IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Ulica Republike Austrije 18
TOMISLAV DUMANI
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
SADRAJ
Fokus grupe ........................................................................................................................................................ 6
Rješenje prometnog problema ......................................................................................................................... 14
Formiranje kvartovskog središta ...................................................................................................................... 14
Javne zelene površine ....................................................................................................................................... 14
Poeljan oblik participacije ............................................................................................................................... 14
Prilozi .................................................................................................................................................................... 20
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Slika 1. Ortofoto prostora središta Trešnjevke
Uvod
Svakom pojedincu upravo je njegov kvart bio i ostao znaajan, bez obzira kako on izgledao posjetitelju. I, što je vrlo vano, svako je kvartovsko iskustvo individualno, ali i grupno proivljeno.
Ognjen aldarovi, Urbano društvo na poetku 21. stoljea, 2011.
Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada zapoeo je s provedbom Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke sukladno l. 101. Odluke o donošenju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (Slubeni glasnik 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 - proišeni tekst).
Gradski projekt podrazumijeva sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad i gdje Grad sudjeluje u njegovoj realizaciji.
Prema temi Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke je nosilac identiteta urbanistike cjeline, odnosno urbani potez grada.
Prostor središta Trešnjevke unutar Gradske etvrti Trešnjevka-sjever koja zauzima 0,9% površine Grada Zagreba (5,81 km2), a u njoj ivi 7% stanovništva (55.425).
Trešnjevka-sjever površinom je jedna od manjih gradskih etvrti s velikom gustoom stanovništva od 9540 st/km2, dok je gustoa stanovništva u Gradu Zagrebu 1232 st/km2.
Graf 1. Udio površine Gradske etvrti Trešnjevka-sjever u Gradu Zagrebu / Udio stanovništva Gradske etvrti Trešnjevka-sjever u Gradu Zagrebu; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske etvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.
Na podruju Trešnjevke-sjever prosjena starost stanovništva je 42,4 godine i vea je od prosjeka Grada Zagreba koji je 41,6. Kuanstva su najveim dijelom jednolana i dvolana (62,8%), a udio visokoobrazovanog stanovništva je 33,5%.
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Graf 2. Stanovništvo Gradske etvrti Trešnjevka-sjever prema spolu i starosti, popis 2011.; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske etvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.
Graf 3. Stvarno korištenje zemljišta 2011. u Gradskoj etvrti Trešnjevka-sjever; izvor: Trešnjevka-sjever, Gradske etvrti Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2019.
Trešnjevka je zagrebaki kvart s izraenim kvartovskim identitetom i vezanošu stanovnika za njega. Taj simboliki dio je ono nešto zbog ega je Trešnjevka draga svojim stanovnicima, iako ju istodobno doivljavaju zapuštenom, a što potvruju sva ranije istraivanja i sociološka studija izraena za potrebe Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke.
Sociološka studija
Upravo zbog specifine ljudske dimenzije Trešnjevke, u okviru provedbe Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke je Grad Zagreb, odnosno Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj
Grada naruio izradu Sociološke studije društvenog aspekta prostora središta Trešnjevke.
Graf 4. Procjene kvalitete ivota anketiranih stanovnika Trešnjevka-sjever u odnosu na druge gradske etvrti u Zagrebu
Sociološku studiju izradila je dr. sc. Jana Vuki s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu.
Svrha Studije je bila analiza sociološki relevantnih aspekata stanja, problema i potencijala prostora trnice Trešnjevka, Trešnjevakog trga te okolnog prostora sa stajališta graana, njihovih potreba i kvalitete njihova ivota te definiranje smjernica za ureenje trnice i okolnog prostora u obuhvatu Gradskog projekta Prostor središte Trešnjevke.
Ciljevi istraivanja su bili:
analiza fizike organizacije i osnovnih znaajki javnog prostora trnice i šireg prostora u obuhvatu projekta te mogunosti implementacije naela odrivosti (socijalne, ekološke i ekonomske)
analiza simbolike razine, odnosno identitetskih znaajki gradskog kvarta Trešnjevka
rana izravna participacija graana i analiza stavova graana o navedenome prostoru te o promjenama koje su nune kako bi se unaprijedila kvaliteta prostora i kvaliteta ivota na Trešnjevci.
Sociološko istraivanje je provedeno u dvije faze i to kombiniranjem razliitih istraivakih metoda:
prva faza od studenog 2018. do veljae 2019. temeljila se na kombiniranju desk research metode (analiza statistikih podataka i podataka iz ranijih studija i istraivanja) i metode promatranja radi procjene kvalitete javnog prostora
druga faza od travnja do lipnja 2019. temeljila se na kombiniranju metoda fokus
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 6
grupe, intervjua i ankete, što je ujedno faza rane izravne participacije graana
Studija je objedinila:
1. analizu relevantnih dokumenata (Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine i Strategija razvoja urbane aglomeracije Zagreb i drugih) te dostupnih demografskih podataka, prethodnih istraivanja i prikupljenih podataka o zadovoljstvu i kvaliteti ivota te stavova stanovnika o ureenju Trešnjevke (izvori: Urbanistika studija dr. sc. Tihomira Jukia, 1998.; Urbanistika i sociološka studija o Trešnjevci iz 2007. Zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba o revitalizaciji Trešnjevke te istraivanje dr. sc. Ognjena aldarovia 2007.; Urbanistiko- arhitektonska studija Borislava Doklestia i suradnika; ostali dostupni arhitektonsko- urbanistiki materijali vezani uz Trešnjevku i trnice te novija istraivanja i interdisciplinarne studije, npr. Akupunkture grada u okviru projekta Zagreb za mene);
2. terensko istraivanje: analizu i evaluaciju sadašnjeg stanja (javni prostor, identitetske i simbolike znaajke prostora središta Trešnjevke) kombinacijom metoda promatranja, fokus grupe i intervjua te anketnog istraivanja stavova stanovnika i korisnika trnice glede ureenja središnjeg prostora Trešnjevke.
Sociološka studija je podloga za definiranje urbanistikih smjernica za ureenje središnjeg prostora Trešnjevke, a utemeljena je na iskazanim potrebama i stavovima graana, posebice njezinih stanovnika i korisnika prostora. Preliminarne sociološke smjernice su oblikovane na kraju prve faze istraivanje, a njihova je valjanost provjerena u drugoj fazi i to terenskim istraivanjem stavova stanovnika i drugih relevantnih urbanih aktera (za navedeni prostor) o potrebama i nainu ureenja trešnjevakog središta.
