), a u njoj živi 7% stanovništva (55.425).

Trešnjevka-sjever površinom je jedna od manjih gradskih četvrti s velikom gustoćom stanovništva od 9540 st/km2, dok je gustoća stanovništva u Gradu Zagrebu 1232 st/km2.

Graf 1. Udio površine Gradske četvrti Trešnjevka-sjever u Gradu Zagrebu / Udio stanovništva Gradske četvrti Trešnjevka-sjever u Gradu Zagrebu; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske četvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.

Na području Trešnjevke-sjever prosječna starost stanovništva je 42,4 godine i veća je od prosjeka Grada Zagreba koji je 41,6. Kućanstva su najvećim dijelom jednočlana i dvočlana (62,8%), a udio visokoobrazovanog stanovništva je 33,5%.



GRAD ZAGREB


Graf 2. Stanovništvo Gradske četvrti Trešnjevka-sjever prema spolu i starosti, popis 2011.; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske četvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.

Graf 3. Stvarno korištenje zemljišta 2011. u Gradskoj četvrti Trešnjevka-sjever; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske četvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.

Trešnjevka je zagrebački kvart s izraženim kvartovskim identitetom i vezanošću stanovnika za njega. Taj simbolički dio je ono nešto zbog čega je Trešnjevka draga svojim stanovnicima, iako ju istodobno doživljavaju zapuštenom, a što potvrđuju sva ranije istraživanja i sociološka studija izrađena za potrebe Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke.

Sociološka studija

Upravo zbog specifične ljudske dimenzije Trešnjevke, u okviru provedbe Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke je Grad Zagreb, odnosno Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj

Grada naručio izradu Sociološke studije društvenog aspekta prostora središta Trešnjevke.

Graf 4. Procjene kvalitete života anketiranih stanovnika Trešnjevka-sjever u odnosu na druge gradske četvrti u Zagrebu

Sociološku studiju izradila je dr. sc. Jana Vukić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svrha Studije je bila analiza sociološki relevantnih aspekata stanja, problema i potencijala prostora tržnice Trešnjevka, Trešnjevačkog trga te okolnog prostora sa stajališta građana, njihovih potreba i kvalitete njihova života te definiranje smjernica za uređenje tržnice i okolnog prostora u obuhvatu Gradskog projekta Prostor središte Trešnjevke.

Ciljevi istraživanja su bili:

analiza fizičke organizacije i osnovnih značajki javnog prostora tržnice i šireg prostora u obuhvatu projekta te mogućnosti implementacije načela održivosti (socijalne, ekološke i ekonomske)

analiza simboličke razine, odnosno identitetskih značajki gradskog kvarta Trešnjevka

rana izravna participacija građana i analiza stavova građana o navedenome prostoru te o promjenama koje su nužne kako bi se unaprijedila kvaliteta prostora i kvaliteta života na Trešnjevci.

Sociološko istraživanje je provedeno u dvije faze i to kombiniranjem različitih istraživačkih metoda:

prva faza od studenog 2018. do veljače 2019. temeljila se na kombiniranju desk research metode (analiza statističkih podataka i podataka iz ranijih studija i istraživanja) i metode promatranja radi procjene kvalitete javnog prostora

druga faza od travnja do lipnja 2019. temeljila se na kombiniranju metoda fokus



GRAD ZAGREB


grupe, intervjua i ankete, što je ujedno faza rane izravne participacije građana

Studija je objedinila:

1. analizu relevantnih dokumenata (Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine i Strategija razvoja urbane aglomeracije Zagreb i drugih) te dostupnih demografskih podataka, prethodnih istraživanja i prikupljenih podataka o zadovoljstvu i kvaliteti života te stavova stanovnika o uređenju Trešnjevke (izvori: Urbanistička studija dr. sc. Tihomira Jukića, 1998.; Urbanistička i sociološka studija o Trešnjevci iz 2007. Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba o revitalizaciji Trešnjevke te istraživanje dr. sc. Ognjena Čaldarovića 2007.; Urbanističko-arhitektonska studija Borislava Doklestića i suradnika; ostali dostupni arhitektonsko-urbanistički materijali vezani uz Trešnjevku i tržnice te novija istraživanja i interdisciplinarne studije, npr. Akupunkture grada u okviru projekta Zagreb za mene);

2. terensko istraživanje: analizu i evaluaciju sadašnjeg stanja (javni prostor, identitetske i simboličke značajke prostora središta Trešnjevke) kombinacijom metoda promatranja, fokus grupe i intervjua te anketnog istraživanja stavova stanovnika i korisnika tržnice glede uređenja središnjeg prostora Trešnjevke.

Sociološka studija je podloga za definiranje urbanističkih smjernica za uređenje središnjeg prostora Trešnjevke, a utemeljena je na iskazanim potrebama i stavovima građana, posebice njezinih stanovnika i korisnika prostora. Preliminarne sociološke smjernice su oblikovane na kraju prve faze istraživanje, a njihova je valjanost provjerena u drugoj fazi i to terenskim istraživanjem stavova stanovnika i drugih relevantnih urbanih aktera (za navedeni prostor) o potrebama i načinu uređenja trešnjevačkog središta.

U ovome izvještaju je prikaz druge faze istraživanja te smjernica koje su rezultat studije i provedbe rane izravne participacije građana u Gradskome projektu Prostor središta Trešnjevke.

Rezultati rane izravne participacije

Druga faza sociološke studije ujedno je i rana izravna participacija građana u Gradskom projektu Prostor središta Trešnjevke. Realizirana je već opisanom kombinacijom istraživačkih pristupa i metoda kako bi se što bolje istražili problemi i stavovi korisnika tržnice Trešnjevka i okolnog prostora te stanovnika,

građanskih udruga, mjesne samouprave i različitih institucija na prostoru obuhvata Gradskog projekta (obrazovne, kulturne i društvene institucije).

Terensko istraživanje rane izravne participacije građana provedeno je istraživačkom metodom:

intervjua

fokus grupe

ankete.

Kombinacija ovih istraživačkih metoda primijenjena je radi prikupljanja što različitijih podataka o potrebama, stavovima i prijedlozima različitih subjekata preobrazbe prostora središta Trešnjevke. U nastavku su prikazani rezultati istraživanja prema pojedinim metodama.

