Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Godišnjak
Hrvatski zavod za zapošljavanje
2009.
Hrv
ats
ki za
vo
d z
a z
ap
ošl
jav
an
jeGodišnjak
ISSN 1331-2618
Zagreb, travnja 2010.
2009.
Impresum
Nakladnik:
Za nakladnika:
Urednica:
Lektorica:
Grafičko oblikovanje i tisak:
Naklada:
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1Telefon: 00385 1 61 26 000Telefaks: 00385 1 61 26 038E-mail – uredništvo: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr
Ankica Paun Jarallahravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Marica Barić
Ines Macan
Birotisak d.o.o., Zagreb
460 primjeraka
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Godišnjak 2009.
Sadržaj
Gospodarstvo i radna snaga 7
Nezaposlenost 12
Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje 20
Priprema za zapošljavanje 30
Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja u 2009. godini 34
Prava tijekom nezaposlenosti 40
Projekti s potporom međunarodne zajednice 43
Temeljne zadaće i strategija razvoja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje 51
Ustroj i zaposlenici 53
Izvori financiranja i struktura rashoda 57
Sustav unutarnjih financijskih kontrola 60
Informacijsko-komunikacijska podrška poslovanju Zavoda 61
Međunarodna suradnja 62
Tablice 64
Ustroj i djelovanje HZZ-a:
Sadržaj
4
Prostorni raspored područnih služb i ispostavarvatskog zavoda za zapošljavanje po županijama
aH a
Hrvatski zavod za zapošljavanje
5
Karta područnih služba i ispostava HZZ po županijama
Središnja služba
Područna služba
Ispostava
Godišnjak 2009.
6
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Osnovna gospodarska kretanja
Godine 2009. u Republici Hrvatskoj zabilježene su relativno visoke stope smanjenja gospodarskihaktivnosti, zbog prelijevanje svjetske gospodarske krize na hrvatsko gospodarstvo. Tijekomgodine u sva četiri tromjesečja ostvarene su negativne stope rasta bruto domaćeg proizvoda(BDP) uspoređujući ih s istim prošlogodišnjim razdobljem, i to: 6,7 % u prvom, 6,3 % u drugom, 5,7 %u trećem te 4,4 % u četvrtom tromjesečju, uz očiglednu tendenciju usporavanja stope pada.Kumulativna godišnja stopa smanjenja bruto domaćeg proizvoda iznosila je 5,8 %.
Fizički obujam industrijske proizvodnje u 2009. godini smanjen je za 9,2 % u usporedbi s 2008.godinom. Industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti: rudarstvo ivađenje, prerađivačku industriju te opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju.Smanjenje proizvodnje ostvareno je u prerađivačkoj industriji (za 10,6 %) te rudarstvu i vađenju(za 10,8 %), dok je u opskrbi energentima proizvodnja blago povećana (za 2,3 %).
Godišnja stopa pada fizičkog obujma građevinskih radova u 2009. godini iznosila je 6,5 %, što jebitna promjena u usporedbi s prethodnom godinom kada je stopa rasta građevinskih aktivnostiiznosila 11,8 %.
Jedna od značajnijih posljedica recesije hrvatskoga gospodarstva, uz pad proizvodnje i građevinskihaktivnosti, zasigurno je smanjenje trgovinskoga prometa na malo u usporedbi s prethodnom godinom, ito nominalno za 14,1 %, a zbog povećanja indeksa potrošačkih cijena, realno za čak 15,3 %.
Usporedo s malotrgovinskim prometom visoke stope pada zabilježene su i unutar vanjskotrgovinskogaprometa. Godine 2009. ukupni je izvoz smanjen za 20,3 %, a uvoz za 25,7 % uspoređujući ih sprethodnom godinom. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosila je 49,4 %.
7
Gospodarstvo i radna snaga
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Osnovni gospodarski pokazatelji u 2008. i 2009. godini,stope rasta (u postocima)
Bruto domaći proizvod
Fizički obujam industrijske proizvodnje
Fizički obujam građevinskih radova
Nominalni promet u trgovini na malo
Realni promet u trgovini na malo
Noćenja turista
Izvoz – ukupno (kune)
Uvoz – ukupno (kune)
Prosječne mjesečne neto plaće
Realne neto plaće
Indeksi potrošačkih cijena
Ukupni broj zaposlenih
Ukupni broj nezaposlenih
Stopa registrirane nezaposlenosti
Stopa anketne nezaposlenosti
2008. 2009.
2,4 -5,8
1,6 -9,2
11,8 -6,5
6,0 -14,1
-0,5 -15,3
2,0 -1,4
4,7 -20,3
8,8 -25,7
7,0 2,6
0,8 0,2
6,1 2,4
2,5 -3,2
-10,5 11,2
13,2 14,9
8,4 9,1
Godišnjak 2009.
8
Hrvatski zavod za zapošljavanje
U uvjetima krize hrvatskoga, ali i šireg europskoga gospodarstva, godine 2009. turizam je uHrvatskoj bila djelatnost koja je zabilježila najmanje stope smanjenja aktivnosti. U usporedbi sprethodnom godinom broj turističkih dolazaka smanjen je za 2,9 %, a broj noćenja za 1,4 %. Udioinozemnih turista u ukupnome broju dolazaka bio je 85,4 %, a u broju noćenja 89,7 % naspram14,6 % dolazaka i 10,3 % noćenja domaćih turista.
Rast nominalnih plaća zaposlenih u 2009. godini bio je 2,6 %, što je kudikamo manje negoprethodnih godina. Usporavanje rasta plaća bilo je izraženije od usporavanja inflacije, pa surealne neto plaće porasle tek 0,2 %, što je za 0,6 postotnih bodova manje u usporedbi s rastom u2008. godini.
Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, godine 2009. iznosila je 2,4 % pa senakon prošlogodišnjeg skoka na 6,1 % vratila na razinu prethodnih godina kada je bila između 2 i 3 %.
Usporavanje gospodarskih aktivnosti krajem prethodne, a potom i smanjenje aktivnosti tijekom2009. godine negativno se odrazilo na pokazatelje tržišta rada. Ukupna se zaposlenost smanjila,nezaposlenost povećala, što je rezultiralo i značajnim povećanjem stope nezaposlenosti.
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, temeljenim na administrativnim izvorima, godine2009. u Republici Hrvatskoj smanjena je razina ukupnog aktivnog stanovništva (za 29.588 ili 1,7 %),uz istodobno smanjenje broja zaposlenog (za 56.021 ili 3,6 %), a povećanje broja nezaposlenogstanovništva (za 26.433 ili 11,2 %).
Registrirana zaposlenost i nezaposlenost, godišnji prosjek 2009.
Radna snaga u Hrvatskoj
Godišnji prosjek registrirane zaposlenosti u 2009. godini bio je 1.498.784, što u usporedbi sprethodnom godinom znači smanjenje za 56.021 osobu ili 3,6 %. Najviše je zaposlenih bilo upravnim osobama – 1.211.085 ili 80,8 % (3,3 % manje nego 2008), zatim u obrtu i slobodnimprofesijama – 252.404 ili 16,8 % (4,6 % manje nego 2008), a osiguranika-poljoprivrednika 35.295ili 2,4 % (7,2 % manje nego 2008).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkojindustriji (272.812 ili 18,2 %), trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala(243.277 ili 16,2 %), građevinarstvu (140.661 ili 9,4 %) te javnoj upravi i obrani (113.466 ili 7,6 %).–
Gledajući prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni, nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenihosoba u 2009. godini pokazuje da je 64,5 % zaposlenih radilo u uslužnim djelatnostima, 30,7 % u
Prilog 1, str. 11.
Aktivno stanovništvo
Zaposleni
- Zaposleni u pravnim osobama
- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama
- Osiguranici-poljoprivrednici
Nezaposleni
2008. 2009.
Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima(godišnji prosjek 2008. i 2009)
Indeks
Stopa registrirane nezaposlenosti
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
1.791.546 1.761.958 98,3
1.554.805 1.498.784 96,4
1.252.089 1.211.085 96,7
264.672 252.404 95,4
38.044 35.295 92,8
236.741 263.174 111,2
13,2 14,9 -
nepoljoprivrednim te 4,6 % u poljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 2008. godinom povećan jeudio uslužnih (za 0,6 postotnih bodova), a smanjen udio nepoljoprivrednih (za 0,4 postotna boda) ipoljoprivrednih djelatnosti (za 0,2 postotna boda).
Prosječna godišnja razina registrirane nezaposlenosti u 2009. povećala se za 26.433 osobe ili11,2 %, tj. s evidentirane 236.741 u 2008. na 263.174 osobe u 2009. godini.
Pod utjecajem povećanja broja nezaposlenih te istodobnoga smanjenja broja zaposlenih osoba uRepublici Hrvatskoj, povećana je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti od 13,2 %u 2008. na 14,9 % u 2009. godini (podaci Državnoga zavoda za statistiku).
Da bi se izračunale stope nezaposlenosti po županijama, upotrijebljeni su podaci o osiguranicimamirovinskoga osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (kaoregistriranim zaposlenim osobama) te podaci o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskomezavodu za zapošljavanje. Prema tim podacima prosječna stopa nezaposlenosti na državnoj raziniiznosila je 14,4 %, pa je istodobno u devet županija bila niža, a u dvanaest viša od prosječnedržavne razine.
Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima
9
Značajne su razlike u stopi nezaposlenosti po pojedinim županijama. Najniža stopa nezaposlenostizabilježena je u Gradu Zagrebu (6,1 %) i Istarskoj županiji (7,1 %), a nižu stopu od prosječnedržavne imale su i ove županije: Primorsko-goranska (10,8 %), Varaždinska (11,1 %), Međimurska(12,6 %), Krapinsko-zagorska (12,8 %), Dubrovačko-neretvanska (13,1 %), Koprivničko-križevačka(13,6 %) i Zagrebačka (13,7 %). Istodobno, najviša je stopa nezaposlenosti na području Sisačko-moslavačke (27,6 %), Vukovarsko-srijemske (27,5 %), Virovitičko-podravske (26,5 %) te Brodsko-posavske županije (25,9 %).
0
5
10
15
20
25
30
Gra
d Za
greb
Ista
rska
Vara
ždin
ska
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Kra
pins
ko-z
agor
ska
Međ
imur
ska
Zagr
ebač
ka
Kop
rivni
čko-
križ
evač
ka
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ska
Zada
rska
Spl
itsko
-dal
mat
insk
a
Ličk
o-se
njsk
a
Pož
eško
-sla
vons
ka
Šib
ensk
o-kn
insk
a
Osj
ečko
-bar
anjs
ka
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka
Kar
lova
čka
Bro
dsko
-pos
avsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Sis
ačko
-mos
lava
čka
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a
Pos
tota
k %
ŽupanijeProsjek RH
12,8
13,1
13,6
13,7
16,5
17,7
17,9
19,0
21,1
23,3
23,6
24,2
25,9
26,5
27,5
27,6
12,6
11,1
10,8
7,1
6,1
Stope nezaposlenosti po županijama, godišnji prosjek 2009.
14,4
Godišnjak 2009.
10
Hrvatski zavod za zapošljavanje
U usporedbi s prethodnom godinom, stopa nezaposlenosti povećana je u svim županijama, anajviše u: Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj (2,9 postotnih bodova), Brodsko-posavskoj iSisačko-moslavačkoj (2,8 postotnih bodova), Osječko-baranjskoj (2,5 postotnih bodova), teVirovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji (2,4 postotnih bodova). Najmanje povećanjenezaposlenosti bilo je u Ličko-senjskoj (0,7 postotnih bodova), Gradu Zagrebu (0,8 postotnihbodova) te Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (1,0 postotni bod).
Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim pravilima inačelima Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskoga statističkog ureda (Eurostata).Stoga je ovaj izvor podataka međunarodno usporediv.
U 2009. godini prema Anketi o radnoj snazi aktivnog je stanovništva u Republici Hrvatskoj biloprosječno 1.765.000, sa stopom aktivnosti od 47,6 %. Istodobno je bilo 1.605.000 zaposlenihosoba, sa stopom zaposlenosti od 43,3 % prema kriterijima ILO-a (15+), odnosno 56,6 % premakriterijima Eurostata (15-64).
U istom je razdoblju zabilježeno 160.000 nezaposlenih osoba, pa je prosječna stopa anketnenezaposlenosti iznosila 9,1 %. Gledano prema spolu, niža je stopa nezaposlenosti muškaraca(8,0 %) nego žena (10,3 %).
Zaposlenost i nezaposlenost premaAnketi o radnoj snazi
Stopa nezaposlenosti premaAnketi o radnoj snazi
Aktivno stanovništvo prema Anketi o radnoj snazi(godišnji prosjek 2008. i 2009)
2008. 2009. Indeks
Aktivno stanovništvo
Zaposleni
Stopa zaposlenosti (15-64)
Nezaposleni
Stopa anketne nezaposlenosti
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
1.785.000 1.765.000 98,9
1.636.000 1.605.000 98,1
57,8 56,6 -
149.000 160.000 107,0
8,4 9,1 -
Djelatnosti kućanstava kaoposlodavaca; djelatnostikućanstava koja proizvoderazličitu robi i obavljaju različiteusluge za vlastite potrebe
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša
Građevinarstvo
Nepoljoprivredne djelatnosti
Trgovina na veliko i na malo;popravak motornih vozila imotocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti idjelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene itehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćneuslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana;obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvenezaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Djelatnosti izvanteritorijalnihorganizacija i tijela
Uslužne djelatnosti
Nerazvrstani prema djelatnosti
UKUPNO
11
Broj zaposlenih prema djelatnostima NKD 2007 od siječnja do prosinca 2009.
Prilog 1.
UKUPNO Pravne osobe Obrt i slobodneprofesije
Broj %Broj Broj
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Individualna poljoprivreda
Poljoprivredne djelatnosti
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija
Djelatnost NKD-a 2007.%%
34.265
35.295
69.560
8.841
272.812
16.858
21.482
140.661
460.654
243.277
80.733
85.946
33.291
38.966
6.436
70.303
36.892
113.466
103.718
93.309
23.952
29.756
7.011
967.057
1.513
1.498.784
0
2,3
2,4
4,6
0,6
18,2
1,1
1,4
9,4
30,7
16,2
5,4
5,7
2,2
2,6
0,4
4,7
2,5
7,6
6,9
6,2
1,6
2,0
0,5
0,0
64,5
0,1
100,0
25.766
-
25.766
8.482
232.751
16.858
21.356
104.978
384.425
203.494
65.517
46.500
31.866
37.771
5.771
52.860
32.770
105.797
103.275
80.595
20.765
13.913
0
0
800.894
0
1.211.085
2,1
-
2,1
0,7
19,2
1,4
1,8
8,7
31,7
16,8
5,4
3,8
2,6
3,1
0,5
4,4
2,7
8,7
8,5
6,7
1,7
1,1
0,0
0,0
66,1
0,0
100,0
8.499
-
8.499
359
40.061
0
126
35.683
76.229
39.783
15.216
39.446
1.425
1.195
665
17.443
4.122
7.669
443
12.714
3.187
15.843
7.011
0
166.163
1.513
252.404
3,4
-
3,4
0,1
15,9
0,0
0,1
14,1
30,2
15,8
6,0
15,6
0,6
0,5
0,3
6,9
1,6
3,0
0,2
5,0
1,3
6,3
2,8
0,0
65,8
0,6
100,0
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja broj 9.2.6, 2009. i 2010.
Godišnjak 2009.
Kretanje ukupne nezaposlenosti
Tijekom 2009. godine sezonski su čimbenici utjecali na kretanje broja nezaposlenih u evidencijiHrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenost se povećavala od početka godine doožujka, a zatim se značajno smanjivala do lipnja. Nakon završetka ljetne sezone nezaposlenostse ponovno povećavala sve do kraja godine. U skladu s tim, najmanji broj nezaposlenih bio je ulipnju, a najveći u prosincu.
U prosincu 2009. broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosio je291.545, što je bilo 21,2 % više nego u istom mjesecu prethodne godine. Općenito,
u 2009. bio veći nego u prethodnoj godini, kao što je prikazano na slici.broj je
nezaposlenih
Nezaposlenost
Broj nezaposlenih krajem 2009. bio je veći od broja nezaposlenih krajem prethodne godine, jer jebroj novoprijavljenih (270.557) u evidenciji nezaposlenih tijekom 2009. godine bio veći od zbrojazaposlenih s evidencije i brisanih iz evidencije zbog drugih razloga (219.467). Nezaposlenost se,dakle, povećala jer je broj novoprijavljenih bio veći od broja ukupno brisanih iz evidencije.
Prosječni broj nezaposlenih povećao se s 236.741 u 2008. na 263.174 u 2009. godini, što jepovećanje od 11,2 %. Veće je bilo postotno povećanje nezaposlenosti muškaraca nego žena.Stoga se povećao i udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih.
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanja
12
Hrvatski zavod za zapošljavanje
220
240
260
280
300
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Mjeseci
Bro
j ne
zap
osl
en
ih (
tisu
će)
Broj nezaposlenih osoba tijekom 2008. i 2009. godine
210
230
250
270
290
2009.
2008.
200
2009.
Sastav
2008.
Sastav
Indeks 2009/2008.
Ukupno Muškarci
Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2008. i 2009. godini
Žene
Što se tiče kretanja nezaposlenosti prema dobi, prosječan broj nezaposlenih povećao se u svimdobnim skupinama. Najznačajnije je bilo postotno povećanje prosječnog broja mlađih dobnihskupina. Tako se prosječni broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine povećao 18,4 %, a od 25do 29 godina 19,6 %. U skladu s tim, povećao se udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih.
Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2008. i 2009. godini
Indeks
2009/2008.Dob
% Broj
2008. 2009.
13
Broj %
S obzirom na razinu obrazovanja, u 2009. godini povećao se prosječni broj nezaposlenih svihobrazovnih kategorija. Međutim, najviše se povećao broj nezaposlenih s višim i visokimobrazovanjem, pa prema tome i njihov udio u nezaposlenosti. Postotno povećanje brojanezaposlenih muškaraca sa srednjom školom bilo je kudikamo veće nego žena.
263.174 107.115 156.059
100,0 40,7 59,3
236.741 89.540 147.201
100,0 37,8 62,2
111,2 119,6 106,0
Od 15 do 19 11.420 4,8 13.220 5,0 115,8
Od 20 do 24 28.416 12,0 33.644 12,8 118,4
Od 25 do 29 28.217 11,9 33.743 12,8 119,6
Od 30 do 34 23.966 10,1 27.690 10,5 115,5
Od 35 do 39 22.974 9,7 25.398 9,7 110,6
Od 40 do 44 24.465 10,3 26.841 10,2 109,7
Od 45 do 49 26.873 11,4 28.259 10,7 105,2
Od 50 do 54 36.955 15,6 37.862 14,4 102,5
Od 54 do 59 26.079 11,0 28.146 10,7 107,9
60 i više 7.376 3,1 8.371 3,2 113,5
UKUPNO 236.741 100,0 263.174 100,0 111,2
Godišnjak 2009.
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema djelatnosti prethodnog zaposlenja
Ako se iz ukupnog broja nezaposlenih izdvoje osobe koje su prethodno bile zaposlene, njihov sesastav može promatrati prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Broj je takvih osoba, zabilježenkrajem 2009. godine, iznosio 243.015, što je 24,3 % više nego krajem prethodne godine. Dakle,ukupni broj nezaposlenih osoba koje su prethodno bile zaposlene bitno se povećao tijekompromatranoga razdoblja.
U gotovo svim većim skupinama povećao se broj nezaposlenih. Tako se, primjerice, broj osobakoje su prethodno radile u građevinarstvu povećao skoro 70 %. Stoga se značajno povećao injihov udio u ukupnom broju nezaposlenih. Broj nezaposlenih koji su došli iz trgovine povećao seskoro 25 %, a broj nezaposlenih što su bili zaposleni u prerađivačkoj industriji povećao se skoro 20%. Najmanje postotno povećanje nezaposlenosti zabilježeno je među osobama koje su radile ujavnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju, te u skupini koja obuhvaća ostale uslužnedjelatnosti.
14
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i spolu u 2008. i 2009. godini
Ukupno
Bez škole inezavršena
osnovnaškola
Osnovnaškola
SŠ zazanimanjakoja trajedo 3 g. teškola zaKV i VKVradnike
SŠ zazanimanjakoja traje4 i više
godina tegimnazija
Prvi stupanjfakulteta,stručnistudij
i viša škola
Fakulteti,akademije;magisterij,doktorat
2008.
Sastav
2009.
Sastav
Indeks 2009/2008.
236.741 17.011 59.909 81.471 61.357 7.568 9.425
100,0 7,2 25,3 34,4 25,9 3,2 4,0
263.174 17.477 64.246 90.421 70.330 9.259 11.441
100,0 6,6 24,4 34,4 26,7 3,5 4,3
111,2 102,7 107,2 111,0 114,6 122,3 121,489.540 7.434 21.526 36.020 18.483 2.598 3.479
100,0 8,3 24,0 40,2 20,6 2,9 3,9
107.115 8.000 24.497 43.296 23.692 3.369 4.261
100,0 7,5 22,9 40,4 22,1 3,1 4,0
119,6 107,6 113,8 120,2 128,2 129,7 122,5
147.201 9.577 38.383 45.451 42.874 4.970 5.946
100,0 6,5 26,1 30,9 29,1 3,4 4,0
156.059 9.477 39.749 47.125 46.638 5.890 7.180
100,0 6,1 25,5 30,2 29,9 3,8 4,6
106,0 99,0 103,6 103,7 108,8 118,5 120,8
Žene 2008.
Sastav
Žene 2009.
Sastav
Indeks 2009/2008.
Žene 2008.
Sastav
Žene 2009.
Sastav
Indeks 2009/2008.
Kretanje i sastav nezaposlenosti po županijama i prema nekim obilježjima
Kao što je prethodno istaknuto, prosječni broj nezaposlenih u 2009. bio je 11,2 % veći od prosječnogbroja nezaposlenih u 2008. godini. Međutim, analiza kretanja nezaposlenosti pokazuje da sumeđu županijama postojale bitne razlike u opsegu povećanja nezaposlenosti. Najznačajnijepostotno povećanje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je u Krapinsko-zagorskoj,Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najveće takvopovećanja bilo je, dakle, u županijama na zapadu zemlje.
Županija s najvećim udjelom u ukupnom broju nezaposlenih u 2009. godini bila je Splitsko-dalmatinska (12,8 %), a odmah nakon nje slijedili su Grad Zagreb (11,5 %) i Osječko-baranjskažupanija (10,9 %).
15
2008. 2009.Djelatnost (NKD 2007)
Broj Udio Broj Udio
Indeks2009/2008.
A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo
B. Rudarstvo i vađenje
C. Prerađivačka industrija
D. Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija
Nezaposlene osobe po djelatnosti prethodnog zaposlenja(31. prosinca 2008. i 2009. godine)
8.754 4,5 10.268 4,2 117,3
458 0,2 831 0,3 181,4
48.091 24,6 57.655 23,7 119,9
276 0,1 280 0,1 101,4
1.590 0,8 2.116 0,9 133,1
15.562 8,0 26.419 10,9 169,8
38.728 19,8 48.203 19,8 124,5
5.364 2,7 7.484 3,1 139,5
26.223 13,4 30.621 12,6 116,8
2.342 1,2 3.105 1,3 132,6
1.956 1,0 2.540 1,0 129,9
732 0,4 1.110 0,5 151,6
5.561 2,8 7.591 3,1 136,5
7.099 3,6 9.199 3,8 129,6
4.361 2,2 4.500 1,9 103,2
3.972 2,0 4.812 2,0 121,1
3.446 1,8 4.399 1,8 127,7
1.535 0,8 2.310 1,0 150,5
14.693 7,5 15.028 6,2 102,3
4.720 2,4 4.454 1,8 94,4
101 0,1 90 0,0 89,1
195.564 100,0 243.015 100,0 124,3
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacijeokoliša
F. Građevinarstvo
G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornihvozila i motocikala
H. Prijevoz i skladištenje
I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane
J. Informacije i komunikacije
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L. Poslovanje nekretninama
M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
P. Obrazovanje
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R. Umjetnost, zabava i rekreacija
S. Ostale uslužne djelatnosti
O. Javna uprava i obrana; obveznosocijalno osiguranje
T. Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robui obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
U. Ostale uslužne djelatnosti
UKUPNO
Godišnjak 2009.
S obzirom na nezaposlenost po županijama prema spolu, najveći udio žena u ukupnom brojunezaposlenih krajem 2009. imale su Splitsko-dalmatinska (60,6 %), Zadarska (59,8 %), Brodsko-posavska (59,4 %), Primorsko-goranska (59,3 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (59,3 %),dakle uglavnom obalne županije s izrazitim sezonskim zapošljavanjem u ugostiteljstvu. Najvećiudio mladih u ukupnom broju nezaposlenih zabilježen je Požeško-slavonskoj (23,8 %), Međimurskoj(23,5 %), Koprivničko-križevačkoj (22,2 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (21,9 %) i Brodsko-posavskojžupaniji (21,7 %). Naposljetku, najveći udio stručnih osoba, tj. onih koji imaju završenu srednju,višu ili visoku školu, zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj (81,1 %), Dubrovačko-neretvanskoj(80,7 %) i Primorsko-goranskoj županiji (76,1 %), te u Gradu Zagrebu (77,3 %).
16
Hrvatski zavod za zapošljavanje
2008. 2009.Županija
Broj Udio Broj Udio
Indeks2009/2008.
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
UKUPNO
Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama 2008. i 2009. godine
9.814 4,1 11.895 4,5 121,2
4.053 1,7 5.249 2,0 129,5
15.392 6,5 16.863 6,4 109,6
10.815 4,6 11.462 4,4 106,0
6.822 2,9 8.137 3,1 119,3
5.799 2,4 6.243 2,4 107,7
10.316 4,4 11.436 4,3 110,9
12.911 5,5 14.910 5,7 115,5
2.998 1,3 3.088 1,2 103,0
7.729 3,3 8.343 3,2 107,9
4.669 2,0 5.310 2,0 113,7
12.796 5,4 14.130 5,4 110,4
9.410 4,0 10.037 3,8 106,7
25.633 10,8 28.561 10,9 111,4
6.570 2,8 7.132 2,7 108,6
16.380 6,9 17.269 6,6 105,4
31.562 13,3 33.601 12,8 106,5
5.325 2,2 6.740 2,6 126,6
6.112 2,6 6.686 2,5 109,4
5.051 2,1 5.892 2,2 116,7
26.584 11,2 30.190 11,5 113,6
236.741 100,0 263.174 100,0 111,2
Kretanje i sastav nezaposlenosti hrvatskih branitelja
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema njezinu trajanju i nekim obilježjima
Krajem 2009. u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je 24.375 nezaposlenihhrvatskih branitelja. Od toga je 38,6 % imalo samo završenu ili nezavršenu osnovnu školu, a 38,1% završenu trogodišnju srednju strukovnu školu ili školu za kvalificirane radnike. Udio korisnikanovčane naknade u ukupnom broju nezaposlenih branitelja bio je zanemariv. S obzirom nanjihovu dobnu strukturu, 41,8 % nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je u dobi od 50 do 65godina.
U evidenciji nezaposlenih osobe se mogu razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Takoje krajem 2009. više od 40 % bilo nezaposleno do 6 mjeseci, a 45,2 % dulje od jedne godine. Uusporedbi s prethodnom godinom, bitno se povećao broj nezaposlenih do 12 mjeseci, a smanjiobroj nezaposlenih više od 2 godine. Povećao se, dakle, udio nezaposlenih uglavnom kraćeg, asmanjio udio osoba duljeg trajanja nezaposlenosti.
