GRAD KARLOVAC URED GRADONA ELNIKA i eva 9,47000 … · GRAD KARLOVAC URED GRADONA ELNIKA Banjav i eva 9,47000 Karlovac Za zamjenika gradona elnika Dubravka Deli a,dipl.ing.geol. Karlovac

MB 3464890, žr. 2400008-1190250767 e-mail: [email protected]

GRAD KARLOVAC URED GRADONAČELNIKA Banjavčićeva 9,47000 Karlovac Za zamjenika gradonačelnika Dubravka Delića,dipl.ing.geol. Karlovac : 13.10.2011.godine Predmet: REKONSTRUKCIJA MALE HIDROELEKTRANE KORANA 1 Poštovani, Vezano na Vaš dopis od 29.rujna 2011.godine, kojeg sam primio 11.10.2011.godine, dajemo Vam odgovore i pojašnjenja na Vaša pitanja kao i dodatni materijal koji je nastao tijekom izrade Studije prihvatljivosti zahvata izgradnje male hidroelektrane “Korana 1” –Karlovac za ekološku mrežu.

1. Kakav će utjecaj imati mHE “Korana 1” na uzvodni dio rijeke Korane do slapa na Turnju?

MHE Korana 1 neće imati nikakav utjecaj na uzvodni tok rijeke Korane iznad slapa u Karlovcu iz jednostavnog razloga što se na građevini bivše elektrane, bivše tvor-nice ništa ne mijenja, to jest ostaje se u okvirima postojeće građevine, uključujući i postojeću infrastrukturu (ulazna rešetka, rasteretna zapornica, brana). Zbog činjeni-ce da se ta građevina, zajedno s njezinom infrastrukturom nalazi na tom mjestu već više od sto pedeset godina (treba znati da je na tom mjestu izgrađena prva „ hidroe-lektrana“ na ovim prostorima još 1849. godine!), te da joj je „propusna moć“ oko 17 m3/s, s kojim će kao instaliranim protokom raditi i buduća hidroelektrana, nema ni-kakvih hidrotehničkih razloga da se bilo što na rijeci Korani promijeni kako u Karlov-cu , tako ni uzvodno do slapa na Turnju!

2. Kakav će utjecaj imati mHE “Korana 1” na nizvodni dio rijeke Korane do ušća

rijeke Korane u Kupu?

Na ovo pitanje je već dobrim dijelom odgovoreno u točki 1. Jedini nizvodni utjecaj je moguć zbog strujanja vode iz difuzora hidroelektrane, no brzina vode neće prelaziti brzinu 1 m/s, što ne bi trebalo remetiti bilo što neposredno iza hidroelektrane. Do sada je na primjer ista količina vode strujala kroz rasteretnu zapornicu praktično


cijele godine, bez ikakvog nizvodnog utjecaja! Ta će voda umjesto kroz zapornicu sada teći preko turbine i proizvoditi el.energiju!

3. Da li se očekuje i kolika oscilacija razine rijeke u dnevnom, tjednom, mjesečnom,

odnosno godišnjem režimu? Do sada se glavnina vode rijeke Korane prelijevala preko slapa i prolazila kroz poluotvorenu rasteretnu zapornicu. U budućnosti će umjesto kroz rasteretnu za-pornicu voda strujati kroz turbinu, što znači da će vodni režimi ispred i iza slapa ostati nepromijenjeni. Dakle, mogućih oscilacija vodnih lica biti će kao i do sada i ovisit će samo o prirodnom protoku rijeke Korane.

4. Kakav utjecaj izgradnje mHE ima na biološku raznolikost? Pošto se ni lokalno ni šire ništa ne mijenja u režimima protoka vode, utjecaj ove mHE na biološku raznolikost neće biti nikakava!

