Godišnje izvješće 2013. o pristupu

QC

-AF-14-001-H

R-C

ISSN 2363-0906

IZV

JEŠT

AJI

ISBN 978-92-824-4229-6doi:10.2860/99869

Godišnje izvješće 2013. o pristupu dokumentima

GL

AVN

O T

AJN

IŠT

VO

VIJ

EĆA

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIËTel. +32 22816111

www.consilium.europa.eu

HRconsilium

consilium

DGF Publications_RS 64/2014

SVIBANJ 2014


SVIBANJ 2014

Napomena

Brošuru je pripremilo Glavno tajništvo Vijeća i ima isključivo informativnu namjenu.

Informacije o Europskom vijeću i Vijeću možete potražiti na ovim internetskim stranicama:

www.european-council.europa.eu


ili kontaktirajte Službu za informiranje javnosti Glavnog tajništva Vijeća na adresi:

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Tel. +32 2 281 5650

Faks +32 2 281 4977

www.consilium.europa.eu/infopublic

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

ISBN 978-92-824-4229-6doi:10.2860/99869

© Europska unija, 2014.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

Printed in Belgium

3

SADRŽAJ

UVOD 5

I. OTVARANJE VIJEĆA ŠIROJ JAVOSTI 7

1. Vijećanja Vijeća koja se održavaju javno 7

2. Pristup dokumentima koji se odnose na zakonodavna vijećanja i druga javna vijećanja 9

II. PRIMJENA UREDBE (EZ) BR. 1049/2001 11

1. Javni registar dokumenata Vijeća 11

2. Zahtjevi za javni pristup dokumentima 11

2.1 Nove vrste zahtjeva za javni pristup 12

2.2 Stručni profili i geografska zastupljenost podnositelja zahtjeva 13

2.3 Područjâ politike obuhvaćena zahtjevima 15

2.4 Primjena izuzetaka od prava na javni pristup 15

2.4.1 Razlozi za uskratu 16

III. PRITUŽBE PODNESENE EUROPSKOM OMBUDSMANU I PODUZETI PRAVNI POSTUPAK 17

1. Pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu 17

2. Pravni postupak 18 VI. ZAVRŠNE NAPOMENE 20

PRILOG: STATISTIČKI PODACI O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA VIJEĆA 21

5

UVOD

Ovo godišnje izvješće o javnom pristupu dokumentima Vijeća opisuje trendove kod zahtjeva za pristup dokumentima i naglašava ključne događaje u provedbi Uredbe Vijeća u 2013. U izvješću se također razmatraju pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu kao i presude europskih sudova tijekom 2013. na temelju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u predmetima koji se odnose na pristup dokumentima Vijeća.

Iako je pristup dokumentima važan aspekt načela otvorenosti, to nije jedini aspekt. Vijeće i Europski parlament održavaju javne sjednice prilikom razmatranja i glasovanja o nekom zakonodavnom aktu. Nadalje, rasprave Vijeća o važnim pitanjima koja utječu na interese Unije i njezinih građana često se održavaju javno.

Brojne mjere kojima je cilj olakšavanje javnog pristupa činjeničnim podacima i dokumentima o radu Vijeća donesene su ili će biti donesene u skoroj budućnosti. U tom smislu internetske stranice Vijeća trenutno prolaze opću obnovu. Osim toga baza podataka evidencije glasovanja o zakonodavnim aktima razvijena je 2013. i uskoro će biti dostupna na internetu. Naposljetku, Vijeće i dalje surađuje sa strankama zainteresiranim za transparentnost kroz dosljednije kontakte i proaktivniji pristup.

7

I. OTVARANJE VIJEĆA ŠIROJ JAVOSTI

1. Vijećanja Vijeća koja se održavaju javno

Znatan dio svakog sastanka Vijeća dostupan je široj javnosti. Tablica u nastavku prikazuje različite vrste javnih vijećanja, njihovu pravnu osnovu, zahtjeve za prijenos, sadržaj i učestalosti.

Točke A Zakonodavno vijećanje

DNEVNI RED Zakonodavno vijećanje

DNEVNI RED Političke rasprave

DNEVNI RED Programi

Članak 16. stavak 8. UEU-aČlanak 15. stavak 2. UFEU-a

Članak 7. stavak 1. Poslovnika Vijeća (CRP)

Članak 16. stavak 8. UEU-aČlanak 15. stavak 2. UFEU-a




• prijenos na svim službenim jezicima

• identifikacija govornika

• poveznica na dokument / dokumente

• prikaz glasova










• formalno donošenje zakonodavnih akata o kojima već postoji dogovor i za koje je postignuta potrebna jednoglasnost ili kvalificirana većina glasova (QMV),

• objavljeni i prikazani pojedinačni glasovi državâ članicâ

• kad god Vijeće razmatra, raspravlja, razgovara o zakonodavnom aktu i/ili donosi zakonodavni akt

• rasprave o važnim pitanjima koja utječu na interese EU-a

• može predložiti predsjedništvo, svaka država članica ili Komisija

• Vijeće (ili Coreper) kvalificiranom većinom glasova odlučuju da se rasprava održi

Unaprijed definirane rasprave:

• 18-mjesečni program Vijeća (Vijeće za opće poslove)

• prioriteti drugih sastava Vijeća

• petogodišnji i godišnji program rada Komisije te godišnja strategija politike Komisije

Prosječno 125 godišnje s ukupno 150 točaka

usvojenih 2013.

Prosječno 150 godišnje s ukupno 170 točaka o

kojima se raspravljalo 2013.

Prosječno 40 godišnje s ukupno 44 političke rasprave

održane 2013.

Prosječno 8 godišnje s ukupno 16 održanih 2013.

8

Putem internetskog prijenosa Vijeća javnost može izravno pratiti javna vijećanja Vijeća ili pregledavati prethodne snimke. Označene su sve države članice koje sudjeluju, tako da se gledatelji mogu usredotočiti na rasprave povezane sa svojim interesima. Gledatelji također mogu odabrati jezik EU-a na kojem bi željeli slušati rasprave. Također, konferencije za medije prenose se uživo putem interneta.

Privremeni dnevni redovi s indikativnim rasporedima objavljuju se prije sastanaka na internetskim stranicama Vijeća, što gledateljima omogućuje da saznaju kad se održavaju javna vijećanja.

Slika 1.: Internetski prijenos s oznakama država članica

http://video.consilium.europa.eu/CCUIv3/layout.aspx?ticket=775-979-14025&status=live&target=en-default-&stream=sl-video-500&browser=ie-0-0-0-0-5

http://www.consilium.europa.eu/press/council-meetings?lang=en

http://www.consilium.europa.eu/press/council-meetings?lang=en

9

2. Pristup dokumentima koji se odnose na zakonodavna vijećanja i druga javna vijećanja

Dokumenti podneseni Vijeću pod točkom javnog vijećanja javni su, kao i evidencija glasovanja o donošenju zakonskih akata. Prijenos sjednica Vijeća putem interneta sadrži poveznice na dokumente o kojima se raspravlja ili koji se donose te prikaz odgovarajućeg glasovanja.

