Gradjansko Pravo - Skripta II

7/30/2019 Gradjansko Pravo - Skripta II

http://slidepdf.com/reader/full/gradjansko-pravo-skripta-ii 1/24

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVOSKRIPTA II

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]



WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pojam I načela graĎanskog prava

GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja regulišu imovinske odnoseizmeĎu ljudi I stvari(individualno odreĎene pokretne I nepokretne stvari).Suština graĎanskog prava može se najbolje shvatiti kroz primjenu odreĎenih našćela koja imaju primjenu u svakoj

grani graĎanskog prava(stvarno,obligaciono,nasljedno).To su naćela dispozitivnosti,stranačkeravnopravnosti,imovinske sankcije I prenosivosti subjektivnih graĎanskih prava.

Načelo dispozitivnosti

GraĎanskopravni odnos je dispozitivne prirode što znači da nastaje,mijenja se i prestaje voljomugovornih strana.Ovo se načelo na konkretan način ispoljava u svakoj grani prava.U oblastiobligacionog prava ispoljava se kroz slobodu ugovaranja ili slobodnog ureĎivanjaobligacionopravnig odnosa..To praktično znači da subjekti prava (fizičke I pravne osobe)slobodno odlučuju da li će se zaključiti odreĎeni ugovor,ili s kim ćezaključitisporazumno,odreĎuju sadržaj ugovorenih prava I obaveza .Zakljuceni ugovor moze se

sporazumom stranaka raskinuti ili izmijeniti zbog promjenjivih okolnosti,meĎutim slobodaugovaranja nije apsolutna I ograničena je prinudnim propisima,pravilima morala društva, Iustavom stbrĎenim načelima društvenog ureĎenja. Rukovodeći se onim relevantnim kriterijima,sud će u svakom slučaju cijeniti da li je odreĎeni7ugovor povod kod koga je došlo do spora meĎu strankama,da li je odreĎeni ugovor dopušten ilinedopušten.Ovo iz razloga što sud može pružitit traženu sudsku zaštitu samo ako je ugovor dopušten,odnosno punovažan.Ovo se načelo ispoljava I u oblast i stvarnog prava jer isključivood volje vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika zavisi da li će podnijeti tužbu kao dispozitivnu parničnu radnju u slučaju kad je protivno svojoj volji izgubio neposredan ili posredan posjedstvari.

U obalsti nasljednog prava,ovo se načelo ispoljava u pravu zavještaoca da još za života izvrši

rasporeĎivanje imovine.

Načelo stranačke ravnopravnosti

Usko je povezano sa načelom dispozitivnosti jer ako graĎanskopravni odnos nastaje voljomugovornih strana,onda je I logično da njihove volje budu ravnopravne ili koordinirane,a ne

subordninirane ili nadreĎene.Potpuno je nebitno što je jedna osoba u obligacionom odnosu povjerilac a druga dužnik jer to ne dovodi do pravne nadmoći.Svaka će strana pred sudom moratida dokazuje postojanje iznijetih spornih pravno relevantnih činjenica,koja joj po materijalnompravu ide u prilog.

Načelo imovinske sankcije

Sve mjere koje donosi sud u parničnom postupku su imovinske prirode. O na ugovorna

strana koja je u cjelosti izvršila preuzetu ugovornu obavezu i putem suda zahtijeva da se na to

obaveže i druga strana,može zahtijevati i naknadu štete koju je pretrpila,i ako je dokaže sud će joj i dosuditi.

Isto tako,ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi,pa je i kod vanugovornih ili deliktnihodgovornosti sankcija takoĎe imovinske prirode.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Načelo prenosivosti subjektivnih prava

Prenosiva su samo imovinska prava kao npr.pravo vlasništva,dok lična prava koja su vezana za

odreĎenu ličnost nisu prenosiva jer se gase smrću prenosioca.

Izvori graĎanskog prava

-propisi- pravni običaji -sudska praksa

-pravna nauka

Propisi su pisani izvori prava izmeĎu sebe rangirani.To je od značaja ukoliko je jedan pripis usuprotnosti sa drugim da bi se moglo znati koje ima primat.Najviši propis je Ustav,koji regulišeosnove pravnog,ekonomskog i političkog ureĎenja.Ustav sadrži relativno mali broj propisa izobasti graĎanskog prava,ali su one od posebnog značaja(tako npr.Ustav garantuje pravovlasništva,subjektivna prava i pravo na nasljeĎivanje). Drugi u rangu propisa je Zakon koji mora biti u saglasnosti s Ustavom.Zakon je najčešći pravni propis koga donosi zakonodvano tijelo države.Za naše pravo je karakter istično da nemamo jedinstven graĎanski zakonik,dok je svaka grana prava refulisana posebnim zakonima.Svaki

zakon posebno karakteriše zabrana retroaktivnog ili povratnog djelovanja. Zakon stupa na snagu od ndana objavljivanja u Službenim novinama FbiH, ili Službenom

glasniku BiH,i od tada reguliše buduće životne situacije a ne i one koje su nastale prije njegovogstupanja na snagu.

Treći izvor propisa u pravna pravila imovinskog prava ili bivši austrijski zakonik koji se primjenjuje za one životne situacije koje nisu u suptrotnosti sa Zakonom i Us tavom Federacije.I u sadašnjim uslovima GZ se primjenjuje za regulisanje susjedskih odnosa,ličnih služnosti irealnih tereta.

Pravni običaji su izvori prava onda kada ih zakon prizna,a primjenjuju se onda kada ne postoji

odgovarajući zakon rješenja,tako da je njeihova rimjena supsidijarna.Sud ne smije odbbiti da

odlučuje o postavljanju zahtjeva za pružanje sudske zaštite sa obrazloženje da ne postojiodgovarajući zakonski propis.Ako ne,postoji zakonsko riješenje Sudija mora da utvrdi da lipostoji odgovara jući pravni običaj koji je primjenjiv za riješenje konkretnog spora.U francuskom

pravu,ako sudija odbijeda pruži sudsku zaštitu zbog nedostatka zakonski propisa za dati spor,činikrivično djelo. U našem pravu izvor prava posebno je došao do izražaja kdo trgovačkih običaja izmeĎu preduzeća.Sudska praksa je supsidijaran izvor prava.Do toga će doći kada se na nivou jednognajvišeg suda donosi više saglasnih odluka o istom pravnom pitanju.Takve obaveze nisuobavezujuće za niže pravne sudove,ali djeluju snagom svoje ubjedljivosti tako da ih nižestepenisudovi prihvataju ako vjeruju u njihovu suprotnost.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


MeĎutim,sudija se u presudi ne može pozivati na presudu nižeg suda već samo na zakonski propis.U našem pravu sudska odluka nema značaj presedana kao što je slučaj sa državamaanglosaksonskog prava gdje je direktan izvor prava.

U našem pravu sudska odluka je izvor prava samo za stranke u konkretnom sporu.Pravna naukatakoĎe je supsidijaran izvor prava koja svojom uvjerljivošću djeluje na stručno formiranje

pravničkog kadra kao što su npr. Stručni člansi i naučne studije. Sudije se u svojoj odluci ne može pozvati na stav pravne nauke već samo na zakon koga mora primjeniti a jedino može da se primjeni podzakonski akt ukoliko smatra da nije u saglasnoti sazakonom.

Pravne činjenice

Su one za koje pravo veže nastanak,promjenu i prestanak subjektivnih graĎanskih prava.Postojiviše vrsta podjela pravnih činjenica,ali je najvažnija ona s obziromna nastanak i funkvciju pravnih činjenica.U odnosu na nastanak razlikuju se prirodni dogaĎaji kao npr.činjenica roĎenja

ili smrti,ili protok vremena koji je značajan zbog mogućnosti isticanja materijalnog prigovoradaje potraživanje zastarjelo zbog zakašnjelog vršenja prava.Ljudske radnje mogu bitidopuštene,kao npr,pravni poslovi i nedopušteni,kao npr.graĎanskopravni delikti.S tim uvezi,Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) propisuje oštu zabranu prouzrokovanja štete aukoliko doĎe do nastanka štete onda je štetnik dužan oštečenoj strani naknaditi prouzrokovanušetu .U odnosu na funkciju posebno je značajan pravni osnov i pravne pretpostavke.Pravni osnov

je ona bitna pretpostavka za koju se veže nastanak,promjena ili prestanak subjektivnihgraĎanskih prava.Pravni osnov se uvijek mora dokazati od strane onoga koji sena njegapoziva.Tako npr.osnovi sticanja prava vlasništva su pravni posao,zakon,nalsjeĎivanje,i odlukanaležnog organa ,dok su osnovi sticanja prava stvarne služnosti pravni posao,dosjelost i odlukanadležnog organa.Parven pretpostavke dijele se na oborive i neoborive.U prvom slučaju za

upisanu osobu pretpostavlja se da je vlasnik nekretnine,ako tvrdi suptrotno mora to idokazati.Ova pretpostavka je oboriva zbog toga što se ne može desiti da postoji raskorak ilinepodudarnost izmeĎu zemljišnog,knjižnog i neknjižnog stanja.Ta će saglasnot postojati akoupisana osoba ima istovremeno i samostalan posjed nekretnine na licu mjesta pa će uspis pravavlasništva takve osobe biti istinit ili tačan.Nesaglasnost postoji kada je stvarni vlasnik nekretninenjen vanknjižni vlasnik koji je tu nekretninu pribavio u samostalan posjed po onsovu punovažnog ugovora o prodaji,ali se nie upisao kao knjižni vlasnik. Protiv prodavca već je protekom roka od 10 godina redovnom dosjelošću stekao vlasništvo. Neoborive pretpostavke su one gdje zakon ne dopušta mogućnost dokazivanja suprotnog,npr.zazemljišne knjige važi načelo javnosti,što znači da se svaka osoba mogla upoznati sa stanjemzemljišne knjige zbog čega se niko ne može pozivati na nepoznavanje zemljišnoknjižnog

stanja.Kupac koji propusti da izvrši uvid u stanje zemljišne knjige ne može se smatratisavjesnim,što je posebno značajno kod višestrukog ugovaranja otuĎenja iste nekretnine.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Fizicke i pravne osobe

Da bi subjekt prava mogao zasnovati odreĎene graĎanskopravne odnose,mora imati odreĎenasvojstva.Nastanak fizičke osobe veže se za činjenicu roĎenja,a gasi momentom smrti.Bitnasvojstva svake fizičke osobe su pravna,poslovna i deliktna sposobnost.Pr avna sposobnost fizičkeosobe stiće se roĎnjenem a prestaje momentom smrti.To je sposobost biti subjekt prava i obaveza

i ne može se oduzeti,za razliki od poslovne sposobnosti.Pravna sposobnost u oblasti materijalnoggraĎanskog prava ima značaj i za druge grane pravao kao štzo je graĎansko procesnopravo.Osoba koja ima pravnu sposobnost u ob lasti graĎanskog procesnog prava ima ujedno istranačku sposobnost ili sposobost biti parnična stranka. Drugo bitno svojstvo fizičke osobe je psolovna sposobnost ili sposobnost samostalno preduzimati odreĎene pravne radnje sa pravnim posljedicama kao npr.zaključenjeugovora,sticanje ugovorenih prava i obaveza...

