Godišnje izvješće 2014. - HRVATSKA NARODNA BANKAold.hnb.hr/publikac/godisnje/2014/h-god-2014-instrumenti-monetarne.pdf · GODIŠNJE IZVJEŠćE HNB-a • 2014. INSTRUMENTI MONETARNE

ISSN 1334-0093 (online)

God

išnje izvješće 2014.

Zag

reb

, sv

iban

j 201

5.

God

išnj

e iz

vješ

će 2

014.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE HNB-a • 2014.

Instrumenti monetarne politike i upravljanje

međunarodnim pričuvama


INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM PRIČUVAMA 41

Hrvatska narodna banka nastavila je u 2014. provoditi ek-spanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost bankovnog sustava, i poticati kreditiranje poduzeća otkupom obveznih blagajničkih zapisa od banaka. Istodobno je zadržana stabilnost tečaja domaće valute prema euru, što je, zbog visoke razine euroiziranosti, osnovni preduvjet financijske stabilnosti u zemlji.

Potkraj siječnja 2014. HNB je intervenirao na deviznom tržištu prodajom deviza poslovnim bankama u iznosu od 240,2 mil. EUR. Usmjeravanjem dijela deviznih priljeva od inozemnog zaduživanja države na tržište namirena je sezonski pojačana po-tražnja za devizama.

Iako je u 2014. deviznim transakcijama HNB-a ostvarena neto prodaja deviza u iznosu od 211,8 mil. EUR, čime je povu-čeno 1,6 mlrd. kuna primarnog novca, to nije utjecalo na visoku razinu kunske likvidnosti monetarnog sustava, koja se dodatno povećala tijekom 2014.

Likvidnost se djelomično povećala zbog otkupa obveznih blagajničkih zapisa od banaka kojim središnja banka potiče rast plasmana sektoru poduzeća, ali i zbog povrata neiskorištenih sredstava HBOR-a bankama na početku godine u iznosu od 1,6 mlrd. kuna zbog završetka Programa razvoja gospodarstva.

Kreditne institucije na računima za namiru prosječno su raspolagale sa 6,4 mlrd. kuna viška likvidnosti u 2014., što je za 1,4 mlrd. kuna više od prosjeka u 2013. godini.

Nominalni tečaj kune prema euru blago je oslabio u pr-vom tromjesečju, međutim već početkom travnja započela je aprecijacija domaće valute. U razdoblju od srpnja do prosinca tečaj je ponovno blago deprecirao, s povremenim i umjerenim kolebanjima. Prosječni tečaj kune prema euru u 2014. iznosio je 7,63 EUR/HRK.

U studenome 2014. ukinuto je 100%-tno izdvajanje devi-znog dijela obvezne pričuve obračunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od prav-nih osoba u posebnom odnosu prema banci. Time je udio devi-zne obvezne pričuve koja se izdvaja na račun kod HNB-a izjed-načen za sve devizne izvore. Devizna obvezna pričuva banaka izdvojena na račun kod HNBa smanjila se stoga približno za 80 mil. EUR, a za isti se iznos povećao dio obvezne pričuve koji banke održavaju na računima u inozemstvu.

Zbog povoljne razine likvidnosti prekonoćna kamatna sto-pa na međubankovnom tržištu i kamatne stope na aukcijama trezorskih zapisa MF-a zadržale su se na niskim razinama.

2.1.1. Operacije na otvorenom tržištu

Operacije na otvorenom tržištu odnose se na kupnju ili pro-daju određene imovine (vrijednosni papiri, devize i sl.) na finan-cijskom tržištu. Središnja banka provodi operacije na otvore-nom tržištu na vlastitu inicijativu prema unaprijed objavljenom rasporedu ili u bilo koje vrijeme koje sama odredi, uz dobrovolj-no sudjelovanje kreditnih institucija. Operacijama na otvorenom

2.1. Instrumenti monetarne politike u 2014.

tržištu središnja banka utječe na likvidnost bankarskog sustava i kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu kontrolirajući cijenu i/ili količinu ponude primarnog novca (novac na računi-ma banaka kod središnje banke). Kupnjom imovine od banaka središnja banka povećava likvidnost u sustavu i utječe na pad kamatnih stopa na tržištu, dok se prodajom imovine bankama postižu suprotni učinci.

Operacije na otvorenom tržištu mogu se provoditi kao:1. povratne (engl. reverse) operacije, što znači da se isto-

dobno dogovara transakcija kupnje (prodaje) imovine na tekući datum i transakcija povratne prodaje (kupnje) iste imovine na unaprijed utvrđeni budući datum; u tom slučaju razlika između kupovne i prodajne cijene čini cije nu korištenja novčanih sredstava u razdoblju traja-nja operacije, koja se u većini slučajeva iskazuje u obliku nominalne kamatne stope i utječe na kretanje ostalih ka-matnih stopa na tržištu i

2. konačne (engl. outright) operacije, što znači da se do-govara transakcija kupnje (prodaje) imovine bez obveze povratne prodaje (kupnje), odnosno transakcija je ko-načna nakon namire u prvom koraku; u tom se slučaju kamatna stopa ne ugovara, ali se na nju utječe količinom kupljene (prodane) imovine.

S obzirom na visoku razinu likvidnosti Hrvatska narod-na banka provela je u 2014. jednu konačnu operaciju (prodaja 240,2 mil. EUR krajem siječnja). Ostale operacije, bilo povratne bilo konačne, tijekom 2014. nisu korištene, ni za povećanje ni za smanjivanje likvidnosti.

Bez obzira na učestalost provođenja operacija na otvore-nom tržištu ponuda novčanih sredstava određena autonomnim činiteljima u prosjeku je porasla za 1,2 mlrd. kuna, na razinu od oko 41,1 mlrd. kuna i podržavala je visoku razinu likvidnosti u sustavu. S druge strane, potražnja za novčanim sredstvima određena obveznom pričuvom i viškom likvidnosti također je porasla, pri čemu je u strukturi potražnje najveći porast ostva-ren zbog rasta viška likvidnosti.