Slika 2.: Evidencija glasovanja

Nakon donošenja zakonskih akata Vijeće objavljuje pripremne dokumente izrađene tijekom pregovora u skladu s člankom 11. stavkom 6. Priloga II. Poslovniku Vijeća.

11

II. PRIMJENA UREDBE (EZ) BR. 1049/2001

1. Javni registar dokumenata Vijeća

Javni registar dokumenata Vijeća sadrži upućivanja na službene dokumente Vijeća izrađene od 1999. On se stalno ažurira putem automatskog sustava za arhiviranje. Dokumenti koji su dostupni javnosti nakon puštanja u optjecaj ili su objavljeni u cijelosti ili djelomično na temelju zahtjeva za javni pristup mogu se preuzeti iz registra putem interneta. Osim toga, dokumenti koji se odnose na aktivnosti Europskog vijeća, uključujući i njegove zaključke i nacrte zapisnika s njegovih sastanaka, također su uključeni u javni registar dokumenata Vijeća. Isto vrijedi i za pripremne dokumente dostavljene Europskom vijeću od strane Vijeća Europske unije.

Broj dokumenata u javnom registru raste svake godine:

2011. 2012. 2013.

Novi dokumenti na izvornom jeziku dodani registru

26 261 24 511 23 453

Ukupan broj dokumenata na izvornom jeziku

244 876

(od čega je 67,2 % dostupno za preuzimanje

putem interneta)

267 619


putem interneta)

293 350


putem interneta)

Registar sadrži dokumente koje su djelomično objavljeni u javnosti nakon zahtjeva za pristup. Takvi dokumenti nose oznaku „P/A” (djelomično dostupni). Dana 31. prosinca 2013. tu je oznaku nosio 4 721 dokument na izvornom jeziku.

Mnogi dokumenti prevedeni su na jedan ili više službenih jezika EU-a. U srpnju 2013. javni registar dosegao je prag od 2 000 000 dokumenata koji uključuju sve jezične verzije.

Godine 2013. distribuirana su 333 dokumenta osjetljive prirode1, pri čemu je 48 označeno kao „SECRET UE/EU SECRET”, a 285 kao „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL”, od kojih je 18 „CONFIDENTIEL UE” spomenuto u registru2 3. Godine 2013. nije sastavljen ni jedan dokument označen kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”.

Oko 5 % dokumenata na izvornim jezicima zabilježenih u javnom registru, odnosno 15 091 dokument, bilo je označeno kao „RESTREINT UE/EU RESTRICTED”.

U prosjeku je 58 900 ljudi posjetilo javni registar svakog mjeseca tijekom 2013., odnosno godišnje je ukupno bilo 706 920 pojedinačnih posjetitelja.

2. Zahtjevi za javni pristup dokumentima

Zahtjeve za javni pristup dokumentima Vijeća i Europskog vijeća u početnoj fazi obrađuje Glavno tajništvo Vijeća. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja zahtjeva podnositelj zahtjeva može podnijeti ponovni zahtjev kojim od dotične institucije traži da preispita svoj stav. Ako je ponovni zahtjev potpuno ili djelomično odbijen, podnositelj zahtjeva može podnijeti pritužbu Europskom ombudsmanu ili pokrenuti sudski postupak pred Općim sudom Europske unije.

1 Za potrebe Uredbe (EZ) br. 1049/2001 „osjetljivi dokumenti” znači dokumenti klasificirani kao „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL”, „SECRET UE/EU SECRET” ili „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”. O toj temi vidi članak 9. stavak 1. te Uredbe.

2 U skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br.1049/2001.

3 Otkriveno je da su 2013. zbog tehničke pogreške podaci navedeni u prošlosti o broju dokumenata označenih kao „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL” bili pogreškom uvećani. Ta je pogreška ispravljena 2013.

12

Tijekom 2013. Vijeće je primilo 2 2124 ipočetnih zahtjeva za javni pristup dokumentima u ukupnom broju od 7 564 (uključujući i 6805 klasificiranih dokumenata, od kojih je 20 bilo označeno kao „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL”, a 660 kao „RESTREINT UE/EU RESTRICTED”). Te zahtjeve podnijela su 873 pojedinačna podnositelja6.

Ako se zahtjev za javni pristup odnosi na vrlo opsežan dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, institucije se mogu neformalno savjetovati s podnositeljem zahtjeva kako bi se pronašlo primjereno rješenje7 (poznati kao „zahtjevi u skladu s člankom 6. stavkom 3.”). Broj „zahtjeva u skladu s člankom 6. stavkom 3.” ostao je relativno stabilan tijekom godina; Glavno tajništvo neformalno se savjetuje s podnositeljima zahtjeva u oko 20 slučajeva godišnje. Takvi podnositelji zahtjeva u većini su slučajeva akademski istraživači koji podnose zahtjeve za pristup velikom broju dokumenata (ponekad i više od 1 000), koje može biti teško pronaći zbog godine nastanka, oznake ili predmeta ili zato što obuhvaćaju nekoliko godina. U nekim slučajevima obrada zahtjeva može biti znatno usporena zbog dugotrajnih postupaka skidanja oznaka tajnosti koji uključuju treće strane, uključujući i države članice, a povremeno i treće zemlje.

Prilikom savjetovanja s podnositeljima zahtjeva u takvim slučajevima Glavno tajništvo obično predlaže da se zatraženi dokumenti pregledaju u serijama, omogućavajući da podnositelj zahtjeva redovito prima odgovore iz Glavnog tajništva. Prosječno ukupno vrijeme obrade „zahtjeva u skladu s člankom 6. stavkom 3.” jest 75 radnih dana. Međutim, stvarno vrijeme obrade, odnosno broj uloženih sati ljudskog rada može znatno varirati, ovisno o specifičnostima pojedinih zahtjeva.

U Prilogu ovom izvješću navode se detaljni podaci o javnom pristupu dokumentima Vijeća u posljednjih pet godina (2009. – 2013.).

2.1. Nove vrste zahtjeva za javni pristup

Dvije vrste zahtjeva koje je Vijeće primilo 2013. zaslužuju biti ovdje spomenute jer ističu značaj dosljednog i strukturiranog pristupa vođenju evidencije kako bi se pomoglo Glavnom tajništvu Vijeća da ispunjava svoje zakonske obveze, uključujući one koji se tiču transparentnosti.

Što se tiče prve vrste zahtjeva, Vijeće je 2013. prvi put primilo zahtjeve za javni pristup izvacima iz baze podataka. Naime, zahtjevi su se odnosili na bazu podataka kojom se koristi Služba za transparentnost Glavnog tajništva Vijeća pri rukovanju zahtjevima za pristup te bazu podataka javnog registra dokumenata Vijeća. Na oba zahtjeva odgovoreno je pozitivno.