Fizička osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost u oblasti graĎanskog procesnog prava ima parničnu sposobnost da samostalno preduzima procesne radnje.Potpuna pslovna sposobnost stićese sa navršenih 18 godina.Izuzetno,fizička osoba može steći ovu sposobnost i prije navršenih 18godina života.To je slučaj kada se odobri malodobnoj osobi zaključenje braka sa navršenih 16godina života.Ograničena poslovna sposobnost značida fizička osoba može zaključivati pravne

poslove koje treba da naknadno odobri njen zakonski zastupnik ili staratelj.OdreĎena fizičkaosoba sa navršenih 18 godina života može biti lišena poslovne sposobnosti odlukom suda uvanparničnom postupku ako se utvrdi da je duševno oboljela.Deliktnu spsobnost fizička osobastiće sa navršenih 14 godina života,što znači da tada može odgovarati za svje protupravne radnjekao što je obaveza da naknadi prouzrokovanu štetu.Pravne odobe su npr.preduzeća i sve javneustanove i one imaju sve 3 vrste sposobnosti kao fizičke osobe.Kada se meĎusobno poredi

pravna spsobnost onda se može zaključiti da fizičke osobe imaju opštu,a pravne osobe posebnu pravnu sposobnost.Pravne osobe ostvaruju pslovnu sposobnost preko svojih ovlaštenihzastupnika.

Sadržaj subjek tivnog prava

Rva dva elementa pravno ovlaštenje i zahtjev za prinudno sotvarenje prvog .Ovo se najbolje

može sagčedati na primjeru prava vlasništva koje je najpotpunije stvarno pravo koje postoji naindividualno odreĎenoj stvari.Sadržaj ovog prava čine 3 pravna ovlaštenja i to pravo psojedovanj,pravo korištenja i raspolaganja.Ako vlasnik protivno svojoj volji izgubi posjed

stvari,ima mogućnost da putem suda zahtijeva povrat svoje stvari a da li će to učiniti zavisi odnjegove volje.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Vrste subjektivnih graĎanskih prava

Prva je podjela na apsolutna i relativna prava.Apsolutna su stvarna prava jer djeluju prema svim

trećim osobama i ne zastarijevaju.Relativna su obligaciona prava koja djeluju samo izmeĎuugovarača i zastarijevaju. Druga je podjela na prenosiva i neprenosiva prava.U prvom slučaju to je npr.pravo vlasništva a u

drugom slučaju to su sve tri lične služnosti.

Naredna podjela je na glavna i sporedna prava.Npr.,kod založnog prava glavno je pravo uživanjaa sporedno ej založno pravo koje služi kao sredstvo obezbjeĎenja glavnog prava.

Objekti graĎanskopravnih odnosa

To su stvari,cinidbe i imovina.

Za oblast stvarnog prava posebno je znacajna podjela stvari na pokretne i nepokretne. Ovo izrazloga sto se na individualno odredenu pokretnu i nepokretnu stvar mogu sticati sva stvarna

prava. Pokretne su one stvari koje se mogu premjestat s jednog mjesta na drugo pazeci pri tome

da se ne povrijedi njihova sustina. Broj pokretnih stvari danas je prakticno neogranicen.Nepokretne stvari su zemljista i zgrade. Zgrada je nepokretna stvar samo onda ako predstavlja

prirastaj zemljista ili akcisijom. Nasuprot tome montazne zgrade koje se mogu premjestati s jednog mjesta na drugo su pokretne stvari.

Druga je znacajna podjela na one stvari koje se nalaze u dopustenom pravnom prometu jer se

samo na njima mogu sticati stvarna prava. Stvari u nedopustenom pravnom prometu su sva javnadobra(ulice i parkovi) i na njima se nikada ne mogu steci stvarna prava niti se na njima moze

uspostaviti fakticka vlast jedne osobe da bi uzivala sudsku zastitu.

Drugi objekt su cinidbe. Cinidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja kojom se duznik

obavezuje da ce povjeriocu izvrsiti odredenu obavezu. Razlika izmedu cinidbe i stvari je u tome

sto povodom stvari nastaje stvarno-pravni odnos,dok povodom cinidbe nastaje obligacioniodnos. Stvar i cinidba cine pravno jedinstvo. Tako npr.zakljucenjem punovaznog ugovora

izmedu prodavca i kupca u odnosu na nepokretnu stvar kupac stice samo obligacioni pravni

zahtjev da od prodavca trazi predaju kupljene stvari u posjed,tj. da se izvrsi preuzeta ugovorna

obaveza koja je ujedno i pravno zasticena. Medutim bitno je drugacija situacija ako je predmetni

ugovor dobrovoljno izvrsen predajom nekretnine u samostalan posjed. U ovom slucaju ugovorima stvarno-pravno dejstvo i kupac stice pretpostavljeno vlasnistvo ili publicijanski posjed. Ako

takav sticalac posjeduje fakticki nekretninu neprekidno 10 godina stice vlasnistvo po samom

zakonu redovnom dosjeloscu. Svaka cinidba mora biti ljudska radnja. Ako to nije slucaj onda

nema znacaj cinidbe. Nadalje mora imati imovinski karakter kada se stetnik obaveze odlukomsuda da naknadi stetu onda se imovinski karakter cinidbe ogleda u tome sto ce doci do povecanjaimovine ostecene strane, a umanjenje imovine stetnika. Cinidba nadalje mora biti objektivno

moguca jer niko ne moze preuzeti obavezu koju objektivno ne moze izvrsiti. Cinidba mora biti

pravno dopustena. Npr.zakljucenje ugovora o prodaji ciji je predmet stvar u dopustenompravnom prometu. I konacno mora biti odredena ili odrediva. Sadrzaj cinidbe moze se sastojati u

davanju,cinjenju,propustanju vlastitih radnji i trpljenju tudih radnji,sto je karakteristicno za pravostvarne s luznosti.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Imovina

Imovina je skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju subjektu prava. Dvije su osnovne

funkcije imovine. Prvo to je sredstvo obezbjedenja potrazivanja povjerioca na taj nacin sto se naimovini duznika zasniva zalozno pravo u korist povjerioca. Drugo da olaksa pravni promet.

Postoje i dvije karakteristike imovine. Prva je jedinstvenost,sto znaci da jedna imovina pripada

jednom nositelju prava. Drugo identitet imovine. Ona se moze vremenom povecavati ili

smanjivati,ali se uvijek radi o istoj imovini koja pripada jednom subjektu prava.

Pravni posloviPravni posao je stranacko ocitovanje volje radi postizanja dopustenog pravnog cilja. Taj cilj jenastanak, prestanak ili izmjena odredenog subjektivnog prava. Pravni poslovi imaju veliki

prakticni znacaj u materiji stvarnog prava jer predstavljaju pravni osnov za sticanje svih vrsta

stvarnih prava. Samo punovazan pravni posao stvara ugovorena prava i obaveze i moze dovesti

do prenosa i sticanja stvarnih prava. Da bi jedan pravni posao punovazno nastao moraju se

ispuniti odredeni opsti uslovi i poseban uslov kada su u pitanju ugovori o prometu nepokretnosti.Prvi opsti uslov je saglasnot izjava volja ugovaraca o bitnim sastojcima ugovora. Npr.kod

ugovora o prodaji to su predmet ugovorne obaveze-odredena stvar i ugovorena cijena. Ako nema

saglasnosti o tim elementima onda prvi uslov nije ispunjen. Drugi se uslov odnosi na predmetugovorne obaveze koja se moze sastojati u davanju,cinjenju,necinjenju i trpljenju,a mora biti

dopustena,moguca,odredena i odrediva(vazi sve kao o cinidbi). Treci uslov postojanja opsteposlovne sposobnosti kada su ugovaraci fizicke osobe,samo punoljetna fizicka lica mogu da

izjave pravno relevantnu volju podobnu za sticanje ugovorenih prava i obaveza. Kada su

ugovaraci pravne osobe onda moraju da imaju posebnu poslovnu sposobnost. Cetvrti uslov dapostoji osnov ugovorene obaveze i da je dopusten jer je u protivnom ugovor nistav. Osnov

ugovorne obaveze je nedopusten ako je protivan prinudnim propisima ustavom utvrdenimnacelima drustvenog uredenja i moralu drustva. Kad se putem pravnog posla stice pravo

vlasnistva na nekretninu onda vazi pravilo da niko na drugoga ne moze prenijeti vise prava nego

sto sam ima. Prodavac mora biti upisan kao knjizni vlasnik da bi svoje vlasnistvo mogaoprenijeti na kupca.

To vlasništvo ne mora imati u momentu zakljucenja ugovora jer se na osnovu samog ugovora i

ne stice vlasnistvo na nekretnini vec tek momentom uknjizbe od strane kupca. Ako do tog

odlucujuceg momenta prodavac nije najkasnije stekao vlasnistvo onda ce ugovor biti nistav zbog

ne postojanja osnova ugovorene obaveze. Osnov ugovorene obaveze ili causu treba razlikovatiod pravnog osnova. Zakljuceni ugovor je samo pravni osnov,a causa je jedan od opstih uslova za

punovazan nastanak obligacionog ugovora koji ima za cilj sticanje stvarnih prava. Zbog toga je

pravilno causu shvatiti kao podlogu i sastavni dio pravnog osnova. i konačno poseban uslov kodugovora o prometu nepokretnosti je zakonom propisana pismena forma. Ugovor koji ima za cilj

prenos vlasnistva mora biti zakljucen u pismenoj formi,a potpisi ugovaraca ovjereni u nadleznomsudu BiH. Ako ovi uslovi nisu kumulativno ispunjeni ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.Samo

se na osnovu punovaznog ugovora mogu sticati stvarna prava i u tome se ogleda nacelo

kauzalnosti uknjižbe.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Vrste pravnih poslova

Na prvom mjestu mogu se podjeliti na jednostavne od kojih samo jedna strana ocituje svoju

volju. Npr.ponuda na zakljucenje ugovora. Dvostrani pravni poslovi su ugovori medu kojima su

najvazniji obligacioni ugovori. Druga je podjela na jednostranoobavezne i dvostranoobavezne.

