GODIŠNJAK - Hrvatski savez slijepih“IPSIS”, digitalna zbirka udžbenika i knjiga za slijepe studente i Govorni linux za slijepe - uspješno su nastavljena i u 2004. godini. Nastavljena

1

HRVATSKI SAVEZ SLIJEPIH

G O D I Š N J A KHrvatskog saveza slijepih broj 6

za 2004. godinu

Zagreb, svibanj 2005.

2

G O D I Š N J A K

Hrvatskog saveza slijepih broj 6za 2004. godinu

Izdavač: Hrvatski savez slijepih10000 Zagreb, Draškovićeva 80,

telefon: 01/48-12-501, fax: 01/48-12-507

Glavni i odgovorni urednik: Antun Kovač

Lektorica: Ivančica Banković-Mandić

Slike odabrala : Karmen Nenadić

Naslovnica: Mario Grgić

Tisak i grafička obrada: indigo, Zagreb

Naklada 250 primjeraka

Zagreb, svibanj 2005.

3

SADRŽAJ

ČITATELJIMA GODIŠNJAKA – urednik ................................................................................................. 7

UMJESTO UVODA – Aktivnosti u porastu, ključni problemi ostaju ..................................................... 8

1. IZ RADA UPRAVLJAČKIH TIJELA HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH .............................................. 11

1.1 SKUPŠTINA S OKUSOM GORČINE – A. K. ...................................................................................... 111.2 IZVRŠNI ODBOR ............................................................................................................................... 13 2. AKTIVNOSTI, PROJEKTI I PROGRAMI HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH U 2004. GODINI .......... 15

2.1 PROMIDŽBA ŽIVOTA SLIJEPIH I HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH ................................................ 15 Prilog 2.1.1 Slijepe osobe traže više novca iz državne blagajne - (S. C. S) Jutarnji list1 .......................... 17 Prilog 2.1.2 Vlada će financirati edukaciju 205 slijepih i slabovidnih učenika ................................. 17 Prilog 2.1.3 Svjetlost "Noćne ptice" - M. Samardžija, Glas koncila ......................................................... 18 Prilog 2.1.4 Promicanje brajice na ambalaži: Na redu je prehrambena industrija - Lj. Dinjar .......... 19 Prilog 2.1.5 Ovo je samo znak da se ruše predrasude o slijepima - D. Matić .................................... 20

2.2 AKTIVNOSTI NA POBOLJŠANJU PROPISA I ZAKONA U KORIST SLIJEPIH ................................. 21 Prilog 2.2.1 Zbog nezadovoljstva položajem slijepih 15. listopada bez manifestacija - I. Robić ........ 21 Prilog 2.2.2 Uključimo zajedno slijepe u život .................................................................................... 22

2.3 OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE ................................................................................................ 24 Prilog 2.3.1 Po četvrti put dodijeljene stipendije zaklade «Marko Brkić» - Karmen Nenadić ............... 24 Prilog 2.3.2 Lani zaposleno tek sedmero slijepih – Jasminka Filipas, Vjesnik, večernje izdanje ..... 25 Prilog 2.3.3 Skandalozan odnos države prema darovitoj slijepoj djeci – Irena Kustura, Ivica Žišković ....... 26

2.4 TIFLOINFORMATIKA ........................................................................................................................ 28 Prilog 2.4.1 Knjige u digitalnom obliku - M Perčinić ........................................................................................ 282.5 IZDAVAČKA DJELATNOST .............................................................................................................. 292.6 OPSKRBA SLIJEPIH TIFLOPOMAGALIMA ...................................................................................... 29

4

Prilog 2.6.1 Zaklada “Za djecu Hrvatske” i Lino Červar podijelili darove slijepoj djeci – Vjesnik, večernje izdanje ..................................................................................................................... 31

2.7 OČNA PROTETIKA ............................................................................................................................ 312.8 AKTIVNOSTI NAMIJENJENE MLADIMA .......................................................................................... 32 Prilog 2.8.1 Tradicionalno ljetno druženje mladih u Premanturi – K. Nenadić ................................... 32 Prilog 2.8.2 Teškoće slijepih studenata – G. Đukić, Vjesnik .................................................................. 33

2.9 RAD SLIJEPIH ŽENA ........................................................................................................................ 35 Prilog 2.9.1 Drugi sastanak Mreže slijepih žena Hrvatske – M. Sitar .................................................. 35 Prilog 2.9.2 Ljetno druženje žena u Premanturi kao aktivan odmor – Lj. Tić ..................................... 36

2.10 NEPOSREDNA POMOĆ ČLANICAMA I ČLANSTVU I SURADNJA ............................................... 38 Prilog 2.10.1 Radionica u Premanturi za aktiviste temeljnih udruga - K. Nenadić ............................ 39

2.11 MEĐUNARODNA SURADNJA ....................................................................................................... 40 Prilog 2.11.1 Šesta Generalna skupština Svjetskog saveza slijepih (WBU) u znaku brojnih rezolucija – J. Janeš-Pasarić .................................................................................... 40 Prilog 2.11.2 Hrvatski esperantisti na 70. međunarodnom kongresu slijepih esperantista ........... 42

2.12 RAD EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG KAMPA SLIJEPIH PREMANTURA ........................... 43 Prilog 2.12.1 Edukacijsko-rehabilitacijski kamp slijepih Premantura – S. Rajačić, Vjesnik ................. 43

2.13 INVESTICIJSKA ULAGANJA .......................................................................................................... 47

3. FINANCIJSKO POSLOVANJE HSS-a U 2004. GODINI ................................................................... 47

4. O NAMA, NAŠEM ŽIVOTU I RADU .................................................................................................. 48

4.1 Slijepi, glazba i obrazovanje – J. Hrvoj .............................................................................................. 494.2 Brajično opismenjivanje članova Udruge slijepih Zagreb – D. Matić ............................................... 514.3 Računalna pomagala za slijepe – L. Rakamarić .................................................................................. 544.4 Upornošću i strpljivošću do uspjeha i ugleda – J. Hrvoj, A.K. ........................................................... 58

5

4.5 Kažiprstom do likovnosti! – S. Muhamedagić .................................................................................... 624.6 Sljepoća mi nije prepreka za dovršenje doktorata – I. Radoš ........................................................... 654.7 Avis i slijepi – A.K. ............................................................................................................................. 674.8 Modna revija za slijepe i gluhe osobe – K. Landeka .......................................................................... 70

5. IZ UDRUGA ........... ............................................................................................................................. 71

5.1 Podaci o temeljnim udrugama, članicama Hrvatskog saveza slijepih ........................................... 715.2 Aktivnosti povodom Dana bijelog štapa ......................................................................................... 725.2.1 Druženje uz predavanje i tombolu – B. Nađ, Međimurske novine ..................................................... 725.2.2 Kako Ivanu Brlić-Mažuranić čitati na brajici – V. Babić ................................................................... 735.2.3 Medijska promidžba ...................................................................................................................... 735.2.4 Slijepi i barijere – D. Bašić-Palković ................................................................................................... 745.2.5 Obilježavanje Dana bijelog štapa u Splitu – V. Sviličić .................................................................... 755.2.6 Gradonačelnik primio predstavnike Udruge slijepih – E. Grigić .................................................... 755.2.7 Najmlađa udruga – Manuela Kumić .................................................................................................. 765.3 Druge aktivnosti i događanja u temeljnim udrugama ..................................................................... 775.3.1 Aktivno povjerenstvo za žene – MB, Međimurje .............................................................................. 775.3.2 U novom prostoru – M. Pajtak .......................................................................................................... 775.3.3 Ženska klapa za udrugu – R. Matić .................................................................................................. 775.3.4 Prevencija sljepoće značajna aktivnost – B. Ćujić ........................................................................... 785.3.5 Karlovačke tvrtke darivale članove udruge – Ž. V. Karlovački list ..................................................... 785.3.6 Informatička radionica - V. Babić ..................................................................................................... 795.3.7 Ljepši Uskrs za članove Udruge slijepih Krapinsko-zagorske županije - Z. Deveničar .................. 795.3.8 Skrb za članstvo .............................................................................................................................. 805.3.9 Dva dana u Daruvaru – R. Butković .................................................................................................. 805.3.10 Druženje je lijek protiv depresije - N. Š. ....................................................................................... 815.3.11 Dvije vrijedne aktivnosti – A. Svjetličić .......................................................................................... 815.3.12 Požežani proslavili 50. jubilej – A. K. ............................................................................................. 825.3.13 Delegacija iz Trenta posjetila pulsku udrugu slijepih – T. T. Glas Istre .......................................... 825.3.14 Otvoreno izletište za slijepe Primorsko-goranske županije – K. Landeka ..................................... 835.3.15 Povijesni pomak za slijepu djecu – J. Dimić, Novi Sisački tjednik .................................................... 845.3.16 O svakom članu posebno - I. Jurić .............................................................................................. 85

6

5.3.17 Slijepi vidjeli djela Ivana Meštrovića – Slobodna Dalmacija ........................................................... 865.3.18 Očekuju više prava za slijepe – V. Nazansky, Varaždinske vijesti ....................................................... 865.3.19 Udruga pomagala socijalno najugroženije članove ................................................................... 875.3.20 Predstavljena staza orijentacije i upozorenja za slijepe – M. N. Vjesnik, večernje izdanje ............... 875.3.21 Zlatni posli – Riječ slijepih 6/04 ........................................................................................................ 875.3.22 In memoriam – Dane Palijan ........................................................................................................ 88

6. SPORT, ŠAH I RADIOAMATERIZAM ................................................................................................. 89

6.1 SPORT ............................................................................................................................................. 896.1.1 Rezultati zadovoljavajući - S. Dobrijević-Pili ...................................................................................... 896.1.2 Paraolimpijske igre u Ateni ........................................................................................................... 896.1.3 Hrvati prvi u Europi – Z. Butko ........................................................................................................ 906.1.4 12. Kuglačko prvenstvo za slijepe i slabovidne – Z. Butko ............................................................. 916.1.5 Drugo pikado prvenstvo u Premanturi – F. Bakša .......................................................................... 916.1.6 Četvrto ekipno prvenstvo u pikadu – F. Bakša ................................................................................ 926.1.7 Golballisti bili u Izraelu .................................................................................................................. 93

6.2 ŠAH .................................................................................................................................................... 936.2.1 Šahovska olimpijada ..................................................................................................................... 936.2.2 25. Jubilarni memorijal «Vladimir Mirković» ................................................................................ 936.2.3 Jubilarno, 10. ekipno prvenstvo slijepih u šahu – I. Robić .......................................................... 946.2.4 Pojedinačno šahovsko prvenstvo slijepih Hrvatske .................................................................... 94

6.3 RADIOAMATERIZAM ....................................................................................................................... 95 DONATORI ............................................................................................................................................ 99

7

ČITATELJIMA GODIŠNJAKA

Uvaženi čitatelju, prelistajmo zajedno ovaj, 6. po redu, Godišnjak HSS-a za godinu 2004. u kojem je na više od stotinu novinskih kartica ukratko prikazano, po urednikovu mišljenu ono najkarakterističnije; možda ne uvijek i najvažnije; iz cjelogodišnje aktivnosti Hrvatskog saveza slijepih (HSS). Urednik je i Godišnjak broj 6 koncepcijski uredio kao i prethodne, što znači da se sastoji od 6 dijelova, poglavlja, s popisom donatora na kraju.