Sudska praksa utvrdila je da skup podataka koji se nalaze u bazi podataka može predstavljati dokument te da sve što se može izvući iz baze podataka pomoću uobičajene ili rutinske pretrage može biti predmet zahtjeva za pristup8. Dakle, mogućnost da baza podataka može sadržavati ukupno vrlo veliku količinu podataka nije uvjerljiv razlog za negiranje da ti podaci predstavljaju dokument.

4 U usporedbi s 2012. to predstavlja povećanje od 18 % broja početnih zahtjeva koje je primilo Glavno tajništvo.

5 Radi se o povećanju od 25 % u odnosu na brojke iz 2012.

6 Kao i 2012. veliku većinu zahtjeva podnio je relativno mali broja podnositelja zahtjeva. Tijekom 2013. godine 1,3 % pojedinačnih podnositelja zahtjeva (tj. 15 pojedinaca) podnijelo je više od 40 % početnih zahtjeva. Većina podnositelja zahtjeva (664) podnijela je samo jedan zahtjev za javni pristup u 2013.

7 SVidi članak 6. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

8 Vidi presudu Općeg suda u predmetu T-436/09 (Dufour protiv ESB-a), osobito točke 103. i 153.

13

Druga vrsta zahtjeva koju je dobilo Europsko vijeće odnosi se na prepisku između predsjednika Europskog vijeća, Hermana Van Rompuyja, odnosno njegova kabineta, i nekih organizacija, interesnih skupina ili društava. Radi obrade tih zahtjeva Glavno tajništvo Vijeća blisko je surađivalo s kabinetom predsjednika. Adekvatno arhiviranje takvih dokumenata omogućilo je da ih se identificira, pronađe i potom pregleda.

2.2. Stručni profili i geografska zastupljenost podnositelja zahtjeva

Prema Uredbi (EZ) br. 1049/2001 podnositelji zahtjeva nisu dužni davati podatke o svom identitetu ni razloge svojih zahtjeva. Određeni broj podnositelja zahtjeva doista odluči ne otkriti svoje zanimanje. Udio takvih podnositelja zahtjeva u stalnom je porastu (18,8 % u 2013. u usporedbi s 16,4 % u 2012.).

Organizacije civilnog društva bile su 2013. najaktivnija kategorija podnositelja zahtjeva prvi put, ispred akademske zajednice i odvjetničkih društava. U tu profesionalnu kategoriju uključeni su komercijalni/industrijski sektor, konzultantske organizacije, NVO-i i druge interesne skupine9. TNaglo povećanje aktivnosti podnositelja zahtjeva koji rade u konzultantskim organizacijama najvažniji je uzrok ovom povećanju. Takve organizacije prate rad institucija EU-a i dostavljaju svojim klijentima analize politike i političkih načela EU-a. Konzultanti koji rade za takve organizacije pažljivo prate aktivnosti EU-a i podnose zahtjeve za javni pristup dokumentima od interesa za svoje klijente, uglavnom dokumentima koji se odnose na zakonodavne aktivnosti Vijeća. Godine 2013. u skupini od 15 podnositelja zahtjeva koji su podnijeli najviše zahtjeva po osobi bilo je devet konzultanata (vidi bilješku 6. na dnu stranice 12.). Ukupno su gotovo 25 % zahtjeva zaprimljenih 2013. podnijeli konzultanti.

Druga skupina po brojnosti podnositelja zahtjeva 2013., ona iz akademske zajednice, tradicionalno podnosi velik broj zahtjeva za javni pristup u svibnju i lipnju, odnosno prema kraju akademske godine. Godine 2013. bio je izniman porast broja zahtjeva iz ove kategorije podnositelja zahtjeva u srpnju (50 zahtjeva u usporedbi s 33 u lipnju i 39 u svibnju), dajući dojam da su mnogi istraživači počeli svoj posao tek kad je akademska godina završila.

Osim u travnju i svibnju, tijekom kojih relativno velik broj prijava tradicionalno dolazi od svih kategorija podnositelja zahtjeva, porast u broju zahtjeva primijećen je također u listopadu, studenome i prosincu: gotovo 30 % od ukupnog broja zahtjeva zaprimljenih 2013. podneseno je u posljednja tri mjeseca te godine. Više od 50 % njih podnijeli su podnositelji zahtjeva koji rade u konzultantskim organizacijamas10. Kolovoz je i dalje bio mjesec u kojem je primljen najmanji broj prijava.

Što se tiče geografske zastupljenosti podnositelja zahtjeva, većina početnih zahtjeva došla je iz Belgije (28 %), Njemačke (18,5 %) i Ujedinjene Kraljevine (10,2 %), dok je 26,1 % ponovnih zahtjeva došlo iz Belgije, 21,7 % iz Njemačke i 8,7 % iz Nizozemske.

9 Do 2012. brojke iz Priloga I. godišnjim izvješćima Vijeća o pristupu dokumentima koje se odnose na konzultantske organizacije ubrajale su se u profesionalnu kategoriju „Ostali”. Zbog rastuće važnosti konzultanata kao podnositelja zahtjeva, 2013. godine odlučeno je da ih se, umjesto toga, uključi u kategoriju „Civilno društvo”.

10 Kao što je prikazano u službenim podacima u poglavlju I. ovog izvješća, Vijeće je 2013. imalo više zakonodavnih aktivnosti od uobičajenih. To bi moglo objasniti povećanje broja zahtjeva, osobito od strane podnositelja zahtjeva koji rade u konzultantskim organizacijama.

14

Relativno velik broj početnih i ponovnih zahtjeva koji dolaze iz Belgije objašnjava se činjenicom da mnoga multinacionalna društva, međunarodna odvjetnička društva i udruge koje predstavljaju razne gospodarske i industrijske sektore na europskoj razini imaju svoje sjedište u Bruxellesu.

Slika 3.: Geografska zastupljenost podnositelja zahtjeva (početni zahtjevi)

Njemačka(18,5 %)

Ujedinjena Kraljevina

(10,2 %)

Belgija (28 %)

Španjolska (3,3 %)

Portugal(0,4 %)

Italija (4,6 %)

Francuska (5,7 %)

Irska (0,9 %)

Luksemburg(1,8 %)

Nizozemska (5 %)

Danska (2,1 %)

Švedska (1,2 %)

Austrija (2 %)

Češka Republika(0,8 %)

Poljska (1,7 %)

Slovačka (0,1 %)

Rumunjska (0 %)

Bugarska (0,6 %)

Cipar (0,2 %)

Malta (0,1 %)

Grčka (1 %)

Mađarska (0,5 %)

Litva (0,5 %)

Latvija (0,2 %)

Estonija (0,2 %)

Finska (1 %)

Slovenija(0,2 %)

Hrvatska(0,2 %)

15

2.3. Područjâ politike obuhvaćena zahtjevima

Najpopularnija područja obuhvaćena zahtjevima u 2013. bila su područja slobode, sigurnosti i pravde, zaštite okoliša i unutarnjeg tržišta. Broj zahtjeva za pristup dokumentima u tradicionalno popularnom području vanjskih odnosa, uključujući i zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) i europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ESOP) donekle se smanjio 2013. Broj zahtjeva za javni pristup dokumentima o ekonomskoj i monetarnoj politici 2013. bio je i dalje u porastu. Pet posto početnih zahtjeva odnosilo se na dokumente o pravnim pitanjima, dok je gotovo 50 % ponovnih zahtjeva bilo povezano s tim područjem.