Fokus grupe

U prostorima Centra za kulturu Trešnjevka su 11. travnja 2019. organizirane dvije fokus grupe sa stručnjacima iz različitih područja, od arhitekture i urbanizma do urbane poljoprivrede i održivosti, predstavnicima građanskih udruga (Sindikat biciklista, Mapiranje Trešnjevke i dr.), institucija (škole s područja obuhvata projekta, lokalna samouprava, tj. mjesni odbori i gradska četvrt Trešnjevka-sjever) i Tržnice Trešnjevka. Pozvano je 17 (Prilog 1.), a odazvalo se 12 dionika.

Slika 2. Provedba fokus grupa 11. travnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka



GRAD ZAGREB


Teme fokus grupa bile su:

sadašnje stanje tržnice i okolnog prostora

prijedlozi za preobrazbu tržnice

prijedlozi za preobrazbu javnog prostora oko tržnice i formiranje središta Trešnjevke

prijedlozi za revitalizaciju šireg područja Trešnjevke-sjever.

Prva fokus grupa imala je jači fokus na uređenje tržnice, nove sadržaje i aktivnosti koje bi tržnica trebala imati nakon uređenja, a druga na uređenje prostora središta Trešnjevke, uključujući i tržnicu.

Trajanje svake fokus grupe bilo je 90 minuta. Službeni poziv na sudjelovanje i tehnička organizacija fokus grupa bili su u nadležnosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, a izbor sudionika i provedba fokus grupa ostvareni su na prijedlog voditeljice sociološkog istraživanja, u dogovoru s Gradskim uredom. Pri izboru sudionika kriterij je bio uključivanje što više različitih dionika te njihovo informiranje o Gradskom projektu.

Odaziv je bio zadovoljavajući te je prikupljeno dovoljno podataka, a svi pozvani su zamoljeni da svoje prijedloge pošalju elektroničkom poštom, neovisno jesu li sudjelovali u fokus grupama ili nisu. I tako pristigli prijedlozi su se obrađivali.

Navode se osnovni zaključci fokus grupa među kojima nema značajnih odstupanja, što znači da su se sudionici fokus grupa usuglasili oko prijedloga za Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke.

Zaključci prve fokus grupe

Trešnjevačku tržnicu je potrebno urediti, istaknuli su kako tržnica ima dušu, ali je neuredna i otežane je prohodnosti

Tržnica bi trebala raditi dulje kako bi kupci nakon posla mogli kupovati svježe namirnice

Potrebni su novi kulturni i društveni sadržaji koji će privući različite skupine korisnika

Potrebno je riješiti problem pristupa tržnici i prometno ju rasteretiti, a kao rješenje za promet u mirovanju se predlaže gradnja podzemne garaže ispod tržnice

Tržnicu je potrebno natkriti, ali ne u cijelosti zatvoriti. Natkrivanjem bi se olakšalo onima koji rade, ali i samim posjetiteljima. Djelomično zatvaranje je predloženo za ribarnice i mesnice čiji bi se prostori trebali zatvoriti poput dućana

Cijene bi svima trebale biti pristupačne

Bilo bi dobro otvoriti prostor, odnosno napraviti kvalitetne prolaze za povezivanje tržnice s okolnim prostorom, primjerice sa

školama u blizini jer bi se time omogućila zdravija učenička prehrana, a uređenjem i novim sadržajima bi se privukli mladi

Prostor oko tržnice bi se trebalo ozeleniti i postaviti klupe za sjedenje kako bi prostor bio što ugodniji

Građane je potrebno educirati o različitim poljoprivrednim programima i projektima te marketingu kako bi se oživjeli mali proizvođači i promovirali domaći proizvodi. Tako bi se privukli i turisti kojima su naše tržnice jako zanimljive

Organiziranjem različitih manifestacija i sajmova tržnice bi se još više približile građanima, a tržnicu bi oživjelo i učinilo mjestom okupljanja, što trešnjevačka treba i zaslužuje.

Zaključci druge fokus grupe

Uređenje Trešnjevačkog trga treba biti strateški cilj za grad Zagreb, a ne samo za kvart

Trešnjevačka tržnica također ima širi značaj od kvarta, ali njezino uređenje nije primarno koliko je prioritetno urediti trg kao mjesto druženja, boravka i okupljanja

Trešnjevci je potreban veliki javni prostor gdje bi se ljudi mogli družiti i gdje bi im bilo ugodno

Trešnjevački trg je prekrasan (potencijal), ali mu nedostaju sadržaji i to je potrebno promijeniti kako bi taj prostor postao mjesto zadržavanja, a ne samo prolaska

Tržnica bi trebala postati urednija, prohodnija i natkrivena

Tržnici su potrebni novi sadržaji koji će privući više ljudi

Na području Trešnjevačkog trga potrebno je riješiti prometne probleme, odnosno prometnu zagušenost

Potrebno je napomenuti da su stavovi o prometnome rješenju u drugoj fokus grupi različiti, s jedne strane neki sudionici predlažu proširenje Vukovarske ulice i gradnju podzemne garaže koja bi služila i kupcima i dostavi, a ostali se slažu da je garaža za dostavu dovoljna jer bude li služila svima privlačit će dodatni promet. Prema toj drugoj strani je potrebno razvijati javni, pješački i biciklistički promet i nije potrebno proširivati Vukovarsku ulicu.

Intervjui

Istodobno su tijekom travnja i svibnja provedeni polustrukturirani intervjui s izabranim sugovornicima iz specifičnih korisničkih grupa tržnice



GRAD ZAGREB


(prodavači, obrtnici i dr.) i stanovnika Trešnjevka-sjever, zatim stručnjaka (urbanisti i arhitekti) i predstavnika udruga građana te društveno-kulturnih institucija (Mapiranje Trešnjevke, Centar za kulturu Trešnjevka i dr.). Provedeno je 10 intervjua.

Osim razgovora licem u lice, dio intervjua je proveden elektronički (e-pošta), a jedan telefonski.

