1

. RA)LIKA I)MEDJU PARNIČNOG I I)VANPARNIČNOG POSTUPKA?

Razlika se ogleda u sadržaju i ilju sudske fu k ije koju sudovi vrše u jed o i drugo postupku. U par ič o postupku sadržaj sudske fu k ije je u odlučiva ju koje se sastoji u to e da se a či je ič o sta je koje je utvrđe o u postupku pri je juje odgovarajuća pravna norma s ilje da se pruži zaštita postojeće ugrože o ili povrijeđe o pravu. U izva par ič o postupku sadržaj sudske fu k ije je pri ar o u uređiva ju, stvara ju i

je ja ju građa skoprav ih od osa.

2. PROCESNE PRETPOSTAVKE?

Pro es e pretpostavke su uvjeti ili okol osti utvrđe i or a a pro es og prava a od kojih zavisi dopušte ost raspravlja ja i odlučiva ja u tuž e o zahtjevu. Postupak se sastoji od pro es ih rad ji za čije poduzi a je or e pro es og prava određuju uvjete i prav e posljedi e. Cilj pro esa je do oše je presude. Da i sud ogao raspravljati i odlučivati (donijeti presudu) moraju biti ispunjene procesne pretpostavke.

3. VRSTE PROCESNIH PRETPOSTAVKI?

a) Opće pro es e pretpostavke - moraju postojati u svakoj parnici,

b) Posebne procesne pretpostavke – propisa e sa o za eke vrste sporova ili se tiču odlučiva ja smo u nekim procesnim pitanjima,

c) Pozitivne procesne pretpostavke – oraju postojati da i odlučiva je o tuž e o zahtjevu u par i i ilo dopušte o,

d) Negativne procesne pretpostavke – ne smiju postojati jer pretpostavljaju procesne

s et je za dopušte ost par i e.

a) Opće pro es e pretpostavke, tiču se svih bitnih elemenata parnice suda, stranaka,

predmeta:

1. tiču se suda…

- eđu arod a adlež ost do aćeg suda

- jurisdik ija ad tuže i

- stvar a, fu k io al a i jes a adlež ost redov og suda

2. tiču se stra aka... - postojanje stranaka

- stra ačka sposo ost - par ič a sposo ost

- ovlašte je za vođe je ko kret e par i e

2

3. tiču se pred eta spora... - epostoja je presuđe e stvari - epostoja je presuđe e stvari e is i ide

- postoja je prav og i teresa za tuž u

Procesne pretpostavke se koriste sa o za eke par i e ili se tiču odlučiva ja sa o o eki pro es i pita ji a. Sud po služ e oj duž osti utvrđuje postoja je pro es ih pretpostavki jer ez jih dolazi do e oguć osti raspravlja ja i odlučiva ja.

.ŠTO SU PRETHODNA (PREJUDUCIJALNA) PITANJA?

Prav i od os o čije postoja ju ili epostoja ju ovisi odgovor a pita je postoji li pravo

koje je predmet spora. To su uvijek pravna pitanja i to sa o o a koja či e prav u jeli u,

pa su zbog toga sposobna biti predmet pravnog odlučiva ja. Mogu biti glavni predmet

prethod e par i e . O to pita ju sud će odlučivati kao o glav o sa o ako stranka to

izričito zatraži.

5.PRAVNA POMOĆ?

Problem o avlja ja pro es ih rad ji va područja ze lje rješava se i stitu ijo eđu arodne pravne pomoći. Pruža je prav e po oći u eđu arod i okviri a rješava

se pute eđu arod ih ugovora i na osnovu principu uzajamnosti.

Mol e za pruža je prav e po oći i oze i sudovi a, aši sudovi uzi aju u o zir sa o ako su dostavljene diplomatskim putem.

Ko ač u odkuku o uskraćiva ju pruža ja prav e po oći do ose vrhov i sudovi e titeta,

odnosno Ustavni sud BiH.

6. IZVORI GPP-A?

1. )ako o par ič o postupku FBIH,

2. )ako o ovrš o postupku,

3. )ako o izva par ič o postupku,

4. Zakon o sudovima FBIH.

Moguća je i podjela na:

a) formalne (ustav, zakon, podzakonski akti),

b) faktičke (sudska praksa i pravna znanost).

3

7. TEMELJNA NAČELA I )NAČENJE SVAKOG OD NJIH?

a.) NAČELO DISPOZITIVNOSTI I OFICIJELNOSTI, vrijedi u svim postupcima

(va par ič o i izvrš o , ali ajširu pri je u u par ič o gdje je ez at o ogra iče o ačelo ofi ijel osti. Izražava vezu gpp i aterijal og građa skog prava za koje vrijedi ačelo dispozitiv osti. Stra ke ogu slo od o raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka. Sud e e uvažiti raspolaga ja stra aka koja su protivna prinudnim propisima. U parnicnom postupku sud odlucuje u

granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Manifestira se kao:

1. pokretanje postupka (na volju stranke – nemo iudex si e a tore tuž o kad spor prerasta u parnicu

2. određiva je pred eta par i e a volju stra ke sud zaštitu pruža sa o u gra i a a tuž e

3. materijalna procesna dispozicija – stranke mogu u tijeku postupka slobodno

raspolagati tuž e i zahtjevo odri a je od tuž e, priz a je, porav a je 4. čista pro es a dispozi ija - iako sud rukovodi postupko , stra ke isu liše e

oguć osti da utječu a postupak. sporazu o dovesti do irova ja, povući tuž u, i i irati drugostupa jski postupak i sl.

b.) NAČELO RASPRAVNOSTI I ISTRAŽNOSTI, da i sud ogao odgovoriti a tuž e i zahtjev ora utvrditi prav o releva t e či je i e te pravo koje će a jih primijeniti. Utvrđiva je či je i a i prava su poveza i. Utvrđiva je prava: isključiva

adlež ost suda iura novit curia). Utvrđiva je či je i a: ako je duž ost prikuplja ja pro es e građe či je i a i dokaza a stra ka a to je rasprav o ačelo sud ože raspravljati sa o o či je i a a koje stra ke po ude , ako a stra i suda ex offo to je i kvizitorsko ačelo. Aktiv a uloga suda u prikuplja ju pro es e građe ogleda se: u i i ira ju stra aka da prikupe pro es u građu prikuplja ju či je i a i dokaza.

c.) NAČELO KONTRADIKTORNOSTI ILI OBOSTRANOG SASLUŠANJA STRANKE, o je stra ke oraju i ati oguć ost da se izjas e o svi ele e ti a odlučiva ja, da poduzi aju sve rad je koje ože i druga stra a, da se izjaš javaju o svi rad ja a u postupku.

Služi ostvare ju ačela rav oprav osti u postupku ustav o ačelo i ora se poštovati u svim fazama postupka. Svaka stranka ima pravo ocitovati se o prijedlozima i zahtjevima

protivne stranke.

4

Litisko testa ija: svaka se stra ka ože izjas iti o svi aspekti a postupka, ali često o e to dobrovoljno ne rade i da bi se otklonio negativan utjecaj pasivnosti stranke postoje dva

rješe ja:

a) afir ativ a litisko testa ija: s atra se da stra ka koja se e izjaš java o navodima druge strane priznaje zahtjev (npr.presuda zbog izostanka).

b) negativna litiskontesta ija: s atra se da ih poriče.

Naše pravo: liže je egativ oj litisko testa iji – sud aktivnom ulogom otklanja negativan

utjecaj pasivnosti stranke. Iznimka – presuda zbog izostanka.

d.) USMENOST I PISMENOST, us e ost z ači da sud odluku ože zas ovati sa o a us e o raspravlja ju. Ostvaruje se a ročištu kao pro es oj for i.

Postoje dvije vrste ročišta: pripremno (fakultativno – u funkciji rasvjetljavanja spornog

či je ič og st. i glavna rasprava (obvezna – u fu k iji utvrđiva ja isti itosti či je ič ih tvrd ji . Svi dokazi oraju iti izvede i us e o.Dopu java se ačelo pis e osti – sve

rad je koje su poduzi a e pis e o i aju karakter pripre ih rad ji i odluka se ože donijeti samo na temelju usmenih radnji. Iz i o, sud ože odlučiti ez glav e rasprave (u privrednim sporovima).

e.) NEPOSREDNOST I POSREDNOST, odluka se ože do ijeti sa o a os ovu eposred og raspravlja ja. Sud stječe saz a ja eposred o. Vrijed ost ovog ačela dolazi do izražaja u izvođe ju dokaza eposred a o je a dokaza . Stoga se

dokazi e ogu izvoditi a pripre o ročištu. Odstupanja u korist ačela posred osti: - saz a ja se stječu posredstvo trećega –

dopušte o ako e dovodi u pita je pravil o utvrđiva je či je ič og os ova. Npr.: - ako se u

tijeku rasprave iz ije i sastav sudskog vijeća dokazi se e izvode po ovo ako stra ke a to pristanu - posred o izvođe je dokaza pred za olje i sudo ili predsjed iko vijeća , ali sa o ako postoje važ i razlozi. Povreda astaje kada u do oše ju presude sudjeluje suda koji ije uopće sudjelovao u glavnoj raspravi.

f.) JAVNOST, svaki punoljetni građa i ože prisustvovati raspravi. Načelo jav osti i a dvostruku fu k iju: prvo, to je ustav o pravo građa , drugo, to je pro es a gara ija za pravil o vrše je sudske fu k ije de okratič ost, odgoj a fu k ija, ko trola građa a ad rado suda .

Ogleda se i u moguć osti o javljiva ja u ediji a. )ajed o s ačelo us e osti i eposred osti osigurava pravil o utvrđiva je či je i a. Do isključe ja jav osti ože doći

z og viših prav ih vrijed osti čuva je služ e e, poslov e i oso e taj e, jav i red i moral),

ali e auto atski ego tek po odlu i sudskog vijeća- jav o o javlje i i o razlože i rješe je e a pose e žal e a rješe je . Isključe je jav osti e od osi se a: stra ke, zastup ike, u ješače, služ e e oso e, auč e i jav e rad ike.

g.) PRUŽANJE POMOĆI NEUKIM STRANKAMA, osigurava faktič u jed akost stra aka . U eki pravi a ostvaruje se preko i stituta už og pu o oćstva stra ka e ože

sama poduzimati radnje u postupku). Pruža je prav e po oći prepušte o duž osti

5

suda. Sud je duža upozoriti neuku stranku na upotrebu procesnih radnji koje joj

ja če rav oprav ost u postupku, te a posljedi e propušta ja tih rad ji. Ako zako ski zastup ik stra ke e pokazuje dovolj u paž ju sud je duža upozoriti orga starateljstva. Duža je upozoriti stra ku a loše posljedi e epravil og zastupa ja i sl. Do ašaj upozore ja suda kreće se u okviri a pro es og prava, a e

ože ih poučavati o aterijal o pravu.

h.) EKONOMIČNOST, to je zahtjev pravovre e og pruža ja prav e zaštite uz što a ji utrošak vre e a i sredstava. Ostvare je ačela eko o ič osti: u fazi pripre e za raspravu, priprem og ročišta i glav e rasprave. )ahtjeva da se e odugovlači, da se rasprava završi a jed o ročištu, da se o e ogući zloupora a pro es ih ovlašte ja; eposred o i us e o izvođe je dokaza. Naročito dolazi do izražaja u sporovi male vrijednosti, platni nalog.

i.) SAVJESNO KORIŠTENJE PROCESNIM PRAVIMA, j.) NAČELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOM,

k.) NAČELO SLOBODNE OCIJENE DOKA)A, l.) NAČELO MATERIJALNE ISTINE.

. APSOLUTNI RA)LO)I )A I)U)EĆE SUDACA?

a) Ako je sam stranka u sporu, zakonski zastupnik, pu o oć ik, suovlašte ik,

suduž ik, regresni obveznik,

b) Suda sa u isto pred etu sasluša ili predlože kao svjedok ili vještak,

c) Sudac je srodnik u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, po oč oj li iji do stupnja,

rač i drug ili taz i a do stup ja ez o zira je li brak prestao,

d) Sudac je skrbnik, posvojitelj, posvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika,

e) Suda je u isto pred etu sudjelovao u do oše ju odluke ižeg suda ili drugog tjela.

. RELATIVNI RA)LO)I )A I)U)EĆE SUDACA?

U ove razloge spadaju sve one okolnosti kako ih sam Zakon definira koje dovode u sumnju

nepristranost suca. To su okol osti koje dovode u su ju epristra ost su a i sud odlučuje

o njima po slobodnoj ocjeni. Na zakonske razloge sud pazi ex offo u tijeku cijelog postupka,

duža je preki uti rad u o avijestiti predsjed ika suda koji mu odredjuje zamjenika.

Predsjednik sa se i ože odrediti za je ka. I stra ke ogu tražiti izuzeće, najkasnije do

završetka glav e rasprave. Radnje suca koji je izuzet su bez djelovanja.

6

. OPĆA MJESNA NADLEŽNOST ? FORUM GENERALE ?

Opću jes u adlež ost i a sud kod kojeg se protiv tuže og ože pod ijeti svaka tuž a, sud pre ivališta ili oravišta. Pre ivalište je jesto gdje oso a pre iva s a jero da tu stal o živi. Ako tuže ik e a pre ivalište, opću jes u adlež ost i a sud a čije području i a oravište. Ako pored pre ivališta i a i oravište, a pretpostavlja se da će tu boraviti barem godi u da a od da a pod oše ja tuž e, opću jes u adlež ost i a i sud

oravišta tuže ika. U sporovi a protiv državlja a BIH koji stal o žive u i oze stvu opću jes u adlež ost i a sud jegovog posljed jeg pre ivališta u BIH, za suđe je u

sporovima protiv prav ih oso a, opću jes u adlež ost i a sud a čije se području alazi jihovo sjedište.

11. IZBERIVA ILI ELEKTIVNA NADLEŽNOST?

Kod iz erive jes e adlež osti tužitelj ože pod ijeti tuž u kod suda opće adlež osti ili drugog određe og suda po svo iz oru a radi olakšava ja tužitelju ili radi olakšava ja pravosudne funkcije koristiti se za:

1. U sporovima za ak adu štete izva ugovorne),

2. U sporovi a radi zaštite prava a os ovi ja stva proizvođača, 3. Nadlež ost po jestu plaćanja,

4. Nadlež ost u sporovima iz radnih odnosa,

5. Nadlež ost po jestu u ko e se alazi poslov a jedi i a prav e oso e, 6. Nadlež ost u rač i sporovi a, 7. Nadlež ost u sporovi a a utvrđiva je ili osporava je oči stva ili ateri stva, 8. U sporovima za zako sko uzdržava je, 9. Nadlež ost u sporovi a z og smetanja posjeda na pokretninama,

10. Nadlež ost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa.

. U KOJIM SLUČAJEVIMA MOŽE POSTOJATI ISKLJUČIVA MJESNA NADLEŽNOST?

Isključuje se pri je a opće jes e adlež osti i određuje drugi sud:

a.) Nadležnost u sporovima o nekretninama, za suđe je u sporovi a o pravi a a nekretnine, zbog smetanja posjeda da nekretninama, sporovima iz zakupnih ili

aja ih od osa, iz ugovora o korište ju sta a ili poslov ih prostorija, isključivo je

adleža sud a čije se području alazi ekret i a. Ako o a leži a području više sudova, svaki od jih je adleža . foru rei sitae .

b.) Nadlež ost u sporovi a o zrakoplovu i rodu, isključivo je adleža sud a čije se području vodio registar. Kada je za suđe je u sporovi a z og s eta ja posjeda a

7

rodovi a/zrakoplovi a adleža sud u Federa iji, jes o je adleža pored suda a čije se području vadi registar, i sud a čije se području dogodilo s eta je.

c.) Nadlež ost za sporove u ovrš o i stečaj o postupku, u sporovi a u tjeku sudskog ili ad i istrativ og ovrš og / stečaj og postupka, jes o je isključivo

adleža sud a čije se području alazi sud koji provodi ovrš i ili stečaj i postupak.

d.) Sporovi iz od osa sa voj i jedi i a a, adleža je sud gdje se alazi sjedište voj e jedinice.