17
Muškarci Osobe do 24 g.
Broj Udio Broj UdioUKUPNO
Stručne osobe
Broj UdioŽupanija
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
UKUPNO
13.492 6.053 44,9 7.439 55,1 2.436 18,1 9.239 68,5
6.036 2.811 46,6 3.225 53,4 1.245 20,6 3.840 63,6
17.922 7.746 43,2 10.176 56,8 3.293 18,4 10.351 57,8
12.076 5.052 41,8 7.024 58,2 1.730 14,3 7.294 60,4
9.021 4.446 49,3 4.575 50,7 1.706 18,9 6.209 68,8
7.079 3.408 48,1 3.671 51,9 1.569 22,2 4.332 61,2
12.160 5.916 48,7 6.244 51,3 2.658 21,9 7.477 61,5
17.681 7.196 40,7 10.485 59,3 2.784 15,7 13.453 76,1
3.322 1.526 45,9 1.796 54,1 624 18,8 2.188 65,9
8.704 3.860 44,3 4.844 55,7 1.844 21,2 5.257 60,4
5.720 2.514 44,0 3.206 56,0 1.362 23,8 3.902 68,2
15.499 6.298 40,6 9.201 59,4 3.361 21,7 10.141 65,4
11.196 4.503 40,2 6.693 59,8 1.593 14,2 7.947 71,0
31.430 13.337 42,4 18.093 57,6 6.542 20,8 21.115 67,2
8.027 3.563 44,4 4.464 55,6 1.376 17,1 5.894 73,4
18.189 8.153 44,8 10.036 55,2 3.929 21,6 12.175 66,9
36.760 14.498 39,4 22.262 60,6 6.346 17,3 29.817 81,1
8.740 3.670 42,0 5.070 58,0 1.449 16,6 6.110 69,9
7.900 3.216 40,7 4.684 59,3 1.357 17,2 6.375 80,7
6.479 2.850 44,0 3.629 56,0 1.521 23,5 3.785 58,4
34.112 15.691 46,0 18.421 54,0 5.572 16,3 26.385 77,3
291.545 126.307 43,3 165.238 56,7 54.297 18,6 203.286 69,7
Struktura nezaposlenih osoba po županijama (31. prosinca 2009. godine)
Broj Udio
Žene
Godišnjak 2009.
18
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti(31. prosinca 2008. i 2009. godine)
Indeks
2009/2008.Broj Udio Broj Udio
2008. 2009.Trajanjenezaposlenosti
Do 3 mjeseca
Od 3 do 6 mjeseci
Od 6 do 9 mjeseci
Od 9 do 12 mjeseci
Od 1 do 2 godine
Od 2 do 3 godine
Više od 3 godine
UKUPNO
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i spolu(31. prosinca 2009. godine)
Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio
Do 3 mjeseca
Od 3 do 6 mjeseci
Od 6 do 9 mjeseci
Od 9 do 12 mjeseci
Od 1 do 2 godine
Od 2 do 3 godine
Više od 3 godine
UKUPNO
S obzirom na trajanje nezaposlenosti prema spolu, udio nezaposlenih dulje od jedne godine uukupnom broju nezaposlenih muškaraca iznosio je 38,1 %, a u ukupnom broju nezaposlenih žena50,7 %. Dakle, u ukupnom broju nezaposlenih udio dugotrajno nezaposlenih žena bio je neštoveći nego muškaraca.
Naposljetku, ako se trajanje nezaposlenosti promatra prema naobrazbi, vidi se da je niža razinaobrazovanja povezana s većim udjelom dugotrajno nezaposlenih. Tako je udio dugotrajnonezaposlenih (jednu godinu i više) u ukupnom broju nezaposlenih bez škole i s nezavršenomosnovnom školom iznosio 68,2 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom osnovnomškolom 54,5 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba strogodišnjom odnosno četverogodišnjom srednjom školom (41,5 % odnosno 40,3 %), te s višomodnosno visokom školom (33,9 % odnosno 30,9 %). Stoga se može zaključiti da razinaobrazovanja bitno utječe na trajanje nezaposlenosti.
54.207 22,5 72.521 24,9
28.348 11,8 44.774 15,4
12.865 5,4 21.726 7,5
12.211 5,1 20.731 7,1
29.122 12,1 36.868 12,6
18.635 7,7 17.152 5,9
85.067 35,4 77.773 26,7
240.455 100,0 291.545 100,0
133,8
157,9
168,9
169,8
126,6
92,0
91,4
121,2
72.521 35.947 28,5 36.574 22,1
44.774 21.610 17,1 23.164 14,0
21.726 10.647 8,4 11.079 6,7
20.731 10.033 7,9 10.698 6,5
36.868 14.321 11,3 22.547 13,6
17.152 6.047 4,8 11.105 6,7
77.773 27.702 21,9 50.071 30,3
291.545 126.307 100,0 165.238 100,0
Do 3 mjeseca
Od 3 do 6 mjeseci
Od 6 do 9 mjeseci
Od 9 do 12 mjeseci
Od 1 do 2 godine
Od 2 do 3 godine
Više od 3 godine
UKUPNO
Kratkotrajna nezaposlenost
Dugotrajna nezaposlenost
Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2009. godine)
Trajanjenezaposlenosti Ukupno
Bez škole inezavršena
osnovnaškola
Osnovnaškola
SŠ zazanimanjakoja trajedo 3 g. teškola zaKV i VKVradnike
SŠ zazanimanjakoja traje4 i više
godina tegimnazija
Prvistupanj
fakulteta,stručnistudij i
viša škola
Fakulteti,akademije;magisterij,doktorat
19
24,9 13,3 20,7 26,6 26,8 31,5 33,4
15,4 7,5 11,6 16,9 18,0 17,2 17,2
7,5 4,9 6,3 7,9 7,7 9,6 10,4
7,1 6,2 6,9 7,1 7,3 7,9 8,1
12,6 12,6 13,1 12,0 13,3 12,9 11,6
5,9 7,3 6,5 5,3 6,1 5,0 4,6
26,7 48,3 34,9 24,3 20,8 16,0 14,7
100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
54,8 31,8 45,5 58,5 59,7 66,1 69,1
45,2 68,2 54,5 41,5 40,3 33,9 30,9
Godišnjak 2009.
20
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prijavljena slobodna radna mjesta
Tijekom 2009. poslodavci su prijavili Zavodu ukupno 102.427 slobodnih radnih mjesta, pa je uusporedbi s 2008. godinom to smanjenje od 39.367 ili 27,8 %.Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći je broj zaprimljenih prijava slobodnih radnihmjesta pristigao iz djelatnosti pružanja smještaj te pripreme i usluživanja hrane (16.543 ili 16,2 %),prerađivačke industrije (15.636 ili 15,3 %), obrazovanja (15.467 ili 15,1 %) te trgovine na veliko imalo (15.165 ili 14,8 %). U usporedbi s prethodnom godinom povećanje broja traženih radnikazabilježeno je u obrazovanju (za 1.638 ili 11,8 %), informacijama i komunikacijama (za 247 ili 22,1 %)te opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (za 23 ili 1,8 %), a istodobno najveće apsolutnosmanjenje u prerađivačkoj industriji (za 8.802 ili 36,0 %), trgovini (za 8.661 ili 36,4 %), građevinarstvu(za 7.538 ili 48,6 %) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 3.827 ili 37,9 %).-
Prema regionalnom ustroju najviše je slobodnih radnih mjesta prijavljeno u Gradu Zagrebu(15.545 ili 15,2 %), Splitsko-dalmatinskoj (9.516 ili 9,3 %) i Primorsko-goranskoj županiji (8.989 ili8,8 %), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (1.550 ili 1,5 %). U usporedbi s prethodnom godinomsmanjen je broj prijavljenih potreba za radnicima u svim županijama, osim u Požeško-slavonskojgdje je povećan broj prijava za 219 radnika ili 8,9 %. Najveće smanjenje zabilježeno je u Brodsko-posavskoj (za 40,5 %), Osječko-baranjskoj (35,0 %), Dubrovačko-neretvanskoj (34,6 %),Sisačko-moslavačkoj (34,3 %) i Zagrebačkoj županiji 33,9 %) te Gradu Zagrebu (33,8 %).
Poslodavci su tijekom 2009. najviše tražili radnike uslužnih i trgovačkih zanimanja (25.126 ili 24,5 %)te jednostavnih zanimanja, kao što su čistači, dostavljači, transportni radnici, radnici bez zanimanja islično (24.590 ili 24,0 %). Nadalje, značajan udio u ukupnome broju traženih radnika imali sustručnjaci i znanstvenici (15.427 osoba ili 15,1 %), radnici u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (13.758 ili13,4 %) te inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (11.797 ili 11,5 %).
Prilog 2, str. 23.
- Prilog 3, str. 24.
Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje
Rod zanimanja 2008. % 2009. % Indeks2009/2008.
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori
(2) Stručnjaci i znanstvenici
(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja
(4) Uredski i šalterski službenici
(5) Uslužna i trgovačka zanimanja
(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni,šumarski radnici i ribari
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
(9) Jednostavna zanimanja
Ukupno
Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodu zanimanja u 2009. godini
241 0,2 247 0,2 102,5
15.813 11,2 15.427 15,1 97,6
16.261 11,5 11.797 11,5 72,5
9.569 6,7 5.488 5,4 57,4
33.061 23,3 25.126 24,5 76,0
810 0,6 530 0,5 65,4
23.980 16,9 13.758 13,4 57,4
8.427 5,9 5.464 5,3 64,8
33.632 23,7 24.590 24,0 73,1
141.794 100,0 102.427 100,0 72,2
Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda
Tijekom 2009. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 118.286 osoba (za 9.942 osobe ili7,8 % manje nego 2008). Od ukupnoga broja zaposlenih 69.558 osoba bile su žene, s udjelom uukupnome zapošljavanju od 58,8 %, naspram 59,0 % u 2008. godini.
Najveći broj evidentiranoga zapošljavanja odnosi se naosobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući one sa završenom trogodišnjom srednjomškolom za zanimanja i školom za KV i VKV radnike (37,2 %) i osobe sa četverogodišnjomsrednjom školom za zanimanja i gimnazijom (30,0 %). Zatim slijede osobe sa završenomosnovnom školom (16,7 %), fakultetom i akademijom (8,0 %), višom školom (6,1 %) te osobe bezškole i s nezavršenom osnovnom školom (2,0 %). U usporedbi s prethodnom godinom smanjenoje evidentirano zapošljavanje u svim obrazovnim skupinama. Najveće je smanjenje bilo u skupiniosoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom za zanimanjima i gimnazijom (9,4 %), tebez škole ili nezavršenom osnovnom školom (8,5 %).
Razina obrazovanja i rodovi zanimanja.
2008.
Struktura
2009.
Struktura
Indeks2009/2008.
Zaposleni iz evidencije Zavoda u 2008. i 2009. prema razini obrazovanja
Godina Ukupno
Bez škole inezavršena
osnovnaškola
Osnovnaškola
Fakulteti,akademije;magisterij,doktorat
21
SŠ zazanimanjakoja trajedo 3 g. teškola zaKV i VKVradnike
SŠ zazanimanjakoja traje4 i više
godina tegimnazija
Prvistupanj
fakulteta,stručnistudij i
viša škola
Poredak pojedinih (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ) uevidentiranome zapošljavanju bio je sljedeći:
• jednostavna zanimanja (29.959 ili 25,3 %);
• uslužna i trgovačka zanimanja (28.287 ili 23,9 %);
• inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (14.851 ili 12,6 %);
• zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (14.459 ili 12,2 %);
• uredski i šalterski službenici (13.398 ili 11,3 %);
• stručnjaci i znanstvenici (8.697 ili 7,4 %);
• rukovatelji strojevima i vozilima (7.557 ili 6,4 %);
• poljoprivredni, lovno-uzgojni i šumarski radnici te ribari (959 ili 0,8 %);
• čelnici, dužnosnici i direktori (81 ili 0,07 %) te
• osobe vojnih zanimanja (38 ili 0,03 %).
rodova zanimanja
128.228 2.612 21.422 47.833 39.213 7.559 9.589
100,0 2,0 16,7 37,3 30,6 5,9 7,5
118.286 2.389 19.710 43.970 35.538 7.268 9.411
100,0 2,0 16,7 37,2 30,0 6,1 8,0
92,2 91,5 92,0 91,9 90,6 96,2 98,1
Godišnjak 2009.
22
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Radno iskustvo.
Trajanje zaposlenja.
Djelatnosti zaposlenja.
Od ukupnoga broja zaposlenih, 101.938 osoba (86,2 %) imalo je prethodno radnoiskustvo, a 16.348 osoba (13,8 %) prvi je put zaposleno.
Na određeno je vrijeme zaposleno 101.100 (85,5 %) osoba, a na neodređeno17.186 osoba (14,5 %). U usporedbi s 2008. godinom povećan je udio zapošljavanja na određeno,a smanjen na neodređeno vrijeme (za 5,7 postotnih bodova).
Uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnimradnim iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, djelatnosti smještaja, pripreme iposluživanja hrane te građevinarstva, a u ta se četiri područja djelatnosti istodobno i zapošljavanajveći broj osoba.
Tako je godine 2009. broj zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda bio sljedeći:
• trgovina na veliko i malo: 22.219 osoba ili 18,8 %
• djelatnost smještaja te pripreme i posluživanja hrane: 20.610 osoba ili 17,4 %
• prerađivačka industrija: 19.552 osobe ili 16,5 %
• građevinarstvo: 9.456 osoba ili 8,0 %
• obrazovanje: 8.736 ili 7,4 %
• administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: 7.056 osoba ili 6,0 %
• poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 5.798 osoba ili 4,9 %, itd.
23
Prilog 2.
Prijavljenaslobodna radna mjesta
Zaposlenis evidencije Zavoda
Djelatnost NKD-a 2007.
Broj % BrojIndeks
2009/2008.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša
Indeks2009/2008. %
Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodaprema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u 2009. godini
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo; popravakmotornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti smještaja te pripremei posluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti idjelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćneuslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana;obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštitei socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Djelatnosti kućanstava kaoposlodavaca; djelatnostikućanstava koja proizvoderazličitu robu i obavljajurazličite usluge za vlastite potrebe
Djelatnosti izvan teritorijalnihorganizacija i tijela
UKUPNO
3.831
290
15.636
83
1.275
7.986
15.165
1.613
16.543
1.366
1.385
295
2.283
6.261
3.426
15.467
6.041
1.136
2.308
30
7
102.427
3,7
0,3
15,3
0,1
1,2
7,8
14,8
1,6
16,2
1,3
1,4
0,3
2,2
6,1
3,3
15,1
5,9
1,1
2,3
0,0
0,0
100
88,5
96,7
64,0
74,1
101,8
51,4
63,6
48,7
85,9
122,1
76,9
62,1
48,4
62,1
73,5
111,8
78,8
72,4
66,6
68,2
46,7
72,2
5.798
261
19.552
99
1.491
9.456
22.219
2.921
20.610
1.081
1.464
491
3.679
7.056
3.026
8.736
4.252
1.671
4.195
200
28
118.286
4,9
0.2
16,5
0,1
1,3
8,0
18,8
2,5
17,4
0,9
1,2
0,4
3,1
6,0
2,6
7,4
3,6
1,4
3,5
0,2
0,0
100
108,4
91,6
95,6
69,7
112,8
83,7
84,7
85,8
101,8
84,1
83,8
87,5
81,6
89,0
97,0
106,6
87,7
98,3
84,7
32,2
100,0
92,2
Godišnjak 2009.
24
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prilog 3.
Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodapo županijama u 2009. godini
Prijavljenaslobodna radna mjesta
Zaposlenis evidencije Zavoda
Županija
Broj % BrojIndeks
2009/2008.Indeks
2009/2008.%
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
UKUPNO
5.223 5,1 66,1 5.073 4,3 96,5
2.406 2,3 76,5 2.588 2,2 105,3
3.256 3,2 65,7 5.932 5,0 87,5
2.255 2,2 67,1 3.744 3,2 85,4
5.022 4,9 74,3 4.648 3,9 101,8
2.899 2,8 75,2 2.833 2,4 88,8
3.168 3,1 72,7 4.998 4,2 86,4
8.989 8,8 73,3 7.634 6,5 93,4
1.550 1,5 80,9 1.382 1,2 87,4
2.657 2,6 87,5 4.014 3,4 87,9
2.669 2,6 108,9 2.872 2,4 96,1
2.822 2,8 59,5 4.849 4,1 87,2
4.655 4,5 77,5 4.966 4,2 101,2
6.878 6,7 65,0 11.071 9,4 81,1
3.974 3,9 79,6 4.068 3,4 95,0
4.348 4,2 72,1 7.939 6,7 91,6
9.516 9,3 78,0 14.852 12,6 91,4
7.654 7,5 74,2 5.910 5,0 110,7
2.733 2,7 65,4 3.980 3,3 95,5
4.208 4,1 79,8 3.093 2,6 99,5
15.545 15,2 66,2 11.840 10,0 94,3
102.427 100 72,2 118.286 100 92,2
25
Stopa zapošljavanja prema obrazovanju i zanimanju
Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenihkoji su tijekom godine tražili zaposlenje. Godine 2009. ona je iznosila 23,2 %, što znači da sezaposlilo manje od jedne četvrtine nezaposlenih osoba koje su tražile zaposlenje tijekom godine.
Zabilježene su bitne razlike u stopi zapošljavanja između skupina nezaposlenih osoba različitenaobrazbe. Stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom iznosila je9,3 %, s osnovnom školom 17,5 %, sa srednjom školom za zanimanja koja traje do tri godine iliškolom za KV radnike 24,1 %, sa srednjom školom koja traje 4 i više godina ili gimnazijom 24,8 %,s višom školom, prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem 35,1 %, te s fakultetom, akademijom,magisterijem ili doktoratom 35,2 %. Dakle, viša naobrazba uvijek je povezana s većom stopomzapošljavanja.
Unutar skupina osoba iste naobrazbe postoje razmjerno velike razlike u stopi zapošljavanja međuosobama različitih zanimanja. U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećom i dvadeset snajnižom stopom zapošljavanja unutar najfrekventnijih skupina na razini srednje škole.
Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanja u 2009. godini (%)
0
10
20
30
40
50
A B C D E F
Oznake razine obrazovanja:A – bez škole i nezavršena osnovna školaB – osnovna školaC – srednja škola za zanimanja koja traje 3 godine te škola za KV i VKV radnikeD – srednja škola koja traje 4 i više godina te gimnazijaE – viša školaF – fakultet, akademija; magisterij, doktorat
prvi stupanj fakulteta, stručni studij i
9,3
17,5
24,1 24,8
35,1 35,2
Godišnjak 2009.
26
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Iduća tablica prikazuje deset zanimanja s najvećom i deset s najmanjom stopom zapošljavanja narazini više ili visoke škole.
Stopa zapošljavanja prema zanimanju / smjeru na razini više ili visoke škole
Zanimanje / smjer % %Zanimanje / smjer
Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini srednje škole
Zanimanje % %Zanimanje
hotelijer 38,7 obućar za izradu gornjišta 19,3
farmaceutski tehničar 36,9 kemijski radnik 19,2
šumarski tehničar 35,3 pomoćni vodoinstalater 19,2
konobar 34,5 tehničar za brodostrojarstvo 18,9
kuhar 34,3 stolar modelar 18,6
tehničar za željeznički promet 32,5 postolar 18,3
industrijski mehaničar 32,4 grafički urednik 18,3
tehničar za mehatroniku 32,3 građevinski tehničar niskogradnje 18,2
plinoinstalater 32,1 soboslikar ličilac 17,8
rukovatelj prehrambenim strojevima 31,4 kožar 17,5
medicinska sestra / medicinski tehničar 31,4 pomoćni vrtlar 17,3
primalja 30,9 alatničar 16,7
hotelijersko-turistički tehničar 30,6 pomoćni cvjećar 15,8
tehničar za elektrostrojarstvo 30,4 pomoćni krojač 15,4
komercijalist 30,0 prelac 15,0
prodavač 30,0 ratar povrtlar 15,0
kozmetičar 29,8 konfekcionar 14,0
prehrambeni tehničar 29,3 daktilograf 13,7
cvjećar 28,9 pomoćni knjigoveža 13,5
frizer 28,9 policajac 11,8
učitelj 72,1 odjevna tehnologija 22,6
engleski i talijanski jezik 68,2 dizajn tekstila i odjeće 21,0
hrvatski i engleski jezik 62,6 unutrašnja trgovina 20,8
biologija i kemija 59,9 brodostrojarstvo 20,7
geografija 57,4 politologija 20,0
viša medicinska sestra / tehničar 56,9 nautički 19,4
predškolski odgoj 53,5 tekstilno-mehanička tehnologija 19,3
hrvatski jezik i književnost 51,5 vanjska trgovina 19,2
povijest 51,1 inženjer za tekstil i odjeću 17,1
glazbena kultura 49,5 zaštita na radu 16,7
27
Sezonsko zapošljavanje u turizmu
Međumjesno posredovanje
Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od važnih aktivnosti Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje. Naime, nastavljajući praksu proteklih godina, Zavod je početkom 2009. organiziraoredovite regionalne sastanke s predstavnicima većih hotelijersko-turističkih poduzeća radikonkretnih dogovora oko planiranja i odabira potrebnog broja sezonskih radnika. Sastanci su seodržali u županijama hrvatskoga priobalja (Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibenskoj-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj) koje su se pripremale za nadolazećuturističku sezonu.
Nakon planiranja i odabira sezonskih radnika među nezaposlenim domicilnim stanovništvom,predstavnici su poduzeća, u suradnji s područnim službama HZZ-a iz unutrašnjosti (Osijek,Vinkovci, Bjelovar, Sisak i dr.), obavili informativne razgovore sa zainteresiranim kandidatima,izabrali odgovarajuće, te ih uputili na dogovorena radna mjesta.
Tijekom turističke sezone zaposleno je ukupno 15.314 radnika, a najviše: prodavača (1.643osobe ili 11,1 %), konobara (1.581 osoba ili 10,7 %), sobarica (1.532 osobe ili 10,4 %), kuhinjskihradnika (1.253 osobe ili 8,5 %), kuhara (1.168 osoba ili 7,9 %), čistačica (1.087 osoba ili 7,4 %),pomoćnih kuhara (649 osoba ili 4,4 %), pomoćnih konobara (500 osoba ili 3,4 %) te recepcionara(367 ili 2,5 %).
Najviše je sezonskih radnika po županijama zaposleno iz: Splitsko-dalmatinske 2.569 (16,8 %),Istarske 1.851 (12,1 %), Dubrovačko-neretvanske 1.508 (9,8 %), Primorsko-goranske 1.364 (8,9%), Osječko-baranjske 1.214 (7,9 %), Zadarske 1.206 (7,9 %) i Šibensko-kninske 1.179 (7,6 %).
Međumjesnim posredovanjem područnih služba HZZ-a iz unutrašnjosti Hrvatske zaposleno je5.646 sezonskih radnika u turizmu, a najviše iz Osječko-baranjske (1.214 osoba), Vukovarsko-srijemske (987 osoba), Bjelovarsko-bilogorske (626 osoba), Sisačko-moslavačke (579 osoba) teBrodsko-posavske županije (530 osoba).
Međumjesnim posredovanjem poslodavcima se želi osigurati potrebna radna snaga, posebno napodručjima gdje nedostaju radnici određenih zanimanja, te potaknuti migracije radnika i osiguratinjihovo zaposlenje, osobito gdje postoji velika nezaposlenost. Stoga, područne službe Zavoda,prijave slobodnih radnih mjesta koje ne mogu realizirati radnicima prijavljenim u svojoj županiji,prosljeđuju u druge područne službe s radnicima što zadovoljavaju uvjete slobodnoga radnogmjesta. Međumjesno posredovanje je posebno važno pri zadovoljavanju potreba za sezonskomradnom snagom u turističkoj sezoni, ali i u slučajevima deficitarnih zanimanja.
Godine 2009. s evidencije Zavoda ukupno je zaposleno 18.898 radnika u mjestu izvan matičneslužbe za zapošljavanje (područne službe, ispostave), a među njima najviše: prodavača (1.731osoba ili 9,3 %), čistačica (873 osobe ili 4,7 %), konobara (853 osobe ili 4,6 %), kuhinjskih radnika(758 osoba ili 4,1 %), kuhara (746 osoba ili 4,0 %), sobarica (590 osoba ili 3,2 %), radnika naproizvodnoj liniji (522 osobe ili 2,8 %), itd.
Gledano po županijama, izvan matične službe Zavoda najviše je radnika zaposleno izVukovarsko-srijemske (2.556 ili 13,5 %), Osječko-baranjske (2.279 ili 12,1 %), Sisačko-moslavačke (2.120 ili 11,2 %), Brodsko-posavske (1.372 ili 7,3 %) i Bjelovarsko-bilogorskežupanije (1.356 ili 7,2 %).
Prema djelatnosti zaposlenja, najviše je takvih radnika zaposleno u ovim djelatnostima: smještajte priprema i posluživanje hrane (5.490 ili 29,1 %), trgovina na veliko i malo (3.269 ili 17,3 %),prerađivačka industrija (2.150 ili 11,4 %), građevinarstvo (2.062 ili 10,9 %) te administrativne ipomoćne uslužne djelatnosti (1.577 ili 8,3 %).
Godišnjak 2009.
28
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zapošljavanje osoba u inozemstvu i njihov povratak iz inozemstva
Godine 2009. Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnikai medicinskih tehničara te gostujućih radnika i studenata tijekom ljetnih praznika u SR Njemačkoj,a i pri zapošljavanju pomoraca na brodovima inozemnih tvrtki.
Posredovanjem Zavoda godine 2009. u inozemstvu se ukupno zaposlilo 4.686 građana RepublikeHrvatske, što su 123 radnika ili 2,6 % manje nego prethodne godine.
Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država zaodređeno vremensko razdoblje.
TTemeljem Dogovora o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj, Zavod radi nainformiranju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u tu državu. Zapošljavanje u SRNjemačkoj najčešće je sezonskog karaktera, pa je najviše radnika zaposleno u poljoprivredi(3.065 osoba ili 69,3 %), dok je u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava) zaposleno 1.360sezonskih radnika (30,7 %).
Poslodavci iz SR Njemačke tijekom cijele godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje upućujusvoje potrebe za sezonskim radnicima. Budući da je znatan dio traženih radnika već prijašnjihgodina radio u istih poslodavaca, ako su poslodavci zadovoljni njihovim prethodnim radom, svakeim godine preko Središnjeg ureda za međunarodno posredovanje SR Njemačke u Bonnuponovno šalju nove ugovore o zapošljavanju. Prema njemačkom zakonu, sezonski radnici upoljoprivredi i ugostiteljstvu do 2009. godine mogli su raditi najduže četiri mjeseca (od siječnja2009. trajanje ugovora o radu produženo je na šest mjeseci) dok u zabavnoj djelatnosti mogu bitizaposleni i do devet mjeseci u kalendarskoj godini.
Ugovori (uz opis poslova, visinu plaće i ostale uvjete koje poslodavac nudi i zahtijeva) stižu uSredišnju službu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a glase točno na određenu nezaposlenuosobu (ime i prezime, datum rođenja i adresa). To su tzv. poimenični ugovori koje, premaprebivalištu radnika, Središnja služba upućuje na realizaciju svojim područnim službama. Akonjemački poslodavac navodi samo uvjete rada (tzv. anonimni ugovori), tada Središnja službaposreduje pri zapošljavanju odabirom radnika.