Od 660 traženih klasificiranih dokumenata 46 % odnosilo se na europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ESOP), 24 % na područje slobode, sigurnosti i pravde, a 15 % na ZVSP.

Broj zahtjeva u vezi s pitanjima koja se odnose na okoliš i unutarnje tržište značajno se povećao u 2013. Dok je 2012. zajednički broj zahtjeva koji se odnose na ta dva područja bio 17,3 % od ukupnog broja zahtjeva, ta brojka je 2013. iznosila 24,3 %. Veliki dio tog povećanja činili su podnositelji zahtjeva koji rade u konzultantskim organizacijama. Od ukupno 554 zahtjeva koji pokrivaju područja okoliša i unutarnjeg tržišta podnesenih 2013., 194 odnosno 35 % podnijeli su konzultanti. Ta kategorija podnositelja zahtjeva uglavnom je zainteresirana za pripremne dokumente za nacrte zakonodavnih akata, što objašnjava zašto traži javni pristup tolikom broju dokumenata u navedenim područjima. To također objašnjava zašto veliki događaji, kao što je Konferencija o klimatskim promjenama UN-a u Varšavi u Poljskoj, koja je održana od 11. do 22. studenoga 2013., nisu doveli do značajnog porasta broja zahtjeva za javni pristup dokumentima u području okoliša.

Nije zamijećen značajan porast broja zahtjeva koji se odnose na ekonomska i monetarna pitanja prije ili tijekom političkih događaja poput sastanaka Euroskupine ili Europskog vijeća. Sastanak Europskog vijeća 22. svibnja 2013. posvećen pitanjima koja se odnose na oporezivanje i energetiku donekle je povećao broj zahtjeva za pristup dokumentima koji se odnose na oporezivanje, iako nije došlo do povećanja broja zahtjeva za pristup dokumentima koji se odnose za energetska pitanja.

Dakle, kao što je već primijećeno 2012., čini se da politički događaji nisu utjecali na porast zahtjeva u 2013.

2.4. Primjena izuzetaka od prava na javni pristup

Godine 2013. Glavno je tajništvo ispitalo 2 212 zahtjeva za pristup ukupno 7 564 dokumenta, od kojih je 5 951 bio dostupan u početnoj fazi (5 084 u potpunosti i 867 djelomično), dok je pristup za 1 613 dokumenata uskraćen.

U istom razdoblju uloženo je 25 ponovnih zahtjeva u odnosu na 77 dokumenata:

• za 65 dokumenata Vijeće je potvrdilo početni stav svog Glavnog tajništva;

• za 8 dokumenata odobren je djelomičan pristup ili je djelomičan pristup produžen i

• 4 dokumenta objavljena su u cijelosti.

16

2.4.1 Razlozi za uskratu

Razlozi za uskratu pristupa ili djelomičnog pristupa na koje se najčešće poziva u početnoj fazi su:

• zaštita procesa donošenja odluka

• zaštita javnog interesa što se tiče međunarodnih odnosa

• zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti

• zaštita privatnosti i integriteta fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo

U 33,4 % slučajeva gdje je pristup potpuno uskraćen ukazalo se na nekoliko razloga za uskratu (u više od polovice slučajeva ti razlozi bili su zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti uz zaštitu javnog interesa što se tiče međunarodnih odnosa). U 19,5 % slučajeva gdje je pristup djelomično uskraćen ukazalo se na nekoliko razloga za uskratu (najčešće zaštitu sudskih postupaka i pravni savjet u vezi sa zaštitom procesa odlučivanja institucije).

17

III. PRITUŽBE PODNESENE EUROPSKOM OMBUDSMANU I PODUZETI PRAVNI POSTUPAK

Ovo poglavlje daje prikaz pritužbi podnesenih Europskom ombudsmanu, kao i odluke koje su donijeli sudovi EU-a 2013. što se tiče javnog pristupa dokumentima Vijeća ili Europskog vijeća.

1. Pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu

Pritužba 1649/2012/RA od 9. kolovoza 2012.

Ta pritužba protiv Vijeća uložena je zbog uskrate pristupa dokumentu kojim se utvrđuju zajednički koraci za kratkoročna putovanja ruskih građana i građana EU-a bez viza (doc. 18217/11)11. TVijeće je poslalo svoj odgovor u vezi s tom pritužbom Europskom ombudsmanu 20. prosinca 2012. objašnjavajući da bi objavljivanje dokumenta negativno utjecalo na klimu povjerenja među sudionicima koji su uključeni u pregovore i štetilo odnosima EU-a s Rusijom. Nakon toga, ruske su vlasti dale svoj pristanak na javno objavljivanje dokumenta, a Glavno tajništvo Vijeća je, dakle, moglo proslijediti dokument podnositelju zahtjeva u ožujku 2013. Vijeće je o tome obavijestilo Ombudsmana pismom od 25. ožujka 2013.

Pismom od 9. rujna 2013. Ombudsman je obavijestio Vijeće da je odlučio zaključiti svoje ispitivanje o pritužbi uz zaključak da je Vijeće riješilo to pitanje i time zadovoljilo podnositelja pritužbe. Također je predložio da bi bilo u interesu dobrog upravljanja da Vijeće, na početku takvih budućih pregovora sa svojim pregovaračkim partnerom, pokrene pitanje obveze Vijeća da obavlja svoj posao što je otvorenije moguće. U slučaju da druga ugovorna stranka odluči ustrajati na dokumentima koji se odnose na tajne pregovore, Vijeće bi onda barem trebalo biti u stanju obavijestiti svakog budućeg podnositelja zahtjeva koji traži pristup dokumentu o točnom ishodištu protivljenja objavi.

Osim toga, Ombudsman je u pismu dodao još jednu primjedbu predloživši Vijeću da razmotri poduzimanje koraka prema sudjelovanju EU-a u partnerstvu za otvorenu vlast (OGP). Prema Ombudsmanu to bi moglo povećati vjerodostojnost Unije na terenu i osigurati forum koji će potaknuti veću otvorenost Rusije.

Vijeće je pozvano obavijestiti Ombudsmana do 31. ožujka 2014. o svim aktivnostima poduzetim u odnosu na nalaze. Do 31. prosinca 2013. Vijeće još nije odgovorilo.

Pritužba 1854/2012/KKM od 12. rujna 2012.

Ta pritužba odnosila se na uskratu od strane Vijeća punog javnog pristupa trima dokumentima (7008/09, 7008/09 COR 1 i 10491/1/09 REV 1 (RESTREINT UE)) koji se odnose na korištenje političkih klauzula u sporazumima između EU-a i trećih zemalja12. U pismu od 15. listopada 2012. Ombudsman je obavijestio Vijeće o pritužbi i zatražio od institucije da dogovori pregled dokumenata prije nego što odluči je li upit opravdan, odnosno prije nego što pozove Vijeće da dostavi primjedbe o pritužbi. Pregled je obavljen 28. siječnja 2013.