. KADA SE PRIMJENJU PRAVILA O POMOĆNOJ ILI SUPSIDIJARNOJ NADLEŽNOSTI?

Pravila o supsidijar oj adlež osti pri je ju se kada se određe e život e situa ije e ogu podvesti pod odred e opće i pose e jes e adlež osti.

a) nadlež ost za supar ičare ako je jed o tuž o tuže o više li a, za njih ne postoji

jes a adlež ost istog suda, adleža je sud koji je jes o adleža za jed og od tuže ika),

b) nadlež ost za oso e za koje e postoji opća jes a adlež ost u Federa iji protiv

ovih oso a tuž a se ože pod ijeti svako sudu u Federa iji a čije se području nalazi kakva imovina te osobe ili pred et koji se tuž o traži),

c) adlež ost po jestu gdje se alazi zastupstvo strane osobe u Federaciji ( u

sporovi a protiv prav e oso e koja i a sjedište u i oze stvu, glede o veza koje se zas ova e u Federa iji,tuž a se ože pod ijeti sudu u Federa iji a čije se području alazi je o stal o zastupstvo za BiH ili sjedište tijela ko e je povjere o

obavljanje njenih poslova.

. RA)LIKA I)MEĐU POTPUNE I NEPOTPUNE ATRAKCIJE NADLEŽNOSTI?

Kod epotpu e atrak ije adlež osti ije ja se sa o jes a adlež ost npr. kod sporova

veza ih za ostavi u, pored suda opće jes e adlež osti sudi i ostavi ski sud),a kod

potpune atrakcije mije ja se jes a i stvar a adlež ost pr. u sporovi a za zako sko uzdržava je ako se vode zajed o s rač i i pater itetski sporo .

. ŠTO JE DELEGACIJA NADLEŽNOSTI I KOJE SU VRSTE?

)ako po ekad dozvoljava i terve iju višeg sud u određiva ju jes e adlež osti. Delega ija adlež osti je pre oše je jes e adlež osti s jed og suda a drugi . Dvije su

vrste intervencija: delegacija i ordinacija. Delega ija ože iti: už a ako sud e ože

8

postupati , svrsishod a ako okol osti pokažu da i ilo lakše raspravljati pred drugi sudom).

16. UGOVOR O PROROGACIJI ?

Mora iti sači je u pis e oj for i i ora se od ositi a toč o određe spor ili više sporova koji proizilaze iz određe og pravnog odnosa.

Sklapa se u 2 osovna oblika:

a) u formi prorogacijske kluzule (koja je sadrža a u glav o ugovoru eđu strankama),

b) u o liku sa ostal og ugovora zaključuje se kada je spor eđu stra ka a već nastao).

Ovaj ugovor se zaključuje prije parnice u pismenom obliku, a za jegovu pu ovaž ost mjerodavni su uvijeti koje određuju or e aterijal og prava, a njegovo djelovanje da

stra ke ji e derogiraju jes u adlež ost o og suda koji i po zako u io adleža .

. ŠTO JE PREŠUTNA PROROGACIJA?

S atra se da je tužitelj pod oseći tuž u akar i jes o e adlež o sudu, pristao da taj

sud sudi, a isto tako I tuže i ukoliko do upušta ja u eritu spora e istakne prigovor

jes e adlež osti.

Smatra se da su stranke prešut o pristale da i sudi taj sud iako ije jes o adleža .

18. KOJE SU POSLJEDICE POVREDA PRAVILA O APSOLUTNOJ I RELATIVNOJ NADLEŽNOSTI?

Posljedice povreda o apsolut oj adlež osti, predstavlja razlog apsolut e ištavosti a koju

žal e i sud pazi po služ e oj duž osti tijekom cjelog postupka. Ako žal e i sud ađe da je prvostupanjski sud donio odluku o predmetu u ko e sudovi isu adlež i, uki ut će takvu presudu, po ištiti sve rad je i od a iti tuž u. Mogu se ulagati izvanredna pravna sredstva,

revizija i zahtjev za zaštitu zako itosti.

Posljedi e povreda o relativ oj adlež osti, postoji o a kada se utvrdi da je za rješava je predmeta adleža eki drugi do aći sud. U ovo slučaju e adleža sud ustupa pred et

adlež o koji će astaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Preuzete radnje

9

isu ez važ osti sa o zato što ih je poduzeo e adleža sud, pa će ih adleža sud opet oći iskoristiti.

19. TKO RJEŠAVA SUKOB NADLEŽNOSTI SUDOVA?

Suko o adlež osti rješava u pravilu eposred o viši sud. Suko o adlež osti iz eđu opći skih sudova istog ka to a rješava ka to al i sud. Suko adlež osti iz eđu opći skog suda i ka to alo og suda s područja istog ka to a rješava Vrhovni sud

Federa ije. Suko adlež osti iz eđu opći skih sudova s područja dva ili više ka to a rješava Vrhovni sud Federa ije. Suko adlež osti iz eđu opći skog suda ka to a s ka to al i sudo drugog ka to a, kao i suko adlež osti ka to al ih sudova rješava Vrhovni sud Federacije. Suko adlež osti Vrhovnog suda Federacije i opći skog ka to al og rješava Vrhov i sud Federa ije a Općoj sjed i i.

2 . ŠTO JE SUKOB O JURISDIKCIJI ?

O apsolut o suko u adlež osti govori o o da kada do suko a adlež osti dolazi iz eđu sudova i drugih držav ih orga a. Ovakav suko adlež osti ože iti pozitiva ili

egativa . Kada dođe do suko a adlež osti ove vrste, adleža je za jegovo rješava je Ustav i sud, kao epristra i treći.

II.dio

. TKO SU STRANKE U PARNICI I ŠTO SVE MORAJU IMATI DA BI TO BILE?

Par i a kao pro es oprav i od os je izgrađe a a pri ipu dviju stra aka. To su tužitelj i tuže i koji se u par i i pojavljuju kao ositelji suprot ih i teresa. O je stra ke u par i i

oraju iti toč o određe e. U procesno – pravnom smislu stranka je osoba koja u parnici

zauzi a položaj tužitelja/tuže og. U materijalno – pravnom smislu stranka je subjekt

materijalno – pravnog odnosa povodom kojeg je doslo do parnice. Stranke moraju imati

stra ačku sposo ost.

10

. ŠTO JE STRANAČKA SPOSOBNOST I TKO JE SVE IMA?

Stra ačka sposo ost određuje tko ože iti stra ka u par i i tj. ositelj prava i o veza u parnici kao procesnopravom odnosu. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti, svatko tko ima

prav u i a i stra ačku sposo ost, s ti da je o a šira. Kako pravnu sposobnost imaju

fizička i prav a li a, tako ova li a i aju i stra ačku sposo ost.

. ŠTO JE PARNIČNA SPOSOBNOST I TKO JE SVE IMA?

To je sposobnost poduzimati radnje u parnici i time proizvoditi procesnopravne uči ke.

Par ič u sposo ost i aju:

a.) fizičke oso e u granicama poslovne sposobnosti,

b.) pravne osobe i aju pu u par ič u sposo ost.

. ŠTO JE PROCESNA LEGITIMACIJA?

To je ovlašte je a vođe je spora. Pripada su jekti a spor og aterijal oprav og od osa ali to pravo a vođe je spora ože iti pre ese o i a treće oso e, pa se pro es a i stvarna legitimacija ne podudaraju. Ima karakter procesne pretpostavke i sud pazi na nju ex

offo cijelo vrije e. Ako je e a, tuž u od a uje kao edopušte u.

25 . VRSTE ZASTUPNIKA (DEFINIRAJTE SVAKOGA)?

a.) Zakonski zastupnik, zastupa poslovno nesposobna lica. To su maloljetna lica i

pu oljet a li a koji a je oduzeta poslov a sposo ost. O pokreće par i u i

poduzi a rad je u par i i u i e par ič o esposo e stra ke.

b.) Curator ad lite , privre e i par ič i zastup ik, sud ga ože postaviti u sljedeći slučajevi a: - ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika

predugo trajao i ako i z og toga za stra ke ogle astati štet e posljedi e.

c.) Pu o oć ik, zastup ik koji zastupa par ič o sposo u stranku. Radnje u postupku

što ih poduzi a pu o oć ik i aju isti prav i uči ak kao da ih je poduzela i sa a stranka.

d.) Zastupnik pravne osobe, prav a oso a koja svoju par ič u sposo ost izražava preko svojih orga a, a fu k iju orga a vrše oso e koje su upisa e u registar kao

ovlašte e a zastupa je. O e ogu poduzi ati sve rad je u postupku, a ako se za eku rad ju pre a statutu traži odo re je ekog tijela, oraju ga i ati.

11

. ŠTO JE NADRIPISARSTVO?

Nadripisarstvo je eovlašte o avlje je pruža je prav e po oći. Prav a po oć o uhvaća sve o e djelat osti za koje su ovlašte e služ e e oso e ili služ e, a koji a se

pravnim ili fizički oso a a daju prav i savjeti ili poduzi aju određe e djelat osti.

. ŠTO JE PUNOMOĆ? VRSTE?

Pu o oć je ovlašte je a vrše je zastupa ja. To je pro es o prav i i stitut jer izva parnice nema djelovanja i jer predstavlja procesnu pretpostavku. Razlikuje se od posla na

temelju kojega je izdana i nezavisna je.

Pu o oć ože iti opća i pose a. Mora biti izdana u pismenoj formi ili na zapisnik kod

suda.

. KOJA JE SVRHA UMJEŠAČA TE KADA SE MOŽE UKLJUČITI?

U ješač se ješa u par i u i u svo vlastito i teresu po aže stra i a čijoj stra i se u ješa. Dvije os ov e pretpostavke određuju dopušte ost u ješača a to su: - da parnica

postoji i da postoji prav i i teres za ješa je u par i u. Na postoja je prav og i teresa sud pazi ex offo. U ješač se ože uključiti u parnicu u bilo kojem stadiju. U ješač ože sastavljati prijedloge i poduzi ati sve par ič e rad je u isti rokovima u kojima bi mogla

poduzeti i stranka. Ne ože poduzi ati dispozitiv e rad je kao što su povlače je tuž e, priznanje, prei ače je i odri a je od tuž e og zahtjeva.

. POJAM SVJEDOKA I KOJA SU OGRANIČENJA U OKVIRU SVJEDOČENJA?

Svjedok u postupku je svako li e koje pred sudo iskazuje saz a ja o određe i či je i a a. )a svjedoka je aj it ije to što sudu saopćavaju svoje saz a je, ali e i

išlje je – u ovo e je it a razlika iz eđu svjedoka i vještaka. Oslo ađa se duž osti svjedoče ja li e koje i svoji iskazo povrijedilo duž ost čuva ja služ e e ili voj e taj e, dok ga adlež i orga e oslo odi ove duž osti. Svjedok ože uskratiti svjedoča je o o o u što u je stra ka kao pu o oć iku povjerila, o o o e što se stra ka kao vjersko ispovjed iku ispovjedala, o či je i a a što ih je svjedok saz ao kao odvjet ik, liječ ik ili u o avlja ju drugih djelat osti. Svjedok ože uskratiti odgovor ako i ti e izložio opas osti od kaznenog gonjenja sebe, srodnike po krvi u prvoj liniji, staratelja, posvojitelja,

posvojenika.

30 . TKO JE VJEŠTAK I TKO GA ODREĐUJE?

Vještak je struč o li e koje se pojavljuje u fu k iji dokaz og sredstva, kada je u sporu potre o za utvrđe je određe ih či je i a struč o z a je koji sud e raspolaže. Vještak

12

se određuje na prijedlog stranke, a ukoliko se druge stranke ne sporazume , o osobi

vještaka te pred etu i o uj u vještače ja odluku do osi sud rješe je .

. ŠTO JE SUPARNIČARSTVO I KOJE SU VRSTE?

Postoji kada se u ulozi tužitelja i tuže ika pojavljuju dvije ili više oso a, ali parnica postaje

dvostrani odnos. Zas iva se o ič o podiza je tuž e. Do zas iva ja supar ičarstva ože doći i u toku postupka i to pristupa je ovog tužitelja ili proširiva je ili proširiva je tuž e a druge tuže e ali s jegovi pristankom. Osobe koje stupaju u parnicu kao novi

tužitelj ili tuže i oraju postupak pri iti u o akvo sta ju u ko e se zatekao u momentu

njihovog stupanja.

Vrste :

a.) materijalno i formalno,

b.) o ič o supar ičarstvo,

c.) už o supar ičarstvo,

d.) eventualno ili supsidijar o supar ičarstvo,

e.) supar ičarstvo a os ovi zako a.

. TKO SU MATERIJALNI , A TKO FORMALNI SUPARNIČARI?

Supar ičarstvo je aterijal o kada se supar ičari u pogledu pred eta spora alaze ili u pravnoj zajednici ili u stvarnoj zajednici. Prav a zajed i a postoji kada se više li a pojavljuju kao učes i i određe og građa skoprav og o osa iz koga za jih proizilaze prava i o veze. U stvar oj zajed i i alaze se o i supar ičari čiji se zahtjevi zas ivaju a isto či je ič o i pravnom odnosu. Kod for al og supar ičarstva supar ičari se e alaze i u kakvo materijalno – prav o a i u stvar o od osu. Njih u pro es u zajed i u udružuje istovrsnost njihovih zahtjeva odnosno obveza, it a istovrs ost či je ič og i prav og osnova ne kome se njihove obveze/zahtjevi zasnivaju.

. ŠTO JE KONDEMNATORNA TUŽBA?

Pred et ko de ator e tuž e – ona je upravljena na ostvarenje postavljenog zahtjeva.

O a zahtjeva određe u rad ju tuže og trplje je ili propušta je . Ako je tuže i do rovoljno

e izvrši, dolazi do ovrhe. Prav i i teres je pro es a pretpostavka, ako je zaštita už a jer se povreda e ože otklo iti ez suda. Preura je a ko de ator a tuž a astaje ako či id a ije još dospjela. Tu e a prav og i teresa, ali je ita tre utak zaključe ja glavne

rasprave a e tuž e. Izuzet o ko de ator a tuž a ože iti dopušte a za stvara je zahtjeva povodo potraživa ja koja dospijevaju u uduć osti.

13

. ŠTO JE KONSTITUTIVNA TUŽBA?

Sve tuž e u koji a je tuž e i zahtjev upravlje a ostvare je određe e pravne promjene

jesu preo ražaj e ili ko stitutiv e tuž e. Ovo tuž o tužitelj traži od suda da do ese presudu kojo se stvara ova prav a situa ija, pute prei ače ja ili ukida ja postojećeg pravnog odnosa. Podiže se u o i slučajevi a u koji a se pravo na pravnu promjenu koje

pripada su jekti a određe og prav og od osa ože ostvariti samo na osnovu sudske

presude. Presuda i a karakter prav e činjenice koja dovodi do promjene, prestanka

pravnog odnosa.

Pro es oprav i uči i: o je jiva je adlež osti vrši se pre a či je i a a koje su postojale

u tre utku pod oše ja tuž e, a kasnije se promjene ne uzimaju u obzir.

Materijal oprav i uči i: prekid zastare i dospjelosti pod rezolutivnim uvjetom da se

postupak oko ča; određe je roka dospjelosti o veze; nasljednici imaju pravo nastaviti

postupak ako u rač i sporovi a ako tuž e tužitelj u re.

. ŠTO JE DEKLARATORNA TUŽBA?

