Gradovi i Bogatstvo Naroda

  • View
    257

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Gradovi i Bogatstvo Naroda

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    1/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    Gradovi8 indd 1Gradovi8.indd 1 28 5 2007 10:53:5728.5.2007 10:53:57

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    2/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    Gradovi8 indd 2Gradovi8.indd 2 28 5 2007 10:54:2228.5.2007 10:54:22

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    3/270

    Gradovii bogatstvo narodaZakonitosti ekonomskog ivota

    JANE JACOBS

    MZagreb, lipanj 2007.

    Gradovi8 indd 3Gradovi8.indd 3 28 5 2007 10:54:2328.5.2007 10:54:23

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    4/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    Gradovi i bogatstvo naroda: principi ekonomskog razvojaJane Jacobs

    Nakladnik: Metropress d. o. o. ZagrebZa nakladnika: Ratko Bokovi, direktor

    Naslov izvornika:Cities And the Wealth of Nations: Principles of Economic Life

    Copyright 1984. by Jane JacobsTis translation published by arrangement with Random House,

    an imprint of Random House Publishing Group, a division ofRandom House, Inc.

    Prijevod s engleskoga: Ratko BokoviLektura i korektura: Jadranka Bokovi, prof.

    Dizajn sloga: Stanislav Vidmar

    isak i uvez: Feroproms Zagreb

    CIP

    Gradovi8 indd 4Gradovi8.indd 4 28 5 2007 10:54:2328.5.2007 10:54:23

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    5/270

    Jasonu Epsteinu

    koji je knjigu ekao strpljivo i u dobrom

    raspoloenju, dajui mi vrijedne savjete

    Gradovi8 indd 5Gradovi8.indd 5 28 5 2007 10:54:2328.5.2007 10:54:23

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    6/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    Gradovi8 indd 6Gradovi8.indd 6 28 5 2007 10:54:2328.5.2007 10:54:23

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    7/270

    SADRAJ

    1. O . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. P . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. G . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. R . . . 8. K . . . . . . . . . . . . 9. Z . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. N . 11. L . . 12. . . . . . . . . . . 13. N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

    14. L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Z . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

    Gradovi8 indd 7Gradovi8.indd 7 28 5 2007 10:54:2328.5.2007 10:54:23

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    8/270

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    9/270

    Obeanje ludom radovanje

    PRVO POGLAVLJE

    OBEANJELUDOMRADOVANJE

    R I N

    , U Z K

    Neko vrijeme, negdje sredinom 20. stoljea, inilo se da je divlja,neukrotiva, otuna ekonomska znanost rodila ono to smo svieljeli: upute kako postii ili odrati prosperitet.

    Ekonomisti i vladari koje su ekonomisti savjetovali domislili su se

    tolikim idejama za oslobaanje nacionalnih i meunarodnog gospo-darstva od nevolja i katastrofa, i te su zamisli bile tako okruene auromrazumnosti, predvidivosti i upuene statistike analize, da su vladeuzele zdravo za gotovo da one samo moraju posloiti volju, strunost ikapital pa e ekonomski ivot ostvariti sve njihove elje i namjere.

    Obuzet tom zabludom, Mao Ce-ung izdao je nalog da kinesko gos-podarstvo uini Veliki skok naprijed. Hruov je, za posjeta Ujedinjenimnarodima, lupao cipelom po govornici i najavio da e do 1975. sovjetskogospodarstvo prestii ameriko, a nakon toga e nastaviti gaziti Zapad.

    U Sjedinjenim Dravama, predsjednici Kennedy i Johnson sa svo-

    jim savjetnicima nisu samo smatrali, kao i veina Amerikanaca, da suvisoka produktivnost i ekonomska nadmo njihove zemlje zajameniza mnoge godine daleko u budunost, nego su bili uvjereni da e po-rezne mjere, kojima su se koristili da bi no ugodili ekonomiju, elimi-nirati ak i njezina blaga kolebanja, pa nikad vie nee biti depresija, auskoro ni recesija.

    Britanci su konstruirali, ili su barem mislili da konstruiraju, pros-peritetno i napredno drutvo blagostanja sa zaposlenjem i dostojnim

    Gradovi8 indd 9Gradovi8.indd 9 28 5 2007 10:54:2428.5.2007 10:54:24

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    10/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    ivotnim standardom za sve, koji se neprekidno poboljavao, po uzo-ru na skandinavski model. Europska ekonomska zajednica, oblikujuise kao kontinentalno objedinjeno ameriko gospodarstvo, donosila jedobrobit svojim prvotnim zemljama lanicama. est ili sedam zemaljaJune Amerike poduzelo je prve korake da taj model presadi na svojkontinent. Siromane zemlje s ruba Europe predosjetile su da ih ekasjajan prosperitet kada na njih doe red da se pridrue Europskoj za-

    jednici i sudjeluju u podjeli njezinih golemih, objedinjenih i neuniti-

    vo bogatih trita.Sporazumi iz Bretton Woodsa iz 1944., s kojima su vrijednosti ka-nadske i veine valuta zemalja Zapadne Europe vrsto, kao za stijenu,

    vezane za ameriki dolar, kao i sovjetske tehnike upravljanja novcem, svalutama sovjetskog bloka jednako vrsto vezanima za rublju, isticanisu kao dokaz da je plivanje teajeva meu zemljama trgovakim par-tnerima tako bolno za zemlje dunice, tako uznemirujue za multi-nacionalne korporacije i turistiku industriju samo poglavlje iz pri-mitivne prolosti.