Npr.ugovor o poklonu gdje samo poklonodavac preuzima izvrsenje obaveze premapoklonoprimcu. Dvostranoobavezni ugovori-postoje uzajamna prava i obaveze. Npr.ugovor okupoprodaji. Slijedeci ugovori su ugovori za zivota i za slucaj smrti(testament). Dalje se

razlikuju teretni ugovori (ugovor o kupoprodaji)i bez-teretni ugovor.Kauzalni ugovori su oni kod

kojih je kauza vidljiva. Npr.mjenicni pravni poslovi. I podjela na formalne i neformalne ugovore.

Formalni su oni kod kojih je punovaznost uslovljena zakonskom ili ugovornom formom, dok se

neformalni zakljucuju usmeno i to su u pravilu ugovori u odnosu na pokretne stvari.

Nevažeći ugovori

Zakon o obligacionim odnosima razlikuje dvije vrste nevazecih ugovora i to nistave i rusljive.

Ugovor je nistav ako je protivan prinudnim propisima,ustavom utvrdenim nacelima drustvenoguredenja i moralu drustva. Nistav ugovor ne proizvodi pravne posljedice od samog zakljucenja.

Razlozi ili uzroci nistavosti su negativno odredeni u odnosu na uslove vaznosti(nepostojanjeosnova ugovorene obaveze ili opste poslovne sposobnosti). Na nistavost sud pazi po sluzbenoj

duznosti. Tuzba za utvrdenje nistavosti nije ogranicena subjektivnim niti prekluzivnim rokovima.

Svako trece lice moze podnijeti tuzbu za utvrdenje nistavosti ugovora. Kada sud usvoji zahtjevza utvrdenje nistavosti odluka ima deklarativno dejstvo i njome se samo utvrduje postojanje

razloga nistavosti. Nistavi ugovori ne proizvode ocekivane pravne posljedice. Svaka ugovorna

strana mora vratiti drugoj ono sto je primila po osnovu nistavog ugovora jer ne postoji pravni

osnov sticanja,ali samo po zahtjevu(po tuzbi) sud moze u cjelosti ili djelimicno odbiti zahtjev za

vracanje nesavjesne stranke koja je znala za postojanje razloga nistavosti, a moze odrediti i da se

preda opstini. Savjesna ugovorna stranka (koja nije znala za postojanje razloga nistavosti) imapravo da trazi naknadu stete, koju je pretrpjela zakljucenjem nistavog ugovora. Za nistave

ugovore karakteristicna je mogucnost konverzije ili pretvaranja nistavog ugovora u drugi

punovazan ugovor,koga ugovaraci zele. Npr.da bi ugovor o dozivotnom izdrzavanju punovazno

nastao mora biti zakljucen i procitan u prisustvu sudije koji ga ovjerava svojim potpisom. Ako jetakav ugovor zakljucen u prisustvu kljucnog saradnika suda onda ce biti nistav,medutim svaka

ugovorna strana iz nistavog ugovora o dozivotnom izdrzavanju moze postaviti zaht jev da seutvrdi da takav nistav ugovor ispunjava uslove za punovazan ugovor jer je zakljucen u pismenoj

formi.

Rušljivi ugovori

Proizvode pravne posljedice sve dok se konstitutivnom odlukom suda ne poniste. Ovo iz razloga

sto na rusljivost sud ne pazi po sluzbenoj duznosti vec samo po prigovoru ugovaraca u cijem jeinteresu rusljivost ustanovljena. Samim time trece osobe nemaju ovlastenje da traze ponistenje

rusljivog ugovora. Razlozi rusljivosti su mane volje,bitna zabluda,prevara i prinuda kao iprekomjerno ostecenje. Tuzba za ponistenje ogranicena je prekluzivnim rokovima. Subjektivni

rok iznosi 1 godinu i racuna se od dana saznanja za razlog rusljivosti. Objektivni iznosi 3 godine



WWW.BH-PRAVNICI.COM


i racuna se od dana zakljucenja ugovora. Na prekluzivne rokove sud pazi po sluzbenoj duznosti.I kod rusljivih ugovora koji se odlukom suda poniste vazi pravilo vracanja datog i primljenog.

Za rusljive ugovore karakteristicna je mogucnost konvalidacije ili naknadnog osnazenja u dva

slucaja. Prvi slucaj-ako je ugovor izdrzen od strane ugovaraca u cijem je interesu rusljivost

ustanovljena.

Drugi-ako tuzba za ponistenje ne bude podnijeta ili ne bude blagovremeno podnijeta. Postojimogucnost konvalidacije i nistavih ugovora ako je zabrana bila manjeg znacaja,a ugovor je u

cjelosti izvrsen. Npr.kod ugovora o prodaji navede se cijena koja nije stvarna dok je usmeno

ugovorena stvarna cijena gdje poreski organi svakako procijenjuju vrijednosti nekretnine.

Sticanje stvarnih prava

Svi načini sticanja stvarnih prava mogu se u suštini svesti na derivativno(izvedeno) sticanje, testicanje po samom zakonu originarno. Kod derivativnog sticanja, sticalac izvodi svoje pravo iz

prava prethodnika što znači da prodavac mora biti vlasnik da bi kupac na osnovu pravnog posla

stekao vlasništvo upisom u zemljišnu knjigu. Ovdje dolazi do izražaja pravilo iz Rimskog prava

da niko na drugoga ne može prenjeti više prava nego što sam ima. Ovo pravilo važi kod sticanja prava vlasništva nad nekretninama na osnovu pravnog posla.Derivativno sticanje može bititranslativno i konstitutivno.U prvom slucaju prenosilac na sticaoca prenosi cjelokupno svoje

pravo,a u drugom zasniva novo pravo, Npr.kada vlasnik poslužne nekretnine na osnovu pravnogposla na svojoj nekretnini zasnuje stvarnu služnost u korist vlasnika povlasne nekretnine. Kodsticanja po samom zakonu sticalac ne izvodi pravo od prethodnika već ga stiće po samomzakonu. To je npr. sticanje vlasništva dosjelošću kako na pokretnim tako i na nepokretnimstvarima ili sticanje vlasništva na pokretnim stvarima od nevlasnika na osnovu teretnog pravnog posla. Prestanak prava koje je steceno može biti relativno i apsolutno. Relativno-pravo jednogsubjekta prelazi na drugog subjekta. Npr.ugovor o kupoprodaji.

Apsolutno- pravo jednog subjekta ne prelazi na drugog već u cjelosti prestaje. Npr. kada doĎe do

propasti stvari jer ako nema stvari ne može postojati prava na njoj.Uz prestanak prava vezu se idva pravna instituta zastarjelost i prekluzija.

Suština zastarjelosti je u tome da odredeni subjekt svoje pravo ne vrši u roku koji je propisanzakonom usljed čega gubi ovlasti za sudsku zaštitu prava.Kod zastarjelosti zastarijeva tuzba umaterijalnom smislu ili zahtjev za prinudno ostvarenje prava putem suda. Kada nastupi

zastarjelost povjerilac svoje pravo ne može prinudno ostvariti dok njegovo pravo i daljepostoji,ali samo kao prirodna ili naturalna obligacija.

Dužnik može ako želi izvršiti zastarjelu obavezu,ali se na to ne može primorati. Zastarjevaju

imovinska obligaciona prava dok stvarna prava u pravilu ne zastarjevaju. Vlasnik neće izgubitisvoje pravo neovisno od toga koliko ga dugo nije vršio. Stvarna služnost koja je stečenadosjelošću prestaje ako nije vršena neprekidno 20god. Na zastarjelost sud ne pazi po službenojdužosti već samo po prigovoru dužnika. Rokovi zastarjelosti propisani su zakonom oobligacionim odnosima i stranke te rokove ne mogu produžavati niti skraćivati. Ako bieventualno tako nešto bilo ugovoreno, takva ugovorna odredba bila bi ništava.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kod zastarjelosti treba razlikovati prekluziju koja dovodi do potpunog gubitka prava. Na prekluzivne rokove sud pazi po službenoj dužnosti. U toku tečenja roka zastarjelosti može doćido prekida. Npr.podnošenje tužbe sudu kada rok zastarjelosti počinje teći od početka. Druga jemogućnost da doĎe do zastoja. Npr. usljed ratnih okolnosti ili elementarnih nepogoda, kada se

proteklo vrijeme do tih dogaĎaja računa , za vrijeme tih dogaĎaja ne računa,a poslije prestanka se

nastavlja.

Posjed

Posjed je f aktička vlast koju jedna osoba vrši na stvari koja je dopuštena u pravnom prometu. Za pojam posjeda pravno je i relevantno da li ima utemeljenje u subjektivnom pravu. Poželjno je daposjed ima utemeljenje u subjektivnom pravu i tada posjednik ima pravo na posjed stvari.

MeĎutim i onda kada posjed nema utemeljenje u subjektivnom pravu uživa sudsku zaštitu izrazloga što je posjed po svojoj pravnoj prirodi činjenica,a ne pravo.Posjed odreĎenog kvaliteta proizvodi pravne posljedice. Tako npr.posjed koji je istovremeno

zakonit,istinit i savjestan,a uz to i samostalan protekom roka od 10 godina dovodi do sticanja

vlasništva redovnom dosjelošću. Posjednik koji ima sve ove kvalitete posjeda naziva sePublicijanski posjednik i može podnijeti rei vindikacionu tužbu. Posjed se ostvaruje u društvu paga je pravilno svatiti kao socijalnu činjenicu. Posjednik je i kradljivac. Ta okolnost ne utiče nasamostalnu egzistenciju posjeda već samo na kvalitet posjeda.

Vrste posjeda

Zakon o vlasnicko-pravnim odnosima prihvatajući objektivnu konseziju posjeda razlikuje posjedstvari (neposredan i posredan) i posjed prava (stvarne služnosti i korištenja tehničkih usluga ). Uodnosu na broj osoba koje vrše faktičku vlast na stvari razlikuju se individualni i suposjed. Uodnosu na kvalitet posjeda, posjed može biti zakonit, istinit i savjestan.Zakon razlikuje i

nasilnički posjed kao oblik tkz. idealnog posjeda za razliku od faktičkog iliefektivnog.Neposredan posjed je osnova cjelokupne konstrukcije posjeda. Neposredan posjednik

je osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvar. Kod neposrednog posjednika moguće jesaznati da li je njegov posjed samostalan, ako postoji samo neposredan posjed onda je on ujedno

i samostalan (vlasništvo). Za neposrednog posjednika pokretne stvari p o zakonu sepredpostavljaju da je vlasnik,a ko tvrdi suprotno mora to i dokazati. Ako pored neposrednog

posjeda postoji i posredan posjed onda neposredan posjed nesamostalan, npr. posjed

zakupoprimca, a posredan je samostalan, npr. zakupodavac vlasnika. Če tri su bitne karakteristike

neposrednog posjeda.On mora biti vanjski vidljiv da je u društvu primjetno da se vrši faktičkavlast od strane odreĎene osobe.