Uvodni tekst u publikaciju predstavlja sažeti prikaz važnijih područja aktivnosti HSS-a ostvarivanih tijekom godine kao i neriješenih problema, a namjera je da se čitatelj lakše uvede u sadržaj publikacije.

Rad upravljačkih tijela, skupštine i Izvršnog odbora HSS-a, ukratko je predstavljen u prvom dijelu, s tim što je osvrt na skupštinsko zasjedanje više usredotočen na ozračje koje je vladalo na sjednici, nego na problematiku kojom se skupština, sukladno Statutu HSS-a, bavila na 3. sjednici.

U drugom dijelu, kroz 13 područja djelatnosti Saveza, prema nazivima i redoslijedu preuzetim iz Izvještaja o radu HSS-a za 2004. godinu, nabrojane su sve važnije aktivnosti poduzimane tijekom godine, kao i projekti i programi. Da bi informacija bila što zornija i što potpunija, prikaz aktivnosti popraćen je novinskim napisima i tekstovima objavljenim u glasilima Saveza (ukupno 19 priloga) i slikama. Usput rečeno, fotografije su umetnute i na drugim mjestima radi potpunije ilustracije sadržaja o kojem je riječ.

U trećem dijelu, naslovljenom: Financijsko poslovanje... taksativno su nabrojani svi ostvareni prihodi i rashodi u tekućoj godini.

Četvrti dio «O nama, našem životu i radu» sastoji se od 8 priloga (3 iz novina) i pažljivijem čitatelju doista će dočarati sliku sadašnjice slijepih u Hrvatskoj.

Peto poglavlje posvećeno je aktivnostima temeljnih udruga slijepih, (članice HSS-a), s popisom njihovih kontakt-adresa. Ovoga puta naglasak je stavljen na tzv. druge aktivnosti, dok se one uz Dan bijelog štapa, iako ih je i u ovoj godini bilo mnogo, izdvajaju samo u 7 priloga.

O sportu, šahu i radioamaterizmu tj. o tome kako velik broj slijepih koristi značajan dio svog slobodnog vremena, saznajemo iz šestog poglavlja, s tim što su izabrani prilozi orijentirani samo na važnija natjecanja u zemlji i inozemstvu. Najveći dio sportsko šahovske i radioamaterske aktivnosti odvija se zapravo u udrugama i školama za slijepe, a na ovom su mjestu prikazani samo najvažniji rezultati te aktivnosti.

Posljednji dio ovog, 6. Godišnjaka, kako je već napisano, čini lista donatora, u 2004. godini znatno šira od ranijih.

8

Nakon što smo zajednički prelistali Godišnjak broj 6, ne ostaje mi ništa drugo nego nadati se da ćete biti zadovoljni njegovim sadržajem i da vas pozovem da i vi svi koji ćete pročitati ovu publikaciju, u granicama vlastitih mogućnosti, pomognete nastojanja HSS-a za mijenjanjem nabolje položaja slijepih u Hrvatskoj.

Urednik

UMJESTO UVODA

AKTIVNOSTI U PORASTU, KLJUČNI PROBLEMI OSTAJU

U namjeri da čitatelja ove publikacije uvedem u njezin sadržaj i da ga pripremim za što lakše razumijevanje tematike koja slijedi, pišem ovaj uvodni tekst, koji zapravo i nije uvod, već prikaz, rezime najvažnijih aktivnosti Saveza u 2004. godini i problema koji su ostali neriješeni.

Međutim, nije ni lako ni jednostavno rezimirati sve razgranatiju aktivnost Hrvatskog saveza slijepih (HSS), tim više ako pod HSS-om, kao što to u ovoj publikaciji i činimo, podrazumijevamo nacionalnu organizaciju slijepih Hrvatske (u smislu odredaba Statuta HSS-a). Dakle, riječ je i o aktivnostima 26 udruga, članica i sastavnica Saveza, a ne samo njegovih tijela, službe ili središnjice.

Stoga se u ovom napisu ograničavam doista samo na ono najvažnije, kako u pogledu aktivnosti, tako i ključnih problema.

Najkraći bi rezime rada i djelovanja u 2004. glasio: aktivnosti je sve više i šire se na sve veći broj područja života, rada i životnog okruženja slijepih. Međutim, kako se pojedini ključni problemi članstva, pa i organizacije, nisu razriješili ni u 2004. godini, stječe se dojam, osobito kod članstva, da se zapravo malo radi.

9

NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI

Aktivnosti promidžbenog karaktera nedvojbeno su u porastu, mada je njihova kvaliteta ponekad upitna, osobito kada o slijepima pišu i govore (čak i poneki novinari) osobe koje o slijepima i njihovom životu i radu razmišljaju na stereotipan i zastarjeli način ne ulazeći dublje u probleme o kojima pišu ili govore. Često puta više štetnoj nego korisnoj promidžbi slijepih pridonose i izjave pojedinaca iz vlastitih redova. Bilo bi stoga doista korisno kada bi HSS ustrojio službu za odnose s javnošću, jer ne samo da bi javnost tada imala prave informacije, nego bi imala i sustavno izvješćivanje o radu HSS-a.

Pisanje projekata i sudjelovanje na natječajima ministarstava i drugih donatora postalo je vrlo značajna aktivnost, ne samo središnjice HSS-a već i sve većeg broja udruga iz Bjelovara, Daruvara, Koprivnice, Krapine, Pakraca i Lipika, Požege, Rijeke, Siska, Zagreba i dr.

Četiri od ranije započeta projekta: Označavanje ambalaže Brailleovim pismom, Web portal za slijepe “IPSIS”, digitalna zbirka udžbenika i knjiga za slijepe studente i Govorni linux za slijepe - uspješno su nastavljena i u 2004. godini. Nastavljena je i provedba trogodišnjeg Programa uključivanja novooslijepljelih osoba u svakodnevni život. Uz njih ostvarivani su i sljedeći važniji projekti: Program pomoći obitelji slijepih osnovaca i srednjoškolaca, Uz pomoć mogu kao i drugi, Socijalizacija slijepe mladeži, O mogućnostima i pravima, pravo je znati, Pomozimo slijepom mališanu (sufinancirani sredstvima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti), Kroz informatiku do jednakih mogućnosti, Psihosocijalna podrška slijepe mladeži kroz radionice, Osnaživanje obitelji slijepog djeteta (sufinancirani sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi).

Dogradnja ERKS-a Premanture i daljnja ulaganja u ovaj kompleks svakako predstavljaju najveći posao kojeg je HSS obavio u 2004., čime se nije samo popravio standard odmora članstva, već se postupno stvaraju uvjeti za organiziranje turističkih sadržaja kao nove i perspektivne djelatnosti Saveza.

Nabavljana su sve raznovrsnija i brojnija pomagala i članstvo se njima redovito opskrbljivalo, mada je bilo i problema u odnosima s HZZO-m preko kojeg se još uvijek osiguravaju 4 najvažnija pomagala za slijepe.

Tifloinformatika, kao novije područje aktivnosti i zanimanja slijepih, širi se postupno na temeljne udruge, i sve veći broj članova kroz tečajeve ovladava i koristi se računalom. Ove bi aktivnosti trebalo sustavnije usmjeravati i koordinirati od strane središnjice.

U porastu su i sportsko-rekreativne aktivnosti, sve bolja organiziranost slobodnog vremena članova u udrugama: sportska natjecanja, izleti, rekreativni sadržaji i sl.

10

I u 2004. u okviru Saveza djelovale su i okupljale se pojedine kategorije članova: mladi i žene. Žene se sve češće pojavljuju kao organizirani subjekt u sastavu udruge te se okupljaju na zajedničkim skupovima iz više udruga na pojedinim regijama, što doprinosi kvalitetnijem radu u udrugama.

Brojni pismeni i usmeni kontakti s državnim tijelima i dužnosnicima, kao i s tijelima lokalnih zajednica, lobiranja kod saborskih zastupnika i slične aktivnosti karakterizirale su i 2004., a rezultati tih aktivnosti upravo su vidljivi kroz sadržaj ove publikacije i zasigurno nisu odraz baš tih vrlo brojnih aktivnosti. Naime, i nakon tolike aktivnosti ključni problemi slijepih ostali su neriješeni.

U ovoj godini je desetak udruga obilježilo 50. obljetnicu rada: Požega, Slavonski Brod, Varaždin, Vinkovci, a neke i 55. obljetnicu npr. Rijeka.

KLJUČNI PROBLEMI

Doplatak za tuđu pomoć i njegu HSS već gotovo 15 godina bezuspješno traži, inicira i predlaže rješenja za ovo, za slijepe svakako jedno od najvažnijih životnih pitanja. I u 2004. godini ukupno djelovanje HSS-a opterećeno je traženjima rješenja za ovaj problem i to do te mjere, da su mnogi drugi rezultati koje je Savez ostvario ostali čak i za članstvo u drugom planu, a što rezultira time da se ukupan rad Saveza, njegovih tijela, dužnosnika i službe od strane članstva i temeljnih udruga bespoštedno, a zapravo bespotrebno, kritizira, a u odnosu na državne institucije i ukupnu socijalnu politiku iskazuje se nezadovoljstvo i neraspoloženje.

Zapošljavanje - unatoč svim nastojanjima HSS-a Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom nije profunkcionirao, a u pripremi izmjena Zakona HSS nije konzultiran pa predložena rješenja ne zadovoljavaju. Brojka od dvadesetak novozaposlenih slijepih u 2004. je ohrabrujuća, ali je ona postignuta zahvaljujući samo angažmanu Gradskog poglavarstva Zagreba i Udruge slijepih Zagreb, čijom je zajedničkom akcijom zaposleno 14 telefonista u poduzećima u vlasništvu grada, a ne sustavnim rješenjima.

Obrazovanje - postaje sve veći problem, ali ne samo zbog financijskih teškoća i neopremljenosti Centra “Vinko Bek”, na što je upozorio tadašnji ravnatelj Centra na 13. sjednici Izvršnog odbora u Premanturi i tražio hitnu pomoć države, već su problemi i druge naravi i dublji: npr. nepostojanje adekvatnih suvremenih programa školovanja slijepe djece, zastarjela organizacija Centra, itd. Osim toga obrazovanje je vrlo skupo, osobito ono integrirano. Unatoč tomu za ovaj vid obrazovanja sve se više opredjeljuju roditelji slijepe djece.

Drašnice - HSS ustrajava na rješavanju vlasničkih odnosa u Drašnicama. Od Vlade RH se traži da i preostale građevinske čestice dodjeli HSS-u; zasada bez rezultata.

11

Raspodjela lutrijskih sredstava - HSS se zalaže za raspodjelu lutrijskih sredstava preko krovnih saveza i da se pojednostavni za temeljne udruge.