Deklarator e ili utvrđujuće tuž e su sve tuž e u koji a je tuž e i zahtjev upravlje a utvrđe je postoja ja ili epostoja ja određe og prava ili prav og od osa. Može se zahtjevati utvrđe je ijelog prav og od osa ili sa o pojedi ih prav ih posljedi a, ali e i određe og ele e ta prav og od osa. Ne ože se tražiti utvrđe je prav o releva t ih či je i a sa ih za se e, pr. postoja ja poslov e sposo osti, e ože se tražiti utvrđiva je apstrakt ih prav ih pita ja, pr. prav ih od osa koji će astati u uduć osti. Od pravila da či je i e e ogu iti pred et utvrđiva ja postoji sa o jeda izuzetak –

tužitelj ože pute ove tuž e tražiti utvrđiva je isti itosti od osno neistinitosti kakve

isprave. U principu, ogu iti pred et utvrđe ja sa o postojeći prav i od osi. Pravni

i teres za podiza jue tuž e za utvrđiva je je pro es a pretpostavka a čije postoja je sud

pazi po služ e oj duž osti. Cilj ove tuž e je prevencija.

. ŠTO JE PREJUDCIJELNA PRAVNA )AŠTITA?

Ovo je zapravo razlika izmedju konde ator e i deklarator e tuž e, za razliku od

ko de ator e tuž e kod koje se i terve ira tek ako što je došlo da povrede prava sa

zadatkom represivne rekacije, kod deklarator e tuž e se i terve ira prije ego što je došlo do povrede sa zadatko da se očekiva a povreda u aprijed spriječi.

14

. INCIDENTALNA TUŽBA )A UTVRĐIVANJE?

Ako odluka o sporu ovisi od toga postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom

parnice postao sporran, tužitelj ože, osi postojećih istaći i tuž e i zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjeto da je sud pred koji teče par i a nadleža i za odlučiva je o ovo ovo zahtjevu. Ovaj zahtjev se ože istaći i već priliko pod oše ja tuž e u glav oj stvari, ije potre o čekati da pravo a koje se taj zahtjev odnoso postaje sporno tijekom postupka.

. ŠTO JE OBJEKTIVNO A ŠTO SUBJEKTIVNO PREINAČENJE TUŽBE?

Tužitelj ože prei ačiti tuž u u o jektivo s islu sa o do zaključe ja glav e rasprave. I ako dostavlja ja tuž e tuže o za prei ače je tuž e potre a je i prista ak tuže og,

kada se prei ače je tiče pred eta spora. U su jektivo prei ače ju uvjeti su ogo slože iji. Može se izvesti sa o prista ko prvotuže og i ovotuže og. Su jektiv o prei ače je oguće je sa o do zaključe ja glav e rasprave. Oso a koja stupa u par i u a

jesto prvo it og tuže ika ora pri iti par i u u o akvom stanju u kojem se ona nalazi u

trenutku kad u nju stupa. Uvjet za su jektiv o prei ače je tuž e je prista ak prvotuže og.

. ŠTO JE ALTERNATIVNA OBVE)A I FACULTAS ALTERNATIVA?

Alternativne obveze su takve obveze koje za predmet imaju dvije ili više či id i s ti što se o veza ispu java izvrše je jed e od više dugova ih či id i. Od alter ativ e ku ula ije tre a razlikovati pro es u „fa ultas alter ativu“. Ako tužitelj u tuž i traži da u se dosudi određe a stvar ože da izjavi da je volja da u jesto stvari da pri i ovča i iz os. Novča i iz os e a karakter tuž e og zahtjeva, nego materijalnopravne izjave volje.

. VRSTE OBJEKTIVNE KUMULACIJE TUŽBENIH )AHTJEVA?

O jektiv a ku ula ija je pro es a usta ova koja o ogućava tužitelju da u jed oj tuž i pre a isto tuže o istak e više tuž e ih zahtjeva.

1. Ku ulativ o spaja je kada tužitelj ističe više vrsta tuž e ih zahtjeva , 2. Eve tual o spaja je kada tužitelj traži da sud prihvati sljedeći eve tual i od više

zahtjeva, ako prethodni (osnovni) nije opravdan.

3. Alternativno spajanje (u sporovi a povodo alter ativ ih o veza , tuži a sve , ali iz or ostaje a tuže o , ku ula ija je samo fiktivna),

4. Pro es a fa ultas alter ative tužitelj tuži a jed u či id u, ali pristaje da mu se

izvrši u jesto toga druga či id a .

15

. ŠTO JE NEGATIVNA POSLJEDICA LITISPENDENCIJE?

Zabrana dvostruke litispendencije postoji z og i teresa tuže og, pravne sigurnosti i

eko o ič osti. U osnovi zabrane dvostruke litispe de ije leže važ a ačela: ačelo eko o ič osti i prav e sigur osti. Razlozi eko o ič osti e dopuštaju zas iva je dvostruke litispendencije jer bi to imalo za posljdicu izlaganje suda i stranaka dvostrukom

utrošku vre e a i sredstava u raspravljanju u odlučiva ju o istom predmetu. Razlozi

pravne sigurnosti, vođe je dvije istovre e e par i e u isto pred etu otvorilo i oguć ost do oše ja različitih presuda.

)a utvrđiva je postoja ja dvostruke litispendencije mjerodavan je:

a) identitet stranaka, u obje parnice stranke moraju biti iste, ali nije bitno da imaju istu

stra ačku ulogu,

b) predmet spora, u obije parnice mora biti isti.

. ŠTO NE TREBA DOKA)IVATI U PARNICI?

U par ič o postupku sud uzi a u os ov odluke određe je či jenice bez dokazivanja, a to

su:

1. priz ate či je i e,

2. općepoz ate či je i e, 3. pretpostavlje e či je i e, 4. či je i e utvrđe e kaz e o presudo .

. DOKA)I I I)VOĐENJE DOKA)A?

Svaka stra ka duž a je dokazati či je i e na kojima temelji svoj zahtjev. Dokazi se izvode

na glavnoj raspravi. Sud će slo od o o je o dokaza usta oviti či je i e a te elju kojih će do ijeti odluku i aložiti stra ka a da izvedu i o e dokaze koje stra ke isu predložile, a it e su za do oše je odluke. Ne tre a dokazivati či je i e koje je stra ka priznala pred sudom tokom parnice. Ako stra ka porek e či je i e koje je priz ala, sud će o ije iti hoće li te či je i e o ijeniti priznatim ili osporenim.

Či je i e čije postoja je zako pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se ože dokazivati d

ate či je i e e postoje, ako zako o ije što drugo određe o. Ne treba dokazivati ni

či je i e koje su općepoz ate. Ako je stranka prijedlog podnijela najkasnije na pripremnom

ročištu, sud ože odlučiti da se određe i dokazi izvedu pred drugim sudom, Zamoljeni sud.

Sudac zamoljenog suda ima sve ovlasti kao i sudac na glavnoj raspravi. Protiv rješe ja koji se određuje izvođe je dokaza pred za olje i sudo ije dopušte a pose a žal a.

16

. ŠTO SE U SVAKOJ PARNICI MORA DOKA)IVATI?

Predmet dokazivanja su prav o releva t e či je i e. To su o e či je i e za koje or e materijalnog prava vežu određe e prav e posljedi e. Pri ar a duž ost suda je da utvrđuje

koje se či je i e oraju dokazivati. Pravna pravila nikad nisu predmet dokazivanja.

. ŠTO JE PRI)NANJE ČINJENICA I KAKO MOŽE BITI?

Priz a je či je i a postoji o da kad jed a stra ka izjavljuje da su či je ič e tvrd je druge stra e toč e ili ih e osporava, a te tvrd je su za stra ku koja ih priz aje epovolj e. To je

jed ostra a par ič a rad ja kojo stra ka saopćava sudu da su isti ite tvrd je o postoja ju od os o epostoja ju či je i a a koji a je protivnik zasniva svoj zahtjev.

Izjavu o priz a ju stra ka ože dati us e o a ročištu ili pis e o va ročišta. Stranka

ože opozvati priz a je u jeli i ili djelo ič o. Djelova je priza ja sastoji se u to e što se priz ate či je i e e dokazuju . A ti ipira o priz a je eke či je i e je o o koje uči i stra ka sa oi i ijativ o i to prije ego što se a ju pozove par ič i protiv ik za koja je ta

či je i a povolj a.

. NA KOME LEŽI TERET DOKA)IVANJA?

Teret dokaziva ja leži i a stra ka a i a sudu zajed o. Stra ke su duž e da iz esu sve či je i e a koji a zas ivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze koji a se ože utvrditi toč ost spor ih či je ič ih tvrd ji. Duž ost preze tira ja či je i a i dokaza leži a o je stra ke . Ako sud ože iz preze tira ih dokaza izvesti zaključak, ne primjenjuju se pravila o

teretu dokaza . Svaka stra ka je duž a dokazati či je i e na kojima temelji svoj zahtjev.

Sud će aložiti stra ka a da izvedu i o e dokaze koji su it i za do oše je odluke, a koje

stra ke isu predložile.

. OSIGURANJE DOKA)A, )BOG ČEGA SE PODU)IMA?

Osiguranje dokaza je procesno-prav a usta ova koja o ogućuje izvođe je određe ih dokaza u slučajevi a kada i izvođe je tih dokaza kas ije postalo oteža o ili čak i o e oguće o. Pretpostavke za osigura je dokaza: da postoji opasa ost da se dokaz eće

oći izvesti ili da će jegovo kas ije izvođe je iti oteža o i da postoji prijedlog za

osiguranje dokaza.

. ŠTO JE IMENOVANJE PREDNIKA I TKO GA VRŠI?

To je oblik o avještava ja trećeg o par i i. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga

pozove da stupi u parnicu umjesto jega pripada sa o tuže o . Tuže o pripada ovo

17

pravo sa o u situa ija a kada tuže i kao i atelj stvari ili koris ik ekog prava tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u i e trećeg li a.

. KAKO SVE MOŽE REAGIRATI IMENOVANI PREDNIK?

Tuže i ora i e ovati prethod ika u par i i ajkas ije do o e ta upušta ja u raspravlja je o tuž e o zahtjevu. Ako je tuže i i e ovao prethod ika, a ovaj se e odazove pozivu, e ože se oslo oditi svoje pro es e uloge tuže og. Procesnopravne

posljedice imenovanja prethodnika nastupaju bez obzira da li se imenovani prethodnik

upustio u parnicu ili nije, presuda koja ude do ese a u par i i i at će i terve ijsko djelovanje prema imenovanom predniku. Imenovani prethod ik preuzi a ulogu tuže og.

. )AŠTO I KAKO SE VRŠI OBAVIJEST TREĆE OSOBE U PARNICI?

O avještava je o par i i je par ič a rad ja kojo tužitelj ili tuže i o avještavaju treće li e podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju ona nalazi. Ovim se

o ogućuje treće li u da stupi u par i u u svojstvu i terve ije ta na stranu stranke koja

ga o avještava ili da preuz e je položaj. O avještava je o par i i proizvodi dvostruko djelovanje, procesnopravno i materijalnopravo.

. ŠTO SU ROKOVI I KOJE SU VRSTE ROKOVA?

Rok je vremenski interval za poduzimanje ili pripre a je pro es ih rad ji. U služ i je ačela efikas osti. Vrste rokova: zakonski, sudski ( ože se produživati a prijedlog

stranke),

instruktivni rok (nema posljedi a ako se e poštuje , dilator i rok rok koji se određuje vre e ski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno poduzimanje neke procesne radnje).

. KAKO SE RAČUNAJU ROKOVI ?

Raču a je ože iti a da e, jese e i godi e. Ako je rok određe a da e, u jega se e uraču ava da u koji pada događaj otkad tre a raču ati rok ego idući dan.

Ako su rokovi određe i a jese e/godi e završavaju se proteko o og da a posljed jeg jese a/godi e koji po roju odgovara da u kada je rok počeo. Ako e a tog da a u

posljed je jese u, rok se završava posljed jeg da a tog jese a. Ako posljed ji dan

pada a držav i lagda ili edjelju ili ilo koji drugi da a kad sud e radi, rok istječe proteko prvog idućeg rad og da a.

18

. ŠTO JE ROČIŠTE I KAKVA MOGU BITI ROČIŠTA?

Ročite je pro es oprav a for a kojoj se uo ličava poduzi a je us e ih procesnih radnji.

Može iti: a.) obligatorno (ročište za glav u raspravu i ročište o prijedlogu za povrat u prijaš je

stanje)

b.) fakultativno pripre o ročište, ročište za izvođe je dokaza .

54. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE?

Prvostupanjski postupak se odvija u 2 faze: pripremanje glavne rasprave (pripremni

postupak) i glavna rasprava.

Faza pripremnom postupka, u ovoj fazi pred sudo leže dva os ov a zadatka, prvo, da

utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i drugo, pripre a je pro es e građe za

odlučiva je o predmetu spora.

Stadij pripre a ja glav e rasprave je uo liče pro es o – pravnim radnjama, a to su:

ispitiva je tuž e, dostavlja je tuž e tuže o a odgovor, pripre o ročište i zakazivanje

glavne rasprave.

Sve radnje koje oblikuju pripremni postupak nisu obvezne.

. ŠTO OBUHVAĆA 'PRETHODNO ISPITIVANJE TUŽBE'?

Ispitiva je tuž e je o ligator a pro es a rad ja. Sastoji se u provjerava ju da li su ispunjene procesne pretpostavke, kao uvjeti za nesmetano odvijanje postupka. Posljedice

nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. Sud će tuž u od a iti kao edopušte u u slučaja – ako utvrdi da je apsolut o e adleža ili ako je tuž a pod ese a

po isteku prekluzivnog roka. U ostali slučajevi a se radi o otklo jivi edosta i a i sud će poduzeti mjere prema njegovom otklanjanju.

. ŠTO JE PROTUTUŽBA, KADA JE DOPUŠTENA I ODGOVOR NA PROTOTUŽBU?

Tuže ik oze u odgovoru a tuž u, a ajkas ije a pripre o ročištu pod ijeti protutuž u, ako je zahtjev protutuž e u vezi sa tuž e i zahtjevo ili ako se ti zahtjevi

ogu pre iti ili ako se protutuž o traži utvrđe je kojeg prava ili prav og od osa o čije postoja ju ili epostoja ju ovisi u ijelosti ili djelo i e odluka o tuž e o zahtjevu. Nako održava ja pripre og ročišta protutuž a se oze pod ijeti sa o ako tuže ik a to prista e i ako sud o ije i da pod oše je protutuž e ije us jere o a odugovlače je

19

postupka. Protutuž a se e ože pod ijeti ako je za zahtjev iz protutuž e stvar o adleža viši sud. Protutuž a je tuž a koju podiže tuže i u par i i koja teče povodo tuž e , jo e protiv tužitelja ističe sa ostala tuž e i zahtjev.

. PRIPREMNO ROČIŠTE?

Svrha pripre og ročišta je utvrđivanje uvjeta za nesmetano odvijanje parnice i

prikuplja je pro es e građe te odvaja je spor og od espor og i sušti e spora. Tu e a izvođe ja dokaza.

Održava je pripre og ročišta je o vez o, osi u slučajevi a u kojima sud ustanovi da

eđu stra ka a e a spor ih či je i a ili da z og jed ostav osti spora održava je ročišta nije potrebno. U pozivu za pripremno ročište, sud će o avijestiti stranke o posljedicama

izostanka, kao i o to e da su duž e ajkas ije a pripre o ročištu iz ijeti sve či je i e a koji a te elje svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti. Sud ima sve ovlasti

kao i na glavnoj raspravi. Nakon primitka odgovora a tuž u/protutuž u, sud će zakazati pripre o ročište. Održat će se u roku od da a od da a pri itka pis e og odgovora na

tuž u.

. I)VODE LI SE DOKA)I NA PRIPREMNOM ROČIŠTU? - OBJASNI

Od pravila da se a ročistu e ože odlučivati o to e koji će se dokazi izvesti, a jos a je izvoditi dokaze, postoji izuzetak. Dopušte o je izvođe je dokaza pute vještaka i uviđaja ako se to e i jed a stra ka e protivi, a sud s atra da je izvođe je dokaza eophod o.

59. GLAVNA RASPRAVA?

Glavna rasprava je obligatorna, ona je jezgro postupka. Glavna funkcija glavne rasprave je

utvrđiva je prav o releva t ih či je i a kao os ova presude. U pravilu se sastoji od više ročišta koja su pro es oprav o jedi stvo pa su stra ke slo od e da procesne radnje

poduzi aju u ijelo tijeku glav e rasprave. Ako sudi vijeće, fu k ija rukovođe ja glav o raspravo povjere a je predsjed iku vijeća.

