GRAĐANIN, A NE PODANIK!

GRAĐANKA, A NE PODANICA!

Politička pismenost - od klasične do

suvremene demokracije

Edukacija za građansku pismenost GONG-a

ŠTO JE DEMOKRACIJA?

Pojam potječe od grčkih riječi δημος (demos) i κρατειν

(kratein) = vladavina naroda

Tko je taj narod koji vlada?

Kako vlada?

“Moj je politički ideal demokracija. Poštujmo

svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od

koga idola”

- Albert Einstein

SUVREMENA DEMOKRACIJA

Dvije osnovne razlike u odnosu na klasičnu:

1. tko čini demos (svi punoljetni graĎani i graĎanke)

2. način upravljanja (načelo predstavništva)

Vlast je ograničena zakonom - vladavina prava.

Liberalna demokracija (liberties=slobode)- postoje slobode i prava ugraĎeni u ustave koji

ljudima ne mogu biti oduzeti.

“Istinska demokracija je ona koja dopustivim sredstvima,

isključivo nenasilnim, brani slobodu svoju, odnosno slobodu

svoje zemlje, i napokon slobodu cijelog čovječanstva”

- Mahatma Gandhi

OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA (iz Ustava RH)

• Načelo vladavine naroda

"U RH vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem." (čl.1)

• Načelo ravnopravnosti, jednakosti pred zakonom i demokratskog višestranačkog sustava

"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,

socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i

čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote

ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava." (čl. 3)

"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože,

spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu,

imovini, roĎenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.“ (čl.14)

“Željeli bismo glasati za najboljeg

čovjeka, ali on nikada nije na listi

kandidata”

- Kin Hubbard

KRIZA DEMOKRACIJE?

Nezadovoljstvo graĎanki i graĎana odlukama koje donose oni koji imaju veću

moć, može smanjuje njihovo povjerenje u demokraciju.

Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj povjerenje dosta nisko, a

političarima/kama se najmanje vjeruje.

U istraživanjima kao što je Indeks percepcije korupcije TI ili Istraživanje

percepcije i stavova o graĎanstvu, Instituta za društvena istraživanja, pokazuje

se da ljudi u Hrvatskoj prepoznaju problem korupcije.

nikad veći broj država nije bio demokratski, a istodobno su razine

nepovjerenja građana u politiku, političare i političke institucije

izrazito visoke

kriza suvremenih demokracija?

pokazatelji?

1) sve niže razine izlaska građana na izbore

2) opadanje drugih oblika građanske participacije

3) opadanje političkog povjerenja građana

Ako većina građana zaključi da politička participacija nema

smisla, opstanak demokracije može biti ugrožen.

KAKO POPRAVLJATI DEMOKRACIJU?

ALTERNATIVNI MODELI DEMOKRACIJE

Zbog krize demokracije razvijeni su alternativni modeli kojima se može osnažiti uloga graĎanki

i graĎana u procesima donošenja odluka.

Deliberativni model - više rasprave i razmjene argumenata, a ne samo biranje strana ili

odlučivanje

Direktna demokracija - izravno sudjelovanje u raspravama

i donošenju odluka; uključivanje u odlučivanje svih na koje

se odluka odnosi

“Ni jedna pahuljica u lavini se ne osjeća

odgovornom.”

- Stanislaw J. Lec

“Uvijek sam pokušavala objasniti kako demokracija nije

savršena.

Ali daje ti priliku da stvaraš svoju sudbinu.”

- Aung San Suu Kyi

Participativna demokracija – demokratsko odlučivanje kao način donošenja odluka u

svim sferama života u zajednici

Asocijativna demokracija - udruživanjem i zajedničkim djelovanjem graĎani/ke mogu

značajnije utjecati na donošenje odluka i poboljšati kvalitetu demokracije

"U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim

jezikom i pismom i kulturna autonomija.“ (čl. 15)

• Načelo diobe vlasti

"U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a

ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike meĎusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i

zakonom.“ (čl. 4)

• Temeljna ljudska prava i slobode a. osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, sloboda

birati i biti biran, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda savjesti i vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni

prosvjed, sloboda udruživanja i slično

b. gospodarska, socijalna i kulturna prava: pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu, štrajk, obrazovanje, obitelj,

zdrav život i slično

TALASAJMO!

Politička pismenost

- građansko sudjelovanje

u donošenju političkih odluka

GRAĐANSTVO KAO STATUS I AKTIVNA ULOGA

GraĎanstvo je status koji osoba dobiva roĎenjem, ali i uloga.