Zakon o javnom bilježništvu - unatoč višegodišnjim nastojanjima HSS-a ni u 2004. ovaj zastarjeli Zakon nije izmijenjen u dijelu u kojem se slijepi tretiraju kao građani drugog reda.Baza podataka o članstvu - ni u 2004., unatoč širenju informatizacije na temeljne udruge, nije ustrojena baza podataka članstva, što bitno otežava rad, npr. pisanje projekata, izradu zakonskih prijedloga i inicijativa, organiziranje tiskovnih konferencija i slične aktivnosti.

Aktivnosti na primjeni i usavršavanju brajice su neopravdano gotovo zaustavljene kao i rad Hrvatskog odbora za brajicu. Svega nekoliko udruga - Pula, Zagreb, Koprivnica, organiziralo je poneku aktivnost u cilju poticanja zanimanja slijepih za brajicu i za njenu promidžbu, iako bi računalno opismenjavanje, za koje se HSS zalaže, bez brajice bilo samo polovično.

Bez navođenja drugih problema, i ovi su sasvim dovoljni da HSS drže u stalnom mobilnom stanju, a njihovim prikazom u ovoj publikaciji možda će se postupno mijenjati i ukupna društvena klima ka njihovu bržem rješavanju.

A. K.

1. IZ RADA UPRAVLJAČKIH TIJELA HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH

1.1 SKUPŠTINA S OKUSOM GORČINE

Treću Skupštinu HSS-a, održanu 3. travnja, uglavnom su karakterizirale oštre, često i ne-argumentirane kritike, napose izvještaja o radu za 2003. godinu. Skupština nije dala neke ozbiljnije smjernice za rad Izvršnom odboru i tek zaključak pod točkom razno, da se održi jedna tematska sjednica Skupštine HSS-a posvećena doplatku za tuđu pomoć i njegu, koja bi trebala okupiti predstavnike nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela, korisna je inicijativa i možda jedini hvale vrijedan rezultat 3. redovne skupštine.Iako je skupština regularno izglasala sve dokumente iz svoje nadležnosti: Izvještaj o radu i financijskom

12

poslovanju za 2003. kao i program rada i financijski plan za 2004. godinu, ova skupština ipak mora zabrinuti sve slijepe Hrvatske, ne samo zbog oštrih tonova koji su se povremeno čuli, nego i zbog ponekih izrečenih konstatacija. Revoltiran, tijekom Skupštine jedan je član Izvršnog odbora dao neopozivu ostavku.

ŠTO OSOBITO TREBA BRINUTI SLIJEPE U HRVATSKOJ?

1. Neuvažavanje zajedništva

U članku 1. Statuta HSS-a, Hrvatski savez slijepih se određuje kao «nacionalna udruga slijepih» i kao «okvir zajedništva, uzajamnosti i solidarnosti slijepih Republike Hrvatske.» A da bi se okupile u tu nacionalnu udrugu, odnosno, da bi bile obuhvaćene tim okvirom zajedništva, uzajamnosti i solidarnosti, «slijepe se osobe, vođene zajedničkim interesima, zadaćama i ciljevima, a radi ostvarivanja posebnih i drugih prava, radi zadovoljavanja posebnih i drugih potreba, uspostavljanja i unapređivanja zaštite i skrbi za slijepe, udružuju u županijske udruge slijepih i gradske udruge slijepih, (u nastavku teksta: članice).» Iako je statut vrlo jasan, tendencije su u nekim temeljnim udrugama, a to su njihovi zastupnici na Skupštini nedvojbeno i iskazivali, da se Savez i članice odnose kao dva dijametralno suprotna pola. Pri tome se zajedništvo, dakle bitna statutarna odrednica, potpuno zanemaruje i zaboravlja. Ide se čak tako daleko da pojedine udruge preuzimaju statutarne ovlasti Saveza, npr. suradnju s državnim tijelima; lokalne akcije šire se na prostor cijele države; ne izvješćuje se o relevantnim pokazateljima i podacima o članstvu itd. S obzirom na ovakvo raspoloženje i ponašanje u nekim članicama, ne treba se čuditi što su njihovi zastupnici bili protiv od strane Izvršnog odbora predloženog Kodeksa ponašanja članica i članova HSS, a koji je trebao prevladati upravo to kaotično stanje u odnosima HSS - članice. Rasprava na skupštini pokazala je da je Kodeks itekako potreban, mada je i Statut u člancima 9 i 10 dovoljno jasan i samo bi ga trebalo primjenjivati. Dobro je ipak da je Skupština zaključila da se o Kodeksu provede javna rasprava te ovlastila Izvršni odbor da ga potom usvoji.

2. Prioritetna i krucijalna pitanja po strani

Dio zastupnika upozorio je da se u izvještaju, a onda vjerojatno i u radu, sporednijim pitanjima daje veći značaj nego prioritetima. Pojedini su zastupnici rekli da, npr. dogradnja ERKS-a Premanture, ipak nije prioritetno pitanje HSS-a, a što se kroz izvještaj nametnulo. Prigovoreno je i isticanju aktivnosti na donošenju Zakona o sportu, a o aktivnostima npr. na realizaciji Nacionalne strategije za osobe s invaliditetom se ne govori itd.

13

3. Je li Izvršni odbor na visini zadatka?

Puno kritike upućeno je na adresu Izvršnog odbora, a svode se na to da je rad Izvršnog odbora šablonski, (rutinski) i nekreativan. Posebice su kritizirani od strane Izvršnog odbora pripremljeni skupštinski dokumenti. Po onome što se čulo, čini se da bi ne samo Izvršni odbor, već i skupština, morali neodložno biti popunjeni novim, ambicioznijim i nadahnutijim aktivistima, ljudima koji imaju sluha za suvremena događanja i društvena kretanja. Samo, imamo li u članicama takvih ljudi i koliko smo činili na njihovoj pripremi za konkretni angažman u Savezu? Ta se pitanja odmah nameću svakome tko prati zbivanja u HSS-u. Naime, općepoznato je da ima temeljnih udruga u kojima pojedinci godinama, kao da su njihovo vlasništvo, drže čelne pozicije i nikome ne dopuštaju da im se približi, a kamoli da su spremni odstupiti. No, naš bi narod rekao, možda vrag i nije tako crn kako izgleda, pa bi najbolje bilo Skupštinu što prije zaboraviti, jer ostavlja okus gorčine, a pouke zapamtiti i ne ponavljati uočene pogreške.

A. K.

1.2 IZVRŠNI ODBOR

U 2004. godini Izvršni odbor je održao 6 sjednica, od 10. - 15. Jedna sjednica održana je u Edukacijsko-rehabilitacijskom kampu slijepih – ERKS-u Premanturi, a u povodu otvaranja dograđenih dijelova kampa. U radu te sjednice, u jednom dijelu, sudjelovali su: Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koja je nakon sjednice, u prisustvu mnogih gostiju i članova Saveza, svečano otvorila nove prostore, i dr. Nino Žganec, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Od nazočnih državnih dužnosnika zatražena je pomoć za rješavanje 4 ključna problema slijepih Hrvatske: doplatak za tuđu pomoć i njegu, zapošljavanje, dodjela preostalih građevinskih čestica u Drašnicama HSS-u i raspodjela lutrijskih sredstava. Kroz raspravu je naglašen i problem rada i financiranja Centra «Vinko Bek» u Zagrebu te zatraženo njegovo hitno rješenje.

14

Na šest svojih sjednica Izvršni odbor je raspravio više od 60 točaka dnevnog reda. Radi ilustracije izdvajamo samo neke teme: prijedlog Kodeksa o ponašanju članica i članova HSS-a, Pravilnik o priznanjima, Zapos d.o.o. i njegove perspektive, uvođenje nove članske iskaznice za članove HSS-a, imenovanje predstavnika Saveza u dva povjerenstva EBU-a, problemi u Udruzi slijepih Karlovačke županije, Drašnice, prijedlog za osnivanje centra za zapošljavanje i edukaciju uz pomoć iz Nizozemske, rad ERKS-a Premanture i investicijska ulaganja, održavanje tematske skupštine o rješavanju doplatka za tuđu pomoć i njegu. Uz ERKS Premanturu, najviše se na sjednicama Izvršnog odbora raspravljalo o prijedlozima, inicijativama i nastojanjima da se pronađu rješenja za doplatak za tuđu pomoć.

Sve su se aktivnosti odvijale temeljem programa rada pri čemu je značajan dio činila priprema i provedba projekata i programa koje su sufinancirala ministarstva i drugi donatori. Unatoč porastu broja projekata, u izvještaju za 4. skupštinu izrečena je ocjena da se u radu Saveza na području suradnje i partnerstva s državnim institucijama u 2004. godini osjetilo određeno nazadovanje u ovim odnosima, pri čemu se konstatira da su državna tijela često donosila propise i zakone bez znanja i uključivanja u njihovu pripremu udruga osoba s invaliditetom. Zbog takvog načina rada donesena su i neka loša zakonska rješenja. Najbolji primjer za ovo su već spomenute izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Od najznačajnijih akcija koje je Savez poduzeo tijekom 2004. posebno se izdvajaju: nova investicijska ulaganja u ERKS Premanturu te sklopljeni ugovor s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti o provođenju programa pomoći obitelji slijepih osnovaca i srednjoškolaca vrijedan 500.000,00 kn.Kako je član Izvršnog odbora Zlatko Kuftić na trećem zasjedanju Skupštine HSS-a dao neopozivu ostavku, na njegovo je mjesto izabran Đuro Stanić iz Osijeka pa je Izvršni odbor nakon 3. skupštine radio u sastavu:

Miroslav Bebek – predsjednik HSS-a, Duško Miočić – dopredsjednik, Rolando Butković, Vlatko Golac, Đuro Stanić, Vicko Sviličić i Dragica Zlatar – članovi.

15

2. AKTIVNOSTI, PROJEKTI I PROGRAMI HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH U 2004. GODINI

U ovom dijelu daje se prikaz svih najvažnijih aktivnosti, projekata i programa koje je HSS pokrenuo i provodio tijekom godine sukladno programu rada za 2004., a koji su financirani iz državnog proračuna, iz lutrijskih sredstava, od donatora, ili sredstvima HSS-a pribavljenim na drugi način, npr. vlastita gospodarska djelatnost.

Prikaz ostvarenih aktivnosti, programa i projekata temelji se na Izvještaju o radu HSS-a za 2004. godinu pripremljenom za 4. Skupštinu, uz ilustracije novinskim tekstovima i prilozima članova i djelatnika Saveza te fotografijama.

