PRIRUNIKza nastavnikePomo u provedbi graanskog odgoja i obrazovanja

Europska unija

Projekt financira Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

DOPRINESIMO ZAJEDNO USPJENOJ PROVEDBI GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA!

PRIRUNIK za nastavnike

Pomo u provedbi graanskog odgoja i obrazovanja

Projekt Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama financira

Europska unija i Ured za ljudska prava Republike Hrvatske

Projekt financira

Europska unija

http://www.delhrv.ec.europa.eu

Projekt sufinancira

Ured za udruge Vlade RH

www.uzuvrh.hr

Izdava:

Centar za mirovne studije/Mrea mladih Hrvatske

Za izdavaa: Lovorka Bai

Urednica: Iva Zenzerovi loser

Autori/ce tekstova: Berto alaj,

Maja Uzelac,

Duka Gelb,

Igor orevi,

Aleksandra indler,

Mislav itko,

Lana Jurman,

Ana nidarec ukovi

Recenzije: Bojana ulum,

Karin Doolan

Lektura: Milana Romi

Dizajn i prijelom: Novi val d.o.o.

Tisak: Novi val d.o.o.

Naklada: 200 kom.

ISBN: 978-953-7729-20-2

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 849868.

CMS, 2013.

Dokument se moe djelomino reproducirati bez

odobrenja CMS-a i MMH-a pod uvjetom navoenja

autora, izvora i upotrebom u nekomercijalne svrhe.

Pomo u provedbi

graanskog odgoja

i obrazovanja

za nastavnikePRIRUNIK

to?

sadraj

sadraj

kako?

s kim?

Uvod.....................................................................................................................................................6

O priruniku ........................................................................................................................................7

O kurikulumu graanskog odgoja i obrazovanja ...........................................................................8

I. poglavlje: TO? Sadraji GOO-a 11Graanske kompetencije i ishodi GOO-a .......................................................................................11

Strukturne dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja ............................................................14

Politika pismenost: Demokracija i aktivno graanstvo .......................................................14

Stari i novi izazovi demokracije ...............................................................................................22

Ljudska prava .............................................................................................................................25

Dopuna tekstu o ljudskim pravima: Rodna ravnopravnost ..................................................31

Temeljni sadraji drutvene dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja .........................32

Interkulturalnost ........................................................................................................................44

Ekoloka dimenzija GOO-a: Uvod u odrivi razvoj .................................................................49

Razumijevanje ekonomske sfere ..............................................................................................60

II: poglavlje: KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi 67Suradniko uenje ............................................................................................................................67

Participativne metode i oblici rada s uenicima...........................................................................71

Nastavne jedinice radionice i vjebe ..........................................................................................81

Prijedlozi vjebi za 1. i 2. obrazovni ciklus .............................................................................81

Prijedlozi vjebi za 3. i 4. obrazovni ciklus .............................................................................91

III. poglavlje: S KIM: Kako u provedbu GOO-a ukljuiti kolu i zajednicu 111Meupredmetno povezivanje prijedlozi nastavnika ..............................................................112

Pomo u daljnjem usavravanju o katalogu programa neformalnog obrazovanja ............119

Preporuena literatura ............................................................................................................120

Organizacije suradnice na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama .........126

GOOD Inicijativa graanski odgoj i obrazovanje za demokraciju .........................................127

Iz polazita GOOD Inicijative ........................................................................................................127

O autorima i autoricama tekstova ...............................................................................................130

kole ukljuene u eksperimentalnu provedbu, praenje i vrednovanje provedbe Kurikuluma

graanskog odgoja i obrazovanja u 2012./2013. i 2013./2014. kolskoj godini po odluci

Ministra znanosti, obrazovanja i sporta .....................................................................................133

Recenzije 135

UvodPrirunik Znam, razmiljam, sudjelujem nastao je s idejom podrke

nastavnicima/ama i strunim suradnicima/ama u provoenju programa

Graanskog odgoja i obrazovanja.1 Nastaje kroz eksperimentalnu provedbu

Graanskog odgoja i obrazovanja u kolskoj godini 2012./2013. te kroz rad na jednom

od temeljnih preduvjeta za kvalitetnu provedbu strunom usavravanju nastavnika/

ica i strunih suradnika/ica. Usavravanje nastavnika/ica provedeno je u sklopu projekta

Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama, ukupnog trajanja 60 radnih sati. Sastoji se od

seminara i mentoske podrke: 1. modul: Vrijednosti i sadraji GOO-a (24 sata), 2. modul: Prakti-

kum: metodika rada GOO-a (24 sata), 3. Mentorska podrka i razmjena iskustva (12 sati). Prirunik

je doprinos GOO-u od strane organizacija civilnog drutva koje svojim aktivnim angamanom u radu

na drutvenoj promjeni utjeu na demokratizaciju drutva i razvoj graanskih kompetencija. Izradio ga

je Centar za mirovne studije kroz projekt koji provodi u suradnji s Mreom mladih Hrvatske i Gongom,

uz podrku Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Prirunik prati strukturu kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja iz kolovoza 2012., ujedno naglaa-

vajui isprepletenost te ivotnu povezanost njegovih funkcionalnih i strukturalnih dimenzija. Ovaj pristup

trai povezanost dimenzija, kao i metodiku rada koja prati graanske vrijednosti te bi trebao rezultirati

cjelovitim pristupom graanskim kompetencijama, pri emu se ishodi uenja u konanici trebaju oitovati

u boljem poznavanju svih dimezija te veoj ukljuenosti uenika/ica i nastavnika/ica u razvoj zajednica, a

to podrazumijeva i veu demokratinost tih zajednica (razreda, kole, lokalne zajednice, drave, globalno).

Zahvaljujemo se svim autoricama i autorima na tekstovima koje su ustupili: Berti alaju, Maji Uzelac, Igoru

oreviu, Duki Gelb, Aleksandri indler, Mislavu itku, Ani nidarec ukovi, Lani Jurman, Emini Bu-

inki, svim trenerima i gostima na treningu koji su svojim znanjem i energijom motivirali nastavnice

za integraciju graanskih kompetencija u njihov rad: Amaliji Krstanovi, Anki Kekez Kotro, Hrvoju

Juriu, Sandri Beni, Karmen Ratkovi, Duki Gelb, Vladi Kruiu, Roberti Barat, Aleksandri indler,

Vedrani Spaji-Vrka. Zahvaljujemo udruzi CESI na ustupljenim materijalima.

Doprinos u promiljanju i zagovaranju integracije graanskog odgoja i obrazovanja davale su i

daju organizacije civilnog drutva okupljene u GOOD inicijativi.

Posebno hvala svim nastavnicima/ama koji su se volonterskim angamanom i u aktivisti-

kom duhu upustili u eksperimentalnu provedbu GOO-a, doprinosei njegovom razvoju.

Urednica

1 U daljnjem tekstu Graanski odgoj i obrazovanje

navodi se i kao GOO.

7O prirunikuKroz prirunik nastojimo prenijeti ideju da je u procesu demokratizacije drutva odgovor na pitanje to?

jednako vaan kao i odgovor na pitanje Kako? te da je sadraje nuno provoditi u zajednici, pa odgovaramo

i na pitanje S kim?. Prirunik na taj nain u obzir uzima vanost svih funkcionalnih i strukturnih dimezija

ovog sloenog odgojno-obrazovnog podruja, promovira suradniko uenje i participativnu metodiku

rada koje su neodvojive od cilja graanskog odgoja i obrazovanja (aktivnih graana) te nastoji otvoriti

vrata meusektorskoj suradnji kola, aktera u zajednici i organizacija civilnog drutva iji rad doprinosi

demokratizaciji zajednica i drutva promovirajui ukljuenost graana i smanjujui drutvenu nejednakost.

U priruniku su saeta i prenijeta iskustva strunjaka i aktivista koji niz godina kroz teorijski i praktian

rad utjeu na demokratizaciju pojedinih podruja kroz poticanje aktivnog graanskog angamana.

U prvom poglavlju nalaze se teorijski tekstovi koji nam pomau shvatiti sadraje kurikuluma graanskog

odgoja, pratei strukturne dimenzije GOO-a, ali i ukazujui na njihove meusobne neodvojive veze i odnose.

Prirunik je namijenjen osobama koje ele provoditi graanski odgoj i obrazovanje: uiteljima, nastavnicima

i strunim suradnicima i ima za cilj olakavanje pripreme nastave i drugih kolskih aktivnosti. Uz tekstove

strukturirane po predloenim dimenzijama, u dijelu Povezanost s kurikulumom nalaze se kratki opisi kljunih

sadraja pojedinih dimenzija. Detaljni ishodi ovog irokog i viestruko isprepletenog obrazovnog podruja

po pojedinim obrazovnim ciklusima nalaze se u samom tekstu Kurikuluma GOO-a. Tekst Berta alaja

pojanjava politiku dimeziju GOO-a: obiljeja suvremene demokracije, potrebu za aktivnim graanstvom,

vanost i tipove graanske participacije, izborni sustav i nain glasanja. Tekst je originalno objavljen prije

nekoliko godina te ga dopunjujemo s drugim oblicima demokracije koji se razvijaju kao odgovor na krizu

demokracije i eroziju graanske participacije: participativnom, deliberativnom, asocijativnom i direktnom

demokracijom. U tekstu Duke Gelb pojanjene su osnovne vrijednosti, naela i mehanizmi promocije i

zatite ljudskih prava, istie se vanost razvoja svijesti o ljudskim pravima i slobodama te odgovornosti kroz

osposobljavanje uenika za koritenje znanja iz ovog podruja s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti. U

tekstu Maje Uzelac objanjeni su kljuni pojmovi koje vezujemo uz drutvenu dimenziju GOO-a: pripadanje

drutvenim grupama, komunikacijske kompetencije i rad na sukobima. Tekst pojanjava vrijednosti javnog

interesa, graanskog djelovanja i vanosti sudjelovanja u ivotu zajednice kroz prakticiranje demokracije.

Pojanjavajui interkulturnu dimenziju GOO-a, Igor orevi naglaava vanost prihvaanja i promicanja

razliitosti za ivot u pluralistikom drutvu u kojem je nuno otvoriti prostor za dijalog. Upravo je kola

mjesto susreta i interakcije razliitosti te uenike treba pripremati za ivot u pluralistikom drutvu. U

tekstu su definirani temeljni principi interkulturnog obrazovanja i interkulturne kompetencije.

U ekoloku dimenziju i odrivi razvoj uvodi nas Aleksandra indler istiui vanost svijesti o injenici da

koritenje, ouvanje i obnavljanje svih resursa na zemlji i ivot buduih generacija ovisi o tome to mi

radimo i kako se ponaamo danas, te nunosti odravanja balansa izmeu pitanja okolia, ekonomije i

drutva. U tekstu se analiziraju komponente okolia i nude mogua rjeenja za smanjenje tete nastale

naruavanjem navedenog balansa.

Mislav itko demistificira ekonomsku sferu. Ova iroko shvaena dimenzija u kurikulumu jo predvia

razumijevanje gospodarstva i poduzetnosti. S obzirom na sve naglaenije nejednakosti i podjele meu

djecom i u drutvu koje proizlaze iz ekonomske nejednakosti, te na krenja ljudskih prava koja proizlaze

iz ekonomske sfere - pitanje razumijevanja ekonomije ovaj puta postavljamo kao sredinje. Poznavanje

8funkcioniranja ekonomske sfere moe biti prvi korak u smanjivanju sve vee ekonomske nejednakosti

meu graanima kao i drutvenih posljedica koje one prouzrouju.