Status- posjedovanje i zaštita prava

Prava u praksi → Ostvaruju li SVI ljudi prava koja su im zakonski zagarantirana?

Uloga- aktivno sudjelovanje u političkom životu zajednice

“Za mene je bolja demokracija ona u kojoj žene,

ne samo da imaju pravo birati, nego i biti

izabrane”

- Verónica Michelle Bachelet Jeria

Članstvom Hrvatske u EU svaka graĎanka i graĎanin Hrvatske ujedno postaje i

graĎaninom Europske unije.

Nacrt povelje o europskom graĎanstvu

“Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga

ugrožavaju.”

“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih

postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost.”

Schumanova deklaracija 9.5.1950.

https://europa.eu/european-union/about-eu/symbols/europe-day/schuman-declaration_hr

OSNOVNI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA

• Izbori

• naistaknutiji demokratski postupak kojim graĎani/ke biraju članove/ice predstavničkog tijela

i povjeravaju im obavljanje političke vlasti

• mogu se odvijati na različitim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, nadnacionalnoj

• stvaraju povjerenje graĎana u vlasti i služe kao kontrola vlasti

• razlikuju se prema podjeli na izborne okruge (jedinice), prema načinu glasovanja, načinu

izbornog nadmetanja, načinu preračunavanja glasova u mandate i učincima na politički

sustav

• Referendumi i graĎanske inicijative

• referendumi- graĎani/ke glasanjem direktno odlučuju o nekom pitanju, a političari/ke se

moraju pridržavati odluke koju su izglasali graĎani/ke

• inicijative- pokreću sami graĎani/ke koji nastoje ukazati na odreĎene socijalne i političke

probleme te utjecati na odluke vlasti

DRUGI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA

• organiziranje tribina i rasprava o problemima i potrebama u zajednici

• potpisivanje peticija, protestno djelovanje i graĎanski neposluh

• sudjelovanje u javnim okupljanjima

• sudjelovanju u referendumima i pokretanje graĎanskih inicijativa

• iznošenje prijedloga u javnom savjetovanju ili kroz radne skupine

• sudjelovanje u procesu izrade lokalnog proračuna

• sudjelovanje u radu političkih stranaka

• zajedničko djelovanje kroz civilno društvo

• volontiranje

“Politika je preozbiljna stvar da bi bila

prepuštena političarima”

- Charles de Gaulle

Primjeri sudjelovanja i angažmana studenata Plenum na Filozofskom fakultetu

Prosvjedi studenata u Sjedinjenim američkim državama

Socio-ekonomski prosvjedi studenata u Južnoafričkoj republici zbog povišenja cijene

školarine

Zalaganje za ljudska prava u SAD

Dakota Access Pipeline

Black Lives Matter

Zalaganje za ljudska prava izbjeglica Are you Syrious? Izbjeglice Dobrodošli “Forum za slobodu odgoja izradio je

pripreme za učenje o izbjegličkoj krizi: Svi smo mi djeca ovog svijeta

MLADI U PROCESU DEMOKRATSKOG ODLUČIVANJA

Glavna karakteristika demokracija je aktivno uključivanje graĎanki i graĎana u procese donošenja

odluka.

Praktično pitanje: imaju li oni, naročito mladi, kompetencije potrebne za prakticiranje demokracije?

Politička pismenost - znanja, sposobnosti, vještine i vrijednosti koje oblikuju ulogu aktivnog

graĎanina/ke.

Istraživanja pokazuju da obrazovni sustav ne

odgovara u dovoljnoj mjeri potrebama te uloge te

da mladi nemaju razvijene demokratske vrijednosti

i kompetencije u onoj mjeri u kojoj se to očekuje.

SUDJELOVANJE MLADIH U ODLUČIVANJU

Vijeća učenika u školama

Nacionalno vijeće učenika RH

Savjeti mladih

Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske

Krovna udruga mladih Mreža mladih Hrvatske

”Ja sam samo jedna, ali sam ipak jedna. Ne

mogu sve, ali mogu nešto.”

- Hellen Keller

KAKO PRIPREMATI MLADE ZA

AKTIVNO I ODGOVORNO GRAĐANSTVO?

GraĎanska i društvena kompetencija je alat za život jer obuhvaća ne samo

znanja, nego i vrijednosti ili stavove te sposobnosti i vještine za aktivno i

odgovorno demokratsko graĎanstvo.