Tijekom 2014. prosječan dnevni višak likvidnosti ostvaren je u iznosu od 6,4 mlrd. kuna, što je za 1,4 mlrd. kuna više od prosjeka u 2013. godini. Razine prosječnoga dnevnog viška li-kvidnosti ostvarivane su u rasponu od najniže 4,1 mlrd. kuna u razdoblju održavanja koje je počelo u kolovozu 2014. do najviše 8,3 mlrd. kuna, koliko je ostvareno u razdoblju koje je počelo u siječnju 2014.

Na povećanje likvidnosti utjecalo je povećanje ponude nov-čanih sredstava određene autonomnim činiteljima zbog povrata kredita HBOR-a bankama početkom 2014. godine u iznosu od 1,6 mlrd. kuna zbog završetka Programa razvoja gospodarstva. Osim toga, na povećanje likvidnosti djelovao je i otkup obveznih blagajničkih zapisa HNB-a od banaka kojim središnja banka potiče rast plasmana sektoru poduzeća.

Nominalni je tečaj kune prema euru u 2014. bio relativno stabilan s povremenim kolebanjima, koja su bila slabije izražena


42 INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM PRIČUVAMA

nego u prethodnoj godini.Početkom godine tečaj je deprecirao pa je HNB interve-

nirao na deviznom tržištu kako bi ublažio intenzitet slabljenja domaće valute, nakon čega se tečaj kune stabilizirao. Početkom drugog tromjesečja počela je aprecijacija domaće valute, čemu je uvelike pridonio priljev deviza povezan s dolascima stranih turista za uskrsne blagdane.

U srpnju i tijekom prvih desetak dana kolovoza tečaj kune prema euru deprecirao je, iako se bilježio uobičajen sezonski priljev deviza. U spomenutom je razdoblju zabilježena pojača-na potražnja pravnih osoba za devizama povezana s povećanim obujmom dospjelih terminskih ugovora zaključenih s bankama. U nastavku kolovoza domaća je valuta pretežno jačala, pa se tečaj vratio na razinu ostvarenu krajem srpnja.

Nominalni je tečaj kune prema euru u listopadu i studeno-me ponovno deprecirao u uvjetima rasta potražnje pravnih oso-ba za devizama i dosegnuo najvišu razinu u 2014., od 7,673128 kuna za jedan euro krajem studenoga. U prosincu je tečaj kune

%

Izvor: HNB

Slika 2.4. Prekonoćna kamatna stopa

1/13

.

2/13

.

3/13

.

4/13

.

5/13

.

6/13

.

7/13

.

8/13

.

9/13

.

10/1

3.

11/1

3.

12/1

3.

1/14

.

2/14

.

3/14

.

4/14

.

5/14

.

6/14

.

7/14

.

8/14

.

9/14

.

10/1

4.

11/1

4.

12/1

4.

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

0,0

3,0

EUR/

HRK

Izvor: HNB

Slika 2.3. Srednji tečaj EUR/HRK

1/14

.

7,57

7,59

7,61

7,63

7,65

7,67

2/14

.

3/14

.

4/14

.

5/14

.

6/14

.

7/14

.

8/14

.

9/14

.

10/1

4.

11/1

4.

12/1

4.

7,55

7,69

prema euru blago ojačao, te je na kraju godine iznosio 7,66 EUR/HRK.

Zbog povoljne kunske likvidnosti bankovnog sustava pre-konoćna kamatna stopa zadržala se tijekom cijele godine na niskim razinama. Prosječna razina i kolebljivost prekonoćne kamatne stope ostvarene tijekom 2014. bile su manje nego u 2013. Prekonoćna kamatna stopa kretala se tijekom 2014. u rasponu od 0,01% do 0,73%, za razliku od 2013., kad je bila unutar raspona od 0,10% do 2,60%. Stoga je koeficijent va-rijacije te stope iznosio 35,96%, za razliku od 2013., kada je iznosio 63,81%.

2.1.2. Stalno raspoložive mogućnosti

Tijekom 2014. nije bilo korištenja stalno raspoloživih mo-gućnosti.

Kamatnom stopom koju HNB obračunava na sredstva nov-čanog depozita utvrđuje se donja granica kamatnog raspona na

0

5

10

15

20

25

30

35

40

50

45

Izvor: HNB

Slika 2.1. Ponuda i potražnja za likvidnošćuprosječno stanje u razdobljima održavanja obvezne pričuve

mlrd

. HRK

Obvezna pričuva i OBZProsječni dnevni višak likvidnostiPonuda likvidnosti

8/1/

14. –

11

/2/1

4.

12/2

/14.

–

11/3

/14.

12/3

/14.

–

8/4/

14.

9/4/

14. –

13

/5/1

4.

14/5

/14.

–

10/6

/14.

11/6

/14.

–

8/7/

14.

9/7/

14. –

12

/8/1

4.

13/8

/14.

–

9/9/

14.

10/9

/14.

–

8/10

/14.

9/1/

14. –

11

/11/

14.

12/1

1/14

. –

9/12

/14.

10/1

2/14

. –13

/1/1

5.

0

1

2

3

4

5

6

7

9

8

Izvor: HNB

Slika 2.2. Prosječni višak likvidnosti u razdoblju održavanja obvezne pričuvepo razdobljima održavanja

mlrd

. HRK

8/1/

14. –

11/2

/14.

12/2

/14.

–

11/3

/14.

12/3

/14.

–

8/4/

14.

9/4/

14. –

13

/5/1

4.

14/5

/14.

–

10/6

/14.

11/6

/14.

–

8/7/

14.

9/7/

14. –

12

/8/1

4.

13/8

/14.

–

9/9/

14.

10/9

/14.

–

8/10

/14.

9/10

/14.

–

11/1

1/14

.

12/1

1/14

. –

9/12

/14.

10/1

2/14

. –

13/1

/15.


43INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM PRIČUVAMA

0

5

10

15

20

25

30

40

35

Izvor: HNB

Slika 2.5. Pregled ukupnoga kunskog dijela obvezne pričuvestanje u razdoblju održavanja

mlrd

. HRK

Obračunati devizni dio obvezne pričuve koji se izvršava u kunamaObračunati kunski dio obvezne pričuve

1/14

.

2/14

.

3/14

.

4/14

.

5/14

.

6/14

.

7/14

.

8/14

.

9/14

.

10/1

4.

11/1

4.

12/1

4.

novčanom tržištu i u 2014. iznosila je 0,0% godišnje. Dospijeće je novčanog depozita prekonoćno, s rokom povrata bankama na početku sljedećega radnog dana. Sredstva koja banka položi u obliku novčanog depozita kod HNB-a ne uključuju se u održa-vanje obvezne pričuve, a središnja banka ima i diskrecijsko pra-vo privremenog ili trajnog uskraćivanja mogućnosti polaganja novčanog depozita.

Kamatnom stopom na lombardni kredit utvrđuje se gor-nja granica kamatnog raspona na novčanom tržištu, koja je u 2014. iznosila 5,0% godišnje. Lombardni kredit koristi se na zahtjev banke ili automatskim odobrenjem u slučaju nevraćanja unutardnevnoga kredita na kraju radnog dana. Banke su obve-zne lombardni kredit vratiti sljedećega radnog dana. HNB ima diskrecijsko pravo privremenog ili trajnog uskraćivanja moguć-nosti korištenja lombardnog kredita.

2.1.3. Obvezna pričuva

U studenome 2014. ukinuto je 100%-tno izdvajanje devi-znog dijela obvezne pričuve obračunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od prav-nih osoba u posebnom odnosu prema banci.

Time je HNB spustio stopu obveznog izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve na sredstva nerezidenata i devizna sred-stva primljena od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci sa 100% na 60%, čime je udio devizne obvezne priču-ve koji se izdvaja na račun HNB-a izjednačen za sve devizne izvore.

Stoga se devizna obvezna pričuva banaka izdvojena na ra-čun kod HNB-a smanjila za oko 600 mil. kuna, a za isti se iznos povećao dio obvezne pričuve koji banke održavaju na računima u inozemstvu.

Kunski i devizni dio obvezne pričuveOsnovica za obračun obvezne pričuve sastoji se od kun-

skog i deviznog dijela. Od obračunatoga deviznog dijela obve-zne pričuve 75% uključuje se u obračunati kunski dio i izvršava

u kunama. Jedan dio obvezne pričuve izdvaja se na poseban ra-čun kod HNB-a, a drugi se može održavati prosječnim dnevnim stanjima računa likvidnih potraživanja.

Kunski dio osnovice obvezne pričuve većinom se sastoji od primljenih depozita u kunama i kunama s valutnom klauzulom. Najniža razina u 2014. zabilježena je u ožujku, u iznosu od 102,4 mlrd. kuna. U rujnu je taj dio osnovice dosegnuo najvišu razinu u 2014., te je iznosio 107,7 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini ostvareno je povećanje kunskog dijela osnovice za 0,6%.

Devizni dio osnovice obvezne pričuve, koji se većinom sa-stoji od primljenih depozita u devizama, u 2014. smanjio se za 0,7%. Najniža razina, od 203,8 mlrd. kuna, ostvarena je u srp-nju, a najviša, od 209,9 mlrd. kuna, u ožujku.

Najviša razina kunskog dijela obvezne pričuve, od 31,7 mlrd. kuna, ostvarena je u listopadu, a najniža razina, od 30,8 mlrd. kuna, u kolovozu. Od siječnja do prosinca kunski se dio obvezne pričuve smanjio za 0,1%.

Devizni dio obvezne pričuve u siječnju je iznosio 6,3 mlrd. kuna, što je ujedno bila i najviša razina u 2014. Najniža ra-zina, od 6,1 mlrd. kuna, ostvarena je u kolovozu. U skladu s kretanjem deviznog dijela osnovice u razdoblju od siječnja do prosinca smanjio se i devizni dio obvezne pričuve, i to za 1,0%.

2.1.4. Ostali instrumenti

Minimalno potrebna devizna potraživanjaMinimalno potrebna devizna potraživanja instrument su

održavanja devizne likvidnosti banaka i iznosila su 17% devi-znih obveza u 2014.

Obveza je održavanja propisanog postotka dnevna, a likvid-nim se deviznim potraživanjima smatraju devizna potraživanja (osim potraživanja po kreditima) s preostalim rokom dospijeća do tri mjeseca. U razdoblju od 16. kolovoza 2013. do 12. veljače 2015. devizna potraživanja obuhvaćaju i trezorski zapis Mini-starstva financija izdan u kolovozu 2013.

Postotak pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživa-njima u 2014. kretao se između 19,46% na dan 30. svibnja i

0

1

2

3

4

5

6

8

7

Izvor: HNB

Slika 2.6. Pregled ukupnoga deviznog dijela obvezne pričuvestanje u razdoblju održavanja

mlrd

. HRK

1/14

.

2/14

.

3/14

.

4/14

.

5/14

.

6/14

.

7/14

.

8/14

.

9/14

.

10/1

4.

11/1

4.

12/1

4.



25,47% na dan 30. rujna. Postotak pokrivenosti na kraju godine iznosio je 22,27%.

Unutardnevni kreditTijekom cijele 2014. unutardnevni kredit koristio se ukup-

no petnaest dana, u prosječnom iznosu od 320,9 mil. kuna. Unutardnevni kredit je instrument platnog prometa koji

služi boljoj protočnosti platnih transakcija tijekom radnog dana. Banke se unutardnevnim kreditom mogu koristiti svakodnevno u obliku limita na računu za namiru, pri čemu je limit visina dopuštenoga negativnog stanja na računu za namiru. Kredit je kolateraliziran identičnom vrstom kolaterala koji se rabi za odobravanje lombardnoga kredita i odobrava se u iznosu koji je jednak vrijednosti financijskog osiguranja umanjenoj za koefi-cijent nadoknade.