Ombudsman je 4. ožujka 2013. poslao Vijeću konačno izvješće u vezi s ishodom pregleda. U izvješću je zaključeno da „predstavnicima Ombudsmana nije prima facie bilo jasno zašto se smatra da su određeni odlomci iz dokumenata s oznakom RESTREINT EU odnosno LIMITE obuhvaćeni izuzetkom priziva” i da su predstavnici Vijeća bili zamoljeni da „razmotre je li djelomičan pristup obama dokumentima još uvijek moguć pored onoga što je već odobreno”.

11 Vidi i godišnje izvješće Vijeća o javnom pristupu dokumentima za 2012, str. 15.

12 Vidi i godišnje izvješće Vijeća iz 2012. o javnom pristupu dokumentima, str. 16.

18

Vijeće je 29. travnja 2013. poslao odgovor Ombudsmanu usmjeren na rješavanje specifičnih zahtjeva iz izvješća o pregledu. U tom odgovoru Vijeće je ukazalo da je zbog promijenjenih okolnosti – naknadno objavljivanje dokumenata koji sadrže odlomke sa sadržajem sličnim određenim odlomcima u dva tražena dokumenta – zaključilo da bi se produženi djelomični pristup mogao odobriti i za dokumente u pitanju, tj. 7008/009 i 10491/1/09 REV 1 (RESTREINT EU).

Do 31. prosinca 2013. Vijeće nije dobilo odluku Ombudsmana u vezi s ovom pritužbom.

Pritužba 167/2013/RT od 4. listopada 2012.

U tom predmetu podnositelj pritužbe osporio je odluku Vijeća da uskrati puni javni pristup jednom dokumentu Pravne službe u vezi s ulogom Suda u kontekstu „Ugovora o fiskalnom paktu” 13. Budući da je nova pritužba već bila obuhvaćena ranijim kontaktom podnositelja pritužbe s Vijećem, Ombudsman je započeo novo ispitivanje.

Vijeće je 29. travnja 2013. poslalo Ombudsmanu svoj odgovor u vezi s tom pritužbom. Vijeće je u svom odgovoru ukazalo da je traženi dokument, mišljenje Pravne službe Vijeća, u vezi s Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, međuvladinim sporazumom sastavljenim izvan pravnog i institucionalnog okvira koji je uspostavljen ugovorima EU-a. Kao takav, ne smatra se da se odnosi na pitanja povezana s politikama, aktivnostima i odlukama u području nadležnosti Vijeća na temelju članka 3. Uredbe br. 1049/2001. Ipak, Vijeće je razmotrilo zahtjev podnositelja pritužbe za pristup uzimajući u obzir odredbe te Uredbe. Vijeće je objasnilo da to mišljenje pruža pravni savjet o mehanizmu provedbe koji je nužan za učinkovitu provedbu gospodarske i financijske politike u državama članicama sudionicama i da bi njegovo objavljivanje narušilo zaštitu javnog interesa što se tiče financijske, monetarne i ekonomske politike država članica sudionica. Vijeće je također spomenulo osjetljivost pitanja o kojima je riječ i konkretnu opasnost parnice u vezi s pitanjima koja su obuhvaćena savjetom te je stoga zaključilo da bi objavljivanje mišljenja narušilo zaštitu pravnog savjeta.

Predstavnici Ombudsmana pregledali su traženi dokument 14. svibnja 2013. Na kraju 2013. taj upit još nije bio riješen.

2. Pravni postupak

Godine 2013. Opći sud donio je presudu u vezi s postupkom protiv odluke Vijeća o uskrati javnog pristupa dokumentima na temelju Uredbe (EZ) br. 1049/2001. Nadalje, Sud je donio odluku nakon žalbe od strane Vijeća za poništenje ranije presude Općeg suda.

Kao prvo, u svojoj presudi od 12. rujna 2013. u predmetu T-331/11 (Leonard Besselink protiv Vijeća Europske unije), Opći sud poništio je odluku Vijeća od 1. travnja 2011. kojom je uskratilo, prema trećoj alineji članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (zaštita javnog interesa što se tiče međunarodnih odnosa), puni javni pristup dokumentu 9689/10, ali je odobrilo djelomičan pristup u skladu s člankom 4. stavkom 6. te Uredbe. Dokument 9689/10 bilješka je predsjedništva upućena delegacijama koja sadrži nacrt Odluke Vijeća kojom se ovlašćuje Komisija da pregovara o Sporazumu o pristupanju Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR).

U svojoj je presudi Opći sud presudio da je Vijeće napravilo očitu pogrešku u procjeni pri uskrati pristupa pregovaračkoj smjernici br. 5. On također smatra da, u kontekstu djelomičnog pristupa dokumentu, Vijeće nije ispunilo svoju obvezu da ograniči svoju uskratu isključivo na informacije pokrivene izuzetkom na koji

13 Ta pritužba nastavak je pritužbe 862/2012/RT koju je Ombudsman odlučio zatvoriti zbog postupovnih razloga u siječnju 2013.; vidi godišnje izvješće Vijeća o javnom pristupu dokumentima za 2012., stranice 15. i 16.

19

se pozivalo. Stoga je također poništio odluku Vijeća kojom je Vijeće uskratilo pristup dijelovima dokumenta u kojima se navode načela utvrđena Ugovorom o EU-u koja bi trebala usmjeravati pregovore o pristupanju Unije ECHR-u ili u kojima se samo navode pitanja koja se trebaju riješiti u pregovorima.

Nakon presude Vijeće je ponovno preispitalo ponovni zahtjev od strane podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir protok vremena i činjenicu da je nacrt Sporazuma o pristupanju Europske unije ECHR-u sada bio dogovoren na razini pregovarača. Nakon tog ponovnog preispitivanja Vijeće je zaključilo da više nije bilo pod obvezom uskratiti pristup dokumentu 9689/10 u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) trećom alinejom, ni u skladu s bilo kojom drugom iznimkom iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001. Dakle, podnositelj zahtjeva dobio je pristup dokumentu u cijelosti.

Drugo, u svojoj presudi od 17. listopada 2013. u predmetu C-280/11 P (Vijeće protiv Access Info Europe), Sud je odbacio žalbu Vijeća protiv presude Općeg suda od 22. ožujka 2011. u predmetu T -233/09. Tom presudom poništena je odluka Vijeća od 26. veljače 2009. kojom je, u skladu s člankom 4. stavkom 3. prvim podstavkom Uredbe 1049/2001 (zaštita u tijeku procesa odlučivanja institucije), uskraćen pristup onim dijelovima traženog dokumenta (16338/08) koji omogućavaju identifikaciju delegacija koje su podnijele prijedloge za izmjene u vezi s predloženim zakonodavnim aktom.

U svojoj presudi Sud je odbacio određene žalbene osnove na koje se Vijeće pozivalo.