U drugom poglavlju prirunika opisani su principi i modeli suradnikog uenja te su navedene najee

koritene metode i oblici participativnog uenja, kao i niz razraenih radionica prilagoenih dinamici

kole (kolskom satu). Kombinacije i mogunosti koritenja pojedinanih metoda i vjebi nepregledne su i

pred nastavnike stavljaju izazov kombiniranja ovih prijedloga, ali zato istovremeno ostavljaju prostor za

aktualiziranje i prilagoavanje tema, uvijek imajui na umu ishode koje ele postii s uenicima.

Zadnje poglavlje istie kako se GOO ne moe provoditi kao izolirana disciplina te nudi nekoliko ideja

meupredmetnog povezivanja, ideja za planiranje projektnih aktivnosti na razini kole, istiui vanost

izgradnje kole kao zajednice te povezanosti kole sa zajednicom.

Kroz vezu tri poglavlja koja odgovaraju na pitanja to? Kako? i S kim? istie se potreba sinergije na razini

vrijednosti, sadraja i metoda meusobno, kao i povezivanja ove tri dimenzije s ciljem odgoja i obrazovanja

graana koji razvijaju demokratizirano graansko drutvo.

O kurikulumu graanskog odgoja i obrazovanjaGraanski odgoj i obrazovanje u kolama u Hrvatskoj nije novitet s kojim se susreemo 2012. godine. Iza

nas je dugotrajni proces usustavljanja ovog obrazovnog podruja, koji se pod nazivom Odgoj i obrazovanje

za ljudska prava i demokratsko graanstvo provodi od 1999. godine kao neobvezno meupredmetno podruje,

najee modularno, kroz izvanastavne i projektne aktivnosti.2 Ovakvim nainom provedbe, zbog njegove

neobaveznosti nije bilo mogue osigurati uvjete za praenje i vrednovanje, pa tako niti utjecati na sustavnost

provedbe.

Preporuke meunarodnih dokumenata ukazuju na potrebu kvalitetnog uvoenja graanskog odgoja i

obrazovanja, a jedan od kljunih, Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska

prava3 istie sljedee:

Naela i praksa obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska prava vitalni su dio primjene i odrivosti

uinkovitog obrazovanja pa ga je u skladu s tim potrebno primjereno opremiti i planirati te treba osigurati

da nastavnici steknu temeljno znanje i razumijevanje ciljeva, naela i odgovarajuih metoda uenja i

pouavanja, kao i drugih kljunih vjetina koje su primjerene njihovim strukama.

Povelja istie vanost:

pruanja mogunosti obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo svakoj osobi, te shvaanje

ovog obrazovanja kao cjeloivotnog procesa koji ukljuuje irok raspon dionika, koristi irok spektar

2 Pojedine module i projekte potie Agencija za odgoj i obrazovanje. Primjerice, Projekt graanin, simulacije suenja, posjete

uenika Saboru i druge koji se prezentiraju na Smotri programa i projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za

ljudska prava i demokratsko graanstvo. U suradnji organizacija civilnog drutva i kola, odvija se i niz neformalnih progra-

ma.

3 Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava: http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/

Source/Charter/Charterpocket_CRO.pdf

9formalnih, neformalnih i informalnih sredstava za obrazovanje. Na razini metoda treba slijediti i promicati

vrijednosti i naela demokracije i ljudskih prava. Na razini sadraja odnosi se na: promicanje socijalne

kohezije, interkulturalni dijalog, vrednovanje raznolikosti i ravnopravnosti, ukljuujui i ravnopravnost

spolova, prati razvijanje znanja, osobnih i drutvenih vjetina, razumijevanje koje smanjuje sukob, poveava

potovanje i razumijevanje razlika, izgrauje uzajamno potovanje ljudskog dostojanstva i zajednikih

vrijednosti, ohrabruje dijalog te promie nenasilje u rjeavanju problema i sporova.

Povelja naglaava vanost suradnje i podrke organizacija civilnog drutva u ovom podruju.

Donoenjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma 2010. godine i definiranjem graanskog odgoja i obrazovanja

kao zasebnog obrazovnog podruja ili predmeta, u Hrvatskoj su se stvorili ozbiljniji preduvjeti za razvoj

njegova predmetnog kurikuluma. Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s grupom strunjaka 2012.

godine predlae Kurikulum Graanskog odgoja i obrazovanja4 kojeg Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta prihvaa za eksperimentalnu provedbu. 5

Paralelno sa stvaranjem navedenih institucionalnih pretpostavki, inicijativa 30-tak organizacija civilnog

drutva iji je rad usmjeren na demokratizaciju sustava, jaanje civilnog drutva, poticanje graanske

participacije, stvaranje odrivih mehanizama za potivanje ljudskih prava i prevenciju nasilja, zapoinje

zagovaraki rad za sustavno i kvalitetno graansko obrazovanje koje e doprinositi ovim ciljevima.

Neka provedena istraivanja6 istovremeno pokazuju kako ne postoje pretpostavke za sustavno i kvalitetno

uvoenje kurikuluma GOO-a te se predlae njegova eksperimentalna primjena u trajanju od dvije kolske

godine. Kao kljune prepreke na kojima u to vrijeme treba raditi istiu se: pripremljenost nastavnika/ica za

provedbu u sadrajnom i metodikom smislu, osiguranje potrebnih financijskih sredstava, izrada nastavnih

materijala te pitanje vrednovanja uenika/ica.

U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,

te uz suglasnost Ministarstva, u rujnu 2012. zapoinje eksperimentalna provedba u 12 kola. Proces

ukljuuje: struno usavravanje i mentoriranje nastavnika/ica iz odabranih kola, izradu instrumenata

za praenje provedbe i evaluiranje s ciljem razvijanja preporuka za poboljanja pri obveznom uvoenju

kurikuluma 2014./2015. godine.

Ovaj prirunik jedan je od doprinosa tom procesu i nadamo se da e biti od pomoi u provedbi Graanskog

odgoja i obrazovanja.

Prirunik prati temeljne odrednice kurikuluma i vodi se njegovim ciljem: odgoj i obrazovanje aktivnih

graana i graanki aktivnih subjekata, nositelja drutvene promjene koji poznaju i razumiju drutveno-

politike procese, kritiki ih promiljaju i nenasilno djeluju s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti i

poticanja drutvene ukljuivosti.

4 Koordinacijska skupina za izradu kurikuluma radila je u sastavu: prof. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, Nevenka Lonari-Jelai,

mr.sc. Tomislav Ogrinak (Agencija za odgoj i obrazovanje), dr.sc. Vini Raki (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

koordinatorica Odbora za ljudska prava i demokratsko graanstvo).

5 Odluka o eksperimentalnom uvoenju: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948

6 Zenzerovi loser, Iva (ur.) (2011) Uiti za mir. Zagreb: Centar za mirovne studije. Novak, Jagoda (ur.) (2010) Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava. Bagi, Dragan (ur.) (2011) Odgaja li kola dobre graane? Zagreb: GONG.

11

0I: poglavlje:

TO?Sadraji GOO-a

Graanske kompetencije i ishodi GOO-a

Opis graanskih kompetencija i oekivanih ishoda graanskog

odgoja i obrazovanja prenosimo iz predloenog kurikuluma (MZOS, rujan

2012.; autorice: Vedrana Spaji-Vrka i Nevenka Lonari-Jelai)

Graanske kompetencije i ishodi uenja pojmovni su temelj kurikuluma za graanski odgoj i obrazovanje.

U ovom poglavlju definiraju se graanske kompetencije i oekivani ishodi graanskog odgoja i obrazovanja,

oslanjajui se na predloeni kurikulum. U nastavku, sadraji graanskog odgoja i obrazovanja razrauju se

u 6 temeljnih, meusobno viestruko povezanih dimenzija koje ine sredinji dio kurikuluma.

Sadrajni izvori za obraivanje sadraja GOO-a se trenutno nalaze u velikom broju prirunika i nastavnih

pomagala, a neki od njih do sada jos nisu artikulirani. U ovom priruniku na jednom mjestu nudimo

6 tekstova koji prate strukturne dimenzije (kljune sadraje) kurikuluma. One e se u provedbi nuno

ispreplitati i kombinirati. Nekoliko primjera razraenih radionica nalazi se u drugom poglavlju, one su

povezane s obrazovnim ciklusom i kljunim pojmovima po dimenzijama.

Pojam kompetencije

Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa

svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog

odreenja kompetencije, europske zemlje se sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega

se kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje

znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac

raspolae i koje po potrebi pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju

u obrazovanju znai stavljanje naglaska na ishod ili rezultat uenja.

Naglasak je, dakle, na znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanju koji odgovaraju standardima

uinkovitog obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode

12

0I: poglavlje:

rjeenju samo jednog ili manjeg broja zadataka, situacijski i vremenski su ograniene, pa ih nazivamo

posebnima, za razliku od opih, generikih ili transferalnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim

podrujima ivota i rada, i o kojima ovisi razvoj posebnih kompetencija.

Kompetentna osoba jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vjetinama ne

zato to mora ili zato to joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato to vjeruje da je takvo djelovanje

ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj ivi. Takva je osoba ovladala znanjima, stekla

vjetine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponaanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na

tome. Ona je svjesna da je njezina uinkovitost situacijski i vremenski ograniena te da znanja, vjetine

i vrijednosti, koji joj osiguravaju rjeenje problema u odreenim uvjetima, u drugim uvjetima mogu biti

konicom. Drugim rijeima, ona je otvorena izazovima pa svoju kompetentnost stalno kritiki provjerava

i nadopunjuje uenjem i informiranjem...

...Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i

konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost

i razliitost. Sukladno tome su u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje

odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim

graanima trebala osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje i

angairanost, zapoljivost i poduzetnost, kulturnu osvijetenost i kreativnost te cjeloivotno uenje...

Ishodi uenja

Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ica treba znati,

razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja, odnosno pouavanja. Prilikom odreivanja

ishoda uenja vano je precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu

ili stav. Preciznost znai da se ishod mora moi opaati i da mora biti mjerljiv kako bi vrednovanje i ocjena

odgovarali postignuu uenika. Da bi se to postiglo, prijeko je potrebno uenicima prethodno objasniti

to se oekuje da e oni znati, biti u stanju uraditi ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja

u odreenom podruju.

Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi

se osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi

se u njihovu uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne

samopouzdanje te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No individualizirani pristup ne

znai puko individualno uenje. Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca

i razred kao cjelinu. Ono je rezultat dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje

suradnju, ali i nadmetanje odreeno zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost

i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija

uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika.

Jedinstvo individualne i drutvene dimenzije uenja kljuno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i

odgovornog graanstva, zbog ega se i graanske kompetencije danas ubrajaju meu najvanije ishode

uenja. Na tom tragu NOK odreuje da se graanske kompetencije razvijaju kroz sva etiri ciklusa, kako u

sklopu drutveno-humanistikog podruja, tako i u sklopu graanskog odgoja i obrazovanja... To, izmeu

ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti uenika, ali i poticanje njihova aktivnog i uinkovitog

sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na

13

TO? Sadraji GOO-a

naela ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i mirotvorstva. (Iz kurikuluma graanskog odgoja i

obrazovanja).