Provedena su:

o 2 intervjua sa stanovnicima koji su cijeli život na Trešnjevci (2 generacije – starija i srednja dob)

o 3 intervjua s obrtnicima i trgovcima na tržnici

o 1 intervju s urbanistom i arhitektom koji je izradio urbanističku studiju Trešnjevke

o 1 intervju s predstavnikom Projekta Mapiranje Trešnjevke

o 1 intervju s djelatnikom Centra za kulturu Trešnjevka s dugogodišnjim iskustvom istraživanja Trešnjevke

o 1 intervju s predstavnikom platforme 1POSTOZAGRAD

o 1 intervju s djelatnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a koja je i sama osoba s invaliditetom te je stanovnica Trešnjevke pa je njezino osobno iskustvo kao i njezin stručni uvid osobito vrijedan za ovaj gradski projekt

Posljednji intervju je potvrdio nužnost hitne prilagodbe prostora središta Trešnjevke osobama s invaliditetom i starijim osobama jer je zbog zapuštenosti Trešnjevačkog trga, lošeg popločenja, kaotičnog prometa i parkiranih automobila, neprohodnih uličica u njezinoj neposrednoj okolici te neprikladno postavljene urbane opreme i znakova (npr. znak za Tržnicu Trešnjevka na Trešnjevačkom trgu), koševi za smeće, kante i kontejneri, ali i različite reklame, terase kafića i drugih objekata iznimno je opasno ili potpuno onemogućuje samostalno i sigurno kretanje osobama s invaliditetom, starijim osobama ili onima s teškoćama u kretanju.

Intervjui su potvrdili da je Trešnjevka kvart s jakim identitetom, zapuštena, periferija..., izrazito lokalno orijentirana... nepretenciozna pa se u njoj vidi kako stvarni Zagreb živi (intervju 1). Naglašen je značaj prostora središta Trešnjevke koji je iznad lokalnog, tj. kvartovski i gradski pa je sukladno tomu potrebno planirati preobrazbu prostora. Za kvalitetno gradsko središte Trešnjevke je potrebno ujediniti, odnosno spojiti njegova dva dosada razdvojena segmenta - oblikovati novo središte s tržnicom i novi društveni

centar s parkom (Centar kulture Trešnjevka, mjesna samouprava, zdravstvena ustanova), a potrebno je također ostvariti bolju komunikaciju s ulazom u Trešnjevku na Savskoj ulici (trokut Studentski centar – Tehnički muzej – Cibona) (intervju 2).

Nedostatci i problemi Trešnjevke istaknuti u intervjuima odnose se na:

nedostatak zelenila i javnih parkova u središtu Trešnjevke

prometne probleme (treba dati prednost javnom prometu i pješacima, a ne automobilima – odnosi se na promet u kretanju i promet u mirovanju)

neosjetljivost lokalne samouprave (MO i GČ) na potrebu stanovnika za kulturnim i društvenim sadržajima (financiraju se popravci prometnica, a ne kultura) i dr. (intervju 1, 5)

nestanak susjedstva, malih ulica i kuća s vrtovima, kao važnog simbola Trešnjevke (intervju 1, 3, 5).

Trešnjevci je potrebna veća javna površina / trg koji bi povezao sve sadržaje i odvojene segmente i sadržaje te osigurao reprezentativnost na kvartovskoj razini i istovremeno intimu za lokalnu zajednicu (intervju 2).

Istaknuto je kako tržnica ima lokalni karakter i treba biti dostupna i pristupačna stanovnicima Trešnjevke (a ne turistička atrakcija) te kako pored nje jako nedostaje uređeni trg kao ugodno mjesto boravka i okupljanja (intervju 1).

Istaknuto je i da je neadekvatan prostor ispred crkve jer bi na njemu trebao biti trg umjesto montažne zgrade (intervju 5).

Potrebno je i restrukturirati prometne površine, riješiti problem parkirališta i garaža te provući tramvajske linije direktno iz Vukovarske ulice (intervju 2)

Kao neiskorišteni potencijali Trešnjevke spomenuti su: zeleni koridori potoka, željeznica za prometno povezivanje, ZET-ova Remiza na Ljubljanici kao novo gradsko središte, plato tržnice izvan radnog vremena i dr. (intervju 1 i 2), potencijal stvaranja mreže javnog prostora u vidu niza manjih javnih prostora za svaku sadržajnu ili administrativnu cjelinu (intervju 2). Međutim, usprkos svim nedostatcima, Trešnjevka je i nadalje ugodan kvart u kojem je sve blizu i dobro je povezan s gradskim središtem (intervju 3, 4), ima dovoljno sadržaja za različite generacije (djeca, osobe srednje i starije dobi) (intervju 3, 4), pa je kvaliteta života dobra. Tržnica treba nuditi domaće i



GRAD ZAGREB


provjerene proizvode dostupne i u poslijepodnevnim satima (intervju 3, 4 i 5). Naglašeno je i kako se kvart mijenja i da se doseljavaju novi stanovnici (intervju 2, 5 i 6, 7 i 8), pa treba sačuvati tržnicu za one koji ju koriste dugi niz godina i trebaju usluge malih obrta i pristupačne cijene (intervju 6).

Anketno istraživanje

Podatci prikupljeni desk analizom i u nekome dijelu terenskog istraživanja (analiza kvalitete javnog prostora šireg obuhvata gradskog projekta) poslužili su za oblikovanje anketnog upitnika i provedbu anketnog istraživanja kako bi se građanima omogućilo da sudjeluju u početnoj fazi planiranja procesa preobrazbe prostora.

Provedba ankete

Anketa o formiranju središta gradske četvrti i uređenju javnog prostora te prostora tržnice Trešnjevka provedena je na prigodnom uzorku korisnika tržnice (N=196). Anketa je bila anonimna i dobrovoljna, a proveli su ju metodom intervjua licem u lice studenti sociologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i djelatnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. Tijekom razgovora anketari su osim ispunjavanja anketnog upitnika bilježili sve komentare sugovornika.

Prvi val anketiranja je proveden u petak 19. travnja 2019., a drugi u subotu 27. travnja 2019. od 9:00 do 13:00 na najfrekventnijem dijelu Trešnjevačkog trga, na sjevernome ulazu u tržnicu. Sekundarna lokacija anketiranja građana nalazila se na manje frekventnome južnom ulazu u tržnicu kojim se koriste stanovnici okolnih ulica i dijelova Trešnjevka-jug (primjerice stanovnici Knežije). Vrijeme, odnosno dani provedbe izabrani su prema frekvenciji dolazaka na tržnicu (petak i subota su najfrekventniji dani), pritom uzimajući u obzir eventualnu razliku između zaposlenih korisnika koji najviše dolaze subotom te svih ostalih koji dolaze radnim danima. Dodatni kriterij odabira datuma bio je 19. travanj – Veliki petak pa se očekivao veći broj korisnika zbog Uskrsa.