U svjetlu tih okolnosti te s obzirom da se čini da nema dodatnih argumenata koji bi opravdali uskratu pristupa neobjavljenim dijelovima tog naročitog dokumenta temeljem članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, Vijeće je, prilikom ponovnog preispitivanja ponovnog zahtjeva podnositelja zahtjeva, zaključilo da se javni pristup dokumentu 16338/08 može odobriti u cijelosti.

Neriješeni sudski predmeti

Zahtjevom koji je registriran pri Općem sudu 6. kolovoza 2013. a o kojem je Vijeće obaviješteno 16. kolovoza 2013., g. Samuli Miettinen podnio je tužbu Općem sudu (predmet T-395/13) za poništenje odluke Vijeća od 13. svibnja 2013. kojom je uskratilo puni javni pristup dokumentu 12979/12 u skladu s člankom 4. stavkom 2. drugom alinejom (zaštita javnog interesa što se tiče pravnog savjeta) i s člankom 4. stavkom 3. prvim podstavkom (zaštita procesa odlučivanja Vijeća) Uredbe (EZ) br. 1049/2001. Traženi dokument sadrži mišljenje Pravne službe Vijeća u vezi s prijedlogom Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kaznenim sankcijama za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem i Uredbe o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem te drugim instrumentima u vezi s usklađivanjem administrativnih sankcija u okviru financijskih usluga.

Osim gore navedenog predmeta, žalbeni predmet Vijeća iz 2012.14 još je uvijek u postupku pred Sudom.

14 C-350/12 P (Vijeće protiv Sophie In’t Veld) protiv odluke Općeg suda u predmetu T-529/09, vidi godišnje izvješće Vijeća za 2012. o javnom pristupu dokumentima, stranice od 16. do 17.

20

IV. ZAVRŠNE NAPOMENE

Kao što ukazuju statistički podaci iz poglavlja II. ovog izvješća, javni registar Vijeća je 2013. ostao vrijedan alat za pretraživanje za pripadnike javnosti koji žele ostvariti svoje pravo na pristup dokumentima.

Prema dostupnim podacima o profesiji podnositelja zahtjeva, velika većina pripada vrlo specifičnim skupinama koje su na ovaj ili onaj način specijalizirane za europske poslove i na taj način upoznate s ulogom i aktivnostima Vijeća, a najvjerojatnije i drugih institucija EU-a.

Ipak je zanimljivo primijetiti znatan porast broja podnesenih zahtjeva od strane predstavnika konzultantskih tvrtki i organizacija civilnog društva, koji je u 2013. nadmašio akademsko okruženje kao najaktivniju kategoriju podnositelja zahtjeva. Također vrijedi napomenuti da se ta promjena odražava u sve većem broju zahtjeva za pristup dokumentima koji se odnose na zakonodavne aktivnosti Vijeća (posebno onih koji se odnose na unutarnje tržište i politiku u vezi s okolišem EU-a) i podudara se s povećanjem od gotovo 20 % u broju početnih zahtjeva za javni pristup dokumentima Vijeća.

Temeljito preispitivanje početnih zahtjeva dovelo je do značajnog smanjenja broja ponovnih zahtjeva posljednjih godina. Tako je 2013. broj ponovnih zahtjeva ostao postojan, što je otprilike 1 % od ukupnog broja početnih zahtjeva.

Uzevši sve u obzir, analiza obrade zahtjeva za javni pristup i korištenje pripadnika javnosti dogovorima koji im omogućuju da ostvaruju svoje pravo na javni pristup ukazuju na to da se ciljevi postavljeni u Ugovorima i u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 i dalje ostvaruju u 2013.

21

PRILOG PRILOGU

STATISTIČKI PODACI O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA VIJEĆA

STANJE 31.12.2013.

1. Broj prijava na temelju Uredbe (EZ) br. 1049/2001

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

2 666 2 764 2 116 1 871 2 212

2. Broj dokumenata zatraženih početnim zahtjevima

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

8 444 9 188 9 641 6 166 7 564

3. Dokumenti koje je objavilo Glavno tajništvo Vijeća u početnoj fazi

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

6 453 7 847 8 506 4 858 5 951

djelomično / u cijelosti

1 117/5 336


1 369/6 478

djelomično / u cijelosti1

103/7 403


998/3 860


867/5 084

4. Broj ponovnih zahtjeva (ponovni zahtjev može se uložiti ako je početi zahtjev odbijen)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

33 28 27 23 25

5. Broj dokumenata koje je Vijeće razmotrilo nakon ponovnih zahtjeva i broj objavljenih dokumenata

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

351 181 59 78 77

88djelomično / u

cijelosti25/63

118djelomično / u

cijelosti80/38

41djelomično / u

cijelosti15/26

27djelomično / u

cijelosti17/10

33djelomično / u

cijelosti29/4

6. Postotak dokumenata objavljen za cijeli postupak15

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

63,9% 77,5% 70,9% 86,7% 77% 88,6% 64,9% 81,2% 67,6% 79,5%

7. Broj dokumenata iz javnog registra i broj dokumenata koji su dostupni javnosti / dostupni za preuzimanje putem interneta

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

1 371 6081 039 973

(75,8%)1 545 754

1 163 489 (75,3%)

1 729 9441 337 933

(77,3%)1 915 737

1 480 557 (77,3%)

2 076 2201 583 636(76,3%)

15 Na temelju dokumenata objavljenih u cijelosti (lijevi stupac) ili u cijelosti + djelomično (desni stupac).

22

8. Stručni profil podnositelja zahtjeva (početni zahtjevi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Civilno društvo

Konzultanti 9,3%

27,2%

7%

Lobiji za zaštitu okoliša

27,3% 27,9% 25,8%

0,3% 0,1%

29,4%

Ostale interesne skupine

5,7% 6,2%

Industrijski/komercijalni

sektor8,3% 10,4%

NVO-i 3,6% 5,7%

Novinari 2,7% 2,6% 3,3% 2,8% 1,8%

Odvjetnici 11,4% 10,1% 10% 9,8% 10%

Akademska zajednica

Sveučilišna istraživanja 32,7%

33,7%32,5%

33,7%35,7%

37,6%32,2%

33,4%27,9%

29,2%Knjižnica 1% 1,2% 1,8% 1,2% 1,2%

Tijela javne vlasti (institucije koje ne pripadaju EU-u, predstavnici trećih zemalja i sl.)

4,1% 5,6% 5,4% 4,0% 4,4%

Članovi Europskog parlamenta i njihovi pomoćnici

1,4% 1,1% 0,9% 1% 0,6%

Ostalo 9,8% 9,4% 5,3% 6,6% 5,8%

Neprijavljeno profesionalno podrijetlo 12,6% 13,3% 13,5% 16,5% 18,8%

23

9. Profesionalni profil podnositelja zahtjeva (ponovni zahtjev)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Civilno društvo

Konzultanti 0%

28,5%

4,4%

Lobiji za zaštitu okoliša

15,6% 27% 19,3%

0% 0%

21,8%

Ostale interesne skupine

19% 4,4%

Industrijski/komercijalni

sektor0% 0%

NVO-i 9,5% 13%

Novinari 6,2% 7,7% 11,5% 9,5% 0%

Odvjetnici 18,8% 11,5% 15,4% 14,3% 13%

Akademska zajednica

Sveučilišna istraživanja 46,9%

46,9%42,3%

42,3%34,6%

34,6%23,8%

23,8%43,5%

43,5%Knjižnica 0% 0% 0% 0% 0%

Tijela javne vlasti (institucije koje ne pripadaju EU-u, predstavnici trećih zemalja i sl.)