Sustav kompetencija prema okviru Europske unije meuljudske i graanske kompetencije

Meuljudska kompetencija obuhvaa sve oblike ponaanja kojima treba ovladati da bi osoba uinkovito i

konstruktivno mogla sudjelovati u drutvenom ivotu i rjeavati probleme kada je to potrebno. Meuljudske

vjetine nune su za uinkovitu interakciju izmeu dvoje ili vie ljudi i primjenjuju se u javnoj i privatnoj

domeni. Izmeu ostalih, one ukljuuju:

sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim drutvenim situacijama (prihvaanje stajalita

i ponaanja drugih, svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti)

sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim pojedincima

sposobnost otkrivanja frustracija na konstruktivan nain (kontroliranje agresivnosti i nasilja ili

obrazaca samounitenja)

pokazivanje interesa za druge i njihovo potivanje

spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude

sklonost postizanju kompromisa

Opseg graanskih kompetencija iri je od meuljudskih zbog njihovog postojanja na drutvenoj (i politikoj)

razini. Mogu se opisati kao skup kompetencija koje pojedincu omoguavaju sudjelovanje u graanskom

ivotu. Neke od relevantnih kompetencija u okviru graanske kompetencije:

poznavanje graanskih prava i ustava zemlje, dosege njezine vlade, sudjelovanje u aktivnostima

zajednice/okruenja i donoenju odluka na nacionalnoj i na europskoj razini; glasovanje na izborima

sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rjeavanje problema koji pogaaju

lokalnu i iru zajednicu

sposobnost uinkovitog povezivanja s javnim institucijama

spremnost na potivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnou reagiranja na protudrutveno

ponaanje

prihvaanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost

prihvaanje jednakopravnosti mukaraca i ena

uvaavanje i razumijevanje razliitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etnikih skupina

kritiko prihvaanje informacija koje objavljuju masovni mediji

14

0I: poglavlje:

Strukturne dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja

Sadraji graanskog odgoja i obrazovanja razrauju se u 6 meusobno viestruko

povezanih dimenzija: Politika pismenost, Ljudsko-pravna dimenzija, Drutvena dimenzija,

Interkulturna dimenzija, Ekoloka dimenzija, Ekonomska (gospodarska) dimenzija.

U ovom poglavlju ih na teorijskoj razini analiziramo zasebno, no trebaju se provoditi

kroz koreliranje jer su one viestruko ivotno povezane i nije ih mogue promatrati niti

obraivati izolirano jednu od druge. Shvaanje politike u irem smislu od stranake, kroz

graansku participaciju u cilju smanjenja drutvene nejednakosti i postizanja drutvene

solidarnosti, neodvojivo je od razumijevanja mehanizama i potivanja ljudskih prava,

prihvaanja razliitosti, odrivog (drutvenog i ekonomskog) razvoja te razumijevanja

sukoba kojima demokratsko drutvo obiluje, a valja ih transformirati dijalogom.

Za lake praenje i razumijevanje sadraja pojedinih dimenzija u ovom poglavlju

predstavljamo ih zasebno, no ve u sljedeem, u kojem su predloene nastavne jedinice

one su povezane i isprepletene.

Politika pismenost: Demokracija i aktivno graanstvoAutor: Berto alaj

Tekst je originalno objavljen u publikaciji Obje strane demokracije

(2009), Centra za edukaciju, savjetovanje i istraivanje (CESI),

a prenosimo ga uz odobrenje autora i izdavaa.

Povezanost s kurikulumom

Politika pismenost naglaava razvoj aktivnog i odgovornog graanstva kao temelj razvoja demokracije.

U ovu dimenziju GOO-a spadaju: demokratsko upravljanje razredom, kolom i lokalnom zajednicom te

istraivanje i rjeavanje problema razredne, kolske i lokalne zajednice. Uz ove sadraje u drugom i treem

obrazovnom ciklusu (vii razredi osnovne kole) dodaje se rad na: modelima demokracije, razumijevanju

pojma vlasti i demokratskog upravljanja dravom, nastavlja se s poticanjem sudjelovanja graana u

demokratskom upravljanju. U etvrtom obrazovnom ciklusu (1. i 2. razred srednje kole) sadraji se proiruju

na meunarodnu razinu, te uvodi suzbijanje drutvene iskljuivosti i drugih oblika diskriminacije.

to je to demokracija?

Na to mislimo kada danas, na poetku 21. stoljea, govorimo o demokraciji? Veina definicija navodi kako

sam pojam potjee od grke rijei demokratia, te kae kako su korijeni ove rijei demos i kratos. Demos znai

narod, a kratos vladavina. Demokracija je, dakle, za razliku od autokracije i aristokracije, oblik vladavine

u kojem vlada narod. Vladavina naroda moe nam izgledati kao nedvosmislen pojam, ali izgled vara.

Od brojnih pitanja koja proizlaze iz definicije demokracije dva su od posebnog znaenja. Prvo glasi: to

je demos? Drugim rijeima, koga treba smatrati narodom koji treba vladati? Drugo pitanje: od ega se

15

TO? Sadraji GOO-a

sastoji kratos? Drugim rijeima, na koji nain narod vlada? Na vanost ova dva pitanja moe se ukazati

i razlikovanjem klasine atenske demokracije i suvremenih demokratskih sustava.

Obiljeja suvremenih demokracija

Veina analitiara ocjenjuje atensku demokraciju (oko petog stoljea prije nove ere) prvom demokracijom

u povijesti. Ovaj tip demokracije naziva se i istom, klasinom demokracijom, jer se sastojao od izravnog

sudjelovanja graana u upravljanju svim javnim poslovima zajednice. Izravno sudjelovanje u upravljanju

odvijalo se u skuptini u kojoj su sudjelovali svi odrasli atenski graani, pri emu je glas svakog graanina

imao jednaku vrijednost. Skuptina je donosila odluke koje su se odnosile na zajednike poslove atenskoga

grada-drave, a odluke su bile obvezujue za sve pripadnike te zajednice. Odluke koje su usvajane bile su,

dakle, rezultat rasprave graana i imale su neposredan utjecaj na ivot svih pripadnika Atene to zapravo

znai da je demos vladao u pravom smislu te rijei. Razina politike aktivnosti graana Atene jedinstvena

je u svjetskoj povijesti u pogledu uestalosti participacije graana.

Meutim, ako politiki ivot Atene toga doba promatramo iz dananje perspektive, onda ga ni u kojem sluaju

ne moemo oznaiti demokratskim. Zato? Pravo sudjelovanja u skuptini, odnosno pravo graanstva, imali

su samo odrasli slobodni mukarci atenskog podrijetla stariji od 20 godina, to znai da su iz mogunosti

upravljanja iskljuene sve ene, robovi i slobodni doseljeni mukarci.

Drugim rijeima, demos koji vlada bio je vrlo suen, a neki analitiari tvrde da se intenzivna politika

participacija slobodnih graana odvijala upravo na temelju iskoritavanja rada ena i robova koji su obavljali

najvei dio gospodarskih aktivnosti.

Po emu se suvremene demokracije razlikuju od atenske demokracije?

Dvije su vane razlike. Prva se odnosi na opseg demosa, to jest na pitanje tko ima pravo sudjelovati u

upravljanju odreenom zajednicom. Za razliku od atenske demokracije, u suvremenim demokracijama

pravo sudjelovanja dodjeljuje se svim punoljetnim dravljanima neke politike zajednice bez obzira na sve

razlike koje postoje meu njima, kao to su, primjerice, razlike s obzirom na spol, dob, klasu, imovinski

status, etniku pripadnost, itd. Pravo sudjelovanja u odluivanju o javnim pitanjima u suvremenim je

demokracijama tako proireno gotovo do maksimuma.

Povijest borbe za irenje opeg prava glasa moe nam iz dananje perspektive izgledati kao davna prolost.

Da tome nije tako, svjedoi injenica da su neke drave, koje danas smatramo uzorima demokracije, uvele

ope pravo glasa za ene tek u drugoj polovici 20. stoljea. Tako je u vicarskoj ope pravo glasa enama

dodijeljeno 1971., a u Lihtentajnu tek 1984. godine.

Jedini mogui prostor irenja prava glasa jest dob, odnosno mogunost ukljuivanja sve mlaih dobnih

skupina u demos. U veini europskih demokracija pravo glasa, odnosno pravo da se bude ukljuen u demos,

stjee se s navrenih 18 godina ivota. Tijekom proteklog desetljea u veem broju demokratskih drava

vode se rasprave o tome da se demos dodatno proiri, to jest da se pravo glasa stjee s navrenih 16 godina

ivota. Najdalje je u tom pravcu otila Austrija, u kojoj od srpnja 2007. godine dobna granica za glasovanje

na svim izborima iznosi 16 godina. U nekim europskim dravama (Njemaka i vicarska) primjenjuje se

dobna granica od 16 godina, ali samo za glasovanje na lokalnim izborima. U Hrvatskoj je ova tema bila

prilino zanemarena, pa se tek posljednjih godinu dana poelo ozbiljnije govoriti o sputanju dobne granice

za glasovanje.

16

0I: poglavlje:

Zanimljiva rasprava o razlozima zbog kojih bi se dobna granica za glasovanje trebala spustiti na 16 godina

moe se pronai na web stranici: www.youthrights.org.

Druga vana razlika odnosi se na injenicu da su, za razliku od atenske demokracije koju smo opisali kao

izravnu, sve suvremene demokracije predstavnike. To znai da graani, demos, ne upravljaju izravno, ve

biraju svoje predstavnike na koje prenose pravo upravljanja najvanijim poslovima zajednice u kojoj ive.

Ova promjena dogodila se uslijed injenice da su suvremene drave po broju stanovnika viemilijunske i

da bi izravno upravljanje od strane graana u praksi bilo nemogue. Tome treba dodati i veliki teritorijalni

opseg suvremenih drava. Kao odgovor na ova dva problema izumljeno je naelo predstavnitva. To

zapravo znai da su sve suvremene demokracije posrednike demokracije, jer narod ne upravlja neposredno,

ve putem izbora onih koji e ih predstavljati. Izabrani predstavnici odluuju o najvanijim pitanjima, a

njihove odluke obvezujue su za cijelu zajednicu. Pritom bi izabrani predstavnici trebali voditi rauna

o interesima graana koji su ih izabrali, odnosno, kako sama rije kae, trebali bi predstavljati graane

u pravom smislu te rijei. injenica postojanja periodinih izbora i mogunost promjene vlasti trebala

bi prisiljavati predstavnike da vode rauna o interesima demosa, a ne o svojim partikularnim, sebinim

interesima. Upravljanje naroda u predstavnikim demokracijama ne sastoji se, dakle, od neposrednog

upravljanja, ve od kontrole izabranih predstavnika.