Poziv na sudjelovanje u anketnom istraživanju objavljen je javno na službenim mrežnim stranicama Grada Zagreba i u medijima, a poslan je i izravno na adrese Gradske četvrti Trešnjevka-sjever, mjesnih odbora Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjčević, Ante Starčević i Nikola Tesla, Centra za kulturu Trešnjevka, Mapiranja Trešnjevke i dr. (Prilog 1., 2., 3. i

5.).

Slika 3. Provedba ankete na Trešnjevačkome trgu 19. travnja 2019.

Opis uzorka

U anketiranju se vodilo računa o dobnoj i spolnoj zastupljenosti ispitanika, kao i o njihovu mjestu stanovanja pa se može zaključiti da je prigodni uzorak korisnika tržnice Trešnjevka u skladu s demografskim značajkama Gradske četvrti Trešnjevka-sjever prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. U anketnom istraživanju je sudjelovalo 196 ispitanika (N=196), od čega 110 žena i 86 muškaraca (Graf 5.).

Graf 5. Ispitanici prema spolu

Dobna struktura uzorka je u skladu sa značajkama populacije korisnika Tržnice Trešnjevka u kojoj



GRAD ZAGREB


prevladavaju starije osobe pa su anketirane 102 osobe starije životne dobi, 67 srednje i 27 mladih osoba (Graf 6.). U anketi su sudjelovale isključivo punoljetne osobe.

Graf 6. Ispitanici prema dobnim skupinama

Prema radnom statusu 99 sudionika su umirovljenici (50,5%), 79 su zaposleni (40,3%), dok je 9 studenata i 9 nezaposlenih (Graf 7.). Istraživanjem su pokrivene različite grupe korisnika tržnice, od redovitih – svakodnevnih korisnika do onih koji dolaze jedanput tjedno te onih koji dolaze povremeno.

Graf 7. Ispitanici prema radnom statusu

Sudionici u anketnom istraživanju su većinom stanovnici Trešnjevka-sjever (N=159) i susjednih gradskih četvrti (Trnje, Trešnjevka-jug; 17 ispitanika), ostali ispitanici su iz različitih gradskih četvrti (Graf 8.), a na Trešnjevku uglavnom dolaze zbog blizine radnog mjesta.

Graf 8. Ispitanici prema gradskoj četvrti u kojoj žive

Također, važno je napomenuti kako se većinom radi o stanovnicima koji u Zagrebu žive od rođenja (63 osobe, tj. 32%) ili većinu života (57 osoba, tj. 29,1%) što je više od 60% uzorka, a dio anketiranih živi u Zagrebu duže od 5 godina (47 osoba, tj. 24%), dok je samo 15 ispitanika u Zagrebu kraće od 5 godina. Navedeni podatak nije zabilježen za 13 ispitanika (6,6%).

Opis anketnog upitnika

Anketni upitnik (Prilog 6.) se sastojao od 20 pitanja. Prvih šest pitanja se odnosilo na sociodemografske podatke o ispitaniku. Pet pitanja se odnosilo na učestalost i na razloge dolaska na Tržnicu Trešnjevka te na procjenu potrebnih sadržaja u javnome prostoru i na način njegova uređenja. Jedno se pitanje odnosilo na procjenu kvalitete prostora Trešnjevačkog trga, tržnice i Parka Zvonimira Milčeca. Od ispitanika se tražila procjena kvalitete zaštite od kriminala i nasilja te od prometa i nezgoda, kao i procjena razine ugodnosti boravka. Tri pitanja su se odnosila na promjene koje su nužne za podizanje kvalitete tih prostora. Sljedeća tri pitanja su se odnosila na prometne probleme i njihova rješenja, a dva posljednja na spremnost građana da sudjeluju u donošenju odluka o prostoru te koji oblik participacije preferiraju. Na kraju ankete ispitanici su mogli dati svoj završni komentar te su informirani o mogućnosti slanja dodatnih prijedloga na službenu adresu e-pošte (Prilog 4.).

Prijedlozi građana dostavljeni elektroničkom poštom

Otvorena je službena adresa e-pošte: [email protected] (Prilog 1.,

2., 3., 4. i 5.) na koju su svi zainteresirani mogli slati prijedloge, a koji su također uključeni u analizu. Obavijest o adresi e- pošte je objavljena na službenim mrežnim stranicama Grada Zagreba i u medijima, a izravno je poslana Gradskoj četvrti Trešnjevka-sjever i mjesnim odborima Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Mihanović i Nikola Tesla te Centru za kulturu Trešnjevka, udrugama i svim sudionicima u fokus grupama kako bi se proslijedila široj zainteresiranoj javnosti. Elektronički je tijekom travnja i svibnja 2019. zaprimljeno šest dopisa e-poštom s prijedlozima građana.

Potreba za postavljanjem punkta s pitkom vodom (Francek) u Parku Zvonimira Milčeca u drugom dopisu e-poštom se argumentira: pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je dio zagrebačke urbane tradicije. Zatim se navodi




GRAD ZAGREB


prijedlog sadnje dodatnog drveća radi boljeg hlada u središtu Parka i sadnje urbanog voćnjaka sjeverno od Parka prema školi (neuređena zelena površina na uglu uz Novu cestu i Tratinsku ulicu). U sljedećoj e-pošti se naglašava važnost očuvanja šarma placa i poticanja javnog prijevoza te ograničavanja automobilskog (uključujući i gradnju podzemne garaže koja bi mogla privući još više korisnika) te opisuju promjene kvarta sukladno novim potrebama njegovih stanovnika: Trešnjevka je zadnjih godina jako narasla kao kvart blizu centra Grada Zagreba pa nedostaju zelene površine između zgrada (koje su niknule u zadnje vrijeme), parkovi te sportski, zabavni i drugi sadržaji za djecu, parkirna mjesta i zabrana parkiranja u uskim ulicama (npr. Iločka, Gorjanska, Garićgradska i Cernička), osim za stanare.