Nevraćeni unutardnevni kredit na kraju radnog dana auto-matski se smatra zahtjevom za odobrenje lombardnoga kredita, i to u iznosu negativnog stanja na računu za namiru. Uskraćivanje mogućnosti korištenja, odnosno ograničenje iznosa lombardno-ga kredita automatski podrazumijeva identična ograničenja u mogućnosti korištenja unutardnevnoga kredita. Na sredstva ko-rištenoga unutardnevnoga kredita HNB ne zaračunava kamate.

Obvezni blagajnički zapisi HNB-aU prosincu 2013. kreditne institucije upisale su trogodišnje

obvezne blagajničke zapise u visini kunskih sredstava oslobođe-nih spuštanjem stope obvezne pričuve s 13,5% na 12% u iznosu od 3,9 mlrd. kuna.

Hrvatska narodna banka svakoga posljednjega radnog da-na u mjesecu prijevremeno otkupljuje od banaka dio upisanih obveznih blagajničkih zapisa u iznosu od 50% porasta plasmana banaka domaćim nefinancijskim poduzećima. Porast plasmana utvrđuje se kao pozitivna razlika između stanja plasmana do-maćim nefinancijskim poduzećima na posljednji dan u mjesecu prije mjeseca otkupa i stanja na posljednji dan u mjesecu koji mu prethodi.

Ako je razlika između stanja plasmana iz prethodnog stavka

%

0

40

80

120

160

200

240

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

26

Izvor: HNB

Slika 2.7. Minimalna devizna likvidnostna kraju mjeseca

mlrd

. HRK

Devizna potraživanja – lijevo Devizne obveze – lijevoPostotak pokrivenosti – desno

31/1

/14.

28/2

/14.

31/3

/14.

30/4

/14.

30/5

/14.

30/6

/14.

31/7

/14.

29/8

/14.

30/9

/14.

31/1

0/14

.

28/1

1/14

.

31/1

2/14

.

%

0

1

2

3

4

5

6

7

Izvor: HNB

Slika 2.8. Kamatni raspon i prekonoćna kamatna stopa

Prekonoćna kamatna stopa Stopa na lombardni kreditStopa na prekonoćni depozit

2/1/

14.

Vagana repo stopa

23/1

/14.

13/2

/14.

6/3/

14.

27/3

/14.

17/4

/14.

8/5/

14.

29/5

/14.

19/6

/14.

10/7

/14.

31/7

/14.

21/8

/14.

11/9

/14.

2/10

/14.

23/1

0/14

.

13/1

1/14

.

4/12

/14.

25/1

2/14

.

negativna, banka je dužna na dan prijevremenog otkupa obve-znih blagajničkih zapisa ponovo upisati ranije otkupljene ob-vezne blagajničke zapise u iznosu od 50% negativne razlike plasmana, ali ne više od neto kumulativnog iznosa ranije ot-kupljenih obveznih blagajničkih zapisa. Pod neto kumulativnim iznosom ranije otkupljenih obveznih blagajničkih zapisa smatra se razlika između ukupno otkupljenih i ukupno ponovo upisa-nih obveznih blagajničkih zapisa na dan prijevremenog otkupa obveznih blagajničkih zapisa.

Na upisane obvezne blagajničke zapise Hrvatska narodna banka ne obračunava kamate.

Obvezni blagajnički zapisi ispisani su u 2014. u neto iznosu od 0,4 mlrd. kuna, te je njihovo stanje na kraju godine iznosilo 3,2 mlrd. kuna.

2.1.5. Korištenje posljednjeg utočišta likvidnosti

U 2014. banke nisu koristile kratkoročni kredit za likvidnost.Kratkoročni kredit za likvidnost odobrava se uz financijsko

osiguranje u obliku repo transakcije (repo kredita) ili kredita uz zalog. Kredit se može koristiti najviše dvanaest mjeseci. Ka-matna stopa za korištenje kratkoročnog kredita za likvidnost jednaka je stopi koja se naplaćuje na lombardni kredit uvećanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje korištenja kreditom do tri mjeseca, odnosno uvećanoj za jedan postotni bod za razdoblje korištenja kredita dulje od tri mjeseca.

HNB može na temelju pisanog zahtjeva banke za koju se ocijeni da ima likvidnosnih poteškoća posebnim rješenjem gu-vernera HNB-a banci odobriti smanjenje obveze održavanja i/ili izdvajanja ukupne obvezne pričuve, pri čemu je kamatna stopa jednaka:

– kamatnoj stopi koja se naplaćuje za korištenje lombar-dnoga kredita uvećanoj za 1 postotni bod za razdoblje trajanja posebnih uvjeta do tri mjeseca odnosno

– kamatnoj stopi koja se naplaćuje za korištenje lombar-dnoga kredita uvećanoj za 2 postotna boda za razdoblje trajanja posebnih uvjeta dulje od tri mjeseca.



2.1.6. Kamatne stope i naknade Hrvatske narodne banke

Kamatne stope na stalno raspoložive mogućnosti čine kamatni raspon koji bi trebao ograničavati raspon kretanja

prekonoćne kamatne stope na novčanom tržištu. Gornju gra-nicu kamatnog raspona čini kamatna stopa na lombardni kre-dit, koja je iznosila 5,0%. Donju granicu čini kamatna stopa na prekonoćni novčani depozit kod HNB-a, koja je iznosila 0,0% godišnje. Za sredstva obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

2.2. Upravljanje međunarodnim pričuvama

Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuva-ma Republike Hrvatske, koje su, na temelju Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dio bilance središnje banke. Način upravljanja pričuvama prilagođen je utvrđenoj monetarnoj i deviznoj politi-ci, pri čemu se u upravljanju međunarodnim pričuvama središ-nja banka rukovodi prije svega načelima likvidnosti i sigurnosti. Međunarodne pričuve RH čine sva potraživanja i novčanice u konvertibilnoj stranoj valuti te sredstva u posebnim pravima vu-čenja.