. PRETPOSTAVKE )A RESTITUTIO IN INTEGRUM ILI POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE?

24.11.2014.

a) propust ročišta ili roka,

b) posljedica je prekluzija,

c) ako sud o je i da je do propušta ja došlo uslijed opravda ih razloga koji se isu ogli predvidjeti ili iz jeći,

20

d) postojao je blagovremeni prijedlog za povrat. Subjektivni rok je 8 dana od dana

kada je prestao razlog za propust, ako je stranka tek kasnije saznala za to

propušta je odnosno od dana kada je saznala. Nakon proteka roka od 60 dana ne

ože se tražiti povrat.

61. KOJI SU OBLICI PRIVREMENOG OBUSTAVLJANJA PARNICE?

Prekid postupka, zastoj, mirovanje , obustava.

62. STO JE PREKID POSTUPKA I KOJI SU RAZLOZI?

Prekid je vrsta zastoja u postupku do koga dolazi kada se u toku par i e pojave određe e s et je čije postoja je o e ogućuje nesmetano odvijanje parnice. Postoji obligatorni i

fakultativni prekid postupka.

Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su:

- s rt stra ke ili gu itak par ične sposobnosti

- kada zastupnik stranke u re ili presta e jegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka

ije i ala pu o oćnika

- prestanak postojanja stranke koja je pravno lice

- astupa je stečaja

- kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu

- kada je to zako o određeno.

Fakultativni razlozi:

- ako sud odluči da sa e rješava o prethodnom pitanju

- ako odluka o tuž e om zahtjevu zavisi od toga da li je učinjeno kazneno djelo ili tko

je počinitelj.

- ako je stra ka a području koje je z og va red ih okol osti odsječe o od suda.

63. ZASTOJ POSTUPKA I RAZLOZI ?

Zastoj je procesno pravna situacija koja ne ukida parnicu kao procesno pravni odnos, nego

samo zaustavlja njen tijek dok postoje određe e okol osti. S obzirom na razloge koji

izazivaju zastoj u postupku, razlikujemo dvije vrste diskontinuiteta: prekid postupka i

mirovanje postupka.

21

64. MIROVANJE I RAZLOZI MIROVANJA?

Mirova je je posljedi a određe og držanja stranaka u parnici. Mirovanje se razlikuje od

prekida uglavnom prema razlozima koji do njega dovode, dok su posljedice iste. Aktivnim

držanjem stranaka dovode do mirova je ako o je stra ke a ročištu ili putem podneska

suglas o izjave da žele da postupak iruje. Pasiv o držanje, kad obje stranke izostanu sa

ročišta ili ročišta za glav u raspravu od os o kada stra ke dođu a ročište , ali od iju da raspravljaju. Do irova ja će doći i kad jed a stra ka izosta e, a druga predloži irova je postupka, zatim, kad a ročište dođe sa o tužitelj, pa e predloži do oše je presude z og izostanka, sud će do ijeti rješe je o irova ju postupka. Do mirovanja dolazi i kad su se

stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kada stranke o

tome obavijeste sud.

65. ŠTO SU PARNIČNI TROŠKOVI I TKO IH SNOSI?

To su izdaci koji su uči je i u toku i povodo par ič og postupka. Sastoje se od izdataka

za sudske takse i izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje.

Osnovno je pravilo da sve par ič e troškove s osi stra ka i to tako što svaka stra ka u aprijed s osi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama, a u krajnjem rezultatu ona

koja je izgubila parnicu.

. ŠTO JE AKTORSKA KAUCIJA? KADA SE ONA MOŽE TRAŽITI?

Osigura je par ičkih troškova aktorska kau ija i a za svrhu da se tuže o o ogući naplata parnič ih troškova ukoliko tužitelj, stra i državlja i , izgu i par i u. Cilj ove

usta ove je da izjed ači položaj tuže og sa tužitelje kada je u pita ju tužitelj strain

državlja i . Pripada tuže o , a tuže i to pravo ože ostvariti sa o ako je zahtjev za osigura je par ič ih troškova stavio a pripre o ročištu od os o a prvo ročištu za glav u raspravu prije ego što se upustio u raspravlja je o glav oj stvari . Osiguranje se

daje u novcu, no sud može odo riti i eki drugi o lik.

22

III.dio

67. SUDSKA ODLUKA I VRSTE SUDSKE ODLUKE?

Sudske odluke su sve one radnje koje su poduzete u zakonom propisanoj formi, a kojima

sud zauzi a svoj stav pre a određe i pita ji a koja se pojavljuju u pro esu raspravljanja odlučiva ja o pred etu spora. Sve odluke suda dijele se na: presude i

rješe ja. Odluke u o liku presude do osi sud kada odlučuje o pred etu spora tj. tuž e o zahtjevu. Presudu do osi uvijek sud u pis e o o liku i uvijek je izrađuje u obliku

posebnog dokumenta. Odluku u o liku rješe ja sud do osi kada zauzi a svoj stav o eko pitanju koje se e tiče eposred o pred eta spora, ali se pojavljuje u vezi sa raspravlja je i odlučiva je o pred etu spora – to su tzv. procesna pitanja. Izuzetno,

odluko u o liku rješe ja sud odlučuje o pred etu spora, i to sa o u postupku izdava ja platnog naloga i zbog smetanja posjeda.

. ŠTO JE PRESUDA I OD ČEGA SE SASTOJI?

Presuda je završ i akt koji se oko čava raspravlja je i odlučiva je u prvostepenom

postupku o predmetu spora. Sve rad je koje su jekti par i e i ostali učes i i u par i i poduzi aju od o e ta pod oše ja tuž e do zaključe ja glav e rasprave, u služ i su do oše ja presude kao završ og akta. Presudo se ostvaruje sadržaj sudske fu k ije, koja se sastoji u ko kretiza iji općih prav ih or i a pojedi ač e život e situa ije.

Vrste presuda:

1.pre a vrsti prav e zaštite koja se presudo ostvaruje – kondemnatorne, deklaratorne i

konstitutivne presude.

2.pre a pred etu odlučiva ja – ko ač e i eđupresude, a ko ač e se dalje dijele a potpu e, djelo ič e i dopu ske.

3.prema postupku koji je prethodio do oše ju presude – kontradiktorne, presude po

priznanju, presude zbog izostanka i presude na osnovu odricanja.

69. KONDEMNATORNE PRESUDE?

Ova vrsta presuda do osi se povodo ko de ator ih tuž i, ukoliko sud udovoljava tuž e o zahtjevu iz ko de ator ih tuž i. Presuda kojo se tuž e i zahtjev iz

23

ko de ator e tuž e od ija je uvijek utvrđujuća, jer se jo sa o ko statira da je tuž e i zahtjev eos ova . Ko de ator o presudo sud alaže tuže o da izvrši određe u rad ju, od os o da se suzdržava od vrše ja određe e rad je. Ako tuže i do rovolj o e udovolji o vezi iz presude, tužio u tad ostaje da u izvrš o postupku koji tre a pokre uti ostvari ilj traže e prav e zaštite. Pre a to e, ko de ator e presude su podo e za pri ud o izvrše je.

70. KONSTITUTIVNE PRESUDE?

Ove presude se do ose povodo ko stitutiv ih tuž i, u koji a je tuž e i zahtjev upravlje a određe u pro je u u prav i od osi a. Titulari a takvih od osa pripada pravo a

pro je u, ali ga ogu ostvarivati tek do oše je pravos až e presude. Radi toga se ko stitutiv i presuda a e utvrđuje sa o pravo a pro je u u prav o od osu, ego se ta pro je a i ostvaruje. Pro je a a koju je upravlje tuž e i zahtjev iz tuž e, astupa u o e tu kada presuda stječe pravos až ost.

71. DEKLARATORNE PRESUDE?

Ova vrsta presuda do osi se uvijek povodo deklarator ih tuž i. Nji a se a autoritativa ači utvrđuje postoja je ili epostoja je određe og prav og od osa. Deklaratorne

presude nisu pogod e za izvrše je.

72. KLASIFIKACIJA PRESUDA S OB)IROM NA DIO )AHTJEVA O KOJEM SE ODLUČUJE?

-Pre a vrsti prav e zaštite koja se presudu ostvaruje: ko de ator e, deklaratorne, konstitutivne.

-Pre a pred etu odlučiva ja: ko ač e i eđupresude; ko ač e se dijele a potpu e, dijelo ič e i dopu ske.

-Pre a postupku koji je pretodio do oše ju presude: ko tradiktor e, presude po priznanju, zbog izostanka i na osnovu odricanja.

24

. ŠTO JE POTPUNA A ŠTO DJELOMIČNA PRESUDA?

-Potpu a ko ač a presuda je o a presuda kojo se u ijelosti odlučuje o svi zahtjevima,

kako glavnim, tako i sporednim. Prvostepeni postupak se o ič o oko čava do oše je potpune presude.

-Djelo ič a presuda je ko ač a presuda u dijelu tuž e og zahtjeva o koje se jo e odlučuje. O a je i sa ostal a presuda u to dijelu.

Sud je donosi u sljedeći slučajevi a:

- ako je sa o dio tuž e og zahtjeva sazrio za ko ač u odluku

- ako su od više tuž e ih zahtjeva z og priz a ja ili a os ovu raspravljanja samo neki

sazreli za ko ač u odluku

- ako je pod ese a protutuž a, tada se djelo ič a presuda ože do ijeti ako je sazreo za odlučiva je ilo zahtjev iz tuž e ili zahtjev iz protutuž e.

. ŠTO JE DOPUNSKA PRESUDA?

Sud do osi dopu sku presudu kada je propustio da do ese potpu u presudu, tj. da odluči o svi tuž e i zahtjevi a ukoliko je u tuž i ilo istak uto više tuž e ih zahtjeva. Ovo presudo se ak ad o odlučuje o o o e što je sud io duža pravovre e o odlučiti, ali je to propustio uči iti.

Iako je do oše je dopu ske presude posljedi a propusta suda, ovu presudu sud ne donosi

po služ e oj duž osti, ego sa o po prijedlogu stranaka.

. ŠTO JE PRIJEBOJ KOMPEN)ACIJA I GDJE SE MOŽE ISTICATI PRIGOVOR )BOG KOMPENZACIJE?

Kompenzacija je primarna ustanova obveznog prava, jeda od o lika gaše ja o aveze. Duž ik ože pre iti svoje potraživa je pre a vjerov iku sa o i što vjerov ik potražuje od njega pod 4 uvjeta:

1. da su uzajamna

2. da su oba dospjela

3. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta;

4. da su utuživa, tj. da se radi o ivil i , a e naturalnim prestacijama.

Ko pe za ija astaje tek izjavo jed e stra ke drugoj da vrši ko pe za iju. Dakle, ko stitutiv i či je izjava o ko pe za iji. Prigovor ko pe za ije tuže i ože istaći do zaključiva ja glav e rasprave.

25

. ŠTO JE MEĐUPRESUDA?

Međupresuda nije ko ač a odluka. Njo e se e odlučuje u ijeli i, a i o dijelu pred eta spora. To je presuda kojo se odlučuje o jed o ele e t pred eta spora u kvalitativ o s islu, a to je os ov tuž e og zahtjeva.

77. KONTRADIKTORNE PRESUDE?

Kontradiktor i presuda a aziva o o e presude koje se do ose kao završ i akt u prvo postupku uz aktiv o učešće o je stra ke. Do oše ju ove presude prethodi utvrđiva je spor og či je ič og sta ja u čije prikuplja ju su učestvovale i stra ke i sud.

78. DISPOZITIVNE PRESUDE I VRSTE DISPOZITIVNIH PRESUDA?

To su presude ez održava ja glav e rasprave.

Vrste:

- presude na osnovu priznanja

- presude na osnovu odricanja

- presuda zbog izostanka

79. PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA?

Ako tuže ik do zaključe ja glav e rasprave priz a tuž e i zahtjev, sud će ez dalj jeg

raspravljanja donijeti presudu kojo prihvaća tuž e i zahtjev.

To eće uraditi ukoliko s atra da je riječ o zahtjevu s koji stra ke e ogu raspolagati. Priz a je tuž e og zahtjeva, a ročištu ili pis e o pod esku, tuže ik ože i ez

pristanka tužitelja opozvati do do oše ja presude.

Ovu presudu treba razlikovati od priz a ja či je i a. Priz a je ne smije biti simulirano i

uči je o radi ostvariva ja edozvolje og ilja. Ova presuda se e ože po ijati radi pogreš o utvrđe og či je ič og sta ja iti radi pogreš e pri je e aterijal og prava.

80. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA?

Kad tuže i ko e je ured o dostavlje a tuž a u kojoj je tužitelj predložio do oše je presude z og propušta ja e dostavi pis e i odgovor a tuž u u zako sko roku, sud će

26

do ijeti presudu kojo se prihvaća tuž e i zahtjev, osi ako ije očigledo eute elje :

- ako je protiva či je i a a avede i u tuž i - ako su či je i e a koji e se te elji tuž e i zahtjev u protiv osti s dokazi a koje je sa tužitelj predložio ili s općepoz ati či je i a a.

Ako je zahtjev eute elje , sud će do ijeti presudu kojo se od ija tuž e i zahtjev. Presuda z og prepušta ja eće se do ijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojo stra ke e mogu raspolagati.

Protiv ove presude ije dopušte a žal a, a tuže ik ože pod ijeti prijedlog za povrat u prijaš je sta je. Pravodo o pod ese prijedlog spriječava da presuda z og propušta ja posta e pravo oć a.

. O ČEMU SE ODLUČUJE RJEŠENJEM PRAVILO I I)NIMKA ?

Odluke u o liku rješe ja se do ose u par ič o postupku u o i situa ija a kada sud odlučuje o eki pro es i pita ji a, koja se už o pojavljuju u postupku raspravljanja i

odlučiva ja. Sa o iz i o, i o tuž e o zahtjevu sud do osi odluku u o liku rješe ja i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda.

. ŠTO JE SUDSKA NAGODBA I KOJI SU UVJETI ZA NJENU DOPUSTIVOST?

Sudska nagodba (poravnanje) je kao pro es a for a porav a ja, izraz ačela dispozitiv osti. Stra ke i ako pokreta ja par i e i aju oguć ost da korište je sudske

agod e ir i pute riješe spor ez do oše ja presude, ali sa svim posljedicama koje u

pogledu rješava ja spora i a presuda kao akt suda.

Uvjeti:

-stra ke ogu u toku ijelog postupka zaključiti pred sudo porav a je u predmetu spora.

- sudsko porav a je se ože sklopiti sao u sporovi a u koji a stra ke ogu disponirati predmetom spora.

- sud do osi rješe je koji e dopušta porav a je ako s atra da isu ispu je i uvjeti za jegovu dopušte ost. - porav ja je se uvijek zaključuje pred prvostupa jski par ič i sudo

- poravnanje kao suglas a izjava volje stra aka stiče svojstvo sudskog porav ja ja tek od o og tre utka kada ude u ese o u sudski zapis ik i kada stra ke ako pročita og zapis ika o porav a ju potpišu zapis ik.

27

. KADA SUDSKA ODLUKA POSTAJE PRAVOMOĆNA?

-Istekom roka za žal u. -Presuda koja se e ože po ijati žal o postaje pravo oć a. Sud a to pazi toko ijelog postupka, i ako usta ovi da je par i a pokre uta o zahtjevu o koje je već

pravo oć o odluče o, od a it će tuž u. -Odri a je pravog lijeka, te do oše je presude u drugostupanjskom postupku.

. OBJEKTIVNE, SUBJEKTIVNE I VREMENSKE GRANICE PRAVOMOĆNOSTI?

Objektivne granice pravo oć osti s o ziro a pred et – pravo oć ošću je o uhvaće sa o tuž e i zahtjev, tj. dispozitiv. Svojstvo pravo oć osti e stječu ele e ti raspravlja ja koji se u ose u o razlože je odluke.