2.1 PROMIDŽBA ŽIVOTA SLIJEPIH I HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH

Mnogobrojni istupi u medijima radi upoznavanja javnosti sa specifičnim potrebama slijepih osoba, naglasak su imali na zapošljavanju i na potrebi ujednačavanja doplatka za tuđu pomoć i njegu. I dužnosnici HSS-a i njegovih temeljnih udruga i mnogi članovi sudjelovali su u informativnim emisijama radija i televizije, slali poruke kroz novinske napise, bili slikani i intervjuirani te sudjelovali i u dobro poznatim i specijaliziranim emisijama kao: Latinica, Res publika, Dnevnik na HTV-u, ili Šesto čulo na Hrvatskom radiju.15. listopada «Dan bijeloga štapa» na razini HSS-a zaključkom Izvršnog odbora obilježen je bez «svečarskih» manifestacija, zapravo, tihim prosvjedom, kako bi se i na taj način javnost upozorila na nerješavanje krucijalnih problema slijepih Hrvatske.

U suradnji s Udrugom slijepih Zagreb, koja je organizirala sastanak s nekolicinom saborskih zastupnika, dogovoreno je da se uz njihovu pomoć u saborsku proceduru ponovno uputi prijedlog zakona o doplatku na tešku invalidnost. I u nekim drugim temeljnim udrugama ostvareni su kontakti sa saborskim zastupnicima s tog područja.

S radom Saveza, na njihovu zamolbu, upoznati su budući zaposlenici Američkog veleposlanstva, u sklopu njihovih nastojanja da se pobliže upoznaju s radom nevladinih udruga u RH.

16

Na specijaliziranoj priredbi «Medicina i tehnika» na Zagrebačkom velesajmu Hrvatski savez slijepih imao je svoj izložbeni prostor na kojem je prezentirao asortiman svojih pomagala kroz katalog tiflopomagala 2004/05.

Na Okruglom stolu Centra za ljudska prava, čija je temu bila «Ljudska prava i osobe s invaliditetom», tajnik HSS-a u ulozi izvjestitelja, upozorio je na sve situacije i područja gdje se krše ljudska prava slijepih osoba. Radi se o već godinama isticanim, a neriješenim problemima koji proistječu iz Zakona o javnom bilježništvu, Zakona o socijalnoj skrbi, sustava obrazovanja i dr.

Predstavnici Saveza sudjelovali su na različitim manifestacijama osoba s invaliditetom kao što su, primjerice, obilježavanje Dana invalida 3. prosinca u akciji «Podsjećamo – upozoravamo» u Vukovaru, prijam upriličen istim povodom kod predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, te prijam u Gradskoj vijećnici Zagreba.

Preko svog predsjednika kao člana Savez je bio zastupan i u radu vladinog Povjerenstva za osobe s invaliditetom.

17

PRILOG 2.1.1 SLIJEPE OSOBE TRAŽE VIŠE NOVCA IZ DRŽAVNE BLAGAJNE

Gradska Udruga slijepih organizirala je jučer sastanak sa saborskim zastupnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije kako bi ih upoznala s nedostatnom naknadom za pomoć i njegu koju slijepi dobivaju. Predlažu uvođenje naknade za sljepoću, za što bi u proračunu za iduću godinu trebalo osigurati 103,8 milijuna kuna, odnosno 48,9 milijuna više nego što država trenutno izdvaja za slijepe. Sadašnja naknada koju slijepi dobivaju podijeljena je u kategorije prema uzroku nastanka hendikepa, a ne prema stupnju oštećenja vida. Tako slijepi dobivaju mjesečnu naknadu prema tome jesu li invalidi Domovinskog rata, invalidi rada, civilne žrtve rata ili pod socijalnom skrbi, a mjesečni se iznosi kreću od 280 do 3824 kune. Godišnje se sada za naknadu izdvaja 54,9 milijuna kuna.Hrvatski savez slijepih predlaže da se zakonski uredi naknada za sljepoću tako da 5780 slijepih osoba dobiva mjesečno po 1970 kuna ako vide do dva posto, odnosno po 1182 kune ako imaju vid od dva do pet posto. U državnom bi proračunu za 2005. godinu tako trebalo osigurati dodatnih 48,9 milijuna kuna.Slijepima je velik problem i zapošljavanje, budući da nisu doneseni provedbeni akti, Zakon o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom još uvijek se ne primjenjuje – istaknula je Marija Mustač, tajnica Udruge slijepih. Ovom razgovoru nazočilo je, nažalost, samo 5 zastupnika oporbe.

(S. C. S),Jutarnji list, 22.10.2004.

PRILOG 2.1.2 VLADA ĆE FINANCIRATI EDUKACIJU 205 SLIJEPIH I SLABOVIDNIH UČENIKA

ZAGREB – Na sam Međunarodni dan bijelog štapa, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor potpisala je s predsjednikom Hrvatskog saveza slijepih Miroslavom Bebekom tri ugovora kojima bi se s 500.000 kuna financirala kupnja školskih udžbenika i priručnika za 205 slijepih i slabovidnih učenika, edukacija nastavnika i druge potrebe koje imaju obitelji sa slijepom djecom. Jadranka Kosor je kazala da Vlada do kraja mandata namjerava riješiti sve probleme slijepih i slabovidnih osoba, a posebno dati potporu obiteljima koje su suočene s preprekama i predrasudama. Prema Bebekovim riječima, slijepi nisu posve zadovoljni sustavnim rješavanjem njihovih problema. Istaknuo je probleme pri zapošljavanju na poslovima koje slijepi mogu obavljati i predložio je da se slijepima omogući prednost kod popunjavanja takvih radnih mjesta. Svim slijepim osobama njihov dan čestitao je premijer Ivo Sanader.

18

PRILOG 2.1.3 SVJETLOST “NOĆNE PTICE”

ZAGREB - U povodu Međunarodnoga dana bijeloga štapa otvorena je 15. listopada u Tiflološkom muzeju u Zagrebu izložba “Noćna ptica”. Kako se radi o važnom datumu za osobe s posebnim potrebama, Željka Bosnar-Salihagić uzvanike je informirala o značenju spomenutog muzeja u kojemu se od pedesetih godina prošlog stoljeća izlažu radovi slijepih i slabovidnih umjetnika i na taj način pruža mogućnost neposrednoga taktilnog kontakta promatrača i izloženog predmeta.

U aktualni izložbeni postav sabrani su taktilni crteži i nakit - ogrlice, ogledni primjerci stvaralačkih mogućnosti slijepih osoba. Riječ je o radovima koje su prošle godine zajedno s autoricom projekta Alidom Bitunjac izradili sudionici radionice u Edukacijsko-rehabilitacijskom centru “Premantura” (četrdesetak osoba, članova Hrvatskog saveza slijepih s područja čitave Hrvatske). Inspirirana pučkim nakitnim naslijeđem s područja Dalmacije i Dalmatinske zagore, autorica Bitunjac je polaznicima radionice ponudila svoje crteže obogaćene taktilnom komponentom (crteži u reljefu) da bi se oni zatim prepustili mekoj masi za modeliranje. Autorica svojom suradnjom sa slijepim osobama želi ispitati mogućnosti zajedništva onih koji vide rukama i onih koji vide očima i “senzoričkim kanalima” uspostaviti odnos sa slijepim osobama.Izložbu je otvorila Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koja je istaknula da izložba govori o jednom svijetu maštovitosti i kreativnosti. Ujedno je i najavila potporu u ime svoga ministarstva u sličnim projektima. “Noćna ptica”, prema njezinim riječima, asocira na let u život iz mraka prema svjetlosti, jer svjetlost je ono što nosimo u srcu i što smo u stanju dati drugima. ž

Marija Samardžija, Glas koncila, 24.10.2004,

19

PRILOG 2.1.4 PROMICANJE BRAJICE NA AMBALAŽI

Na redu je prehrambena industrija

Postoje vrijednosti za koje je potrebno vrijeme da bismo ih prepoznali. Jedna od takvih vrijednosti je i promicanje brajice na ambalaži hrvatskih proizvoda.Godina 2004. je za nama, a u pogledu projekta koji je u svojim pionirskim danima imao velike probleme s probijanjem na području farmaceutike, danas, zahvaljujući upornosti nekih ljudi i tvrtki, sa zadovoljstvom možemo konstatirati da idemo sigurno naprijed.Projekt «Brailleovo pismo na ambalaži» sada, slobodno možemo reći, vrlo uspješno ulazi u prehrambenu industriju.Uz to, istaknimo, Podravkin vegeta plastični posipač, Belupovu kozmetiku, higijenu te lijekove i već gotovo standardiziran plasman više od 50% lijekova iz Plivinog asortimana za Hrvatsku i tržište Europske unije, kao i za rusko, kinesko te baltičko područje.Osim toga VIP mobilna mreža je prigodom obilježavanja 10-godišnjice rada tiskala brošuru za svoje klijente u kojoj se paralelno s crnim tiskom nalazio i tekst na Brailleovom pismu.Nadalje, treba spomenuti da je od njemačkog proizvođača lijekova Grohentall, koji isporučuje svoje proizvode u našu zemlju, zatraženo odobrenje brajičnog označavanja na ukupno osam lijekova. Odobrenje je izvršeno u rujnu 2004. godine.

Koji su planovi projekta za 2005. godinu?

Vrlo važno slijedeće područje je prehrambena industrija, stoga su već inicirani dogovori s Krašom i Lurom. U tijeku je konkretizacija izrade, redizajna opreme i kalkulacija konačne cijene tri proizvoda koji bi trebali biti 2005. pripremljeni za tržište.Za mnoge od nas gotovo je nepoznata činjenica kakva se marketinška borba vodi oko plasiranja proizvoda na tržište u kojoj brajica može zauzeti važno mjesto ako ozbiljno ne zanemarimo započeti posao.

Što u perspektivi treba učiniti na tom planu?

Prije svega, Hrvatski Savez slijepih kao krovna organizacija slijepih u Hrvatskoj treba zadržati status inicijatora i nositelja projekta. Naša zemlja će se u nekoliko sljedećih godina pripremati za ulazak u Europsku uniju pa će uslijed toga sve više hrvatskih proizvoda morati sadržavati i brajični ispis, jer to su već sada standardi Unije.HSS je najkompetentnija ustanova kojoj se trebaju i mogu obratiti proizvođači tj. naručitelji, dizajneri koji osmišljavaju ambalažu i na kraju tiskare koje oblikuju cijelu priču u dobro prodavan proizvod. Zar to nije dovoljan razlog

20

da se ozbiljnije prihvatimo posla i pronađemo mi njih - one koji će na svoje proizvode otisnuti brajicu, a ne da oni traže nas lutajući do mnogobrojnih institucija koje se po svojoj specifičnosti brige za slijepe ipak ne bave ovim, već dobro uhodanim i ozbiljnim projektom.