To je bitno za pružanje posjedovne zaštite. Posjed je srazmjerno krajnja faktička vlast,a ne neštošto traje trenutno, zatim mora da uživa sudsku zaštitu i konačno stvar mora biti dostupna posjedniku. Npr.javna dobra ne mogu biti predmet posjeda. Prema prihvaćenoj objektivnojkoncepciji za nastanak neposrednog posjeda ne zahtjeva se posjedovna volja kao u Rimskom



WWW.BH-PRAVNICI.COM


pravu niti posebno kvalifikovana volja. To meĎutim ne znaći da je za nastanak neposrednog prava potpuno nebitna volja, zahtjeva se tkz.prirodna volja jer se niko ne može primorati danešto posjeduje ako to ne želi. Ovu volju imaju i poslovno nesposobne osobe.

Posredan posjed

Struktura posjeda može biti takva da istu stvar posjeduju 2 osobe. Jedna neposredno,a druga posredno. Ovo je moguće zbog toga što posredan posjed može da postoji samo ako postojineposredan posjed. Posredan posjednik je osoba koja je stvar predala drugoj osobi na osnovuodgovarajućeg pravnog posjeda koji nije osnov za sticanje vlasništva. Npr.to može biti ugovor ozakupu stvari prema kome je zakupodavac posredan posjednik,a zakupoprimac neposredan

posjednik. Dvije su bitne karakteristike posrednog posjeda. Prvo,pravo posrednog posjednika da

zahtjeva vraćanje stvari od neposredng posjednika nakon isteka ugovornog roka o zakupu ako sestvar ne vrati dobrovoljno. Drugo, neposrednom posjedniku priznaje višu faktičku vlastposrednog posjednika. Za nastanak neposrednog posjeda pravno je i relevantno da li je

punovažan odgovarajući pravni posao. Ovaj će posjed nastati i kada je ugovor ništa,a ako se ovaj prigovor istakne sud ga neće uzeti u razmatranje jer je to prigovor pravne prirode.

Nasljednički posjed

Po uzoru na njemacko i svajcarsko pravo,nase pravo prihvatilo je rjesenje prema kome je posjed

nasljedljiv. Momentom smrti ostavitelja na nasljednika prelazi onaj posjed koji je do tada imaoostavitelj. Posjed nasljednika nastavlja se kao idealan ili neefektivan posjed. Prema zakonskom

rjesenju nasljednik postaje posjednik u momentu smrti ostavitelja bez obzira kada je stekao

fakticku vlast na stvari. Nasljednik ce vremenom nastojati da uspostavi i fakticku vlast i kada dotoga dode postat ce neposredan ili posredan posjednik stvari. Kroz nasljedni posjed ostvaruje se

kontinuitet i zastitna funkcija posjeda da bi se sprijecilo nastajanje praznine u posjedovanju.Neovisno od toga da li je ili nije nasljednik uspostavio fakticku vlast na stvari,uziva posjedovnu

zastitu i pripadaju mu obje posjedovne tuzbe kako zbog protupravnog uznemiravanja tako i zbog

protupravnog oduzimanja posjeda stvari. Ako je ostavitelj imao odgovoran kvalitet posjeda zadosjelost onda se nasljedivanjem taj kvalitet prenosi i na nasljednika, kome se ujedno uracunava

i rok dosjelosti da bi mogao dovrsiti dosjelost.

Samostalan posjed

Samostalan posjednik je osoba koja stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo

kao da je nostitelj tog prava. Samostalni posjednik je npr.kupac,poklonoprimac, dok jenesamostalni posjednik zakupoprimac,poslugoprimac i sl. Samostalni posjed izvodi se iz

zakonske definicije savjesnog posjeda. Ovo iz razloga sto su savjesni posjednici samo oni koji

opravdano vjeruju da je stvar koju posjeduju njihova. Samostalni posjed je relevantan u materiji

stvarnog prava.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Posjed prava

Polazeci od prihvacene objektivne koncepcije posjeda nase pravo poznaje samo dva oblikaposjeda prava. Ovako je prihvaceno zbog toga sto su prema objektivnoj koncepciji posjeda

rimski detentori npr.zakupoprimac postali neposredni posjednici stvari. Objektivna koncepcija

posjeda znatno je prosirila krug posjednika stvari dok je posjed prava max suzila. Nase pravopoznaje posjed prava stvarne sluznosti i posjed prava koristenja tehnickih usluga. Posjed prava

stvarne sluznosti ima osoba koja fakticki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara

sadrzaju te sluznosti. Posjed prava koristenja tehnickih usluga(el.energija,voda,plin,telefonske

linije) ima osoba koja neposredno fakticki koristi te usluge ili posredno preko druge osobe.

Razlozi zastite posjeda

Iako je posjed po svojoj pravnoj prirodi samo cinjenica,a ne subjektivno pravo uziva sudsku

zastitu da bi se obezbjedio javni red i mir i sprijecilo samoglasno mjenjanje posjedovnih odnosa.

Ovo se moze najbolje sagledati na jednom prakticnom primjeru. Kada kupac i prodavac zakljuceugovor o kupoprodaji onda kupac preuzima ugovornu obavezu da ce platiti ugovorenu cijenu za

stvar,a prodavac ce mu kupljenu stvar predate u posjed. Ako kupac prvi ispuni preuzetu

ugovornu obavezu,a prodavac mu u ugovorenom roku ne preda kupljenu stvar u posjed onda

kupac treba da podnese tuzbu i putem suda zahtjeva predaju kupljene stvari u posjed. Medutim

ako kupac na silu uzme kupljenu stvar onda se radi o samovlascu,pa ce po tuzbi prodavca sudutvrditi smetnje posjeda i naloziti kupcu da vrati prodavcu istu stvar. U ovom slucaju sud ce

samovlasce sankcionisati usvajanjem posjedovnog zahtjeva prodavca za vracanje stvari.

Ostvarivanje sudske zastite je fakticki monopol drzave da bi se sprijecilo samovlasno

ostvarivanje prava.

Sudska zaštita posjeda

Ostvaruje se posebnom i skracenom parnickom postupku da bi se pruzila sto efikasnija sudskazastita. Sporovi ove vrste po zakonu se smatraju hitni jer bi svako zakasnjelo pruzanje sudske

zastite bilo ravno njenom poricanju. Posjedovna je tuzba kao i svaka druga dispozitiv prirode sto

znaci da iskljucivo od volje posjednika zavisi da li ce od suda zahtjevati pravnu zastitu. Smetanjeposjeda moze se pojaviti ili ispoljiti kao oduzimanje stvari i uznemiravanje i shodno tome

postoje i dvije posjedovne tuzbe i to radi vracanja posjeda stvari i prestanka uznemiravanja. U

oba slucaja smetanje posjeda mora biti protupravno,a ako nema protupravnosti onda nema nismetanja posjeda,pa ce sud odbiti postavljeni posjedovni zahtjev. Nema protupravnosti ako je

posjednik dao svoj pristanak ili saglasnost ako postoji zakonsko ovlastenje ili pravosnaznorjesenje nadleznog organa uprave da se moze izvrsiti odredena radnja. Suprotno od izlozenog

postoji protupravnost. Tuzba zbog smetanja posjeda mora se podnijeti blagovremeno u okviruzakonskih prekluzivnih rokova na koje sud pazi po sluzbenoj duznosti. Subjektivni prekluzivni

rok iznosi 30 dana i racuna se od dana saznanja za smetanje i ucinioca. Objektivni rok iznosi 1

godinu i racuna se od dana nastalog smetanja. Kod primjene rokova vazi pravilo o zabrani



WWW.BH-PRAVNICI.COM


preskakanja sto znaci da tuzitelj ne moze koristiti objektivni rok ako je za smetanje i uciniocasaznao u okviru subjektivnog roka. U posjedovnoj parnici predmet raspravljanja su samo dvije

pravno relevantne cinjenice i to posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje. Postojanje ovih

cinjenica treba da dokaze tuzitelj ako su one medu strankama sporne.

U posjedovnoj parnici iskljuceno je raspravljanje o pravnim pitanjima kao sto su pravo na posjed

stvari,pravni osnov posjeda,savjesnost ili nesavjesnost posjeda i zahtjev za naknadu stete. Tuzeniu posjedovnoj parnici moze istaci 4 prigovora:

1. Prigovor neblagovremenosti tuzb. Ako sud utvrdi da je ovaj prigovor osnovan onda ce

rjesenjem odbaciti tuzbu bez upustanja u meritum(sustinu)spora.

2. Prigovor tuzenog da je posjed tuzitelja prema njemu manljiv(viciozan) sto znaci da je tuzitelj

oduzeo posjed tuzenog silom,prevarom ili zloupotrebom povjerenja i da je tuzeni taj posjed

vratio putem samopomoci. Ako tuzeni dokaze postojanje ovih cinjenica sud ce odbiti posjedovni

zahtjev jer je samopomoc tuzenog bila dopustena i opravdana.

3. Prigovor da je ranije pravosnazno okoncana petitorna ili vlasnicka parnica izmedu istihstranaka u odnosu na istu stvar u korist tuzenog iz posjedovne parnice. Kod takvog stanja stvari

petitorna parnica apsorbuje posjedovnu parnicu,pa je bezpredmetno dalje vodjenje posjedovneparnice. Tuzitelj iz posjedovne parnice ima mogucnost da povuce tuzbu,a ako to ne ucini sud ce

odbiti njegov zahtjev. Posjedovna i petitorna parnica mogu istovremeno,ali odvojeno teci zbog

razlicitog predmeta dokazivanja. Ali upravo iz ovog razloga nije dopusteno njihovo spajanje.

4. Prigovor da medu istim strankama se vodi upravni postupak kada sud odbacuje posjedovnu

tuzbu. Sud ce na ovaj nacin postupiti jer upravni postupak pruza potpuniju zastitu nego skraceni

parnicki postupak,a i da bi se sprijecilo eventualno donosenje dvije razlicite odluke. Odluka koju

donosi sud u posjedovnoj parnici je rjesenje, ali je to meritorna odluka koja se moze pobijati iz

svih zalbenih razloga kao i presuda. Odluka ima privremeni karakter sto znaci da se njomekonacno ne rjesava spor izmedu stranaka. Tuzilac koji je dobio posjedovnu parnicu moze u

petitornoj parnici po tuzbi tuzenog iz posjedovne parnice biti obavezan da vrati istu stvar ako sud

utvrdi da ima jace pravo na posjed stvari ili da je vlasnik. Ako sud ocjeni da je osnovan

posjedovni zahtjev onda ce naloziti prestanak daljeg uzenmiravanja pod prijetnjom izricanja

novcane kazne ciju visinu utvrduje izvrsni sud ili ce naloziti vracanje oduzetog posjeda stvari.