Prvi pristigli e-dopis prenosimo cjelovito jer jasno ilustrira vezanost stanovnika uz Trešnjevku te odlično elaborira prijedlog: Kao stanovniku naše Trešnjevke jako mi je drago ako se nešto promijeni nabolje na našem Trešnjevačkom placu. Sramota je kako izgleda centar najveće općine u Zagrebu. Jedna krasna Vukovarska avenija završava s jednim trgom koji ne služi na čast gradu Zagrebu. Predlažem: natkriti tržnicu kako se prodavači i kupci ne bi smrzavali niti kisnuli (uzor neka bude tržnica u centru Krakowa, Toulousea ili Barcelone). U okolici po rubu niz malih restorana i kafića gdje se građani mogu družiti, probati specijalitete koji se prodaju. Velika podzemna garaža istočno. Iznad nje primjeren poslovno-stambeni objekt. Devedesetih godina (dakle, prije 1990.) bio je gotov projekt stambeno-poslovne zgrade na istočnoj strani Placa, tu gdje je sada ružan parking. A one brvnare da ne spominjem. Razmisliti o rušenju ionako montažne zgrade Konzuma (bivša NaMa) kako bi se otvorio prostor ispred crkve. Samu crkvu bi također trebalo urediti. Na uglu Ozaljske i Krapinske trebalo bi sagraditi reprezentativniju poslovno-stambenu zgradu. Možda izgleda previše, ali nije. Treba htjeti. Novac i investitori se uvijek nađu. Držim palčeve.

Rezultati anketnog istraživanja

Prema rezultatima anketnog istraživanja može se zaključiti kako se korisnici tržnice i prostora u obuhvatu Gradskog projekta slažu kako je nužno urediti tržnicu i okolni prostor te su vrlo pozitivno prihvatili ideju o gradskom projektu uređenja središta Trešnjevke. Tržnicu su prepoznali njezini korisnici kao mjesto kupovine domaćih proizvoda (ali samo kod prodavača u koje korisnici imaju povjerenje!) po pristupačnim cijenama, ali i kao mjesto susreta i druženja, posebno za umirovljenike i stariju populaciju stanovnika Trešnjevka-sjever pa

je te značajke važno očuvati u budućim prostornim intervencijama.

Osnovni problemi i prijedlozi što ih ističu sudionici anketnog istraživanja odnose se na:

1. potrebu uređenja tržnice i prilaznog prostora (ponajprije sjeverni ulaz u tržnicu preko Trešnjevačkog trga, ali se naglašava problem neprohodnosti okolnih ulica);

2. nesigurnost od automobilskog prometa (primjedba se prvenstveno odnosi na pješake) na području čvorišta Tratinska – Vukovarska – Krapinska – Ozaljska – Trešnjevački trg;

3. zakrčenost prostora vozilima u mirovanju (parkiranim automobilima i dostavnim vozilima);

4. potrebu uvođenja različitih sadržaja na prostor tržnice (različiti tematski sajmovi, festivali i sl.) i otvaranje mogućnosti njezina korištenja u poslijepodnevnim satima za različite aktivnosti (ističe potrebu stvaranja multifunkcionalnog prostora, ali i prostora za kupnju domaćih proizvoda provjerene kvalitete (OPG-ova, certificiranih prodavača) u kasnijim satima od 17:00 – 20:00 (nakon završetka radnog vremena).

Najvažniji nalazi anketnog istraživanja prema temama su:

Društvena i komunalna infrastruktura – sadržaji i aktivnosti (Prilog 7.)

● na pitanje u kojoj im mjeri na ljestvici od 1 – 5 nedostaju određeni sadržaji na središnjem prostoru Trešnjevke, ispitanici su istaknuli da im kafići ne nedostaju (aritmetička sredina 1,65), dok su svi ostali ponuđeni sadržaji prepoznati kao oni koji donekle nedostaju s ocjenom 3: zalogajnice (2,88), mali kvartovski dućani (2.85), zanatske trgovine (3,23) i specijalizirane trgovine npr. željezarija i sl. (2.95)

Zadovoljstvo, ugodnost i sigurnost boravka na Trešnjevačkom trgu, tržnici i u Parku Zvonimira Milčeca

● najkvalitetnijim prostorom u sve tri kategorije (ugodnost boravka, sigurnost i zadovoljstvo) ocijenjen je Park Zvonimira Milčeca

korisnici prostora tržnice i trga generalno su zadovoljni ugodnošću boravka na sve tri navedene lokacije, ali ne i s prometnom sigurnošću pa joj je čak 50 % ispitanika dalo



GRAD ZAGREB


najnižu ocjenu, dok je 34 % ispitanika smatra djelomično sigurnim

sigurnost od kriminala ocijenjena je relativno zadovoljavajućom

iako su ispitanici relativno zadovoljni i jako vezani za navedeni prostor, svi ističu potrebu njegova uređenja i unaprjeđenja kvalitete pa je zaključak istraživanja da je cjelokupan prostor središta Trešnjevke potrebno urediti čime bi se podigla razina zadovoljstva, ugodnosti i sigurnosti boravka; navedeni nalaz je u skladu s rezultatima fokus grupa i intervjua

Promet

• preko 70 % ispitanika se složilo s tvrdnjama da je potrebno ograničiti automobilski promet (i onaj u mirovanju), a prednost dati javnomu prometu (33,7 % ispitanika, tj. 65 osoba) i pješačkom te biciklističkom (61,7 %, tj. 119 osoba), ali da bude dobro organiziran sa zadovoljavajućom infrastrukturom jer i biciklistički promet može predstavljati problem za pješake

Graf 9. Stavovi anketiranih o prometu na području budućeg središta Trešnjevke

● u pitanju (s višestrukim izborom) o rješenju prometa u mirovanju strožim kažnjavanjem nepropisnog parkiranja se slaže 33,8 % ispitanika (66), dok 29,1 % (57) misli da je promet u mirovanju potrebno riješiti formiranjem pješačke zone i zabranom parkiranja motornih vozila, dok unaprjeđenje javnog prijevoza predlaže 22,6 % (44 ispitanika), a s izgradnjom podzemne garaže se slaže se većina ispitanika - 54,1 % (106)

● na pitanje o sadržajima koji nedostaju središtu Trešnjevke ispitanici su problem nedostatka pješačke zone ocijenili visokom ocjenom 4 (aritmetička sredina 3,75) i uređenog parkinga za motorna vozila (3,72) te parkinga za bicikle (3,92)

● zaključujemo da je promet na području obuhvata Gradskog projekta potrebno prilagoditi potrebama stanovnika, korisnika tržnice i trga te smanjiti negativan utjecaj automobilskog prometa na kvalitetu prostora te na ugodnost i sigurnost boravka i poboljšati infrastrukturu biciklističkog prometa te omogućiti pješacima i biciklistima nesmetan prolaz u širem području središta Trešnjevke, a u skladu s fokus grupama i intervjuima, pri čemu fokus grupe i intervjui naglašavaju važnost afirmiranja Gagarinova puta i drugih pješačkih puteva te stvaranja novih prolaza koji bi povezali Trnje i Trešnjevku sve do Parka Stara Trešnjevka.