Godine 2009. primljeno je ukupno 4.949 sezonskih ugovora, od kojih su realizirana 4.425 (89,4 %), a524 ih je nerealizirano. Od ukupnoga broja primljenih ugovora, 4.859 ih je bilo poimenično, a 90anonimnih. Udio je poimeničnih ugovora u ukupnom broju iznosio 98,2 %. Najviše je sezonskihradnika zaposleno iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, te Osječko-baranjske županije.Većinu (2.663 ili 60,2 %) sezonskih radnika činile su žene.
Sezonskiradnici
Medicinskitehničari
Gostujućiradnici
StudentiPomorci nainozemnimbrodovima
2008.
2009.
Indeks2009/2008.
UkupnoGodina
Broj radnika zaposlenih u inozemstvu 2008. i 2009. godine
4.809 4.589 15 125 38 42
4.686 4.425 32 133 35 61
97,4 96,4 213,3 106,4 92,1 145,2
29
Nezaposleni medicinski tehničari upućivani su na rad u SR Njemačku isključivo posredovanjemZavoda. Tijekom 2009. zaposlena su 32 medicinska tehničara (na duže ili neodređeno vrijeme).
Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke ozapošljavanju radnika radi usavršavanja njihova profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum oradnicima na privremenom radu, NN - Međunarodni ugovori 14/2002), predviđeno je zapošljavanjehrvatskih državljana, tzv. gostujućih radnika, u SR Njemačkoj tijekom 18 mjeseci. U 2009. godiniprema navedenom Sporazumu zaposlene su 133 osobe različitih zanimanja.
U suradnji sa Središnjim uredom za međunarodno posredovanje u Bonnu godine 2009. omogućenoje zapošljavanje 35 redovitih studenata iz Republike Hrvatske tijekom ljetnih praznika u SRNjemačkoj (do tri mjeseca).
Sve aktivnosti oko posredovanja pri zapošljavanju pomoraca na inozemnim brodovima obavljalesu područne službe u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja. Godine 2009. sevidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposlen je 61 pomorac na inozemnimbrodovima.
Tijekom 2009. godine Zavodu se prijavilo ukupno 2.412 povratnika iz drugih država, a od togabroja 1.112 žena (46,1 %). Sljedeća tablica prikazuje broj novoprijavljenih i zaposlenih povratnikaiz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Povratak radnika s privremenog rada u inozemstvu
2008. 2009.
Povratnici iz inozemstva u 2008. i 2009. godini
Godina Indeks
Novoprijavljeni tijekom godine
Zaposleni tijekom godine
Izašli iz evidencije zbog drugih razloga
Nezaposleni krajem godine(31. prosinca) - žene
Nezaposleni krajem godine(31. prosinca) - ukupno
Tijekom 2009. godine zaposlilo se 1.399 evidentiranih povratnika, a zbog ostalih razloga (osimzaposlenja) iz evidencije je izašlo 1.256 osoba, pa se krajem 2009. u evidenciji Zavoda nalaziloukupno 4.035 povratnika (2,3 % manje nego krajem 2008. godine). Udio je žena (2.446 osoba) uevidentiranom broju povratnika bio 59,2 %. Najviše je povratnika iz SR Njemačke, a radi seuglavnom o sezonskim radnicima koji su u SR Njemačkoj radili do šest mjeseci.
2.172 2.412 111,0
1.688 1.399 82,9
1.433 1.256 87,7
4.130 4.035 97,7
2.446 2.271 92,8
Godišnjak 2009.
30
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Priprema za zapošljavanje
Priprema za zapošljavanje u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje temelji se na načelimacjeloživotnog učenja, značenja ranih intervencija i preventivnog djelovanja, usmjerenosti narazvoj i unapređenje stručnih i kompetencija upravljanja profesionalnim razvojem.
U kontekstu globalne krize, Zavod je godine 2009. posebno isticao aktivnosti pripreme zazapošljavanje koje obuhvaćaju procjenu i razvoj kompetencija, usluge profesionalnog usmjeravanja iselekcije, te unapređenje usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom idrugim faktorima koji dovode do dugotrajne nezaposlenosti i socijalne isključenosti.
Aktivnosti profesionalnoga usmjeravanja u 2009. obuhvaćale su različite oblike informiranja isavjetovanja nezaposlenih osoba i drugih ciljnih skupina, uz preventivno djelovanje i rad sučenicima pri odabiru adekvatnog obrazovnog programa.
Profesionalno je savjetovanje proces tijekom kojega se korisniku pomaže uočiti vlastite mogućnostiradi donošenja odluke o najprimjerenijem izboru obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Tajproces obuhvaća prethodno utvrđivanje relevantnih osobina pojedinca (ispitivanje sposobnosti,interesa, motivacije i zdravstvenog stanja). Postupci profesionalnog savjetovanja razlikuju se sobzirom na svrhu savjetovanja i potrebe korisnika, a provode se individualno ili u skupinama.
Da bi se profesionalno informirali svi korisnici, tijekom 2009. tiskano je preko 171.000 primjerakarazličitih brošura i letaka, uključujući izradu pet regionalnih brošura za upis učenika u srednjuškolu.
U 2009. godini Zavod je bitno intenzivirao rad s nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja,informirajući preko 19.670 osoba o različitim problemima profesionalnog razvoja i pripreme zazapošljavanje.
Profesionalnim psihologijskim savjetovanjem i procjenom radne sposobnosti te uporabompsihodijagnostičkog instrumentarija uz mišljenje specijalista medicine rada, obuhvaćena je 6.541osoba za koju je procijenjeno da ima osobito izražene poteškoće (re)integracije na tržište rada.Osim standardiziranih radionica namijenjenih nezaposlenim osobama („Kako tražiti posao -pisanje životopisa i molbe“, „Kako se predstaviti poslodavcu“, „Radionica samoprocjene“), u Zavoduse ovisno o potrebama regionalnog tržišta rada provode specifične radionice namijenjene različitimciljnim skupinama (dugotrajno nezaposlenima, mladima, osobama s invalidnošću i slično).
Da bi se poboljšala učinkovitost aktivnog traženja posla, za nezaposlene je osobe organizirano2.950 različitih vrsta radionica u kojima je sudjelovalo 26.637 osoba, što je za 55 % više nego uprethodnoj godini.
Da bi se povećala konkurentnost nezaposlenih osoba na tržištu rada te uskladile njihovekompetencije s trenutačnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada, Zavod je tijekom 2009.sudjelovao u različitim aktivnostima obrazovanja nezaposlenih osoba.
Osim provođenja Mjera aktivne politike zapošljavanja, koje se odnose na financiranje isufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja (provođenja obrazovnih programa), Hrvatski je zavodza zapošljavanje sudjelovao u različitim projektima i aktivnostima obrazovanja nezaposlenihosoba, a koje su se provodile u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tijekom 2009. godine, u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave, u osam sužupanija realizirana 33 programa stručnog osposobljavanja radi obavljanja određenih poslova terazličitih obrazovnih programa za stjecanje i dopunjavanje znanja i vještina. U spomenutim jeprogramima sudjelovalo ukupno 347 nezaposlenih osoba. Od ukupnoga broja osobaobuhvaćenih svim programima obrazovanja bilo je 67 % žena (232) te 36 % (125) mladih osoba do29 godina. To je očekivano manje nego 2008. godine, uzimajući u obzir da su prihodi jedinicalokalne i područne samouprave uvelike vezani na aktivnosti gospodarstva u cjelini.
Aktivnosti pripreme za zapošljavanje usmjerene prema nezaposlenim osobama
31
Nezaposlene su osobe sudjelovale u obrazovnim programima s ovih područja: informatičkoobrazovanje, ugostiteljstvo, ekonomija, trgovina i poslovna administracija, graditeljstvo, tekstil ikoža, strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te osposobljavanje u području osobnih usluga.
Preventivne aktivnosti u radu s učenicima obuhvaćaju ispitivanje profesionalnih namjera učenika,te profesionalno usmjeravanje - informiranje i savjetovanje.
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja učenika započinju provedbom Ankete o profesionalnimnamjerama učenika u suradnji sa školama. Anketom se identificiraju prioritetne skupine učenikaza savjetovanje o daljnjem obrazovanju/zapošljavanju. Rezultati se Ankete također koriste za davanjeinformacija drugim dionicima u području obrazovanja/zapošljavanja (preporuka za određivanjeupisnih kvota). Time je profesionalno usmjeravanje „alat politike zapošljavanja“, odnosno preventivakasnije (dugotrajne) nezaposlenosti.
Tijekom 2009. godine ukupno je anketirano 60.312 učenika - 41.947 učenika osnovne škole, te18.365 učenika srednje škole, što čini 85 % od ukupne populacije učenika završnih razredaosnovne i 39 % učenika završnih razreda srednje škole.
Ovisno o potrebama učenika i njihovim poteškoćama, učenici se upućuju na različite oblikeprofesionalnog usmjeravanja – i individualno informiranje te psihologijsko savjetovanje.
Aktivnostima profesionalnog informiranja i savjetovanja u 2009. godini ukupno su obuhvaćena44.892 učenika završnih razreda osnovne i srednje škole, što čini 46 % od ukupne populacijeučenika završnih razreda osnovne i srednje škole u 2009. godini.
Također, radi promocije zanimanja traženih na tržištu rada (tzv. deficitarna zanimanja), Hrvatskizavod za zapošljavanje, u suradnji s područnim obrtničkim komorama, provodi promidžbudeficitarnih zanimanja za učenike i financira liječničke preglede za njihov upis u ta zanimanja, pa jeu 2009. ukupno financirano 2.230 takvih liječničkih pregleda.
Prema rezultatima istraživanja Europske zaklade za izobrazbu (European Training Foundation –ETF), provedenog u rujnu 2009. godine, model profesionalnog usmjeravanja mladih, što gaprovodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s obrazovnim sustavom, ocijenjen je iznimnokvalitetnim, jer je uočeno značenje ranih intervencija zbog čega se sve manje napušta redovitoškolovanje u Republici Hrvatskoj.
Aktivnosti s poslodavcima u području pripreme za zapošljavanje obuhvaćaju profesionalnuselekciju i savjetovanje u razvoju ljudskih potencijala. Profesionalna je selekcija stručni postupakodabira kandidata za zapošljavanje ili obrazovanje u kojem se odabiru oni koji najboljeudovoljavaju postavljenim zahtjevima. Tim je postupkom obuhvaćeno psihologijsko ispitivanjesposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, a prema potrebi i ispitivanje zdravstvenogstanja i specifičnih znanja nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja.
Tijekom 2009. godine provedeno je ukupno 827 psihologijskih profesionalnih selekcija kojima suobuhvaćena 8.164 kandidata, od čega je 338 selekcija provedeno radi zapošljavanja (2.787osoba), a 489 radi obrazovanja (5.377 kandidata).
U pripremi za zapošljavanje obavljeno je i savjetovanje 227 poslodavaca o specifičnim temamarazvoja i upravljanja ljudskim potencijalima.
Radi unapređenja, ujednačavanja i praćenja poslovnih procesa i pokazatelja profesionalnogusmjeravanja i selekcije, tijekom 2009. izrađena je informatička aplikacija poslovnih procesa uprofesionalnom usmjeravanju i selekciji koja se počela primjenjivati 2010. u svim područnimslužbama.
Rane intervencije u radu s učenicima – preventivne aktivnosti
Aktivnosti s poslodavcima u pripremi za zapošljavanje
Unapređenje usluga Zavoda u pripremi za zapošljavanje i razvoju kompetencija
Godišnjak 2009.
32
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Da bi se povećala dostupnost usluga profesionalnog usmjeravanja najširim skupinama korisnika,Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano razvija nove oblike informiranja i savjetovanja.Jedan je od vrlo važnih i sveobuhvatnih izvora informacija o različitim zanimanjima za učenike, ali iodrasle korisnike, računalni program profesionalnog usmjeravanja „Moj izbor“.
U 2009. godini Program se koristio na 110 licenciranih lokacija – u svim područnim službamaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u osnovnim i srednjim školama, ustanovama zaobrazovanje odraslih te drugim institucijama na tržištu rada. U područnim službama Zavodaprogram je koristilo ukupno 8.340 korisnika, od čega 6.584 učenika. Rezultati evaluacijeprovedene u 2009. na preko 1.500 korisnika pokazali su njihovo izrazito zadovoljstvo ovomuslugom. U 2010. godini planira se uvođenje dodatnih funkcija i mogućnosti Programa.
Zavod kontinuirano radi na unapređenju stručnih postupaka i metoda rada te psihologijskihmjernih instrumenata. Tako je u 2009. godini u suradnji s Nakladom Slap standardiziran upitnikBarOn - EQ-inventar kvocijenta emocionalne inteligencije.
Tijekom 2009. godine bitno je istaknuti utjecaj Zavoda na obrazovnu politiku u skladu s potrebamatržišta rada. Zavod je sudjelovao u izradi Strategije učenja za poduzetništvo, koja je usmjerena naprihvaćanje poduzetništva kao društvene, nacionalne, gospodarske i odgojno-obrazovnevrijednosti, a potiče također na primjereniji način razmišljanja te pripremu za nove ekonomsketendencije razvoja ljudskog potencijala.
Zavod je tijekom 2009. sudjelovao i u aktivnostima uvođenja Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, teunutar rada Nacionalne skupine za praćenje bolonjskog procesa sudjelovao u izradi glavnihdokumenata za definiranje implementacije i razvoja tog procesa.
Svrha je ovih promjena povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada te izgradnjakompetitivnoga gospodarstva uz nužnu socijalnu povezanost.
U 2009. Zavod je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Njemačkimdruštvom za tehničku pomoć (GTZ) nastavio s provedbom projekta započetog 2006. godine:„Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u Republici Hrvatskoj“. Zavod sudjeluje u izradimetodologije utvrđivanja potreba tržišta rada za obrtnička zanimanja i modela partnerstva uprofesionalnom usmjeravanju na lokalnoj razini.
Da bi se unaprijedilo cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i povećala dostupnost usluga svimgrađanima RH, unutar IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) „Razvoj ljudskihpotencijala“, obavljene su pripreme za provođenje projekta „Usluge HZZ-a klijentima: Unapređenjecjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška“. Projektom se planira uspostaviti tzv.Nacionalni forum u profesionalnom usmjeravanju koji se temelji na partnerstvu dionika nanacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te pregledu i mogućim izmjenama zakonodavnog okvirau tom području. Također se planira osnivanje sedam Centara za informiranje i savjetovanje okarijeri – CISOK (u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Zadru i Šibeniku)za koje su tijekom 2009. obavljane potrebne pripreme.
U skladu s postojećom zakonskom regulativom (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji izapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona oprofesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 33/05), invalidne osobesudjeluju u svim poslovnim procesima koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Krajem 2009. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano ukupno6.215 osoba s invaliditetom, što iznosi 2,13 % populacije osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda.
U Zavodu se kontinuirano provodi identifikacija osoba s invaliditetom i ostalim faktorima otežanezapošljivosti koje imaju potrebu za profesionalnim usmjeravanjem.
Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostalim faktorimaotežane zapošljivosti
33
Tako su tijekom 2009. u profesionalnom informiranju sudjelovale 472 osobe s invaliditetom, a uaktivnostima profesionalnog savjetovanja 1.644 osobe s invaliditetom, od čega je 412 osobasavjetovano individualno, a 1.232 su savjetovane skupno, tj. u tzv. radionicama. Ukupno suprovedene 134 radionice prilagođene potrebama osoba s invaliditetom. Među prilagođenimradionicama navodimo i one aktivnog traženja zaposlenja za nezaposlene osobe s oštećenjemsluha koje je tijekom 2009. Hrvatski zavod za zapošljavanje organizirao u suradnji sa Savezomgluhih i nagluhih Grada Zagreba.
Nadalje, Zavod sudjeluje u provedbi mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnostiosoba s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.
Iz sredstava državnog proračuna financira se provedba mjera za poticanje zapošljavanja izNacionalnoga provedbenog plana za poticanje zapošljavanja u 2009. i 2010. godini.
Dio mjera aktivne politike za sufinanciranje zapošljavanja, koje provodi Hrvatski zavod zazapošljavanje, odnosi se na poticanje integracije na tržištu rada osoba što se nalaze unepovoljnom položaju, tj. posebnih skupina nezaposlenih osoba kao npr. osobe s invaliditetom(Mjera 4 – Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba). Osim mjera zasufinanciranje zapošljavanja, Zavod potiče zapošljavanje i mjerama za sufinanciranje ifinanciranje obrazovanja te mjerama uključivanja u javne radove.
Posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2009. godini, u obliku potporesufinanciranja zapošljavanja, zaposleno je 16 invalidnih osoba. U obrazovanje prema potrebamatržišta rada u 2009. godini uključene su 23 osobe s invaliditetom, dok je programima javnih radovaobuhvaćeno 107 takvih osoba. Dakle, tijekom 2009. godine mjerama aktivne politike obuhvaćenoje 146 osoba s invaliditetom.
Godine 2009. Zavod je uspostavio partnersku suradnju u kreiranju prvog „Radnog centra“ uRepublici Hrvatskoj, kao novog modela profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja dugotrajnonezaposlenih osoba s invalidnošću, zajedno s Gradom Zagrebom, URIHO-m i Fondom zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Svrha im je omogućitidugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom obnavljanje stručnog znanja i vještina, teunaprijediti njihove radno-socijalne kompetencije i time povećati mogućnosti ulaska na tržišterada. Prva skupina nezaposlenih osoba s invalidnošću tijekom 2009. završila je šestomjesečnitečaj profesionalne rehabilitacije u Radnom centru. Planira se daljnje unapređenje ovoga modelarehabilitacije i zapošljavanja takvih osoba.
Predstavnici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje sudjelovali su u radu međuresornih radnihskupina, čiji je cilj uspostava jedinstvenoga tijela vještačenja i izrada jedinstvene liste oštećenja zasve kategorije osoba s invaliditetom, neovisno o načinu i uzrocima nastanka, čime bi se osiguralemogućnosti rada i druga prava takvih osoba.
Tijekom 2009. godine Hrvatski je zavod za zapošljavanje također bio partner u projektu„Poslodavac godine za osobe s invaliditetom“, izabravši poslodavce koji su postigli najboljerezultate u zapošljavanju invalidnih osoba.
U 2009. godini započela je provedba projekta iz programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći)od 2007. do 2009. godine „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržišterada“ sa svrhom poboljšanja socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i poticanja njihoveintegracije na otvoreno tržište rada.
Godišnjak 2009.
34
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Mjere aktivne politike u ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene şu premasufinanciranju zapošljavanja nezaposlenih, sufinanciranju usavršavanja uz zapošljavanje radizadržavanja radnog mjesta, prema financiranju obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebetržišta rada te prema sufinanciranju i financiranju zapošljavanja u programima javnog rada, asastavni su dio Nacionalnoga plana za poticanje zapošljavanja u 2009. i 2010. godini.
Provedbene su mjere iz ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje potpore za zapošljavanje,potpore za usavršavanje, financiranje obrazovanja i druge mjere HZZ-a, a temelje se na člancimaod 34. do 36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN,broj 80/08).
Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama(140/05), te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključujupoduzetnike u poteškoćama.
Potpore za zapošljavanje i usavršavanje iz ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene sus definicijama iz članka 38, 39. i 40. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima upodručju državnih potpora, a koja su sadržana u Uredbi Komisije (EZ-a) BR.800/2008.
Preko Nacionalnoga plana za poticanje zapošljavanja posebna je pozornost posvećena povećanojzapošljivosti zaposlenih i nezaposlenih osoba dodatnim obrazovanjem. S jedne strane,obrazovanjem se jača zapošljivost i stječu nove vještine, a s druge strane obrazovanjem sesmanjuje nesrazmjer ponude i potražnje za vještinama i zanimanjima na tržištu rada.
U suradnji s lokalnom zajednicom organizirani su programi javnih radova kojima je svrha aktivirati iradno angažirati najteže zapošljive skupine na tržištu rada. U programe javnih radova uključuju sedugotrajno nezaposlene osobe koje su na evidenciji duže od godine dana za čije zapošljavanjelokalna uprava sufinancira troškove zapošljavanja te dugotrajno nezaposlene osobe što su uevidenciji duže od 3 godine koje se u potpunosti financira.
Sufinanciranjem zapošljavanja i obrazovanja te financiranjem obrazovanja obuhvaćene sunavedene skupine nezaposlenih i zaposlenih:
prvo zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža do 29 godina;
dugotrajno nezaposlene osobe do 25 godina, uz uvjet prijave u evidenciju nezaposlenihnajmanje 6 mjeseci, te osobe iznad 25 godina, uz uvjet prijave u evidenciju nezaposlenihnajmanje 12 mjeseci;
nezaposlene osobe iznad 50 godina i zaposlene osobe iznad 50 godina kojima prijetigubitak radnog mjesta zbog godina života, razine obrazovanja, nedostatka stručnihznanja i vještina;
posebne skupine nezaposlenih koje obuhvaćaju osobe s invaliditetom, samohraneroditelje, žrtve obiteljskog nasilja, hrvatske branitelje, roditelje četvero i više malodobnedjece, roditelje djece s posebnim potrebama, azilante, liječene ovisnike i druge skupinenezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost i trajna nezaposlenost.
U 2009. godini zaprimljeno je 1.744 zahtjeva, od čega je 1.576 riješeno pozitivno. Potpisano je1.569 ugovora o dodjeli potpore za zapošljavanje i obrazovanje, financiranje obrazovanjanezaposlenih osoba te sufinanciranje zapošljavanja u programima javnih radova.
Mjerama je ukupno obuhvaćeno 6.296 osoba iz evidencije nezaposlenih, od čega su 692 osobezaposlene uz potporu za zapošljavanje, 644 osobe obuhvaćene su obrazovanjem za poznatogposlodavca (potpore za usavršavanje), zatim 3.025 osoba obrazovanjem prema potrebamatržišta rada i 1.935 osoba zaposleno je u programima javnih radova. Od ukupnog broja osobaobuhvaćenih mjerama u 2009. godini bilo je 2.915 žena (ili 46,3 %).
Od početka provedbe mjera do 31. prosinca 2009. godine isplaćeno je 93.036.878,16 kn.
�
�
�
�
Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja u 2009. godini
35
Podaci o provedbi mjera pokazuju da od ukupnoga broja mjerama obuhvaćenih osoba najvećiudio čine one koje su stekle zanimanje programima srednjoškolskog obrazovanja (62,8 %), što i jeodraz njihova udjela u ukupnom broju nezaposlenih osoba.
Pozitivni učinak prema osobama s nižom naobrazbom postignut je mjerom Javni radovi (51,5 %),zatim mjerom Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina (27,7 %), mjerom Sufinanciranjeobrazovanja za poznatog poslodavca (24,8 %) i financiranjem obrazovanja prema potrebama tržištarada (22,9 %) što je i odraz mjera aktivne politike usmjerenih prema osobama s nižom razinomobrazovanja i osobama kojima prijeti socijalna isključenost.
Značajniji obuhvat osoba koje su završile školovanje prema programima visokoškolskogobrazovanja postignut je mjerom Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža(43,2 %), što je i očekivano s obzirom na poticanje zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža.
Prema dobnoj strukturi najveći udio čine mlade osobe od 20 do 24 godina, zatim slijedi dobnaskupine od 25 do 29 godina, te dobna skupina od 35 do 39 godina.
Zaposlene/obrazovane osobe u 2009. godini prema spolu i mjeramaiz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010.
Sufinanciranje prvog zapošljavanjamladih osoba bez radnog staža
Sufinanciranje zapošljavanjadugotrajno nezaposlenih osoba
Sufinanciranje zapošljavanjaosoba iznad 50 godina
Sufinanciranje zapošljavanja posebnihskupina nezaposlenih osoba
Sufinanciranje obrazovanja zapoznatog poslodavca
Financiranje obrazovanja
MjeraUkupno
Zaposleno/obrazovano
Ukupno
Javni radovi
Žene Udio žena
213 100 46,9
298 203 68,1
116 47 40,5
65 16 24,6
644 247 38,4
3.025 1.447 47,8
1.935 855 44,2
6.296 2.915 46,3
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je i mjere priprema za zapošljavanje i samozapošljavanjete sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine, sukladnoNacionalnom programu za Rome i Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do2015. godine.
Mjerama namijenjenim za zapošljavanje i obrazovanje osoba romske nacionalne manjine u 2009.godini obuhvaćene su 244 osobe te nacionalne manjine iz evidencije nezaposlenih osoba, odčega su 233 osobe zaposlene, a 11 ih je obuhvaćeno mjerom Osposobljavanje za nepoznatogposlodavca.
Najveći broj zaposlenih osoba romske nacionalne manjine od ukupno zaposlenih evidentiran jemjerom Javni radovi. Posebno je interesantno uključivanje nezaposlenih osoba romske nacionalnemanjine u programe javnih radova, osobito u programe komunalnih radova i to u Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Temeljem sufinanciranja zapošljavanja i osposobljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalnemanjine do 31.12.2009. godine cjelokupno je isplaćeno 3.041.927,92 kn.
,
Godišnjak 2009.
36
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prilog 4a.
Žu
pan
ija
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Žen
eŽ
ene
Žen
eŽ
ene
Žen
eŽ
ene
Žen
eŽ
ene
Zag
reba
čka
Kra
pins
ko- z
agor
ska
Sis
ačko
-mos
lava
čka
Kar
lova
čka
Vara
ždin
ska
Kop
rivni
čko-
križ
evač
ka
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Ličk
o-se
njsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pož
eško
-sla
vons
ka
Bro
dsko
-pos
avsk
a
Zad
arsk
a
Osj
ečko
-bar
anjs
ka
Šib
ensk
o-kn
insk
a
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a
Spl
itsko
-dal
mat
insk
a
Ista
rska
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ska
Međ
imur
ska
Gra
d Z
agre
b
UK
UP
NO
Zap
osl
ene/
ob
razo
van
eo
sob
e u
200
9. g
od
ini p
rem
a m
jera
ma
akti
vne
po
litik
e iz
Nac
ion
aln
og
pla
na
zap
oti
can
je z
apo
šlja
van
jau
200
9. i
2010
. po
žup
anija
ma
92
65
74
50
00
17
94
048
20
40
77
62
10
111
81
100
62
217
87
446
239
17
329
20
10
36
0296
66
113
57
62
35
533
184
41
94
00
30
00
69
49
49
21
134
75
00
00
00
00
00
42
25
52
22
94
47
50
30
72
10
10
110
54
82
33
209
89
113
64
10
10
00
84
63
25
12
128
82
31
42
00
42
00
91
50
51
25
153
80
17
318
113
13
29
0263
184
12
548
438
249
12
744
27
74
41
63
22
457
136
222
78
809
275
44
85
22
10
00
67
24
32
211
437
13
52
25
32
10
063
57
21
87
69
19
14
1110
85
62
34
911
657
23
15
217
112
32
75
31
11
00
191
34
123
65
328
108
31
17
48
36
94
82
116
64
339
167
339
204
890
494
10
12
84
00
00
060
25
39
10
116
43
86
15
10
51
51
54
116
65
109
43
263
130
14
723
13
73
51
00
256
103
225
90
530
217
21
15
10
30
31
00
137
65
98
47
258
124
43
96
43
00
41
62
52
51
15
134
80
32
21
22
18
25
96
25
0272
109
52
367
161
213
98
292
198
109
43
60
16
644
247
3.0
25
1.4
47
1.9
31
855
6.2
96
2.9
15
Suf
inan
cira
nje
prvo
g za
pošl
java
nja
mla
dih
osob
abe
z ra
dnog
sta
ža
Suf
inan
cira
nje
zapo
šlja
vanj
adu
gotr
ajno
neza
posl
enih
oso
ba
Suf
inan
cira
nje
zapo
šlja
vanj
aos
oba
izna
d50
god
ina
Suf
inan
cira
nje
zapo
šlja
vanj
apo
sebn
ih s
kupi
nane
zapo
slen
ih o
soba
Su
fin
anci
ran
jeo
bra
zova
nja
za
po
znat
og
po
slo
dav
ca
Fina
ncir
anje
obra
zova
nja
Suf
inan
cira
nje/
finan
cira
nje
zapo
šlja
vanj
au
javn
om r
adu
UK
UP
NO
37
1 Zakon o radu (Narodne novine, broj 38/1995, 54/95-ispr., 65/1995-ispr., 17/2001, 82/2001, 114/2003, 142/2003-ispr, 30/2004. i 137/2004. – pročišćeni tekst)
Prilog 4b.