GraĎanska i društvena kompetencija razvija se graĎanskim odgojem i

obrazovanjem koje se može provoditi u:

• organizacijama civilnog društva - programi neformalnog obrazovanja

• školama - formalno obrazovanje

Europski referentni okvir ključnih kompetencija

za cjeloživotno učenje

(Europska Komisija, 2004.)

Osam ključnih kompetencija:

komunikacija na materinjem jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička i prirodoslovna

digitalna

učiti kako učiti

graĎanska i društvena kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna osviještenost i izražavanje

KOMPETENCIJE MLADIH U HRVATSKOJ

Mladi nemaju dovoljno znanja, a osobito im nedostaju primjenjiva

znanja, prilike za participaciju i prilike da razviju vještine te

demokratske stavove.

• Istraživanje Centra za ljudska prava Demokracija i ljudska

prava u osnovnim školama - teorija i praksa, 2009.

• Istraživanje Mladi u vremenu krize, IDIZ, 2013.

• Rezultati istraživanja eksperimentalne provedbe graĎanskog

odgoja i obrazovanja (2014 i 2015)

• Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca,

GONG, FPZG, IDIZ i GOOD inicijativa (2011 i 2015)

Što je Građanski odgoj i obrazovanje?

GraĎanski odgoj i obrazovanje osigurava mladima razvoj graĎanske i društvene kompetencije,

odnosno znanja, vještina te stavova i uvjerenja koja im pomažu u sudjelovanju u društvenom

životu i odlučivanju Uključuje 6 meĎusobno povezanih područja ili dimenzija:

1. Društvenu dimenziju

2. Ljudsko – pravnu dimenzija

3. Političku dimenzija

4. (Inter) kulturalnu dimenzija

5. Gospodarsku ili ekonomsku dimenzija

6. Ekološku dimenzija

Teme su primjerene iskustveno i istraživačko učenje, organiziranje radionica i projekata te korištenje metoda

poput rasprave, grupnog rada, istraživačkih zadataka te ostalih metoda koje potiču kritičko razmišljanje i

aktivnost.

UvoĎenje GraĎanskog odgoja i obrazovanja u škole u

Hrvatskoj

NACIONALNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA

LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO VLADE RH

• Uveden 1999. godine

Izazovi:

• neobavezna provedba, najčešće

kroz izvannastavne aktivnosti u

koje nisu bili uključeni svi

učenici/ce, bez sustavnog

praćenja, podrške i evaluacije

provedbe

Program obuhvaćao:

• odgoj za ljudska prava

• odgoj za demokratsko graĎanstvo

• identitetni i interkulturalni odgoj i

obrazovanje

• odgoj za mir i nenasilno rješavanje

sukoba

• odgoj za održivi razvoj

• odgoj za sprečavanje predrasuda i

diskriminacije

• istraživanje humanitarnog prava i sl.

KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I

OBRAZOVANJA

eksperimentalno se provodio u šk. godinama

2012/13. i 2013/14. u 12 škola (8 osnovnih i 4

srednje)

skup znanja, vještina te demokratskih stavova i

vrijednosti potrebnih za život u demokratskom

pluralnom društvu te potrebnih za aktivno i odgovorno

graĎanstvo

obuhvaća: 6 strukturalnih područja (ljudsko-pravno,

političko, društveno (inter)kulturalno, ekološko i

ekonomsko) i 3 funkcionalne sastavnice (znanja,

vještine i stavove)

• Od 2014. je važeći Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i

obrazovanja za osnovne i srednje škole

• 2016. prijedlog Cjelovite kurikularne reforme koji nije usvojen→ GraĎanski odgoj i obrazovanje kao

meĎupredmetna tema

• tri domene: ljudska prava, demokracija i civilno društvo

• prijedlog reforme odbijen, danas na snazi program iz 2014.

“Ekstremisti su pokazali čega se najviše

boje: djevojke sa knjigom.”

- Malala Yousafzai

Ideje i prijedlozi za unaprijeĎenje

• Moguće je uvoĎenje izvannastavne aktivnosti ili samostalnog predmeta GOO-a u više razrede

osnovne i srednju školu kao nadopuna meĎupredmetnoj provedbi

• obogaćivanje kurikuluma i nastavnih programa novim područjima o kojima se sada ne uči

dovoljno

• priprema i podrška učiteljima/cama i nasavnicima/ama u provedbi,

• demokratizacija škola kroz jačanje uloge Vijeća

učenika i Vijeća roditelja

Izvori i preporuke za čitanje

Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost

Priručnik za demokratizaciju škole, Vijeće Europe

Obrazovanjem do demokracije, priručnici Vijeća Europe

Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.)