Prijedlozi za uređenje tržnice i cjelokupnog prostora središta Trešnjevke

Tržnica Trešnjevka (Graf 10.)

● tržnicu treba urediti bez većih izmjena – smatra 15,3 % ispitanika (30)

● tržnicu treba natkriti – smatra 60 % ispitanika, a s djelomičnim natkrivanjem se slaže 25 % ispitanika (49 osoba), a s potpunim 34,7 % (68)

● tržnicu treba natkriti i djelomično zatvoriti – smatra 17,3 % ispitanika (34)

● tržnicu treba urediti i zatvoriti – smatra samo 4,6 % ispitanika (9), a 6 ih nije odgovorilo na pitanje.

Graf 10. Stavovi korisnika tržnice Trešnjevka o potrebi i načinu njenog uređenja

● u pitanju o sadržajima i u mjeri u kojoj im nedostaju, ispitanici navode da u najvećoj mjeri nedostaju sezonska događanja i festivali poput Adventa ili kina na otvorenom (4,23), nešto manje im



GRAD ZAGREB


nedostaju specijalizirani sajmovi poput sajma vina ili pčelarskih proizvoda i sl. (3,86), a sajmovi domaće organske hrane dobili su još nižu ocjenu (3,78), no u najmanjoj mjeri nedostaju prigodni sajmovi rabljene robe (3,48). Važno je napomenuti da su mišljenja ispitanika podijeljena na ona koji apsolutno odbijaju tu mogućnost i na one koji jesu za takve sajmove, ali ističu da ih je potrebno dobro regulirati da se ne bi događale neprilike.

● možemo zaključiti da je tržnicu potrebno natkriti, ali ne zatvoriti u potpunosti te da ju treba obogatiti s novim i povremenim sadržajima koji bi privlačili različite društvene skupine i u različita doba dana te izvan radnog vremena tržnice (npr. kino ili Advent navečer i sl.) – navedeni nalaz u skladu je s rezultatima fokus grupa i intervjua

Trešnjevački trg (Graf 11.)

● ispitanici ističu da Trešnjevci izrazito nedostaje središnji trg – na ljestvici od 1 – 5, procjena je da trg nedostaje s visokih 4 (aritmetička sredina 3,95) zatim zelene površine (3,42) i drvoredi (3,78)

● 25,3 % ispitanika (30 osoba) smatra da je trg potrebno urediti bez većih izmjena

● da je potrebno formirati jedinstveni trg smatra 75% ispitanika, od čega 21,6 % ispitanika (42) smatra da se to treba napraviti povezivanjem postojećih dijelova, 23,2 % (45) da pritom trg treba povećati, a 29,9 % (58) smatra da osim povećanja trgu treba i zelenilo

● možemo zaključiti da je trg potrebno urediti, povećati i povezati u jedinstvenu cjelinu ugodnu za boravak i druženje te pritom ozeleniti prostor – navedeni nalaz u skladu je s rezultatima fokus grupa i intervjua

Graf 11. Stavovi korisnika o potrebi i načinu uređenja Trešnjevačkog trga

Park Zvonimira Milčeca (Graf 12.)

● da je park potrebno ostaviti kakvim jest, smatra 49,2 % ispitanika (94)

● da je park potrebno povezati s Trešnjevačkim trgom i smanjiti utjecaj okolnog prometa smatra 35,6% (68)

● da je park potrebno povećati i formirati javni zeleni prostor središta Trešnjevke smatra 15,2% ispitanika (29 osoba)

● možemo zaključiti da je park dobro uređen i nije ga potrebno mijenjati, ali je potrebno smanjiti utjecaj okolnog prometa i povećati sigurnost noću (ispitanici mlađe životne dobi istaknuli su park kao nesiguran prostor noću, za razliku od dnevnih korisnika koji nisu smatrali park nesigurnim prostorom)

Graf 12. Stavovi korisnika o potrebi te o načinu uređenja Parka Zvonimira Milčeca



GRAD ZAGREB


Zaključci i preporuke

Temeljni aspekt ovoga sociološkog istraživanja i apsolutni prioritet, dakle i polazna točku za uređenje središnjeg prostora Trešnjevke trebaju biti ljudi, odnosno zadovoljavanje potreba i zadovoljstvo stanovnika i svakodnevnih korisnika prostora, što implicira formiranje kvalitetnoga, ugodnog i sigurnog pješačkog prostora za druženje, boravak i susrete različitih generacija i društvenih grupa u različito vrijeme i s različitim sadržajima.

Očuvanje identiteta i autentičnosti tržnice

Kako se radi o dugogodišnjim stanovnicima emotivno vezanima uz tržnicu i Trešnjevku koji ističu da u svome kvartu vole živjeti bez obzira na problema s kojima se susreću, pri uređenju je potrebno voditi brigu o očuvanju identiteta i autentičnosti njihova kvarta. No, tržnicu je potrebno osuvremeniti, a drugim društvenim grupama i mlađim korisnicima treba ponuditi nove sadržaje i oblike korištenja kako bi doista oživjela i pozitivno djelovala na revitalizaciju šireg prostora.

Važno je istaknuti kako su prema anketnom

istraživanju svakodnevni korisnici tržnice većinom

stariji stanovnici Trešnjevke-sjever, umirovljenici

slabijega materijalnog statusa (Graf 13.) te je nužno

poduzeti mjere kako preuređenje tržnice ne bi

izazvalo znatnije poskupljenje proizvoda.