0% 0% 0% 0% 0%

Članovi Europskog parlamenta i njihovi pomoćnici

3,1% 0% 3,8% 4,8% 0%

Ostalo 3,1% 3,8% 7,7% 4,8% 4,3%

Neprijavljeno profesionalno podrijetlo 6,3% 7,7% 7,7% 14,3% 17,4%

24

10. Geografska zastupljenost podnositelja zahtjeva (početni zahtjevi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Belgija 28,2% 29,3% 30,5% 33,0% 28%

Bugarska 0,3% 0,2% 0,4% 0,1% 0,6%

Češka Republika 1,2% 1,1% 1% 0,7% 0,8%

Danska 1% 1,6% 1% 0,6% 2,1%

Njemačka 14,8% 13,9% 14,5% 14,6% 18,5%

Estonija 0,1% 0,1% 0% 0% 0,2%

Grčka 0,8% 0,8% 0,7% 0,5% 1%

Španjolska 5,9% 5,5% 3,5% 3,3% 3,3%

Francuska 8% 7,5% 7,7% 7,3% 5,7%

Irska 0,9% 0,4% 0,7% 1,1% 0,9%

Italija 4,7% 5,4% 6,3% 5,6% 4,6%

Cipar 0,3% 0% 0,2% 0,1% 0,2%

Latvija 0,2% 0,1% 0,2% 0,1% 0,2%

Litva 0,2% 0,3% 0,1% 0% 0,5%

Luksemburg 1,8% 1,3% 1,3% 1,2% 1,8%

Mađarska 1% 0,7% 0,8% 0,2% 0,5%

Malta 0,3% 0,4% 0,2% 0,2% 0,1%

Nizozemska 5,7% 4,8% 7,6% 5,8% 5%

Austrija 1,9% 2,1% 1,9% 1,9% 2%

Poljska 1,4% 2,4% 1,6% 2,3% 1,7%

Portugal 0,8% 1,2% 0,9% 0,7% 0,4%

Rumunjska 1,2% 1% 0,2% 0,2% 0%

Slovenija 0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0,2%

Slovačka 0,6% 0,7% 0,3% 0,5% 0,1%

Finska 0,2% 0,5% 0,4% 0,6% 1%

Švedska 1,8% 2% 1,3% 1,2% 1,2%

Ujedinjena Kraljevina 8,7% 9% 9,2% 11,5% 10,2%

Treće zemlje

Zemlje kandidatkinje 0,3% 0,3% 0,5% 0,2% 0,2%

Ostalo 6,5% 6,5% 5,9% 4,2% 3,5%

Nije navedeno 0,8% 0,6% 0,9% 2,2% 5,5%

25

11. Geografska zastupljenost podnositelja zahtjeva (ponovni zahtjevi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Belgija 22,6% 28% 23,1% 38,1% 26,1%

Bugarska 0% 0% 0% 0% 0%

Češka Republika 0% 4% 0% 0% 0%

Danska 0% 0% 3,9% 0% 0%

Njemačka 25,8% 20% 19,2% 19% 21,7%

Estonija 0% 0% 0% 0% 0%

Grčka 0% 0% 0% 0% 0%

Španjolska 9,7% 4% 3,8% 0% 0%

Francuska 6,4% 4% 7,7% 9,5% 4,4%

Irska 0% 0% 0% 0% 0%

Italija 6,4% 4% 7,7% 0% 4,4%

Cipar 0% 0% 0% 0% 0%

Latvija 0% 0% 0% 0% 0%

Litva 0% 0% 0% 0% 0%

Luksemburg 3,2% 0% 0% 0% 0%

Mađarska 0% 0% 0% 0% 0%

Malta 0% 0% 0% 0% 0%

Nizozemska 6,5% 4% 7,7% 4,8% 8,7%

Austrija 0% 0% 0% 0% 0%

Poljska 0% 4% 0% 0% 4,3%

Portugal 0% 0% 0% 0% 0%

Rumunjska 0% 0% 0% 0% 0%

Slovenija 0% 0% 0% 0% 0%

Slovačka 0% 0% 0% 0% 0%

Finska 0% 0% 0% 0% 4,4%

Švedska 0% 8% 0% 0% 0%

Ujedinjena Kraljevina 9,7% 16% 23,1% 14,3% 4,4%

Treće zemlje

Zemlje kandidatkinje 0% 4% 0% 0% 4,3%

Ostalo 9,7% 0% 0% 0% 4,3%

Nije navedeno 0% 0% 0% 14,3% 13%

26

12. Sektori na koje se odnose zahtjevi za pristup

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Poljoprivreda, ribarstvo 7,3% 3,9% 3,5% 5% 3%

Unutarnje tržište 7,7% 7,9% 8% 9,7% 11,7%

Istraživanje 0,5% 0,5% 0,4% 1% 2,1%

Kultura 0,3% 0,2% 0,2% 0,7% 0,5%

Obrazovanje/mladi 0,6% 1,1% 0,4% 0,2% 0,6%

Industrija 0,6% 0,1% 0,1% 0% 0,4%

Konkurentnost 1,9% 1,5% 1,4% 1,6% 1,1%

Energetika 3,5% 0,9% 2,1% 2,7% 2%

Prijevoz 1,9% 2,5% 1,5% 1,4% 2,6%

Okoliš 8,6% 10,7% 9,1% 7,6% 12,6%

Zdravstvo i zaštita potrošača 8,1% 5,6% 3,6% 3,5% 4,5%

Ekonomska i monetarna politika 2,6% 4,4% 5,9% 6,9% 8,7%

Porezna pitanja – fiskalni problemi 7,6% 7,5% 12,5% 6,7% 3,7%

Vanjski odnosi – ZVSP 12,2% 14,4% 12,8% 10,7% 8,1%

Civilna zaštita 0,2% 0,1% 0% 0,6% 0,8%

Proširenje 1,4% 0,8% 1% 1,2% 0,4%

Obrana i vojna pitanja 4,6% 4% 2,2% 2,7% 2,5%

Pomoć za razvoj 0,3% 0,2% 0,1% 0% 0,4%

Regionalna politika i gospodarska / društvena povezanost 0% 0% 0,1% 0,4% 0,1%

Socijalna politika 3,4% 4% 2,7% 3,9% 5,2%

Pravosuđe i unutarnji poslovi 15,3% 14% 19,5% 18,1% 16,8%

Pravna pitanja 2,7% 2,6% 3,1% 5,4% 5%

Funkcioniranje institucija 0,8% 2,1% 2,4% 2,4% 2,8%

Financiranje Unije (proračun, statut) 0,2% 0,1% 0,2% 0,8% 0,4%

Transparentnost 0,3% 0,3% 0,3% 1,2% 0,5%

Pitanja opće politike 0,5% 1% 0,6% 0,7% 1,1%

Parlamentarna pitanja 4,1% 5,3% 3% 2,5% 0,7%

Razno 0,5% 0,6% 0,2% 0,2% 0,1%

27

13. Razlozi za uskratu pristupa (odgovori Glavnog tajništva Vijeća u početnoj fazi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