Obje strane demokracije, CESI

Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost

MIA- Mlade i aktivne. Ima li demokracije bez žena? CESI

Kratka povijest ljudskih prava B.a.B.e. (2010)

Tv serial o ljudskim pravima http://www.crnakutija.babe.hr/hr/crna-kutija/ B.a.B.e.

Čitajmo izmeĎu redaka, GONG i Kurziv

Preporuka za učitelje/ice

Priručnik za nastavnike- pomoć u provedbi graĎanskog odgoja i obrazovanja

Vedrana Spajić Vrkaš i sur. (2004). Poučavati prava i slobode- priručnik za učitelje osnovne

škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb, Filozofski fakultet.

Odgaja li škola dobre graĎane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca,

GONG i Fakultet političkih znanosti

Od podanika do graĎana: razvoj graĎanske kompetencije mladih, GONG,

Institut za društvena istraživanja i GOOD inicijativa

Analiza i zagovaranje javnih politika, GONG

Publikacije o izbornom sustavu 2000.-2010. , GONG

Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, GONG

European Commission/EACEA/Eurydice, 2016. Promoting citizenship and the common

values of freedom, tolerance and non-discrimination through education: Overview of

education policy developments in Europe following the Paris Declaration of 17 March 2015.

Luxembourg: Publications Office of the European Union.

IZVORI:

Kompasito, priručnik Vijeća Europe o odgoju i obrazovanju djecu za ljudska prava

Play It Fair!, Human Rights Education Toolkit https://equitas.org/wp-content/uploads/2010/11/2008-Play-it-Fair-Toolkit_En.pdf

UNESCO (2002): International UNESCO Education Server for Democracy, Peace and Human Rights Education. Kako su se razvijala ljudska prava?

http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr2/grundk_2.htm

Marijana Kolednjak, Martina Šantalab (2013). Ljudska prava treće generacije. Tehnički glasnik 7 (3).

Međunarodni ugovori u području ljudskih prava i Republika Hrvatska http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/ujedinjeni-narodi-(un)/ljudska-prava-u-rh/

Pregled presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske https://uredzastupnika.gov.hr/sudska-praksa/148

Ustav RH

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina- Zaštita i promicanje ljudskih prava https://pravamanjina.gov.hr/zastita-i-promicanje-ljudskih-prava/597

Internet: http://www.heathwoodpress.com/why-recent-global-uprisings-are-led-by-youth-gayle-kimball/

http://www.heathwoodpress.com/

Human rights friendly schools: https://www.amnesty.org/en/human-rights-education/human-rights-friendly-schools/

Međunarodni ugovori u području ljudskih prava i Republika Hrvatska http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/ujedinjeni-narodi-(un)/ljudska-prava-u-rh/

Pregled presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske https://uredzastupnika.gov.hr/sudska-praksa/148

Amnesty International- smrtna kazna https://www.amnesty.org/en/what-we-do/death-penalty/ SLIKE:

Human rights: http://joy.org.au/outtakes/2016/05/16/human-rights-big-screen/

Opća deklaracija o ljudskim pravima: https://www.slideshare.net/VinkoBubi/opa-deklaracija-o-ljudskim-pravima

http://www.kapitalmagazin.rs/evropska-konvencija-za-zastitu-ljudskih-prava-i-osnovnih-sloboda/

https://bebeta.wobi.com/nyc/speakers/?s=yousafzai

www.exitfest.org/

www.skole.hr

https://heleenvandeven.wordpress.com/2012/06/16/happy-youth-day-south-africa-16-6-2012/

http://venturesafrica.com/features/student-lives-matter-why-some-student-protests-are-more-successful-than-others/

Riješite kviz i provjerite znanje i

razumijevanje! https://edu.gong.hr/kviz-politicka-pismenost-

sudjelovanje/

Hvala na interesu i uloženom vremenu!

www.goo.hr

www.facebook.com/gradanski

Izrada uz financijsku podršku Centara znanja za društveni razvoj Nacionalne

zaklade za razvoj civilnog društva.

Autori: Berto Šalaj, Dražen Hoffmann i Martina Horvat.

Sadržaj je isključiva odgovornost autora i GONG-a.