Županija
Ukupno Žene Žene Žene ŽeneUkupno Ukupno Ukupno
Sisačko-moslavačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Brodsko-posavska
Osječko-baranjska
Međimurska
UKUPNO
Program zbrinjavanja viška radnika
Sukladno Zakonu o radu , program zbrinjavanja viška radnika dužan je izraditi poslodavac koji uroku od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih iliorganizacijskih razloga. Pri izradi programa poslodavac se dužan savjetovati s radničkim vijećem iovlaštenom službom zapošljavanja.
Donošenje programa zbrinjavanja viška radnika posebna je mjera kojom se od radnika nastojeotkloniti ili umanjiti štetne posljedice otkaza ugovora o radu. Naime, veći broj otkaza danih u isto ilirazmjerno kratko vrijeme ima bitno drukčije socijalne, gospodarske i druge posljedice, negopojedinačni otkaz. Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjeluje u rješavanju nastalog problema.
Područne službe Zavoda, prije donošenja programa zbrinjavanja viška radnika, provodepostupak savjetovanja s poslodavcem, što obuhvaća informiranje poslodavca o zakonskimobvezama, mogućnostima zapošljavanja radnika koji su višak, funkciji posredovanja, primjenimjera aktivne politike u zapošljavanju, mogućnostima samozapošljavanja i drugo.
Zavod, već u postupku savjetovanja, radnicima koji su višak i kojima prijeti otkaz, nastoji pomoćisvojim aktivnostima tako da još tijekom otkaznoga roka posreduje pri njihovu zapošljavanju nadrugo radno mjesto, upućuje ih na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, bilo za ostanak na drugomradnom mjestu u istom poduzeću, bilo pripremu za posao izvan matičnog poduzeća i slično.
U provedbi navedenih aktivnosti pri zbrinjavanju viška radnika Zavod se susreće s nizomproblema objektivne prirode, od kojih je na prvom mjestu nedostatak novih radnih mjesta, kako uistog, tako i u drugog poslodavca, te psihofizičko stanje osoba obuhvaćenih programima.
Krajnji je cilj navedenih aktivnosti pomoć osobama kojima prijeti nezaposlenost pri njihovu bržemzapošljavanju, vraćanje što više pojedinaca u svijet rada i sprečavanje dugotrajne nezaposlenosti.
1
0 0 0 0 9 3 9 3
9 3 1 0 41 8 51 11
0 0 0 0 40 13 40 13
0 0 0 0 101 26 101 26
0 0 1 1 0 0 1 1
2 0 0 0 26 1 28 1
0 0 0 0 14 1 14 1
11 3 2 1 231 52 244 56
Sufinanciranje/financiranjeobrazovanja
osoba romskenacionalne manjine
Sufinanciranjezapošljavanjaosoba romske
nacionalne manjineu trajanju od24 mjeseca
Sufinanciranjezapošljavanjaosoba romske
nacionalne manjineu programimajavnih radova
Ukupno
Zaposlene/obrazovane osobe u 2009. godini prema mjerama iz Nacionalnog programa za Rome/Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015. po županijama
Godišnjak 2009.
38
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Godina
Broj programa i osoba obuhvaćenih Programom zbrinjavanja viška radnika i brojnovoprijavljenih osoba kojima je radni odnos prestao zbog gospodarskih razloga
od 2006. do 2009. godine
Broj osobaobuhvaćenihprogramom
Brojzaprimljenih
programa
Broj novoprijavljenihosoba kojima je
radni odnos prestaozbog gospodarskih
razloga
Najčešći razlozi pojave viška radnika jesu privatizacija, restrukturiranje poduzeća, promjenaproizvodnoga programa, uvođenje novih tehnologija, nesposobnost prilagodbe zahtjevima tržištai dr.
Struktura radnika koji se pojavljuju kao višak pokazuje da su to osobe za kojima skoro da ne postojipotreba na tržištu rada, kategorije koje se vrlo teško mogu zaposliti, među kojima su žene, starije iinvalidne osobe.
Tijekom 2009. godine Zavod je zaprimio 94 programa zbrinjavanja viška radnika, a do kraja godine za89 takvih programa završen je postupak savjetovanja kojim je obuhvaćeno 6.199 osoba, a od toga2.891 žena (sudjelomod 46,6 %) te 3.308 muškaraca (sudjelomod 53,4 %).
S obzirom na obrazovnu strukturu radnika obuhvaćenih programima zbrinjavanja viška, najvećiudjel imali su radnici sa četverogodišnjom srednjom školom (40,1 %), zatim sa trogodišnjom,odnosno školom za KV i VKV radnike (19,9 %), radnici s nižom razinom obrazovanja (14,4 %) teradnici s visokoškolskim obrazovanjem (10,8 %). Gledano prema dobi, udio obuhvaćenih radnikabio je sljedeći: od 55 do 59 godina 21,6 %, od 50 do 54 godine 17,6 %, od 45 do 49 godina 12,3 %,te od 40 do 44 godine 11,7 %.
Osobe obuhvaćene programima zbrinjavanja viška radnika došle su iz djelatnosti prerađivačkeindustrije (65,1 %), prijevoza, skladištenja i veza (19,7 %), financijskog posredovanja (4,5 %),rudarstva i vađenja (2,7 %), građevinarstva (2,7 %) i trgovine na veliko i malo (2,0 %).
U evidenciji nezaposlenih tijekom 2009. godine bila su 71.562 radnika kojima je radni odnosprestao zbog gospodarskih ili organizacijskih razloga. Prema tome, očito je da je samo manji brojradnika, koji su u evidenciji nezaposlenih zbog gospodarskih ili organizacijskih razloga, bioobuhvaćen programima zbrinjavanja.
Mobilni timovi
Kao podrška radnicima koji se nalaze u programu viška radnika, bilo zbog restrukturiranja poduzeća,bilo zbog organizacijskih ili gospodarskih razloga, Hrvatski zavod za zapošljavanje osnovao jemobilne timove. Mobilni tim čine stručnjaci u području razvoja karijere: savjetnici za zapošljavanje,psiholozi, pravnici, a prema potrebi u timu sudjeluju i drugi stručnjaci. Cilj im je radnike, koji su
2006. 48 3.394 37.935
2007. 18 1.504 32.718
2008. 31 2.642 35.009
2009. 89 6.199 71.562
U usporedbi s 2008. godinom povećao se broj zaprimljenih programa za 58, a broj osobaobuhvaćenih programima za 3.557.
39
proglašeni viškom, pripremiti za tržište rada, te za njih posredovati dok su još zaposleni u svojimtvrtkama kako bi se smanjio njihov dolazak u evidenciju nezaposlenih. Rad mobilnog tima organizirase u tvrtki koja ima višak radnika preko mobilnih centara, sve dok postoji potreba za timskimradom.
Da bi radnike proglašene viškom što bolje usmjerili na nove mogućnosti i uvjete na tržištu rada,mobilni timovi daju različite usluge: informiranje o tržištu rada i ostvarivanju različitih prava,savjetovanje, tj. pomoć u definiranju njihova radnog potencijala, organiziranje radionica zastjecanje vještina traženja posla, obrazovanje za stjecanje stručnih vještina, pomoć usamozapošljavanju i pokretanju vlastitoga posla, organiziranje interne burze rada u tvrtki zaoglašavanje slobodnih radnih mjesta, posredovanje na otvorenom tržištu rada, te sufinanciranjezapošljavanja u drugoga poslodavca za radnike iznad 50 godina života.
Tijekom 2009. godine savjetnici mobilnih timova individualno su informirali 1.921 radnika, askupno 1.788 radnika, dok je postupak individualnoga savjetovanja prošlo 616 radnika kojimaprijeti otpuštanje.
Godišnjak 2009.
40
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravimaza vrijeme nezaposlenosti , sastoje se od prava na:
novčanu naknadu
mirovinsko osiguranje
novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja
jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.
Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestankaradnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarilapravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa,prestanka bolovanja, odnosno porodnog dopusta prijaviti Zavodu te podnijeti zahtjev za novčanunaknadu Ako zbog opravdanih razloga propusti rok od 30 dana, može se prijaviti i podnijeti zahtjevu roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 danaod dana propuštenog roka prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev zaostvarivanje naknade.
Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinomkrivnjom ili sporazumom. Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu,ostvaruje pravo na novčanu naknadu u vremenu od 78 do 480 dana. Iznimka od ovog pravila jenezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i ima pravo na novčanu naknadu svedo ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom zaprestanak prava na ovu naknadu. Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu možese, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu. Uvjeti i način isplate utvrđeni suOdlukom o isplati novčane naknade u jednokratnom iznosu . Isplata novčane naknade ujednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta, odnosno samostalne djelatnosti, zazapošljavanje u trgovačkom društvu u kojem ima najviše 25 % udjela, te za volontiranje premapropisima na radu.
Osnovicu za utvrđivanje novčane naknade čini prosjek obračunate plaće umanjen za doprinoseobveznog osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnogodnosa. Ako se osnovica ne može utvrditi prema plaći, utvrđuje se u visini minimalne plaćeumanjene za doprinose za obvezna osiguranja, ovisno o vremenu provedenom na radu.
Visina novčane naknade za prvih 90 dana korištenja iznosi 70 %, a za preostalo vrijeme 50 % odosnovice, a za osobe kojima je utvrđena novčana naknada sve do zaposlenja, odnosno dok nenastupi neki od uvjeta za prestanak novčane naknade, nakon 12 mjeseci korištenja iznosi 40 % odosnovice.
Najviši iznos novčane naknade ne može za prvih 90 dana biti viši od 100 %, za preostalo vrijemeviši od 80 %, a za osobe kojima je utvrđena novčana naknada sve do zaposlenja, odnosno dok nenastupi neki od uvjeta za prestanak novčane naknade, nakon 12 mjeseci korištenja viši od 60 %iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose obveznog osiguranja, utvrđene posebnimpropisima.
Najviši iznos novčane naknade od 01.01.2009. do 31.07.2009. iznosio je 3.624,60 kune, a od01.08.2009. godine 2.251,20 kunu. Prosječno isplaćena novčana naknada u 2009. godini iznosilaje 1.477,54 kuna.
2
3
�
�
�
�
.
Novčana naknada
Prava tijekom nezaposlenosti
2 Narodne novine, broj 32/02, 86/02, 114/03, 151/03.3 Narodne novine, broj 32/09.
41
Za dodjelu novčane naknade (osnovnog prava i nastavka isplate) u 2009. godini podneseno je135.217 zahtjeva, od kojih su 125.436 pozitivno riješena. Na rješenje o novčanoj naknadipodneseno je 375 žalba, od kojih su odbijene 282, a uvaženo njih 27. U 2009. godini podneseno jei 45 tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske.
U 2008. godini podnesen je 751 zahtjev za isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu, odkojih je 608 pozitivno riješeno.
Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kadase nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji. Godine 2009. doneseno je 20.635prvostupanjskih rješenja o prestanku vođenja nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda. Na ta jerješenja podnesena 241žalba, od kojih je odbijeno 148, a uvaženo 18.
Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je dahrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadutijekom nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.
Hrvatski državljanin koji je radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor,kojim su regulirana prava u slučaju nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran uslučaju nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama ovog Zakona ako jedoprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu tijekom najmanje 9 mjeseci u posljednja 24 mjesecaprije prestanka zaposlenja u inozemstvu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje pri utvrđivanju prava iz nezaposlenosti primjenjuje i ugovore osocijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama.
Važeći ugovori o socijalnom osiguranju koji sadrže odredbe o nezaposlenosti sklopljeni su sRepublikom Austrijom, Kraljevinom Nizozemskom, Češkom Republikom, Bosnom i Hercegovinom,Republikom Makedonijom, Slovačkom Republikom, Republikom Slovenijom, Velikim VojvodstvomLuksemburgom, SR Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom), Republikom Bugarskom i RepublikomItalijom.
Temeljem točke III. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u Hrvatskojse primjenjuje Sporazum o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, sklopljen između bivše SFRJ i SRNjemačke. Njime je regulirana materijalno-pravna zaštita djelatnika koji su ostali bez posla u SRNjemačkoj, a potom se vratili u Republiku Hrvatsku. To je jedini Sporazum temeljem kojegnezaposlena osoba što je prestala raditi u inozemstvu može, ako ispunjava uvjete propisaneSporazumom i Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,ostvariti pravo na naknadu tijekom nezaposlenosti, a da joj radni odnos nije prestao u RepubliciHrvatskoj. Sporazumom je reguliran povrat isplaćene novčane naknade i Republika Hrvatska dvaputa na godinu postavlja zahtjev za povrat SR Njemačkoj. U 2009. godini postavljeno je 13 takvihzahtjeva.
Prema ugovorima o socijalnom osiguranju sklopljenim s drugim državama zbraja se samo vrijemeosiguranja za stjecanje davanja u slučaju nezaposlenosti, i to pod uvjetom da je nezaposlenojosobi radni odnos prestao u Republici Hrvatskoj i da je tu prije podnošenja zahtjeva određenorazdoblje bila zaposlena, odnosno osigurana u slučaju nezaposlenosti (npr. prema Ugovoru sRepublikom Slovenijom 9 mjeseci radnog odnosa u posljednjih 12 mjeseci, prema Ugovoru sRepublikomAustrijom 26 tjedana osiguranja u posljednjih 12 mjeseci).
Osim uvjeta navedenih u ugovorima, nezaposlena osoba mora ispunjavati i uvjete navedene uZakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama
Ostvarivanje prava iz nezaposlenosti temeljem rada u inozemstvu
Godišnjak 2009.
42
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja
Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova
Mirovinsko osiguranje
Nezaposlena osoba koju je na obrazovanje uputio Zavod ima tijekom trajanja toga obrazovanjapravo na novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu,naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza i za propisanu zaštitnu odjeću, obuću tedruga pomagala ako se obrazuje za deficitarna zanimanja prema posebnim ovlastima ilicencijama, a i za troškove hranarine izvan mjesta prebivališta ili boravišta.
Novčanu pomoć radi obrazovanja u 2009. godini koristilo je 3.111 osoba.
Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, akoja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnunovčanu pomoć, te na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, odmjesta prebivališta do mjesta zaposlenja.
Uvjeti za korištenje ovog prava utvrđeni su Odlukom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadiputnih i selidbenih troškova .
Godine 2009. pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova koristilo je 5.206 osoba, dok sujednokratnu novčanu pomoć ostvarile 133 osobe.
Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadui ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjetmirovinskog staža za starosnu mirovinu, ali najdulje do 5 godina.
U sljedećoj tablici dajemo pregled broja korisnika prava iz materijalnog osiguranja tijekomnezaposlenosti u 2008. i 2009. godini.
4
Nezaposlene osobe - korisnici prava iz materijalnog osiguranja u 2008. i 2009. godini
2008. 2009.Indeks
2009/2008.
Prosječni mjesečni broj korisnika
Novčana naknada - ukupno
Novčana naknada - hrvatski branitelji
Mirovinsko osiguranje
Broj korisnika s jednokratnom isplatom
Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu
Novčana pomoć tijekom obrazovanja
Naknada putnih i selidbenih troškova
Jednokratna novčana pomoć
120,4
50,0
60,4
118,4
98,1
100,9
123,0
68.967
10
32
561
3.111
5.206
133
57.258
20
53
474
2.916
4.961
182
4 Narodne novine, broj 74/09.
43
Projekti s potporom međunarodne zajednice
Instrument pretpristupne pomoći - IPA
Centar tržišta rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Priprema Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za EURES
Instrument pretpristupne pomoći (IPA) jedinstveni je program za razdoblje od 2007. do 2013. kojije zamijenio dosadašnje pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD te objedinionjihove elemente.
Osnovni je cilj programa IPA potpora državama kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva spravnom stečevinom EU i pripremama za korištenje strukturnih i kohezijskih razvojnih fondovanakon ulaska u Europsku uniju.
Financijska sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj prema komponentama programa IPA od2007. do 2011. godine iznose 749,83 mil. €.
Radi učinkovitije provedbe osnovnih ciljeva, IPAprogram je podijeljen na pet komponenata:
1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija2. Prekogranična suradnja3. Regionalni razvoj4. Razvoj ljudskih potencijala5. Ruralni razvoj
Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjeluje u tri komponente IPA-e: Pomoć u tranziciji i jačanjeinstitucija,Prekogranična suradnja i Razvoj ljudskih potencijala.
Unutar razrađena je projektna dokumentacija za 2 projekta:
1. Centar tržišta rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje2. Priprema Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za EURES
Projektom „Centar tržišta rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje" definirat će se i revidiratiključne kompetencije i standardi kvalitete za temeljne i prateće poslovne procese HZZ-a.Osnivanjem Centra tržišta rada ojačat će se kapaciteti HZZ-ovih internih i vanjskih trenera, koji ćeomogućiti relevantno znanje i vještine djelatnicima HZZ-a i ostalih ustanova/organizacija na tržišturada, te kapaciteti zaposlenika HZZ-a i ostalih ustanova/organizacija za davanje učinkovitihusluga i provedbu aktivne politike tržišta rada.
Opći je cilj projekta jačanje kapaciteta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i ostalih institucija/organizacija da bi se razvilo učinkovitije i djelotvornije tržište rada.
Svrha je projekta podržati osnivanje Centra tržišta rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje radiobrazovanja zaposlenika Zavoda i drugih ključnih dionika na tržištu rada.
Vrijednost ugovora o uslugama za navedeni je projekt 1.000.000 eura.
Natječaj za ugovor o uslugama je objavljen u rujnu 2009. godine, a natječajna je procedura utijeku. Početak je provedbe projekta planiran za travanj 2010. godine.
Projekt „Priprema Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za EURES" bit će usmjeren na prilagodbuposlovnih procesa posredovanja u zapošljavanju HZZ-a i izradu preporuka za prilagodbu ICTaplikacija za razmjenu podataka EURES-a, a i na jačanje kapaciteta savjetnika u HZZ-u zaprovedbu poslovnih procesa povezanih s EURES-om te promoviranje EURES-a među ključnimdionicima.
prve komponente
Godišnjak 2009.
44
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Opći je cilj projekta poduprijeti mobilnost i slobodno kretanje radnika unutar tržišta Europskogekonomskog prostora, sukladno zahtjevima navedenim u pregovaračkom poglavlju 2: Slobodakretanja radnika.
Svrha je projekta podržati Hrvatski zavod za zapošljavanje u implementaciji i promociji EURESmreže u Hrvatskoj.
Vrijednost je projekta 230.000 eura. Projekt se nalazi u fazi dovršavanja projektne dokumentacije,a početak je provedbe planiran za rujan 2010.
U IPA-e Prekogranična suradnja" područne će službe sudjelovati naprojektima: Jadranski prekogranični program, Prekogranični program s Mađarskom, Slovenijom,Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom te u Transnacionalnim programima: Jugoistočnieuropski prostor i Mediteran.
U IPA-e „Razvoj ljudskih potencijala" pripremljena je projektna dokumentacijaza 5 projekata:
1. Lokalna partnerstva za zapošljavanje - faza 3
2. Mladi na tržištu rada
3. Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada
4. HZZ usluge klijentima: Unapređenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICTpodrška
5. Žene na tržištu rada
Od navedenih projekata u 2009. godini započela je provedba projekta „Lokalna partnerstva zazapošljavanje - faza 3".
Projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“ proizlazi iz dosadašnjih projekata„Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 1 i 2“ koje je HZZ proveo u 8 županija unutarprograma CARDS 2002 i CARDS 2004. Hrvatski je zavod za zapošljavanje prepoznao važnostlokalnih partnerstava te odlučio izraditi plan i pojačati aktivnosti na lokalnim tržištima rada i uostalim hrvatskim županijama, koristeći partnerski pristup te iskustvo stečeno u CARDSprogramima. Taj se projekt, dakle, temelji na prethodnim iskustvima i postignućima u regionalnojrazvojnoj politici te oblicima partnerstava koja već postoje u ciljanim županijama.
Opći je cilj projekta smanjiti nezaposlenost i prijetnje od nove nezaposlenosti poticanjem iprovođenjem aktivnih i preventivnih mjera politike tržišta rada.
Svrha je projekta unaprijediti i razviti institucionalni okvir (koji se temelji na partnerstvima) zarazvoj ljudskih potencijala i ojačati kapacitete dionika na lokalnoj razini za razvoj i implementacijumjera aktivne politike tržišta rada.
Mjesto provedbe projekta bit će 21 županija, a vrijednost mu je 4.500.000 eura (ugovor ouslugama: 1.900.000 eura i program darovnica: 2.600.000 eura). Projekt će trajati 20 mjeseci, azapočeo je 23. studenoga 2009. Ciljne su skupine projekta već postojeća lokalna partnerstva zazapošljavanje, područne službe HZZ-a, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca,poslodavci, sindikati, strukovne škole, centri za poduzetništvo, regionalne razvojne agencije,jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave i nevladine udruge.
Početni sastanak za projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“ održan je 24.studenoga 2009. u prostorijama Središnje službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Nasastanku je sudjelovao tim konzultanata GVG Consortium, predstavnici Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, predstavnica Državnog ureda zarazvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije te predstavnica delegacije Europske
drugoj komponenti „
četvrtoj komponenti
Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3
45
unije u Hrvatskoj. Prikazane su obveze svih strana koje sudjeluju u provedbi projekta. Naglasak jena osnivanju Upravnog odbora projekta, odnosno istaknuti su zahtjevi vezani uz izvještavanje,pravila povezana s radom konzultanata te pravila o vidljivosti.
Hrvatski je zavod za zapošljavanje u suradnji s timom tehničke pomoći GVG Consortium urazdoblju od 7. do 22. prosinca 2009. održao 22 radionice za potencijalne prijavitelje projekata izsvih županija unutar projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“ o ovim temama:
„Priprema i razvoj projekata unutar Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA)/Europskogasocijalnog fonda (ESF)
„Smjernice za prijavitelje i ispunjavanje projektne dokumentacije unutar programadarovnice „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“
Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava bio je otvoren do 11. veljače 2010.
Projektom „Mladi na tržištu rada“ ojačat će se kapaciteti lokalnih dionika da bi se prepoznali i riješiliproblemi mladih na tržištu rada. Formirat će se radne skupine sastavljene od relevantnih lokalnihdionika (predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora) u 8 županija koji će identificiratinajvažnije probleme mladih na tržištu rada i razviti akcijske planove za njihovo zapošljavanje.Također, razvit će se novi pristupi u radu savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje snezaposlenim mladim osobama. Savjetnici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bit ćeosposobljeni u davanju novih usluga nezaposlenim mladim osobama i tražiteljima zaposlenja.
Opći je cilj projekta smanjenje nezaposlenosti mladih osoba na regionalnoj razini.
Svrha je projekta promovirati i poticati zapošljavanje mladih na regionalnoj razini (uvažavajućipartnerski pristup) razvojem i provedbom aktivne politike tržišta rada.
Projekt se sastoji od dvije komponente: ugovor o uslugama i program darovnica. Ukupna jevrijednost projekta 2.946.000 eura (ugovor o uslugama: 1.100.000 eura i program darovnica:1.846.000 eura).
Ugovor o uslugama potpisan je u listopadu 2009. godine, a provedba projekta započela je tijekomsiječnja 2010.
Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava objavljen je u studenom 2009. godine, a bio je otvorendo ožujka 2010.
Projektom „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ ojačat će sekapaciteti lokalnih dionika za rješavanje problema takvih osoba u njihovom pristupu tržištu rada.Također će se osnažiti sudionici tržišta rada u promicanju i isticanju prednosti zapošljavanjainvalidnih osoba. Kao rezultat provedbe projekta izradit će se nacionalni WEB portal (sve najednom mjestu) za davanje informacija i ostalih usluga nezaposlenim osobama s invalidnošću teprovesti javna kampanja radi promoviranja WEB portala i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Opći je cilj projekta poticati socijalno uključivanje osoba s invaliditetom njihovim integriranjem natržištu rada.
Svrha je projekta povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i pomoći im pri ulasku na tržište radarazvojem i provođenjem aktivnih mjera za zapošljavanje na regionalnoj razini.
Projekt čine dvije komponente: ugovor o uslugama i program darovnica. Ukupna vrijednostprojekta iznosi 2.235.000 eura (ugovor o uslugama: 1.100.000 eura i program darovnica:1.235.000 eura).
•
•
Mladi na tržištu rada
Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada
Godišnjak 2009.
46
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Ugovor o uslugama potpisan je u prosincu 2009. i predviđeno je njegovo trajanje od 14 mjeseci, aprovedba je započela u siječnju 2010.
Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava bio je otvoren do 2. ožujka 2010.
Ovim će se projektom podržati razvoj sustava cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja, čije ćeusluge biti dostupne svim građanima Republike Hrvatske, a koji će se temeljiti na njihovimpotrebama obrazovanja i izbora zanimanja, u skladu s politikom zapošljavanja i dobrom praksomEuropske unije.
Opći je cilj projekta poduprijeti razvoj kapaciteta hrvatskih javnih institucija i relevantnih nevladinihpartnera s područja zapošljavanja.
Svrha je projekta razviti unapređen ICT sustav HZZ-a, utemeljen na modelu integracije i razmjenepodataka među ključnim dionicima tržišta rada, radi davanja boljih i kvalitetnijih usluga klijentima.
Projekt se sastoji od dvije komponente: ugovora o uslugama i ugovora o nabavi roba. Ukupna jevrijednost projekta 3.730.000 eura (usluge: 2.430.000 eura i nabava roba: 1.300.000 eura).
Hrvatski je zavod za zapošljavanje objavio natječaj za ugovor o uslugama u kolovozu 2009.godine, a natječajna je procedura u tijeku. Očekivani je početak provedbe ugovora o uslugamasvibanj 2010. godine. Ugovor o nabavi roba je u fazi pripreme projektne dokumentacije, a njegovase provedba planira od svibnja do kolovoza 2010.
Projektom „Žene na tržištu rada“ planira se osmisliti rodno osjetljive mjere aktivne politike tržištarada i nove metode rada s teže zapošljivim skupinama žena te ih promovirati na nacionalnoj iregionalnoj razini.
Unutar ovog projekta detaljno će se analizirati položaj žena te dobiti jasna slika o njihovusudjelovanju i mogućnostima na tržištu rada. Također se želi ocijeniti učinkovitost već provedenihmjera aktivne politike tržišta rada namijenjenih ženama, posebno ističući osjetljive skupine (npr.žene starije od 40 godina, neaktivne žene, dugotrajno nezaposlene žene, Romkinje i žene izruralnih područja). Evaluirat će se rezultati mjera za poticanje zapošljavanja i projekata koje suprovodile razne institucije i organizacije (npr. službe za zapošljavanje, ministarstva, komore,držane agencije, civilni sektor, regionalna samouprava, razvojne agencije i dr.). Posebna će sepozornost posvetiti evaluaciji rezultata mjera/projekata što će se provoditi unutar projekta „Ženena tržištu rada“ u programu darovnica.