5. Da li je predviđenim tehnološkim i građevinskim zahvatima predviđen koridor,odnosno migriranje riba? Kako je oko te problematike bilo dosta dilema kod izrade naprijed navedene Studije sa strane IRES-a,dajemo Vam mišljenje voditelja izrade studije Dr.sc.Matije Frankovića,dipl.ing.biol. vezano za riblju stazu, migraciju riba i o prihvatljivosti VLH turbina za ribe:

U postupku Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata "Izgradnja male hidroelektrane Korana 1 - Karlovac“ za ekološku mrežu, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Karlovačke županije donio je Zaključak kojim se zahtijeva zasebno mišljenje stručnjaka za ribe i rakove da utvrde konačni prijedlog mjera zaštite ciljeva očuvanja ekološke mreže, a u svrhu uklanjanja nejasnoća iz studije Glavne ocjene, kao uvjet za donošenje konačnog Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nakon dva ispravka Studije prema primjedbama Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP), Izrađivač studije podnio je zahtjev za brisanjem dviju mjera zaštite kako bi ispravio prethodnu primjedbu od strane DZZP. Kako je u Dopisu Izrađivač naveo neke argumente koji su u kontradiktornosti s navodima iz Studije, DZZP je zatražio dodatna pojašnjenja koja su u Zaključku nadležnog tijela Županije definirana u 4 osnovna problema:

1. Da li je migracija riba moguća bez primjena ikakvih varijanti riblje staze? 2. Da li bi eventualna adaptacija rasteretnog kanala u riblju stazu bila funkcionalna ili je potrebna

primjena drugih rješenja, uključujući i procjenu financijskog troška? 3. Mišljenje o prihvatljivosti planirane VLH turbine za ribe i po potrebi mjere ublažavanja strada-

vanja riba na turbini? 4. Mišljenje o mjerama ublažavanja koje nositelj zahvata sada namjerava odbaciti.

Izrađivač studije ima ovlaštenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za obavljenje poslova u području slatkovodnog ribarstva, te Rješenje Ministrarstva kulture za ovlaštenje za istraživanje zaštićenih prirodnih vrijednosti.


Mišljenje

1. Da li je migracija riba moguća bez primjena ikakvih varijanti riblje staze?

Od ciljeva očuvanja područja ekološke mreže „Korana“, jedino je plotica (Rutilus pigus) zastupljena u donjem toku Korane, tj. u predmetnom dijelu toka u kojem se planira zahvat. Budući da je brana na lokaciji prisutna preko 150 godina i da su propusti nekadašnjeg prostojenja hidromlina potpuno zatvoreni gotovo 50 godina, plotica se ne bi mogla održati u ovom području bez migracija i u malim populacijama (riječ je o vrsti s malom gustoćom populacije). Naime, iznad brane, postoji vrlo stara brana na utoku rijeke Mrežnice u Koranu, svega 4,5 km uzvodno od predmetne brane. Također, svega 3,3 km nizvodno od brane postoji također brana na Korani (na samom ušću u Kupu, kod naselja Vodostaj) (Slika 1.). Uzmemo li u obzir tako male segmente rijeke između predmetne i uzvodne brane, te predmetne i nizvodne brane, ne moramo dokazivati da je populacija zbog izolacije branama odavno trebala nestati u ovim ograđenim segmentima. Međutim to se nije dogodilo i plotica je prisutna u Korani u Karlovcu isključivo zbog promjena vodnih režima i poplavljivanja svih navedenih brana. Na sljedećim fotografijama dokazujemo izgled postojeće predmetne brane na lokaciji zahvata u vrijeme niskih voda i malog/normalnog protoka (Slika 2. - listopad 2009.), te izgled lokacije tijekom visokih voda na vrhuncu vodnog vala (Slika 3. - prosinac 2010.). Poplavljivanja brana događaju se periodički i dovoljno često tijekom gotovo pola godine (od jeseni kod obilnih kiša do kasnog proljeća zbog topljenja snijega i oborina) što dokumentira grafikon na Slici 4.

Slika 1. Lokacije postojeće nizvodne (Vodostaj) i uzvodne (Turanj) brane.


Slika 2. Lokacija predmetne brane u listopadu 2009.

Slika 3. Lokacija predmetne brane u prosincu 2010.


Slika 4. Kretanje srednjih dnevnih protoka na lokaciji kroz godinu.

Iz svega navedenog vidljivo je da je u proteklom periodu unatoč postojanju značajnih brana migracija riba bila omogućena duž cijelog donjeg toka Korane (također i u Mrežnicu i Kupu) tijekom perioda migracije na mrijest. Plotica kao jedini cilj očuvanja koji nastanjuje predmetni dio toka mrijesti u travnju te joj migracijski put na pogodno mjesto za mrijest omogućuju upravo najveće poplave svih brana na Korani tijekom travnja (Slika 3. i Slika 4.). Prema podacima Zoologijskog zavoda PMF-a i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, riječni rak (Astacus astacus) ne nastanjuje predmetni tok Korane, već izvorišni dio. Stoga na njega neće biti utjecaja zahvata niti su potrebne mjere zaštite. Stoga, glede stanja lokacije, vodnog režima, dugogodišnjeg postojećeg stanja i adapatacije ihtiofaune, te zbog činjenice da se zahvatom ne stvara nova barijera, za migraciju plotice, ali i svih ostalih vrsta riba na lokaciji, nema nikakve potrebe za izgradnjom riblje staze ikakvog tipa (također, izgradnja riblje staze bi značajno komplicirala i poskupila cijeli zahvat).