Subjektivne granice: u ačelu djelova je pravo oć osti se proteže sa o a stra ke, ali postoje presude s prošire i djelova je pravo oć osti.

Vremenske granice: Pravo oć ost odluke se veže za sta je u o e tu zaključe ja glav e rasprave. Stra ka e ože kas ije iz ositi či je i e koje joj isu ile poz ate do tog tre utka. Ako asta u ove či je i e ako zaključe ja glav e rasprave, ože se pokre uti nova parnica.

. ŠTO JE ERROR IN IUDICANDO FACTI?

Nedosta i u či je ič o os ovu ogu iti dvojaki: - epravil o utvrđe o či je ič o sta je

- epotpu o utvrđe o či je ič o sta je

Nepotpu o utvrđe o či je ič o sta je postoji o da kad sud propusti da uz e u os ov odlučiva ja sve prav oreleva t e či je i e. Či je ič o sta je je epravil o utvrđe o kada sud uz e da je određe a či je i a isti ita, iako i a os ovu izvede ih dokaza tre alo da se izvede suprota zaključak.

Sud za pravil o i epotpu o utvrđe o či je ič o sta je e pazi po služ e oj duž osti ego po prigovoru stranaka.

. ŠTO JE ERROR IN IUDICANDO IURIS?

Greške u suđe ju o os ova osti zahtjeva koje su uzrokova e pogreš o pri je o materijalnog prava.

Pogreš a pri je a aterijal og prava postoji kad sud ije pri ijenio odredbu materijalnog

prava koju je tre ao pri ije iti ili takvu odred u ije pravil o pri ije io. Do toga o ič o

28

dolazi z og pogreš e prav e kvalifika ije pred eta spora, koja ajčešće astaje z og toga što sud ije uzeo u o zir sve faktičke okol osti pred eta spora. Posljedi a je do oše je nepravilne i nezakonite presude, koju drugostupanjski sud po ištava i eritor o rješava predmet.

. ŠTO SU REDOVITI A ŠTO I)VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI?

Redovni pravni lijekovi se ulažu protiv epravos až ih presuda i njihovim ulaganjem se

odlaže astupa je pravos až osti. Redov i prav i lijek je žal a. Izvanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravos až ih presuda. To su: revizija, zahtjev za zaštitu zako itosti i prijedlog za po avlja je postupka.

. ŠTO SU DEVOLUTIVNI A ŠTO REMONSTRATIVNI PRAVNI LIJEKOVI?

Devolutivni pravni lijek je o aj koji je u adlež osti višeg suda, u od osu a o aj koji je donio pobijanu presudu. Devolutiv i prav i lijekovi su žal a protiv presude, žal a protiv rješe ja, revizija protiv presude i revizija protiv rješe ja.

Remonstrativni pravni lijek je o aj o koji a rješava isti sud koji je do io odluku protiv koje se pravni lijek podnosi. Remonstrativni su prigovor protiv platnog naloga i prijedlog za ponavljanje postupaka.

. ŠTO SU SUSPEN)IVNI A ŠTO NESUSPEN)IVNI PRAVNI LIJEKOVI?

Suspenzivni prav i lijekovi su o i koji odlažu, spriječavaju izvrš ost po ija e sudske odluke, a nesuspenzivni su o i koji e spriječavaju astupa je izvrš osti. 90. DVOSTRANI I JEDNOSTRANI PRAVNI LIJEKOVI?

Dvostrani pravni lijek – postoji ako se protiv iku pod ositelja prav og lijeka ora pružiti oguć ost da se izjas i o zahtjevi a oso e koja je pod ijela prav i lijek.

Jednostrani pravni lijek – postoji ako u se ta oguć ost e tre a pružiti.

Po ZPP-u prav i lijekovi su dvostra i. Iz i o žal a protiv rješe ja je dvostra i prav i lijek sa o ako je izjavlje a protiv rješe ja koji je postupak pred prvostupa jskim sudom

oko ča .

29

91. SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI PRAVNI LIJEKOVI?

Samostalni su oni koji se mogu podnijeti samostalno odmah nakon primitka odluke,

odvojeno i neovisno od drugih pravnih lijekova u istom predmetu.

Nesamostalni su oni koji se ne mogu podnijeti samostalno, posebno nego tek u okviru

pravnog lijeka protiv neke kasnije odluke u istom predmetu.

. ŠTO JE BENEFICIUM NOVORUM?

Stra ke i aju oguć ost da i u žal i iz ose ove či je i e i ove dokaze e efi iu novorum) ako nisu bili izneseni u prvostupanjskom postupku, bez obzira da li su u to

vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. Drugostupanjski sud je

duža da uz e u o zir ove či je i e i ove dokaze, priliko rješava ja o žal i. Ukoliko se ovi či je i a a i dokazi a dovodi u pita je potpu ost i pravil ost či je ič e podloge

donesene presude, drugostupanjski sud će takvu presudu uki uti i predmet vratiti

prvostupanjskom sudu a po ov o raspravlja je i odlučiva je.

93. DEFINIRAJTE VRSTE NOVOTA?

Vrste novota:

- Subjektivne: o e koje su se dogodile prije zaključe ja glav e rasprave, a žalitelj za jih ije z ao tada, već je za jih doz ao ako toga.

- Objektivne: dogodile su se tek ako zaključe ja glav e rasprave pa žalitelj za jih nije ni mogao znati, jer nisu postojali.

- Laž e: dogodile su se prije zaključe ja glav e rasprave, a za jih je žalitelj z ao.

. U KOJIM ŽALBAMA SE NOVOTE NE MOGU ISTICATI?

U žal a a protiv presude a te elju priz a ja i a te elju izosta ka apadaju se z og epotpu og ili pogreš o utvrđe og či je ič og sta ja , kao i u sporovi a ale

vrijednosti.

95. ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS?

Žal e i sud e ože prei ačiti presudu a štetu stra ke koja se žalila, ako je sa o ta straka pod ijela žal u.

30

Žal o stra ka astoji da za se e izdejstvuje do oše je povolj ije presude od o e koja je donesena.

. PRIGOVORI KOJI SE MOGU I)NOSITI U ŽALBI?

-Procesnopravni: ovaj prigovor ukazuje na nedostatke glede procesnih pretpostavki, a na

to sud pazi ex offo, a nedostaci su usmjereni na odbacivanje tuž e kao eos ova e. -Materijalnopravni: od osi se a osporava je os ova osti tuž e og zahtjeva, a dijele se na:

- či je i e koje sprječavaju asta ak prava

- či je i e koje izazivaju presta ak prava

- či je i e koje uskraćuju osvariva je prava.

97. KOMPENZACIJSKI PRIGOVORI?

Ko pe za ijski prigovor tuže ik ože istak uti do zaključiva ja glav e rasprave. Taj prigovor e proizvodi eposred o prav o dijelova je već do ko pe za ije dolazi tek odluko suda. Ako se postupak e završi do oše je presude, već od a iva je ili povlače e tuž e, tada i pored izjave o ko pe za iji eće doći do ko pe za ije.

. RA)LO)I )A ŽALBU PROTIV PRESUDE?

Presuda se ože po ijati z og: . it e povrede par ič og postupka

. pogreš o ili epotpu o utvrđe o či je ič o stanje

3. nepravilna primjena materijalnog prava.

Povreda odreda a par ič og postupka – ako sud u tijeku postupka nije primjenio ili je

epravil o pri je io koju odred u zako a, a to je ilo od utje aja a do oše je zako ite i pravilne presude.

Pogreš o ili epotpu o utvrđe o či je ič o sta je – događa se kad sud ije usta ovio eku odluč u či je i u ili ju je pogreš o usta ovio. Nepotpu o utvrđe o či je ič o sta je

postoji i kad a to upućuju ove či je i e ili dokazi.

Pogreš a pri je a aterijal og prava – događa se ako sud ije pri je io odred u materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kad je takvu odredbu nepravilno primjenio.

31

99. ERRORES IN PROCEDENDO?

Bit e povrede odreda a par ič og postupka se o ziro a jihovo djelova je dijele a apsolutno bitne i relativno bitne povrede.

-Apsolutno bitne su povrede koje sa i svoji postoja je izazivaju ištavost presude, ez o zira da li su u ko kret oj par i i i ali eki uti aj a do oše je pravil e presude.

Taksativno su nabrojane u Zakonu, a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa:

1. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to:

• povrede koje se tiču suda – apsolut a e adlež ost, relativ a e adlež ost suda, tj. stvar a i jes a e adlež ost; • povrede koje se tiču stra aka – stra ačka esposo ost, par ič a esposo ost, nedostaci u zastupanju;

• edosta i koji se tiču pred eta spora – res iudicata i lis pedens.

. Povrede koje se tiču os ov ih ačela postupka, kao što su: • povrede ačela epristra osti – ako je u do oše ju presude učestvovao suda koji je

orao iti izuzet po zako u, ili je io izuzet rješe je suda; • povreda ačela z or osti – ako je sudio suda pojedi a u jesto vijeća; • povreda ačela eposred osti – ako je u do oše ju presude učestvovao suda koji ije

učestvovao a glav oj raspravi; • povreda ačela ko tradiktor osti – ako stra i ije data oguć ost da raspravlja pred sudo i kad je sud od io zahtjev stra ke da se služi svoji jeziko i pis o , a stra ka se z og toga žalila; • povreda ačela us e osti – ako je sud do io presudu ez glav e rasprave, a io je duža da je održi; • povreda ačela jav osti – ako je sud protiv o zako u isključio jav ost a glav oj raspravi; • povreda ačela dispozitiv osti – ako je sud svoju odluku zas ovao a edopuštenim

dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja,

odricanja i izostanka.

. Povrede koje se tiču pis e e izrade presude: • izreka presude je erazu ljiva, proturječ a sa a se i ili razlozi a avede i u o razlože ju; • ako presuda uopće e a o razlože ja ili su u o razlože ju razlozi proturječ i ili ejas i.

Relativno bitne povrede – sve povrede or i pro es og prava koje isu određe e u )ako u o par ič o postupku kao apsolut e it e i aju karakter relativ o it e povrede.

Na apsolut o it e povrede postupka drugostupa jski sud pazi po služ e oj dž osti, a a relativno bitne povrede po prigovoru stranaka.

32

100. TANTUM APPELATUM QUANTUM IUDICATUM?

Pred žal e i sud ogu se iz ijeti sa o o e te e o koji a je prvostupa jski sud već odlučivao, ili dio tih te a . Dakle, a je da, više e.

101. TANTUM DEVOLUTUM QUANTUM APPELATTUM?

Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kome se ona pobija

žal o . U slučaju da se iz žal e e vidi u ko e se dijelu presuda po ija, sud će i tada preispitivati presudu, ali samo u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu.

. ODLUKE O ŽALBI DRUGOSTUPANJSKOG SUDA?

Odluke drugostupanjskog suda donose se nakon vijeća ja glasova je . Za svaku odluku

vijeća potre a je veći a glasova. Čla ovi vijeća e ogu od iti glasovati o pita ji a koja

postavi predsjed ik vijeća.

Drugostupa jski sud ože u sjed i i vijeća ili e te elju održa e rasprave:

a) od a iti žal u kao edopušte u,nepravodobnu,

b) od iti žal u kao eos ova u i potvrditi prvostepenu presudu,

c) ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno

raspravlja je i odlučiva je, d) uki uti prvostepe u presudu i od a iti tuž u; e) prei ačiti prvostepenu presudu.

. ŽALBA PROTIV RJEŠENJA?

Protiv rješe ja prvostupa jskog suda dopušte a je žal a, osim ako u zakonu nije određe o da žal a ije dopušte a. Ako zako određuje da pose a žal a ije dopušte a rješe je se

ože po ijati sa o u žal i protiv ko ač e odluke.

Rješavajući o žal i drugostupa jski sud ože:

a.) od a iti žal u kao epravodo u, epotpu u ili edopušte u,

b.) od a iti žal u kao eute elje u i potvrditi rješe je,

c.) uvažiti žal u u rješe je prei ačiti ili uki uti te pre a potre i predmet vratiti na

ponovni postupak.

33

104. REVIZIJA PROTIV PRESUDE?

Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomocne presude donesene u drugom stupnju u

roku od da a od da a dostave presude. Revizija ije dopušte a ako vrijed ost po ija og dijela presude e prelazi . KM. Iz i o, Vrhov i sud ože dopustiti reviziju u svi predmetima, ako ocijeni da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja zaprimjenu prava u

drugim slucajevima. O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije. Podnesena revizija ne

zadržava ovrhu pravo o e presude.

Revizija se ože izjaviti:

a) zbog povrede odredaba parnicnoga postupka ucinjene u postupku pred

drugostupanjskim sudom;

b) z og pogreš e pri je e aterijal og prava; c) z og prekora e ja tuž e og zahtjeva, ako je ta povreda u i je a u postupku pred

drugostupanjskim sudom.

Revizija se e ože izjaviti z og pogreš o ili epotpu o utvrde og i je i og sta ja. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se pobija revizijom, u

granicama razloga navedenih u reviziji, paze i po služ e oj duž osti a pri je u materijalnog prava i povrede odredaba parnicnoga postupka koje se odnose na stranacku

sposobnost i zastupanje. Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove

dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parnicnoga postupka koje su

ucinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao

prvostupa jsku presudu. Nepravodo u ili epotpu u reviziju, od a it e rješe je prvostupa jski sud, ez održava ja ro išta. Pri jerak pravodo e i potpu e revizije prvostupanjski ce sud dostaviti protivnoj stranci. U roku od 8 dana od dana dostave revizije

protiv a stra ka ože pod ijeti sudu odgovor a reviziju. Nako pri itka odgovora a reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostupanjski sud dostavit ce reviziju i odgovor

na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu i drugostupanjskom sudu.

O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave.

Nedopušte u reviziju od a it e revizijski sud rješe je , kao i nepravodobnu ili nepotpunu

reviziju, ako to ije u i io prvostupa jski sud. Revizija je edopušte a ako ju je izjavila oso a koja ije ovlašte a, ili oso a koja je odustala od revizije, ili ako e a prav i i teres za pod oše je revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne

ože pod ijeti. Revizijski sud e presudo od iti reviziju kao eute elje u, ako usta ovi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena. Ako ustanovi da postoji povreda

odredaba parnic oga postupka z og koje se revizija ože izjaviti, revizijski sud e, s o ziro a prirodu povrede, prei a iti presudu ili rješe je uki uti u ijelosti ili djelo i e presudu i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostupanjskog

suda, od os o drugo adlež o sudu. Ako je u postupku pred prvostupa jski ili drugostupa jski sudo odlu e o o zahtjevu koji ije u sudskoj adlež osti ili o koje je

34

ve prije pravo o o presude o ili kojega se tužitelj odrekao ili o koje je ve zaklju ena

sudska agod a, revizijski sud e uki uti rješe je do ese e odluke i od a iti tuž u.

Ako su u postupku pred prvostupa jski ili drugostupa jski sudo , povrijeđe e odred e o strankama i zastupanju, revizijski ce sud s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema

odredbama st. 1. ili 2. ovoga clanka. Ako revizijski sud ustanovi da je materijalno pravo

pogreš o pri ije je o, presudo e prihvatiti reviziju i prei a iti po ija u presudu.

Ako revizijski sud usta ovi da je z og pogreš e pri je e aterijal og prava ili zbog

povrede pravila postupka cinjenicno stanje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema

uvjeta za prei aku presude, rješe je e prihvatiti reviziju, uki uti u ijelosti ili djelo i e presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje drugostupanjskom

sudu. Ako ustanovi da je pravomocnom presudom donesenom u drugom stupnju

prekora e tuž e i zahtjev, revizijski sud e presudo prei a iti po ija u presudu. Ako zako o ije što drugo odrede o, u postupku u povodu revizije a odgovarajuci ce se

a i pri je jivati odred e zako a o žal i protiv presude, osi odreda a o održava ju rasprave pred drugostupanjskim sudom.

. REVI)IJA PROTIV RJEŠENJA?