    Narodi i vladari zaostalih zemalja, ukljuujui i one koje su se tek iz-borile za neovisnost od kolonijalnih vlasti ili su se jo muile da to posti-

    gnu, oekivali su da e razvojni obrasci, koje su konstruirali strunjaci, injima donijeti napredak i blagostanje. a oekivanja dijelile su s njima idrave koje su razvojne planove nancirale kreditima i darovima.

    ako su ekonomisti, dravni dunosnici, bankari te novinski ured-nici i same pojmove nerazvijenih i najsiromanijih zemalja izbaciliiz svoga rjenika i zamijenili ih sa zemljama u razvoju i slabije raz-

    vijenim zemljama u razvoju.Recepti za postizavanje svega toga stvaranje blagostanja tamo

    gdje ga nije bilo i njegovo odravanje tamo gdje je postojalo razliko-vali su se pod utjecajem razliitih ideologija, ali manje nego to bi se

    moglo pretpostaviti.Primjerice, kad su se amerike i sovjetske vlade natjecale za naklo-nost siromanih zemalja nudei im ekonomsku pomo, to nadmeta-nje nije dolazilo u razliitim oblicima pomaganja. Umjesto toga, dvijesu se velesile borile da isporue manje-vie iste brane, ceste, tvorniceumjetnih gnojiva i sustave za navodnjavanje.

    Gospodarske programe koje je usvojila poljska vlada nancirali suveinom njemaki i ameriki bankari. i bankari nisu odobravali to

    Gradovi8 indd 10Gradovi8.indd 10 28 5 2007 10:54:2428.5.2007 10:54:24

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    11/270

    Obeanje ludom radovanje

    je komunistika drava vlasnica sve imovine, kao vjerojatno ni osta-le poljske aranmane. Unato tome, predodbe Poljaka o tome kakose neko gospodarstvo iri i razvija, to mu je pritom potrebno i kakoe osigurati novac za otplatu razvojnih kredita, bili su i kapitalistikimbankarima vrlo bliski, konvencionalni i logini.

    U teoriji, sve je bilo tako logino. U stvarnosti, tako je malo potezadjelovalo na nain na koji je trebalo.

    Poslije svega, nali smo se u izbezumljenom vremenu propalih ra-

    zvojnih shema. Rezultati su se kretali od oiglednih katastrofa, kao uPoljskoj, Iranu, Urugvaju, Argentini, Brazilu, Meksiku, urskoj i ve-em dijelu Afrike, do obinih razoaranja, kao u Irskoj, Kanadi, na

    jugu Italije, u Jugoslaviji, na Kubi i u Indiji - da spomenemo samo nekeprimjere u svakoj od tih dviju skupina.

    Nakon ekspresne, katastrofalne propasti Velikog skoka, Kina jeiskuavala najprije jednu pa zatim drugu strategiju za izlazak iz siro-matva i nerazvijenosti. Svaka je strategija pritom kovana u zvijezdekao revolucionarna, a zavravala je konfuzijom i uzajamnim optuiva-njima.

    Sovjetski Savez, daleko od toga da je demonstrirao superiornost

    svojega planiranja i postignua, nastavljao je postojati nesposoban dasam sebe makar i prehrani, kao to ni na drugim podrujima nije us-pijevao proizvoditi kako bi u dovoljnim koliinama i raznolikosti op-skrbio vlastito stanovnitvo i poduzea.

    Doista, kao gospodarstvo Sovjetski Savez poeo je sablasno podsjea-ti na kolonijalnu zemlju. Sve jae ovisio je o izvozu sirovina u razvijenijezemlje i o uvozu pronjenijih industrijskih proizvoda, ukljuujui ak istrojeve koji su mu bili potrebni da bi svoje prirodne izvore mogao crpitiza izvoz. Gospodarski kolonijalizam sigurno nije bio cilj svih onih peto-godinjih planova ili petoljetki, no svejedno je tako ispalo.

    Velika Britanija najprije je svoje nazadovanje i raspadanje poku-avala zaustaviti mjerama jaanja potranje, ali bez uspjeha. ada sepridruila Europskoj ekonomskoj zajednici, opet uzaludno. Potom seprebacila na mjere jaanja ponude, ponovno uzalud. Ma to Engleskapokuavala, nastavljala je padati u neumoljivo nazadovanje, prilinonalik na druge nestale, mitske imperije iz daleke prolosti u kojoj ljudinisu raspolagali ekonomskim teorijama i naputcima koji bi im mogliposluiti kao vodi.

    Gradovi8 indd 11Gradovi8.indd 11 28 5 2007 10:54:2428.5.2007 10:54:24

  • 8/11/2019 Gradovi i Bogatstvo Naroda

    12/270

    Gradovi i bogatstvo naroda

    U Sjedinjenim Dravama dogodilo se neto dotad nezamislivo.Proizvodno gospodarstvo zemlje postupno je, ali uporno, doivljavaloeroziju, a preostala industrija klizila je u tehnoloku zaostalost u odno-su na industriju Japana i ivljega dijela Europe.

    Velike tvornice, koje su neko predvodile svijet, kop