Zaštita suposjeda

Suposjed stvari postoji kada više odoba istovremeno vrši faktičku vlast na istoj stvari.Suposjednik uživa sudsku zaštitu pod istim materijalnim pretpostavkama kao i posjednik,štoznači da mora dokazati postojanje pravno relevantnih činjenica posljednjeg stanja suposjeda i

nastalog smetanja.Isto tako i rokovi za podnošenje posjedovne tužbe su isti,meĎutim postoji

specifična razlika izmeĎu zaštite isljučivog posjeda i suposjeda.Ova razlika ogleda se u tome štosuposjed uživa potpuno sudsku zaštitu samo prema trećoj osobi prema kojoj može podnijeti obje posjedovne tužbe.U meĎĎusobnom odnosu izmeĎu suposjednika svakom suposjedniku pripada pravo na sudsku zaštitu ako je došlo do potpunog oduzimanja suposjeda stvari ili je znatnootežano vršenje dosadašnjeg načina suposjeda.Ako se radi o neznatnom otežavanju vršenjafaktičke vlasti izmeĎu suposjednika, u tom slučaju sud ne pruža sudsku zaštitu.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravo na samopomoć

Pored sudske zaštite,svaki psojednik ima pravo i na samompomoć ako je samopomoć nužna,opasnost neposredna,i način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima opasnost postoji.Samopomoć se može pojaviti u dva oblika defanzivna samopomoć(odbrambena) ima za

cilj da se zadrži posjed stvari .Ofanzivna samopomoć( napadačka) ima za cilj da se vrati psojedstvari.pravo na samopomoć pripada bez razlike da li se radi o protipravnom uznemiravanju ili

oduzimanju posjeda stvari.Pravo na samopomoć mora se vršiti krajnje restriktivno iliobazrivo.Ovaj uslov je ispunjen ako se napadaču ne oštečuju stvari niti nanose tjelesnepovrede.Pravo na samopomoć mora se ostvariti u okviru propisanih zakonskih prekluzivnihrokova koji važe kao i kada se podnese tužba sudu.Pravo na samopomoć pripada neposrednom posjedniku stvari ,ali samo u slučaju ako je došlo do protipravnog uznemiravanjailinmodizimanja stvari za vrijeme dok je neposredni posjednik bio odsutan.I suposjednik stvaritakoĎe ima pravo na samopomoćpod istim uslovima pod kojima suposjednik uživa sudskuzaštitu.Osobi koja je iskoristila pravo na samopomoć ne pripada sudska zaštita.Ako i pored toga posjednik ili suposjednik podnese tužbu zbog smetanja posjeda,sud će je rješenjem odbaciti kao

nedopuštenu.

Zaštita posjeda po osnovu prava na posjed

Nezavisno od spora zbog smetanja psojeda ovlaštena osoba može podnijeti tužbu radi zaštite posjeda po osnovu prava na posjed.U ovom slučaju radi se o petitornoj zaštiti posjeda koja se u bitnome razlikuje od posjedovne zaštite posjeda.U potitornoj parnici raspravlja se o pravnim pitanjima kao što su pravo na posjed stvari,pravni osnov posjeda,i savjesnost posjeda.Parnični postupak za ostavrivanje petitorne zaštite posjeda ostvaruje se podnošenjem sudu petitornih tužbi,a o to su reivindikaciona tužba ,publicijanska tužba i negatorna tužba..

Zakonit posjed

-je objektivna kvaliteta posjeda i u tome je suštinska razlika u odnosu na običan posjed koji jefaktička vlast na stvari.Posjed je zakonit ako se zasniva na punovažnom pravnom osnovu i akonije pribavljen silom,prevarom ili zloupotrebom povjerenja.Nasuprot rome,nezakonit je onajposjed k oji uopšte nema pravni osnov ili je on ništav,ili ako je pribavljen silom,prevarom ilizloupotrebom povjerenja.Zakonit posjed je samo onaj koji je istovremeno i zakonit i istinit i utome se ogleda uska veza koja postoji izmeĎu dva kvaliteta posjeda.Punovažnimpravnimosnovom pribavlja se samo pravo na posjed,ali ne i posjed stvari za koga se zahtijeva

dobrovoljna predaja.Kada ugovarači zaključe punovažan ugovor o

Proaji i kupac isplati dogovorenu cijenu, onda se ne smije na silu uzimati kupljena stvar ako je prodavac ne želi dobrovoljno predati .Ako to učini samovlasno,posjed će biti nezakonit bezobzira što ima punovažan ugovor o prodaji.Postojanje punovažnog pravnog osnova zahtijeva sene samo kod sticanja prava vlasništva,nego i kod bilo kod subjektivnog prava koje posjedniku da

je pravo na posjed stvari.Osnovi sticanja zakonitog posjeda su isti kao i kod sticanja pravavlasništva,a to su zakon,pravni posao,nasljeĎivanje i odluka nadležnog organa uprave.Posjednepokretne stvari je zakonit onda kada je pri bavljen od nevlasnika po punovažnom pravnomosnovu i na zakonit način.Zakonitost posjeda cijeni se po materijalnom pravu a ne po



WWW.BH-PRAVNICI.COM


subjektivnom uvjerenju ugovarača.Npr. za punovažnost ugovora o prodaji i nekretnine uslov jeda se zaključi u pismenoj formi i da se potpisi ugovarača ovjere u nadležnom sudu.Ako je uodreenoj društvenoj sredini uobičajeno da se ugovori o prometu nepokretnosti zaključuju uusmenoj formi,onda postoji samo tzv.putativni pravni osnov koji postoji samo u svijeti

ugovarača.

Posjed mora biti zakonit sa cijelo vrijeme njegovog trajanja,što je bitno za stvaranje stvarnihprava.Osnova zakonitom posjeda može biti i konvalidiran rušljiv ugovor kao i konvertovan ikonvalidiran rušljiv ugovor.

Istinit posjed

Prema načinu sticanja, posjed može biti istinit i neistinit.Posjed je istinit ako nije pribavljensilom,prevarom ili zloupottrebom povjerenja a u protivnom je neistinit.Zakonski izraz da posjed

stvari mora biti pribavljen na zakonit način znači da to mora biti uraĎeno dobrovoljnompredajom.Istinit posjed je takoĎe objektivna kvaliteta posjeda.Prvobitno,neistinit posjed moženaknadno postati istinit posjed ako posjednik koji je izgubio posjed stvari ne podnese tužbu za

vraćanje posjeda u objektivnom roku od 1 godine.U ovom slučaju kaže se da se radi o umirenjuneistinog posjeda.

Savjestan posjed

- je subjektivna kvaliteta psjeda .Posjed je savjestan ako posjednik ne zna niti može znati da stavr koju posjeduje nije njegova.Osnovni je nedostatak ovakvog zakonskog rješenja što ovaj kvalitetpso jeda izvod iz prava vlasnštva a ne iz prava na posjed stvari. U prvom slučaju savjesni su samo samostalni posjednici dok nesamostalni nisu savjesni,iakoimaju pravo na posjed stvari.Akose ovaj kvalitet posjeda izvodi iz prava na posjed stvari,onda su

savjesni posjednici kako samostalni,tako i nesamostalni.

Zabluda savjesnog posjednika o sopstevnom pravu vlasništva mora biti objektivno opravdana ato znači da i pored ispoljene pažnje prosječno pažljivog čovjeka date sredine,nije mogaozaključiti da se njegova faktička vlast ne podudara s pravnom vlasti.Savjesnost posjeda pozakonu se pretpostavlja,a ako tvrdi suprotno mora to i dokazati.Konkretno,pretpostavlja se da je

zakonit posjednik ujedno i savjestan dok suprotna strana u parnici,a to je tuženi,treba dadokazuje suprotno.Ali,ako tuženi dokaže daje nezakonit posjednik nesavjestan ,onda se neće pružiti sudska zaštita jer objektivno pravo štiti samo savjesnog posjednika.Savjesnost se pretpostavlja i u slučaju kada je 3. osoba upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine izrazloga što upis može biti netačan i da vanknjižni sticalac ima jače pravo na posjed stvari pomaterijalnom pravu.Savjesnost mora dapostoji za cijelo vrijeme trajanja posjeda ,štoje relevantnoza sticanje stvarnih prava.

PRAVO VLASNIŠTVA

Pojam, predmet i nosioci



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravo vlasništva je najpotpunije stvarno pravo koje postoji na individualno odreĎenoj stvari.Pravom vlasništva izvode se i ograničena stvarna prava kao što su: pravo služnosti, pravo

stvarnog tereta, pravo zaloge, pravo graĎenja.

Sadržaj prava vlasništva čine tri pravna ovlaštenja i to pravo vlasnika da svoju stvar posjeduje dase njome koristi i da njome raspolaže neograničeno, u skladu sa prirodom i namjenom stvari.

MeĎu ovim pravnim ovlaštenima najvažnije je pravo posjedovanja jer ono omogućavaostvarivanje druga dva ovlaštenja. Pravo vlasništva je apsolutno pravo u tom smislu da djeluje prema svim trećim osobama koja su dužna da se uzdrže od povrede prava vlasništva. Ova

dužnost ima ne samo moralni nego i pravni značaj Svak o od navedenih pravnih ovlaštenja uživai odgovarajuću pravnu zaštitu. Ako vlasnik protivno svojoj volji izgubi posjed stvari stoji mu naraspolaganju reivindikaciona tužba ili publicijanska tužba radi lakšeg dokazivanja. Ukolikovlasnik ima neposredan posjed stvari ali je protupravno uznemiren u pravu korištenja iliraspolaganja onda može podnjeti negatornu tužbu. Predmet prava vlasništva su individualnoodreĎenost, pokretne i nepokretne stvari, nosiocu prava vlasništva, a mogu biti fizičke i pravne

osobe.

Osnovi sticanja prava vlasništva

Pravo vlasništva stiće se po samom zakonu na osnovu pravnog posla, nasljeĎivanjem i odlukomnadležnog organa. Po samom zakonu pravo vlasništva stiče se stvaranjem nove stvari,mješeanjem, dosjelošću, sticanjem od nevlasnika, odvajanjem plodova, okupacijom, graĎenjemna tuĎem zemljištu i u drugim slučajevima odreĎenim zakonom.