Projekt čine dvije komponente: ugovor o uslugama i program darovnica. Vrijednost je projekta3.000.000 eura (ugovor o uslugama: 1.000.000 € i program darovnica: 2.000.000 €).
Opći je cilj projekta povećati zapošljivost žena u nepovoljnom položaju i poduprijeti njihov ulazakna tržište rada, a svrha mu je podupirati razvoj učinkovitije politike kao preduvjeta socijalneuključenosti i pristupa žena u nepovoljnom položaju tržištu rada.
U listopadu 2009. Hrvatski je zavod za zapošljavanje raspisao natječaj za ugovor o uslugama, a ustudenom za program darovnica. Natječajna je procedura u tijeku. Obje su komponente projekta ufazi evaluacije. Ugovor o uslugama trebao je početi u travnju 2010. godine, a potpisivanje ugovoraunutar programa darovnica treba početi u kolovozu 2010.
Usluge HZZ-a klijentima: unapređenje cjeloživotnog profesionalnoga usmjeravanja i ICTpodrška
Žene na tržištu rada
47
PROGRESS
Partnerstvo za socijalnu uključenost
Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada
Različita iskustva - nova rješenja
Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS) uspostavljen je zarazdoblje od 2007. do 2013. godine radi davanja potpore ostvarivanju ciljeva EU na područjusocijalne uključenosti i socijalne zaštite, uvjeta rada, ravnopravnosti spolova te borbe protivdiskriminacije. Vrijednost je programa 743,25 milijuna €.
IInstitut za javne financije (voditelj projekta) i partneri (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Savezsamostalnih sindikata Hrvatske, udruga ZaMirNET, Forum europskih studenata novinarstva -Hrvatska, udruga Most, udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama SJAJ,Ženska mreža Hrvatske, Društvo tjelesnih invalida te Savez slobodnih sindikata Slovenije i Savezsindikata Austrije) pokrenuli su 1. siječnja 2009. projekt Partnerstvo za socijalnu uključenost, kojiće trajati do kraja 2010. godine. Svrha je projekta:
1. Poboljšanje koordinacije i suradnje svih dionika (vodoravne i okomite) u socijalnoj skrbi.
2. Unapređenje zapošljivosti kao preduvjeta za poboljšanje socijalne uključenosti.
3. Unapređenje informiranosti o pravima i dostupnosti prava u sustavu socijalnog osiguranjai skrbi.
4. Ublažavanje i prevencija prezaduženosti građana. Usklađivanje ponude i potražnje usustavu socijalne skrbi socijalnim planiranjem na nižim razinama vlasti.
Hrvatski je zavod za zapošljavanje 30. prosinca 2009. unutar programa PROGRESS započeo sprovedbom projekta koji će trajati 12 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 149.835,00 € odčega se 80 % financira sredstvima programa PROGRESS, a 20 % sredstvima HZZ-a. HZZ jenositelj navedenog projekta, a partneri su mu: Ured za ljudska prava, L&R Social Research,Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar", Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Selectio,Hrvatska.
Opći je cilj projekta pridonijeti razvoju i provedbi nacionalne politike suzbijanja diskriminacije natržištu rada temeljene na spolu, dobi, invalidnošću, religijskoj i etničkoj pripadnosti.
Rezultati ovog projekta pridonijet će razvoju nacionalne politike suzbijanja diskriminacije nahrvatskom tržištu rada, te pomoći svim sudionicima da što uspješnije sudjeluju u suzbijanjudiskriminacije te promoviranju različitosti među poslodavcima u Hrvatskoj.
U rujnu 2009. Hrvatski je zavod za zapošljavanje prihvatio partnerstvo s Ekonomskim institutomMaribor d.o.o. koji će unutar programa Progress provoditi projekt 'Different Experiences - NewSolutions' (DENS) ("Različita iskustva – Nova rješenja"). Na projektu će se raditi 12 mjeseci, azapočet će početkom travnja 2010.
Projektni su partneri: Ekonomski institut Maribor d.o.o. – glavni partner; iz Danske AOF Nord, izČeške European DevelopmentAgency te Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Projekt će inicirati raspravu o općim načelima koja karakteriziraju razvoj i provedbu uspješnepolitike tržišta rada u rješavanju trenutačne krize. To će se postići ostvarenjem kratkoročnih idugoročnih ciljeva Europske strategije zapošljavanja (ESZ) među dionicima na regionalnoj,nacionalnoj i međunarodnoj razini; podizanjem svijesti o važnosti postizanja ciljeva ESZ-a,
Godišnjak 2009.
48
Hrvatski zavod za zapošljavanje
stvaranjem mreže za razmjenu praksa o učinkovitoj politici i mjerama za povećanje ponude radnesnage, promicanjem politike aktivnog starenja i 'flexicurity' politike te sudjelovanjem socijalnihpartnera u uspješnom provođenju politike aktivnoga zapošljavanja i socijalnih politika i programa.
U ožujku 2009. stupio je na snagu Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske iKomisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala”radi pomoći Zajednici iz Instrumenta pretpristupne pomoći (Narodne novine - Međunarodniugovori 2/2009), čime su ispunjeni svi preduvjeti za korištenje financijskih sredstava Operativnogaprograma „Razvoj ljudskih potencijala”. Stupanjem na snagu Sporazuma o financiranju Odjelu zafinanciranje i ugovaranje projekata Europske unije (koji unutar Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje djeluje kao provedbeno tijelo Operativne strukture za provedbu IV. komponente IPAprograma) omogućeno je ugovaranje, provedba i financiranje projekata unutar prioriteta 1, mjere2.1 unutar prioriteta 2, te prioriteta 4 Operativnoga programa „Razvoj ljudskih potencijala”.
Od ukupno izdvojenih 45.031.769 € za Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala” od 2007.do 2009. provedbeno tijelo Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ovlašteno je raspolagatisredstvima od 23.914.122 €. Na osnovi tih sredstava tijekom 2009. godine pripremljena jenatječajna dokumentacija i objavljeno ukupno 11 natječaja.
Tijekom 2009. godine objavljeno je šest natječaja za ugovore o davanju usluga, za koje je započetpostupak evaluacije. Za tri je natječaja, objavljena 2008. godine, završen postupak evaluacije tesu potpisani ugovori s najboljim ponuđačem, a krajem studenog započela je provedbaugovorenoga projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje - faza 3”.
Sredinom 2009. godine najavljena je objava natječaja za dva ugovora o nabavi robe.
Sukladno Godišnjem planu dodjele bespovratnih sredstava za 2009. godinu, objavljeno je i 5natječaja za dodjelu tih sredstava, od kojih je natječaj za bespovratna sredstva „Žene na tržišturada” zatvoren krajem listopada pa je započeo proces ocjenjivanja pristiglih prijava. Da bi sejavnost informirala o stanju u sektoru, uvjetima natječaja i načinu popunjavanja prijavnih obrazacaza svaki pojedini natječaj o dodjeli bespovratnih sredstava, nakon objave pojedinog natječajaorganizirane su informativne radionice. Tijekom 2009. ukupno je održano 16 jednodnevnih i 11dvodnevnih radionica, od čega 8 unutar natječaja „Žene na tržištu rada”, 4 za natječaj „Uspostavapodrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina”,4 za natječaj „Mladi na tržištu rada” i „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom natržište rada” te 11 radionica unutar natječaja „Lokalna partnerstva za zapošljavanje - faza 3”.
Do kraja 2009. godine, od ukupnog iznosa sredstava u ovlasti provedbenog tijela Zavoda,ugovoreno je aktivnosti u vrijednosti 3.930.355 € ili 16,4 %, a 30 % ugovorenih sredstavaisplaćeno je ugovarateljima sukladno ugovornim obvezama.
Nakon uspostave sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u Zavodu te imenovanja osobazaduženih za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju sredstava iz fondova EU, tijekom2009. nastavljen je njegov daljnji razvoj.
Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija u 2009. godini proveoje edukaciju osoba zaduženih za suzbijanje nepravilnosti u Zavodu, te 10 redovitih edukacija osustavu za suzbijanje nepravilnosti i prijevara radnika Zavoda uključenih u programe financiranjaiz fondova EU.
Financijsko upravljanje projektima Europske unije
Sustav za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju sredstavaiz fondova EU
49
Tijekom 2009. godine Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje dostavljena su 3 kvartalnaizvješća o nepravilnostima programa IPA I, a Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva 4kvartalna izvješća o nepravilnostima programa IPAIV u kojima nije bilo prijavljenih nepravilnosti.
Prema metodologiji Ministarstva financija Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti iprijevara, provedeno je prikupljanje podataka i analiza potreba za edukacijom radnika koji rade naprogramima pomoći EU u Zavodu, pa je izrađeno izvješće o potrebama za edukacijom. Također jeizrađena i analiza nastanka rizika nepravilnosti i prijevara prema metodologiji Ministarstvafinancija, Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara.
Godišnjak 2009.
Ustroj i djelovanje HZZ-a
50
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Temeljne zadaće i strategija razvoja Hrvatskogazavoda za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) javna je ustanova od osobitog značenja za RepublikuHrvatsku, njezine građane, poslovne subjekte i institucije. Temeljne su zadaće Zavoda:
posredovanje pri zapošljavanju osoba koje traže posao u zemlji i inozemstvu;
materijalno-pravna zaštita nezaposlenih osoba tijekom nezaposlenosti;
profesionalno savjetovanje nezaposlenih i drugih osoba pri odabiru posla i zanimanja;
organiziranje stručnog obrazovanja, usavršavanja i prekvalifikacije;
praćenje i analiziranje stanja na tržištu rada i obavještavanje javnosti o tome;
poticanje zapošljavanja i obrazovanja primjenommjera aktivne politike zapošljavanja.
Naši su korisnici:
poslodavci – poduzeća (trgovačka društva), obrtnici, poduzetnici, zadruge i drugo;
nezaposleni – osobe koje aktivno traže posao, raspoložive su za rad i radom ne zarađujuviše od najvišeg iznosa novčane naknade te koriste prava što proizlaze iz statusanezaposlenosti;
tražitelji zaposlenja – osobe prijavljene Zavodu i koje traže posao, ali nisu korisnici pravana temelju nezaposlenosti, a mogu biti i zaposleni, studenti i druge osobe;
učenici, studenti i ostali – Zavod je otvoren za sve kojima su potrebne informacije ozapošljavanju i tržištu rada.
Poslodavcima nudimo ove usluge:
uvidom u najopsežniju bazu podataka o nezaposlenima i tražiteljima zaposlenjaposredujemo pri izboru kandidata koji svojim osobinama najviše odgovaraju potrebamaposlodavaca;
besplatno oglašavamo potrebe za radnicima (stranice na internetu, bilteni, oglasna mjestau područnim službama i ispostavama);
nudimo timsku (psihološku, medicinsku i pedagošku) procjenu karakteristika kandidata sobzirom na zahtjeve pojedinih konkretnih poslova i radnih mjesta;
provodimo postupak odabira (predselekcija, selekcija) i upućivanje poslodavcimadogovorenoga broja kandidata za pojedine poslove;
operativno dajemo financijsku potporu novom zapošljavanju ili obrazovanju uz pomoćprograma poticanja zapošljavanja;
osiguravamo pravnu pomoć pri zapošljavanju te stručnu i organizacijsku pomoć u procesurestrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika;
uz sporazumni (ugovorni) odnos omogućujemo poslodavcima ostvarivanje navedenih idrugih usluga bez prevelikog administriranja.
nudimo informacije o slobodnim radnim mjestima iz više izvora, o ponudi na tržištu rada, ogospodarskim kretanjima u pojedinim hrvatskim regijama, uspješnim poduzetnicima idrugom;
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
·
Tko su naši korisnici?
Koje usluge nudimo poslodavcima?
Što nudimo nezaposlenima i tražiteljima zaposlenja?
51
Godišnjak 2009.
52
·
·
·
·
·
·
zatim usluge tzv. info pulta (mjesto za redovita javljanja, administrativne poslove, određivanjetermina za pojedinačno savjetovanje i skupno informiranje, pravni savjeti, itd.);
individualno savjetovanje – pomoć u procjeni radnog, stručnog i osobnog potencijala,pomoć pri izradi plana traženja posla i zapošljavanja, posredovanje za ciljana radnamjesta, povratno informiranje o poduzetim aktivnostima i rezultatima;
provodimo skupno informiranje o stanju na tržištu rada konkretne regije (strukturanezaposlenosti, tražena i manje tražena zanimanja), zatim o uslugama Zavoda koji možepomoći pri traženju posla i zapošljavanju te o pravima i obvezama na temelju zakona ipropisa. Ističemo i važnost osobnoga zalaganja u traženju posla;
organiziramo različite radionice za stjecanje znanja i vještina radi što uspješnijeg snalaženjana tržištu rada, a i prigode za razmjenu iskustva u traženju posla neformalnim oblicimarada i druženja;
na temelju zakona i drugih propisa osiguravamo materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenihosoba (novčana naknada i neki drugi oblici pomoći);
provodimo profesionalno usmjeravanje – pomoć u dodatnoj (samo)procjeni osobnihmogućnosti i karakteristika, pomoć pri eventualnom odabiru programa obrazovanja iosposobljavanja, utvrđivanje preostale radne sposobnosti, procjena radnog potencijala zakonkretno radno mjesto.
Svoje aktivnosti Zavod obavlja sukladno smjernicama i ciljevima definiranim u Strateškom planuHZZ-a za razdoblje od 2008. do 2011. godine, kojim su definirane vizija, misija i strateški ciljeviZavoda, a to su:
Hrvatski je zavod za zapošljavanje vodeći akter u razvoju hrvatskoga tržišta rada, osobito uobjedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada kako bi se postigla puna zaposlenost.
Učinkovito posredovanje na tržištu razvojem usluga osobite kvalitete prema potrebama klijenata,uz razvoj vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i uz promicanje partnerskih odnosa s dionicima natržištu rada.
1. Razviti usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radnesnage i zadovoljenja potreba na tržištu rada;
2. Razviti ljudske potencijale i administrativni kapacitet Hrvatskoga zavoda za zapošljavanjeu kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada;
3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na tržištu radauspostavljanjem partnerskih odnosa i jačanjem utjecaja na donošenje i provedbu javnihpolitika.
U nastojanju da stalno unapređuje usluge, ulaže u tehnološki razvoj te organizaciju i dizajnposlovnih procesa, Zavod vodi računa i o kvaliteti svojih usluga i podizanju standarda uslugaklijentima. Da bi se pratilo ostvarenje tih ciljeva, definirani su pokazatelji praćenja poslovnih procesaposredovanja pri zapošljavanju, profesionalnog usmjeravanja i materijalno-pravne zaštite.
Strateški plan razvoja Zavoda
Vizija
Misija
Strateški ciljevi
Hrvatski zavod za zapošljavanje
53
Hrvatski zavod za zapošljavanje javna je ustanova osnovana Zakonom o posredovanju prizapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti .
Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u ovim ustrojstvenim jedinicama:
Središnja služba,
22 područne službe i
95 ispostava,
te tako omogućuje dostupnost svojih usluga na cijelom prostoru Republike Hrvatske.
Središnju službu Zavoda čine:
1. Ured ravnatelja;
2. Sektor za posredovanje pri zapošljavanju i pripremu za zapošljavanje;
3. Sektor za pravne i opće poslove, prava za vrijeme nezaposlenosti i upravljane ljudskimpotencijalima;
4. Sektor za ekonomske, financijsko-računovodstvene poslove i upravljanje imovinomZavoda;
5. Sektor za razvoj organizacije i provedbu projekata;
6. Odjel za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju, Odjel za unutarnju reviziju, Odjel zafinanciranje i ugovaranje projekata Europske unije.
U navedenim sektorima organizirani su odjeli, a u odjelima odsjeci.
Područne su službe različito ustrojene, ovisno o području koje pokrivaju i opsegu poslovanja. Upodručnim službama Zagreb, Split, Osijek i Rijeka organizirani su: Odjel posredovanja i pripremeza zapošljavanje, Odjel analitike i statistike, Odjel informatike, Odjel pravnih, kadrovskih i općihposlova, Odjel financija i računovodstva te Odjel za provođenje projekata.
U ostalim područnim službama organizirani su: Odjel posredovanja i pripreme za zapošljavanje,Odjel analitike, statistike i informatike, Odjel pravnih, kadrovskih i općih poslova, Odjel financija iračunovodstva te Odjel za provođenje projekata.
U odjelima područnih služba organizirani su odsjeci.
Zavodom upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od jedanaest članova, i to iz redova predstavnikadržavnih ustanova, sindikata, poslodavaca, radnika i udruga nezaposlenih, a imenuje ih VladaRepublike Hrvatske. Voditelj Zavoda je ravnatelj, koji predstavlja i zastupa Zavod i odgovoran je zazakonitost rada Zavoda, a imenuje ga Vlada Republike Hrvatske. Djelokrug, ovlaštenja iodgovornosti Upravnog vijeća, ravnatelja i pomoćnika ravnatelja utvrđeni su Statutom Zavoda.
U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dana 31.12.2009.bilo je zaposleno ukupno 1.266 radnika.
Od ukupnoga broja radnika 1.144 ili 90,4 % zaposleno je u područnim službama, a 122 ili 9,6 % uSredišnjoj službi. Najveći broj radnika imaju Područne službe Zagreb (183), Split (134), Osijek(90) i Rijeka (75), tako da je 38,1 % od ukupnoga broja radnika Zavoda zaposleno u navedenimslužbama.
5
•
•
•
Ustroj i zaposlenici
5 Narodne novine br. 80/2008. i 94/09.
Godišnjak 2009.
54
Zaposlenici HZZ-a prema razini obrazovanja 31. prosinca 2009.
Završeni fakultet odnosno magisterij imalo je 680 zaposlenika (53,7 %), prvi stupanj fakulteta,stručni studij ili višu školu 202 (16,0 %), a četverogodišnju srednju školu 318 (25,1 %) radnika.Srednju školu za zanimanja do 3 godine i školu za KV i VKV radnike imalo je 9 zaposlenika (0,7 %),a završenu osnovnu školu 57 (4,5 %) radnika. Radnici s visokoškolskim obrazovanjem čineapsolutnu većinu zaposlenih u Zavodu (53,7 %).
Razvoj i obrazovanje radnika Zavoda obuhvaća čitav spektar aktivnosti koje se neprestanointenziviraju prateći potrebe radnika te promjene na tržištu rada. Unutar „Strateškog okvira zarazvoj od 2006. do 2013.", koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na svojoj sjednici 4. kolovoza2006. godine, aktivnosti razvoja i obrazovanja radnika Zavoda u prvom se redu odnose narealizaciju Drugog strateškog cilja: „Razviti ljudske potencijale i administrativni kapacitetHrvatskoga zavoda za zapošljavanje za davanje i kreiranje novih usluga na tržištu rada".
Da bi se dostigao Prvi strateški cilj: „Razviti usluge HZZ-a radi povećanja konkurentnosti radnesnage i zadovoljenja potreba na tržištu rada" i ispunjenja njegovih zahtjeva, u 2009. godini takođersu provedene aktivnosti temeljene na analizi utvrđenih problema, stručnim razgovorima sasavjetnicima za zapošljavanje, poslodavcima i nezaposlenima, kao korisnicima usluga HZZ-a iprocjeni potreba za obrazovanjem radnika Zavoda. Osim edukacija koje su osmišljene temeljemnavedenoga, ostvaren je napredak u korištenju tiskovnih i informacijsko-komunikacijskihtehnoloških mogućnosti kojima Zavod raspolaže.
U dijelu aktivnosti koje se odnose na Treći strateški cilj „Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskogazavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i jačanjem utjecajana donošenje i provedbu javnih politika", provedene su aktivnosti u izravnom kontaktu sposlodavcima, posjet tvrtkama i ostalim dionicima na tržištu rada, anketa poslodavaca te aktivnosudjelovanje u organiziranju regionalnih sajmova poslova.
Obrazovanje radnika
Hrvatski zavod za zapošljavanje
0,74,5
16,0
25,1
53,7
0
10
20
30
40
50
60
Fakulteti,akademije;magisterij,doktorat
Srednja školaza zanimanja
koja traje 4i višegodina tegimnazija
Prvi stupanjfakulteta,
stručni studij iviša škola
Osnovnaškola
Srednja školaza zanimanja
koja traje do 3 g.te škola za KV i
VKV radnike
Postotak %
55
Tijekom 2009. realizirane su pripreme za aktivno sudjelovanje u provedbi projekta „Centar tržištarada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje" (Croatian Employment Service Labour MarketTraining Centre). Opći je cilj projekta ojačati sposobnosti HZZ-a kako bi postao učinkovitija ifinancijski ekonomičnija ustanova tržišta rada, dok je njegova svrha davanje potpore priuspostavljanju sustava obrazovanja i razvoja zaposlenika u području aktivne politikezapošljavanja, namijenjenoga za izobrazbu zaposlenika HZZ-a i predstavnika ostalih ključnihčimbenika na tržištu rada. Projekt teži prema unapređenju poticajnih struktura i fleksibilnosti natržištu rada, što se želi postići aktivnim radom svih dionika tržišta rada (predstavnika državnihustanova, poslodavaca, sindikata i civilnoga društva) u realizaciji projekta. Obrazovni će seprogrami zajednički osmišljavati i provoditi i pri tome koristiti znanje i najbolja iskustva iz praksesvih sudionika na projektu. Hrvatski je zavod za zapošljavanje nositelj projekta i svih aktivnostivezanih uz projekt. Projekt je do kraja 2009. godine bio u fazi evaluacije, a ugovaranje i početakprovedbe očekuje se u prvoj polovini 2010. godine.
U Zavodu je 2009. godine nastavljeno s obrazovnim aktivnostima na tri temeljne razine, i to:obrazovanjem nezaposlenih osoba kao klijenata (profesionalno usmjeravanje i obrazovanjenezaposlenih osoba), obrazovanjem svih dionika na tržištu rada (obrazovne aktivnosti osmišljenei provedene unutar međunarodnih projekata Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje) te internomedukacijom (aktivnosti razvoja ljudskih potencijala i obrazovanja vlastitoga kadra). Unutarprograma razvoja i obrazovanja radnika Zavoda, djelatnici su sudjelovali u obrazovnimprogramima za stjecanje specifičnih znanja i vještina na stručnim skupovima, seminarima iradionicama koje se organiziraju unutar sustava Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ili izvannjega, bilo da se radi o dionicima tržišta rada, partnerskim organizacijama iz zemlje i inozemstva,bilo realizacijom podugovaranjem s trećom stranom.
Provedba obrazovnih aktivnosti usmjerenih prema razvoju ljudskih potencijala i jačanjuinstitucionalnog kapaciteta Zavoda ostvarena je interaktivnim timskim radom svih područnihslužba i odjela HZZ-a (u prvom redu odjela razvoja i obrazovanja radnika, kadrovskih i općih poslova,posredovanja, statistike, profesionalnog usmjeravanja provedbe projekata te međunarodnesuradnje i informiranja), te izravnom suradnjom s ključnim dionicima na tržištu rada.
U segmentu ostvarenja Drugoga strateškog cilja „Razviti ljudske potencijale i administrativnikapacitet Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za kreiranje i davanje novih usluga na tržištu rada"provedeno je 427 obrazovnih aktivnosti (treninga, seminara, radionica, stručnih skupova i internihobrazovnih modula temeljenih na specifičnim individualnim i lokalnim potrebama) kojima jeobuhvaćeno 3.757 radnika područnih služba i Središnje službe Zavoda. Treba napomenuti da jeostvareno povećanje ukupnog broja osoba obuhvaćenih obrazovnim aktivnostima u usporedbi sprijašnjim razdobljem, u prvom redu u smjeru aktivnosti radi informiranja i osposobljavanja zasudjelovanje u pripremi, provedbi, financiranju i ugovaranju projekata unutar programapretpristupne pomoći Europske unije. Od navedenih 427 obrazovnih aktivnosti, trenerski timZavoda proveo ih je 66 (ukupno je obuhvaćena 561 osoba), a njih 7 odnosi se na standardnetreninge (Trening za stjecanje savjetodavnih vještina, Trening za stjecanje marketinških vještina iTrening za stjecanje vještina radi snalaženja u teškim situacijama), kojima je obuhvaćena 71osoba.
Edukaciju osmišljenu radi unapređenja znanja u zanimanjima usmjerenim prema klijentima, i toponajprije onih u zanimanjima savjetnika koji daju usluge nezaposlenim osobama i poslodavcima,provodi tim trenera . Interna edukacija u Zavodu primarno obuhvaća petodnevne standardnetreninge orijentirane na obrazovanje radnika koji izravno rade s korisnicima usluga (oko 500savjetnika iz svih služba i ispostava HZZ-a), a njihovom se provedbom osigurava kontinuirano
6
6 Trenere je u razdoblju od 2003. do 2004. godine educiralo (do razine 'training trainers') Ministarstvo za međunarodni razvitak VelikeBritanije – DfID: Department for International Development unutar bilateralnog projekta između Velike Britanije i Republike Hrvatske upodručju rada, obrazovanja i socijalne skrbi. Navedeni tim trenera od 2004. godine provodi internu edukaciju orijentiranu prematemeljnim poslovnim procesima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i osobnom razvoju zaposlenika Zavoda.
Godišnjak 2009.
56
Hrvatski zavod za zapošljavanje
stjecanje savjetodavnih i marketinških vještina te vještina za snalaženje u teškim situacijama.Osim navedenih treninga, organizirani su seminari za unapređenje znanja i vještina u provedbispecifičnih poslovnih procesa i aplikacija Zavoda.
Kao odgovor na izazove uzrokovane trenutačnim društveno-gospodarskim poteškoćama, uzuhodane treninge i seminare, u 2009. godini osmišljena je i provedena izobrazba prema novomobrazovnom programu za unapređenje vještina savjetnika za zapošljavanje uključenih u radmobilnih timova za rad s novom ciljnom skupinom (zaposlenici u postupku otpuštanja) inadogradnju znanja koja će im omogućiti lakši rad u mobilnom centru (petodnevni: „Trening zasavjetnike u mobilnim timovima"). Trening su, na temelju edukacija koje su za radnike Zavodaprovodili predstavniciAustrijskog javnog zavoda za zapošljavanje (AMS) i njegovi partneri iz tvrtkeBFI i L&R, dizajnirali i održali treneri iz područnih služba (Karlovac, Rijeka, Split, Varaždin iZagreb) i Središnje službe (Odjel posredovanja i mjera aktivne politike). Tako je za rad u mobilnimtimovima osposobljeno devet savjetnika iz različitih područnih služba.
Osmišljen je i proveden cijeli niz jednodnevnih seminara vezanih uz usavršavanje rada upojedinim specifičnim poslovnim procesima HZZ-a te za osobni razvoj radnika svih profila radnihmjesta, uključujući i one koji nisu angažirani u izravnom radu s korisnicima usluga Zavoda. Kaonovinu u obrazovnim aktivnostima treba istaknuti tečaj „Excel u deset sati" koji su tijekom šesttjedana polazila 54 djelatnika Središnje službe, a 48 ih je steklo certifikat. Iako je tečaj koordiniraoOdjel razvoja i obrazovanja radnika Zavoda, program rada za tri razine predznanja osmislila je ipolaznicima prezentirala radnica Odjela za statistiku. Predviđeno je da se ta aktivnost ubudućnosti preslika i u područne službe ne bi li što veći broj djelatnika dobio potrebnu izobrazbu.