Tome treba dodati da u raspravama o suvremenim demokracijama esto moemo pronai kako su te

demokracije liberalne. to se pod tim podrazumijeva? Pojam liberalna u sintagmi liberalna demokracija

ne znai da vlast u demokraciji mora slijediti politiku ideologiju liberalizma. Pojam liberalna dolazi od

rijei liberties, to znai slobode, pa tako liberalna demokracija znai oblik demokracije koji je utemeljen

na vladavini prava i zatiti odreenih sloboda pojedinaca. To znai da u liberalnim demokracijama postoje

prava (primjerice pravo na ivot, na slobodu, itd.) koje veina, ma kako dominantna bila, ne smije dovoditi u

pitanje. Mogunost vlasti da donosi zakone ograniena je, dakle, u suvremenim demokracijama postojanjem

odreenih prava koja su, najee, ugraena u ustave i koja tite prava i slobode pojedinaca. Ova prava i

slobode predstavljaju granicu do koje se volja veine moe provoditi na tetu prava manjine.

Aktivno graanstvo

Spomenuli smo kako je irenje opsega stanovnitva koje je u nekoj zajednici ukljueno u demos u suvremenim

demokracijama dosegnulo svoj maksimum. Mogli bismo, na temelju te injenice, zakljuiti da je stanje u

suvremenim demokracijama zadovoljavajue: svi graani imaju pravo da na slobodnim i potenim izborima

odaberu predstavnike koji e zastupati njihove interese. Graanima je na raspolaganju itav niz sloboda i

prava (sloboda miljenja, sloboda izraavanja, sloboda udruivanja, itd.) putem kojih mogu pokuati utjecati

na odvijanje politikih procesa u zajednici u kojoj ive. U suvremenim demokracijama ne ive podanici koji

nemaju prava i u ije ime odluuje netko drugi ve graani koji sami odluuju o svojoj sudbini.

Stvarno stanje ipak nije tako idilino. Unato ovakvim dostignuima, koja su neupitna u svim demokratskim

dravama, pojedini hrvatski politiari daju neprimjerene izjave. Tako je primjerice svojevremeno

glasnogovornik Vlade RH izjavio kako se u Hrvatskoj nitko tko nema 30 000 eura i vlastitu kuu ne bi

trebao baviti politikom.

U raspravama o aktualnom stanju korisno je krenuti od pojma graanstva. Promiljanje o tom pojmu

omoguava raspravu o tome da li i danas, na poetku 21. stoljea, postoje ljudi koji su iskljueni iz drutva,

graani drugog reda, odnosno graani koji su marginalizirani i diskriminirani. Danas je propitivanje

17

TO? Sadraji GOO-a

pojma graanstva jedno od propulzivnih podruja unutar politikih znanosti, pa tako postoje razliite

definicije, klasifikacije i tipologije graanstva. Za potrebe ovoga rada mogu se po strani ostaviti razlike

izmeu pojedinih teorija, te se moemo usredotoiti na dihotomiju koja je gotovo sporazumno prihvaena

u raspravama o graanstvu. Ta se dihotomija odnosi na razliku u shvaanju graanstva pri emu se ono s

jedne strane uzima kao status i s druge strane kao uloga.

Shvaanje graanstva kao statusa javlja se jo u rimskom pravu i tradiciji gdje se graanstvo primarno uzima

kao pravni status na temelju kojeg posjedujemo odreena prava. Tradicija rimskog prava prenesena nam

je preko filozofije klasinog liberalizma prema kojoj graanstvo znai status na temelju kojeg posjedujemo

prava, a jedno od tih je zatita naih prava koje nam garantira drava.

Ovaj pravni status reguliran je nacionalnim zakonodavstvima, najee ustavima pojedinih drava u

kojima su navedena prava graana, ali i nekim meunarodnim dokumentima. Danas nam se postojanje

pravnog statusa graanstva za gotovo sve pripadnike zajednice ini razumljivim, no treba napomenuti

kako postizanje ovog statusa nije teklo glatko i kako su pojedine drutvene grupe postupno stjecale civilna,

politika i socijalna prava.

Nabrajanje bi se, bilo na nacionalnoj, bilo na meunarodnoj razini, moglo dalje nastaviti, jer je jedno od

obiljeja 20. stoljea bilo irenje prava. irenje prava, odnosno irenje statusa graanstva, na sve vei broj

pripadnika politike zajednice sasvim sigurno predstavlja znaajno pozitivno postignue, no pri tome ne

smijemo ispustiti iz vida aktualnu praksu, to jest ne smijemo postati slijepi za praktinu nemogunost

ostvarivanja nekih od ovih prava. Drugim rijeima, ne smijemo propustiti zapitati se: u kojoj mjeri uz ova

prava postoji i njihovo prakticiranje, to jest u kojoj mjeri postoji aktivno graanstvo koje je preduvjet da

pojedinci putem demokratskog politikog procesa sudjeluju u upravljanju svojim ivotom?

Uz ovo praktino koritenje dodijeljenih prava vezano je drugo shvaanje graanstva: graanstvo kao uloga.

Poimanje graanstva kao uloge povezano je s tradicijom antike Grke, gdje se graanstvo shvaalo kao

politika uloga koja se ne temelji na odreenom teritoriju, niti na odreenoj etnikoj pripadnosti, ve na

aktivnom sudjelovanju u politikom ivotu zajednice. Ovdje je naglaena politika dimenzija graanstva, a

do dananjih dana je ovakvo shvaanje prisutno preko republikanskih teorija. Ovakvo poimanje graanstva

proizlazi iz shvaanja da puko dodjeljivanje prava nije dovoljno, ve treba postaviti pitanje o mogunostima

koritenja i ozbiljenja tih prava, pa tako moemo rei da u suvremenim demokratskim drutvima razliku

izmeu graana i podanika ne ini posjedovanje prava jer gotovo svi punoljetni posjeduju prava

razlika je u mogunosti i spremnosti da se ukljuimo u procese kritikoga propitivanja politike vlasti i

u raspravu o javnim problemima.

Poimanjem graanstva kao uloge ni u kojem se sluaju ne tvrdi da je pitanje formalnih prava nevano i

irelevantno, jer kodificiranje ovih prava predstavlja nuan preduvjet za aktivno graanstvo i promatranje

graanstva kao uloge, ve se eli naglasiti kako se nae poimanje graanstva esto svodi na promatranje

graanstva kao statusa to za raspravu o aktivnom graanstvu nije dovoljno.

Razlikovanje statusa i uloge moe se povezati s razlikom izmeu pozitivne i negativne slobode. Negativna

sloboda oznaava slobodu pojedinaca da slijede svoje privatne interese s najmanjim moguim uplitanjem

drave u njihove poslove. Pojedinci su jednaki jer posjeduju jednaka formalna prava i jednaku slobodu, a to je

sloboda od uplitanja drave i drugih graana u njihove poslove. To je sloboda OD neega. Pozitivna sloboda

je sloboda pojedinaca da sudjeluju u odluivanju o pitanjima koja utjeu na njihove ivote. Jednakost ovdje

18

0I: poglavlje:

znai jednakost mogunosti da se sudjeluje u drutvenim i politikim procesima putem kojih se odluuje

o zajednikoj budunosti. To je sloboda ZA neto.

Postojanje formalnih, negativnih prava i negativne slobode ne znai istovremeno da su graani politiki

subjekti koji mogu sudjelovati u procesu donoenja odluka. U istoj mjeri u kojoj u nekom drutvu ne postoje

pozitivna prava i pozitivna sloboda, postoji drutvena i politika iskljuenost, te problem ukljuivanja.

Dodjeljivanje formalnih prava, bez istodobnog ukljuivanja pojedinaca i grupa u procese odluivanja,

ostavlja ta prava mrtvim slovom na papiru.

Demokratsko naelo pretpostavlja da svi pojedinci, potencijalno zahvaeni nekom kolektivnom odlukom,

trebaju imati jednake mogunosti da utjeu na tu odluku. Da bi ovo naelo bilo djelotvorno, pojedinci

moraju imati prava da participiraju u kolektivnom donoenju odluka, to jest moraju biti pripadnici demosa.

Osim tih prava, pojedinci moraju imati mogunosti i sposobnosti da donose autonomne odluke o pojedinim

pitanjima, to jest moraju imati uvjete za prakticiranje aktivnog graanstva. Formalno postojanje stanovitih

prava, premda vrlo vano, zapravo malo vrijedi ako izostaje njihovo autentino uivanje.

Tipovi graanske participacije

Najee obraivani oblik prakticiranja aktivnog graanstva u suvremenim demokracijama su izbori. Izbori

su postupak kojim narod, demos, povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom tijelu. Izbori su,

dakle, uobiajeni mehanizam putem kojega suvremene demokracije biraju lanove svoga zakonodavnog

tijela. Izbori se mogu odvijati na razliitim razinama (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, nadnacionalnoj).

Vanost izbora u suvremenim demokracijama proizlazi iz ve spomenute injenice da su to predstavnike

demokracije. S obzirom na to da graani povjeravaju predstavnicima pravo upravljanja zajednicom na

razdoblje od, najee, etiri godine i da time predaju svoju sudbinu u ruke izabranih predstavnika,

sam in biranja oito je izuzetno vaan. Moe se rei da se u suvremenim predstavnikim demokracijama

pravo demosa da vlada najjasnije vidi upravo u trenutku izbora. Izbori su sredstvo graana da kazne ili

nagrade politiare za njihovo ponaanje, oni su veza izmeu graana i politiara, te, prema veini autora,

kljuni element demokracije.

Kakva je uloga graana nakon to izbori zavre? Neki teoretiari, ali i politiari, smatraju da glasovanje

na izborima treba biti jedini nain sudjelovanja graana u upravljanju zajednicom. Prema ovom stajalitu,

nakon to izaberu predstavnike koji e sljedee etiri godine upravljati dravom, graani se povlae u svoju

privatnu sferu, bavei se svojim privatnim poslovima i privatnim uicima. Ovi teoretiari svoje stavove

obino obrazlau time kako obini graani nisu dovoljno kompetentni da procjenjuju kompleksna politika

pitanja i probleme. Ovaj se prigovor graanima vrlo lako moe odbaciti pitanjem: ako drimo da je birako

tijelo nesposobno razmiljati o politiki vanim pitanjima zato vjerovati u njegovu prosudbu kad se radi

o izboru politikih predstavnika s tvrdnjama o vlastitoj kompetentnosti? Da ovakvi stavovi nisu samo

teorijska mogunost ve da postoje i u stvarnom politikom ivotu, svjedoi i izjava gradonaelnika Zagreba,

koji je u jednoj televizijskoj emisiji, na pitanje to misli o tome da se graani protive njegovim politikim

potezima, izjavio kako graani trebaju izraavati miljenje samo svake etiri godine na izborima (!).

Danas je u veini demokracija prihvaeno stajalite da su izbori samo jedan, iako najvaniji, oblik graanske

participacije. Dapae, veina demokratskih drava pokuava proiriti mogunost sudjelovanja graana u

politikom ivotu, pa smo tako svjedoci eeg koritenja elemenata neposredne, izravne demokracije. To

se prije svega odnosi na referendume i graanske inicijative.

19

TO? Sadraji GOO-a

U sluaju referenduma radi se o tome da graani glasovanjem direktno odluuju o nekom pitanju, a politiari

se potom, najee, moraju striktno pridravati odluke koju su izglasali graani.