U ovome izvještaju je prikaz druge faze istraivanja te smjernica koje su rezultat studije i provedbe rane izravne participacije graana u Gradskome projektu Prostor središta Trešnjevke.
Rezultati rane izravne participacije
Druga faza sociološke studije ujedno je i rana izravna participacija graana u Gradskom projektu Prostor središta Trešnjevke. Realizirana je ve opisanom kombinacijom istraivakih pristupa i metoda kako bi se što bolje istraili problemi i stavovi korisnika trnice Trešnjevka i okolnog prostora te stanovnika,
graanskih udruga, mjesne samouprave i razliitih institucija na prostoru obuhvata Gradskog projekta (obrazovne, kulturne i društvene institucije).
Terensko istraivanje rane izravne participacije graana provedeno je istraivakom metodom:
intervjua
Fokus grupe
U prostorima Centra za kulturu Trešnjevka su 11. travnja 2019. organizirane dvije fokus grupe sa strunjacima iz razliitih podruja, od arhitekture i urbanizma do urbane poljoprivrede i odrivosti, predstavnicima graanskih udruga (Sindikat biciklista, Mapiranje Trešnjevke i dr.), institucija (škole s podruja obuhvata projekta, lokalna samouprava, tj. mjesni odbori i gradska etvrt Trešnjevka-sjever) i Trnice Trešnjevka. Pozvano je 17 (Prilog 1.), a odazvalo se 12 dionika.
Slika 2. Provedba fokus grupa 11. travnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Teme fokus grupa bile su:
sadašnje stanje trnice i okolnog prostora
prijedlozi za preobrazbu trnice
prijedlozi za preobrazbu javnog prostora oko trnice i formiranje središta Trešnjevke
prijedlozi za revitalizaciju šireg podruja Trešnjevke-sjever.
Prva fokus grupa imala je jai fokus na ureenje trnice, nove sadraje i aktivnosti koje bi trnica trebala imati nakon ureenja, a druga na ureenje prostora središta Trešnjevke, ukljuujui i trnicu.
Trajanje svake fokus grupe bilo je 90 minuta. Slubeni poziv na sudjelovanje i tehnika organizacija fokus grupa bili su u nadlenosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, a izbor sudionika i provedba fokus grupa ostvareni su na prijedlog voditeljice sociološkog istraivanja, u dogovoru s Gradskim uredom. Pri izboru sudionika kriterij je bio ukljuivanje što više razliitih dionika te njihovo informiranje o Gradskom projektu.
Odaziv je bio zadovoljavajui te je prikupljeno dovoljno podataka, a svi pozvani su zamoljeni da svoje prijedloge pošalju elektronikom poštom, neovisno jesu li sudjelovali u fokus grupama ili nisu. I tako pristigli prijedlozi su se obraivali.
Navode se osnovni zakljuci fokus grupa meu kojima nema znaajnih odstupanja, što znai da su se sudionici fokus grupa usuglasili oko prijedloga za Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke.
Zakljuci prve fokus grupe
Trešnjevaku trnicu je potrebno urediti, istaknuli su kako trnica ima dušu, ali je neuredna i oteane je prohodnosti
Trnica bi trebala raditi dulje kako bi kupci nakon posla mogli kupovati svjee namirnice
Potrebni su novi kulturni i društveni sadraji koji e privui razliite skupine korisnika
Potrebno je riješiti problem pristupa trnici i prometno ju rasteretiti, a kao rješenje za promet u mirovanju se predlae gradnja podzemne garae ispod trnice
Trnicu je potrebno natkriti, ali ne u cijelosti zatvoriti. Natkrivanjem bi se olakšalo onima koji rade, ali i samim posjetiteljima. Djelomino zatvaranje je predloeno za ribarnice i mesnice iji bi se prostori trebali zatvoriti poput duana
Cijene bi svima trebale biti pristupane
Bilo bi dobro otvoriti prostor, odnosno napraviti kvalitetne prolaze za povezivanje trnice s okolnim prostorom, primjerice sa
školama u blizini jer bi se time omoguila zdravija uenika prehrana, a ureenjem i novim sadrajima bi se privukli mladi
Prostor oko trnice bi se trebalo ozeleniti i postaviti klupe za sjedenje kako bi prostor bio što ugodniji
Graane je potrebno educirati o razliitim poljoprivrednim programima i projektima te marketingu kako bi se oivjeli mali proizvoai i promovirali domai proizvodi. Tako bi se privukli i turisti kojima su naše trnice jako zanimljive
Organiziranjem razliitih manifestacija i sajmova trnice bi se još više pribliile graanima, a trnicu bi oivjelo i uinilo mjestom okupljanja, što trešnjevaka treba i zasluuje.
Zakljuci druge fokus grupe
Ureenje Trešnjevakog trga treba biti strateški cilj za grad Zagreb, a ne samo za kvart
Trešnjevaka trnica takoer ima širi znaaj od kvarta, ali njezino ureenje nije primarno koliko je prioritetno urediti trg kao mjesto druenja, boravka i okupljanja
Trešnjevci je potreban veliki javni prostor gdje bi se ljudi mogli druiti i gdje bi im bilo ugodno
Trešnjevaki trg je prekrasan (potencijal), ali mu nedostaju sadraji i to je potrebno promijeniti kako bi taj prostor postao mjesto zadravanja, a ne samo prolaska
Trnica bi trebala postati urednija, prohodnija i natkrivena
Trnici su potrebni novi sadraji koji e privui više ljudi
Na podruju Trešnjevakog trga potrebno je riješiti prometne probleme, odnosno prometnu zagušenost
Potrebno je napomenuti da su stavovi o prometnome rješenju u drugoj fokus grupi razliiti, s jedne strane neki sudionici predlau proširenje Vukovarske ulice i gradnju podzemne garae koja bi sluila i kupcima i dostavi, a ostali se slau da je garaa za dostavu dovoljna jer bude li sluila svima privlait e dodatni promet. Prema toj drugoj strani je potrebno razvijati javni, pješaki i biciklistiki promet i nije potrebno proširivati Vukovarsku ulicu.