2. Da li bi eventualna adaptacija rasteretnog kanala u riblju stazu bila funkcionalna ili je potrebna primjena drugih rješenja, uključujući i procjenu financijskog troška?

Pri ispitivanju hidropotencijala na navedenoj lokaciji planirane MHE „Korana 1“ korišteni su podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda o prosječnom dnevnom protoku na rijeci Mrežnici (mjerna sta-nica Mrzlo Polje, 1995.-2007.) i Korana (mjerna stanica Velemerić, 2006.-2007.). Predmetna pozicija se nalazi iza utoka rijeke Mrežnice u Koranu pa se srednji dnevni protoci na spomenutim mjernim sta-nicama zbrajaju (Slika 4., Prilog 1. – Izvještaj o provedenom ispitivanju hidropotencijala mHE Korana 1).


Budući da nije riječ o akumulaciji ili stajačici već o vodotoku s velikim oscilacijama protoka kroz godi-nu, izračunati gubitak vode na ribljoj stazi ili modificiranom rasteretnom kanalu ne bi bio značajan po-datak. Ovisno i razini vode, gubici bi mijenjali svoj značaj na dnevnoj bazi. To potvrđuje Izvještaj o provedenom ispitivanju hidropotencijala mHE Korana 1 (Prilog 1.) gdje stoji: „Da se dobiju pouzdani podaci o prosječnom protoku kroz određeni vodotok potrebno je mjeriti svaki dan kroz preporučljivo najmanje 10 godina. Zbog toga individulano mjerenje na svakoj poziciji ne dolazi u obzir!“. Gubitak vode na svakom otvoru brane općenito bi postojao, no u većini vremenskog perioda rada turbine, bilo di dovoljno vode i za turbinu, i za riblju stazu, i za barem dio preljeva preko slapa. Trenutno je za nižih voda slap samo do pola poplavljen, no kod najmanjih protoka, turbina ne bi radila zbog neisplativosti i kako ne bi u potpunosti presušio slap.

Adaptacija rasteretnog kanala u modificiranu riblju stazu je upitne funkcionalnosti. Naime, moguće je predvidjeti da bi takva izvedba mogla funkcionirati, ali vjerojatno je da ne bi dala značajan doprinos migraciji riba. Prave riblje staze imaju definirane optimalne dimenzije i protok i unatoč tome imaju upit-ne ili testirano loše učinke (ovisno od vrste ribe). Učinkovite riblje staze koje iskoristi preko 70% popu-lacije neke vrste odnose se na vrlo migratorne i poletne salmonidne ribe poput pastrvi s velikim nago-nom za migraciju. Plotica nema takav nagon da se uspinje kroz bazene riblje staze koja nije propisno dimenzionirana za ovu vrstu (protok, dubina vode u stazi, širina vertikalnog utora za prolaz, dimenzije segmentnog bazena staze, nagib staze, svojstva ulaza i izlaza iz staze, oblik dna i prirodnost staze). Stoga, ako se odustaje od prave riblje staze zbog zahtjevnosti zahvata i skupoće, upitnosti učinkovi-tosti za ploticu i male gustoće populacije plotice, ali i zbog prethodno navedenih poplavljivanja brana i činjenice da brana već postoji, tada se nema potrebe ni za modificiranim rješenjima. Migracijski put tijekom većeg dijela godine omogućen je poplavljivanjem brane, a preko slapa je i ostatak godine uvi-jek moguća nizvodna migracija. Također, VLH turbina će omogućiti migraciju manjih riba i mlađi niz-vodno, a uzvodno vjerojatno teže za ovaj tip ribe. No, u svakom slučaju, turbina će omogućiti kakvu takvu migraciju i poboljšati postojeće stanje u kojemu je moguća samo nizvodna migracija preko slapa i tijekom poplava. Ključni faktor koji omogućuje migraciju prije i nakon zahvata su poplave u jesen, zimu i proljeće.