Ljerka Dinjar

PRILOG 2.1.5 OVO JE SAMO ZNAK DA SE RUŠE PREDRASUDE O SLIJEPIMA

U prostorijama Udruge slijepih Zagreb, 22. prosinca ministar kulture mr. Božo Biškupić uručio je Vojinu Periću, ravnatelju Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi život” najviše državno odlikovanje za doprinos u kulturi - odličje Reda Danice s likom Marka Marulića, kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Stjepan Mesić. Uručujući odličje ministar je naglasio: “Ovo je priznaje Vojinu Periću za njegov dugogodišnji samoprijegorni rad u području kulture, posebno kulture slijepih. Vi ste gosp. Periću više od 20 godina djelovali u teatru kao glumac, kao redatelj i ravnatelj, kao sjajni organizator i posebno što ste internacionalizirali ovaj naš teatar organiziranjem međunarodnog kazališnog festivala slijepih u Zagrebu. Ustrajte i dalje na tome na dobrobit hrvatske kulture.”U svojoj zahvali Perić je rekao: “Iza mene stoji jedna institucija koja je zapravo zaslužna za sve ovo, odnosno to je dio te institucije. Ovo priznanje je priznanje Kazalištu slijepih. Hvala svima iz Ministarstva kulture, jer ste nas konačno počeli shvaćati kao dio hrvatske kulture, dakle nadvladali smo ona razmišljanja o tome kako pripadamo socijali, a vi, gosp. ministre, čini mi se, snosite najveće zasluge za to. Dajte da si stisnemo ruke, jer uz Vašu ćemo podršku ostati teatar.”

Ministarstvo je kazalištu osiguralo jedan kombi pa je ministar Periću uručio ključeve ovog vozila i pri tome još nadodao:

“Za nas su slijepi također glumci, a ne socijalni slučajevi, dakle djelatnici kulture, ljudi kreativci, i mi vas tako prihvaćamo i shvaćamo. Ovo kazalište ima svoje specifičnosti, ali ga tretiramo ravnopravno s ostalim kazalištima. Specifične potrebe ovog kazališta jako dobro razumijemo i mi ćemo ih u Ministarstvu kulture i ubuduće podržavati i poticat ćemo i domaće i međunarodno djelovanje ovog ansambla.”

Darko Matić

21

2.2 AKTIVNOSTI NA POBOLJŠANJU PROPISA I ZAKONA U KORIST SLIJEPIH

- Prema državnim institucijama su upućene mnoge inicijative radi poboljšanja zakona i propisa, a to se osobito odnosi na problematiku doplatka za tuđu pomoć i njegu.

- Delegaciju HSS-a, s predstavnicima drugih udruga slijepih, primila je potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor 15. listopada.

- Upućen je dopis predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu u kojemu je zatražen prijam delegacije slijepih, ali do prijma nije došlo.

- Tijekom godine premijeru je upućen ponovni dopis s istom zamolbom.- Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi upućen je proračun potrebnih sredstava za primjenu

Zakona o doplatku na sljepoću. Sličan proračun dostavljen je i temeljnim udrugama slijepih koje su uspostavile kontakt sa saborskim zastupnicima iz regije: (Zadar, Čakovec, Zagreb).

- Iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi HSS je pismeno obaviješten da je osnovana stručna radna skupina koja će poraditi na ujednačavanju doplatka za pomoć i njegu.

- Davane su inicijative i za poboljšanje zakonske regulative koja se odnosi na tiflopomagala.- U HZZO-u se razgovaralo o poboljšanju Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima u dijelu

koji se odnosi na slijepe osobe.- Radna grupa, u kojoj je sudjelovao i predstavnik Saveza, završila je rad na novom Pravilniku o

ortopedskim pomagalima, a za slijepe novina je prijedlog da populacija u sustavu obrazovanja ima mogućnost dobivanja elektroničke bilježnice.

- Od Ministarstva pravosuđa ponovo je zatražena promjena Zakona o javnom bilježništvu zbog diskriminacije slijepih osoba u nekim pravnim poslovima.

- Ministru gospodarstva, rada i poduzetništva upućena je molba da što prije donese podzakonske akte koji su predviđeni Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

- Upućen je dopis Klubu zastupnika stranke umirovljenika Hrvatske kao i ministrici obitelji, da se pri dogovoru i utvrđivanju načina povrata neisplaćenog dijela mirovina vodi računa o sukladnoj korekciji doplatka za pomoć i njegu koji mnoge slijepe osobe ostvaruju preko Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju.

- Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi predloženo je da se ukine točka 4 o uvjetima za sudjelovanje na natječaju za raspodjelu lutrijskih sredstava.

PRILOG 2.2.1 ZBOG NEZADOVOLJSTVA POLOŽAJEM SLIJEPIH 15. LISTOPADA BEZ MANIFESTACIJA

U skladu sa zaključkom Izvršnog odbora Hrvatskog saveza slijepih ove godine Savez nije organizirao nikakve manifestacije kojima bi se obilježio međunarodni Dan bijelog štapa. Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Ivi Sanaderu upućena je molba za prijam delegacije Hrvatskog saveza slijepih na

22

ovaj dan s prijedlogom da se tom prilikom razmotre najvažniji problemi slijepih Hrvatske tj. da se 15. listopada iskoristi za pridavanje veće pozornosti krucijalnim problemima slijepih, a ne za «svečarenje». Iz kabineta premijera u Savez je stigla obavijest da će se ovaj prijam održati kod potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor zbog prezauzetosti gosp. Sanadera. Očekivanja u HSS-u bila su da će sadržaj prijma ostati isti kao što je i zatraženo. Na žalost, prema predviđenom protokolu, prijam je ipak protekao u prigodnom obilježavanju Dana bijelog štapa, tako da nije bilo prilike za razgovor o traženim temama, između ostalog i zato što su prijmu nazočili i predstavnici udruga slijepih izvan HSS-a, a koje u svojim aktivnostima pokrivaju neka druga područja. Valja ipak spomenuti jedno značajno događanje: na ovom skupu potpisan je ugovor između Hrvatskog saveza slijepih i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti o sufinanciranju triju programa Saveza čija je financijska vrijednost 580.000,00 Kn. Najveći dio (500.000,00 kn) otpada na projekt pomoći obitelji slijepih osnovaca i srednjoškolaca koji u sebi sadrži tri područja: 1. tiskanje nekoliko naslova udžbenika na brajici, odnosno standardnom tisku, 2. otkup udžbenika koji postoje na tržištu za slijepe učenike i 3. socijalizacija slijepe djece koja se nalaze u sustavu integriranog obrazovanja. Ivica Robić

PRILOG 2.2.2 UKLJUČIMO ZAJEDNO SLIJEPE U ŽIVOT

Sa željom da što veći broj socijalnih radnika upoznamo s problemima i mogućnostima slijepih 6. travnja 2004. održali smo 3. po redu skup socijalnih radnika pod nazivom «Uključimo zajedno slijepe u život». Sudionici skupa: predstavnici Centra za socijalnu skrb Zagreb i njegovih područnih ureda, centara za socijalnu skrb s područja Zagrebačke županije, Centra za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek», Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Gradskog poglavarstva grada Zagreba te Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije.Na skupu su razmatrane sljedeće teme:

1. predstavljanje rada Udruge s naglaskom na socijalnu skrb2. prava iz socijalne skrbi s naglaskom na postupak vještačenja vrste i stupnja oštećenja3. potreba osamostaljivanja odraslih kasnije oslijepljelih osoba4. prezentacija pomagala za slijepe

Zaključci:

U dobroj namjeri zakonodavac je prepoznao potrebu doplatka za slijepe osobe, bez obzira na primanja, no previdio je specifičnosti sljepoće, odnosno potrebe slijepih osoba koje su neovisne i nepromjenjive o njihovoj osposobljenosti za samostalan život i rad.Prema tome, doplatak za pomoć i njegu treba pripadati slijepim osobama s dodatnim zdravstvenim

23

poteškoćama (tjelesno oštećenje, kronične zdravstvene bolesti).U budućim očekivanim izmjenama zakona predlažemo uvođenje prava na dodatak na sljepoću koji bi trebao proizlaziti jedino iz činjenice sljepoće, neovisno o dodatnim oštećenjima. Ako ista i postoje onda se individualno procjenjuje potreba za doplatkom za pomoć i njegu nekim drugim pravima. Dodatak ne smije biti u korelaciji s osposobljenošću niti uključivanjem u rehabilitacijske programe pa ni ostvarivanjem nekih drugih prava iz sustava socijalne skrbi i drugih sustava - zdravstvo, mirovinsko...

Obrazloženje specifičnosti sljepoće kod djece:

- Slijepa djeca su potpuno ovisna o tuđoj brizi i pomoći zbog specifičnog razvoja.- U većini slučajeva kasne u razvoju brige o sebi, odnosno samostalnog izvođenja aktivnosti

svakodnevnog života primjerenog kronološkoj dobi u odnosu na djecu bez oštećenja vida.

Obrazloženje specifičnosti sljepoće kod odraslih:

- Odrasla slijepa osoba unatoč završenom programu psihosocijalne rehabilitacije nije u mogućnosti prosječno funkcionirati u svakodnevnom životu kao videća osoba zbog:

- nemogućnosti samostalnog kretanja uz pomagalo (bijeli štap, pas vodič) u nepoznatom prostoru,- nemogućnosti praćenja tiska i sužene mogućnosti praćenja tiska na brajici,- upućenosti na pomoć drugih osoba u svakodnevnim životnim situacijama i potrebama, npr. kod

nabave namirnica, lijekova i sl., čitanja pošte, plaćanja računa, odlaska u banku, ispunjavanja raznih formulara, odlaska liječniku, kupovine odjeće, u ostvarivanju raznih prava (npr. slijepe osobe plaćaju više javnobilježničke pristojbe),

- odrasla kasnije oslijepljela osoba zapravo je u situaciji da ispočetka uči najosnovnije životne vještine - kretanje - unatoč zdravim ekstremitetima, opismenjavanje i ostalo

- starijim slijepim osobama ili slijepim osobama s višestrukim invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama nije potrebita samo pomoć, već i njega druge osobe.

Očekujemo da se ovaj prijedlog uzme u obzir kod donošenja izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, postupka koji je prema našim saznanjima u tijeku.Zaključke s radnog skupa izradili su predstavnici Udruge slijepih Zagreb, Centra za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek» i Centra za socijalnu skrb Zagreb.

24

2.3 OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE

- Upravni odbor Zaklade «Marko Brkić», prema raspisanom natječaju, odabrao je za akademsku, odnosno školsku 2004/2005. godinu 10 studenata, koji će dobivati stipendiju u iznosu od 700 kn, i 3 srednjoškolca čija će stipendija iznositi 400 kn. Na korištenje je dodijeljeno 5 prijenosnih računala.

- Započeta je provedba Programa pomoć obitelji slijepih osnovaca i srednjoškolaca koji financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

- Nastojanja da se pomogne zaposlenicima ZAPOS-a rezultirala su isplatom svih zaostalih plaća te podmirivanjem najvećeg dijela dugovanja prema dobavljačima. Sklopljen je i koristan ugovor s tvrtkom Regeneracija iz Zaboka koji će omogućiti zaposlenost značajnog kapaciteta ZAPOS-a.

- O problemu zapošljavanja slijepih istupalo se na različitim tematskim skupovima, odnosno u medijima.

- U RH tijekom godine zaposleno je 19 slijepih osoba, od toga 15 u Zagrebu.