Intervjui
Istodobno su tijekom travnja i svibnja provedeni polustrukturirani intervjui s izabranim sugovornicima iz specifinih korisnikih grupa trnice
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
(prodavai, obrtnici i dr.) i stanovnika Trešnjevka- sjever, zatim strunjaka (urbanisti i arhitekti) i predstavnika udruga graana te društveno-kulturnih institucija (Mapiranje Trešnjevke, Centar za kulturu Trešnjevka i dr.). Provedeno je 10 intervjua.
Osim razgovora licem u lice, dio intervjua je proveden elektroniki (e-pošta), a jedan telefonski.
Provedena su:
o 2 intervjua sa stanovnicima koji su cijeli ivot na Trešnjevci (2 generacije – starija i srednja dob)
o 3 intervjua s obrtnicima i trgovcima na trnici
o 1 intervju s urbanistom i arhitektom koji je izradio urbanistiku studiju Trešnjevke
o 1 intervju s predstavnikom Projekta Mapiranje Trešnjevke
o 1 intervju s djelatnikom Centra za kulturu Trešnjevka s dugogodišnjim iskustvom istraivanja Trešnjevke
o 1 intervju s predstavnikom platforme 1POSTOZAGRAD
o 1 intervju s djelatnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a koja je i sama osoba s invaliditetom te je stanovnica Trešnjevke pa je njezino osobno iskustvo kao i njezin struni uvid osobito vrijedan za ovaj gradski projekt
Posljednji intervju je potvrdio nunost hitne prilagodbe prostora središta Trešnjevke osobama s invaliditetom i starijim osobama jer je zbog zapuštenosti Trešnjevakog trga, lošeg poploenja, kaotinog prometa i parkiranih automobila, neprohodnih uliica u njezinoj neposrednoj okolici te neprikladno postavljene urbane opreme i znakova (npr. znak za Trnicu Trešnjevka na Trešnjevakom trgu), koševi za smee, kante i kontejneri, ali i razliite reklame, terase kafia i drugih objekata iznimno je opasno ili potpuno onemoguuje samostalno i sigurno kretanje osobama s invaliditetom, starijim osobama ili onima s teškoama u kretanju.
Intervjui su potvrdili da je Trešnjevka kvart s jakim identitetom, zapuštena, periferija..., izrazito lokalno orijentirana... nepretenciozna pa se u njoj vidi kako stvarni Zagreb ivi (intervju 1). Naglašen je znaaj prostora središta Trešnjevke koji je iznad lokalnog, tj. kvartovski i gradski pa je sukladno tomu potrebno planirati preobrazbu prostora. Za kvalitetno gradsko središte Trešnjevke je potrebno ujediniti, odnosno spojiti njegova dva dosada razdvojena segmenta - oblikovati novo središte s trnicom i novi društveni
centar s parkom (Centar kulture Trešnjevka, mjesna samouprava, zdravstvena ustanova), a potrebno je takoer ostvariti bolju komunikaciju s ulazom u Trešnjevku na Savskoj ulici (trokut Studentski centar – Tehniki muzej – Cibona) (intervju 2).
Nedostatci i problemi Trešnjevke istaknuti u intervjuima odnose se na:
nedostatak zelenila i javnih parkova u središtu Trešnjevke
prometne probleme (treba dati prednost javnom prometu i pješacima, a ne automobilima – odnosi se na promet u kretanju i promet u mirovanju)
neosjetljivost lokalne samouprave (MO i G) na potrebu stanovnika za kulturnim i društvenim sadrajima (financiraju se popravci prometnica, a ne kultura) i dr. (intervju 1, 5)
nestanak susjedstva, malih ulica i kua s vrtovima, kao vanog simbola Trešnjevke (intervju 1, 3, 5).
Trešnjevci je potrebna vea javna površina / trg koji bi povezao sve sadraje i odvojene segmente i sadraje te osigurao reprezentativnost na kvartovskoj razini i istovremeno intimu za lokalnu zajednicu (intervju 2).
Istaknuto je kako trnica ima lokalni karakter i treba biti dostupna i pristupana stanovnicima Trešnjevke (a ne turistika atrakcija) te kako pored nje jako nedostaje ureeni trg kao ugodno mjesto boravka i okupljanja (intervju 1).
Istaknuto je i da je neadekvatan prostor ispred crkve jer bi na njemu trebao biti trg umjesto montane zgrade (intervju 5).
Potrebno je i restrukturirati prometne površine, riješiti problem parkirališta i garaa te provui tramvajske linije direktno iz Vukovarske ulice (intervju 2)
Kao neiskorišteni potencijali Trešnjevke spomenuti su: zeleni koridori potoka, eljeznica za prometno povezivanje, ZET-ova Remiza na Ljubljanici kao novo gradsko središte, plato trnice izvan radnog vremena i dr. (intervju 1 i 2), potencijal stvaranja mree javnog prostora u vidu niza manjih javnih prostora za svaku sadrajnu ili administrativnu cjelinu (intervju 2). Meutim, usprkos svim nedostatcima, Trešnjevka je i nadalje ugodan kvart u kojem je sve blizu i dobro je povezan s gradskim središtem (intervju 3, 4), ima dovoljno sadraja za razliite generacije (djeca, osobe srednje i starije dobi) (intervju 3, 4), pa je kvaliteta ivota dobra. Trnica treba nuditi domae i
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 9
provjerene proizvode dostupne i u poslijepodnevnim satima (intervju 3, 4 i 5). Naglašeno je i kako se kvart mijenja i da se doseljavaju novi stanovnici (intervju 2, 5 i 6, 7 i 8), pa treba sauvati trnicu za one koji ju koriste dugi niz godina i trebaju usluge malih obrta i pristupane cijene (intervju 6).
Anketno istraivanje
Podatci prikupljeni desk analizom i u nekome dijelu terenskog istraivanja (analiza kvalitete javnog prostora šireg obuhvata gradskog projekta) posluili su za oblikovanje anketnog upitnika i provedbu anketnog istraivanja kako bi se graanima omoguilo da sudjeluju u poetnoj fazi planiranja procesa preobrazbe prostora.
Provedba ankete
Anketa o formiranju središta gradske etvrti i ureenju javnog prostora te prostora trnice Trešnjevka provedena je na prigodnom uzorku korisnika trnice (N=196). Anketa je bila anonimna i dobrovoljna, a proveli su ju metodom intervjua licem u lice studenti sociologije s Filozofskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu i djelatnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. Tijekom razgovora anketari su osim ispunjavanja anketnog upitnika biljeili sve komentare sugovornika.