3. Mišljenje o prihvatljivosti planirane VLH turbine za ribe i po potrebi mjere ublažavanja stradavanja riba na turbini?

Prihvatljivost VLH turbine za ribe testiranjem u Francuskoj pokazala je visoku nizvodnu provodljivost riba s malom i prihvatljivom stopom ozljeđivanja riba, osobito u odnosu na konvencionalne Kaplan turbine, u odnosu na koje, VLH turbina ima stopu mortaliteta ribe 1,6 do 2,3 puta manju od ekvivalentne Kaplan turbine (Prilog 2. - T. Lagarrigue, B. Voegtle & J.M. Lascaux (2008): Tests to evaluate the injuries suffered by downstream-migrating salmonid juveniles and silver eels while transiting through the VLH turbogenerator unit installed on the Tarn River at Millau). Gotovo svi kriteriji prihvatljivosti za ribe za ovu turbinu revidirani su kao prihvatljivi za ribe, osim na vrlo lokaliziranim područjima rotora. Područje vrhova lopatica daju mnogo bolje rezultate tlaka i struje vode nego klasična geometrija lopatica Kaplan turbina (Prilog 3. – J. L. Kueny (2005):Criteres Ichthyophiles: preetude 8 pales). Ova turbina oštećuje zantno manje ribe nego konvencionalne Kaplan turbine. Sa stanovišta populacijske biologije, takva žrtva od nekoliko postotaka jedinki u populaciji je potpuno zanemariva u odnosu na korist koju populacija određene vrste dobiva s novim migracijskim putem (znatno povećanje životnog prostora, izvora hrane, mjesta za mrijest i miješanje jedinki iz dvaju fragmentiranih dijelova toka radi izmjene gena - očuvanja genofonda i adaptivnih fenotipskih svojstava koja omogućuju prilagođavanje i preživljavanje, a što se izolacijom gubi. U tom pogledu ugradnja protočne


VLH turbine prihvatljive za ribe pozitivni je utjecaj u odnosu na postojeće stanje gdje je turbinska komora zatvorena i ne omogućuje nikakvu migraciju. Što se tiče ozljeđivanja riba na turbini, pored zanemarive stope mortaliteta koju je pokazao test proizvođača turbine (Prilog 2.), moramo naglasiti da je zahvatom planirana vanjska zaštitna rešetka, koja već postoji na lokaciji kao ostatak priješnje elektrane, a koja će onemogućiti prolaz vrlo velike ribe koja bi bila zasigurno ozljeđena na lopaticama turbine. Rešetka neće dozvoliti prolaz ribe koja nije u stanju proći i rešetku koja štiti lopatice turbine. Migracija velikih riba je moguća i učinkovita za vrijme poplava i ribe predmetnog toka su na takvu migraciju adaptirane preko 150 godina. Očekuje se prolaz manjih riba i mlađih riba kroz turbinu i to prvenstveno nizvodno, za što postoji manja potreba i što neće biti odviše izražena migracija. Uzvodna migracija ciprinidnih vrsta ovog dijela toka je upitna zbog brzine plivanja koja je u većine vrsta manja od 2 m/s, koliko bi iznosila brzina vodene struje na turbini. Stoga je za očekivati da će i ubuduće poplave koja ujednačuju razinu vode ispod i iznad brane biti ključni migracijski faktor svih vrsta riba. 4. Mišljenje o mjerama ublažavanja koje nositelj zahvata sada namjerava odbaciti.

Izrađivač Studije naknadno je zatražio brisanje dviju mjera zaštite iz Studije Glavne ocjene:

„2) S obzirom na izostanak akumulacije i nedostatnu količinu vode koja rezultira potrebom za što dužim periodom rada elektrane, rad elektrane potrebno je prilagoditi migracijskim potrebama riba. U tu svrhu potrebno je uvesti prestanke rada na najmanje 6 sati jednom u 3 dana tijekom planirane neprekidne proizvodnje te podizanjem VLH hidroagregata omogućiti migraciju nizvodno nakupljene ribe kroz turbinsku komoru. 3) U vrijeme migracija većine riba u predmetnom dijelu toka (travanj, svibanj, lipanj, srpanj), iskorištavati svaki vremenski interval kada se turbina ne koristi za proizvodnju električne energije za otvaranje migracijskog puta podizanjem VLH turbine i zaštitne rešetke na ulazu u komoru.“