Za razliku od veine drugih europskih demokracija ini se da hrvatski politiari nisu skloni koritenju

ovih elemenata izravne demokracije. O tome svjedoi odbijanje politike vlasti da raspie referendum

o hrvatskom pristupanju NATO savezu. Graanskim inicijativama graani nastoje ukazati na odreene

socijalne i politike probleme koje predstavnika tijela trebaju rijeiti. Postoje i drugi oblici graanske

participacije kao to su djelovanje u strankama, sudjelovanje u izbornim kampanjama, potpisivanje

peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, graanski neposluh, itd. Jedan od oblika

graanske participacije jest djelovanje u udrugama civilnoga drutva. Civilno drutvo predstavlja prostor

dobrovoljnog, spontanog udruivanja graana koji tim putem nastoje ostvariti razliite ciljeve (politike,

ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske, itd.). Organizacije civilnog drutva, dakle, imaju vrlo razliite

ciljeve, no sve obuhvaaju podruje u kojemu graani mogu iskazati svoje elje, potrebe i interese, te na

taj nain pridonijeti prakticiranju aktivnog graanstva.

Vanost graanske participacije

Brojna socioloka i politoloka istraivanja pokazuju da mnogim ljudima politika znai djelatnost prema

kojoj osjeaju mjeavinu cinizma, skeptinosti i nepovjerenja. Znaajan broj graana poima politiku kao

neto neasno i nemoralno, neto s im pristojan ovjek ne bi trebao imati posla. Ovi graani ne glasuju

na izborima i ne sudjeluju u drugim oblicima graanske participacije. Naroito zabrinjava injenica da je

meu njima znaajan broj mladih ljudi.

Ovakvo je stajalite za demokraciju opasno, jer je nesklonost sudjelovanju u suprotnosti sa samim temeljima

normativnog shvaanja demokracije prema kojem je upravo participacija glavna njezina karakteristika.

Demokracija kao vladavina naroda, u bilo kojem obliku, nezamisliva je bez participacije graana. Osim

toga, apatini graani nisu nepolitini graani, oni su graani koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu.

Problemi drutva u kojem ivimo nee se rijeiti politikom predaje i odustajanja, nego samo participacijom

i preobrazbom politike na nain koji omoguuje da djelotvorno oblikujemo i organiziramo nae ivote.

Thomas Jefferson (1743-1826) naglaavao je vanost participacije i njezin edukativni karakter. Sudjelujui

u procesu donoenja odluka koje utjeu na na ivot, uimo kako postati bolji graani i graanke te

demokrati. Pritom je vrlo vano da osvijestimo kako neemo uvijek biti na strani pobjednika, a donesene

odluke nee uvijek biti u skladu s naim eljama. Politika participacija donosi i pobjede i poraze, ali bitan

dio demokratske politike kulture jest spremnost da se i nakon poraza vratimo u politiku arenu i borimo

za nae interese i interese zajednice u kojoj ivimo.

Izbori

Zaepi nos i glasaj!, jingle na Radiju 101

Jedna od kljunih karakteristika modernih demokracija su kompetitivni izbori to znai da birai i

biraice imaju mogunost izbora izmeu vie kandidata i kandidatkinja te slobodu biranja to znai da

se svatko moe slobodno odluiti izmeu razliitih kandidata. Demokratski kompetitivni izbori su vani

jer legitimiraju politiku vlast i politiki sustav odnosno stvaraju povjerenje graana i graanki u vlast

i istovremeno slue kao kontrola vlasti. Izbori se mogu sagledati kao tehnika odnosno nain na koji se

20

0I: poglavlje:

uspostavljaju tijela vlasti. Oni se tehniki mogu odvijati na razliite naine, ovisno o zakonima pojedinih

drava. Zajedniko svim demokracijama jest da iz izbora proizlazi politiko vodstvo drave, da postoje

regulirana izborna pravila koja svim kandidatima i kandidatkinjama omoguuju jednak tretman te da su

izbori tajni i slobodni. Izborni sustav je ono to se razlikuje u pojedinim dravama.

Izborni sustavi meusobno se razlikuju prema podjeli na izborne okruge (jedinice), prema nainu glasovanja,

prema nainu izbornog nadmetanja (natjeu li se liste ili su kandidature pojedinane, te postoji li izborni

prag), prema nainu preraunavanja glasova u mandate i prema uincima na politiki sustav.

Hrvatski izborni sustav za parlamentarne izbore

Hrvatska ima razmjerni izborni sustav, to znai da stranka ili nezavisna lista razmjerno broju glasova

na izborima dobivaju odreeni broj zastupnika i zastupnica u parlamentu.

Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica koje se ne poklapaju u potpunosti s administrativnom

podjelom zemlje (npr. 3. izborna jedinica obuhvaa cijelo podruje Krapinsko-zagorske, Varadinske i

Meimurske upanije, dok 7. izborna jedinica obuhvaa podruje od zagrebakih etvrti pansko i Gajnice

do gradova Kastav i Novi Vinodolski u Primorsko-goranskoj upaniji). Postoji 11. izborna jedinica u kojoj

glasuju svi hrvatski dravljani i dravljanke koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj (znai oni koji

ive u npr. Bosni i Hercegovini, Njemakoj, Kanadi i ostalim zemljama) te 12. izborna jedinica, koju ini

cjelokupno podruje Republike Hrvatske za pripadnike nacionalnih manjina. U 10 izbornih jedinica unutar

Hrvatske trebao bi biti otprilike jednak broj biraa i biraica to osigurava da svaki glas vrijedi jednako.

Sukladno sadanjem Zakonu o izbornim jedinicama odstupanje broja biraa moe biti + - 5%.

U 10 izbornih jedinica unutar Hrvatske bira se ukupno 140 zastupnika/zastupnica (14 zastupnika

po izbornoj jedinici), u 11. izbornoj jedinici 3 zastupnika/zastupnica koji predstavljaju birae izvan

Hrvatske, a u 12. jedinici se bira 8 zastupnika/zastupnica nacionalnih manjina.

Na izborima se nadmeu zatvorene izborne liste (redoslijed kandidata/kandidatkinja na tim listama

utvruje politika stranka i on je nepromjenjiv).

Izborni prag za prvih 11 izbornih jedinica (prohibitivna klauzula) iznosi 5% to znai da ona lista koja

nije dobila minimalno 5% glasova ne ulazi u raspodjelu mandata odnosno ne moe dobiti ni jednog

zastupnika.

Glasovi za prvih 11 izbornih jedinica se u mandate preraunavaju DHondtovom metodom. DHondtova

metoda je jedan od najpoznatijih naina preraunavanja glasova u mandate, a radi se o tome da se

broj glasova koji su dobile pojedine liste dijeli s nizom djelitelja te se mandati dodjeljuju po najveim

brojevima/koeficijentima. Niz djelitelja je 1, 2, 3, 4, 5, do broja 14. U 11. izbornoj jedinici za tzv.

dijasporu broj glasova se dijeli s nizom djelitelja od 1 do 3.

Glasovi za zastupnike nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici preraunavaju se u mandate na nain

da je izabran kandidat/kandidatkinja s najveim brojem glasova biraa koji su glasovali. Ako dva ili

vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

21

TO? Sadraji GOO-a

Tko ima pravo glasa?

Pravo glasa na svim izborima u Hrvatskoj ima svaki punoljetni/a dravljanin i dravljanka Republike

Hrvatske koji/a nije lien/a poslovne sposobnosti. Pravo je i dunost biraa da na izborima glasuju jednom

i tajno. Nitko ne moe traiti od biraa objavu glasakog opredjeljenja te nitko ne moe biti pozvan na

odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga to nije glasovao.

Tko ima pravo kandidirati se i kako?

Kandidat ili kandidatkinja na izborima moe postati svaki/a punoljetni/a dravljanin odnosno dravljanka

Republike Hrvatske koji/a nije lien/a poslovne sposobnosti pri emu na izborima za lokalnu i podrunu

(regionalnu) samoupravu kandidat/kandidatkinja mora imati prijavljeno prebivalite na podruju opine,

grada i upanije za ije predstavniko tijelo se kandidira.

U hrvatskom izbornom zakonodavstvu na izborima za lokalna i podruna predstavnika tijela i parlament

natjee se putem kandidacijskih lista. Liste mogu predloiti politike stranke ili graani i graanke (tzv.

nezavisne liste). Konani broj i sastav kandidacijskih lista objavljuje Dravno izborno povjerenstvo najkasnije

16 dana od raspisivanja izbora.

Gdje i kako glasovati?

Svaki/a bira i biraica ostvaruje birako pravo na birakom mjestu sukladno svom mjestu prebivalita.

Svaki/a bira i biraica e 8 dana prije izbora primiti izvadak iz popisa biraa na kojem je navedeno birako

mjesto na kojem moe ostvariti svoje pravo glasa. Ukoliko se zatekne izvan mjesta prebivalita ili izvan

zemlje, drava je duna omoguiti ostvarenje prava glasa na drugim mjestima (npr. u diplomatsko-

konzularnim predstavnitvima).

Na izborima za hrvatski parlament birai i biraice glasuju za liste koje su istaknute u izbornoj jedinici

na ijem teritoriju imaju prebivalite (to znai da bira/biraica iz Splita glasuje za razliite stranake ili

nezavisne liste od onih za koje glasuje bira/biraica iz Osijeka). Izborne jedinice u hrvatskom se sluaju

ne poklapaju uvijek s granicama gradova, opina ili upanija. Ima 10 izbornih jedinica koje obuhvaaju

podruje Republike Hrvatske te 11. izborna jedinica u kojoj glasuju hrvatski dravljani koji imaju prebivalite

u nekoj drugoj dravi. Na lokalnim izborima administrativne jedinice opina, gradova i upanija podudaraju

se s izbornim jedinicama (to znai da osobe koje imaju prebivalite u Rijeci glasuju na izborima za gradsko

vijee grada Rijeke i za upanijsku skuptinu Primorsko-goranske upanije).

Da bi na birakom mjestu mogao/la ostvariti svoje pravo glasa mora biti upisan/a u biraki popis te

predoiti osobnu iskaznicu. Nakon to lanovi i lanice izborne komisije utvrde tvoje pravo glasa dobiti

e glasaki listi na kojemu su ispisane sve kandidacijske liste. Na birakom mjestu mora biti osigurana

tajnost glasovanja. Da bi tvoj glas bio pravovaljan mora zaokruiti redni broj ispred naziva liste za koju

eli glasovati. Nakon glasovanja svoj listi ubacuje u glasaku kutiju.

22

0I: poglavlje:

Stari i novi izazovi demokracijeDopuna tekstu Politika pismenost prema predavanju Anke Kekez Kotro i Hrvoja Juria7

Kriza suvremenih demokracija oituje se u sve niim razinama izlaska graana na izbore, erozijom drugih

oblika graanske participacije i izrazitom erozijom politikog povjerenja graana. U tom kontekstu razvijaju

se i zagovaraju novi oblici demokracije:

1. Participativna demokracija oituje se u irenju demokratskog naela na sfere ivota u kojima se

donose kolektivne odluke i ukljuivanje graana u procese donoenja odluka. Participacija moe biti

konvencionalna (tradicionalna i graanska) i nekonvencionalna (protestna).