U 2009. godini posebna je pozornost posvećena osmišljavanju jedinstvenog programa uvođenjau posao novozaposlenih radnika, što je rezultiralo izradom priručnika i programa budućih treningaza novozaposlene u HZZ-u.
Radi odgovarajuće procjene potreba za obrazovanjem u Zavodu, prilagođen je postojeći upitnikkoji se ručno obrađivao te osmišljen i izrađen koncept upitnika što predstavlja temelj za izraduaplikacije, koja registriranjem radnika Zavoda preko web stranice HZZ-a omogućuje ispitivanje iistodobnu obradu iskazanih potreba za obrazovanjem, tako da će Odjelu razvoja i obrazovanjapreostati analiza obrađenih podataka.
Četiri trenera provodila su treninge i seminare za cijeli sustav uz istodobni kontinuirani angažmanu provedbi cjelokupnoga obrazovnog programa i kontinuiranog praćenja koje zahtijevaju poslovniprocesi HZZ-a u njihovim matičnim službama, što se tijekom 2010. sličnim intenzitetomimplementirati i u ostale područne službe.
planira
Izvori financiranja
Struktura rashoda
Doprinos za zapošljavanje i drugi izvori su izvori sredstava za financiranje djelatnosti zapošljavanja,sukladno odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Doprinos za zapošljavanje se temeljem Zakona o doprinosima uplaćuje u korist jedinstvenogračuna državne riznice.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u smislu Zakona o proračunu izvanproračunski je korisnik koji sefinancira iz proračuna i drugih izvora.
Prema nalogu Ministarstva financija, ukidanjem žiroračuna Hrvatskoga zavoda za zapošljavanjeu 2007. godini, na račun Državnoga proračuna uplaćuju se i prihodi iz drugih izvora, pa se ukupnirashodi Zavoda u 2009. planiraju u Državnom proračunu.
U 2009. godini planirani su ukupni prihodi Zavoda u iznosu od 1.562.242.421 kune, od čega1.533.993.686 kuna iz sredstava Državnoga proračuna, odnosno 28.248.735 kuna od pomoćimeđunarodnih organizacija, odnosno iz sredstava pretpristupnih fondova Europske unije.
Prihodi iz Državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 1.532.563.069 kuna, odnosno 99,91 % uusporedbi s planiranim, dok su prihodi od pomoći međunarodnih organizacija ostvareni u iznosuod 10.789.588 kuna, odnosno 38,19 % u usporedbi s planiranim.
Osim navedenih, u 2009. godini ostvareni su prihodi od pomoći i donacija u ukupnom iznosu od576.731 kune, te ostali u iznosu od 13.229 kuna.
Rashodi za obavljanje osnovne djelatnosti Zavoda isplaćivani su u skladu s Državnim proračunomRepublike Hrvatske za 2009. godinu, Planom prihoda i rashoda Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje za 2009. te sa zakonima i zakonskim odredbama što se primjenjuju u poslovanjuZavoda.
Ukupni rashodi u 2009. godini iznosili su 1.543.575.895 kuna ili 1,19 % manje od planiranihsredstava.
Za rashode prava tijekom nezaposlenosti isplaćene su 1.246.629.804 kune (80,76 % od ukupnihrashoda). Najveći dio isplaćenih sredstava odnosi se na novčane naknade nezaposlenima, štoobuhvaća i isplatu novčanih naknada u jednokratnom iznosu, odnosno isplatu jednokratnogdodatka na koji pravo stječe nezaposlena osoba ako je provela na radu u posljednjeg poslodavca25, 30 ili više godina, za što je ukupno utrošeno 1.244.716.668 kuna. U obliku doprinosa zamirovinsko osiguranje nezaposlenih isplaćeno je 48.748 kuna, a za ostale rashode materijalno-pravne zaštite nezaposlenih, koje čine novčana pomoć tijekom obrazovanja, naknada putnih iselidbenih troškova i druga prava, utrošeno je 1.864.388 kuna.
Za mjere aktivne politike u zapošljavanju u 2009. godini ukupno je utrošeno 96.098.945 kuna (6,22% od ukupnih rashoda), od čega za mjere iz Nacionalnoga plana za poticanje zapošljavanja93.036.878 kuna, za mjere izAkcijskoga plana Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015.utrošeno je 3.041.928 kuna, odnosno za potpore radi očuvanja radnih mjesta 20.139 kuna.
U pripremi za zapošljavanje (profesionalno usmjeravanje i rehabilitacija, zdravstveni pregledi iinformiranje nezaposlenih radi pronalaženja posla) utrošeno je 2.533.455 kuna (99,97 % odplaniranog iznosa), što iznosi 0,16 % od ukupnih rashoda.
Za zaposlene djelatnike Zavoda isplaćeno je 139.018.790 kuna (99,92 % od planiranog iznosa),što čini 9,01 % od ukupnih rashoda. Plaće i naknade djelatnika Zavoda isplaćuju se u skladu s
Izvori financiranja i struktura rashoda
57
Godišnjak 2009.
58
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Pravilnikom o plaćama zaposlenika Zavoda, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike inamještenike u javnim službama i ostalim zakonskim propisima kojima se određuje isplata plaća ujavnim službama.
Za materijalne i financijske rashode Zavoda u 2009. godini utrošene su 44.904.663 kune (99,92 %od planiranog iznosa), što čini 2,91 % od ukupnih rashoda. Dio materijalnih rashoda od 525.762kune financiran je iz sredstava pomoći i donacija.
Za nabavu nefinancijske imovine (kapitalna ulaganja) u 2009. godini ukupno je utrošeno2.601.677 kuna, što predstavlja 0,17 % od ukupnih rashoda. Ti su rashodi financirani iz prihodaDržavnoga proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 2.552.874 kune (99,35 % od planiranogiznosa), odnosno iz sredstava pomoći i donacija od 48.803 kune.
U rashode Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2009. godini pripadaju i rashodi sufinancirani izpretpristupnih fondova Europske unije, odnosno iz CARDS, PHARE i IPAprograma.
Za projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 2" iz CARDS programa utrošena je201.161 kuna, za projekt „Aktivne mjere za zapošljavanje skupina kojima prijeti socijalnaisključenost" iz PHARE programa ukupno je isplaćena 2.926.891 kuna, dok je za projekt „Dilma" izprograma jadranske prekogranične suradnje Adriatic od 2004. do 2006. isplaćeno 70.939 kuna.Osim navedenog, u 2009. godini isplaćena su sredstva u iznosu od 8.589.570 kuna iz IV.komponente IPA-e programa „Razvoj ljudskih potencijala".
Višak ostvarenih prihoda s obzirom na rashode iz 2009. od 366.722 kune, što zajedno s prenesenimviškom prihoda iz prethodne godine ukupno iznosi 437.661 kunu, prenosi se u 2010. godinu zafinanciranje aktivnosti Zavoda.
Hrvatski zavod za zapošljavanje obvezan je primjenjivati Zakon o javnoj nabavi, sukladno Zakonuo javnoj nabavi (NN 110/07. i 125/08) i Uredbi o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi(NN 14/08).
Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, te izmjenama Zakona koje se primjenjuju od 01. siječnja 2009.godine, Hrvatski je zavod za zapošljavanje početkom godine donio Plan nabave za 2009. godinu,a postupci su planirani radi koordiniranog provođenja u područnim službama i Središnjoj službi,poštujući načela javne nabave i osiguravajući transparentno sudjelovanje i jednak tretman svihgospodarskih subjekata potičući tržišno natjecanje. Tijekom godine revidiran je Plan nabave za2009. zbog preraspodjele proračunskih sredstava, a izrađen je i Plan nabave za 2010. godinu.
Sukladno Planu nabave, Zavod je u 2009. godini proveo ukupno 90 postupaka nabave malevrijednosti (do 300.000,00/500.000,00 kuna), a 143 postupka nabave velike vrijednosti (preko300.000,00/500.000,00 kuna), te pripremio 5 odluka o početku nabave i ugovore za postupkenabave do 70.000,00 kuna, a koji nisu obuhvaćeni obveznom primjenom toga zakona.
Primjenom novog zakona propisano je objavljivanje svih postupaka nabave u Elektroničkomoglasniku javne nabave, pa je tijekom 2009. Zavod ukupno objavio 346 postupaka nabave malevrijednosti, velike vrijednosti i sklopljenih ugovora.
Zavod vodi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora o nabavi, pa je 2009. godine izradiostatističko izvješće o sklopljenim ugovorima o nabavi za prethodnu godinu i dostavio ga Upravi zasustav javne nabave do 31. ožujka tekuće godine.
Javna nabava
Prilog 5.
Financijsko izvješće o prihodima i rashodimau razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. (u kunama)
Indeks(5:4)
1 2 3 4 5 6
Prihodi iz Državnog proračuna
Pomoći od međunarodnih organizacija
Prihodi prema posebnim propisima
Prihodi od pomoći i donacija
1. 664
2. 632
3.
3.1 641
3.2 633, 663
Prava tijekom nezaposlenosti
Novčana naknada
Doprinos za mirovinsko osiguranje nezaposlenih
Ostali rashodi (prijevoz, obrazovanje,preseljenje i slično zbog zaposlenja)
Ostali prihodi
PRIHODI
1. 3711
RASHODI
Ukupni prihodi (1+2+3)
Rednibroj Račun Naziv računa Plan Ostvarenje
2. 3721Profesionalno usmjeravanje,informiranje i rehabilitacija
4. 3722 Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma
5. 35 Potpore za očuvanje radnih mjesta
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Razlika između prihoda i izdataka
9221 Višak prihoda iz prethodnog razdoblja
Višak prihoda
6. 32CARDS 2004 Lokalna partnertstva zazapošljavanje - Faza 2
7. 3721PHARE 2005 Aktivne mjere za zapošljavanjeskupina kojima prijeti socijalna isključenost
8. 3237, 4 IPA komponenta IV. Razvoj ljudskih potencijala
10. 31
Projekt "DILMA"
11. 32, 34 Materijalni i financijski rashodi za funkciju Zavoda
12. 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Ukupni rashodi
9. 32, 42
Rashodi za zaposlene
3. Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja35, 3722
Projekt „Centar tržišta radaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje�
9. 32, 42
59
1.533.993.686 1.532.563.069 99,9
28.248.735 10.789.588 38,2
13.229
576.731
0 589.960
1.562.242.421 1.543.942.617 98,8
1.244.716.668
48.748
1.864.388
1.246.845.556 1.246.629.804 100,0
2.534.200 2.533.455 100,0
93.138.800 93.036.878 99,9
3.046.500 3.041.928 99,8
25.000 20.139 80,6
201.161
4.230.000 2.926.891 69,2
23.297.161 8.589.570 36,9
2.487.200 0
70.939
139.127.617 139.018.790 99,9
44.940.826 44.904.663 99,9
2.569.561 2.601.677 101,2
1.562.242.421 1.543.575.895 98,8
1.562.242.421 1.543.942.617 98,8
1.562.242.421 1.543.575.895 98,8
366.722
70.939
437.661
Godišnjak 2009.
60
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Unutarnja revizija
Sukladno zakonskoj regulativi, u Zavodu se provodi unutarnja revizija radi poboljšanja poslovanja.
Unutarnja revizija daje potporu korisniku proračuna u ostvarivanju ciljeva izradom strateških igodišnjih planova unutarnje revizije temeljenih na objektivnoj procjeni rizika, obavljanjempojedinačnih unutarnjih revizija u skladu s usvojenim planovima, procjenom prikladnosti idjelotvornosti sustava financijskog upravljanja i kontrola, te davanjem preporuka za poboljšanjeposlovanja.
Temeljem Godišnjeg plana unutarnje revizije u 2009. godini obavljene su četiri revizije. Sastavljenje Plan djelovanja koji obuhvaća četiri prihvaćene preporuke i radnje što ih je potrebno poduzeti, anjegova se provedba prati u skladu s odredbama članka 29. Zakona o sustavu unutarnjihfinancijskih kontrola.
Na temelju preporuka iz revizijskih izvješća, unaprijeđen je postojeći sustav unutarnjih kontrolaugrađen u procese, koje je oblikovalo i uspostavilo rukovodstvo u revidiranom procesu.
Sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru pripremljeno jegodišnje izvješće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije, koje je dostavljenoSredišnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija.
Da bi se mogli obavljati poslovi unutarnje revizije u javnom sektoru, potrebno je imati stručnoovlaštenje ministra financija, i to prema programu Ministarstva financija – Središnjeharmonizacijske jedinice. Trenutačno su u Zavodu zaposlene dvije unutarnje revizorice koje imajustručno ovlaštenje ministra financija.
Također, obveza je koristiti i sve druge raspoložive informacije i podatke radi unapređenja vlastitesposobnosti i kompetencije.
Sukladno tome, radi unapređivanja znanja, vještina i kompetencija, radnici su Odjela unutarnjerevizije tijekom 2009. sudjelovali na dodatnim edukacijama, izbornim modulima, godišnjim iperiodičnim seminarima i radionicama.
Suradnja s jedinicama unutarnje revizije u drugim tijelima državne uprave odvijala se na redovitimsastancima i događanjima koja je organizirala Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstvafinancija, a i međusobnom komunikacijom unutarnjih revizora kako bi se razmjenjivala stručnaiskustva i raspravljalo o eventualnim problemima.
Sustav unutarnjih financijskih kontrola
Tijekom 2009. u Zavodu je nastavljen razvoj/unapređenje informacijsko-komunikacijske podrškeposlovnim procesima.
U programskoj podršci poslovnim procesima u redoviti rad uvedeni su novi aplikativni moduli kojipodržavaju poslovne procese pripreme za zapošljavanje, praćenje službenih putovanja, moduliza praćenje rada Upravnog vijeća i regionalnih savjetodavnih vijeća. Aplikativni modul za podrškupraćenja postupaka javne nabave implementiran je i nalazi se u fazi testiranja.
Unaprijeđeni su aplikativni moduli za podršku procesima: prijave na evidenciju nezaposlenihosoba, rada s poslodavcima, izmjena zakonskih propisa radi ostvarivanja prava po osnovinezaposlenosti i kadrovske evidencije.
Unaprijeđen je model za primjenu pokazatelja praćenja poslovanja u procesima pripremezapošljavanja, posredovanja i prava tijekom nezaposlenosti. Na temelju tog unaprijeđenogmodela, u fazi su razvoja procedure za redovito ažuriranje podataka o pokazateljima kao temeljuza izradu novih kocaka unutar sustava skladišta podataka.
Postojeći su aplikativni moduli nadograđeni funkcionalnošću praćenja OIB-a te je ostvarenapotrebna veza za kontrolu i provjeru s ovlaštenim državnim tijelima (Porezna uprava, Državnizavod za statistiku, Zavod za mirovinsko osiguranje, REGOS, Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništva - ured za obrtništvo).
U poboljšanju usluga informiranja uvedeni su novi kanali za komunikaciju s vanjskim i internimkorisnicima (Intranet portal za interne korisnike, SMS sustav za vanjske korisnike – pilot-faza za 5područnih služba, u tijeku je izrada nove WEB stranice HZZ-a, te priprema projekta zaimplementaciju Kontakt centra).
U razvoju i nadogradnji sistemsko-tehnološke platforme kao podrške cijelom ICT-u, završena jedruga faza tog projekta. Implementiran je novi tehnološki produkcijski sustav baze podataka,temeljen na virtualnoj 64-bitnoj tehnologiji, novi sustav za skladištenje - DWH, arhivu i 'backup'podataka, sustav za razvoj i testiranje, sustav za operativni nadzor i upravljanje klijentskimračunalima, te pripremljen rezervni sustav za održanje minimalne funkcionalnosti ICT-a narezervnoj lokaciji.
U sigurnosnoj zaštiti ICT-sustava u tijeku je implementacija novog sustav antivirusne zaštite, teizrada dokumentacije prema usvojenoj sigurnosnoj politici u poslovno-informacijskom sustavu.
Uz komunikacijsku podršku provedeno je povezivanje korisnika u privatnu VPN mrežu, temeljenuna strukturi telekom davatelja usluga, čime se povećala propusnost i smanjila cijena usluga.
U području međunarodne suradnje i aktivnosti izrađena je dokumentacija za Projekt unapređenjainformatičke podrške klijentima, započela priprema dokumentacije za Projekt Kontakt centra iosigurana tehnička podrška Osmom svjetskom kongresu udruženja javnih zavoda zazapošljavanje održanom u Dubrovniku.
Informacijsko-komunikacijska podrška poslovanju Zavoda
61
Godišnjak 2009.
ZZavod je nastavio međunarodnu suradnju s bilateralnim i multilateralnim partnerima HZZ-a.
provođena u obliku projekata, seminara, radionica istudijskih posjeta s javnim zavodima za zapošljavanje izAustrije, Njemačke i Švedske.
Sukladno Sporazumu između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RepublikeHrvatske i Saveznoga ministarstva gospodarstva i rada Republike Austrije, u svezi
Institutom zadruštvena istraživanja L&R, primjerice seminar u Beču za stručnjake za međunarodnoposredovanje pri zapošljavanju radi upoznavanja hrvatskih stručnjaka s EURES mrežom injezinim aktivnostima, 4 treninga radnika Zavoda što će sudjelovati u mobilnim timovima zadavanje usluga radnicima koji se nalaze u otkaznom roku i studijski posjet hrvatskih institucijaaustrijskoj javnoj službi za zapošljavanje (AMS) – Gornja Austrija, Centru za profesionalnoosposobljavanje i zapošljavanje (ATZ) osoba s psihičkim smetnjama i Centru za profesionalnoosposobljavanje i rehabilitaciju (BBRZ) osoba s invalidnošću u Linzu.
Zavod je u suradnji sa Švedskim nacionalnim odborom za tržište rada (AMS) održao posljednjiseminar o temi Prognoziranje i analiza stanja na tržištu rada u Zagrebu unutar Programa zapokretljivost tijekom radnog vijeka (WLMP). Seminarom su bile obuhvaćene ove zemlje: Cipar,Estonija, Litva, Švedska i Hrvatska.
Zavod je nastavio surađivati s Njemačkim uredom za rad, temeljem prethodno potpisanogsporazuma o suradnji. Dvije su institucije nastavile suradnju, i to posebice u ovim područjima:mjere aktivne politike zapošljavanja (izrada, provedba i praćenje); posredovanje na tržištu rada;usluge namijenjene klijentima; profesionalno informiranje i usmjeravanje; analiza i predviđanje natržištu rada; tehnike upravljanja, mjerenje uspješnosti i razvoj ljudskih potencijala; potporainformacijske i komunikacijske tehnologije poslovnim procesima.
Nastavljena je članstvom u Upravnom vijeću WAPES-a( – Svjetsko udruženje javnih služba zazapošljavanje). Zavod je kao jedan od 16 članova Upravnog vijeća aktivno sudjelovao u pripremistrategije i provedbi godišnjeg akcijskog plana rada WAPES-a.
U suradnji s Tajništvom i predsjedništvom WAPES-a, Zavod je organizirao Osmi svjetski kongresWAPES-a koji je uz popratna događanja (sastanci Upravnog odbora i zasjedanje Opće skupštine)održan u Dubrovniku od 26. do 30. svibnja 2009. godine, uz sudjelovanje 54 države članiceWAPES-a – predstavnice svih kontinenata. Tema kongresa bila je prilagođena događanjima natržištu rada s naslovom „Odgovor svjetskih služba za zapošljavanje na krizu - operativne inicijativeza održiv oporavak“. Kongres je imao zadatak prikazati kako javne službe za zapošljavanje izcijeloga svijeta djeluju kao glavni sudionici na području politike tržišta rada te kako surađuju sasvojim dionicima u uvjetima globalne fiskalne i gospodarske krize.
Unutar Pakta o stabilnosti i procesa regionalne suradnje Zavod je jedan od članova Centra javnihslužba za zapošljavanje jugoistočne Europe. Sudjelovao je u aktivnom radu tog centra ,sukladnodokumentu „Smjernice za djelovanje Centra javnih služba za zapošljavanje zemalja jugoistočneEurope“, temeljem kojeg Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija, Crna Gora,Rumunjska, Srbija, Slovenija i Turska zajednički djeluju na tržištu rada.
Radnici su Zavoda sudjelovali na brojnim stručnim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvuna poziv međunarodnih tijela, organizacija i asocijacija (pojedinačnih vlada država-članica EU-a,Vijeća Europe, ETF-a, ILO-a, IOM-a, UNECE-a, UNDP-a, CEI-ja, WAPES-a i slično) prekoMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva vanjskih poslova i europskihintegracija ili na izravan poziv.
Bilateralna je međunarodna suradnja
daljnjeg
razvoja tržišta rada, Zavod je ostvario uspješnu suradnju u brojnim aktivnostima s
multilateralna međunarodna suradnja
World Association of Public Employment Services
Međunarodna suradnja
62
Hrvatski zavod za zapošljavanje
63
U vezi s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, radnici su Zavoda sudjelovali u radnimskupinama za pripremu pregovora u poglavljima 2, 19 i 22. Radne su skupine pripremale isudjelovale u postupku analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstvaRepublike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, poznatije kao ' . Osnovna jesvrha ' utvrditi postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora između zakonodavstvaRepublike Hrvatske i pravne stečevine Europske unije s kojom je do trenutka pristupanja učlanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo.
screening'
screeninga'
Godišnjak 2009.
Tablice
64
Hrvatski zavod za zapošljavanje
65
No
vop
rija
vlje
ni r
adi z
apo
slen
ja p
rem
a n
aob
razb
i i s
po
lu u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j 200
9. g
od
ine
Uku
pn
o
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
UK
UP
NO
Pro
sjek
Mje
sec
26.4
0812
.640
13.7
681.
094
583
511
5.68
42.
625
3.05
99.
821
5.61
14.
210
7.36
72.
925
4.44
21.
057
373
684
1.38
552
386
2
21.6
6910
.281
11.3
8883
141
841
34.
669
2.14
12.
528
7.98
44.
453
3.53
16.
127
2.53
03.
597
887
294
593
1.17
144
572
6
19.8
669.
660
10.2
0674
437
936
53.
865
1.88
41.
981
7.40
44.
294
3.11
05.
613
2.31
33.
300
917
329
588
1.32
346
186
2
16.9
018.
150
8.75
155
630
625
03.
218
1.50
51.
713
6.19
33.
671
2.52
24.
809
1.93
82.
871
885
284
601
1.24
044
679
4
14.2
606.
803
7.45
746
426
120
32.
748
1.36
31.
385
5.22
02.
951
2.26
94.
046
1.57
62.
470
736
274
462
1.04
637
866
8
15.4
427.
545
7.89
751
228
722
52.
920
1.46
01.
460
5.66
63.
287
2.37
94.
313
1.82
72.
486
907
276
631
1.12
440
871
6
25.3
0612
.632
12.6
7460
934
526
43.
900
1.94
41.
956
10.2
166.
137
4.07
97.
371
3.19
54.
176
1.39
238
41.
008
1.81
862
71.
191
17.9
198.
619
9.30
062
733
129
63.
339
1.66
61.
673
6.27
53.
649
2.62
65.
455
2.26
23.
193
1.01
030
470
61.
213
407
806
28.6
6013
.427
15.2
3370
934
636
35.
052
2.30
62.
746
10.5
575.
888
4.66
99.
697
3.97
35.
724
1.17
437
180
31.
471
543
928
31.6
1514
.486
17.1
2987
843
344
55.
736
2.55
43.
182
11.2
466.
250
4.99
610
.282
4.01
16.
271
1.51
655
396
31.
957
685
1.27
2
27.0
4613
.440
13.6
0690
050
040
05.
437
2.64
62.
791
9.62
85.
714
3.91
48.
024
3.46
34.
561
1.26
044
681
41.
797
671
1.12
6
25.4
6513
.646
11.8
1993
557
536
05.
438
2.92
52.
513
9.54
66.
066
3.48
06.
825
3.10
13.
724
1.14
140
873
31.
580
571
1.00
9
270.
557
131.
329
139.
228
8.85
94.
764
4.09
552
.006
25.0
1926
.987
99.7
5657
.971
41.7
8579
.929
33.1
1446
.815
12.8
824.
296
8.58
617
.125
6.16
510
.960
22.5
4610
.944
11.6
0273
839
734
14.
334
2.08
52.
249
8.31
34.
831
3.48
26.
661
2.76
03.
901
1.07
435
871
61.
427
514
913
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Godišnjak 2009.
66
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zap
osl
eni s
evi
den
cije
Hrv
atsk
og
a za
vod
a za
zap
ošl
java
nje
pre
ma
nao
bra
zbi i
sp
olu
u R
epu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
009.
go
din
e
Uku
pn
o
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
UK
UP
NO
Pro
sjek
Mje
sec
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
5.19
41.
766
3.42
872
2646
660
216
444
1.64
372
292
11.
697
507
1.19
046
510
136
465
719
446
3
7.06
93.
025
4.04
412
479
451.
067
473
594
2.41
21.
316
1.09
62.
187
801
1.38
657
113
044
170
822
648
2
8.77
43.
963
4.81
118
910
089
1.61
171
589
63.
274
1.84
41.
430
2.46
892
51.
543
518
137
381
714
242
472
13.3
215.
532
7.78
933
813
320
52.
630
965
1.66
55.
146
2.57
62.
570
3.86
21.
432
2.43
059
617
941
774
924
750
2
13.9
285.
372
8.55
632
812
020
82.
456
778
1.67
85.
559
2.64
62.
913
4.16
81.
379
2.78
959
817
142
781
927
854
1
15.3
966.
140
9.25
630
011
418
62.
700
945
1.75
56.
211
3.01
93.
192
4.65
21.
579
3.07
366
020
745
387
327
659
7
13.1
305.
384
7.74
637
521
116
42.
464
961
1.50
35.
173
2.50
92.
664
3.93
91.
316
2.62
350
215
734
567
723
044
7
7.14
03.
266
3.87
419
811
286
1.31
755
276
52.
829
1.54
71.
282
2.13
283
11.
301
281
9119
038
313
325
0
10.3
764.
176
6.20
015
979
801.
419
652
767
3.39
81.
846
1.55
22.
772
1.04
91.
723
1.18
819
599
31.
440
355
1.08
5
8.28
23.
565
4.71
710
358
451.
192
530
662
2.84
91.
597
1.25
22.
531
984
1.54
773
414
459
087
325
262
1
8.33
83.
466
4.87
212
161
601.
140
464
676
2.85
81.
555
1.30
32.
674
976
1.69
867
914
053
986
627
059
6
7.33
83.
073
4.26
582
4636
1.05
440
864
62.
618
1.37
61.
242
2.45
691
11.
545
476
122
354
652
210
442
118.
286
48.7
2869
.558
2.38
91.
139
1.25
019
.710
7.65
912
.051
43.9
7022
.553
21.4
1735
.538
12.6
9022
.848
7.26
81.
774
5.49
49.
411
2.91
36.
498
9.85
74.
061
5.79
719
995
104
1.64
363
81.
004
3.66
41.
879
1.78
52.
962
1.05
81.
904
606
148
458
784
243
542
67
Bri
san
i iz
evid
enci
je H
rvat
sko
ga
zavo
da
za z
apo
šlja
van
je z
bo
g d
rug
ih r
azlo
ga
osi
m z
apo
slen
ja p
rem
a ra
zin
i ob
razo
van
ja i
spo
lu 2
009.
go
din
e
Uku
pn
o
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
UK
UP
NO
Pro
sjek
Mje
sec
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
7.37
83.
400
3.97
853
822
031
81.
815
745
1.07
02.
404
1.30
61.
098
2.05
888
91.
169
235
9613
9
6.07
02.
752
3.31
847
320
526
81.
514
617
897
2.04
91.
114
935
1.56
962
494
520
281
121
6.66
93.