Stra ke ogu izjaviti reviziju i protiv rješe ja drugostupa jskog suda koji je postupak

pravo oć o završe . Revizija protiv rješe ja ije dopušte a u sporovi a u koji a e i ila dopušte a revizija protiv pravo oć e presude. Revizija je uvijek dopušte a protiv

rješe ja drugostupa jskog suda koji se pod ese a žal a od a uje. U postupku u povodu

revizije protiv rješe ja a odgovarajući će se ači pri je jivati odred e ovog zakona o

reviziji protiv presude.

106. PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA?

Postupak koji je odlukom suda pravo o o završe ože se po oviti:

a) ako je pri do oše ju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet;

b) ako stranci nezakonitim postupanjem nije bila dana mogucnost da raspravlja;

c) ako je u postupku sudjelovala oso a koja e ože iti stra ka u postupku, ili ako prav u oso u ije zastupala ovlašte a osoba, ili ako parnicno nesposobnu stranku

nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zastupnik nije imao potrebite ovlasti;

d) ako se odluka suda te elji a laž o iskazu svjedoka ili vještaka ili a ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjerovljen neisti it sadržaj;

e) ako je do odluke suda došlo z og kaz e og djela su a, zako skog zastup ika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe;

35

f) ako stranka sazna za nove cinjenice ili stekne mogucnost upotrijebiti nove dokaze

na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te

i je i e ili dokazi ili upotrije lje i u prijaš je postupku.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana.

Nako što protek e pet godi a od da a kad je odluka postala pravo ocna, prijedlog za

po avlja je postupka e ože se pod ijeti, osi ako se po avlja je traži iz razloga . i .

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlucuje drugostupanjski sud, i to sudac pojedinac

koji ije sudjelovao u do oše ju drugostupa jske odluke u prijaš je postupku.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom

stup ju. U prijedlogu se oraju avesti zako ska os ova po kojoj se traži po avlja je, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se

potkrjepljuju navodi predlagatelja, te uciniti vjerojatnim da bi u ponovljenom postupku

mogla za predlagatelja biti donesena povoljnija odluka. Nepravodobne, nepotpune ili

edopušte e prijedloge za po avlja je postupka od a it e rješe je prvostupa jski sud ez održava ja ro išta. Ako prvostupa jski sud e od a i prijedlog, dostavit e pri jerak

prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo u roku od 15 dana odgovoriti na prijedlog.

Nakon primitka odgovora na prijedlog prvostupanjski sud ce prijedlog i odgovor na

prijedlog, dostaviti drugostupanjskom sudu najkasnije u roku od osam dana.

Drugostupa jski sud odlu uje o prijedlogu za po avlja je postupka u pravilu ez održava ja rasprave. U rješe ju koji se dopušta po avlja je postupka izreci ce se da se ukida odluka

do ese a u prijaš je postupku.Protiv rješe ja drugostupa jskog suda koji se prihva a prijedlog za po avlja je postupka žal a ije dopušte a. Žal a protiv rješe ja drugostupanjskog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom

sudu. U po ov o postupku pred prvostupa jski sudo e ože postupati suda koji je odlu ivao u prijaš je postupku.

. ČIME SE POKREĆE PARNIČNI A ČIME I)VANPARNIČNI POSTUPAK?

Par ič i postupak pokreće se tuž o sudu, izva par ič i prijedlogo . Par ič i postupak se uvijek pokreće po ačelu dispozitiv osti e o iudex si e a tore , dok se izva par ič i postupak u izu izva par ič ih pred eta pokreće po ačelu ofi ijel osti pr. ostavi ski postupak, oduzimanje poslovne sposobnosti, itd.).

. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI OSNOVNE KARAKTERISTIKE SVAKOG OD NJIH ?

. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA

Brač i sporovi su sporovi za razvod raka, za po ištaj raka, te za proglaše je raka postojeći ili epostojeći . Postupak za razvod raka pokreće se a ači a: tuž o , zajed ički prijedlogo za razvod raka, te zahtjevo za sporazu i razvod raka.

36

Sporovi radi po ištaja raka i radi utvrđiva ja postoja ja ili epostoja ja raka se uvijek pokreću tuž o .

2. POSTUPAK U SPOROVIMA O OČINSTVU I MATERINSTVU

Postupak u pater itetski sporovi a pokreće se tuž o . Postoji ekoliko vrsta tuž i: - tuž a radi utvrđiva ja oči stva djeteta rođe og izva raka – tužila je dijete, a ajka zakonski zastupnik, ako je dijete maloljetno.

- tuž a za osporava je oči stva ili ateri stva – rač o oči stvo se pretpostavlja; o e djeteta rođe og u raku ili u periodu od da a po presta ku raka s atra se už ajke djeteta. Muž tuž u podiže kada s atra da ije ota djeteta koje je rodila jegova že a. Majka ože osporavati da je ota je og djeteta oso a koja se s atra o e te dijete ože osporavati oči stvo ako s atra da u ije ota oso a koja se s atra jegovi o e po zakonu.

Ota ože podići tuž u u su jektiv o roku od jese i, ajka u objektivnom roku od 6

mjeseci, a dijete do avrše e . godi e. - oso a koja se e s atra o e djeteta rođe og izva raka, ože osporavati oči stvo druge oso e koje je to dijete priz alo za svoje, ako istovre e o deklarator o tuž o postavlja zahtjev da se utvrdi jegovo oči stvo.

3. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa

pri je juju a sporove u koji a rad ik traži zaštitu svog prava, a da za spor po tuž i poslodavca protiv radnika važe odred e općeg par ič og postupka.

Ratio legis je u sljedeće : ▪ sud je po )PP duža voditi raču a o potre i hit og rješava ja rad ih sporova priliko vođe ja postupka i određiva ju rokova i ročišta; ▪ u toku postupka sud ože ex offi io odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u

izvrš o postupku radi sprečava ja asil og postupa ja ili radi otkla ja ja e adok adive štete. Protiv ovakvog rješe ja ije dozvolje a pose a žal a; ▪ pari ijski i žal e i rok je da a; U sporu u kome je radnik tužila , jes a adlež ost je iz eriva.

4. POSTUPAK U SPOROVIMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Pod sporom smetanja posjeda podrazumijeva se:

- uznemiravanje posjeda

- oduzimanje posjeda.

Po pravilu, posjedov u zaštitu uživa svaki posjed ik, a e sa o o aj čiji je posjed savjestan i

ima neki pravni osnov.

37

Uz posjedov u tuž u se e ože istaći i zahtjev za ak adu štete ili eki drugi zahtjev. Ova tuž a je ko de ator a, jer se jo e ože tražiti sa o za ra a udućeg o eta ja ili uspostava ranijeg posjedovnog stanja.

5. POSTUPAK IZDAVANJA PLATNOG NALOGA

Bit o o ilježje ovog postupka je u to e što u je u sud do osi odluku u korist tužio a, a da tuže o prethod o ije data oguć ost da se izjas i o tuž e o zahtjevu. Tuže i pravo a o ra u stječe tek ako do oše ja odluke koja u se dostavlja. Ako tuže i prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u

određe o roku, plat i alog će steći svojstvo pravos až osti i izvrš osti.

Pretpostavke za izdavanje platnog naloga - Opće pro es e pretpostavke od ose se a adlež ost suda, stra ačku i par ič u sposo ost, valja ost zastupa ja. Pose e pro es e

pretpostavke za izdava je plat og aloga su veza i za potraživa je: o o ora iti ovča o, dospjelo i utuživo.

6. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Spor ale vrijed osti je spor u ko e se tuž e i zahtjev od osi a potraživa je čija vrijednost ne prelazi iznos od 1.000KM, a u privrednim sporovima 5.000KM, bilo da se radi

o ovča o potraživa ju, pokret i stvari a ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog

zahtjeva pri i ovča i iz os do avede e vrijed osti fa ultas alter ativa . Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih

odnosa, te sporovi zbog ometanja posjeda.

7. POSTUPAK PRED ARBITRAŽOM

Ugovor o ar itraži je pravovalja sa o ako je skloplje u pis e o o liku: kao sa ostala ugovor o ar itraži ili u vidu ko pro is e klauzule u os ov o ugovoru o prav o poslu. Ugovor o ar itraži se ože dokazivati sa o isprava a. Broj arbitara mora biti neparan.

Su i redov ih sudova ogu iti ira i sa o a jesto predsjed ika ar itraže. Ako ar itar e ude a vrije e iza ra rok je da a , a prijedlog stra ke će ga postaviti sud koji i io prvostepe o adleža za rješava je

spora, da ije zaključe ugovor o ar itraži. Isto važi i za iz or predsjed ika ar itraže. Protiv ovog rješe ja suda ije dopušte a pose a žal a, a ezadovolj a stra a ože tuž o zahtijevati da sud proglasi

presta ak važe ja ugovora o ar itraži. Proglaše je presta ka ugovora o ar itraži stra ka ože tražiti još u slučaja:

. ako se stra ke e ogu složiti o iz oru ar itra kojeg tre aju zajed ički postaviti;

. ako oso a koja je postavlje a za ar itra eće ili e ože o avljati tu duž ost.

38

Pravila o izuzeću su a od ose se i a ar itre. O izuzeću odlučuje sud koji i io ° adleža za rješava je spora, da ije zaključe ugovor o ar itraži. )aključe je ar itraž og ugovora, stra ke svojo voljo derogiraju adlež ost redov og suda. Ako se u sporu u ko e je ugovore a adlež ost ar itraže pod ese tuž a sudu, sud

eće a to paziti po služ e oj duž osti, već sa o po prigovoru stra aka. Prigovor apsolut e e adlež osti z og postoja ja ugovora o ar itraži ora se istaći prije ego se tuže i upustio u raspravljanje o meritumu spora.

Posljedi a e lagovre e o ulože og prigovora je prekluzija. Ako se stra ke isu drugačije sporazu jele, postupak pred ar itražo određuju ar itri. Ar itraža ože zatražiti prav u po oć od jes o adlež og suda, po pravili a )PP o

izvođe ju dokaza pred za olje i sudo . Kad se ar itraža sastoji od više ar itara, presuda se od osi veći o glasova. Ako se potre a veći a glasova e ože postići, ar itraža je duž a o to e izvijestiti stra ke. Nako toga stra ka ože od redov og suda tražiti da izrek e presta ak važe ja ar itraž og ugovora. Presuda ar itraže ora iti o razlože a, ako stra ke isu ugovorile drugačije. O a pre a stra ka a i a s agu pravos až e presude, ako ugovoro ije predviđe a oguć ost njenog pobijanja pred arbitražo višeg stepe a. Klauzulu o pravos až osti i izvrš osti ar itraž e presude stavlja a zahtjev stra ke sud koji

i io prvostepe o adleža za rješava je spora.

)PP taksativ o određuje razloge za po ištaj presude ar itraže: • ako ugovor o ar itraži ije uopće skloplje ili ije pu ovaža ; • ako je u pogledu sastava ar itraže ili u vezi sa odlučiva je povrijeđe a eka odred a )PP ili ar itraž og ugovora; • ako presuda ije o razlože a, a stra ke isu ugovorile suprot o; • ako je ar itraža prekoračila gra i u svog zadatka; • ako je izreka presude erazu ljiva ili sa a se i proturječ a; • ako postoji eki od razloga za po avlja je postupka. Tuž a za po ištaj ar itraž e presude ože se pod ijeti u roku od da a od da a dostavlja ja presude,od os o od da a saz a ja za postoja je razloga za po ištaj. Objektivni rok je 1 godina.

Stra ke e ogu sporazu o isključiti pri je u odreda a o izuzeću ar itara, potpisiva ju i dostavlja ju ar itraž e presude, te o je o po ija ju.

8. POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

)PP poja privred og spora određuje a os ovu kriterija: su jektiv og, kauzal og i ješovitog.

Prema subjektivnom kriteriju, u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke

društve o-političke zajed i e FBiH, ka to , grad, opći a , poduzeća i druge prav e oso e. Prema kauzalnom kriteriju, u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i

plovidbu, te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu

putnika.

Prema mješovito kriteriju, u privred e sporove spadaju:

39

. Sporovi koji proizlaze iz eđuso ih privred ih od osa i ala a rad ji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, kao i

iz eđuso ih privred ih od osa ovih pojedinaca i pravnih osoba navedenih u

personalnom kriteriju;

. Sporovi iz eđu prav ih oso a avede ih u perso al o kriteriju i stra ih fizičkih i prav ih oso a, a koji proizlaze iz jihovih eđuso ih privred ih od osa, kao i takvi

eđuso i sporovi a stra ih fizičkih i prav ih oso a; . Sporovi u koji a kao aterijal i supar ičari učestvuju i druge fizičke oso e uz oso e iz

perso al og kriterija i ješovitog kriterija.

Pored suda opće jes e adlež osti, adleža je i sud gdje je po sporazu u

stra aka tuže i io duža da izvrši ugovor. Suda pojedi a sudi ako vrijed ost spora e prelazi 30.000 KM. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudac pojedinac,

bez obzira na vrijednost predmeta spora.

Spe ifič osti postupka u privred im sporovima:

• Isključe a je pri je a usta ove irova ja postupka; • Stra ke e ogu izva ročišta davati izjave us e o a zapis ik kod suda; • Sud e ože izdati edoku e tira i plat i alog; • Sporovi ale vrijed osti su o i u koji a tuž e i zahtjev ne prelazi vrijednost od

5.000KM;

• U privred i sporovi a ale vrijed osti tuž a se e dostavlja a odgovor tuže o .

Rokovi u postupku u privrednim sporovima:

• za pod oše je prijedloga za povrat u prijaš je sta je – 30 dana;

• za žal u protiv presude od os o rješe ja – 8 dana;

• pod oše je odgovora a žal u – 3 dana;

• pari ijski rok – da a. )a či id e koje se e sastoje u ovča o dava ju sud ože odrediti duži rok.

U žal i se ogu iz ositi ove či je i e i predlagati ovi dokazi sa o ako žalila uči i vjerojat i da ih ez svoje krivi e ije ogao predložiti, od os o iz ijeti prije oko ča ja glavne rasprave. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu

presude ne prelazi 25.000 KM.

109. GLAVNA OBILJEŽJA I)VANPARNIČNOG POSTUPKA?

a) Izva par ič i postupak ije izgrađe kao sustav dviju stra aka sa eđuso o suprot i i teresi a. U veći i izva par ič ih postupaka i teresi učes ika su istovre e o a e eđuso o suprotstavlje i.

b) Na području izv. postupka pro es a for a je izgu ila a svojoj strogosti. Elastič ost pro es e for e u ovo postupku je aročito u služ i ostvare ja ačela efikas osti u vrše u izva par ič og postupka.

40

c) )a ajtipič ije izva par ič e postupke ože se reći da je u ji a došlo do izražaja ačelo ofi ijel osti u pokreta ju postupka, ačelo i kvizitor osti u prikuplja ju

pro es e građe i ačelo efikasnosti u odvijanju postupka.

d) )a odluke u va par ič o postupku je karakteristič o da se ji a uređuju prav i odnosi. Time je odstuplje o od pravila par ič og postupka u ko e se odlučuje po pri ipu «ili-ili», tj.

e) sud ili udovoljava tuž e o zahtjevu u jeli i ili djelo ič o ili ga odbija.

U izva par ič o postupku sve odluke isu podo e za aterijal u pravos až ost. To su ko stitutiv e odluke koji a se stvaraju ove prav e situa ije i uređuju od osi za uduć ost.

. SUDSKE ODLUKE I PRAVNI LIJEKOVI U I)VANPARNIČNOM POSTUPKU?

Vrste, sadržaj i for a. Sve odluke u va par ič o postupku se do ose u o liku rješe ja. Sadržaj rješe ja zavisi od prirode pred eta odlučiva ja i pravozaštit og ilja koji se ostvaruje u postupku, a donose se u dvije forme: u obliku posebnog akta i u vidu

zasvjedočava ja sadržaja u sudsko zapis iku. U for i pose og akta izrađuju se sva rješe ja koji a se odlučuje o glav oj stvari i rješe ja protiv kojih je dopušte a posebna

žal a. O a sadrže sve potre e ele e te: uvod, dispozitiv i o razlože je.