2.2.1. Institucionalni i organizacijski okvir upravljanja međunarodnim pričuvama

Savjet HNB-a određuje strategiju i politiku upravljanja me-đunarodnim pričuvama te odobrava strateški okvir upravljanja rizicima. Komisija za upravljanje međunarodnim pričuvama ra-zvija strategije ulaganja međunarodnih pričuva u skladu s ci-ljevima i kriterijima koje je postavio Savjet HNB-a te donosi taktičke odluke u upravljanju međunarodnim pričuvama, vodeći računa prije svega o tržišnim uvjetima. Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama zadužena je za ulaganje i održavanje likvidnosti međunarodnih pričuva na dnevnoj razini, za uprav-ljanje rizicima te za izradu izvještaja za Komisiju i Savjet.

Načela upravljanja međunarodnim pričuvama i rizici u upravljanju međunarodnim pričuvama

Središnja banka upravlja međunarodnim pričuvama Repu-blike Hrvatske na osnovi načela likvidnosti i sigurnosti ulaganja (članak 19. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci). Pritom odr-žava visoku likvidnost pričuva i primjerenu izloženost rizicima te, uz dana ograničenja, nastoji ostvariti povoljne stope povrata svojih ulaganja.

Rizici prisutni u upravljanju međunarodnim pričuvama ponajprije su financijski rizici, dakle kreditni, kamatni i valut-ni rizik, ali pozornost se pridaje i likvidnosnom i operativnom riziku. HNB ograničava izloženost kreditnom riziku ulaga-njem u obveznice država visokoga rejtinga, u kolateralizirane i nekolateralizirane depozite financijskih institucija visokoga kreditnog rejtinga te postavljanjem ograničenja maksimalne izloženosti kod svake kategorije ulaganja. Kamatni rizik, od-nosno rizik pada vrijednosti portfelja međunarodnih pričuva zbog mogućeg porasta kamatnih stopa, kontrolira se primje-nom tzv. referent nih portfelja (engl. benchmark portfolios) kao

i ulaganjem dijela međunarodnih pričuva u portfelj koji se drži do dospijeća. Valutni rizik proizlazi iz fluktuacije međuvalut-nih odnosa između kune i eura te između kune i američkog dolara. Likvidnosni rizik kontrolira se ulaganjem pričuva u la-ko utržive obveznice te djelomično u depozitne instrumente s kratkim dospijećem. Operativni rizik kontrolira se strogim razdjeljivanjem funkcija i odgovornosti, točno propisanim me-todologijama i procedurama te redovitim unutarnjim i vanj-skim revizijama.

Način upravljanja međunarodnim pričuvamaPrema Odluci o upravljanju međunarodnim pričuvama Hr-

vatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama na dva načina, u skladu s vlastitim odrednicama i u skladu s pre-uzetim obvezama, ovisno o načinu formiranja međunarodnih pričuva.

Dijelom međunarodnih pričuva koji je formiran definitiv-nim otkupom deviza od banaka i MF-a, na osnovi članstva u MMF-u te iz prihoda od ulaganja međunarodnih pričuva i dru-ge imovine koja pripada HNB-u, HNB upravlja u skladu s vla-stitim odrednicama.

Drugim dijelom pričuva, koji se sastoji od sredstava Mini-starstva financija, sredstava na osnovi repo ugovora s bankama, na osnovi swap intervencija na domaćem deviznom tržištu te na osnovi članstva u MMF-u i druge imovine koja je vlasništvo drugih pravnih osoba, HNB upravlja u skladu s preuzetim ob-vezama, a radi zaštite od valutnog i kamatnog rizika.

Sredstvima na osnovi izdvojene devizne obvezne pričuve HNB upravlja u skladu s valutnom strukturom preuzetih obve-za, dok ročnost ulaganja može biti različita od ročnosti preu-zetih obveza.

Dio međunarodnih pričuva kojim HNB upravlja u skladu s vlastitim odrednicama može se držati u portfeljima za trgovanje i u portfeljima koji se drže do dospijeća (engl. held-to-maturity). Portfelji za trgovanje sadržavaju financijske instrumente namije-njene trgovanju i važni su za održavanje dnevne likvidnosti me-đunarodnih pričuva. Minimalna dnevna likvidnost i instrumenti ulaganja portfelja za trgovanje namijenjeni održavanju dnevne likvidnosti određeni su odlukom guvernera. Portfelji za trgo-vanje vrednuju se po tržišnoj (fer) vrijednosti kroz izvještaj o dobiti. Portfelji koji se drže do dospijeća obuhvaćaju vrijednosne papire s fiksnim isplatama i fiksnim dospijećem koje HNB drži do dospijeća, a vrednuju se po amortiziranom trošku.



U terminologiji izvješćivanja o međunarodnim pričuvama HNB-a upotrebljavaju se još pojmovi bruto i neto pričuve. Pod pojmom bruto pričuva podrazumijevaju se ukupne međunarod-ne pričuve. Neto pričuve obuhvaćaju dio pričuva kojim HNB upravlja u skladu s vlastitim odrednicama.

2.2.2. Međunarodne pričuve HNB-a u 2014.

Izvještajnu 2014. godinu obilježili su globalni pad prinosa na državne obveznice, veliki pad cijene nafte krajem godine, kao i posljedično smanjenje inflatornih očekivanja te razilaženje američke i europske monetarne politike. ESB je, nastojeći po-taknuti gospodarski rast i rast stope inflacije u eurozoni, spu-stio svoju depozitnu stopu u negativno područje, što je zajedno s očekivanjem još ekspanzivnije monetarne politike dovelo do pada i kamatnih stopa na eurske depozite i prinosa na eurske državne obveznice na razine ispod nule.