Savjesno sticanje prava vlasništva od nevlasnika

Ovaj način predstavlja izuzetak od pravila da niko na drugog ne može prenjeti više prava negošto sam ima. U stvarnom životu dešava se da vlasnik svoju stvar (pokretnu) preda na popravak ilida se otkupi na privremeno korištenje a da ova osoba zakljući činjenicu da ima neposredanposjed i izvrši neovlašteno otuĎenje trećoj osobi. Kod ovog načina sticanja prava vlasništva ugovorne strane su: prodavac – nevlasnik – savjestankupac. Da bi došlo do sticanja prava vlasništva moraju se kumulativno ispuniti tri opšta uslova i

jedan od posebnih uslova. Opšti su uslovi kad se stiče pokretna stvar da se stiče na osnovuteretnog pravnog posla koji mora biti punovažan i da je sticalac-kupac savjesna osoba. Kupac ćebiti savjesna osoba ako je opravdano vjerovao da je prodavac vlasnik pokretne stvari. Na

neposrednom posjedu pokretne stvari po zakonu se predpostavlja da je vlasnik pa je na osvovutoga i kupac mogao opravdano vjerovati da stvar pribavlja od vlasnika. Postoje uslovi da je

pokretna stvar pribavljena od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji ne može dovesti do sticanja prava vlasništva npr. ugovor o zakupu. Stvar mora izaći iz posjeda vlasnika dobrovoljno. Ako je stvar izašča iz posjeda protivno volji vlasnikanpr. ukradena ili izgubljena onda je savjesno sticanje isključeno ne samo za sticaoca već i za svekasnije sticaoce. U ovom slučaju vlasnik može za svoju stvar vindicirati od sadašnjeg posjednika, osim ako ovaj dokaže da je dosjelošću stekao pravo vlasništva. Drugi je posebanuslov da je stvar pribavljena na javnoj prodaji i treći da je pribavljena od nevlasnika koji je

stavlja u promet u okviru svoje djelatnosti. Ako su ispunjena sva tri opšta uslova i jedan od



WWW.BH-PRAVNICI.COM


posebnih uslova onda prestaje vlasništvo na vlasnikovoj stvari jer je to pravo stekla trećasavjesna osoba tj. kupac.

Raniji vlasnik može od sadasnjeg vlasnika u prekuzivnom roku od 1god od prestanka vlasništvazahtjevati da mu ovaj vrati stvar ukoliko to za njega nema posebnu vrijednost i ako nadoknadi

njenu prometni vrijednost.

STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA

Sticanje prava vlasništva na napuštenim stvarimaJedno od ovlaštenja vlasnika je njegovo pravo da svoju stvar napusti ili da se odrekne njenogvlasništva. Ovakvu volju vlasnik mora izraziti na nesumnjiv način. Predmet napuštanja su biliderilikcije, mogu biti samo pokretne stvari I to beznačajne vrijednosti.Da bi druga osoba stekla pravo nad napuštenom stvari mora je uzeti u posjed sa voljom da postane vlasnik, tek tada se može reći da je došlo do sticanja prava vlasništva okupacijom nanapuštenoj pokretnoj stvari. Na napuštenoj nekretnini fizička osoba ne može steći pravovlasništva. Napuštena nekretnina poštaje vlasništvo Federacije ako posebnim zakonom nijeodreĎeno da postaje vlasništvo Kantona, Općine I grada.

Sticanje prava vlasništva dosjelošću Pojam dosjelosti ili uzukapija je pravni institute koji vodi porjeklo iz Rimskog prava. Suštinadosjelosti je u tome što jedna osoba posjeduje stvar na kojoj druga osoba ima pravo vlasništva.Cilj dosjelosti je da se faktička vlast na jednoj stvari uskladi sa pravnom vlasti, tako da posjedn ik

postane I vlasnik.Dvije su osnovne funkcije dosjelosti:

1. Posjednik koji ima odgovarajući kvalitet posjeda protekom zakonskog raka dosjelostipostane vlasnik.

2. Funkcija dosjelosti da se stvarnom vlasniku dosjetitelju olakša dokazivanje prava

vlasništva pozivom na dosjelost, ako je osnov njegovog sticanja nekretnine koja nije upisana uzemljišnu knjigu.

Pravni posaoU redovnom toku stvari takav bi sticalac morao da dokazuje vlasništvo svog prethodnika Iprethodnikovog prethodnika I tako sve unazad do onog koji je vlasništvo stekao dosjeloću. Da bise izbjeglo ovo složeno dokazivanje (Ďavolsko dokazivanje) ili probatio diabolicum.Lakši je način pozivati se na dosjelost u pravnom životu osoba koja je kupila nekretninu odzemljišno knjižnog vlasnika I dobila je u posjed ali propustila da izvrši uknjižbu tako da je

upisani prodavac I dalje formalni vlasnik.

Ako bi zemljišnoknjižni prodavac podnio reivindikacionu tužbu protiv kupca , kupac se može povlasničkom zahtjevu uspješno suprostaviti pr igovoru da je kupio I dobio I nekretninu usamostalan posjed.

Ako bi kupac izgubio posjed nekretnine koja je pod odreĎenim okolnostima došla u posjed prodavca onda je možete vratiti nazad sa dokaznim protiv – prigovorom da je kupio I dobio u

posjed , čime se prigovor vlasništva prodavca lišava učinka.



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Vrste dosjelostiDosjelost može biti redovna I vanredna. Za redovnu dosjelost zahtjeva se da posjed budeistovremen, zakonit, istinit, savjestan I samostalan, takva posjed naziva se samostalan posjed zakoga zakon k oristi termin pretpostavljeno vlasništvo. Rok redovne dosjelosti za nekretnine je 10 godina a za pokretne stvari 3 god. Rok dosjelosti

mora neprekidno trajati u okviru zakonskog roka s tim da se neprekidnost posjeda pretpostavlja.Dosjelost mora da dokaže početak I završetak programa, a ko tvrdi da ju je u meĎuvremenuizgubio ili stekao posjed mora to I dokazati.Dosjetitelj ne mora biti I posjednik u momentu podnošenja tužbe ako je do tok momenta već istekao zakonski rok dosjelosti.Za dosjelost se zahtjeva da posjed bude faktički ili efektivni, a ne tabularni.Ovaj posjed imaosoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik, ali nema samostalan posjed jer jenekretninu _____okupila?_______.

Objekat faktičkog posjeda odreĎuje obim dosjelosti ako je dosjetitelj posjedovao količinu od npr.500 m2,a parcela ima površinu od 1 dunum,onda može steći vlasništvo samo na površini od 500m2.

Vanredna dosjelostZahtjevi su kratki ali za to rokovi znatno duži. Za vanrednu dosjelost posjed mora bitiistovremeno samostalan I savjestan. Kod vanredne dosjelsti , dosjelost se nalazi u dvostrukoj

zabludi kako u pogledu u sopstvenog prava vlasništva tako I u punovažnosti pravnog osnova kojinastaje samo u njegovoj svijesti. Protekom roka 20 godina kupac nekretnine stiče pravo

vlasništva vanrednom dosjelošću iako je ugovor o kupovini bio ništav. Rok vanredne dosjelosti za nekretnine iznosi 20 godina, a na pokretne stvari 6 godina.

Ako posjed nije savjestan ne može se vanrednom dosjelošću steći pravo vlasništva bez obzirakoliko dugo vremenski traje.

Pretpostavke za dospjelost

Prema ZOO-u,pretpostavke za dospjelost suSPOSOBNOST STVA RI,STI CAOCA, FAKTIČKI POSJED ODREĐENOG KVALITETA I ZAKONSKI ROK DOSJELOSTI.

Kada se ispune u vremenu sve ove materijalne pretpostavke, onda d osjetitelj stiće pravovlasništva izvorno po samom zakonu. Dosjetitelj može upisati stečeno pravo vlasništva uzemljišnu knjigu i takav upis ima samo deklaratoran značaj jer se o tome obavještavaju trećeosobe. Dokaz vlasništva vrši se utvrĎujućom presudom na osnovu koje se vrši upis, ipak poželjno je da dosjetitelj izrši upis stečenog p rava vlasništva jer do tada postoji neistinit upiszemljišno-knjižnog otuĎioca, što pruža mogučnost trećoj savjesnoj osobi da na osnovu pravnog posla izvrši upis prava vlasništva , čime prestaje van knjižno vlasništvo dosjetitelja.Zakon o zemljišnim knjigama propisuje ako su pretpostavke za dospjelost ispunjene po ZOO -u

prije stupanja na snagu ZZK,onda stečeno vlasištvo ostaje na snazi.Ako su pretpostavke zadospjelost ispunjene nakon stupanja na snagu ZZK,onad se u vlasništvo stiče tek upisom uzemljišnu knjigu,dakle na isti način kao i pravnim poslom.

PRIRAČUNAVANJE ROKA DOSJELOSTI, PREKID I ZASTOJ



WWW.BH-PRAVNICI.COM


S obzirom da su rokovi dosjelosti u toku njegovog tečenja, može doći do promjene ličnostidosjelosti ali tada ne dolazi do prekida roka dosjelosti već do priračunavanja ili do akcesije.Vrijeme koje je potrebno za dosjelost uračunava se u vrijeme za koje su prethodnici sadašnjegposjednika posjedovali stvar zakoniti i savjesni posjednici ili samo savjesni posjednici. To značida se može priračunavati vrijeme ako je posjd imao odreĎen kvalitet, npr. Ako je dosjetitelj

posjedovao nekretninu kao zakonit posjednik 6 godina, a putem punovažnog pravnog posla i nazakonit način prenese posjed stvari na kupca onda će kupac protekom roka od 4 god. stećivlasništvo dosjelošću. Tokom roka dosjelosti mogu da nastupe razlozi koji mogu dovesti do prekida i rok dosjelosti počinje teći iznova.Faktički r azlozi mogu biti: Gubitak samostalnog

posjeda okvirno volji dosjetitelja za period duži od 1 god. ili da sazna da nije vlasnik stvari.Pravni razlozi mogu biti, priznanje da nije vlasnik ili, ako vlasnik uspije sa reivindikacijonom

tužbom za povrat stvari. Mnogo su blaže posljedice kada doĎe do zastoja roka dosjelosti npr. Usljed elementarnih

nepogoda kada se stvar nije mogla posjedovati. Kada prestanu razlozi koji su doveli do zastoja

onda se rok dosjelosti nastavlja a do tada proteklo vrijeme ne gubi se, nego uračunava.

STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA – GRAĐENJE NA TUĐEMZEMLJIŠTU

Kada graditelj izgradi trajni graĎevinski objekat na zemljištu koje je u vlasništvu druge osobe,onda stiče pravo vlasništva i na zemljištu na kome se nalazi objekat kao i na zemljištu koje jeneophodno za njegovu upotrebu ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu avlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije pri tome usprotivio. Vlasnik zemljišta ima pravo dazahtjeva u roku od 3 god. od dana saznanja za završenu izgradnju a najkasnije u roku od 10

godina od završavanja izgradnje da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zamljišta na dandonošenja sudske odluke. Ako je graditelj znao da gradi na tuĎem zemljištu ili ako to nije znao, a

vlasnik zemljišta se odmah usprotivio izgradn, onda vlasnik zemljišta ima pravo da zahtjeva, damu pripadne pravo vlasništva na graĎevinskom objektu ili da graditelj poruši graĎevinski objekati zemljište dovede u ranije stanje ili da mu naknadi prometnu vrijednost zemljišta. Pravo izboravlasnik zemljišta može ostvariti u roku 3 godine od završetka izgradnje graĎevinskog objekta anakon toga može tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. Ako je vlasnik zemljištatražio da mu pripadne vlasništvo na graĎevinskom objektu onda je dužan graditelju naknaditivrijednost objekta po prosječnim graĎevinskim cijenama u mjestu graĎenja i u vrijeme donošenjasudske odluke. Ako je vlasnik zemljišta tražio da se poruši graĎevinski objekat sud takav zahtjevmože odbiti uzimajući u obzir vrijednost objekta kao i ponašanje graditelja i vlasnika zemljišta utoku graĎenja. Ako su obje strane savjesne u slučaju da graĎevinski objekat vrijedi znatno višeod zemljišta, onda graĎevinski objekat zajedno sa zemljištem pripada graditelju dok je drugoj

strain dužan naknaditi vrijednost zemljišta.Ukoliko je vrijednost zemljišta znatno veća od graĎevinskog objekta, onda graĎevinski objekat pripada vlasniku zemljišta a graditelju je dužan naknaditi vrijednost objekta.

I na kraju ako su vrijednosti graĎevinskog objekta i zemljišta približno isti onda će segraĎevinski objekat i zemljište dodjeliti graditelju ili vlasniku zemljišta uzimajući u obzir njihove potrebe i druge relevantne okolnosti slučaja.

-Sticanje prava vlasništva na nekretnini na osnovu pravnog posla



WWW.BH-PRAVNICI.COM


Da bi se deivativnim putem steklo pravo vlasništva na nekretnini,moraju se kumulativno ispuniti4 materijalne pretpostavke:

1)vlasništvo otuĎioca

2)punovažan pravni posao kao pravni osnov

3)zakonit način sticanja

4)saglasnost knjižnog otuĎioca da se kupac upiše kao novi knjižni vlasnik S obzirom da se radi o izvedenom sticanju pravavlasništva,prenosilac mora biti vlasnik da bisvoje vlasništvo mogao prenijeti na sticaoca jer važi pravilo da niko ne može na dugoga prenijetiviše prava nego što sam ima.Ako prenosilac nije vlasnik,kupac makar bio i savjestan ne možesteći vlasništvo od nevlasnika.Pravni posao mora biti punovažanpo važečem materijalnom pravu.Kod ugovora o prometu nepokretnosti,pravni posao je punovažan samo ako je istovremenozaključen u pismenoj formi a potpisi ugovarača ovjereni u nadležnom sudu.Zaključen punovažanugovor predstavlja samo pravni osnov i stvara ugovorena prava i obaveze.Da bi na osnovu

punovažno zaključenog ugovora došlo do sticanja prava vlasništva,sticalac mora izvršitiuknjižbu svog prava vlasništva u glavnu zemljišnu knjigu. Do uknjižbe,prodavac je i dalje vlasnik neovisno od toga da li je ili nije isplaćena ugovorena

cijena koja i nije materijalna pretpostavka za sticanje prava vlasništva.Pravo vlasništva koje ima jedna osoba prestaje tek onda kada druga osoba stekne pravo vlasništva,što znači da će i kupac postati novi vlasnik na kupljenoj nekretnini tek kada izvrši uknjižbu svog pravavlasništva.Samom uknjižbom ne stiće se pravo vlasništva ako ugovor niej punovažan i u tome seispoljava načelo kauzalnosti uknjižbe.Uknjižba se vrši protiv upisanog knjižnog prenosioca pa je potrebna i njegova pismena saglasnost ili klauzula intabulandi.Ona može biti data u posebnojodredbi ugovora o prodaji ili da se sastavi pismena isprava od strane prodavca koja mora biti

notarskiobraĎena.Ako profavac odbija da da klauzulu intabulandi,mimo razloga koji su propisaniu ugovoru o prodaji,onda kupac na osnovu sudske presude može izvršiti upis.Opravdanoodbijanje bilo bi ako kupac nije u cjelosti isplatio ugovorenu cijenu jer je to način da se primorada u cjelosti isplati ugovorenu cijenu.

-Sticanje prava vlasništva na pokretnim stvarima TakoĎe su potrebna da se isoune tri uslova ali je njihov sadržaj drugačiji nego kod nepokretnihstvari.Rzalika ej u pravnom pos lu i zakonitom načinu sticanja.Kod pokretnih stvari punovažan jei usmeni ugovor o otuĎenju,dok je nezakonit način sticanja predaja u samostalan posjedkupcu.Kod prodaje,vlasnik je i dalje prodavac bez obzira na zaključeni ugovor i da li je isplaćenaugovorena cijena.Pored fizičke predaje,moguća je i predaja isprave ili nekog dijela stvari.Nije nužno i da se uvijek izvrši predaja ako postoji punovažan ugovor o prodaji.Takva je situacija kada kupac već ima uposjedu stavr po nekom drugom pravnom osnovu ,npr.ugovor o zakupu pa nije potrebno da se

stvar vraća prodavcu da bi mu ponovo bila predata u posjed.Praktični razlozi nalažu da sezaključi samo drugi pravni posao koji ima posebnu klauzulu za prijenos prava vlasništva saprenosioca na sticaoca.

Višestruko ugovaranje otuĎenja iste nekretnine



WWW.BH-PRAVNICI.COM


U pravnom životu najčešći je slučaj da kažnjeni vlasnik otuĎi svoju nekretninu kupcu komedozvoli uknjižbu i na taj način šrenese pravo vlasništva. MeĎutim dogaĎa se i da knjižni vlasnik višestruko otuĎi svoju nekretninu po različitim osnovama radi prenosa prava vlasništva.Postojanje ranijeg ugovora o otuĎenju nekretnine ne čini samo po sebi ništavim kasniji ugovor ootuĎenju iste nekretnine.Kod višestrukog ugovaranja otuĎivalac iste nekretnine na sadašnje

zakonsko r ješenje presudno je uticala prijeratna sudska praksa insistirajući na kasnijeg sticaocakoji je prvi zatražio uknjižbu prava vlasništva. U sporu ove vrste sud treba da utvrdi koji od višesticalaca ima jači pravni osnov radi sticanja prava vlasništva. O tome sud odlučuje primjenomnačela savjesnosti, poštenja, morala, društva i zabrane zloupotrebe prava. Smisao ovih načela jeu tome da se spriječi kasniji nesavjesni sticalac da stekne pravo vlasništva na stvari za koju znada pripada ranijem sticaocu. Pravno je moguće da knjižni vlasnik višestruko otuĎi istu nekretninurazličitim kupcima zbog odvojenog djelovanja pravnog osnova od zakonitog sticanja pravavlasništva. Upisani vlasnik zadržava svoje vlasničko pravo sve dok kupac ne upiše svojevlasništvo uz zemljušnu knjigu. Da bi se spor ove vrste razriješio u sudskom postupku moraju seistovremeno ispuniti odreĎene procesne I materijalne pretpostavke. Osnovna je procesna pretpostavka da sticalac koji smatra da ima jači pravni osnov podnese tužbu sudu I da n jome

obuhvati sve pasivno legitimne osobe, a to su: prodavac I svi ostali kupci. Po slabije pravnomosnovu kao jedinstveni nužni suparnikov.Ako tužilac ne postupi na ovaj način sud će presudomodbiti tražbeni zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije na pasivnoj strani, zbog toga što svenavedene osobe nisu tužbom tužene. Materijalne pretpostavke su vlasništvo knjižnog otuĎioca, aon je stvarni vlasnik ako je ujedno i samostalni posjednik nekretnine. Druga materijalna

pretpostavka postojanje punovažnog pravnog posla koji ima za cilj pr ijenos prava vlasništva,itreća materijalna pretpostavka da se izvrši upis u glavnu zemljušnu knjigu. Prema zakonskomrješenju ovog pitanja ako postoji više savjesnih sticalaca,upis u zemljišnu knjigu ima prvozahtjevati onaj kome je nekretnina predata u samostalan posjed, a ako je nekretnina u posjedu prenositelja, upis u zemljišnu knjigu ima pravo zahtjevati onaj koji je prvi stekao pr avni osnov za

prenos vlasništva.

U drugom

slučaju………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………. I od jednog od više kupaca kome je nekretnina predate u samostalan posjed, izvršeni ugovor proizvodi stvarno- pravno dejstvo pa je takav kupac postao pretpostavljeni vlasnik I ima jačipravni osnov za uknjižbu u odnosu na ranijeg kupca koji ima samo punovažan ugovor. Da bikasniji kupac tj.pretpostavljeni vlasnik imao jači pravni osnov uslov je, da je savjestan što značida u momentu zaključenja svog ugovora I predaju u posjed nije znao niti je mogao znati za

postojanje ranijeg ugovora o otuĎenju iste nekretnine. Njegova savjesnost po zakonu sepretpostavlja tek ako I kada raniji kupac dok aže nesavjesnost pretpostavljenog vlasnika ugovor će biti ništav pa će spor dobiti raniji kupac koji ima samo pravni osnov. U drugom slučajuugovor izmeĎu prodavca I više kupaca nije izvršen, pa kod takvog stanja stvari svaki od višekupaca ima punovažan ugovor po principu prvi u vremenu jači u pravu, spor će dobiti prvikupac.

Višestruko ugovaranje otuĎenja iste pokretne stvari



WWW.BH-PRAVNICI.COM


I valsnik pokretnestvari može višestruko izvršiti otuĎenje različitim sticaocima radi sticanja prava vlasništva i ta se pravna mogućnost objašnjava na isti način kao i kod nepokretnihstvari.Kod višestrukog otuĎenja iste pokretne stvari oravo vlasništva stiče onaj sticalac kome je pokretna stvar predata u samostalan posjed jer ej to zakoniti način sticanja prava vlasnštva.Takavsticalac je kasniji ugovarač pa je uslov za sticanje prava vlasništva da je savjestan.Mmora biti

savjesta,kako u momentu zaključenja,tako i u momentu predaje u posjed a to znači a tada nijeznao niti je mogao znati za postojanje ranijeg ugovora o otuĎenju iste pokretne stvari.Njegova sesavjesnost po zakonu pretpostavlja pa tek ako i ukoliko prvi sticalac dokaže nesavjesnostkasnijeg,ugovor drugog sticaoca tj.vlasnika biće ništav,slijednom ćega će prvi kupac moćizahtijevati da mu posjednik izvrši predaju pokretne stvari u posjed.Drugi je slučaj kada jezaključeno više ugovora o prodaji iste stvari,ali ni jedan ugovornije izvrše n predajom u

posjed,tj.otuĎena stvar je u posjedu prenositelja-vlasnika i tada pravo zahtijevati predaju u posjed

ima onaj sticalac koji je prvio stekao pravniosnov za prijenos vlasništva po principi „prvi uvremenu,jači u pravu”.