Graf 13. Frekvencija dolazaka na tržnicu prema radnom statusu korisnika

Rješenje prometnog problema

Možemo zaključiti da se u svim ranijim studijama te u analizama predmetnog istraživanju jasno uočava stav svih aktera da je nužno hitno rješavati prometnu preopterećenost (automobilski promet onemogućuje kvalitetniji i ugodniji boravak u tome prostoru) zbog nesigurnosti korištenja prostora,

posebice pješaka, ali i svih ostalih sudionika. Nesigurnost pri kretanju i boravku u tome prostoru stvara se zbog neodržavanja (rupe na nogostupima, neadekvatno popločenje i drugo) i potpune zakrčenosti (automobilska, neadekvatno postavljanje znakova te kanti i kontejnera za odlaganje otpada, štandovi i drugo) što je iznimno opasno za slijepe i slabovidne osobe i druge osobe s invaliditetom ili teškoćama u kretanju) te njegove prometne preoptrećenosti i potrebe za uređenjem sustava parkiranja (prijedlozi građana se kreću od izgradnje podzemne garaže ispod tržnice do potpune zabrane automobilskog prometa u dijelu obuhvata ovoga Gradskog projekta i aktiviranja alternativnih prometnih pravaca te poticanja alternativne urbane mobilnosti – jačanje javnog prijevoza, biciklističkih staza i sl.).

Formiranje kvartovskog središta

Iskazan je stav građana o potrebi formiranja pješačke zone u kojoj bi korisnici tržnice bili sigurni od (prvenstveno automobilskog, ali i nereguliranog biciklističkog) prometa i aktiviranja pješačkih poveznica s okolnim kvartovima (primjerice Gagarinov put kao veza prema Trnju, stav koji kontinuirano i vrlo artikulirano zastupaju udruge građana, ali i sudionici u anketi) i Parkom Stara Trešnjevka čime bi se oblikovao ugodan prostor za pješake i integriralo središnji prostor Trešnjevke u svrhovitu cjelinu.

Radi se o povezivanju najjačih identitetskih markera Trešnjevke – Tržnice Trešnjevka i Parka Stara Trešnjevka te o njihovu povezivanju u kvalitetan i ugodan središnji prostor kvarta.

Javne zelene površine

Svi sudionici istraživanja ističu nužnost očuvanja javnih zelenih površina i sadnju zelenila u prostor središta Trešnjevke.

Prijedlozi se kreću od nužnosti sadnje drveća, ali onog koji ne izaziva alergije i koje je autohtono, npr. trešnji do formiranja parka južno od tržnice ili zelenih otoka u novoformiranome središnjem javnom prostoru.

Ispitanici su istaknuli svoje zadovoljstvo zbog uređenja Parka Zvonimira Milčeca, a koji je siguran za dječju igru.

Poželjan oblik participacije

Odaziv na istraživanje pokazuje koliko je sudionicima stalo do Trešnjevke, što je izniman potencijal za



GRAD ZAGREB


uspješno uređenje i prihvaćanja novih prostornih rješenja.

Rezultati istraživanja pokazuju da su stanovnici iznimno zainteresirani da participiraju u odlukama o prostoru jer:

32,7 % ispitanika želi biti informirano o promjenama koje se planiraju

više od 65 % ispitanika je izrazilo je želju da izravno participira u procesima odlučivanja - 45,9 % je iskazalo želju da sudjeluje u

odlučivanju o prostornim promjenama u svome kvartu

- 21,1 % je iskazalo želju da sudjeluje u odlučivanju na razini grada (Graf 14.).

Graf 14. Stavovi anketiranih građana o poželjnome obliku participacije u postupku donošenja odluka o prostoru

S obzirom na odaziv građana i rezultate, ovakav pristup može poslužiti kao obrazac za sve gradske projekte glede segmenta participacije građana te radi orijentiranosti na njihovo zadovoljstvo i kvalitetu života kao osnove unaprjeđenja urbanog prostora.

Praksu izravnog participiranja građana potrebno je nastaviti u svim fazama ovog gradskog projekta.



GRAD ZAGREB


Smjernice

Smjernice su oblikovane u svrhu unaprjeđenja kvalitete života stanovnika Trešnjevke i svakodnevnog korištenja prostora od strane građana i drugih korisnika, a na temelju sociološke studije i provedene rane izravne participacije građana u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke. Uključuju rezultate anketnog istraživanja, fokus grupa i intervjua s građanima i predstavnicima institucija te udruga te nalaze šire sociološke studije. Strukturirane su kao opće i specifične tematske smjernice.

Pored izrade programa gradskog projekta, a zbog čega su ponajprije i nastale, smjernice mogu poslužiti kao osnova za dalju participaciju građana u razvoju tog prostora.

Opće smjernice

Na prostoru središta Trešnjevke potrebno je:

podizanje kvalitete prostora i kvalitete života i formiranje cjelovita (koherentna) i sigurna javnog prostora usmjeren na pješaka i održivu mobilnost

unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i podizanje kvalitete prostora, uključujući kvalitetno i primjereno osmišljavanje i uređenje javnog prostora, urbanu opremu i pitku vodu, prilagodbu osobama s teškoćama u kretanju i ranjivim skupinama, svim dobnim skupinama i različitim vrstama aktivnosti u različito vrijeme

● osmišljavanje integriranoga, ali raznolikog javnog prostora koji će okolne ulice, prostor trga (današnji je rascjepkan i zatrpan) i parkovni dio (Park Zvonimira Milčeca je otok odrezan brzim prometnicama) povezati s tržnicom i okolnim prostorom u smislenu arhitektonsku i osmišljenu cjelinu koja omogućuje sigurno kretanje i boravak, kvalitetno provođenje vremena i obavljanje različitih aktivnosti (obveznih, neobaveznih i društvenih) te je u skladu s identitetskim značajkama Stare Trešnjevke (male ulice, vrtovi, druženje, susjedstvo)

● ozeleniti prostor, tj. zasaditi biljkama različitih formi, od cvijeća u teglama do drvoreda u ulicama te vertikalnih vrtova na zgradama u funkciji tržnice, zajedničkoga kvartovskog vrta i/li voćnjaka te zelenih površina na krovovima

očuvanje identiteta tržnice.

Specifične, tematske smjernice

TRG

- oblikovanje jedinstvenoga središnjeg javnog kvartovskog prostora za siguran i ugodan boravak i druženju različitih društvenih grupa ili pojedinaca

- formiranje središnjeg trga povezana s tržnicom, parkom i crkvom u smislenu, prohodnu, lakodostupnu i koherentnu cjelinu

TRŽNICA

- preuređenje tržnice u smjeru unaprjeđenja njezine prostorne organizacije i sadržaja, ali očuvanjem njezina lokalnog identiteta (natkrivanje, ali ne i zatvaranje)

- stvaranje multifunkcionalnog prostora i mogućnosti njegova korištenje izvan radnog vremena tržnice

- prilagodba radnog vremena, ponude i sadržaja onima koji se njome koriste samo jedanput tjedno ili rjeđe (zaposleni, mladi – studenti, školarci i dr.)