PRILOG 2.3.1 PO ČETVRTI PUT DODIJELJENE STIPENDIJE ZAKLADE “MARKO BRKIĆ”

Prema raspisanom natječaju za dodjelu financijske potpore slijepim studentima i učenicima Upravni odbor Hrvatske zaklade za školovanje slijepih “Marko Brkić” je na sjednici 1. 12. 2004. donio odluke po kojima se dodjeljuju stipendije Zaklade i to:

Stipendije u iznosu od 700 Kn dodijeljene su studentima:

Zrinki Hakala,Albini Žnidar,Perici Mihaljević,Gordani Glibo,Tanji Puškarić,Danijeli Marušić,Jozi Mariću,Vanji Rajić,Vlasti Prenc,Otiliji Nemet;

Stipendije u iznosu od 400 Kn dobili su srednjoškolci:

Danijel Kralj,Mijo Čosić,Ivana Vinko.

Prijenosna računala na korištenje, u akademskoj godini 2004/2005. dodijeljena su studentima:

Denisu Rudiću,Zrinki Hakala,Danijeli Marušić,Otiliji Nemet,Jozi Mariću.

25

Molbama devetero kandidata nije udovoljeno jer ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o mjerilima i postupku za dodjelu potpore ili u odnosu na druge kandidate njihova molba nije ocijenjena kao prioritetna s obzirom na ograničavajući iznos raspoloživih sredstava.

Na natječaj je prispjelo 25 molbi, a Upravni je odbor svaku pojedinačno pozorno razmotrio.Prema tomu, zahvaljujući dobrotvoru Marku Brkiću, kao i svim donatorima koji su donirali Zakladu, i ove će se školske godine slijepim učenicima i studentima pružati toliko potrebna podrška u školovanju.

Karmen Nenadić

PRILOG 2.3.2 LANI ZAPOSLENO TEK SEDMERO SLIJEPIH

TKO TU KOGA NE VIDI?

Početak školske godine u Centru za slijepe Vinko Bek, opet dočekuju s dugogodišnjim problemom - nedostatkom informatičke opreme za srednjoškolce i nedovoljnim brojem radnika u tiskari u kojoj se tiskaju knjige na Brailleovu pismu.Kako je Vjesniku kazala voditeljica srednje škole u tom Centru, Selma Dobrijević Pili, u Centru se školuje 45 osnovnoškolaca, 50 do 60 srednjoškolaca te oko 15 odraslih, koji se zbog gubitka vida u kasnijoj dobi moraju prekvalificirati za jedno od zanimanja slijepih. To su telefonist, administrator i administrativni tajnik. Za posljednja dva zanimanja škola nema na čemu obrazovati učenike jer im nedostaje barem devet računala za slijepe (uključujući i potrebne programe). Problem je i nedostatak prostora te didaktička i druga oprema za učionice.Nastavni program se također stalno mijenja, pa troje zaposlenih u tiskari ne stigne odštampati udžbenike za više od 12 predmeta. Za izradu udžbenika samo za jedan predmet, potrebna su dva do tri mjeseca. Stoga bi u tiskari trebalo zaposliti barem još troje ljudi koji bi mogli raditi u drugoj smjeni. Međutim, prema riječima Vjesnikove sugovornice, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa već godinama ne daje zeleno svjetlo za to zapošljavanje.

Namjerava li Ministarstvo ove godine nešto poduzeti, nismo uspjeli doznati jer su svi odgovorni bili na sastancima. No zato smo od tajnika Hrvatskog saveza slijepih Ivice Robića, doznali da je problem u Centru samo početak svih problema koje imaju slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj.Savez se, naime, još od 1979. godine pokušava izboriti za to da se u zakonske akte uvrsti prioritet zapošljavanja slijepih. To, međutim, ne uspijeva pa je u prošloj godini od 170 slijepih, zaposleno samo njih sedmero. “Pretprošla hadezeovska vlast naš je prijedlog zakona držala osam godina u ladici.Prošla je vlast donijela kvalitetan Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali nije napravila podzakonski akt, odnosno pravilnik koji je trebao biti donesen do 31.

26

prosinca prošle godine. Tim se pravilnikom trebalo urediti praktično funkcioniranje zakona. Bojim se da su najave za promjenu tog zakona samo kupovanje vremena jer, realno, nema političke volje da se promijeni diskriminacijski odnos prema slijepima u Hrvatskoj”, kazao je, među ostalim, Robić.Dodao je kako bi se lista zanimanja mogla proširiti i na zanimanje fizioterapeut, međutim ni za to nema dovoljno volje niti suradnje različitih ministarstava, kako bi se slijepi mogli školovati i u medicinskim školama. Robić je na kraju poručio političarima: “Ako nisu sigurni kako bi se problem mogao riješiti, neka prepišu zakone koji vrijede u Europskoj uniji”.

Jasminka Filipas, Vjesnik večernje izdanje, 31.08.2004,

PRILOG 2.3.3 SKANDALOZAN ODNOS DRŽAVE PREMA DAROVITOJ SLIJEPOJ DJECI

RODITELJI STOTINJAK SLIJEPE DJECE U REDOVNIM ŠKOLAMA MORAJU SAMI PLAĆATI IZNIMNO SKUPE KNJIGE

JEDAN UDŽBENIK ZA SLIJEPE STOJI 3000 KUNA

Moj sin ima samo jedan udžbenik i to iz latinskog jezika. Dobili smo ga od Saveza slijepih. Udžbenik iz njemačkog kupila mu je Zaklada solidarnosti “Katruža”, ali on je neupotrebljiv jer je sav u kraticama. Za sve ostale predmete snalazimo se - prepričava nam muku obrazovanja slijepog djeteta Mladen Kralj, otac gimnazijalca Danijela. Snalaženje u Danijelovu slučaju znači da se pojedine knjige prepisuju ili skeniraju, ali u pravilu Danijel se oslanja na pomoć mame i tate.Čitamo mu iz udžbenika za zdravu djecu, diktiramo, a on pamti. Ima izuzetno pamćenje. Danijel na diktafon snima predavanje nastavnika u školi, ispitivanja drugih kolega, ponavljanja,... Tako može raditi povijest, zemljopis, biologiju, ali ne može strane jezike. Njihove riječi mora znati napisati i pročitati i to je malo komplicirano - objašnjava Mladen. Unatoč tomu jezici Danijelu odlično idu i bude li sve po planu jednog će ih dana studirati. Danijel je odličan učenik, bio je najbolji u razredu sada na prvom polugodištu prvog razreda, dvaput je bio najbolji na natjecanju iz hrvatskoga jezika, a na Goranovu proljeću lani je dobio drugu nagradu. Uskoro bi mu trebala izići zbirka pjesama.

Odlučili smo da ide u redovnu školu jer u onoj za slijepe mogao je izučiti samo za telefonista. Kako je izrazito talentirano i pametno dijete s nevjerojatnim pamćenjem, bilo bi šteta da život prosjedi na nekoj telefonskoj centrali - kaže Danijelov otac. No, za razliku od slabovidne i slijepe djece koja se obrazuju u posebnim ustanovama gdje im je osigurano sve što trebaju za učenje, Danijel ima velikih problema u nabavi posebnih udžbenika. Danijel, pak, nema pravo ni na kakvu novčanu pomoć za školovanje, jer, odabrao je školu koja za njega nije obvezatna pa roditelji moraju plaćati ceh njegove nadarenosti.Udžbenik iz njemačkog stoji više od 3000 kuna za prvi razred gimnazije. Skupo je i sve ostalo što mojem sinu treba za školu - pribor, prilagođeni kompjutorski programi,... - žali se M. Kralj, dodajući da

27

bi ga sve što je njegovu sinu potrebno za školu stajalo više od 50.000 kuna. Dok komplet udžbenika za zdravog gimnazijalca stoji nešto više od tisuću kuna, jedna knjiga za njegova sina je triput više. Danijelov otac smatra da bi država slijepim i slabovidnim učenicima koji pohađaju redovne škole morala osigurati odgovarajuće uvjete za školovanje. Na međimurskom području pomaže im Zaklada solidarnosti “Katruža”, a određenu pomoć dobiju i od Saveza slijepih. Ipak, bez sustavnog rješavanja problema, besplatnih prilagođenih udžbenika, odgovarajućih kompjutorskih programa i pribora, 111 slijepe djece u osnovnim i srednjim redovnim školama nema iste uvjete za rad i učenje kao njihovi zdravi vršnjaci.

MINISTARSTVO OBEĆAJE DVA MILIJUNA KUNA

Prema nama dostupnim podacima u Hrvatskoj je u redovite vrtićke programe uključeno 17 slijepih mališana, u osnovne škole 98, te u srednje 13. Na pitanje mogu li im se osigurati potrebni udžbenici, pribor, razna pomagala, prilagođeni kompjutorski programi i ostalo, u mjerodavnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kažu - u prijedlogu proračuna za 2004. godinu predvidjet će se novac za besplatne udžbenike za slabovidnu i slijepu djecu. Izračunali su također da bi za to trebali dodatno osigurati oko dva milijuna kuna. Hoće li, doznat ćemo uskoro.

Cijene udžbenika i opreme:

Udžbenik njemačkog jezika za 7. razred ......................................... 3150 kn Udžbenik zemljopisa za 7. razred .................................................... 1360 kn Udžbenik za 8. razred ...................................................................... 2930 kn Udžbenik iz biologije za 8. razred ................................................... 2450 kn Pribor za reljefno crtanje ................................................................... 720 kn Pribor za pisanje ................................................................................ 300 kn

Irena Kustura, Ivica Žišković

28

2.4 TIFLOINFORMATIKA

- S distributerom mobilnih telefona Nokia dogovoreno je da ova tvrtka slijepim osobama prilikom kupnje njihovih odgovarajućih mobilnih telefona daje popust od 15 do 17% te istovremeno na kupljene uređaje instalira program koji omogućava govorno čitanje SMS poruka. Ovaj program je razvijen u Hrvatskom savezu slijepih.

- Potpisan je ugovor s jednom njemačkom tvrtkom o distribuciji softvera za slijepe koji se instalira na mobilne telefone, za sada na engleskom i njemačkom jeziku.

- Potpisan je ugovor o suradnji s testnim centrom za Europsku računalnu diplomu ECDL – Eurepean computers driving licence - Elit Trade. Ovim ugovorom HSS postaje podružnica testnog centra u kojoj se mogu obavljati testiranja, odnosno polaganje ispita za ovaj međunarodni certifikat.

- U Njemačkoj kod dobavljača Hendy Tech educiran je djelatnik službe HSS-a za održavanje i manje popravke brajevih redaka ove tvrtke.

- Povjerenstvo za tifloinformatiku održalo je 2 sjednice.- U suradnji s agencijom EP 64 probno je proveden projekt Dnevne novine za slijepe putem telefona

i ovu je uslugu dnevno koristilo stotinjak slijepih osoba.