Ukupne međunarodne pričuve HNB-a na dan 31. prosin-ca 2014. iznosile su 12.687,44 mil. EUR, što je za 219,89 mil. EUR, tj. 1,7% manje u odnosu na njihovo stanje posljednjeg dana 2013., kad su iznosile 12.907,34 mil. EUR.

Osnovni činitelji promjene ukupnih međunarodnih pričuva u 2014. bili su otkup deviza od Ministarstva financija, prodaja deviza Europskoj komisiji, i prodaja deviza bankama putem in-tervencija, zatim porast tečaja dolara te zarada ostvarena uprav-ljanjem pričuvama.

Neto međunarodne pričuve, u koje nisu uključeni devizna obvezna pričuva, SDR-i kod MMF-a, sredstva Europske komi-sije, kao ni sredstva Ministarstva financija, uvećane su u 2014. za 141,11 mil. EUR, tj. za 1,3%, s razine od 10.537,89 mil. EUR na 10.678,99 mil. EUR.

Ukupan promet HNB-a na deviznom tržištu u 2014. Hrvatska narodna banka tijekom 2014. na domaćem je de-

viznom tržištu kupovala devize od MF-a, dok je devize prodava-la bankama u RH, Europskoj komisiji i MF-u. HNB je ukupno otkupio 420,64 mil. EUR, a prodao 632,43 mil. EUR pa je u ukupnosti ostvarena neto prodaja u iznosu od 211,79 mil. EUR. Na taj je način iz optjecaja povučeno 1.648,11 mil. kuna.

Prodaja deviza bankama iznosila je 240,20 mil. EUR (in-tervencija iz veljače), dok otkupa deviza od banaka nije bilo.

Europskoj komisiji prodano je 392,22 mil. EUR. HNB je od MF-a u 2014. otkupio 420,64 mil. EUR, a pro-

dao MF-u 0,01 mil. EUR.

Tablica 2.1. Mjesečno kretanje međunarodnih pričuva HNB-ana kraju razdoblja, u milijunima eura

Mjesec Ukupne pričuve Neto pričuve

Prosinac 2013. 12.907,34 10.537,89

Siječanj 2014. 12.892,87 10.588,61

Veljača 2014. 12.569,59 10.330,01

Ožujak 2014. 12.099,86 10.321,10

Travanj 2014. 11.680,23 10.312,95

Svibanj 2014. 13.016,35 10.359,42

Lipanj 2014. 12.334,55 10.498,47

Srpanj 2014. 12.387,54 10.495,95

Kolovoz 2014. 12.418,84 10.529,17

Rujan 2014. 12.115,64 10.617,00

Listopad 2014. 12.640,57 10.607,95

Studeni 2014. 12.473,82 10.620,93

Prosinac 2014. 12.687,44 10.678,99

Razlika XII. 2014. – XII. 2013. –219,89 141,11

Izvor: HNB

Tablica 2.2. Ukupan promet HNB-a na deviznom tržištu od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. prema tečaju na dan valute, u milijunima

Kupnja (1) Prodaja (2) Razlika (1 – 2)

EUR HRK EUR HRK EUR HRK

Domaće banke 0,00 0,00 240,20 1.836,27 –240,20 –1.836,27

Europska komisija 0,00 0,00 392,22 2.995,50 –392,22 –2.995,50

Ministarstvo financija 420,64 3.183,73 0,01 0,06 420,63 3.183,67

Ukupno 420,64 3.183,73 632,43 4.831,84 –211,79 –1.648,11

Izvor: HNB

Struktura ulaganja međunarodnih pričuvaHNB ulaže sredstva kod financijskih institucija i država

najvišega kreditnog rejtinga, a ocjena kreditne sposobnosti te-melji se na rejtinzima koje su objavile međunarodne agencije za procjenu rejtinga (Moody’s, Standard & Poor’s i FitchRatings) te na temelju interno razvijenog modela procjene kreditne spo-sobnosti.

Ulaganja kod pojedinih financijskih institucija i zemalja ograničena su, čime se kreditni rizik diversificira.

Najveći dio deviznih portfelja HNB-a ulaže se u državne vrijednosne papire odabranih zemalja, depozite kod inozemnih komercijalnih banaka i u instrumente međunarodnih financij-skih institucija.

U usporedbi s krajem prosinca 2013. povećao se udio ula-ganja u državne vrijednosne papire, u depozite kod banaka i u depozite kod međunarodnih financijskih institucija (MFI), dok su smanjeni udjeli ulaganja u obratne repo ugovore, u depozite kod središnjih banaka i u vrijednosne papire međunarodnih fi-nancijskih institucija. Na promjenu strukture ulaganja utjecali su smirivanje krize na europskom tržištu i niže kamatne stope Europske središnje banke. Naime, niže ESB-ove stope uzrok su negativnih kamatnih stopa na depozite kod pojedinih središnjih banaka i pada stopa na obratne repo sporazume na razinu blizu ili ispod nule.



Na posljednji dan 2014. godine gotovo 60% ulaganja uku-pnih međunarodnih pričuva HNB-a nalazilo se unutar dva naj-viša ranga kreditnog rejtinga ili je bilo uloženo u efektivni strani novac u trezoru HNB-a ili u BIS te MMF.

Valutna struktura međunarodnih pričuvaUdio eura u ukupnim međunarodnim pričuvama na dan

31. prosinca 2014. iznosio je 79,83%, odnosno smanjen je u usporedbi s krajem 2013., kada je iznosio 81,34%. Na niži udio eura krajem 2014. godine utjecalo je taktičko povećanje udjela dolara u neto međunarodnim pričuvama i manji iznos eura na računu MF-a kod HNB-a.

Udio američkog dolara, koji je na kraju 2013. u ukupnim međunarodnim pričuvama iznosio 16,02%, u istom je razdoblju

Tablica 2.3. Struktura ulaganja međunarodnih pričuva na dan 31. prosinca 2014.u postocima

Ulaganja 31. XII. 2014. 31. XII. 2013.