Postojanje i djelovanje odluke. Mo e t do oše ja i djelova ja odluke se e podudaraju, jer po pravilu djelova je astupa pravos až ošću odluke. Međuti , zako dozvoljava sudu da u izva par ič o postupku odluči da žal a e odlaže izvrše je rješe ja i da prav e posljedi e rješe ja astupaju prije pravos až osti, ako je to potre o radi zaštite maloljetnika ili drugih oso a pod pose i društve i stara je . U ovakvi slučajevi a djelova je odluke astupa u tre utku je og saopćava ja dostavlja ja učes i i a. Djelova je odluke astupa u tre utku je og do oše ja i u slučajevi a u koji a odluka nije podobna za stje a je for al e pravos až osti. To su situa ije u koji a žal a e a svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka.

Upućiva je stra aka a par i u. Sud će u ostavi sko postupku uputiti stranke na parnicu

ako su sporne:

- či je i e od kojih zavisi prav o a aslijeđe, a tiču se pr. pu ovaž osti testamenta

- či je i e od kojih zavisi os ova ost zahtjeva adživjelog rač og druga i poto aka ostaviočevih koji su živjeli sa ji u isto do aći stvu, da i se iz zaostavšti e izdvoje predmeti domaći stva za svakodnevnu uporabu

-či je i e od kojih zavisi os ova ost isključe ja už ih asljed ika ili os ova ost razloga za nedostojnost i dr.

Od avede og postoje izuze i, u koji a će sud uputiti stra ke a par i u ez o zira da li je spor či je ič og ili prav og karaktera. U ostavi sko postupku, sud će uputiti asljed ike a par i u ako je eđu ji a spor o

41

da li eka i ovi a ulazi u zaostavštinu, tj. ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika

koji su živjeli u isto do aći stvu sa ostavio e da se iz zaostavšti e izdvoji dio koji odgovara vrijed osti jihovog dopri osa poveća ju ostaviočeve i ovi e. U postupku uređe ja i korište ja zajed ičke stvari, sud će uputiti stra ke a par i u kad je

eđu zajed ičari a spor o pravo a stvar koja je pred et postupka ili je spora o i prava.

Posljedi e upućiva ja a par i u. Sud određuje rok u ko e je upuće i učes ik duža da pokrene parnicu ili postupak pred uprav i orga o . Taj rok e ože iti duži od da a. Ako u dato roku učes ik pokre e postupak a koji je upuće , doći će do prekida izva par ič og postupka koji traje do oko ča ja postupka a koji je učes ik upuće . U suprot o će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na

zahtjeve povodo kojih je učes ik upuće a par i u, od os o uprav i postupak.

Osnovni i jedini redov i prav i lijek je žal a. Žal a je ačel o devolutiva , prekluziva i suspenzivan pravni lijek, ali sa vrlo z ačaj i izuze i a. Žal a je edevolutiva ili re o strativa prav i lijek kad o je oj os ova osti odlučuje prvostepeni sud.

U takvi slučajevi a, prvo it o rješe je se ože prei ačiti ili uki uti sa o ako se ti e e vrijeđaju prava drugih učes ika postupka koja se zas ivaju a isto rješe ju. pr. postupak sa jed i učes iko . Pod isti uslovi a žal a ože iti i eprekluziva prav i lijek. Nai e, drugostepe i sud

ože iz važ ih razloga odlučiti i o e lagovre e oj žal i ako se ti e e vrijeđaju prava

ostalih učes ika postupka. ) og toga prvostupa jski sud ora proslijediti žal u drugostupanjskom sudu ez o zira da li je žal a pod ese a u zako sko roku od da a ili ne.

Od izva par ič og suda zavisi da li će žal a u ko kret o slučaju i ati suspe zivno

djelova je ili e, jer sud ože da u svako ko kret o pred etu odluči kad postoje važ i razlozi da žal a e odlaže izvrše je. Ovakva ovlašte ja sudu su aročito data kad se radi o zaštiti prava aloljet ika ili drugih oso a pod pose o društve o zaštito . Žal u ože uložiti svaki učes ik, sve dok teče rok za ilo kojeg učes ika. Dakle, ože se koristiti roko o og učes ika pre a ko e rok ajkas ije ističe i to ez o zira da li je taj učes ik u svoje i e već iskoristio pravo a žal u ili e. Pravo žal e i aju i su jekti koji isu učestvovali u prvostepe o postupku, ako po ija o rješe je zadire u njihova prava i interese.

Izva red i prav i lijekovi su revizija, po avlja je postupka i zahtjev za zaštitu zako itosti. Revizija je dopušte a protiv pravos až og drugostepe og rješe ja u postupku u ko e se odlučuje o sta e i stvari a i ak adi za eksproprira u ekret i u. Po avlja je postupka dozvolje o je sa o u situa ija a kad se isti ilj ije ogao postići a drugi ači . )ato se sudu alaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao

po e lagovre e o ulože oj žal i ako za to postoje uslovi, tj. ako se ti e e vrijeđaju prava ostalih učes ika.

42

Prijedlog za po avlja je postupka e ože se pod ijeti ako je učes iku zako o priz ato

pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave.

)ahtjev za zaštitu zako itosti. )ako o va par ič o postupku e govori izričito o ovo pravnom lijeku.

Međuti , odred a o supsidijar oj pri je i )PP o ogućava jegovu pri je u.

. PRAVOMOĆNOST U I)VANPARNIČNOM POSTUPKU?

For al a pravo oć ost astupa o og o e ta poslije koga se e ogu više po ijati i preispitivati donesene odluke redovnim pravnim lijekom. Prekluzivan je pravni lijek, pa

astupa: odri a je učes ika od žal e ili propušta je učes ika da žal u ulože, a ukoliko je žal a ulože a tada će pravo oć ost astupiti tek ako do oše ja odluke suda u drugom stupnju, u trenutku dostavlja ja odluke učes i i a.

Sa o izuzet o žal a u izva par ič o postupku e a prekluziva karakter: sud e ože od a iti e lagovre e o ulože u žal u z og toga što ije ulože a u predviđe o roku. To je slučaj sa o u o i izva red i pred eti a u koji a se rješe je koje se žal o pobija ne zasnivaju prava drugih osoba.

Bez o zira da li se do ese o odluko ko stituiraju eka prava drugih oso a, sud ože odlučiti da žal a e zadržava izvrše je, od os o da prav e posljedi e rješe ja astupaju i prije pravo oć osti. Odluke se e vežu strikt o za pravo oć ost, pa je ireleva ta

o e t je og astupa ja: do ese u odluku sud ože u svako do a uki uti i prei ačiti.

Materijal a pravo oć ost – o isto pred etu o ko e je odluče o više se e ože pokretati postupak i do ositi druga odluka te prav o pita je o ko e je pravo oć o presuđe o vezuje sud u drugom postupku.

Ovi odluka, a os ovu či je i a iz sadaš josti, uređuju se prav i od osi za relativ o duži vre e ski period u uduć osti: oduzi a se poslov a sposo ost, roditeljsko pravo, određuje zadržava je u usta ovi za liječe je dušev ih olesti za vre e ski period koji ne

ože iti duži od godi u.

Do oše je ove odluke a os ovu pro ije je ih či je ič ih okol osti e dovodi se, eđuti , u pita je djelova je aterijal e pravo oć osti. U pogledu či je ič og os ova, jerodav o je o o či je ič o sta je koje je postojalo u tre utku do oše ja odluke.

Či je ič o sta je koje ije služilo kao os ov za do oše je odluke, kao i pro ije je e okol osti ako je og do oše ja isu zahvaće e djelova je aterijal e pravo oć osti do ese e odluke, pa zato do oše je ove odluke kojo se prethod a odluka ukida ili prei ačuje, e podliježe res iudi ata efektu!

Sud će tako – kad presta u razlozi z og kojih je jed a oso a liše a poslov e sposo osti ili roditeljskog prava ili s ješte a u usta ovi po služ e oj duž osti ili a prijedlog ekog od učes ika – donijeti novu odluku kojom se odnos oj oso i vraća poslov a sposo ost, roditeljsko pravo, oso a pušta iz zdravstve e usta ove i dr.

43

. ODU)IMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI?

Lišiti se ože sa o pu oljet a oso a, a liše je ože iti potpu o i djelo ič o. Potpuno

liše je postoji o da kada oso a z og dušev e olesti ili zaostalosti ije sa a u sta ju da se bri e o svoji pravi a i o veza a. Djelo ič o liše je, kada svojim postupcima ta osoba

eposred o ugrožava svoja prava i i terse te prava i i terse drugih oso a z og uživa ja alkohol , droge. Postupak ože pokre uti sud, e tar za so ijal u skr , staratelj, krvni

srodnici po pravoj liniji i po oč oj do drugog stup ja. Pokreće se prijedlogo .

. )ADRŽAVANJE DUŠEVNO BOLESNIH OSOBA U )DRAVSTVENOJ USTANOVI?

U psihijatrijskim zdravstve i usta ova a zadržavaju se oso e kada je z og prirode jihove olesti potre o da udu ogra iče e u slo odi kreta ja ili opće ja s va jski

svijeto , jer ugrožavaju ilo svoj život ili život drugih oso a ili i ogle a ijeti štetu se i i drugima.

Postupak pokreće sud po služ e oj duž osti o ič o a os ovu o avješte ja od stra e zdravstve e usta ove . Kad zdravstve a usta ova pri i a liječe je eku oso u ez

jegove suglas osti ili ez odluke suda, duž a je u roku od h to prijaviti sudu a čijem

području se ta usta ova alazi. Zdravstvena ustanova ne podnosi prijavu sudu, osim ako je

toj oso i ogra iče a slo oda kreta ja ili ko taktira ja s va jski svijeto . Izjava o prista ku ora iti da a u pis e oj for i, pred ovlašte o oso o u zdravstve oj

organizaciji i uz prisustvo 2 poslovno sposobne osobe, kao svjedoka. U ulozi svjedoka ne

ogu se pojaviti rad i i zdravstve e orga iza ije, i srod i i zadrža e oso e, kao i oso a koja ga je dovela u zdravstvenu organizaciju. Zdravstvena ustanova je duž a u roku od h o avijestiti adlež i sud i u slučaju kad oso a koja je svojevolj o pri lje a u zdravstve u usta ovu opozove da u suglas ost, a ovlašte a oso a ili orga te zdravstve e usta ove s atra da je potre o je o zadržava je. Rok za o avještava je suda teče od da a opozivanja date suglasnosti. Tok postupka uo ličava sud svoji rad ja a koje postavljaju

ačelo ofi ijel osti, u pogledu odvija ja postupka i određiva ja pred eta odlučiva ja i ačelo i kvizitor osti u pogledu prikupljanja procesne građe. Postupak je hitan i mora se

završiti ajkas ije u roku od da a. Sud je duža od ah, a ajkas ije u roku od da a od da a prije a prijave, do ijeti odluku da li će se oso a zadržati u zdr. ustanovi ili otpustiti.

. PROGLAŠENJE NESTALIH OSOBA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI?

Cilj je stvara je jas e prav e situa ije u pogledu estale oso e, od os o oso e čija se s rt e ože dokazati isprava a a os ovu kojih se ta či je i a upisuje u atič e k jige.

Pretpostavke za proglaše je estale oso e u rlo : . oso a o čije životu za posljed jih godi a ije ilo ikakvih vijesti, a od čijeg rođe ja je

proteklo 60 godina ,

. oso a o čije životu za posljed jih godi a ije ilo ikakvih vijesti, a okol osti pod koji a je estala či e vjerojat i da više ije u životu ,

44

. kad je estala u rodolo u, pro et oj esreći, požaru, poplavi, ze ljotresu ili kakvoj drugoj eposred oj s rt oj opas osti, a o čije životu ije ilo ikakvih vijesti za jese i od dana prestanka opasnosti,

4. osoba koja je nestala u toku rata, u vezi sa rat i događaji a, a o čije životu ije ilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

)a proglaše je estale oso e u rlo i za dokaziva je s eti je adleža sud a čije području je ta oso a i ala posljed je pre ivalište, a ako ije i ala pre ivalište, o da sud

a čije području je ta oso a i ala posljed je pre ivalište. Postupak se pokreće po prijedlogu. Prijedlog za proglaše je estale oso e za u rlu ože pod ijeti svaka oso a koja za to ima neposredan pravni i teres kao i jav i tužila . Dokaziva je s rti je kraći postupak. Na sudski zapisnik se izvodi dokaz o smrti.

Ovaj postupak se provodi ako se s rt eke oso e e ože dokazati isprava a koje su predviđe e propisi a o atič i k jiga a. Prijedlog ože podnijeti svaka osoba koja ima

pravni interes.

115. PRODULJENJE I PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA?

Takav prijedlog sudu mogu podnijeti roditelji , jedan roditelj i centar za socijalnu skrb . Nad

određe o oso o se ta skr produžava i ako jegove pu oljet osti radi dušev ih nedostataka. Taj zahtjev se mora podnijeti prije punoljetnosti. Roditelj koji zlorabi ili grubo

za e aruje svoje roditeljske o veze ože iti liše svog roditeljskog prava ili roditeljske skrbi za svu dje u ili sa o za određe o dijete.

Roditelj zlorabi:

a.) kada vrši tjeles o ili dušev o nasilje nad vlastitim djetetom,

b.) ako spol o iskorištava dijete,

c.) ako izra ljuje svoje dijete izra ljujući ga a ekakav fizički rad koji ije pri jere , d.) dopušta uzi a je alkohola ili droge.

Roditelj grubo zanemaruje:

a.) apušta je svoga djeteta,

b.) ako o djetetu e skr i duže od jese a, c.) ako u roku od godine dana ne stvore uvjete za zajed ički život.

. DO)VOLA )A )AKLJUČENJE BRAKA?

Predmet ovog postupka je davanje dozvole za stupanje u brak osobama koja postojanja

neke od otklonjivih smetnji ne ispunjavaju materijalnopravne pretpostavke za stupanje u

brak.

45

Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu. Pokreće ga li e a čijoj stra i postoji otklonjiva

s et ja za zaključe je raka. Kada je u pita ju aloljet ost kao rač a s et ja za dava je dozvole za stupanje u brak releva t e su dvije či je i e: - da postoji slo od a želja i volja

aloljet ika da zaključi rak, - da je maloljetno li e dostiglo tjeles u i dušev u zrelost potrebnu za vrše je prava i duž osti u raku. Lica kojima je dozvolje o zaključe je raka,

e ogu rak zaključiti prije pravos až osti rješe ja o dava ju dozvole za zaključe je braka.

117. RASPRAVLJANJE OSTAVINE?

To je središ ja ustanova ostavinskog postupka. Odvija se a ročištu koje tre a da osigura da se stvori podloga za donoše je rješe ja o asljeđiva ju. Sud a ročište poziva sva zai teresira a li a i tako i daje oguć ost da se eposred o izjas e o svim pitanjima. Ako

e z a da li u rli i a asljed ika, sud će oglaso pozvati sva li a koja polažu pravo a asljeđe da se prijave sudu u roku od jed e godi e od da a o javljiva ja oglasa u

Služ e i ovi a a FBiH. Na isti ači sud će postupiti kad je oravište nasljednika

nepoznato ili kada se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a

e aju pu o oć ika.

U postupku za raspravlja je ostavi e utvrđuje se:

a.) tko su nasljednici

b.) koja i ovi a sači java jegovu ostavi u

c.) koja prava pripadaju nasljednicima.

. ODREĐIVANJE NAKNADE )BOG EKSPROPRIJACIJE NEKRETNINA?

Spada u imovonskoprav e izva par ič e postupke. Od ostalih izva par ič ih postupaka razlikuje se utoliko što se void povodo o ih i ovi skoprav ih zahtjeva povodo kojih se po zako u odšteta ostvaruje u izva par ič o postupku. To je u slučaju traže ja ak ade za ekspropira e epokret osti i u drugi slučajevi a u koji a se po pravili a pose og zakona priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo svojine ili neko

drugo stvar o pravo . Postupak se pokreće po služ e oj duž osti i po prijedlogu učes ika.