PRILOG 2.4.1 KNJIGE U DIGITALNOM OBLIKU

Slijepe i slabovidne osobe danas uz pomoć računala mogu pročitati gotovo sve što ih zanima, iz bilo kojeg područja literature dostupne u elektroničkom obliku.Nažalost, to se ne može reći za knjige pisane na hrvatskom jeziku.Za olakšavanje situacije, pobrinulo se nekoliko raznih udruga koje su u suradnji sa HSS-om i nekim fakultetima otvorile nekoliko digitalnih knjižnica tj. digitalnih zbirki koje se nalaze na različitim web lokacijama.

Uz pomoć web stranice pod nazivom www.blindbooks.hr moguće je pretražiti knjige po žanrovima, sadržajima, autorima itd. Međutim, knjige se ne mogu naći same, potrebno ih je isto tako dobiti od korisnika tj. čitatelja. Zbirku je potrebno svakodnevno proširivati dodatnim naslovima.

M. Perčinić

29

2.5 IZDAVAČKA DJELATNOST

- Glasila HSS-a redovito su izlazila i to:- «HSS-INFO» 12 brojeva u zvučnoj tehnici i e-mail verziji te «Riječ slijepih» na brajici i zvučno 6 brojeva.- Tiskan je Godišnjak HSS-a za 2003. godinu i snimljen u zvučnoj tehnici. - Izdano je drugo prošireno izdanje brošure o pravima i mogućnostima za slijepe u okviru programa

uključivanja novooslijepljelih osoba u svakodnevni život.- Nastavljen je rad na upotpunjavanju i osuvremenjivanju web-stranica Saveza: kompletiran je web-

katalog pomagala - engleski dio weba, popunjavan je web posvećen ERKS-u Premanturi, kao i web Zaklade “Marko Brkić”.

- Započete su aktivnosti na izdavanju knjige Moja druga početnica na crnom tisku, odnosno na izdavanju priručnika za nastavnike i roditelje slijepe djece. Ova izdanja su uklopljena u projekt «Uz pomoć mogu kao i drugi» koji financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

- S engleskog jezika prevedena je knjiga «Pomoć slijepom djetetu». Ovo je dio projekta «Pomoć slijepom mališanu». Donator sredstava: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

- Kroz Upravno vijeće HKS-a praćena je izdavačka djelatnost ove ustanove. - U organizaciji Radio kluba slijepih «Luj Braille» održana je vrlo zanimljiva promocija časopisa «Radioamater» povodom izlaženja 50. broja.

2.6 OPSKRBA SLIJEPIH TIFLOPOMAGALIMA

Pomagala osigurana preko HZZO-a u 2004. godini: POMAGALO KOMADA

Elektroničko pomagalo GLS komplet ..........1 Pisaći stroj Perkins ......................................16 Četverokanalni kasetofoni APH stolni ......110 Četverokanalni kasetofon Sony ...................1 Maxi corder četverokanalni kasetofon ........5 Reproduktor ..................................................1 Radio kasetofon “Sony” .............................13 Satovi govorni i brajevi ručni ..................197 Govorne budilice ........................................43 Govorna budilica s termometrom ...............8 Džepni satovi ..............................................3 Štapovi ......................................................227

30

Slijepi korisnici su opskrbljivani tiflopomagalima koja se ne osiguravaju putem HZZO-a, a to su: POMAGALO KOMADA

Elektroničke bilježnice ................................11 E.P. “NETE BOOK” .........................................3 Braillino .........................................................3 Laptop ...........................................................1 Računala ......................................................22 Računalo + monitor ..................................10 Čitači ekrana JAWS ....................................17 Govorne jedinice Wintalker voice ..............26 Govorne jedinice anReader ..........................2 Softver za slabovidne Magnus2 ...................5 Finereader 7.0 pro ........................................2 Brajevi pisaći strojevi Tatrapoint ..................2 Šila za pisanje .............................................73 Kasete ........................................................584 Brajev papir ........................................1195 kg Tablice za pisanje ......................................30 Osobne vage .................................................3 Kuhinjske vage ..............................................1 Govorni toplomjeri .....................................51 Domino .......................................................33 Igraće karte .................................................27 Čovječe ne ljuti se ........................................5 Folija za crtanje .....................................66 kg Folija termo .....................................12 paketa Metar metalni ..............................................4 Govorni tlakomjeri .......................................3 Atlasi za slijepe .............................................3 Baterije ........................................................61 Dimo trake ..................................................10 Diktafoni ........................................................9 Fascikli .........................................................35 Geometrijski pribor .......................................7 Šivaće igle ...................................................22 Ispravljači ......................................................5

POMAGALO KOMADA

Lopte .............................................................3 Govorni kalkulatori .......................................5 Mikrofoni .......................................................3 Memo privjesci .............................................7 Obilježivači za brajicu ...................................8 Povećala ........................................................5 Šablone za potpis .......................................10 Uvođači konca ..............................................9 Vrhovi za štap .............................................79 Globus ...........................................................1 Komplet za geometriju .................................1 Kompas .........................................................1 Monopoly ......................................................1 Mlin ...............................................................2 Radio sat .......................................................3 Slagalica ........................................................4 Slikovnica ......................................................3 Soliter ..........................................................14 Slušalice ........................................................5 Šahovski sat ..................................................2 Šah ................................................................1 Pribor za crtanje ............................................1

Suradnjom sa Zakladom za djecu Hrvatske trinaestero slijepe djece darovano je sljedećim pomagalima:

10 stolnih računala, 1 prijenosno računalo, 11 govornih jedinica Wintalker, 11 programa Jaws, brajični pisaći stroj, brajični globus, 10 pribora za pisanje i komplet knjiga za engleski jezik za 1. i 2. razred gimnazije.

31

- Tvrtka Mc Donald’s dodijelila je posredstvom HSS-a Centru za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek» brajični redak i druge uređaje za potrebe tiskare.

- Započeto je provođenje projekta Osnaživanje obitelji slijepog djeteta koji sufinancira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. U okviru projekta nabavit će se za slijepu djecu diljem RH različite prilagođene igračke. Sufinancijer ove aktivnosti je i Zagrebačka banka.

PRILOG 2.6.1 ZAKLADA “ZA DJECU HRVATSKE” I LINO ČERVAR PODIJELILI DAROVE SLIJEPOJ DJECI

ZAGREB - Izbornik zlatnih olimpijskih rukometaša Lino Červar uručio je u utorak u Hrvatskom savezu slijepih darove za slijepu djecu hrvatskih branitelja iz cijele Hrvatske. Novac je prikupljen akcijom Zaklade za djecu Hrvatske - uplatnicama umetnutima u tiskovine u prosincu 2003. pod krilaticom “I jednom kunom može se pomoći”.

“Zahvaljujemo svima koji su poklonili novac”, rekla je ravnateljica Zaklade Marija Boras. Darovi su vrijedni 200 tisuća kuna.- trinaestero djece dobilo je deset stolnih računala, jedno prijenosno računalo, 11 govornih jedinica Wintalker, 11 programa Jaws, Brailleov pisaći stroj, Brailleov globus, deset pribora za pisanje i komplet knjiga za engleski jezik za 1. i 2. razred gimnazije.

Vjesnik večernje izdanje, 15.09.2004,

2.7 OČNA PROTETIKA

- Stručnjaci iz Njemačke boravili su tri puta u HSS-u: u ožujku, lipnju i studenom; izradili su proteza po mjeri ukupno 571 komad (ožujak – 207, lipanj – 177 i studeni – 187 komada.)

- Pružene su usluge pri aplikaciji privremenih očnih proteza.- Isporučeno 63 gotovih proteza iz kolekcije.- Tiskan je edukacijski letak koji se distribuira po oftalmološkim ambulantama i klinikama diljem RH.

32

2.8 AKTIVNOSTI NAMIJENJENE MLADIMA

- Krajem kolovoza održano je ljetno druženje mladih djelomično financirano kroz projekt Socijalizacija slijepe mladeži sredstvima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, djelomično kroz projekt Psihosocijalna podrška slijepoj mladeži u radionicama koji je financiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te vlastitim sudjelovanjem temeljnih udruga iz kojih su dolazili sudionici druženja. - Povjerenstvo za mlade održalo je dva sastanka.

PRILOG 2.8.1 TRADICIONALNO LJETNO DRUŽENJE MLADIH U PREMANTURI

Ove godine je održano drugo po redu ljetno druženje slijepe mladeži Hrvatske u ERKS-u Premanturi. Program se odvijao u novoizgrađenoj klimatiziranoj dvorani, a započelo se radionicama socijalizacijskih vještina kojih su se mnogi uplašili. Zato je prezentacija anReadera, softvera za sintezu govora namijenjenog slijepima, predstavljenog od strane proizvođača - gostiju iz Novog Sada, bila izuzetno dobro posjećena. Nakon prezentacije uslijedilo je informativno izlaganje Marija Perčinića o računalnim govornim tehnologijama, kao i SMS čitačima, i svi su zainteresirani mogli na licu mjesta isprobati ove novine.Dani susreta bili su ispunjeni i rekreativnim sadržajima: kupanjem, vožnjom na pedalinama, druženjem na plaži i u kampu. Za sve zainteresirane 23. kolovoza organiziran je posjet Puli i Areni.Nakon razgledanja Arene, mladi su se razišli po gradu i posjetili trgovine i štandove, a neki su se osvježili u mnogobrojnim pulskim kafićima.

33

U četvrtak 27. kolovoza mlade su posjetili predstavnici Udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet te u zanimljivom izlaganju predstavili sve prednosti i mane pasa vodiča, uz usporedbu kretanja sa psom vodičem i s dugim štapom.

Karmen Nenadić

PRILOG 2.8.2 TEŠKOĆE SLIJEPIH STUDENATA

DO DIPLOME ZAHVALJUJUĆI RODITELJIMA, BRAĆI, VOLONTERIMA

Najveći problem slijepih studenata jest stručna literatura. Autori rijetko dopuštaju skeniranja ili snimanja na kasete. Prepisivanje na Brailleovo pismo skupo je i dugotrajno pa se ograničava na knjige koje koristi više ljudi.Jeste li ikad razmišljali o tome kako je teško studirati i biti slijep? Unatoč tomu, neki imaju hrabrosti odlučiti se na takav pothvat. Primjer daju brojni slijepi studenti koji svakodnevno žive svoje probleme, studirajući najviše na Filozofskom i Pravnom fakultetu te na Glazbenoj akademiji.Gordana Glibo, članica Udruge slijepih i slabovidnih studenata Šišmiš, studentica novinarstva i uz to majka dvoje djece, ističe kao glavni problem nabavu stručne literature za slijepe. Tvrdi da je velika prepreka u tome Zakon o autorskom pravu. Slijepi studenti osuđeni su, naime, na ručno prepisivanje knjiga ili snimanje literature na kasete. Skeniranje knjiga ili digitalni zapis, međutim, zabranjeni su, jer se time krše autorska prava, kaže Gordana.Predsjednica Udruge Šišmiš, Nikolina Udiljak, pokušala je, na inicijativu Udruge studenata s invaliditetom, riješiti stvar, tražeći suglasnost autora ili izdavača, no oni rijetko pristaju na to. Što je s knjigama na Brailleovu pismu? Tehnologija proizvodnje takve literature izrazito je skupa, a ni papir nije