Zaštita prava vlasništva

-reivindikaciona tužba-Jedno od sadržaja pravnih ovlaštenja je pravo da svoju stvar posjeduje.Ako je vlasnikova stvar protivpravno oduzeta ili zadržana(pa npr zak upoprimac je nije vartio u ugovorenom roku),onda

vlasnik može sudu podnijeti tužbu i zaht ijevati povrat stvari.Ovu tužbu podnos i vlasnik

neposjednik protiv posjednika nevlasnika.Tužbom se može zahtijevati povrat individualnoodreĎene stvari,kako pokretne tako i nepokretne.Generične stvari ili one koje su odrežene porodu ne mogu biti predmet reivindikacije i za njih se može podnijeti tužba zbog neosnovanogobogaćenja ili za naknadu štete.

Podnosilac ove tužbe mora dokazati da je vlasnik stvari čiji povrat tražimo i da se ona nalazi ufaktičkoj vlasti označenog tuženog ,koji je psojeduje bez pravnog osnova ili po slabijem

pravnom osnovu.Tužba se podnosi protiv osobe koja traćenu stvar posjeduje u momentu podnošenja tužbe i mora je imati u posjedu i u momentu zaključenja glavne rasprave ,nakon čegasud donosi presudu. Ako se desi da je u meĎuvremenu pokretna stvar uništena,onda vlasnik moće zahtijevati samo naknadu materijalne štete.Tućeni se moće suptrotstaviti reivindikacionomzahtjevu isticanjem materijalnog prigovora da ima pravo na posjed st vari,kao što je npr.pravo

retencije ili zadržavanja stvari dok vlasnik ne naknadi iznos nužnih i korisnih troškova.Zahtjevove tužbe ako jevlasnik upisanu zemljišnu knjigu,kao i nekretnina ne može nikada glasiti nautvrĎenje prava vlasništva već samo na dosuĎenje ili povrat u posjed.Pravo na podošenje tužb e

nije vremenski ograničeno ni zastarnim ni prekluzivnim rokovima.

Publicijanska tužba

-Je vlasnička tužba kojom se štiti jače pravo ili jači pravni osnov na posjed stvari.Premazakonskom rješenju,osoba koja je pribavila inidividualno odreĎenu stvar po pravnom osnovu i na

zakonit način a nije znala niti je mogla znati da nije postala vlasnik (pretpostavljeni vlasnik),imapravo zahtijevati povrat stvari i od savjesnog posjednika bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.Pravo na podnošenje ove tužbe zakon priznaje bivšem samostalnom



WWW.BH-PRAVNICI.COM


kvalificiranom posjedniku koga naziva pretpostavljenim vlasnikom .Ovo osoba treba da dokažeda je prije podnošenja tužbe imala zakonit i istinit posjed i da ga je izgubila protivno svojojvolji.Tužba je efikasna samo protiv pravno slabijeg posjednika koji traženu stvar posjeduje bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.Razlog zbog čega podnosilac ove tužbe nije postao vlasnik,može biti u tome što je individualno odreĎenu stvar pribavio od nevlasnika-

drugog samosalnog kvalifikovanog posjednika,a nije znao da rokovi dosjelosti nisu istekli.Drugirazlog može biti što je nekretninu pribavio drugi zemljišnoknjižni vlasnik,ali je propustio daitvrši uknjižbu svog prava vlasništva. Nema sumnje da se ovom tužbom može poslužiti i vlasnik ako cijeni da neće moći mokazativlasništvopretkodnika i sopstveno vlasništvo ili bi to dokazivanje bilo znatno otežano u odnosuna nekretninu koja nije upisana u zemljišnu knjigu.Kada vlasnik podnosi ovu tužbu onda morada dokaže postojanje istih materijalnih pretpostavki kao i kada je podnosi pretpostavljeni vlasnik.

Nije uslov da vlasnik mora prethodno podnijeti reivindikacionu tužbu pa da bude odbijen da b itek onda mogao podnijet pvu tužbu,što znači da je podnosi bez ikakvih uslova i ograničenja.Akose pak desi da vlasnik podnese reivindikacionu tužbu a sud ocijeni da nije dokazao uslov za podnošenje te tužbe ,onda neće odbiti vlasnički zahtjev već će ga raspraviti po osnovu jačeg

prava na posjed stvari.Materijalno ovlaštenje suda za navedeno postupanje naza li se u tome što jeu pravu vlasništva kao širem pravu,sadržano i jače pravo napsojed stvari,što znači da je vlsnik stvari minimalno i samostalni kvalifikovani posjednik.Procesno ovlaštenje suda za navedenopostupanje ogleda se u tome što sud nije vezan za pravni osnov službenog zahtjeva već samo zaslužbeni zahtjev,koji je kod obje tužbe sadržajno isti(povrat stvari).Sud može odbiti službenizahtjev kao neosnovan tek onda kada ga ne može usvojiti ni po kom drugom pravnom osnovu.

Pasivno legitimisanje osnove

Podnosilac ove tužbe može zahtijevati povrat stvari i od savjesnog posjednika kod koga se onanalazi bez pravnog osnova i pretpostavljeni vlasnik može da raspolaže sa svojom stvari tako što

će ih npr.dobrovoljno predati u zakup ili poslugu privremenom korisniku.Može se desiti da privremeni korisnik neovlašteno otuĎi primljenu stvar trećoj osobi i time dovede u pitanje pravo podnosioca tužbe da ima makar i posredan posjed stvari.Treća osoba može b iti i savjesna ali nemože steći vlasništvo ako privremeni korisnik nije bio vlasnik.Treća osoba može biti kupac ili pokolonoprimac nepokretne stvari,ili poklonoprimac pokretne stvari.Takav ugovor o otuĎenjutuĎe stari je ništav zbog nepostojanja osnova ugovorne obaveze(niko ne može na drugoga

prenijeti više prava nego što sam ima).Takav sticalac je u obavezi da vrati traženu stvar podnosiocu tužbe jer je posjeduje bez pravnog osnova i bez obzira što je savjestan.

Savjestan posjednik po slabijem pravnom osnovuU proru izmeĎu dva pretpostavljena vlasnika jači pravn osnoc ima onaj koji je stvar stekao

teretno u odnsu na drugog koji je stvar stekao bezteretno.Ovakvo rješenje polazi od toga da ćemanju štetu zbog oduzimanja stvari pretrpjeti ona strana koja je stvar stekla bezteretno.Ako supravni osnovi iste jačine(oba stekla teretno/bezteretno),spor će dobiti ona strana koja je

posjeduje,pa otuda i misao beati posidentes(sretni su oni koji posjeduju).

Nesavjestan posjednik bez pravnog osnova



WWW.BH-PRAVNICI.COM

24 WWW BH-PRAVNICI COM

Publicijanska tužba je efikasna i protiv onog posjednika koji je traženu stvar pribavio na protupravan način-silm,prevarom ili zloupotrebom povjerenja.Neovisno od toga koliko

vremenski traje posjed označenog tuženog,ne moće nikada steći pravo vlasništva dosjelošću jer nema nikakav kvalitet posjeda.Podnosilac tužbe treba da dokaže zakonit i istinit posjed,iz čega senesumnjivo izvodi zzaključak o postojanju jačeg prava na posjed stvari.

Pravna priroda Publicijanske tužbe Ovo je značajan materijalni aspekt jer od toga zavisi pravni osnov tužbe,pravilan naziv tuĎžbetućitelja i procesno pitanje da li i za koga pravosnažno okončana Publicijanska parnica predstavlja presuĎenu stvar.Okolnosti koje odreĎuju pravnu prirodu ove tužbe su priroda publicijanskog zahtjeva,mjesto koje tužba ima u ZOO,predmet zaštite i dali pravo na podnošenjetužbe zastarijeva.Povrat izgubljene stvari može sezahtijevati reivindikacionomtužbom,publicijanskom i psojedovnom tužbom,zavisno od toga na kom se pravnom osnovuzasniva zahtjev.Jedan od obaveznih elemenata tužbe je i odreĎen zahtjev u pogledu glavne stvari

i sporednih potraživanja.Vlasnički zahtjev za povrat stvari je samo onaj koji ima utemeljenje u pravu vlasništva ili jačem pravu.

Publicijanski zahtjev za povrat stvari po svojoj pravnoj prirodi je vlsnički,slijedom čega je i ovatužba vlasnička.Za ocjenu pravne prirode tužbe nije bitna pravna kvalifikacija tužitelja,većocjena suda imajući u vidu izloženo pravilo.Publicijanska tućbaje sadržana u glavi III ZOO,kojareguliše stvarnopravnu zaštitu vlasništva.Ovom setužbom štiti jače pravo na posjed stvari,pa je

sud u obavezi da utvrdi kvalitet i kvalifikaciju posjeda svakog učesnika u parnici.Pravo na podnošenje ove tužbe nije vremenski ograničeno sastavnim niti prekluzivnim rokovima.Tužba semože uvijek podnijeti,a njen konačan uspjeh zavisit će od togakakav kvalitet posjeda ima tuženi ikoji će prigovor istaći da bi se suprotstavio publicijanskom zahtjevu.Za ocjenu pravne prirode publicijanske tužbe od značaja je i razlikovanje u odnosu na reivindikacionu tužbu.Osnovreivindikacione tužbe je pravo vlasništva, a publicijanske tužbe jače pravo na posjedstvari.Donijeta presuda u Publicijanskoj parnici ima apsolutno djelovanje prema svim trećim

osobama.Publicijanska presuda ima raletivno dejstvo samo prema pravno slabijem posjedniku ito u konkretnoj parnici.Na osnovu izloženog,može se zaključiti da je reivindikaciona tužba pravavlasnička tužba,dok je Publicijanska neprava vlasnička tužba.Na osnovu svega izloženog,možese konačno zaključiti da je Publicijanska tužba po svojoj pravnoj prirodi neprava vlasnička tužbasa jačim posjedovnim osnovom,koja je efikasna samo protiv pravno slabijeg posjednika.

Documents

Gradjansko Pravo - Skripta II