Neto pričuve

Ukupne pričuve

Neto pričuve

Ukupne pričuve

1. Države

Državne obveznice 73,38 61,76 66,66 54,42

Obratni repo ugovori 0,00 4,54 3,82 14,42

Središnje banke 4,04 3,56 5,48 7,96

Osigurane obveznice 1,21 1,02 1,95 1,60

2. Međunarodne financijske institucije

Depoziti 0,31 3,13 0,28 3,02

Vrijednosni papiri 6,57 5,53 9,30 7,59

Obratni repo ugovori 1,03 0,93 4,74 4,65

3. Banke

Depoziti 11,50 17,49 1,71 1,40

Vrijednosni papiria 1,97 2,04 6,06 4,95

Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00a Odnosi se na vrijednosne papire banaka za čija izdanja jamče njemačke savezne zemlje.Izvor: HNB

Izvor: HNB

Slika 2.10. Valutna struktura ukupnih međunarodnih pričuva31. prosinca 2014.

79,83%

17,29%

2,87%

0,01%

EUR USD SDR Ostale valute

–1000

1500

–500

0

500

1000

UkupnoIntervencije s EK-om – neto

Intervencije s MF-om – netoIntervencije s bankama – neto

Godina Banke MF EK

2000. 115,97 319,90 0,00

2001. 433,95 544,24 0,00

2002. 452,82 194,34 0,00

2003. –353,80 474,70 0,00

2004. 510,20 –87,00 0,00

2005. 670,80 –342,65 0,00

2006. 1.203,97 –440,10 0,00

2007. 839,00 –173,70 0,00

2008. –11,50 185,91 0,00

2009. 324,78 570,44 0,00

2010. 13,60 5,91 0,00

2011. –419,40 966,54 0,00

2012. –666,30 770,21 0,00

2013. –214,90 625,66 –69,44

2014. –240,20 420,63 –392,22

Izvor: HNB

Slika 2.9. Devizne intervencije HNB-a s bankama, EK-om i MF-om, u neto iznosima, od 2000. do 2014., u milijunima eura

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvećan, pa je na posljednji dan 2014. iznosio 17,29%. Na veći udio dolara utjecalo je povećano ulaganje u tu valutu u neto me-đunarodnim pričuvama u vrijeme njegova porasta, a sve unutar dopuštenog raspona odstupanja od zadane valutne strukture neto međunarodnih pričuva. Američki je dolar u 2014. ojačao u odnosu na euro za 13,22%, što je najveći godišnji porast od 2005.

Udio SDR-a također je povećan, i to s 2,64% na 2,87% ukupnih međunarodnih pričuva, zbog jačanja SDR-a prema euru.

Tečajne razlike deviznih portfelja HNB-a u 2014. Financijski rezultat središnjih banaka pa tako i Hrvatske

narodne banke određen je veličinom i strukturom imovine i obveza. Hrvatska narodna banka ubraja se u skupinu banaka s visokim udjelom međunarodnih pričuva u svojoj imovini (akti-vi). S 31. prosinca 2014. udio ukupnih međunarodnih pričuva u aktivi HNB-a iznosio je visokih 99,99%, dok je najveći dio



pasive nominiran u kunama. Posljedica takve valutne strukture aktive i pasive jest, između ostalog, velika izloženost HNB-a valutnom riziku, tj. riziku promjene cijena valuta u kojima su nominirana ulaganja u odnosu na izvještajnu valutu – ku-nu. Tečajne razlike zbog fluktuacija tečajeva eura prema kuni i američkog dolara prema kuni izravno utječu na računovod-stveni obračun prihoda i rashoda iskazan u kunskom Izvještaju o dobiti HNB-a.

Tečaj eura prema kuni porastao je u 2014. s razine od 7,638 na 7,661 (0,31%), te su tako na osnovi eurskog portfelja HNB-a pozitivne nerealizirane tečajne razlike iznosile 217,2 mil. kuna. Američki je dolar u istom razdoblju prema kuni ojačao s 5,549 na 6,302, odnosno čak za 13,57%. Stoga su na osnovi dolar-skog portfelja u 2014. zabilježene pozitivne nerealizirane tečajne razlike, i to u iznosu od 1.983,2 mil. kuna. Realizirane tečajne razlike, na temelju intervencija HNB-a, u izvještajnom su razdo-blju iznosile +18,2 mil. kuna.

U cjelini je na osnovi promjene tečajeva (prije svega ame-ričkog dolara prema kuni i eura prema kuni) te na temelju re-aliziranih tečajnih razlika zbog intervencija HNB-a u izvještaj-nom razdoblju zabilježen ukupan tečajni dobitak od 2.218,6 mil. kuna.

Pozitivne nerealizirane tečajne razlike, tj. neto dobit s osno-ve usklađivanja vrijednosti pozicija bilance stanja s promjenama tečaja, u iznosu od 2.200,4 mil. kuna, prenosi se u opće pričuve središnje banke i služi, između ostalog, kao rezerva za budu-ća moguća nepovoljna kretanja tečajeva valuta međunarodnih pričuva.

Rezultati i analiza upravljanja deviznim portfeljima HNB-a u 2014.

Američka središnja banka tijekom prvog polugodišta 2014. nije mijenjala svoju ključnu kamatnu stopu, koja se i na-dalje kretala u rasponu od 0,00% do 0,25%, koliko iznosi još od kraja 2008. Odbor za otvoreno tržište američke središnje banke (engl. Federal Open Market Committee, FOMC) zapo-čeo je sa smanjivanjem vrijednosti programa otkupa državnih i

hipotekarnih obveznica u prosincu 2013. te je, u skladu s oče-kivanjima, program u listopadu 2014. sveden na nulu. Proces smanjivanja te na kraju i ukidanja poticajnih mjera u obliku ot-kupa vrijednosnica početak je pooštravanja monetarne politike u SAD-u. Očekuje se da će Fed u drugoj polovini 2015. zapo-četi s podizanjem referentne stope.