Prvi val anketiranja je proveden u petak 19. travnja 2019., a drugi u subotu 27. travnja 2019. od 9:00 do 13:00 na najfrekventnijem dijelu Trešnjevakog trga, na sjevernome ulazu u trnicu. Sekundarna lokacija anketiranja graana nalazila se na manje frekventnome junom ulazu u trnicu kojim se koriste stanovnici okolnih ulica i dijelova Trešnjevka- jug (primjerice stanovnici Kneije). Vrijeme, odnosno dani provedbe izabrani su prema frekvenciji dolazaka na trnicu (petak i subota su najfrekventniji dani), pritom uzimajui u obzir eventualnu razliku izmeu zaposlenih korisnika koji najviše dolaze subotom te svih ostalih koji dolaze radnim danima. Dodatni kriterij odabira datuma bio je 19. travanj – Veliki petak pa se oekivao vei broj korisnika zbog Uskrsa.
Poziv na sudjelovanje u anketnom istraivanju objavljen je javno na slubenim mrenim stranicama Grada Zagreba i u medijima, a poslan je i izravno na adrese Gradske etvrti Trešnjevka-sjever, mjesnih odbora Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjevi, Ante Starevi i Nikola Tesla, Centra za kulturu Trešnjevka, Mapiranja Trešnjevke i dr. (Prilog 1., 2., 3. i
5.).
Slika 3. Provedba ankete na Trešnjevakome trgu 19. travnja 2019.
Opis uzorka
U anketiranju se vodilo rauna o dobnoj i spolnoj zastupljenosti ispitanika, kao i o njihovu mjestu stanovanja pa se moe zakljuiti da je prigodni uzorak korisnika trnice Trešnjevka u skladu s demografskim znaajkama Gradske etvrti Trešnjevka-sjever prema Popisu stanovništva, kuanstava i stanova 2011. U anketnom istraivanju je sudjelovalo 196 ispitanika (N=196), od ega 110 ena i 86 muškaraca (Graf 5.).
Graf 5. Ispitanici prema spolu
Dobna struktura uzorka je u skladu sa znaajkama populacije korisnika Trnice Trešnjevka u kojoj
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 10
prevladavaju starije osobe pa su anketirane 102 osobe starije ivotne dobi, 67 srednje i 27 mladih osoba (Graf 6.). U anketi su sudjelovale iskljuivo punoljetne osobe.
Graf 6. Ispitanici prema dobnim skupinama
Prema radnom statusu 99 sudionika su umirovljenici (50,5%), 79 su zaposleni (40,3%), dok je 9 studenata i 9 nezaposlenih (Graf 7.). Istraivanjem su pokrivene razliite grupe korisnika trnice, od redovitih – svakodnevnih korisnika do onih koji dolaze jedanput tjedno te onih koji dolaze povremeno.
Graf 7. Ispitanici prema radnom statusu
Sudionici u anketnom istraivanju su veinom stanovnici Trešnjevka-sjever (N=159) i susjednih gradskih etvrti (Trnje, Trešnjevka-jug; 17 ispitanika), ostali ispitanici su iz razliitih gradskih etvrti (Graf 8.), a na Trešnjevku uglavnom dolaze zbog blizine radnog mjesta.
Graf 8. Ispitanici prema gradskoj etvrti u kojoj ive
Takoer, vano je napomenuti kako se veinom radi o stanovnicima koji u Zagrebu ive od roenja (63 osobe, tj. 32%) ili veinu ivota (57 osoba, tj. 29,1%) što je više od 60% uzorka, a dio anketiranih ivi u Zagrebu due od 5 godina (47 osoba, tj. 24%), dok je samo 15 ispitanika u Zagrebu krae od 5 godina. Navedeni podatak nije zabiljeen za 13 ispitanika (6,6%).
Opis anketnog upitnika
Anketni upitnik (Prilog 6.) se sastojao od 20 pitanja. Prvih šest pitanja se odnosilo na sociodemografske podatke o ispitaniku. Pet pitanja se odnosilo na uestalost i na razloge dolaska na Trnicu Trešnjevka te na procjenu potrebnih sadraja u javnome prostoru i na nain njegova ureenja. Jedno se pitanje odnosilo na procjenu kvalitete prostora Trešnjevakog trga, trnice i Parka Zvonimira Mileca. Od ispitanika se traila procjena kvalitete zaštite od kriminala i nasilja te od prometa i nezgoda, kao i procjena razine ugodnosti boravka. Tri pitanja su se odnosila na promjene koje su nune za podizanje kvalitete tih prostora. Sljedea tri pitanja su se odnosila na prometne probleme i njihova rješenja, a dva posljednja na spremnost graana da sudjeluju u donošenju odluka o prostoru te koji oblik participacije preferiraju. Na kraju ankete ispitanici su mogli dati svoj završni komentar te su informirani o mogunosti slanja dodatnih prijedloga na slubenu adresu e-pošte (Prilog 4.).
Prijedlozi graana dostavljeni elektronikom poštom
Otvorena je slubena adresa e-pošte: gp.prostor.sredista.tresnjevke@zagreb.hr (Prilog 1.,
2., 3., 4. i 5.) na koju su svi zainteresirani mogli slati prijedloge, a koji su takoer ukljueni u analizu. Obavijest o adresi e- pošte je objavljena na slubenim mrenim stranicama Grada Zagreba i u medijima, a izravno je poslana Gradskoj etvrti Trešnjevka-sjever i mjesnim odborima Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjevi, Antun Mihanovi i Nikola Tesla te Centru za kulturu Trešnjevka, udrugama i svim sudionicima u fokus grupama kako bi se proslijedila široj zainteresiranoj javnosti. Elektroniki je tijekom travnja i svibnja 2019. zaprimljeno šest dopisa e-poštom s prijedlozima graana.
Potreba za postavljanjem punkta s pitkom vodom (Francek) u Parku Zvonimira Mileca u drugom dopisu e-poštom se argumentira: pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je dio zagrebake urbane tradicije. Zatim se navodi
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 11
prijedlog sadnje dodatnog drvea radi boljeg hlada u središtu Parka i sadnje urbanog vonjaka sjeverno od Parka prema školi (neureena zelena površina na uglu uz Novu cestu i Tratinsku ulicu). U sljedeoj e- pošti se naglašava vanost ouvanja šarma placa i poticanja javnog prijevoza te ograniavanja automobilskog (ukljuujui i gradnju podzemne garae koja bi mogla privui još više korisnika) te opisuju promjene kvarta sukladno novim potrebama njegovih stanovnika: Trešnjevka je zadnjih godina jako narasla kao kvart blizu centra Grada Zagreba pa nedostaju zelene površine izmeu zgrada (koje su niknule u zadnje vrijeme), parkovi te sportski, zabavni i drugi sadraji za djecu, parkirna mjesta i zabrana parkiranja u uskim ulicama (npr. Iloka, Gorjanska, Garigradska i Cernika), osim za stanare.