094
3.57
552
822
530
31.
647
694
953
2.20
71.
177
1.03
01.
815
794
1.02
121
093
117
7.03
93.
261
3.77
845
020
924
11.
745
749
996
2.46
11.
325
1.13
61.
856
765
1.09
122
075
145
7.84
83.
504
4.34
447
321
525
81.
860
778
1.08
22.
765
1.45
01.
315
2.18
285
31.
329
244
8016
4
9.16
84.
244
4.92
450
823
827
02.
368
1.04
11.
327
3.13
81.
659
1.47
92.
460
996
1.46
428
412
515
9
10.7
375.
057
5.68
047
623
624
02.
535
1.22
91.
306
3.69
52.
000
1.69
53.
149
1.26
01.
889
400
156
244
8.36
03.
874
4.48
646
824
822
01.
915
886
1.02
92.
970
1.54
51.
425
2.35
291
91.
433
299
131
168
10.0
964.
637
5.45
957
425
831
62.
343
1.02
91.
314
3.43
81.
844
1.59
42.
931
1.16
81.
763
371
150
221
9.26
14.
177
5.08
449
722
427
32.
092
903
1.18
93.
115
1.64
41.
471
2.80
31.
106
1.69
733
713
919
8
9.03
74.
226
4.81
155
023
631
42.
075
912
1.16
33.
044
1.69
81.
346
2.67
81.
110
1.56
828
610
618
0
9.51
84.
534
4.98
452
425
726
72.
149
994
1.15
53.
192
1.75
01.
442
2.89
51.
239
1.65
635
013
022
0
101.
181
46.7
6054
.421
6.05
92.
771
3.28
824
.058
10.5
7713
.481
34.4
7818
.512
15.9
6628
.748
11.7
2317
.025
3.43
81.
362
2.07
6
8.43
23.
897
4.53
550
523
127
42.
005
881
1.12
32.
873
1.54
31.
331
2.39
697
71.
419
287
114
173
328
144
184
263
111
152
262
111
151
307
138
169
324
128
196
410
185
225
482
176
306
356
145
211
439
188
251
417
161
256
404
164
240
408
164
244
4.40
01.
815
2.58
5
367
151
215
Godišnjak 2009.
68
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Nez
apo
slen
e o
sob
e p
rem
a n
aob
razb
i i s
po
lu u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j 200
9. g
od
ine
Uku
pn
o
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
Pro
sjek
Mje
sec
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
254.
291
97.9
4315
6.34
817
.384
7.64
89.
736
63.5
7022
.925
40.6
4588
.352
39.8
1448
.538
66.7
2320
.922
45.8
018.
225
2.90
85.
317
10.0
373.
726
6.31
1
262.
821
102.
447
160.
374
17.6
207.
795
9.82
565
.618
23.9
4641
.672
91.7
3741
.780
49.9
5769
.162
22.0
7047
.092
8.39
63.
003
5.39
310
.288
3.85
36.
435
267.
244
105.
048
162.
196
17.6
577.
867
9.79
066
.128
24.3
4741
.781
93.5
8843
.048
50.5
4070
.525
22.6
8047
.845
8.65
03.
125
5.52
510
.696
3.98
16.
715
263.
785
104.
405
159.
380
17.4
147.
832
9.58
264
.921
24.1
0440
.817
92.0
9642
.795
49.3
0169
.642
22.4
4747
.195
8.77
93.
177
5.60
210
.933
4.05
06.
883
256.
269
102.
331
153.
938
17.2
257.
830
9.39
563
.419
23.9
1339
.506
88.5
5141
.418
47.1
3367
.460
21.9
0645
.554
8.74
13.
225
5.51
610
.873
4.03
96.
834
247.
147
99.4
9014
7.65
717
.008
7.80
09.
208
61.2
2423
.347
37.8
7784
.673
39.9
4144
.732
64.7
2821
.227
43.5
018.
744
3.17
15.
573
10.7
704.
004
6.76
6
248.
586
101.
684
146.
902
16.8
837.
746
9.13
760
.213
23.0
9237
.121
85.5
9141
.400
44.1
9165
.061
21.9
2943
.132
9.38
93.
324
6.06
511
.449
4.19
37.
256
251.
005
103.
163
147.
842
16.8
587.
723
9.13
560
.436
23.3
6837
.068
85.7
7041
.802
43.9
6866
.102
22.5
1843
.584
9.85
83.
417
6.44
111
.981
4.33
57.
646
259.
193
107.
776
151.
417
17.2
728.
009
9.26
362
.552
24.3
0838
.244
87.7
2743
.075
44.6
5270
.627
24.6
3945
.988
9.42
63.
407
6.01
911
.589
4.33
87.
251
273.
265
114.
520
158.
745
17.8
398.
335
9.50
465
.416
25.5
3139
.885
92.0
2245
.592
46.4
3075
.773
26.7
5149
.022
9.91
53.
677
6.23
812
.300
4.63
47.
666
282.
936
120.
268
162.
668
18.1
138.
571
9.54
267
.640
26.7
9340
.847
95.6
0847
.978
47.6
3078
.381
28.1
3750
.244
10.2
973.
902
6.39
512
.897
4.88
78.
010
291.
545
126.
307
165.
238
18.4
448.
838
9.60
669
.815
28.2
8741
.528
99.3
3650
.915
48.4
2179
.779
29.0
8250
.697
10.6
884.
087
6.60
113
.483
5.09
88.
385
263.
174
107.
115
156.
059
17.4
768.
000
9.47
764
.246
24.4
9739
.749
90.4
2143
.297
47.1
2470
.330
23.6
9246
.638
9.25
93.
369
5.89
011
.441
4.26
27.
180
69
Nez
apo
slen
i hrv
atsk
i bra
nit
elji
pre
ma
nao
bra
zbi i
sp
olu
u R
epu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
009.
go
din
e
Uku
pn
o
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
Pro
sjek
Mje
sec
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
21.0
8619
.982
1.10
41.
613
1.57
142
6.61
46.
239
375
8.51
48.
185
329
3.49
83.
186
312
408
385
2343
941
623
21.8
3020
.684
1.14
61.
638
1.59
543
6.83
86.
449
389
8.82
58.
486
339
3.65
63.
328
328
425
402
2344
842
424
22.2
4321
.095
1.14
81.
656
1.61
244
6.88
56.
505
380
9.06
18.
721
340
3.73
73.
403
334
441
417
2446
343
726
22.1
9721
.067
1.13
01.
631
1.58
744
6.84
06.
473
367
9.11
68.
778
338
3.70
63.
376
330
447
424
2345
742
928
21.8
9720
.802
1.09
51.
645
1.60
243
6.76
36.
406
357
8.85
68.
544
312
3.72
33.
395
328
466
439
2744
441
628
21.3
5420
.301
1.05
31.
622
1.58
438
6.61
46.
270
344
8.55
48.
249
305
3.65
93.
347
312
465
438
2744
041
327
21.1
8920
.166
1.02
31.
613
1.57
439
6.55
46.
216
338
8.44
38.
153
290
3.67
13.
366
305
476
449
2743
240
824
21.3
3320
.295
1.03
81.
600
1.56
337
6.57
36.
222
351
8.42
18.
137
284
3.81
53.
501
314
479
452
2744
542
025
21.6
1720
.567
1.05
01.
639
1.60
138
6.77
66.
420
356
8.28
17.
995
286
4.00
33.
687
316
462
433
2945
643
125
22.4
3721
.359
1.07
81.
693
1.65
538
6.99
86.
635
363
8.51
68.
230
286
4.28
33.
947
336
471
441
3047
645
125
23.2
5722
.173
1.08
41.
723
1.68
538
7.26
26.
898
364
8.82
88.
541
287
4.47
24.
128
344
483
456
2748
946
524
24.3
7523
.271
1.10
41.
769
1.73
336
7.63
57.
264
371
9.27
88.
985
293
4.68
84.
336
352
509
482
2749
647
125
22.0
6820
.980
1.08
81.
654
1.61
440
6.86
36.
500
363
8.72
48.
417
307
3.90
93.
583
326
461
435
2645
743
225
Godišnjak 2009.
70
Hrvatski zavod za zapošljavanje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
Pro
sjek
Uku
pno
Nez
apo
slen
e o
sob
e p
rem
a p
reth
od
no
m is
kust
vu i
spo
lu u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j 200
9. g
od
ine
Mje
sec
Već
su b
ili z
apos
leni
Prvi
put
traž
e za
posl
enje
Žene
Udj
el %
Muš
karc
iU
kupn
oŽe
neM
uška
rci
Uku
pno
Udj
el %
Žene
Muš
karc
iU
kupn
o
254.
291
97.9
4315
6.34
820
9.25
481
.512
127.
742
82,3
45.0
3716
.431
28.6
0617
,7
262.
821
102.
447
160.
374
217.
100
85.5
0313
1.59
782
,645
.721
16.9
4428
.777
17,4
267.
244
105.
048
162.
196
221.
382
87.9
3213
3.45
082
,845
.862
17.1
1628
.746
17,2
263.
785
104.
405
159.
380
218.
963
87.7
1313
1.25
083
,044
.822
16.6
9228
.130
17,0
256.
269
102.
331
153.
938
212.
798
86.2
0212
6.59
683
,043
.471
16.1
2927
.342
17,0
247.
147
99.4
9014
7.65
720
4.59
383
.663
120.
930
82,8
42.5
5415
.827
26.7
2717
,2
248.
586
101.
684
146.
902
202.
366
83.6
4811
8.71
881
,446
.220
18.0
3628
.184
18,6
251.
005
103.
163
147.
842
204.
577
85.0
5611
9.52
181
,546
.428
18.1
0728
.321
18,5
259.
193
107.
776
151.
417
210.
809
88.3
5412
2.45
581
,348
.384
19.4
2228
.962
18,7
273.
265
114.
520
158.
745
223.
388
94.2
2112
9.16
781
,749
.877
20.2
9929
.578
18,3
282.
936
120.
268
162.
668
233.
140
99.7
8813
3.35
282
,449
.796
20.4
8029
.316
17,6
291.
545
126.
307
165.
238
243.
015
106.
406
136.
609
83,4
48.5
3019
.901
28.6
2916
,6
263.
174
107.
115
156.
059
216.
782
89.1
6712
7.61
682
,446
.392
17.9
4928
.443
17,6
71
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
Uku
pn
o
Mje
sec
0V
ojn
aza
nim
anja
UK
UP
NO
1Č
eln
ici i
čla
no
vi
zako
no
dav-
nih
tijela
,čeln
ici i
du
žno
sn
ici
drž
avn
ihti
jela
3In
žen
jeri
,te
hn
ičar
ii s
rod
na
zan
iman
ja
4U
red
ski
i šal
ters
kisl
užb
enic
i
5U
slu
žna
itr
go
vačk
aza
nim
anja
6P
oljo
-p
rivr
edn
i,lo
vno
-u
zgo
jni,
šum
arsk
ira
dn
ici
te r
ibar
i
7Z
anim
anja
u o
brt
ui p
oje
di-
nač
no
jp
roiz
vod
nji
8R
uko
vate
ljist
roje
vim
a,vo
zilim
a i
sast
avlja
čip
roiz
vod
a
2S
truč
njac
ii
znan
stve
nici
8.20
40
121.
637
1.03
148
31.
542
521.
297
479
9.84
60
231.
355
1.22
563
62.
279
761.
392
493
13.0
610
181.
396
1.12
167
04.
098
731.
604
517
11.9
580
1581
487
665
14.
187
541.
322
657
9.99
70
3476
979
560
52.
950
371.
242
566
9.42
40
1562
284
852
42.
395
104
1.17
967
8
6.95
10
1165
674
241
11.
553
291.
150
569
7.81
30
132.
261
1.11
825
41.
278
2696
735
8
7.80
10
221.
542
1.02
037
71.
854
231.
203
470
7.88
10
282.
354
1.35
329
91.
236
271.
165
293
5.20
70
2699
288
128
01.
000
2468
525
5
4.28
40
301.
029
787
298
754
555
212
9
102.
427
024
715
.427
11.7
975.
488
25.1
2653
013
.758
5.46
4
9Je
dnos
tavn
aza
nim
anja
Pri
prav
nici
1.67
187
2.36
712
3
3.56
410
6
3.38
280
2.99
910
3
3.05
911
3
1.83
082
1.53
870
1.29
052
1.12
627
2
1.06
495
700
32
24.5
901.
215
Pri
javl
jen
a sl
ob
od
na
rad
na
mje
sta
pre
ma
rod
u z
anim
anja
u R
epu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
009.
go
din
e
Godišnjak 2009.
72
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Nez
apo
slen
e o
sob
e p
rem
a d
uži
ni r
adn
og
sta
ža, t
raja
nju
nez
apo
slen
ost
i i s
po
lu u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j(s
tan
je 3
1. p
rosi
nca
200
9)
Pre
ma
du
žin
i tra
jan
ja r
adn
og
sta
žaP
rem
a tr
ajan
ju n
ezap
osl
eno
sti
Rad
ni s
taž
Uku
pn
oŽ
ene
Str
ukt
ura
uku
pn
o %
bez
staža
do 1 m
jese
ca
do 1 g
odin
eod 1 d
o 2 m
jese
ca
od 1 d
o 2 g
odin
eod 2 d
o 3 m
jese
ca
od 2 d
o 3 g
odin
eod 3 d
o 4 m
jese
ca
od 3 d
o 5 g
odin
aod 4 d
o 5 m
jese
ci
od 5 d
o 1
0 g
odin
aod 5 d
o 6 m
jese
ci
od 1
0 d
o 1
5 g
odin
aod 6 d
o 7 m
jese
ci
od 1
5 d
o 2
0 g
odin
aod 7 d
o 8 m
jese
ci
od 2
0 d
o 2
5 g
odin
aod 8 d
o 9 m
jese
ci
od 2
5 d
o 3
0 g
odin
aod 9 d
o 1
0 m
jese
ci
od 3
0 d
o 3
5 g
odin
aod 1
0 d
o 1
1 m
jese
ci
od 3
5 d
o 4
0 g
odin
aod 1
1 d
o 1
2 m
jese
ci
pre
ko 4
0 g
odin
aod 1 d
o 2 g
odin
e
od 2 d
o 3 g
odin
e
od 3 d
o 5 g
odin
a
od 5 d
o 8 g
odin
a
pre
ko 8
godin
a
UK
UP
NO
Traj
anje
nez
apos
leno
sti
Uku
pn
oŽ
ene
Str
ukt
ura
uku
pn
o %
Mu
škar
ciM
ušk
arci
48.5
30
32.6
00
26.0
33
17.7
66
25.7
75
37.9
74
23.7
83
18.7
97
17.3
88
22.6
49
15.8
56
4.28
2
112
291.
545
19.9
01
14.0
47
10.0
07
7.24
5
9.98
5
15.7
37
10.5
51
8.79
1
8.53
7
7.23
3
10.4
17
3.74
4
112
126.
307
28.6
29
18.5
53
16.0
26
10.5
21
15.7
90
22.2
37
13.2
32
10.0
06
8.85
1
15.4
16
5.43
9
538 0
165.
238
16,6
11,2 8,9
6,1
8,8
13,0 8,2
6,4
6,0
7,8
5,4
1,5
0,0
100,
0
23.8
65
24.8
81
23.7
75
21.0
49
11.7
27
11.9
98
8.58
4
6.96
5
6.17
7
5.74
1
6.33
7
8.65
3
36.8
68
17.1
52
22.1
93
25.0
35
30.5
45
291.
545
12.7
97
12.3
70
10.7
80
9.75
6
5.75
8
6.09
6
4.30
9
3.31
1
3.02
7
2.78
3
3.01
3
4.23
7
14.3
21
6.04
7
7.75
0
8.83
9
11.1
13
126.
307
11.0
68
12.5
11
12.9
95
11.2
93
5.96
9
5.90
2
4.27
5
3.65
4
3.15
0
2.95
8
3.32
4
4.41
6
22.5
47
11.1
05
14.4
43
16.1
96
19.4
32
165.
238
8,2
8,5
8,2
7,2
4,0
4,1
2,9
2,4
2,1
2,0
2,2
3,0
12,6 5,9
7,6
8,6
10,5
100,
0
73
Nez
apo
slen
e o
sob
e p
rem
a d
ob
i i s
po
lu p
ožu
pan
ijam
a u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j (st
anje
31.
pro
sin
ca 2
009)
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
Ž
Zagr
ebač
ka
Krap
insk
o-za
gors
ka
Sisa
čko-
mos
lava
čka
Karlo
vačk
a
Vara
ždin
ska
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Ličk
o-se
njsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Brod
sko-
posa
vska
Zada
rska
Osje
čko-
bara
njsk
a
Šibe
nsko
-kni
nska
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
Split
sko-
dalm
atin
ska
Ista
rska
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka
Međ
imur
ska
Grad
Zag
reb
UKUP
NO
Žu
pan
ijaU
kupn
o15
- 1
9 go
dina
20 -
24
25 -
29
30 -
34
35 -
39
40 -
44
45 -
49
50 -
54
55 -
59
60 i
više
13.4
92
6.0
53
7.4
39
793
430
363
1.6
43
755
888
1.5
95
658
937
1.3
39
527
812
1.1
38
411
727
1.2
85
492
793
1.3
34
527
807
2.1
62
714
1.4
48
1.7
18
1.0
82
636
485
457
28
6.0
36
2.8
11
3.2
25
420
241
179
825
358
467
622
244
378
451
198
253
435
169
266
548
215
333
684
289
395
1.0
76
375
701
777
535
242
198
187
11
17.9
22
7.7
46
10.1
76
1.0
68
590
478
2.2
25
1.0
66
1.1
59
2.0
49
802
1.2
47
1.8
19
639
1.1
80
1.7
72
559
1.2
13
1.9
98
697
1.3
01
2.0
54
764
1.2
90
2.3
18
954
1.3
64
2.0
22
1.1
83
839
597
492
105
12.0
76
5.0
52
7.0
24
484
261
223
1.2
46
565
681
1.2
39
484
755
1.0
85
394
691
1.1
00
377
723
1.3
17
415
902
1.6
19
572
1.0
47
2.1
06
737
1.3
69
1.5
29
909
620
351
338
13
9.0
21
4.4
46
4.5
75
523
304
219
1.1
83
605
578
1.1
18
509
609
784
362
422
696
288
408
839
408
431
977
453
524
1.5
34
538
996
1.0
66
686
380
301
293
8
7.0
79
3.4
08
3.6
71
463
274
189
1.1
06
535
571
939
434
505
739
308
431
626
249
377
638
266
372
693
302
391
1.0
42
390
652
689
510
179
144
140
4
12.1
60
5.9
16
6.2
44
911
492
419
1.7
47
859
888
1.5
94
634
960
1.2
84
553
731
1.2
21
502
719
1.1
81
502
679
1.2
01
555
646
1.4
91
714
777
1.1
16
726
390
414
379
35
17.6
81
7.1
96
10.4
85
695
395
300
2.0
89
1.0
18
1.0
71
2.5
85
984
1.6
01
1.9
56
715
1.2
41
1.6
16
611
1.0
05
1.5
51
547
1.0
04
1.7
86
606
1.1
80
2.6
89
773
1.9
16
2.1
79
1.0
97
1.0
82
535
450
85
3.3
22
1.5
26
1.7
96
189
116
73
435
238
197
387
173
214
360
126
234
317
110
207
365
135
230
417
176
241
463
190
273
283
170
113
106
92
14
8.7
04
3.8
60
4.8
44
565
290
275
1.2
79
601
678
1.2
51
509
742
995
377
618
824
274
550
908
357
551
915
380
535
982
408
574
772
486
286
213
178
35
5.7
20
2.5
14
3.2
06
408
225
183
954
414
540
920
363
557
627
247
380
515
182
333
517
195
322
493
222
271
712
255
457
465
306
159
109
105
4
15.4
99
6.2
98
9.2
01
1.0
91
592
499
2.2
70
988
1.2
82
1.9
51
687
1.2
64
1.7
69
573
1.1
96
1.6
21
494
1.1
27
1.6
62
565
1.0
97
1.6
80
644
1.0
36
1.7
29
665
1.0
64
1.2
87
701
586
439
389
50
11.1
96
4.5
03
6.6
93
433
251
182
1.1
60
569
591
1.4
32
536
896
1.2
68
442
826
1.1
26
340
786
1.3
37
414
923
1.2
89
479
810
1.5
05
528
977
1.2
37
593
644
409
351
58
31.4
30
13.3
37
18.0
93
1.8
62
1.0
14
848
4.6
80
2.2
18
2.4
62
4.4
51
1.7
24
2.7
27
3.4
58
1.1
99
2.2
59
2.9
08
887
2.0
21
3.2
15
1.0
36
2.1
79
3.2
28
1.1
84
2.0
44
3.7
15
1.4
92
2.2
23
3.0
03
1.7
70
1.2
33
910
813
97
8.0
27
3.5
63
4.4
64
382
225
157
994
500
494
1.1
20
462
658
870
356
514
847
305
542
967
343
624
958
378
580
1.0
52
435
617
682
414
268
155
145
10
18.1
89
8.1
53
10.0
36
1.1
07
634
473
2.8
22
1.4
12
1.4
10
2.4
68
1.0
67
1.4
01
2.1
39
818
1.3
21
2.0
09
694
1.3
15
2.0
32
761
1.2
71
1.8
61
805
1.0
56
1.9
04
762
1.1
42
1.3
91
787
604
456
413
43
36.7
60
14.4
98
22.2
62
1.6
28
891
737
4.7
18
2.3
37
2.3
81
5.1
12
2.0
40
3.0
72
4.4
25
1.5
91
2.8
34
4.2
04
1.3
12
2.8
92
4.2
17
1.2
43
2.9
74
4.0
17
1.3
03
2.7
14
4.3
58
1.4
39
2.9
19
3.1
38
1.5
84
1.5
54
943
758
185
8.7
40
3.6
70
5.0
70
316
190
126
1.1
33
543
590
1.2
47
499
748
964
367
597
745
305
440
889
326
563
962
323
639
1.3
93
382
1.0
11
944
605
339
147
130
17
7.9
00
3.2
16
4.6
84
349
213
136
1.0
08
497
511
1.2
00
506
694
1.0
00
394
606
786
250
536
762
218
544
804
272
532
1.0
50
290
760
728
388
340
213
188
25
6.4
79
2.8
50
3.6
29
471
230
241
1.0
50
453
597
947
405
542
706
292
414
554
236
318
480
196
284
548
232
316
1.0
04
306
698
552
342
210
167
158
9
34.1
12
15.6
91
18.4
21
1.5
06
749
757
4.0
66
1.9
25
2.1
41
4.8
95
2.0
65
2.8
30
3.4
62
1.4
83
1.9
79
2.9
52
1.2
66
1.6
86
2.9
91
1.2
66
1.7
25
3.2
62
1.4
09
1.8
53
5.0
70
1.7
61
3.3
09
4.4
20
2.5
23
1.8
97
1.4
88
1.2
44
244
29
1.5
45
12
6.3
07
16
5.2
38
15.6
64
8.6
07
7.0
57
38.6
33
18.4
56
20.1
77
39.1
22
15.7
85
23.3
37
31.5
00
11.9
61
19.5
39
28.0
12
9.8
21
18.1
91
29.6
99
10.5
97
19.1
02
30.7
82
11.8
75
18.9
07
39.3
55
14.1
08
25.2
47
29.9
98
17.3
97
12.6
01
8.7
80
7.7
00
1.0
80
MM
MM
MM
MM
MM
M
Godišnjak 2009.
74
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zagr
ebač
ka
Krap
insk
o-za
gors
ka
Sisa
čko-
mos
lava
čka
Karlo
vačk
a
Vara
ždin
ska
Kopr
ivni
čko-
križ
evač
ka
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Ličk
ose
njsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Brod
sko-
posa
vska
Zada
rska
Osje
čko-
bara
njsk
a
Šibe
nsko
-kni
nska
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
Split
sko-
dalm
atin
ska
Ista
rska
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka
Međ
imur
ska
Grad
Zag
reb
UKUP
NO
Župa
nija
Novo
prija
vlje
niZa
posl
eni s
evid
enci
je
Bris
ani i
zev
iden
cije
zbog
dru
gih
razl
oga
osim
zapo
šlja
vanj
a
Pros
ječn
ibr
ojne
zapo
slen
ihNe
zapo
slen
iPr
vi p
uttr
aže
zapo
slen
je
Stan
je 3
1. p
rosi
nca
2009
.
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Ukup
noUk
upno
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Žene
Nez
apo
slen
ost
i za
po
šlja
van
je p
rem
a sp
olu
po
žup
anija
ma
u R
epu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
009.
go
din
e
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
5.07
32.
052
3.02
15.
359
2.40
92.
950
11.8
954.
831
7.06
413
.492
6.05
37.
439
2.03
784
11.
196
2.58
893
71.
651
2.25
091
71.
333
5.24
92.
114
3.13
56.
036
2.81
13.
225
716
323
393
5.93
22.
540
3.39
24.
861
2.17
72.
684
16.8
636.
908
9.95
517
.922
7.74
610
.176
4.26
11.
559
2.70
2
3.74
41.
641
2.10
33.
523
1.49
02.
033
11.4
624.
579
6.88
312
.076
5.05
27.
024
2.04
773
41.
313
4.64
82.
239
2.40
93.
913
1.86
02.
053
8.13
73.
658
4.47
99.
021
4.44
64.
575
1.02
747
655
1
2.83
31.
347
1.48
62.
719
1.17
01.
549
6.24
32.
810
3.43
37.
079
3.40
83.
671
1.29
455
174
3
4.99
82.
257
2.74
13.
253
1.46
71.
786
11.4
365.
188
6.24
812
.160
5.91
66.
244
2.64
199
11.
650
7.63
42.
860
4.77
45.
779
2.64
43.
135
14.9
105.
686
9.22
417
.681
7.19
610
.485
2.22
493
81.
286
1.38
263
175
11.
049
494
555
3.08
81.
360
1.72
83.
322
1.52
61.
796
534
240
294
4.01
41.
701
2.31
33.
152
1.45
01.
702
8.34
33.
442
4.90
18.
704
3.86
04.
844
1.68
058
21.
098
2.87
21.
303
1.56
92.
322
1.07
91.
243
5.31
02.
123
3.18
75.
720
2.51
43.
206
829
332
497
4.84
92.
207
2.64
25.
231
2.37
22.
859
14.1
305.
279
8.85
115
.499
6.29
89.
201
2.90
41.
007
1.89
7
4.96
61.
656
3.31
04.
149
1.98
02.
169
10.0
373.
921
6.11
611
.196
4.50
36.
693
1.45
170
075
1
11.0
715.
122
5.94
98.
737
4.04
64.
691
28.5
6111
.416
17.1
4531
.430
13.3
3718
.093
5.60
92.
142
3.46
7
4.06
81.
481
2.58
73.
091
1.55
51.
536
7.13
23.
089
4.04
38.
027
3.56
34.
464
1.02
748
054
7
7.93
93.
677
4.26
25.
846
2.88
22.
964
17.2
697.
350
9.91
918
.189
8.15
310
.036
3.33
51.
450
1.88
5
14.8
525.
437
9.41
513
.349
6.23
27.
117
33.6
0112
.672
20.9
2936
.760
14.4
9822
.262
5.23
62.
438
2.79
8
5.91
02.
053
3.85
73.
871
1.58
92.
282
6.74
02.
670
4.07
08.
740
3.67
05.
070
582
283
299
3.98
01.
552
2.42
82.
691
1.18
81.
503
6.68
62.
598
4.08
87.
900
3.21
64.
684
649
351
298
3.09
31.
320
1.77
32.
333
1.10
01.