Navedene mjere u suštini omogućuju uvjetno otvaranje migracijskog puta za ribe, premda je upitna mogućnost uzvodne migracije kroz otvorenu turbinsku komoru zbog jake struje vode koja bi nastala u vremenu izostanka uspora vode na lopaticama turbine. Također, zbog postojanja slične migracijske prepreke uzvodno na Turnju, migracija pridnenih vrsta riba bi stala na toj drugoj, također mnogo godina postojećoj prepreci (Slika 1.). Iz tog razloga nikakvo poboljšanje migracijskog puta na predmetnoj brani ne može imati veći značaj za migracije ribe koje se odvijaju na relaciji donji tok – gornji tok. Svaka migracija preko predmetne brane dozvoljava ribama tek 3,3 km nizvodnog toka do iduće prepreke, odnosno 4,5 km uzvodno do iduće prepreke. Bez obzira na veću brzinu vode u kroz turbinsku komoru i manje ili veće mogućnosti da ribe uzvodno savladaju tu struju vode, sporne mjere bi imale značajne negativne posljedice za lokaciju zahvata i proizvodnju električne energije. Premda se predmetna Studija odnosi isključivo na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, a zahvat ne zahtijeva provedbu procjene utjecaja na okoliš, ipak valja sagledati i uvažiti i neke druge utjecaje na okoliš, a koji su izvan domene zaštite ciljeva očuvanja ekološke mreže, no ipak unutar domena ishođenja dozvole za provedbu predmetne investicije. Podizanjem turbine u remontni položaj zbog otvaranja migracijskog puta otvoreni turbinski kanal bi propuštao preveliku količinu vode (trenutno je turbinski kanal zatvoren zapornicom na ulazu, za vrijeme rada turbine vodu bi usporavala turbina, a za vrijeme podizanja turbine radi remonta ili preniskih voda otvor bi opet zatvarala zapornica).


U mjeri „2)“ navedeno je podizanje turbine na cjelovitih 6 sati svaka 3 dana kao minimum koji bi mogao dati značajni rezultat u uzvodnoj migraciji riba. Međutim, ispostavilo se da je i tih 6 sati predugo u pogledu ostalih utjecaja na okoliš zbog brzog pražnjenja postojeće akumulacije. Tako bi nakon 6 sati prekida hidroelektrana bila nekoliko sati u nedostatku vode za ponovni rad što bi stvaralo ekonomski gubitak i umanjilo isplativost investicije. S druge strane, pražnjenjem dijela akumulacije svaka 3 dana stvorile bi se, prema sadašnjem stanju neprirodne, oscijalcije u vodnome režimu iznad i ispod brane i to:

1) iznad brane bi se snižavala razina vode (između ostalog i potrebna za postojeće gradsko kupalište), 2) na brani ne bi bilo prelijeva do obnove akumulacije, povremeno bi se gubila postojeća krajobrazna vizura lokacije kojom dominira slap sa povijesnom, društvenom i estetskom vrijednošću za ovu sportsko-rekreacijsku zonu grada Karlovca, 3) ispod brane bi se puštanjem vode stvarali opasni protoci visokih voda na kupalištu nizvodno od postojeće brane.

Isto vrijedi i za mjeru „3)“. Dok turbina ne radi (zbog niskih voda) nije opravdano da se podiže u remontni položaj radi otvaranja migracijskog puta za ribe jer to podrazumijeva i otvaranje ulazne zapornice. Kako je gore spomenuto, trajnijim otvaranjem turbinskog kanala otjecala bi prevelika količina vode (oko 17 kubnih metara u sekundi – što je ujedno ukupni protok Korane u vrijeme najnižih voda) te bi kao rezultat toga razina vode iznad brane i na kupalištu Foginovo bila svedena na razinu koja, između ostalog, ne udovoljava gradskom kupalištu. Sve ovo bi utjecalo na temeljnu postavku planiranog zahvata – da se zahvatom neće mijenjati vodni režim na predmetnom toku Korane. Radom male hidroelektrane, prihvatljivo je smanjiti preliv vode preko slapa (koji se ionako mijenja ovisno o vodostaju), ali nije prihvatljivo pražnjenje postojeće akumulacije koje bi izazvalo potpuno otvaranje turbinske komore. Glavna mjera u Studiji, između ostalih, ostaje određivanje nultog stanja i provođenje monitoringa na temelju čijih rezultata bi se ustanovilo dolazi li do poboljšanja ili pogoršanja stanja populacija ciljeva očuvanja Korane (prvenstveno plotice). Na temelju tih rezulatata moguće je u budućnosti primijeniti druga, u Studiji navedena varijantna rješenja za sprječavanje već postojeće fragmentacije rijeke Korane, posebice kada se riješi postojeći problem fragmentacije riječnog staništa dugo vremena postojećom branom na Turnju. U ovom trenutku planirani zahvat ne bi pogoršavao postojeće migracije riba, već bi ih poboljšao kroz turbinu (osobito nizvodnu migraciju).