# % # % # % # % # %

Zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti 109 5,6% 92 7% 93 8,9% 64 5,8% 58 3,8%

Zaštita javnog interesa što se tiče obrane i vojnih pitanja

67 3,5% 25 1,9% 15 1,4% 18 1,6% 9 0,6%

Zaštita javnog interesa što se tiče međunarodnih odnosa

442 22,9% 319 24,2% 221 21,2% 226 20,5% 375 24,7%

Zaštita javnog interesa što se tiče financijske, monetarne i ekonomske politike Zajednice ili države članice

0 0% 6 0,5% 11 1,1% 0 0% 4 0,3%

Zaštita privatnosti i integriteta pojedinca (zaštita osobnih podataka)

5 0,3% 5 0,4% 2 0,2% 2 0,2% 2 0,1%

Zaštita poslovnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo

1 0% 0 0% 0 0% 0 0% 1 0,1%

Zaštita sudskih postupaka i pravnog savjeta 8 0,4% 11 0,8% 10 1% 7 0,6% 7 0,5%

Zaštita u svrhu inspekcija, istraga i revizija 1 0% 4 0,3% 0 0% 0 0% 0 0%

Zaštita procesa donošenja odluka u instituciji 756 39,1% 436 33,1% 426 40,9% 455 41,3% 556 36,7%

Nekoliko razloga zajedno ili drugi razlozi 545 28,2% 417 31,7% 264 25,3% 330 30% 503 33,2%

Dokument koji nije u posjedu Vijeća / drugi autor 0 0% 1 0,1% 0 0% 0 0% 0 0%

28

14. Razlozi za uskratu pristupa (odgovori Glavnog tajništva Vijeća nakon ponovnih zahtjeva)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

# % # % # % # % # %

Zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti 20 7,6% 24 38,1% 3 15,8% 0 0% 0 0%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%


38 14,5% 35 55,5% 15 78,9% 2 3,9% 20 69%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

Zaštita sudskih postupaka i pravnog savjeta 0 0% 0 0% 0 0% 1 2% 0 0%

Zaštita u svrhu inspekcija, istraga i revizija 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

Zaštita procesa donošenja odluka u instituciji 0 0% 1 1,6% 0 0% 1 2% 1 3,4%

Nekoliko razloga zajedno ili drugi razlozi 205 77,9% 3 4,8% 1 5,3% 47 92,1% 8 27,6%

Dokument koji nije u posjedu Vijeća / drugi autor 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

29

15. Razlozi za uskratu u slučaju djelomičnog pristupa (odgovori Glavnog tajništva Vijeća u početnoj fazi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

# % # % # % # % # %

Zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti 42 3,7% 56 4,1% 49 4,4% 44 4,8% 28 3,2%


2 0,2% 4 0,3% 1 0,1% 2 0,2% 5 0,6%


21 1,9% 164 12% 323 29,3% 174 18,8% 57 6,6%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 1 0,1%


10 0,9% 57 4,2% 35 3,2% 125 13,5% 46 5,3%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

Zaštita sudskih postupaka i pravnog savjeta 37 3,3% 111 8,1% 58 5,2% 18 1,9% 32 3,7%


Zaštita procesa donošenja odluka u instituciji 202 18,1% 707 51,6% 422 38,3% 334 36,1% 525 60,5%

Nekoliko razloga zajedno ili drugi razlozi 803 71,9% 270 19,7% 215 19,5% 228 24,7% 173 20%


30

16. Razlozi za uskratu u slučaju djelomičnog pristupa (odgovori Glavnog tajništva Vijeća u ponovnoj fazi)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

# % # % # % # % # %

Zaštita javnog interesa što se tiče javne sigurnosti 0 0% 0 0% 1 6,7% 3 13% 1 3,5%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%


0 0% 21 26,2% 6 40% 2 8,7% 0 0%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 1 3,5%


0 0% 1 1,3% 0 0% 1 4,4% 1 3,4%


0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

Zaštita sudskih postupaka i pravnog savjeta 3 11,6% 0 0% 1 6,7% 1 4,4% 5 17,2%


Zaštita procesa donošenja odluka u instituciji 7 26,9% 12 15% 2 13,3% 1 4,3% 15 51,7%

Nekoliko razloga zajedno ili drugi razlozi 16 61,5% 46 57,5% 5 33,3% 9 65,2% 6 20,7%


31

17. Prosječan broj radnih dana potrebnih za odgovor na zahtjev ili na pritužbu podnijetu Europskom ombudsmanu

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Za početne zahtjeve16

14

(riješeno 2666

zahtjeva)

17

(riješeno 2764 zahtjeva)

16


16


18


Za ponovne zahtjeve17

26


28


29


28


26


Ponderirani prosjek (početni + ponovni) 14,15 17,11 16,16 16,15 18,09

Europski ombudsman 0 50 32 64 0

18. Broj zahtjeva s produženim rokom u skladu s člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Početni zahtjevi536 od 2666,

tj. 20,1 % zahtjeva

773 od 2764, tj. 28 %

zahtjeva

513 od 2116, tj. 24,2 % zahtjeva

452 od 1871, tj. 24,2 % zahtjeva

587 od 2212, tj. 26,5 % zahtjeva

Ponovni zahtjevi 32 [od 33] 2518 [od 28] 2418 [od 27] 20 [od 23] 21 [od 25]

16 Te brojke uključuju i početne zahtjeve podnesene u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i takozvane „zahtjeve u skladu s člankom 6. stavkom 3.”

17 Ponovne zahtjeve ispituju Radna skupina Vijeća za informiranje i Odbor stalnih predstavnika (dio 2.). Odgovore podnositeljima zahtjeva donosi Vijeće.

18 U brojkama koje se odnose na godine 2010. i 2011. te koje su objavljene u godišnjim izvješćima Vijeća za 2010., 2011. i 2012. učinjena je manja pogreška koja je sada ispravljena. Zbog toga brojke koje se odnose na godine 2010. i 2011. malo odstupaju od brojki naznačenih u prethodnim izvješćima.

QC

-AF-14-001-H

R-CISSN 2363-0906

IZV

JEŠT

AJI

ISBN 978-92-824-4229-6doi:10.2860/99869


GL

AVN

O T

AJN

IŠT

VO

VIJ

EĆA

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIËTel. +32 22816111


HRconsilium

consilium

DGF Publications_RS 64/2014

SVIBANJ 2014

Documents

Godišnje izvješće 2013. o pristupu