Prvi pristigli e-dopis prenosimo cjelovito jer jasno ilustrira vezanost stanovnika uz Trešnjevku te odlino elaborira prijedlog: Kao stanovniku naše Trešnjevke jako mi je drago ako se nešto promijeni nabolje na našem Trešnjevakom placu. Sramota je kako izgleda centar najvee opine u Zagrebu. Jedna krasna Vukovarska avenija završava s jednim trgom koji ne slui na ast gradu Zagrebu. Predlaem: natkriti trnicu kako se prodavai i kupci ne bi smrzavali niti kisnuli (uzor neka bude trnica u centru Krakowa, Toulousea ili Barcelone). U okolici po rubu niz malih restorana i kafia gdje se graani mogu druiti, probati specijalitete koji se prodaju. Velika podzemna garaa istono. Iznad nje primjeren poslovno-stambeni objekt. Devedesetih godina (dakle, prije 1990.) bio je gotov projekt stambeno- poslovne zgrade na istonoj strani Placa, tu gdje je sada ruan parking. A one brvnare da ne spominjem. Razmisliti o rušenju ionako montane zgrade Konzuma (bivša NaMa) kako bi se otvorio prostor ispred crkve. Samu crkvu bi takoer trebalo urediti. Na uglu Ozaljske i Krapinske trebalo bi sagraditi reprezentativniju poslovno-stambenu zgradu. Moda izgleda previše, ali nije. Treba htjeti. Novac i investitori se uvijek nau. Drim paleve.
Rezultati anketnog istraivanja
Prema rezultatima anketnog istraivanja moe se zakljuiti kako se korisnici trnice i prostora u obuhvatu Gradskog projekta slau kako je nuno urediti trnicu i okolni prostor te su vrlo pozitivno prihvatili ideju o gradskom projektu ureenja središta Trešnjevke. Trnicu su prepoznali njezini korisnici kao mjesto kupovine domaih proizvoda (ali samo kod prodavaa u koje korisnici imaju povjerenje!) po pristupanim cijenama, ali i kao mjesto susreta i druenja, posebno za umirovljenike i stariju populaciju stanovnika Trešnjevka-sjever pa
je te znaajke vano ouvati u buduim prostornim intervencijama.
Osnovni problemi i prijedlozi što ih istiu sudionici anketnog istraivanja odnose se na:
1. potrebu ureenja trnice i prilaznog prostora (ponajprije sjeverni ulaz u trnicu preko Trešnjevakog trga, ali se naglašava problem neprohodnosti okolnih ulica);
2. nesigurnost od automobilskog prometa (primjedba se prvenstveno odnosi na pješake) na podruju vorišta Tratinska – Vukovarska – Krapinska – Ozaljska – Trešnjevaki trg;
3. zakrenost prostora vozilima u mirovanju (parkiranim automobilima i dostavnim vozilima);
4. potrebu uvoenja razliitih sadraja na prostor trnice (razliiti tematski sajmovi, festivali i sl.) i otvaranje mogunosti njezina korištenja u poslijepodnevnim satima za razliite aktivnosti (istie potrebu stvaranja multifunkcionalnog prostora, ali i prostora za kupnju domaih proizvoda provjerene kvalitete (OPG-ova, certificiranih prodavaa) u kasnijim satima od 17:00 – 20:00 (nakon završetka radnog vremena).
Najvaniji nalazi anketnog istraivanja prema temama su:
Društvena i komunalna infrastruktura – sadraji i aktivnosti (Prilog 7.)
na pitanje u kojoj im mjeri na ljestvici od 1 – 5 nedostaju odreeni sadraji na središnjem prostoru Trešnjevke, ispitanici su istaknuli da im kafii ne nedostaju (aritmetika sredina 1,65), dok su svi ostali ponueni sadraji prepoznati kao oni koji donekle nedostaju s ocjenom 3: zalogajnice (2,88), mali kvartovski duani (2.85), zanatske trgovine (3,23) i specijalizirane trgovine npr. eljezarija i sl. (2.95)
Zadovoljstvo, ugodnost i sigurnost boravka na Trešnjevakom trgu, trnici i u Parku Zvonimira Mileca
najkvalitetnijim prostorom u sve tri kategorije (ugodnost boravka, sigurnost i zadovoljstvo) ocijenjen je Park Zvonimira Mileca
korisnici prostora trnice i trga generalno su zadovoljni ugodnošu boravka na sve tri navedene lokacije, ali ne i s prometnom sigurnošu pa joj je ak 50 % ispitanika dalo
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
sigurnost od kriminala ocijenjena je relativno zadovoljavajuom
iako su ispitanici relativno zadovoljni i jako vezani za navedeni prostor, svi istiu potrebu njegova ureenja i unaprjeenja kvalitete pa je zakljuak istraivanja da je cjelokupan prostor središta Trešnjevke potrebno urediti ime bi se podigla razina zadovoljstva, ugodnosti i sigurnosti boravka; navedeni nalaz je u skladu s rezultatima fokus grupa i intervjua
Promet
• preko 70 % ispitanika se sloilo s tvrdnjama da je potrebno ograniiti automobilski promet (i onaj u mirovanju), a prednost dati javnomu prometu (33,7 % ispitanika, tj. 65 osoba) i pješakom te biciklistikom (61,7 %, tj. 119 osoba), ali da bude dobro organiziran sa zadovoljavajuom infrastrukturom jer i biciklistiki promet moe predstavljati problem za pješake
Graf 9. Stavovi anketiranih o prometu na podruju budueg središta Trešnjevke
u pitanju (s višestrukim izborom) o rješenju prometa u mirovanju stroim kanjavanjem nepropisnog parkiranja se slae 33,8 % ispitanika (66), dok 29,1 % (57) misli da je promet u mirovanju potrebno riješiti formiranjem pješake zone i zabranom parkiranja motornih vozila, dok unaprjeenje javnog prijevoza predlae 22,6 % (44 ispitanika), a s izgradnjom podzemne garae se slae se veina ispitanika - 54,1 % (106)
na pitanje o sadrajima koji nedostaju središtu Trešnjevke ispitanici su problem nedostatka pješake zone ocijenili visokom ocjenom 4 (aritmetika sredina 3,75) i ureenog parkinga za motorna vozila (3,72) te parkinga za bicikle (3,92)
zakljuujemo da je promet na podruju obuhvata Gradskog projekta potrebno prilagoditi potrebama stanovnika, korisnika trnice i trga te smanjiti negativan utjecaj automobilskog prometa na kvalitetu prostora te na ugodnost i sigurnost boravka i poboljšati infrastrukturu biciklistikog prometa te omoguiti pješacima i biciklistima nesmetan prolaz u širem podruju središta Trešnjevke, a u skladu s fokus grupama i intervjuima, pri emu fokus grupe i intervjui naglašavaju vanost afirmiranja Gagarinova puta i drugih pješakih puteva te stvaranja novih prolaza koji bi povezali Trnje i Trešnjevku sve do Parka Stara Trešnjevka.