Sud po služ e oj duž osti pokreće postupak. Troškove postupka snosi korisnik

ekspropijacije, osi troškova koji su izazva i eopravda i postupkom ranijeg vlasnika.

. UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE )AJEDNIČKIM STVARIMA?

U ovo postupku uređuje se ači upravlja ja i korište ja zajed ički stvarima

suvlas ika, sukoris ika i drugih suposjed ika iste stvari, kad eđu ji a e postoji suglas ost u pogledu ači a redov og upravlja ja i korište ja takvi stvari a. Cilj ovakvog

46

uređiva ja je da se o e ogući sa ovlas o po aša je pojedi ih suvlas ika i da se

o e ogući astupa je štet ih posljedi a uslijed takvog korište ja. Postupak se pokreće prijedlogo . Ročište je ajvaž ija faza ovog postupka. Ako se učes i i e sporazu e o

ači u upravlja ja i korište ja zajed ičko stvari sud će a os ovu rezultata donijeti

odluku kojo uređuje ači korište ja i upravlja ja zajed ičko stvari.

. DIOBA STVARI U SUVLASNIŠTVU

U ovo postupku ostvaruje se pravo a podjelu zajed ičke stvari ili i ovi e. Ovo pravo ostvaruju pred sudo i uz jegovo učešće u ovom postupku. Cilj postupka je da se

postojeća prav a zajed i a a stvari ili i ovi i raski e i postig e veći stupa j prav e izvjes osti i sigur osti u eđuso i od osi a iz eđu zai teresira ih li a. Postupak se uvijek pokreće prijedlogo . Može ga pokre uti svaki suvlasnik. U prijedlogu moraju biti

sadrža i poda i o pred etu dio e i udjeli a svakog suvlas ika. Postupak se ože oko čati porav a je i sudski rješe je . Rješe je o dio i sadrži: pred et, uvjete i ači dio e, podatke o fizički dijelovi a stvari i pravima koja su pripadala suvlasniku kao i prava i

o veze suvlas ika utvrđe a dio o . O podijeli se odlučuje a ročištu.

. UREĐENJE MEĐA?

Pod uređe je eđa podrazu ijeva se o avlja je ili ispravlja je eđa kada su eđaš i z a i u ište i, ošteće i, ili pomjereni. Svaki od susjeda i a pravo tražiti da sud u izva par ič o postupku izvrši sudsko o avlja je ili ispravak eđa. Mjes a adlež ost,

opći ski sud a čije se području alazi spor a eđa, a ako je a području više sudova,

ima pravo izbora. Ročište a li u jesta se zakazuje ako nema sporazuma, pa sud

stra ka a alaže da do esu sve a rte I druge isprave i da povedu svjedoke. Sastavlja se i

zapisnik.

Nači uređe ja eđa:

a.) sud će eđu o oviti ili ispraviti pre a katastarsko a rtu ako je to moguće i ako stranke na to pristanu,

b.) ako sud eđu e ože o oviti tako o da će to uči iti pre a sporazumu stranaka,

c.) ako eđu stra ka a e a sporazu a sud će tada eđu o oviti prema

posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li utvrditi posljednji mirni posjed tada

pre a pravič oj o je i suda.

d.) sud eđe uređuje a li u jesta. Svaka stra ka s osi svoje troškove sukladno

duži i svojih eđaš ih u ija.

. SASTAVLJANJE I OVJERAVANJE SADRŽAJA ISPRAVA?

47

U ovom postupku sud ne rješava ikakvo prav o pita je, niti donosi neku odluku. U

izva par ič o postupku sud sastavlja ispravu kada je za asta ak prava ili pu ovaž ost prav og posla potre o da o ude zaključe u for i jav e isprave.

Prije ego što pristupi sastavlja ju isprave sud utvrđuje ide titet učes ika, pravila o

sastavlja ju isprave pri je juju se i a sastavlja je sudske oporuke. Izjavu zavještao a sud u osi vjer o u zapis ik, po oguć osti riječi a sa og zavještao a, pazeći da pri to e volja zavještao a ude jas o izraže a, sud je aročito duža da zavještao u o jas i propise koji ga ogra ičavaju u raspolaga ju oporuko .

Ovjerava je sadržaja isprave izjed ačava se po djelovanju sa sastavljanjem isprave.

ovjerava je se e potvrđuje isti itost sadržaja isprave.

. ČUVANJE ISPRAVA

Sud je duža da pri i a čuva je ispravu kada je to zako o određe o ili kada je to potre o radi osigura ja određe ih i ovi skih ili drugi isprava. Isprava se predaje a čuva je svako stvar o adlež o sudu. O prije u isprave a čuva je sastavlja se zapisnik.

Primljena isprava će se staviti u pose a o ot, zapečetiti i čuvati odvoje o od ostalih isprava. Testa e t je jeda od isprava za koju je izričito zako o određe o da se pri a a čuva je u sudu. Isprava se vraća pod ositelju a jegov zahtjev. O vraća ju isprave sastavlja se zapisnik.

. PONIŠTENJE ISPRAVA

Cilj po ište ja je dvojak: da se ovlašte iku prava i kopo ira og u ispravi o ogući ostvarenje tog prava na os ovu sudske odluke o po ište ju, a eovlašte i posjed ik

astale isprave spriječi da se ostvari pravo iz isprave koje u e pripada. Postupak se pokreće a prijedlog li a koje je ovlašte o da a os ovu isprave ostvari eko pravo ili i a

eki drugi prav i i teres da se isprava po išti. Duž ik e s ije ispu iti o vezu iz isprave čije se po ište je traži iti ispravu prei ačiti, o oviti ili pre ijeti a drugo li e.

125.SUDSKI DEPOZIT?

Cilj sudskog depozita je da se pute predaje određe ih pred eta sudu a čuva je, osigura ostvarenje određe ih su jektiv ih prava. U sudski depozit ogu se predati novac,

vrijednosni papiri. Sud je duža pri iti i druge pred ete u depozit, kada je to određe o zako o . Postupak se pokreće prijedlogo . Sud od a uje prijedlog ako o ije i da ius ispunjeni uvjeti za prije pred eta u depozit ili ako predlagač e preduj i troškove

48

čuva ja. Ukoliko prijedlog e od a i, sud do osi rješe je koji određuje o prije u pred eta ili ov a u sudski depozit i ači čuva ja.

Ako je predmet depozita novac ili strana valuta, sud je duža da u roku od da a od da a prije a to položi a pose a raču kod zavoda za plat i pro et ili ovlašte e a ke.

126.KADA JE SUDSKA ODLUKA OVRŠNA?

Ako je postala pravo oć a i ako je prestao rok za ispunjenje.

127. TEMELJNE KARAKTERISTIKE OVRŠNOG POSTUPKA?

Ovrš o pravo či i skup or i koji a se regulira ovrš i postupak. U ovrš o postupku se pri ud i pute dovode u sklad faktič o i pravno stanje. Pored postupka ovrhe, normama

ovrš og prava odredjen je i postupak osiguranja. U tom postupku se poduzimaju mjere s

ciljem osigura ja udućeg ostvariva ja prava.

. STRANKE U OVRŠNOM POSTUPKU?

Imamo dvije stranke, povjerila i duž ik. Položaj stra aka u izvrš o postupku i aju li a koja u izvrš oj ispravi i aju položaj povjerio a i duž ika, bez obzira a porijeklo izvrš e isprave. Povjerila je o o li e koje je ovlašte o da traži od duž ika da u preda određe u stvar da ešto uči i ili da se uzdrži od određe og či je ja. Duž ik je o o li e koje i a obvezu da izvrši dugova u či id u.

129. PRETPOSTAVKE OVRHE?

Pro es e pretpostavke za ovrše je dijele se a opće i pose e.

U opće spadaju ovrš e isprave i klauzula ovrš osti.

U posebne pretpostavke spadaju prijedlog za ovrhu, legitimacija stranaka i dospjelost

potraživa ja.

. VRSTE OVRŠNIH ISPRAVA?

To su do aće i stra e ovrš e isprave.

Domaće su: sudske izvrš e isprave, izvrš e isprave držav ih orga a, vjerodostojne isprave

kao izvrš e isprave.

49

. ŠTO SADRŽI PRIJEDLOG )A OVRHU?

Ovrš i postupak se pokreće prijedlogo u ko e oraju iti az ače i: povjeritelj i duž ik, ovrš aili vjerodostoj a isprava kao titulus za izvrše je, o aveza duž ika, te sredstva i pred et ovrše ja ako se radi o ovča i potraživa ji a.

Postoja je izvrš og potraživa ja ije pretpostavka za ovrhu, ali jest dospjelost tog

potraživa ja.Sud po služ e oj duž osti pazi da li je dospjelo potraživa je radi čijeg se ostvare ja pokreće ovrš i postupak. Ako je titulus za ovrhu sudska presuda, ovaj uvjet

ora iti ispu je tre utko do oše ja presude, jer sud ože aložiti određe e či id e sa o ako je o a dospjela do zaključe ja glav e rasprave.

Uvjetne i uzajamne obveze – kad su ovrš o ispravo utvrđe e uvjet e i uzaja e o veze, o da je povjeritelj iz ovrš e isprave ovlašte da svoje potraživa je ostvari tek ako je ispunio svoju o vezu pre a duž iku. Povjeritelj izvrše je svoje o veze/ako je uvjet

astupio, dokazuje jav o ispravo . Ako je određe o istodo o ispu je je uzaja ih o veza, sud će odrediti ovrhu ako povjeritelj pod ese dokaz da je osigurao ispu je je svoje obveze.

Alter ativ a o veza po iz oru duž ika - kad je o veza iz ovrš e isprave alter ativ o upravlje a a ili više či id i, a pravo iz ora pripada duž iku, povjeritelj je duža u prijedlogu za ovrhu az ačiti pred ete koji a se ovrha tre a ispu iti. Duž ik ima pravo

iz ora sve dok povjeritelj ije aker i djelo ič o pri io pred et koji je u prijedlogu oz ačio.

132. VJERODOSTOJNE ISPRAVE?

To su sve o e isprave koje uživaju određe stupanj povjerenja u pravnom prometu. Zakon

ne definira eksplicitno pojam vjerodostojne isprave. Pre a )ako a o par ič o postupku svojstvo vjerodostojne isprave imaju: javne isprave i druge isprave koje po posebnim

propisi a i aju z ačaj jav ih isprava, izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga, faktura, private

isprave na kojima je potpis obveznika ovjere od adlež og orga a, je i a, ček.

. ODLUKE I PRAVNI LIJEKOVI U OVRŠNOM POSTUPKU ?

Sud do osi dvije vrste odluka: rješe ja i zaključke. Rješe je se odlučuje o svi o i prav i situa iji a u koji a se u izvrš o postupku odlučuje o pravi a stra aka i drugi učes i i a. U o liku zaključka odluke se do ose u pita ji a koja se tiču upravlja ja postupkom.

Od redov ih prav ih lijekova izvrš i postupak poz aje: prigovore i žal u. Prigovor je isključivi prav i lijek koji se ulaže protiv rješe ja o izvrše ju. Bit a o ilježja prigovora su:

50

re o strativ ost, esuspe ziv ost i prekluziv ost. Ulaže se u prekluziv o roku od da a. Dva os ov a o lika: prigovor duž ika protiv rješe ja o izvrše ju i prigovor trećeg li a.

Duž ik ože prigovoro po ijati rješe je o izvrše ju iz svih o ih razloga koji spriječavaju

sprovođe je izvrše ja. Razlozi:

a) sud koji je do io rješe je o izvrše ju ije io adleža , b) edosta i koji se tiču pro es ih pretpostavki, c) koji se tiču legiti a ije stra aka,

d) nedostaci u pravnom aktu,

e) koji se tiču potraživa ja, f) koji se tiču pred eta i sredstava izvrše ja.

Do zadira ja u prav u sferu trećeg li a dolazi o da kada se eđu pred eti a izvrše ja duž ika alaze i takve stvari a koji a treće li e i a eko pravo stvarnopravnog ili

obligacijskog karaktera.

134. OBUSTAVA I ODLAGANJE OVRHE?

Do o ustave postupka dolazi iz svih o ih razloga koji sprječavaju provođe je ovrhe. Sud će uki uti rješe je o ovrhi i o ustaviti postupak kada utvrdi da je e adleža , da je ovrš a isprava pravo oć o uki uta, prei ače a, po ište a, da e postoji stvar a legiti a ija stra aka i da je ovrha predlože a a pred eti a koji su izuzeti iz ovrhe.

Odlaga je ovrhe je vrsta zastoja u ovrš o postupku, a postoji odlaga je ovrhe a prijedlog vjerov ika, a prijedlog duž ika, trećeg li a, jav og tužitelja.

. ŠTO JE PROTUOVRHA?

To je ustanova kojom se otklanjaju posljedice do kojih dolazi kada se ovrha provodi na

os ovu ovrš e isprave, a potraživa ja koju ta isprava sadrži već se ugasilo ili je odluka koju

ta isprava sadrži pravo oć o uki uta ili prei ače a.

. PROVOĐENJE OVRHE?

Postoje dvije vrste provođe ja ovrhe:

a) Ovrha radi ostvariva ja ovča ih potraživa ja,

Ovrha radi ostvariva ja e ovča ih potraživa ja.

51

. ŠTO SE I)U)IMA OD OVRHE?

a) Pokretne stvari stvari koje služe za do aći stvo, hra a I ogrijev za potre e duž ika za jese i, rad a I rasplod a stoka, oruđa za rad, alat, aši e, k jige, gotov

novac, ordeni, medalje, osobna pisma, pomagala za invalide).

b) Posebno su izuzeta od ovrhe pri a ja po os ovu zako skog uzdržava ja, pri a ja po os ovu ak ade štete astale z og aruše og zdravlja, pri a ja po os ovu

ak ade štete z og tjeles og ošteće ja . c) Pred et izvrše ja e ogu iti stvari izva pro eta, rud o lago I druga prirod a

bogastva.

138. POSTUPAK OSIGURANJA?

Potre a za osigura je prava koje se ostvaruje u pro esu pri avlja ja prav e zaštite ože astati od ah ako jegove povrede. Do oteža ja pri ud og ostvariva ja prava ože

doći uslijed okol osti koje a stra i duž ika asta u u tijeku par i e ili po je o oko ča ju, ali i u sa o postupku jegovog pri ud og ostvare ja. Stoga se or a a ovrš og prava, pored postupka ovrhe, regulira i postupak osigura ja. Nor a a se utvrđuju sredstava osiguranja i pretpostavke za njihovu primjenu. Kao sredstva osiguranja mogu se

pri ije iti sa o o a sredstva koja zako predviđa, a to su:

- založ o pravo a ekretnini

- prethodne mjere

- privremene mjere

a založ o pravo a ekret i i zas iva se pod sljedeći uvjeti a:

. da se radi o ovča o potraživa ju povjerio a

. da se to potraživa je dokazuje ovrš o ispravo

)alož o pravo a ekret i i zas iva se upiso . )a odlučiva je o prijedlogu za osigura je i za provođe je osigura ja adleža je sud koji vodu jav u knjigu za nekretninu. Upis

založ og prava a ekret i i sprječava duž ika da raspolaže to ekret i o .

Prethod e jere kao sredstvo osigura ja se pri je juju kad su ispu je e sljedeće pretpostavke:

- radi se o ovča o potraživa ju koje je utvrđe o odluko do aćeg orga a

- odluka još ije postala pravos až a ili izvrš a

52

- da povjerila uči i vjerojat o opas ost uslijed koje i se, da e a osigura ja, spriječilo ili z at o otežalo potraživa je

c) Privremene mjere se nalaze u supsidijarnom odnosu pre a drugi sredstvi a izvrše ja: mogu se primijeniti samo ako ne postoje uvjeti za primjenu prethodnih mjera. Njima se ne

zas iva založ o pravo, ego i je ilj da se očuva postojeće sta je u i ovi i duž ika radi osigura ja uduće ovrhe.