Uinke participativne demokracije moemo vidjeti na primjeru Porto Alegrea8, grada u Brazilu koji je

80-tih godina XX. stoljea uveo participativno donoenje gradskog prorauna. Uvoenjem participativne

demokracije u upravljanje gradom, u Porto Alegreu se dogodilo:

Zgunjavanje civilnog drutva potaknutog participacijskim procesom

Stupanj participacije graana u procesu visok je i kontinuiran

Smanjenje korupcije, transparentan proces

Povezivanje graana i slubenika

Zaokret rashoda prema najsiromanijim gradskim regijama

Fokus na konkretne probleme

Izazovi participativne demokracije su: potekoe s odravanjem kontinuiteta javnih politika, proces

donoenja odluka je kompleksan i dugotrajan te postoji autoselekcija prevladavanje uloge udruenja.

2. Deliberativna demokracija stavlja fokus na proces promiljanja, argumentirane rasprave i osiguranja

prijedloga u rjeavanju kolektivnih problema. Odluke o javnim stvarima donose se kroz raspravu

graana sa spremnou sueljavanja argumenata i propitivanja vlastite pozicije. Naglasak je na pitanju

razboritosti odluka. Prema Fishkinu (2008) u deliberativnoj demokraciji:

graani su spremniji nadii politike razlike

graani su spremniji usvajati odluke koje e teiti konsenzusu i biti vie usmjerene na javno dobro

mogu se prikupiti znaajne preporuke za javne politike (formulacija)

Izazovi deliberativne demokracije mogu biti: osiguranje uvjeta deliberacije9 (pretpostavke i standardi),

osigurati okruenje koje naglaava jednaku participaciju, obostrano uvaavanje i racionalno argumentiranje,

deliberacija se treba zbivati ve u parlamentu.

3. Asocijativna demokracija postavlja organizacije civilnog drutva kao sredinje aktere u novim oblicima

kolektivnog rjeavanja problema. Udruenja su ukljuena u sredinje zadatke upravljanja: stvaranje

politika, koordinaciju ekonomskih aktivnosti te praenje, administriranje i provedbu propisa.

7 Na treningu za usavravanje nastavnika za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja u organizaciji Centra za mirovne

studije i Mree mladih Hrvatske, Sljeme, 2013.

8 Prema Wright, Erik Olin (2010) Envisioning Real Utopias, London: Verso.9 Premiljanje, razmatranje raznih mogunosti radi odluivanja; rasuivanje (prema: Hrvatski jezini portal, Novi Liber, d.o.o.

i Sveuilini raunski centar Srce).

23

TO? Sadraji GOO-a

Kao primjer asocijativne demokracije esto se istiu inicijative graana vezane uz smanjenje ekonomskih

nejednakosti, npr. Chantier de lconomie sociale - Quebec, Kanada. U Quebecu10 se uspostavio stabilan

savez izmeu razliitih aktera ukljuenih u jaanje socijalne ekonomije, kao to su: organi vlasti zadueni

za to podruje, sveuilita, udruge i poslovni sektor. Oni imaju zajedniki cilj: formuliranje skupa javnih

politika za produbljivanje i irenje socijalne ekonomije Quebeca, izravno koordiniranje tih aktivnosti, te

utjecaj na proces, te praenje ishoda tih javnih politika.

Izazove asocijativne demokracije sreemo u: upravljanju i samoregulaciji udruenja, izvorima financiranja

udruenja autonomnosti, pojavi birokratskog korporativizma.

4. Direktna demokracija je oblik demokracije u kojem ljudi glasaju o drutvenim/politikim inicijativama

direktno, za razliku od predstavnike demokracije u kojoj ljudi glasaju za predstavnike koji onda glasaju

o drutvenim/politikim inicijativama. Ovaj oblik demokracije na minimum smanjuje jaz izmeu

subjekta demokracije i procedura demokracije.

U modelu direktne demokracije: odluke donose svi prisutni, rasprava je temelj donoenja odluka, potie se

bolja informiranost, pojedince se potie na angaman oko pitanja koja su vana za cijelu zajednicu, nema

voa pa tako niti njihove pristranosti jer odluke donose svi, odluke su donesene prema volji veine i prema

interesu veine, a ne pojedinih voa, na svakome je odgovornost pri odluivanju, ali i provedbi odluke,

mo odluivanja i upravljanja se vraa u ruke cjelokupne zajednice.

Pretpostavka za direktnu demokraciju su educirani, informirani i svjesni graani koji imaju integrirane

vrijednosti graanskog drutva.

Neki od izazova direktnoj demokraciji jesu dugotrajni procesi donoenja odluka, te mogua zloupotreba

odluka donijetih direktnodemokratskim putem nautrb prava i sloboda preglasane manjine. Primjer koji

se esto spominje je zaustavljanje gradnje minareta putem referenduma u vicarskoj, ime se ograniavaju

prava na slobodu vjeroispovjesti i prakticiranje vjere jednoj vjerskoj skupini.

Tipovi graanske participacije11

U tekstu Berta alaja ve su navedeni najuvrijeeniji oblici graanskog sudjelovanja: sudjelovanje na

izborima, sudjelovanje u radu politikih stranaka i graanske inicijative. Donosimo jo neke specifine

primjere graanskog sudjelovanja s kojima moete upoznati uenike/ice ili s njima vjebati i poticati

sudjelovanje:

A) Djelovanje u predstavnikim strukturama mladih:

Vijea mladih su oblik samoorganiziranja mladih na dobrovoljnoj osnovi kroz povezivanje

odnosno umreavanje razliitih organizacija mladih i za mlade koje postoje na lokalnoj (gradskoj,

upanijskoj) razini.

Parlamenti mladih nevladine organizacije ili projekti nevladinih organizacija, kola ili lokalnih

vlasti ija je osnovna svrha edukacija mladih osoba o demokratskom graanstvu i poveanje razine

njihovog sudjelovanja u drutvu kroz lanstvo u tijelima ustrojenim po uzoru na parlament.

10 Prema Wright, E. O. (2010).

11 Iz predavanja Anke Kekez Kotro, na treningu za usavravanje nastavnika za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja,

Sljeme, 2013.

24

0I: poglavlje:

Savjeti mladih tijela koja djeluju pri lokalnoj i podrunoj samoupravi sastavljena od mladih osoba.

Krovna udruga mladih, koja je osnovana na naelima dragovoljnoga interesnoga udruivanja,

demokratskoga konstituiranja i upravljanja te programske otvorenosti, a koja okuplja veinu udruga

mladih i za mlade.

B) Djelovanje u organizacijama civilnog drutva

Civilno drutvo predstavlja prostor dobrovoljnog, spontanog udruivanja graana koji tim putem nastoje

ostvariti razliite ciljeve: politike, ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske... Kunac (2006)12. Mnogi autori13

smatraju organizacije civilnog drutva kljunim akterima demokratizacije... Vane su u osnaivanju

demokracije jer se suprotstavljaju autoritarizmu, provjeravaju dravu i ine je odgovornom graanima,

predstavljaju interese graanki i graana, omoguuju protok informacija, stimuliraju demokratsku

participaciju i unaprjeuju demokratske vrijednosti (Diamond 1994). Ovoj definiciji svakako treba dodati i

dimenziju drutvenog kapitala (Putnam 1993), pod kojom se podrazumijevaju karakteristike drutvene

organizacijekoja kod svojih lanova potie razvoj navika suradnje, solidarnosti i usmjerenosti na javno

dobro14... Organizacije civilnog drutva funkcioniraju kao pravni subjekt, registrirane su prema Zakonu o

udrugama, autonomne su u odnosu na dravu i donatore i aktivno djeluju u javnom i politikom prostoru.

Organizacije civilnog drutva u RH trebale bi zastupati vrednote sadrane u l. 3 Ustava RH: sloboda,

jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje

prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, vladavina prava, ouvanje prirode i ovjekova okolia, demokratski

viestranaki sustav.

C) Djelovanje kroz graanske inicijative, npr:

1. Potpisivanje peticija

2. Graanske inicijative za referendum

3. Sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima

4. Graanski neposluh

5. Zagovarake inicijative javno zagovaranje oznaava utjecanje drutvenih skupina na oblikovanje

socijalnih i politikih ishoda u vlasti i drutvu. Ono moe biti:

5.1 ZAGOVARANJE USMJERENO NA VLAST je djelovanje usmjereno na institucije javne vlasti tj. donositelje

i provoditelje odluka koje tei utjecanju na proces donoenja i provoenja politika.

5.2 ZAGOVARANJE USMJERENO NA DRUTVO je podizanje svijesti o odreenim pitanjima, mobiliziranje

glasa i djelovanja graana.

12 Prema Kunac, Suzana (2006) Vrijednost vrednota. Zagreb: B.a.B.e.13 Prema: Blair, H. (1997); Diamond, L. (1994); Hulme, D. i M. Edwards (1997).

14 Navedeno prema: alaj (2006).

25

TO? Sadraji GOO-a

Ljudska pravaAutorica: Duka Pribievi Gelb

Ljudska prava poinju na malim mjestima, u blizini kue tako blizu i na tako malom prostoru da se ono ne moe vidjeti ni na jednoj karti svijeta. Sve dotle dok ta prava tamo nemaju neki smisao, ona ga nee imati ni drugdje.

Eleanor Roosevelt

Povezanost s kurikulumom

Ljudsko pravna dimenzija u prvom obrazovnom ciklusu ukljuuje razumijevanje i osvjetavanje dostojanstva

osobe, ljudskih prava i sloboda u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice, poticanje ravnopravnosti u odnosu

na dob, spol, etnike, rasne i druge razlike, suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja, usvajanje

opih pravila i pravnih normi kao instrumenata zatite prava uenika, suzbijanje drutvene iskljuivosti i

diskriminacije. Rad na ovim sadrajima ljudsko pravne dimenzije prote e se u svim obrazovnim ciklusima,

postepeno se irei prema nacionalnoj i meunarodnoj razini. Uz njih, u drugom i treem obrazovnom

ciklusu dodaju se potivanje vladavine prava te suzbijanje neljudskog i poniavajueg, nepotenog i

koruptivnog ponaanja. U etvrtom obrazovnom ciklusu, uz navedene sadraje - na pravima, slobodama

i odgovornostima se radi i na europskoj i meunarodnoj razini.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

Slubena definicija odgoja i obrazovanja za ljudska prava Programa za mlade Vijea Europe navodi da su to

...obrazovni programi i aktivnosti koje se usmjeravaju na promicanje jednakosti u ljudskom dostojanstvu,

zajedno s ostalim programima koji promiu uenje o interkulturalizmu, sudjelovanje i jaanje manjina.

Obrazovanje za ljudska prava je nastojanje da se, kroz spajanje sadraja i procesa, kod uenika svih uzrasta

razvije razumijevanje njihovih prava i odgovornosti, inei ih osjetljivima za prava drugih, i ohrabrivanje

odgovornog djelovanja kako bi se zatitila prava u svim kolama svijeta. Uzelac (2005).

Opa deklaracija o ljudskim pravima koja je 1948. godine proglaena zajednikom tekovinom:

svih naroda i drava, kako bi svaki pojedinac i svaki dio drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na

umu, pouavanjem i uenjem teili promicanju ljudskih prava i sloboda te progresivnim domaim i

meunarodnim mjerama osigurali njihovo ope i djelotvorno priznanje i potivanje, kako meu narodima

drava lanica Ujedinjenih naroda, tako i meu narodima na podrujima koja se nalaze pod njihovom

jurisdikcijom.