Prijedlozi za ureenje trnice i cjelokupnog prostora središta Trešnjevke
Trnica Trešnjevka (Graf 10.)
trnicu treba urediti bez veih izmjena – smatra 15,3 % ispitanika (30)
trnicu treba natkriti – smatra 60 % ispitanika, a s djelominim natkrivanjem se slae 25 % ispitanika (49 osoba), a s potpunim 34,7 % (68)
trnicu treba natkriti i djelomino zatvoriti – smatra 17,3 % ispitanika (34)
trnicu treba urediti i zatvoriti – smatra samo 4,6 % ispitanika (9), a 6 ih nije odgovorilo na pitanje.
Graf 10. Stavovi korisnika trnice Trešnjevka o potrebi i nainu njenog ureenja
u pitanju o sadrajima i u mjeri u kojoj im nedostaju, ispitanici navode da u najveoj mjeri nedostaju sezonska dogaanja i festivali poput Adventa ili kina na otvorenom (4,23), nešto manje im
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 13
nedostaju specijalizirani sajmovi poput sajma vina ili pelarskih proizvoda i sl. (3,86), a sajmovi domae organske hrane dobili su još niu ocjenu (3,78), no u najmanjoj mjeri nedostaju prigodni sajmovi rabljene robe (3,48). Vano je napomenuti da su mišljenja ispitanika podijeljena na ona koji apsolutno odbijaju tu mogunost i na one koji jesu za takve sajmove, ali istiu da ih je potrebno dobro regulirati da se ne bi dogaale neprilike.
moemo zakljuiti da je trnicu potrebno natkriti, ali ne zatvoriti u potpunosti te da ju treba obogatiti s novim i povremenim sadrajima koji bi privlaili razliite društvene skupine i u razliita doba dana te izvan radnog vremena trnice (npr. kino ili Advent naveer i sl.) – navedeni nalaz u skladu je s rezultatima fokus grupa i intervjua
Trešnjevaki trg (Graf 11.)
ispitanici istiu da Trešnjevci izrazito nedostaje središnji trg – na ljestvici od 1 – 5, procjena je da trg nedostaje s visokih 4 (aritmetika sredina 3,95) zatim zelene površine (3,42) i drvoredi (3,78)
25,3 % ispitanika (30 osoba) smatra da je trg potrebno urediti bez veih izmjena
da je potrebno formirati jedinstveni trg smatra 75% ispitanika, od ega 21,6 % ispitanika (42) smatra da se to treba napraviti povezivanjem postojeih dijelova, 23,2 % (45) da pritom trg treba poveati, a 29,9 % (58) smatra da osim poveanja trgu treba i zelenilo
moemo zakljuiti da je trg potrebno urediti, poveati i povezati u jedinstvenu cjelinu ugodnu za boravak i druenje te pritom ozeleniti prostor – navedeni nalaz u skladu je s rezultatima fokus grupa i intervjua
Graf 11. Stavovi korisnika o potrebi i nainu ureenja Trešnjevakog trga
Park Zvonimira Mileca (Graf 12.)
da je park potrebno ostaviti kakvim jest, smatra 49,2 % ispitanika (94)
da je park potrebno povezati s Trešnjevakim trgom i smanjiti utjecaj okolnog prometa smatra 35,6% (68)
da je park potrebno poveati i formirati javni zeleni prostor središta Trešnjevke smatra 15,2% ispitanika (29 osoba)
moemo zakljuiti da je park dobro ureen i nije ga potrebno mijenjati, ali je potrebno smanjiti utjecaj okolnog prometa i poveati sigurnost nou (ispitanici mlae ivotne dobi istaknuli su park kao nesiguran prostor nou, za razliku od dnevnih korisnika koji nisu smatrali park nesigurnim prostorom)
Graf 12. Stavovi korisnika o potrebi te o nainu ureenja Parka Zvonimira Mileca
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Zakljuci i preporuke
Temeljni aspekt ovoga sociološkog istraivanja i apsolutni prioritet, dakle i polazna toku za ureenje središnjeg prostora Trešnjevke trebaju biti ljudi, odnosno zadovoljavanje potreba i zadovoljstvo stanovnika i svakodnevnih korisnika prostora, što implicira formiranje kvalitetnoga, ugodnog i sigurnog pješakog prostora za druenje, boravak i susrete razliitih generacija i društvenih grupa u razliito vrijeme i s razliitim sadrajima.
Ouvanje identiteta i autentinosti trnice
Kako se radi o dugogodišnjim stanovnicima emotivno vezanima uz trnicu i Trešnjevku koji istiu da u svome kvartu vole ivjeti bez obzira na problema s kojima se susreu, pri ureenju je potrebno voditi brigu o ouvanju identiteta i autentinosti njihova kvarta. No, trnicu je potrebno osuvremeniti, a drugim društvenim grupama i mlaim korisnicima treba ponuditi nove sadraje i oblike korištenja kako bi doista oivjela i pozitivno djelovala na revitalizaciju šireg prostora.
Vano je istaknuti kako su prema anketnom
istraivanju svakodnevni korisnici trnice veinom
stariji stanovnici Trešnjevke-sjever, umirovljenici
poduzeti mjere kako preureenje trnice ne bi
izazvalo znatnije poskupljenje proizvoda.