Voditelj izrade studije: Ravnatelj Instituta:

Dr. sc. Matija Franković Mr. sc. Marijan Gredelj


6. Da li postoji i kakav međuutjecaj dviju predviđenih mHE na rijeci Korani u gradu

Karlovcu? Za sada nije predviđena izgradnja male hidroelektrane “Korana 2” na drugoj (desnoj) strani postojeće brane.

Ako bi netko i iskazao interes za izgradnju elektrane na drugoj strani slapa to bi bilo moguće, jer tokom godine Korana ima viška vode iznad kapaciteta mHE Kora-na 1( cca oko 85 % vremena godišnjeg protoka), jedino bi morao pokrenuti novi postupak za pridobivanje prethodne energetske suglasnosti za tu lokaciju, jer je Rješenju kojeg je imalo društvo Ekološki sistemi d.o.o. istekla važnost sa danom 23.listopada 2011.godine. Jasno je da bi se trebala u slučaju rada obiju hidroelektrana izvršiti sinhronizacija pogona između njih, vodeći brigu o gornjem (to određuje brana) i donjem vodnom licu. To drugim riječima znači da će se kroz hidroelektrane puštati toliko vode da uvijek preko slapa teče količina vode koja odgovara protoku u sušnim ljetnim mje-secima,odnosno uvijek treba osigurati protok koji se naziva „biološki minimum“.

Nadamo se da smo naprijed navedenim tekstom odgovorili na Vaša pitanja i razjasnili sve Vaše dileme ,a kako smo prije toga (10.10.2011.g.) Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo,prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Karlovca predali Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole , molimo Vas za što žurnijim odgovorom na naš dopis od 16.05.2011.godine za davanje suglasnosti u postupku ishođenja lokacijske dozvole za rekonstrukciju mHE Korana 1u Karlovcu. Tim dopisom tražili smo i suglasnost za rješavanje lokacije za smještaj trafo stanice.Kako smo smještaj iste u međuvremenu riješili u okviru planiranog prostora na samom objektu,a sa kojim riješenjem se je usaglasila i Uprava za zaštitu kulturne baštine,Konzervatorski odjel u Karlovcu,smatrajte taj problem u ovom času nevažnim. Ujedno napominjemo da nam sa danom 23.prosinca 2011. godine izlazi 36 mjeseci od dobivanja Rješenja o izdavanju prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju mHE Korana 1-Karlovac, a to je rok u kojem nositelj projekta ( Ekološki sistemi d.o.o.) mora Ministarstvu gospodarstva ,rada i poduzetništva podnijeti odgovarajuće dokaze za podnošenje Zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole na predmetnoj lokaciji. Kako smo do sada zadovoljili sve Zakonom propisane procedure oko dobivanja svih potrebnih dozvola i Riješenja , te utrošili puno vremena i sredstava da bi se približili cilju,koji se zove “Rekonstrukcija i revitalizaciaja mHE Korana 1”,u očekivanju Vašeg žurnog i pozitivnog odgovora srdačno Vas pozdravljamo! PRLOZI:1.Prethodno energetsko odobrenje 2.Rješenje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu 3.Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite kulturnih dobara 4.Mišljenje na predočeni zahvat izgradnje sa strane Hrvatskih voda Za EKOLOŠKE SISTEME d.o.o.

Ivan Novosel,dipl.ing.str. Supotpisnik za stručni dio ovog dopisa Prof.dr. Krešimir Franjić

Documents

GRAD KARLOVAC URED GRADONA ELNIKA i eva 9,47000 … · GRAD KARLOVAC URED GRADONA ELNIKA Banjav i eva 9,47000 Karlovac Za zamjenika gradona elnika Dubravka Deli a,dipl.ing.geol. Karlovac