233
5.89
22.
342
3.55
06.
479
2.85
03.
629
1.51
856
495
4
11.8
404.
715
7.12
513
.703
6.65
97.
044
30.1
9013
.079
17.1
1134
.112
15.6
9118
.421
6.92
92.
919
4.01
0
118.
286
48.7
2869
.558
101.
181
46.7
6054
.421
263.
174
107.
115
156.
059
291.
545
126.
307
165.
238
48.5
3019
.901
28.6
29
14.2
087.
003
7.20
5
6.66
93.
165
3.50
4
13.2
006.
619
6.58
1
8.50
34.
153
4.35
0
10.6
895.
739
4.95
0
6.93
33.
639
3.29
4
9.88
25.
284
4.59
8
17.4
287.
879
9.54
9
2.70
31.
356
1.34
7
8.12
64.
027
4.09
9
6.08
53.
121
2.96
4
12.7
706.
603
6.16
7
10.4
654.
500
5.96
5
25.2
9613
.033
12.2
63
8.31
03.
756
4.55
4
15.3
878.
044
7.34
3
33.2
1114
.824
18.3
87
12.3
525.
174
7.17
8
8.07
53.
493
4.58
2
6.79
63.
491
3.30
5
33.4
6916
.426
17.0
43
270.
557
131.
329
139.
228
75
Godišnjak 2009.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Žu
pan
ija/P
od
ručn
a
slu
žba/
Isp
ost
ava
REP
UBL
IKA
HR
VATS
KA
Podr
učna
slu
žba
ZAG
REB
ZAG
REB
AČKA
ŽUPA
NIJ
A
KRAP
INSK
O-Z
AGO
RSK
AŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
KRAP
INA
Nez
apo
slen
e o
sob
e p
ožu
pan
ijam
a, p
od
ručn
im s
lužb
ama
i isp
ost
avam
a, p
rem
a ra
zin
i ob
razo
van
ja i
spo
lu(s
tan
je 3
1. p
rosi
nca
200
9)
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
Dug
o Se
lo
Ivan
ićG
rad
Jast
reba
rsko
Sam
obor
Velik
a G
oric
a
Vrbo
vec
Svet
i Iva
n Ze
lina
Zapr
ešić
GR
AD Z
AGR
EB
Sesv
ete
Zagr
eb
Don
ja S
tubi
ca
Klan
jec
Krap
ina
Zabo
k
Zlat
ar
Preg
rada
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
291.
545
126.
307
165.
238
18.4
448.
838
9.60
669
.815
28.2
8741
.528
99.3
3650
.915
48.4
2179
.779
29.0
8250
.697
10.6
884.
087
6.60
113
.483
5.09
88.
385
47.6
0421
.744
25.8
602.
064
889
1.17
59.
916
4.18
05.
736
13.3
937.
477
5.91
615
.492
6.40
69.
086
2.42
21.
111
1.31
14.
317
1.68
12.
636
13.4
926.
053
7.43
968
435
133
33.
569
1.41
62.
153
4.70
62.
532
2.17
43.
624
1.37
52.
249
461
199
262
448
180
268
1.75
276
099
245
2025
593
239
354
587
302
285
433
166
267
6021
3934
1222
1.66
464
31.
021
183
9588
392
141
251
567
255
312
437
128
309
4411
3341
1328
896
365
531
5624
3220
669
137
351
172
179
229
7915
026
1313
288
20
2.40
11.
072
1.32
931
1714
557
204
353
880
459
421
722
292
430
8547
3812
653
73
2.37
51.
095
1.28
011
051
5963
025
237
876
345
630
768
425
742
796
3957
9240
52
1.67
481
386
187
5334
569
271
298
621
335
286
336
125
211
3716
2124
1311
512
215
297
3614
2212
137
8419
110
190
133
5380
176
1114
410
2.21
81.
090
1.12
813
677
5950
120
329
874
645
229
465
027
537
596
4650
8937
52
34.1
1215
.691
18.4
211.
380
538
842
6.34
72.
764
3.58
38.
687
4.94
53.
742
11.8
685.
031
6.83
71.
961
912
1.04
93.
869
1.50
12.
368
2.63
31.
149
1.48
416
470
9453
120
732
492
149
642
576
228
847
410
444
6015
144
107
31.4
7914
.542
16.9
371.
216
468
748
5.81
62.
557
3.25
97.
766
4.44
93.
317
11.1
064.
743
6.36
31.
857
868
989
3.71
81.
457
2.26
1
6.03
62.
811
3.22
557
433
823
61.
622
635
987
2.18
71.
202
985
1.37
753
684
115
657
9912
043
77
1.12
350
062
391
3853
288
9819
040
823
317
527
511
316
235
926
269
17
541
287
254
6239
2317
984
9517
511
065
110
4763
106
45
14
1.49
168
580
611
873
4539
916
123
855
229
126
135
313
421
942
1725
279
18
1.24
258
465
814
096
4431
011
319
744
824
919
927
310
117
239
1425
3211
21
948
486
462
7948
3122
897
131
359
215
144
248
113
135
185
1316
88
691
269
422
8444
4021
882
136
245
104
141
118
2890
126
614
59
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
76
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Žu
pan
ija/P
od
ručn
a
slu
žba
/Is
po
sta
va
SISA
ČKO
-MO
SLAV
AČKA
ŽUPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
SISA
K
Dvo
r
Glin
a
Hrv
atsk
a Ko
staj
nica
Petri
nja
Sisa
k
Gvo
zd
Topu
sko
Sunj
a
Podr
učna
slu
žba
KUTI
NA
Kutin
a
Nov
ska
KAR
LOVA
ČKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a KA
RLO
VAC
Dug
a Re
sa
Karlo
vac
Ogu
lin
Oza
lj
Slun
j
Vojn
ić
VAR
AŽD
INSK
AŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
VAR
AŽD
IN
Ivan
ec
Ludb
reg
Popo
vača
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
17.9
227.
746
10.1
761.
737
754
983
5.83
42.
422
3.41
25.
613
2.79
72.
816
4.01
21.
493
2.51
944
414
629
828
213
414
8
13.1
665.
716
7.45
01.
050
435
615
4.61
71.
946
2.67
14.
025
1.99
72.
028
2.93
91.
130
1.80
932
710
921
820
899
109
862
441
421
3812
2637
919
618
324
313
910
417
381
9216
610
137
6
1.23
554
968
697
3661
591
263
328
346
171
175
181
6811
316
79
44
0
1.18
052
665
411
044
6651
122
029
132
816
816
020
385
118
182
1610
73
2.96
91.
195
1.77
417
263
109
1.03
439
563
994
343
850
569
425
643
891
2764
3516
19
5.22
52.
169
3.05
645
418
027
41.
362
524
838
1.70
283
586
71.
411
517
894
162
5610
613
457
77
565
292
273
6439
2527
614
313
313
171
6081
3348
103
73
30
312
145
167
2811
1712
858
7086
4442
6026
345
32
53
2
818
399
419
8750
3733
614
718
924
613
111
513
664
729
54
42
2
4.75
62.
030
2.72
668
731
936
81.
217
476
741
1.58
880
078
81.
073
363
710
117
3780
7435
39
1.97
086
41.
106
290
131
159
444
149
295
642
361
281
481
177
304
6522
4348
2424
1.64
663
21.
014
177
8295
472
182
290
589
248
341
365
105
260
267
1917
89
1.14
053
460
622
010
611
430
114
515
635
719
116
622
781
146
268
189
36
12.0
765.
052
7.02
41.
130
535
595
3.65
21.
419
2.23
33.
937
1.99
21.
945
2.73
786
81.
869
385
152
233
235
8614
9
2.43
488
71.
547
333
154
179
742
239
503
755
338
417
485
116
369
8625
6133
1518
4.75
92.
050
2.70
934
915
719
21.
249
494
755
1.59
985
074
91.
212
408
804
212
9012
213
851
87
1.84
270
91.
133
149
4410
542
915
327
667
532
235
352
316
535
832
1517
3410
24
1.05
044
960
113
685
5133
012
021
037
017
819
217
352
121
2711
1614
311
1.26
257
069
285
5530
569
239
330
330
177
153
248
8616
218
810
125
7
729
387
342
7840
3833
317
415
920
812
781
9641
5510
37
42
2
9.02
14.
446
4.57
569
841
728
12.
114
953
1.16
13.
506
1.98
91.
517
2.12
187
51.
246
300
9920
128
211
316
9
2.10
11.
053
1.04
816
611
155
511
233
278
887
482
405
441
194
247
5517
3841
1625
1.19
853
066
812
158
6342
515
926
638
621
217
422
289
133
183
1526
917
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
77
Žu
pa
nij
a/P
od
ruč
na
slu
žba
/Is
po
sta
va
Nov
i Mar
of
Vara
ždin
Cest
ica
KOPR
IVN
IČKO
-KRI
ŽEVA
ČKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a KR
IŽEV
CI
urđe
vac
\ Kopr
ivni
ca
Križ
evci
BJEL
OVAR
SKO
-BIL
OGOR
SKA
ŽUPA
NIJA
Podr
učna
slu
žba
BJEL
OVAR
Bjel
ovar
Čazm
a
Dar
uvar
Gar
ešni
ca
Gru
bišn
o Po
lje
PRIM
OR
SKO
-GO
RAN
SKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a R
IJEK
A
Crik
veni
ca
Čaba
rD
elni
ce
Krk
Opa
tija
Rab
Rije
ka
Vrbo
vsko
Cres
-Loš
inj
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
1.04
454
849
662
4913
242
135
107
463
258
205
226
9013
628
820
238
15
4.18
92.
062
2.12
730
817
213
683
837
945
91.
562
910
652
1.11
045
365
718
969
120
182
7910
3
489
253
236
4127
1498
4751
208
127
8112
249
7310
28
101
9
7.07
93.
408
3.67
194
754
140
61.
800
759
1.04
12.
557
1.37
71.
180
1.42
357
984
419
476
118
158
7682
1.87
789
298
532
817
015
853
122
330
860
834
026
834
313
221
135
1322
3214
18
3.71
11.
794
1.91
747
226
920
392
236
555
71.
399
773
626
726
303
423
100
3763
9247
45
1.49
172
276
914
710
245
347
171
176
550
264
286
354
144
210
5926
3334
1519
12.1
605.
916
6.24
41.
005
508
497
3.67
81.
763
1.91
54.
420
2.49
31.
927
2.60
795
61.
651
284
114
170
166
8284
5.55
02.
621
2.92
937
718
619
11.
614
760
854
1.98
01.
079
901
1.34
648
985
715
869
8975
3837
1.33
966
167
811
866
5245
920
825
149
029
319
722
369
154
2413
1125
1213
2.30
51.
149
1.15
628
213
015
263
431
332
187
151
036
143
216
426
852
1537
3417
17
1.68
183
884
314
180
6155
628
726
959
733
825
934
111
622
529
1019
177
10
1.28
564
763
887
4641
415
195
220
482
273
209
265
118
147
217
1415
87
17.6
817.
196
10.4
8587
638
449
23.
352
1.27
62.
076
5.83
43.
061
2.77
35.
326
1.71
23.
614
858
334
524
1.43
542
91.
006
1.16
151
065
116
511
299
111
188
415
240
175
327
121
206
5017
3354
1638
230
100
130
159
668
3137
6431
3359
2336
112
913
49
1.01
938
863
110
046
5429
592
203
284
148
136
285
8320
225
916
3010
20
832
355
477
3320
1315
450
104
313
170
143
250
8616
436
1620
4613
33
1.42
763
379
411
56
201
9410
754
831
023
846
415
231
276
3244
127
4087
621
295
326
84
454
2331
361
196
165
154
5410
016
79
2811
17
11.3
574.
476
6.88
165
827
838
01.
977
758
1.21
93.
480
1.77
11.
709
3.51
81.
096
2.42
261
024
136
91.
114
332
782
585
239
346
2313
1019
472
122
177
8988
160
5610
420
713
112
9
449
200
249
124
811
045
6519
210
686
109
4168
143
1112
111
Godišnjak 2009.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
78
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Žu
pan
ija/P
od
ručn
a
slu
žba/
Isp
ost
ava
LIČK
O-S
ENJS
KAŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
GO
SPIĆ
Don
ji La
pac
Gos
pić
Oto
čac
Senj
Kore
nica
Nov
alja
VIR
OVI
TIČK
O P
OD
RAV
SKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a VI
RO
VITI
CA
Ora
hovi
ca
Slat
ina
Viro
vitic
a
Pito
mač
a
POŽE
ŠKO
-SLA
VON
SKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a PO
ŽEG
A
Pakr
ac
Pože
ga
BRO
DSK
O-P
OSA
VSKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
a SL
AVO
NSK
I BR
OD
Nov
a G
radi
ška
Slav
onsk
i Bro
d
Oku
čani
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
3.32
21.
526
1.79
615
870
8897
643
953
71.
140
620
520
905
355
550
8622
6457
2037
322
178
144
139
413
770
6793
6231
7132
393
21
53
2
909
392
517
4220
2227
011
415
630
314
515
824
495
149
3811
2712
75
939
446
493
7233
3923
711
612
135
119
415
725
296
156
175
1210
28
626
250
376
215
1617
963
116
208
111
9718
867
121
141
1316
313
342
194
148
82
612
764
6312
085
3573
4033
72
57
16
184
6611
82
11
2612
1465
2342
7725
527
16
74
3
8.70
43.
860
4.84
462
630
332
32.
821
1.11
51.
706
3.12
01.
620
1.50
01.
886
707
1.17
913
156
7512
059
61
865
368
497
5424
3020
674
132
339
167
172
218
8513
331
922
179
8
3.14
21.
376
1.76
622
997
132
1.12
643
269
41.
138
582
556
578
231
347
3518
1736
1620
3.79
11.
715
2.07
621
311
796
1.15
646
868
81.
374
731
643
934
342
592
5626
3058
3127
906
401
505
130
6565
333
141
192
269
140
129
156
4910
79
36
93
6
5.72
02.
514
3.20
647
024
322
71.
348
516
832
2.12
81.
144
984
1.44
748
496
321
474
140
113
5360
977
483
494
9954
4527
611
416
237
522
015
519
579
116
169
716
79
4.74
32.
031
2.71
237
118
918
21.
072
402
670
1.75
392
482
91.
252
405
847
198
6513
397
4651
15.4
996.
298
9.20
12.
005
860
1.14
53.
353
1.21
42.
139
5.77
42.
770
3.00
43.
797
1.22
82.
569
319
108
211
251
118
133
4.32
51.
767
2.55
848
522
426
11.
150
392
758
1.60
476
284
297
334
063
362
2042
5129
22
10.0
324.
015
6.01
71.
356
552
804
1.76
865
71.
111
3.81
21.
821
1.99
12.
655
814
1.84
124
884
164
193
8710
6
1.14
251
662
616
484
8043
516
527
035
818
717
116
974
959
45
72
5
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
79
Žu
pan
ija/P
od
ruč
na
slu
žba/Isp
osta
va
ZAD
ARSK
AŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
ZAD
AR
Benk
ovac
Biog
rad
Gra
čac
Obr
ovac
Pag
Zada
r
OSJ
EČKO
-BAR
ANJS
KAŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
OSI
JEK
Beli
Man
astir
Don
ji M
ihol
jac
akov
o\ N
ašic
e
Osi
jek
Valp
ovo
ŠIBE
NSK
O-K
NIN
SKA
ŽUPA
NIJ
APo
druč
na s
lužb
aŠI
BEN
IK
Drn
iš
Knin
Šibe
nik
Vodi
ce
VUKO
VAR
SKO
-SR
IJEM
SKA
ŽUPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
VIN
KOVC
I
Vink
ovci
Župa
nja
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
11.1
964.
503
6.69
338
616
921
72.
863
1.08
21.
781
3.81
51.
891
1.92
43.
152
1.03
12.
121
359
125
234
621
205
416
683
306
377
9844
5415
057
9326
615
311
314
139
102
106
418
711
969
382
587
3714
2324
710
813
934
516
917
628
575
210
286
2227
1017
685
326
359
5512
4334
416
617
814
580
6512
865
638
26
51
4
576
247
329
449
3520
793
114
183
9192
128
4682
74
37
43
315
144
171
62
458
2335
101
5546
119
4574
129
319
109
7.96
83.
098
4.87
014
688
581.
857
635
1.22
22.
775
1.34
31.
432
2.35
176
11.
590
294
9819
654
517
337
2
31.4
3013
.337
18.0
932.
443
1.22
81.
215
7.87
23.
021
4.85
110
.114
5.02
45.
090
9.16
23.
342
5.82
072
229
243
01.
117
430
687
5.75
22.
667
3.08
570
733
537
21.
724
748
976
1.48
586
162
41.
627
623
1.00
495
4055
114
6054
1.79
380
798
617
795
8248
418
529
962
531
730
843
217
126
131
2011
4419
25
4.47
31.
864
2.60
926
713
613
11.
235
477
758
1.56
274
481
81.
240
441
799
7730
4792
3656
4.72
41.
872
2.85
247
222
724
51.
301
441
860
1.72
774
698
11.
046
391
655
9533
6283
3449
11.1
954.
615
6.58
051
825
526
32.
354
882
1.47
23.
608
1.80
21.
806
3.70
51.
303
2.40
233
313
220
167
724
143
6
3.49
31.
512
1.98
130
218
012
277
428
848
61.
107
554
553
1.11
241
369
991
3754
107
4067
8.02
73.
563
4.46
420
898
110
1.92
583
61.
089
3.14
01.
597
1.54
32.
101
792
1.30
929
111
717
436
212
323
9
696
282
414
168
810
842
6633
014
618
419
567
128
239
1424
1014
2.34
91.
062
1.28
777
2552
913
419
494
824
412
412
447
181
266
5917
4229
821
4.10
91.
833
2.27
610
761
4673
030
942
11.
610
832
778
1.20
145
774
418
079
101
281
9518
6
873
386
487
84
417
466
108
376
207
169
258
8717
129
1217
2810
18
18.1
898.
153
10.0
3670
937
133
85.
305
2.24
33.
062
6.74
83.
442
3.30
64.
611
1.75
22.
859
453
198
255
363
147
216
12.7
045.
520
7.18
456
129
926
23.
575
1.49
22.
083
4.87
72.
408
2.46
93.
190
1.09
72.
093
268
129
139
233
9513
8
7.29
23.
033
4.25
924
612
312
31.
843
730
1.11
32.
838
1.35
31.
485
2.02
567
51.
350
181
8695
159
6693
5.41
22.
487
2.92
531
517
613
91.
732
762
970
2.03
91.
055
984
1.16
542
274
387
4344
7429
45
Godišnjak 2009.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
80
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Žu
pan
ija/P
od
ručn
a
slu
žba/
Isp
ost
ava
Podr
učna
slu
žba
VUKO
VAR
Vuko
var
Ilok
SPLI
TSKO
-DAL
MAT
INSK
AŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
SPLI
T
Supe
tar
Hva
r
Imot
ski
Mak
arsk
a
Om
iš
Sinj
Trog
ir
Vis
Vrgo
rac
Kašt
ela
Solin
Split
Trilj
ISTA
RSK
AŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
PULA
Um
ag
Buze
t
Labi
n
Pazi
n
Pore
č
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
5.48
52.
633
2.85
214
872
761.
730
751
979
1.87
11.
034
837
1.42
165
576
618
569
116
130
5278
5.00
72.
400
2.60
710
547
581.
574
673
901
1.73
095
777
31.
295
606
689
178
6711
112
550
75
478
233
245
4325
1815
678
7814
177
6412
649
777
25
52
3
36.7
6014
.498
22.2
6257
025
631
46.
373
2.51
23.
861
13.8
476.
341
7.50
611
.491
3.83
37.
658
2.06
565
61.
409
2.41
490
01.
514
656
284
372
148
612
755
7225
812
713
119
174
117
3410
2432
1022
631
294
337
135
810
947
6224
014
010
020
882
126
3914
2522
616
3.40
81.
258
2.15
029
1118
870
295
575
1.38
461
177
392
125
966
211
539
7689
4346
1.45
563
282
311
56
264
101
163
583
307
276
457
175
282
6519
4675
2550
2.23
21.
019
1.21
354
3618
498
204
294
849
446
403
631
262
369
107
3968
9332
61
2.95
81.
086
1.87
259
3425
473
186
287
1.56
057
498
665
622
443
212
536
8985
3253
2.29
589
11.
404
4015
2540
515
924
689
542
946
673
422
750
711
734
8310
427
77
317
163
154
82
610
247
5510
869
3978
3345
96
312
66
699
258
441
92
715
950
109
301
116
185
193
8011
323
518
145
9
3.84
01.
568
2.27
245
1530
795
342
453
1.42
167
874
31.
202
410
792
188
5313
518
970
119
2.62
197
01.
651
8734
5349
020
528
51.
043
440
603
738
204
534
145
5392
118
3484
14.7
925.
748
9.04
417
275
971.
893
738
1.15
54.
773
2.24
92.
524
5.30
31.
739
3.56
41.
078
340
738
1.57
360
796
6
856
327
529
2914
1518
883
105
432
155
277
179
6411
520
812
83
5
8.74
03.
670
5.07
037
314
422
92.
257
894
1.36
32.
920
1.52
81.
392
2.41
784
01.
577
365
116
249
408
148
260
797
365
432
3219
1321
594
121
266
134
132
229
9613
331
1021
2412
12
176
8591
41
358
2929
5829
2942
2220
72
57
25
1.22
146
675
590
2961
293
8620
745
221
224
029
010
218
854
2430
4213
29
711
252
459
4522
2322
258
164
188
100
8820
059
141
296
2327
720
1.11
751
460
326
1214
325
148
177
338
200
138
349
120
229
3112
1948
2226
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
81
Žu
pan
ija/P
od
ručn
a
slu
žba/
Isp
ost
ava
Pula
Rovi
nj
DUBR
OVAČ
KO-N
ERET
VANS
KAŽU
PANI
JAPo
druč
na s
lužb
a DU
BROV
NIK
Dub
rovn
ik
Korč
ula
Last
ovo
Met
kovi
ć
Ploč
e
ME
IMU
RSK
AŽU
PAN
IJA
\Po
druč
na s
lužb
aČA
KOVE
C
Čako
vec
Prel
og
Mur
sko
Sred
išće
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
3.95
31.
673
2.28
015
852
106
957
407
550
1.36
771
765
01.
076
363
713
173
5511
822
279
143
765
315
450
189
918
772
115
251
136
115
231
7815
340
733
3813
25
7.90
03.
216
4.68
414
745
102
1.37
852
485
43.
020
1.44
31.
577
2.39
883
71.
561
459
181
278
498
186
312
3.78
01.
614
2.16
663
2142
639
280
359
1.32
664
867
81.
186
434
752
258
120
138
308
111
197
1.44
757
886
919
514
312
103
209
562
273
289
420
146
274
7027
4364
2440
5225
274
04
184
1416
124
138
51
10
00
1.94
175
61.
185
5618
3832
610
921
782
738
344
454
418
336
188
2266
100
4159
680
243
437
51
483
2855
289
127
162
235
6616
942
1131
2610
16
6.47
92.
850
3.62
91.
318
685
633
1.37
648
489
22.
123
1.10
71.
016
1.31
745
686
118
153
128
164
6599
4.44
62.
023
2.42
31.
008
521
487
858
324
534
1.42
075
466
689
732
557
212
844
8413
555
80
1.13
647
466
218
095
8526
288
174
392
203
189
253
7917
429
326
206
14
897
353
544
130
6961
256
7218
431
115
016
116
752
115
246
189
45
Godišnjak 2009.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
Uk.
MM
MM
MM
MŽ
ŽŽ
ŽŽ
ŽŽ
82
Hrvatski zavod za zapošljavanje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11.
12.
Pro
sjek
Ko
risn
ici n
ovč
ane
nak
nad
e p
rem
a n
aob
razb
i i s
po
lu u
Rep
ub
lici H
rvat
sko
j u 2
009.
go
din
i
Mje
sec
Bez
ško
le i
nez
avrš
ena
osn
ovn
ašk
ola
Osn
ovn
ašk
ola
Fak
ult
eti,
akad
emije
;m
agis
teri
j,d
okt
ora
t
Uku
pn
o
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je d
o3
g. t
ešk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
zaza
nim
anja
koja
tra
je 4
i viš
e g
od
ina
te g
imn
azija
Prv
i stu
pan
jfa
kult
eta,
stru
čni
stu
dij
ivi
šašk
ola
67.6
3825
.501
42.1
373.
314
1.67
51.
639
16.1
455.
333
10.8
1227
.197
11.9
2515
.272
17.0
795.
117
11.9
621.
988
716
1.27
21.
915
735
1.18
0
69.9
3027
.484
42.4
463.
387
1.75
91.
628
16.7
005.
765
10.9
3528
.256
12.8
4815
.408
17.6
975.
593
12.1
041.
962
752
1.21
01.
928
767
1.16
1
71.8
6328
.872
42.9
913.
367
1.76
01.
607
16.8
505.
930
10.9
2029
.057
13.5
5815
.499
18.4
175.
965
12.4
522.
061
811
1.25
02.
111
848
1.26
3
68.7
1827
.838
40.8
803.
255
1.72
81.
527
15.9
785.
600
10.3
7827
.777
13.1
0514
.672
17.5
895.
762
11.8
272.
042
816
1.22
62.
077
827
1.25
0
67.4
2727
.941
39.4
863.
186
1.74
31.
443
15.5
635.
604
9.95
927
.023
12.9
9114
.032
17.4
925.
903
11.5
892.
084
849
1.23
52.
079
851
1.22
8
63.7
4326
.676
37.0
673.
127
1.71
91.
408
14.8
015.
398
9.40
325
.235
12.2
6112
.974
16.4
455.
622
10.8
232.
064
838
1.22
62.
071
838
1.23
3
63.9
5927
.162
36.7
973.
157
1.75
31.
404
14.7
895.
513
9.27
625
.023
12.4
4012
.583
16.3
945.
684
10.7
102.
340
879
1.46
12.
256
893
1.36
3
64.2
9427
.715
36.5
793.
181
1.78
51.
396
14.8
365.
646
9.19
024
.849
12.6
0712
.242
16.4
645.
824
10.6
402.
552
914
1.63
82.
412
939
1.47
3
65.8
5228
.686
37.1
663.
330
1.90
11.
429
15.4
325.
971
9.46
125
.079
12.7
9612
.283
17.0
846.
147
10.9
372.
507
923
1.58
42.
420
948
1.47
2
68.6
9730
.392
38.3
053.
538
2.02
41.
514
16.1
626.
290
9.87
226
.225
13.5
5412
.671
18.1
736.
637
11.5
362.
333
923
1.41
02.
266
964
1.30
2
73.8
9933
.127
40.7
723.
689
2.11
11.
578
17.2
016.
857
10.3
4428
.474
14.8
8813
.586
19.6
887.
252
12.4
362.
398
999
1.39
92.
449
1.02
01.
429
81.5
8838
.239
43.3
493.
981
2.36
71.
614
18.9
988.
009
10.9
8931
.762
17.3
4814
.414
21.5
458.
286
13.2
592.
578
1.09
81.
480
2.72
41.
131
1.59
3
68.9
6729
.136
39.8
313.
376
1.86
01.
516
16.1
215.
993
10.1
2827
.163
13.3
6013
.803
17.8
396.
149
11.6
902.
242
877
1.36
62.
226
897
1.32
9
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Uku
pno
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iM
uška
rci
Muš
karc
iŽe
neŽe
neŽe
neŽe
neŽe
neŽe
neŽe
ne
Bilješke
83
Godišnjak 2009.
84
Hrvatski zavod za zapošljavanje
ISSN 1331-2618