Graf 13. Frekvencija dolazaka na trnicu prema radnom statusu korisnika
Rješenje prometnog problema
Moemo zakljuiti da se u svim ranijim studijama te u analizama predmetnog istraivanju jasno uoava stav svih aktera da je nuno hitno rješavati prometnu preoptereenost (automobilski promet onemoguuje kvalitetniji i ugodniji boravak u tome prostoru) zbog nesigurnosti korištenja prostora,
posebice pješaka, ali i svih ostalih sudionika. Nesigurnost pri kretanju i boravku u tome prostoru stvara se zbog neodravanja (rupe na nogostupima, neadekvatno poploenje i drugo) i potpune zakrenosti (automobilska, neadekvatno postavljanje znakova te kanti i kontejnera za odlaganje otpada, štandovi i drugo) što je iznimno opasno za slijepe i slabovidne osobe i druge osobe s invaliditetom ili teškoama u kretanju) te njegove prometne preoptreenosti i potrebe za ureenjem sustava parkiranja (prijedlozi graana se kreu od izgradnje podzemne garae ispod trnice do potpune zabrane automobilskog prometa u dijelu obuhvata ovoga Gradskog projekta i aktiviranja alternativnih prometnih pravaca te poticanja alternativne urbane mobilnosti – jaanje javnog prijevoza, biciklistikih staza i sl.).
Formiranje kvartovskog središta
Iskazan je stav graana o potrebi formiranja pješake zone u kojoj bi korisnici trnice bili sigurni od (prvenstveno automobilskog, ali i nereguliranog biciklistikog) prometa i aktiviranja pješakih poveznica s okolnim kvartovima (primjerice Gagarinov put kao veza prema Trnju, stav koji kontinuirano i vrlo artikulirano zastupaju udruge graana, ali i sudionici u anketi) i Parkom Stara Trešnjevka ime bi se oblikovao ugodan prostor za pješake i integriralo središnji prostor Trešnjevke u svrhovitu cjelinu.
Radi se o povezivanju najjaih identitetskih markera Trešnjevke – Trnice Trešnjevka i Parka Stara Trešnjevka te o njihovu povezivanju u kvalitetan i ugodan središnji prostor kvarta.
Javne zelene površine
Svi sudionici istraivanja istiu nunost ouvanja javnih zelenih površina i sadnju zelenila u prostor središta Trešnjevke.
Prijedlozi se kreu od nunosti sadnje drvea, ali onog koji ne izaziva alergije i koje je autohtono, npr. trešnji do formiranja parka juno od trnice ili zelenih otoka u novoformiranome središnjem javnom prostoru.
Ispitanici su istaknuli svoje zadovoljstvo zbog ureenja Parka Zvonimira Mileca, a koji je siguran za djeju igru.
Poeljan oblik participacije
Odaziv na istraivanje pokazuje koliko je sudionicima stalo do Trešnjevke, što je izniman potencijal za
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
uspješno ureenje i prihvaanja novih prostornih rješenja.
Rezultati istraivanja pokazuju da su stanovnici iznimno zainteresirani da participiraju u odlukama o prostoru jer:
32,7 % ispitanika eli biti informirano o promjenama koje se planiraju
više od 65 % ispitanika je izrazilo je elju da izravno participira u procesima odluivanja - 45,9 % je iskazalo elju da sudjeluje u
odluivanju o prostornim promjenama u svome kvartu
- 21,1 % je iskazalo elju da sudjeluje u odluivanju na razini grada (Graf 14.).
Graf 14. Stavovi anketiranih graana o poeljnome obliku participacije u postupku donošenja odluka o prostoru
S obzirom na odaziv graana i rezultate, ovakav pristup moe posluiti kao obrazac za sve gradske projekte glede segmenta participacije graana te radi orijentiranosti na njihovo zadovoljstvo i kvalitetu ivota kao osnove unaprjeenja urbanog prostora.
Praksu izravnog participiranja graana potrebno je nastaviti u svim fazama ovog gradskog projekta.
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Smjernice
Smjernice su oblikovane u svrhu unaprjeenja kvalitete ivota stanovnika Trešnjevke i svakodnevnog korištenja prostora od strane graana i drugih korisnika, a na temelju sociološke studije i provedene rane izravne participacije graana u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke. Ukljuuju rezultate anketnog istraivanja, fokus grupa i intervjua s graanima i predstavnicima institucija te udruga te nalaze šire sociološke studije. Strukturirane su kao ope i specifine tematske smjernice.
Pored izrade programa gradskog projekta, a zbog ega su ponajprije i nastale, smjernice mogu posluiti kao osnova za dalju participaciju graana u razvoju tog prostora.
Ope smjernice
podizanje kvalitete prostora i kvalitete ivota i formiranje cjelovita (koherentna) i sigurna javnog prostora usmjeren na pješaka i odrivu mobilnost
unaprjeenje kvalitete ivota stanovnika i podizanje kvalitete prostora, ukljuujui kvalitetno i primjereno osmišljavanje i ureenje javnog prostora, urbanu opremu i pitku vodu, prilagodbu osobama s teškoama u kretanju i ranjivim skupinama, svim dobnim skupinama i razliitim vrstama aktivnosti u razliito vrijeme
osmišljavanje integriranoga, ali raznolikog javnog prostora koji e okolne ulice, prostor trga (današnji je rascjepkan i zatrpan) i parkovni dio (Park Zvonimira Mileca je otok odrezan brzim prometnicama) povezati s trnicom i okolnim prostorom u smislenu arhitektonsku i osmišljenu cjelinu koja omoguuje sigurno kretanje i boravak, kvalitetno provoenje vremena i obavljanje razliitih aktivnosti (obveznih, neobaveznih i društvenih) te je u skladu s identitetskim znaajkama Stare Trešnjevke (male ulice, vrtovi, druenje, susjedstvo)
ozeleniti prostor, tj. zasaditi biljkama razliitih formi, od cvijea u teglama do drvoreda u ulicama te vertikalnih vrtova na zgradama u funkciji trnice, zajednikoga kvartovskog vrta i/li vonjaka te zelenih površina na krovovima
ouvanje identiteta trnice.