Umijee i sposobnosti u zatiti ljudskih prava i sloboda, u ouvanju ljudskog dostojanstva, u ostvarivanju

drutvene pravde i pravinosti, kao i u izgradnji demokratske graanske svijesti i demokratske kulture

postaju vano mjesto u procesu uenja. Naglasak je na razvoju svijesti uenika/ica o univerzalnosti,

neotuivosti, nedjeljivosti i mnogostrukosti ljudskih prava i sloboda, ali i na njihovom osposobljavanju za

aktivnu ulogu u promicanju i zatiti ljudskih prava. U sreditu je naelo ljudskog dostojanstva i integriteta

koje se povezuje s pet vrednota: sloboda osobe, demokratska participacija, jednakost mogunosti,

26

0I: poglavlje:

ekonomska jednakost i odrivi razvoj vrijednosni pristup15 koji ljudska prava razumijeva kao integriran

sustav etikih naela na kojima se temelji ljudsko ponaanje. Isto tako prisutan je i rekonstruktivni pristup

koji je usmjeren na osnaivanje uenika/ica za pokretanje promjena promjene kolske klime i etosa, razvoj

demokratskog suodluivanja i suodgovornosti uenika/ica. Zato znaajnu panju treba posvetiti razvoju

vjetina i stavova koji vode konkretnim akcijama. Kroz upoznavanje meunarodnih i domaih standarda

ljudskih prava i mehanizama njihove zatite nastoji se osposobiti budue graane/ke za koritenje tog

znanja u cilju uklanjanja drutvene nejednakosti i diskriminacije.

Pravo na obrazovanje jasno kae da kolovanje mora poivati na jednakosti u pravima i dostojanstvu za

sva ljudska bia. Na takvoj jednakosti se moraju organizirati odnosi u drutvu koje potuje ljudska prava,

a organizirano poinju u kolskom okruenju. Prema Duerr, Spaji-Vrka, Ferreira-Martinis (2002) kola

treba biti ureena kao demokratska mikro zajednica koja jaa individualne i kolektivne kapacitete za

promjenu, horizontalno distribuira prava i odgovornosti svih, promie suradnju i partnerstvo na svim

razinama, nudi sigurnu i podravajuu okolinu, potie drutveno ukljuivanje i koheziju te osigurava

viestruke mogunosti za uenje i osobni razvoj.

U takvoj koli, nastavnik/ica s uenicima/ama razvija odnose koji se zasnivaju na potovanju i naelima kao

to su: dostojanstvo, sloboda, uzajamnost i sigurnost. Uenik/ica je razlog postojanja kolske institucije.

Meutim, on/a je na neki nain u inferiornom poloaju u koli jer postoji izvjesna neravnopravnost izmeu

nastavnika/ica i uenika/ica. Treba priznati da odnos uitelj uenik u svojoj biti inducira nejednakost

poloaja; ali uenik/ica na svaki nain ostaje jednak/a nastavniku/ici po pitanju osnovnih prava. Ljudska

prava upravo imaju za cilj reguliranje odnosa moi. Uenik/ica ima pravo biti sasluan/a i potovan/a.

To je potvrda njegove/njene jednakopravnosti sa svim lanovima kolskog kolektiva. Jednakopravnost

ukljuuje i pojam uzajamnosti koji se direktno dotie odnosa izmeu nastavnika/ica i uenika/ica. Svatko

mora sudjelovati u definiranju prava i kroz uzajamnu razmjenu odnosa stvarati pravila koja e tititi svakog

lana kolske zajednice. Stvaranjem osjeaja sigurnosti otvara se prostor sloboda i povjerenja. Ako se kola

moe smatrati mjestom gdje se odnosi zasnivaju na povjerenju, onda ona promatra svakog pojedinca kao

pravnog subjekta. Biti predmet prava znai moi uzeti rije, izraziti svoje ideje, svoje miljenje, pokazati

svoju suglasnost ili neslaganje, jednom rijeju, u potpunosti sudjelovati u odreivanju pravila igre. lanak

12. Konvencije o pravima djeteta u tu svrhu odreuje da u svakom pitanju ili proceduri koja se odnosi na

njega, dijete ima pravo slobodno izraziti svoje miljenje i vidjeti da je to miljenje uvaeno.

Uenje ljudskih prava ukljuuje: odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima pouavanje o meunarodnim

standardima i/ili oblicima krenja ljudskih prava, odgoj i obrazovanje za ljudska prava pouavanje o tome

kako potovati i tititi prava i odgoj i obrazovanje u ljudskim pravima stvaranje okruenja za uvaavanje

ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia svih dionika odgojno-obrazovnog procesa. Uenje ljudskih

prava znai razumijevanje i prihvaanje naela jednakosti i dostojanstva meu ljudima, kao i angairanje

na potivanju i zatiti prava svih ljudi. Test za ovu vrstu znanja jest nain na koji djelujemo.

U procesu pouavanja valja potovati odreena naela:

Naelo realnosti svako uenje mora biti zasnovano na potrebama, interesima, iskustvima i

problemima svih sudionika.

15 Prema Reardom, B., u: Uzelac, M. (2006), 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak.

27

TO? Sadraji GOO-a

Naelo interaktivnosti kroz kombinaciju individualnih i grupnih aktivnosti, suradniko uenje,

razvijanje socijalne kompetentnosti i smisla za zajednicu, grupni i timski rad u kojem svi sudjeluju.

Naelo viesmjerne komunikacije i interakcije uenje se odvija kroz dijalog u kojem i uenici/ice i

nastavnici/ice dijele razliita razmiljanja, doivljaje i emocije u atmosferi meusobnog potovanja.

Naelo razvoja kritikih sposobnosti uenici/ice moraju razvijati kritike kapacitete za procjenu

(evaluaciju) ideja, osoba, i djelovanje na ozbiljan i odgovoran nain.

Naelo poticanja razvoja i izraavanja osjeaja metodologija pouavanja za ljudska prava je mogua

samo ako se uzmu u obzir osjeaji sudionika.

Naelo poticanja sudjelovanja dobar nain uenja je sudjelovanje u raspravama, istraivanjima i

sudjelovanje u donoenju odluka.

Naelo integracija uenje je najefikasnije kada su glava, tijelo i srce integrirani u proces uenja.

Naelo primjenjivosti svaki sadraj treba tematski pokrivati razvojne potrebe i probleme uenika

/ica i treba biti jezino prilagoen uenikoj dobi.

Prava djece

Prava djece prvenstveno trebaju znati oni koji ive i rade s djecom. Roditelji i uitelji imaju dunost upoznati

uenike/ice s njihovim pravima i obvezama sukladno uzrastu kognitivnom razvoju uenika/ica.

U razdoblju od 1.- 4. razreda kroz proces donoenja i prihvaanja razrednih i kolskih pravila stvara se

sigurno okruenje u kojem e se tititi ljudsko dostojanstvo, poticati samopotovanje i samopouzdanje

uenika/ica i razvijati odnosi temeljeni na ravnopravnosti i potovanju razliitosti, suradnje i osobne

odgovornosti.

Valja imati na umu da su djeca u razdoblju 5.-7. godine u fazi moralnog realizma16 i potuju unaprijed

dogovorena pravila, ali im pristupaju vrlo kruto. Pravila shvaaju nepromjenjivima, ne preispituju smisao

ili ispravnost pravila, ak i onda kad im se pravila ne sviaju. Veina djece pokazuje tzv. objektivnu

odgovornost, to znai da pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne (fizike)

posljedice nekog postupka. Osobina ove faze je i bezuvjetna pravda, jednakost i potenje. Zbog vrstog

uvjerenja u nepromjenjiva pravila, djeca te dobi smatraju da svako krenje pravila mora biti kanjeno.

Zato u 1. razredu znaajnu ulogu u donoenju pravila imaju uitelji/ice. Pravila trebaju biti kratka, jasna i

u afirmativnom obliku, tj. trebaju imati afektivan ton koji izaziva ugodu. Trebaju biti razumljiva svakom

ueniku i povezana s njihovim pravima i obvezama u koli, obitelji, druenju i prijateljstvu.

Od 8. do 11. godine djeca poinju shvaati da su pravila rezultat dogovora meu ljudima kako bi jedni

drugima pomogli ili se zatitili. Potivanje pravila vie nije in uvaavanja tuih odredbi, ve osobna,

samostalna odluka o suradnji s drugim ljudima. Djeca smatraju da su pravila rezultat dogovora koji se

moe izmijeniti. Od 2. razreda pravila donose uitelji/ice zajedno s uenicima/ama sukladno razumijevanju

odreenih pojmova. Sudjelovanjem u postupku donoenja pravila i prihvaanjem osobne odgovornosti za

njihovo potovanje, postupno se razvijaju graanske kompetencije, a kroz povezivanje sa standardima

i instrumentima zatite ljudskih prava vlastite i meunarodne zajednice razvija se osjeaj drutvene

16 Prema Piagetovoj teoriji moralnog razvoja.

28

0I: poglavlje:

odgovornosti. Konvencija o pravima djeteta, Opa deklaracija o ljudskim pravima kao i svi ostali dokumenti

moraju biti pojmovno i jezino prilagoeni razvojnoj dobi uenika/ica.

Zbog vanosti razumijevanja Ope deklaracije o ljudskim pravima ve u ranoj kolskoj dobi, Komisija za

ljudska prava UN-a priredila je Opu deklaraciju pisanu jednostavnim jezikom.

Opa deklaracija o ljudskim pravima17

1. Djeca se raaju slobodna i prema svakom djetetu trebao bi postojati jednaki tretman. Ona imaju razum

i svijest te trebaju jedno prema drugom postupati prijateljski.

2. Svatko se moe pozvati na pravo, bez obzira na:

razlike u spolu

razlike u boji koe

razliit jezik kojim govori

drugaije miljenje

vjeru koju ispovijeda

imovinu manju ili veu

roenje u razliitoj socijalnoj grupi

porijeklo iz druge zemlje

Nadalje, nije vano je li zemlja u kojoj ivi neovisna ili ne.

1. Ima pravo na slobodan i siguran ivot.

2. Nitko nema pravo ponaati se prema tebi kao robu i ti ne smije nikoga prisiljavati da tebi bude rob.

3. Nitko te nema pravo zlostavljati i muiti.

4. Treba biti pravno zatien na isti nain bilo gdje, kao i svatko drugi.

5. Zakon je isti za sve; treba se primjenjivati na isti nain prema svima.

6. Treba zatraiti pravnu pomo kada su ti povrijeena prava koja ti garantira tvoja zemlja.

7. Nitko te nema pravo uhititi i drati u zatvoru niti protjerati iz tvoje zemlje bespravno ili bez pravog

razloga.

8. Ako si podvrgnut suenju, ono mora biti javno. Ljudi koji ti sude ne smiju dozvoliti da bilo tko na njih

utjee.

9. Smatra se da si nevin dok se ne dokae suprotno. Ako si optuen za zloin, uvijek ima pravo braniti

se. Nitko te nema pravo osuditi i kazniti za neto to nisi uinio.