S druge strane, u okružju slaboga gospodarskog rasta i uporno niske stope inflacije, ESB je u dva navrata, u lipnju i rujnu 2014., spustio ključnu repo stopu (engl. main refinancing operations rate) u eurozoni, svaki put po 10 baznih bodova, na 0,05%, dok je stopa koju ESB plaća bankama na sredstva depo-nirana kod ESB-a (engl. deposit facility rate) spuštena kumula-tivno za 20 baznih bodova, na–0,20%. Obje stope nalaze se na najnižim razinama do sada. Monetarnu politiku u eurozoni ESB je dodatno olabavio u drugom polugodištu 2014. uvođenjem ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja (engl. targeted lon-ger-term refinancing operations, TLTROs) te programa otkupa obveznica kolateraliziranih imovinom (engl. Asset-Backed Se-curities Purchase Programme, ABSPP) i programa otkupa osi-guranih obveznica (engl. Covered Bonds Purchase Programme, CBPP).

Tijekom 2014. godine (Slika 2.13.) cijela je njemačka

Tablica 2.4. Ostvareni prihod i stope povrata deviznih portfelja HNB-au milijunima originalne valute i postocima

Portfelj Ostvareni prihod

Godišnje stope povrata

2014. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Eurski za trgovanje 17,31 5,68 1,73 1,09 1,36 0,30 0,01 0,42

Dolarski za trgovanje

6,33 4,57 0,50 0,67 0,56 0,35 0,14 0,24

Eurski do dospijeća 83,16 – – – 2,31a 2,31 2,27 2,06

a Učinak od 23. svibnja 2011. do 30. lipnja 2011.Izvor: HNB

Izvor: HNB

USD/HRK – lijevo EUR/HRK – desno

Slika 2.11. Dnevno kretanje tečaja američkog dolara prema kuni i eura prema kuni u 2014.

7,50

7,70

5,40

6,40

31/1

2/13

.

31/3

/14.

30/6

/14.

30/9

/14.

31/1

2/14

.

5,60

5,80

6,00

6,20

7,55

7,60

7,65

%

Izvor: Bloomberg

Fedova stopa ESB-ova stopa

Slika 2.12. Kretanje Fedove i ESB-ove referentne kamatne stope od 2005. do 2014.

12/0

4.

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

0,0

5,5

6/05

.

12/0

5.

6/06

.

12/0

6.

6/07

.

12/0

7.

6/08

.

12/0

8.

6/09

.

12/0

9.

6/10

.

12/1

0.

6/11

.

12/1

1.

6/12

.

12/1

2.

6/13

.

12/1

3.

6/14

.

12/1

4.



krivulja prinosa pala, s tim da je taj pad bio značajniji kod duljih dospijeća. Krajem 2014. godine gotovo sva izdanja njemačkih državnih obveznica s dospijećem do pet godina nosila su nega-tivne prinose.

Američka krivulja prinosa do pet godina dospijeća nije se značajnije promijenila, dok je za prinose američkih obveznica s duljim dospijećem zabilježen pad, i to u prvom redu pod utjeca-jem pojačanih geopolitičkih napetosti i ekspanzivne monetarne politike pojedinih vodećih središnjih banaka, posebice Europske središnje banke.

Neto međunarodne pričuve HNB-a sastoje se od eurskog i dolarskog portfelja za trgovanje te eurskog portfelja koji se drži do dospijeća.

Stopa povrata dolarskog portfelja HNB-a za trgovanje u 2014. iznosila je 0,24%, dok je stopa povrata eurskog portfe-lja HNB-a za trgovanje u istom razdoblju iznosila 0,42%. Bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje prošle godine posljedica je pada prinosa i porasta cijena njemačkih i američkih obveznica te porasta cijena ostalih eurskih obveznica u koje se devizne pričuve ulažu. Eurski portfelj koji se drži do dospijeća, čija su sredstva uložena u dugoročnije obveznice koje nose više prino-se, ostvario je u 2014. godini pak povrat od 2,06%.

Neto eurskim portfeljem za trgovanje u 2014. ostvaren je

–150

400

–2,0

3,5

bazn

i bod

ovi%

31. prosinca 2014. – lijevo31. prosinca 2013. – lijevo Promjena – desno

3 mjes.

6 mjes.

–100

–50

0

50

100

150

200

250

300

350

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

1 god.

2 god.

3 god.

4 god.

5 god.

6 god.

7 god.

8 god.

9 god.

10 god.

€

–150

400

–2,0

3,5

bazn

i bod

ovi%

31. prosinca 2014. – lijevo31. prosinca 2013. – lijevo Promjena – desno

3 mjes.

6 mjes.

–100

–50

0

50

100

150

200

250

300

350

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

1 god.

2 god.

3 god.

4 god.

5 god.

6 god.

7 god.

8 god.

9 god.

10 god.

$

Izvor: Bloomberg

Slika 2.13. Njemačka i američka krivulja prinosa na dan 31. prosinca 2013. i 31. prosinca 2014.

0

1

2

3

4

5

6%

Izvor: HNB

Slika 2.14. Godišnje stope povrata eurskog i dolarskog portfelja HNB-a za trgovanje te eurskog portfelja koji se drži do dospijeća od 2008. do 2014.

2008. 2009. 2010. 2011. 2014.

Eurski portfelj za trgovanje Dolarski portfelj za trgovanje

2012. 2013.

Eurski do dospijeća

prihod od 17,31 mil. EUR, dolarskim portfeljem za trgovanje ostvaren je prihod od 6,33 mil. USD, dok je prihod eurskog portfelja koji se drži do dospijeća u istom razdoblju iznosio 83,16 mil. EUR.

Documents

Godišnje izvješće 2014. - HRVATSKA NARODNA BANKAold.hnb.hr/publikac/godisnje/2014/h-god-2014-instrumenti-monetarne.pdf · GODIŠNJE IZVJEŠćE HNB-a • 2014. INSTRUMENTI MONETARNE