- mogućnost različitih sezonskih, festivalskih i povremenih kulturnih i drugih događanja (kino na otvorenome, sajmovi domaće organske hrane i sl.)

- zaštita dostupnosti ponude osobama nižega materijalnog statusa lokalnog stanovništva i većine dnevnih korisnika (umirovljenici, osobe niže platežne moći)

- uređenje pristupa i okolnim javnim prostorima te tramvajskim stajalištima kako bi se omogućilo sigurno i jednostavno kretanje prostorom te korištenje javnog prijevoza u dolasku i odlasku s tržnice za sve osobe s teškoćama u kretanju ili za osobe s invaliditetom

PROMET

- osiguravanje sigurne, pješačke i biciklističke središnje zone i povezanosti Trešnjevke s okolnim kvartovima (Trnje i Trešnjevka-jug) te povezanosti novoga javnog središnjeg prostora Trešnjevke s tržnicom i s ostalim sadržajima u blizini (crkva, škola, CeKaTe i Park Stara Trešnjevka)

- davanje prednosti pješačkom, biciklističkom i javnom prometu (uz adekvatnu infrastrukturnu opremljenost, npr. biciklističke staze i parkirališta), tj.



GRAD ZAGREB


alternativnoj urbanoj mobilnosti koja može značajno utjecati na kvalitetu života stanovnika Trešnjevke (smanjenje razine buke i zagađenja ispušnim plinovima, mogućnost druženja i sigurnog kretanja pješaka i biciklista što pozitivno utječe na zdravlje i dr.)

- izgradnjom podzemne garaže rasteretiti prostor od prometa u mirovanju

- stvaranje uvjeta za korištenje javnog prostora i javnog prijevoza za sve ranjive skupine, npr. djece, osoba s teškoćama u kretanju i osoba s invaliditetom (usklađivanje sa zakonskom regulativom i dokumentima Grada Zagreba, npr. Zagrebačkom strategijom izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, primjerice u dijelu o stanovanju, mobilnosti i pristupačnosti te s ostalim relevantnim dokumentima)

JAVNE ZELENE POVRŠINE

- očuvanje postojeće javne zelene površine i kvalitetnog zelenila

- formiranje nove javne zelene površine

- uvođenje novih zelenih površina, na što više načina i u što više segmenata (drvoredi u okolnim ulicama, zeleni krov tržnice, trešnje i drugo autentično zelenilo na novom središnjem trgu i dr.) radi podizanja zadovoljstva korisnika i kvalitete prostora te pozitivnog utjecaja zelenila na kvalitetu života (smanjenje negativnih urbanih utjecaja, npr. prometa, zagrijavanja i dr.) te očuvanja identiteta Trešnjevke.



GRAD ZAGREB


Predstavljanje rezultata

U skladu s načelima provedbe procesa participiranja građana od rane faze te s interesom koji su sudionici iskazali, održana je javna prezentaciju rezultata istraživanja 11. srpnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka.

Cilj predstavljanja je bio da sudionike istraživanja i zainteresiranu javnost informira o sociološkim smjernicama za Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke, a koje su proizašle iz njihova neposredna doprinosa te iz prethodno prikupljenih podataka.

Poziv na predstavljanje rezultata o ranoj izravnoj participaciji javnosti, a u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke, upućen je Vijeću gradske četvrti te mjesnim odborima Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Mihanović i Nikola Tesla i svim sudionicima u fokus grupama, intervjuima te građanima koji su svoje prijedloge dostavili e-poštom. Poziv je objavljen na i na mrežnim stranicama Grada Zagreba i Centra za kulturu Trešnjevka te na Facebook stranici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Slika 4. Predstavljanje rezultata participacije 11. srpnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka



GRAD ZAGREB


Planirane aktivnosti uključivanja građana

U tijeku je izrada prijedloga Programa Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke, a na temelju čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13 i 85/15), čl. 101. Generalnog urbanističkom plana grada Zagreba (Službeni glasnik 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 - pročišćeni tekst), čl. 89. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik 23/16, 2/18 i 23/18) prije upućivanja na utvrđivanje Programa gradonačelniku te upućivanja prijedloga Odluke o realizaciji gradskog projekta na usvajanje Gradskoj skupštini, predviđena je sljedeća procedura uključivanja javnosti te lokalne i mjesne samouprave:

javno izlaganje prijedloga Programa gradskog projekta

upućivanje prijedloga Programa gradskog projekta na mišljenje vijećima gradskih četvrti

e-savjetovanje o prijedlogu Programa gradskog projekta

U sklopu e-savjetovanja omogućit će se slanje primjedbi elektroničkom poštom [email protected] te redovitom poštom.

Zahvaljujemo svima koji su iznošenjem svojih prijedloga i stavova pridonijeli razvoju Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke te pozivamo sve zainteresirane građane da se uključe u planirane aktivnosti.




GRAD ZAGREB


Prilozi

Prilog 1. Pozivi građanima da sudjeluju u ranoj izravnoj participaciji u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke (fokus grupe, intervjui i anketa)



GRAD ZAGREB


Prilog 2. Obavijest o provedbi ankete na mrežnim stranicama Grada Zagreb

Prilog 3. Obavijest o provedbi ankete na Facebook stranici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada



GRAD ZAGREB


Prilog 4. Letak s informacijama o provedbi Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke i o načinu na koji se prijedlozi dostavljaju



GRAD ZAGREB


Prilog 5. Članak u Večernjem listu 7. svibnja 2019. godine o provedbi Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke i načinu na koji građani mogu dostaviti svoje prijedloge

Prilog 6. Anketni upitnik



GRAD ZAGREB




GRAD ZAGREB


Prilog 7. Tablica procjene u kojoj mjeri nedostaju određeni sadržaji na prostoru središta Trešnjevke



GRAD ZAGREB


Prilog 8. Pozivi na predstavljanje rezultata rane izravne participacije

Documents

GRADSKI PROJEKT - Zagreb