Specifine, tematske smjernice
- oblikovanje jedinstvenoga središnjeg javnog kvartovskog prostora za siguran i ugodan boravak i druenju razliitih društvenih grupa ili pojedinaca
- formiranje središnjeg trga povezana s trnicom, parkom i crkvom u smislenu, prohodnu, lakodostupnu i koherentnu cjelinu
TRNICA
- preureenje trnice u smjeru unaprjeenja njezine prostorne organizacije i sadraja, ali ouvanjem njezina lokalnog identiteta (natkrivanje, ali ne i zatvaranje)
- stvaranje multifunkcionalnog prostora i mogunosti njegova korištenje izvan radnog vremena trnice
- prilagodba radnog vremena, ponude i sadraja onima koji se njome koriste samo jedanput tjedno ili rjee (zaposleni, mladi – studenti, školarci i dr.)
- mogunost razliitih sezonskih, festivalskih i povremenih kulturnih i drugih dogaanja (kino na otvorenome, sajmovi domae organske hrane i sl.)
- zaštita dostupnosti ponude osobama niega materijalnog statusa lokalnog stanovništva i veine dnevnih korisnika (umirovljenici, osobe nie platene moi)
- ureenje pristupa i okolnim javnim prostorima te tramvajskim stajalištima kako bi se omoguilo sigurno i jednostavno kretanje prostorom te korištenje javnog prijevoza u dolasku i odlasku s trnice za sve osobe s teškoama u kretanju ili za osobe s invaliditetom
PROMET
- osiguravanje sigurne, pješake i biciklistike središnje zone i povezanosti Trešnjevke s okolnim kvartovima (Trnje i Trešnjevka-jug) te povezanosti novoga javnog središnjeg prostora Trešnjevke s trnicom i s ostalim sadrajima u blizini (crkva, škola, CeKaTe i Park Stara Trešnjevka)
- davanje prednosti pješakom, biciklistikom i javnom prometu (uz adekvatnu infrastrukturnu opremljenost, npr. biciklistike staze i parkirališta), tj.
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
alternativnoj urbanoj mobilnosti koja moe znaajno utjecati na kvalitetu ivota stanovnika Trešnjevke (smanjenje razine buke i zagaenja ispušnim plinovima, mogunost druenja i sigurnog kretanja pješaka i biciklista što pozitivno utjee na zdravlje i dr.)
- izgradnjom podzemne garae rasteretiti prostor od prometa u mirovanju
- stvaranje uvjeta za korištenje javnog prostora i javnog prijevoza za sve ranjive skupine, npr. djece, osoba s teškoama u kretanju i osoba s invaliditetom (usklaivanje sa zakonskom regulativom i dokumentima Grada Zagreba, npr. Zagrebakom strategijom izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom, primjerice u dijelu o stanovanju, mobilnosti i pristupanosti te s ostalim relevantnim dokumentima)
JAVNE ZELENE POVRŠINE
- formiranje nove javne zelene površine
- uvoenje novih zelenih površina, na što više naina i u što više segmenata (drvoredi u okolnim ulicama, zeleni krov trnice, trešnje i drugo autentino zelenilo na novom središnjem trgu i dr.) radi podizanja zadovoljstva korisnika i kvalitete prostora te pozitivnog utjecaja zelenila na kvalitetu ivota (smanjenje negativnih urbanih utjecaja, npr. prometa, zagrijavanja i dr.) te ouvanja identiteta Trešnjevke.
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Predstavljanje rezultata
U skladu s naelima provedbe procesa participiranja graana od rane faze te s interesom koji su sudionici iskazali, odrana je javna prezentaciju rezultata istraivanja 11. srpnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka.
Cilj predstavljanja je bio da sudionike istraivanja i zainteresiranu javnost informira o sociološkim smjernicama za Gradski projekt Prostor središta Trešnjevke, a koje su proizašle iz njihova neposredna doprinosa te iz prethodno prikupljenih podataka.
Poziv na predstavljanje rezultata o ranoj izravnoj participaciji javnosti, a u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke, upuen je Vijeu gradske etvrti te mjesnim odborima Stara Trešnjevka, Silvije Strahimir Kranjevi, Antun Mihanovi i Nikola Tesla i svim sudionicima u fokus grupama, intervjuima te graanima koji su svoje prijedloge dostavili e- poštom. Poziv je objavljen na i na mrenim stranicama Grada Zagreba i Centra za kulturu Trešnjevka te na Facebook stranici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
Slika 4. Predstavljanje rezultata participacije 11. srpnja 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Planirane aktivnosti ukljuivanja graana
U tijeku je izrada prijedloga Programa Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke, a na temelju l. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13 i 85/15), l. 101. Generalnog urbanistikom plana grada Zagreba (Slubeni glasnik 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 - proišeni tekst), l. 89. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik 23/16, 2/18 i 23/18) prije upuivanja na utvrivanje Programa gradonaelniku te upuivanja prijedloga Odluke o realizaciji gradskog projekta na usvajanje Gradskoj skupštini, predviena je sljedea procedura ukljuivanja javnosti te lokalne i mjesne samouprave:
javno izlaganje prijedloga Programa gradskog projekta
upuivanje prijedloga Programa gradskog projekta na mišljenje vijeima gradskih etvrti
e-savjetovanje o prijedlogu Programa gradskog projekta
U sklopu e-savjetovanja omoguit e se slanje primjedbi elektronikom poštom gp.prostor.sredista.tresnjevke@zagreb.hr te redovitom poštom.
Zahvaljujemo svima koji su iznošenjem svojih prijedloga i stavova pridonijeli razvoju Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke te pozivamo sve zainteresirane graane da se ukljue u planirane aktivnosti.
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
Prilozi
Prilog 1. Pozivi graanima da sudjeluju u ranoj izravnoj participaciji u sklopu Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke (fokus grupe, intervjui i anketa)
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 21
Prilog 2. Obavijest o provedbi ankete na mrenim stranicama Grada Zagreb
Prilog 3. Obavijest o provedbi ankete na Facebook stranici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 22
Prilog 4. Letak s informacijama o provedbi Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke i o nainu na koji se prijedlozi dostavljaju
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 23
Prilog 5. lanak u Veernjem listu 7. svibnja 2019. godine o provedbi Gradskog projekta Prostor središta Trešnjevke i nainu na koji graani mogu dostaviti svoje prijedloge
Prilog 6. Anketni upitnik
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA 25
Prilog 7. Tablica procjene u kojoj mjeri nedostaju odreeni sadraji na prostoru središta Trešnjevke
GRADSKI PROJEKT PROSTOR SREDIŠTA TREŠNJEVKE
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI RANE IZRAVNE PARTICIPACIJE GRAANA
GRAD ZAGREB