10. Ima pravo traiti zatitu ako netko pokua naruiti tvoj ugled, ue u tvoj dom, otvara tvoja pisma ili

smeta tebi ili tvojoj obitelji bez odgovarajueg razloga.

17 http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf

29

TO? Sadraji GOO-a

11. Ima pravo slobodno se kretati u svojoj zemlji. Ima pravo napustiti svoju zemlju, otii u drugu i vratiti

se u svoju zemlju onda kad ti to poeli.

12. Ako te netko povrijedi, ima pravo otii u drugu zemlju i zatraiti u njoj zatitu. Gubi to pravo ako si

nekog ubio i onda kada ti osobno ne potuje ono to je ovdje napisano.

13. Ima pravo pripadati nekoj zemlji i nitko te bez pravog razloga ne moe sprijeiti da pripada toj zemlji

ako to eli.

14. Kad osoba postane punoljetna ima pravo stupiti u brak i imati obitelj. U ostvarivanju ovog prava ni boja

tvoje koe, ni zemlja iz koje dolazi, ni vjera koju ispovijeda ne mogu te u tome sprijeiti.

a) Mukarci i ene imaju ista prava u braku te prilikom razvoda.

b) Nitko ne treba nekog drugog prisiljavati na brak.

c) Vlada tvoje zemlje treba tititi tebe i lanove tvoje obitelji.

15. Ima pravo posjedovati stvari i nitko ti ih nema pravo oduzeti bez valjanog razloga.

16. Ima pravo slobodno ispovijedati svoju vjeru, ima ju pravo promijeniti i prakticirati bilo sam, bilo s

drugim ljudima.

17. Ima pravo misliti to eli, govoriti to eli i nitko ti to ne bi smio zabraniti. Trebao bi imati mogunost

da svoje ideje takoer podijeli i s ljudima iz bilo koje druge zemlje.

18. Ima pravo organizirati mirna okupljanja ili sudjelovati u okupljanjima na miran nain. Pogreno je

prisiljavati nekoga da pripada bilo kojoj grupi.

19. Ima pravo ukljuiti se u politike aktivnosti tvoje zemlje, bilo osobnim ueem u upravljanju, bilo

podravajui politiara koji dijeli iste ideje s tobom. Za vlade se treba redovno glasovati, a glasovanje

treba biti tajno. Ima pravo glasa i svi glasovi trebaju biti jednaki. Takoer ima pravo, kao i svi ostali,

pristupa javnoj slubi.

20. Drutvo u kojem ivi treba ti pomagati da se razvije i maksimalno iskoristi sve prednosti (kulturu,

posao, socijalno blagostanje) koje se pruaju tebi i svim mukarcima i enama u tvojoj zemlji.

21. Ima pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i na plau koja e ti omoguiti da izdrava tvoju obitelj.

Ako mukarac i ena obavljaju isti posao, za to trebaju biti jednako plaeni. Svi ljudi koji rade imaju

pravo udruivanja kako bi zatitili svoje interese.

22. Radni dan ne smije biti predug jer svatko ima pravo da se odmori i da ima plaeni odmor.

23. Ima pravo imati sve to ti treba: kako ti i tvoja obitelj ne bili bolesni ili gladni; kako biste imali odjeu

i dom; kako biste imali osiguranu pomo u sluaju da ostanete bez posla, ako ste bolesni ili stari, ako

vam je suprug/a preminuo/la, ili ako ne zarauje dovoljno za ivot iz bilo kojeg razloga, a ne moe

ga sprijeiti. Majke i njihova djeca imaju pravo na posebnu njegu. Sva djeca imaju jednako pravo na

zatitu, bez obzira jesu li njihove majke bile udane kad su roena ili ne.

24. Ima pravo ii u kolu i svi trebaju ii u kolu. Osnovno obrazovanje treba biti besplatno. Ima pravo

izuiti zanat ili nastaviti obrazovanje dokle god eli. U koli ti treba biti omogueno da razvije sve

svoje talente i trebaju te uiti da se slae s drugima, koje god oni bili rase, vjere ili iz koje god zemlje

dolazili. Tvoji roditelji imaju pravo odabrati kako i to e uiti u koli.

30

0I: poglavlje:

25. Ima pravo da u svojoj zajednici sudjeluje u umjetnosti i znanosti i svakom dobru koje one proizvode.

Tvoja djela kao umjetnika, pisca ili znanstvenika trebaju biti zatiena i trebao bi moi napredovati

zahvaljujui njima.

26. Da bi se tvoja prava potovala mora postojati poredak koji e ih tititi. Ovaj poredak treba biti i lokalni

i svjetski.

27. Ti ima dunosti prema zajednici u kojoj se tvoja osobnost jedino u potpunosti moe razviti. Zakon

treba garantirati ljudska prava. Treba dopustiti svima da potuju druge i da budu potovani.

28. Ni u kojem dijelu svijeta, ni u kojem drutvu, ni jedno ljudsko bie ne smije si dopustiti da svojim

postupcima ugroava prava o kojima ste upravo itali.

Iznad 11. godine djeca mogu stvarati nova pravila. Sposobna su zamiljati razliite situacije do kojih

moe doi i stvarati pravila koja e tada vrijediti. U toj fazi djeca poinju svoje moralno rasuivanje iriti

s osobnog na drutveni i politiki plan. Tada poinje zanimanje za opa moralna pitanja poput zatite

okolia ili pomaganja beskunicima. U razdoblju adolescencije, za uenike/ice su kljuni sljedei pojmovi

i vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost, pravednost. Spremni su problematizirati teme o predrasudama

i diskriminaciji, siromatvu i gladi, etnocentrizmu, rasizmu, seksizmu. Prepoznaju povrede ljudskih prava

poevi od sebe, obitelji, susjedstva, kole, drutva, drave do svijeta u cjelini. Mogu se aktivno angairati

na zatiti ljudskih prava, samostalno i u suradnji s drugima.

Uenje ljudskih prava u srednjoj koli treba se fokusirati na razumijevanje osobne odgovornosti svakog

pojedinca za stanje ljudskih prava u njegovom bliem i irem okruenju na koje moe utjecati. Odgovorna

je svaka osoba koja ima mogunost izbora u donoenju odluka, odnosno odabira svojih postupaka, uzimajui

u obzir koje e posljedice njen postupak imati na druge osobe koje ukljuuje. Svako pravo ima odgovarajuu

odgovornost.

U etvrtom obrazovnom ciklusu tematski se problematiziraju masovna krenja ljudskih prava i zloin

iz mrnje kao to su etnocid, genocid, homofobija, antisemitizam, tortura, politika represija, globalna

zloporaba okolia. Ako nastavu temeljimo na doivljajnom, iskustvenom uenju, u razredu je vano stvoriti

klimu povjerenja kako bi mladi koji imaju predrasude i mrnju o njima poeli otvoreno govoriti i kako bi

postali svjesni da su to iskrivljene slike o Drugome.

Ljudska prava proizlaze iz ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia i ona su univerzalna svojstvena

svakom ljudskom biu bez obzira na socijalni poloaj, obrazovanje, spol, dob, nacionalnost, vjeru, rasu itd.

Ta su prava neotuiva ne moe ih se nikome oduzeti ili ih se nitko ne moe odrei, te jednaka svatko

ima ljudska prava u istoj mjeri. Ljudska prava temelje se na naim potrebama.

31

TO? Sadraji GOO-a

Dopuna tekstu o ljudskim pravima: Rodna ravnopravnostU kurikulumu GOO-a rodna ravnopravnost se ne navodi eksplicitno kao zasebna strukturna dimenzija,

ve je integrirana u dimenziju ljudskih prava. Adresiranje rodne ravnopravnosti u nastavi znai primjerice

skrenuti panju uenicima/cama na uzroke i posljedice rodno uvjetovanog nasilja i prevenciju istog, posebice

kada ono obuhvaa i fiziko i strukturno nasilje prema djevojkama, mladiima, osobama homoseksualne

orijentacije i/ili transrodnim osobama. Da bi radili na transformaciji rodnih stereotipa i na prevenciji rodno

uvjetovanog nasilja vano je razumjeti ideju rodne ravnopravnosti stoga ovaj krai tekst posveujemo ovom

podruju. Dimenzija rodne ravnopravnosti najue je vezana uz ljudsko-pravnu i drutvenu dimenziju GOO-a.

Budui je ona nerijetko kulturoloki detereminirana i razliite joj kulture daju razliite interpretacije, za

ovu priliku rodnu ravnopravnost gledamo iz zapadnoeuropske perspektive. Europska povelja o rodnoj

ravnopravnosti na lokalnoj razini (Povelja Vijea europskih opina i regija, 2006 ), usvojena od strane

30-tak europskih zemalja, daje sljedeu definiciju rodne ravnopravnosti relevantnu za graanski odgoj i

obrazovanje: Rodna ravnopravnost pretpostavlja da u jednom drutvu, zajednici ili organizaciji postoje

jednake mogunosti za ene, mukarce i osobe drugaijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom,

politikom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogunosti da uivaju sve koristi

i dobrobiti od napretka jedne zajednice.

Temeljem ove definicije, rodna ravnopravnost se definira i u hrvatskom kontekstu: Rodna ravnopravnost

znai da i mukarci i ene uivaju isti status i imaju jednake uvjete za realizaciju svih svojih potencijala

da bi pridonijeli politikom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju njihovih ekonomija/drava i da

bi imali koristi od rezultata... Rodna ravnopravnost je neophodna za postizanje odrivog razvoja i moe

biti postignuta samo kroz partnerstvo. Ravnopravnost izmeu ena i mukaraca nije odvojeno pitanje ni

jednog spola, ve je uvjet drutvene pravde i jedini put izgradnje samoodrivog, pravednog i razvijenog

drutva, te ostvarivanja ljudskih prava unutar njega. (Broz, 2013.)

Diskriminacija ena u sadanjosti i kroz povijest, kao i svi oblici nasilja nad enama (i mukarcima, ur.)

ine napad na njihova osnovna ljudska prava navedena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima

te povredu njihova ljudskog dostojanstva onemoguujui istodobno puno uee ena u drutvenom i

ekonomskom razvitku. Razlika izmeu ena i mukaraca se kroz ljudsku povijest manifestira kao dominacija

mukaraca. Dominacija je rezultat drutveno uvjetovanog ponaanja, a utemeljena je na moi koja proistie

iz nezasluenih drutvenih prednosti i mukarcima dodijeljenih prava na dominaciju. (izvor: www.cesi.hr)

Feministika teorija i praksa pokazala je kako mukarci i ene nisu prirodne ili bioloke kategorije

ve rezultat historijskih, politikih, ekonomskih i drutvenih utjecaja. Stoga je i prouavanje maskuliniteta

vano podruje interesa feministike teorije. Feminizam je ukazao na injenicu da razumijevanje rodnih

odnosa mora posebnu panju posvetiti odnosima mo. Transformacija rodnih odnosa... znai ne samo

promjene u ivotima ena ve podrazumijeva i promjene kod mukaraca. Bijeli (2011)

Navedeni tekst rasvjetljava tek nekoliko argumenata zato je podruje rodne ravnopravnosti vano

analizirati i dekonstruirati, ali takoer i nuditi rjeenja za integraciju rodno osjetljivih i pravednijih obrazaca

u obr