34

puno jeftiniji. Knjige su velikog formata i teško ih je svaki dan nositi na predavanja, kaže Gordana.Unatoč svim problemima, slijepih studenata sve je više. Da ima nade pokazuje i primjer Branimira Šutala, slijepog apsolventa povijesti i filozofije. “Završetak studija uvelike mogu zahvaliti dobroj volji i pomoći roditelja i sestre koji su sate i sate proveli čitajući knjige i skripta, snimajući ih pri tom na kasete”.Knjižnica za slijepe samo djelomično uspijeva riješiti probleme studenata jer se prilagodba literature slijepima, kao skup proces, financijski ne isplati za relativno mali broj slijepih studenata. Problem je i u čestoj promjeni literature, kaže ravnateljica Knjižnice za slijepe Sanja Frajtag. Knjižnica uglavnom nudi beletristiku i popularnu literaturu koja se i najviše posuđuje.U Savezu slijepih rade se digitalne zbirke udžbenika i knjiga, no to su pretežno hrvatski klasici poput Kumičića ili Šenoe, usmene narodne priče i slično.Nešto stručne literature može se pronaći na Internetu, ali te se knjige ne tiskaju, nego se mogu čitati uz pomoć računala prilagođenih slijepima i to samo u prostorijama Saveza.Najveći problem ipak je novac. Vladina donacija Savezu slijepih od 500.000 kuna namijenjena je prilagodbi literature potrebama slijepih osoba, ali ta se prilagodba tiče samo potreba srednjoškolaca, a ne i studenata.Što preostaje slijepim studentima? Dobra volja volontera koji im čitaju, kaže Svjetlana Marijon, voditeljica Ureda za studente s invaliditetom.

Goranka Đukić, Vjesnik, 27.11.2004,

35

2.9. RAD SLIJEPIH ŽENA

- Drugi sastanak Mreže slijepih žena održan je 28. i 29. veljače u Topuskom. - Početkom srpnja u ERKS-u Premanturi održano je desetodnevno tradicionalno ljetno druženje

slijepih žena RH.- Povjerenstvo za žene održalo je 2 sastanka.

PRILOG 2.9.1 DRUGI SASTANAK MREŽE SLIJEPIH ŽENA HRVATSKE

Mreža slijepih žena na 2. sastanak okupila se 28. i 29. veljače u Topuskom.

Budući da je veći broj žena izrazio želju da se uz sastanak upriliči i jedno korisno predavanje, pozvali smo psihologinju Jelenu Pensa-Galin s Odjela za resocijalizaciju odraslih slijepih pri Centru “Vinko Bek” i dogovorili predavanje i radionicu na temu “Depresije i strahovi”. Članice Mreže bile su izuzetno zadovoljne izlaganjem. U nastavku sastanka žene su se upoznale s predloženim programom rada Povjerenstva za žene za 2004. godinu.

Opširnija rasprava vodila se o predstojećem ljetnom druženju žena u Premanturi. Izvršnom odboru HSS-a predloženo je:- da se sva grupna ljetovanja u Premanturi kao što su: šahovsko prvenstvo, druženje mladih ili žena, organiziraju u 6. ili 9. mjesecu, kako bi 7. i 8. mjesec ostali na raspolaganju obiteljima odnosno ostalim gostima;- da se za druženje slijepih žena odredi voditeljica iz redova članica Saveza, a za ovu godinu izabrana je gđa Ljiljana Tić iz Rijeke.Budući da je jedan od zaključaka Povjerenstva za žene, da se svim udrugama uputi anketa kako bi se saznalo za koje aktivnosti su žene zainteresirane, uobličen je tekst ankete.

Zatraženo je da se nabavci korisnih pomagala posveti veća pažnja nego do sada te da se nabavljaju kvalitetna pomagala. Kako je pikado sve zastupljeniji u našim udrugama, zaključeno je da se početkom listopada u Karlovcu organizira pikado turnir za žene.Pojedine članice Mreže izrazile su želju da se pokuša organizirati zimovanje, pa je zaključeno da HSS

36

kontaktira sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom kako bi se vidjelo mogu li i članovi iz Hrvatske zimovati u njihovim odmaralištima.

I zaključak za kraj: da se na sljedećem sastanku, između ostalog, raspravlja o tome kako u pojedinoj udruzi voditeljica može pokrenuti grupu za pojedinu aktivnost.

Minka Sitar

PRILOG 2.9.2 LJETNO DRUŽENJE ŽENA U PREMANTURI KAO AKTIVAN ODMOR

Ovogodišnje druženje žena razlikovalo se od dosadašnjih, jer je bilo organizirano i isplanirano tako, da gotovo i nije bilo trenutaka koji nisu bili ispunjeni nekim sadržajem. Nisu to bili samo sunčanje i kupanje, već aktivan odmor u kome nije bilo ni trenutka predaha. Događaji su se smjenjivali, a iznenađenja su se redala kao na tekućoj vrpci.Odmah po dolasku, svaka je žena dobila program aktivnosti, u kojemu se dalo iščitati sve, što će se i kada događati. Iznenađenje je uvećano spoznajom da je program otisnut i na brajici.U nedjelju 4. srpnja smjestile smo se u sobe, lagano odmorile, a navečer su uslijedili pozdravni govor voditeljice gđe Ljiljane Tić i recitacija dobrodošlice njene kćeri Ive.

A onda je krenulo: korektivna gimnastika u ranu zoru, svakog jutra u trajanju od pola sata, da bi zadnjih dana to potrajalo i dobrih četrdeset i pet minuta.Nakon jutarnjeg razgibavanja doručak nam je došao kao naručen.U popodnevnim satima odvijala se, punih četiri dana, radionica ikebane, pod vodstvom gđe Darinke. Tu smo naučile kako složiti košarice od suhog cvijeća, kako izraditi mašne, kako formirati lepeze. Radovi koje smo tih dana, ispočetka bojažljivo, a kasnije sve sigurnije i sigurnije izrađivale, ostali su krasiti odmaralište i nakon našeg odlaska.

A što reći za glazbene večeri? Znamo da su ove godine u pulskoj areni nastupali i Pavarotti i Ramazzoti, ali glavna muzička zbivanja u Istri ovog ljeta bila su događanja na našoj terasi u Premanturi.Za ugrijavanje, u ponedjeljak nastup pjesnikinje Slavice Lončarić, violinistice Antonije Škoro i prof.

37

Svete na gitari. Uz njihove milozvučne melodije i pjesničku riječ, večer je prošla kao u sekundi. Četvrtak je bio rezerviran za Duo Magnolija i gosta iznenađenja Alena Vitasovića. On nas je podsjetio na neke svoje stare hitove, ali otpjevao je i pjesme koje još do sada nije izvodio, pa smo tako bili u prilici čuti premijerno izvođenje pjesme “Zima”. Ljudi u Premanturi čudili su se što se događa, dolazili su i nisu vjerovali svojim očima i ušima, da je Alen u našem dvorištu. Prije njihovog nastupa, te nam je večeri turistički vodič gosp. Edi Gri otkrio mnoge tajne o Istri, o njenoj prošlosti i sadašnjosti, o pulskoj areni, o naseljavanju i nastanku Premanture, o tome kako su Rimljanke postajale plavuše i još mnogo drugih zanimljivosti.

Sljedećeg dana, u petak, uslijedila je nova fešta, možda još i bolja od one prethodnog dana. Samo zbog nas iz Rijeke su potegli na put Trio Rio i Jozefina, te mladi band Mirakul. Pridružio im se i pulski pjevač Vilim Škuflić. Od početka koncerta uspostavio se nevjerojatan odnos između izvođača i publike, što su i izvođači više puta naglasili, a i svojom nadahnutom svirkom pokazali. Bilo je tu svega: polki, valcera, domaćega kanta, a vrhunac je uslijedio u 23.00 sata, izvođenjem pjesme “Milo moje”, koju je skladno otpjevao zbor od osam izvođača na pozornici i nas šezdesetak na terasi.Sljedeće tri večeri, u glazbenom smislu, bile su rezervirane za Damira Ugrina, člana Udruge slijepih Pula, koji nas je svojim klavijaturama i svojom gromkom pjesmom vodio lijepom našom, od Slavonije ravne do Zagorja, preko Like do Primorja i Dalmacije. Za kraj glazbenih događanja, ostali su nam gosti iz Raklja, folklorna skupina “Mate Balota”, koja je brojala dvadeset i jednog člana odnosno članice. U njihovom smo nastupu mogli osjetiti svu ljepotu istarskog baluna i drugih plesova, te se upoznati s njihovim načinom grupnog pjevanja.

Osim glazbenih večeri, izdvajamo i predavanja na temu “Preventivom protiv bolesti”. Uz pomoć predavača iz Rijeke, gđe Jadranke Pavletić, mogli smo se upoznati s proizvodima na bazi aloe vere, te čuti kako se preventivom boriti protiv bolesti i tegoba današnjice.

38

Ovogodišnje druženje upotpunio je i jedan cjelodnevni izlet na koji smo krenule autobusom “Brioni-Pula”, ustupljenim besplatno.

Prva stanica izleta bio je posjet Akvariju u Puli, a njegova je specifičnost što u svom središnjem dijelu ima postavljen otvoreni bazen u obliku barke.U bazenu drže mnoge stanovnike našega mora i podmorja. Bilo je tu rakova, školjaka, spužvi, morskih zvijezda, većih i manjih vrsta riba, čak i jedan mali morski pas. Sve su to naše članice mogle opipati rukom i na taj način doživjeti i osjetiti morski svijet. Ovaj nesvakidašnji doživljaj omogućila nam je vlasnica Akvarija gđa Milena Mičić na čemu smo joj bile zahvalne.Nakon akvarija krenule smo u Vodnjan, gdje nas je dočekao direktor Turističke zajednice gosp. Enio Forlan. Vodnjan je poznat po dvjema stvarima. Prva je njegov crkveni zvonik, najviši u Istri, šezdeset metara. Druga znamenitost, crkva Sv. Blaža. Njena unutrašnjost i uređenje plijene pažnju svojom veličinom i bogatstvom. Uz pomoć župnika Jelinića imale smo priliku čuti povijest crkve, te vidjeti i osjetiti najveću njenu znamenitost - relikvije i mumije s prijelaza iz XVII u XVIII stoljeće. Izlet je nastavljen u konobi šjore Milke u Klarićima. Tu smo mogle uživati u istarskim specijalitetima: maneštri s bobićima, fužima s gulašem i domaćim fritulama. Sve to dobra nam je šjora Milka spravila besplatno.

Nakon toga put nas je vodio u Juršiće, gdje nas je kavom i pićem počastio predsjednik Udruge slijepih Županije istarske gosp. Zlatko Kuftić, a potom odveo na izletište Cukrići. Veselo ljetno druženje omogućili su mnogi sponzori kojima zahvaljujemo. Posebno izdvajam slastičarnicu “Venezia” iz Premanture, koja nam je omogućila da zadnju večer uživamo u velikoj voćnoj torti spravljenoj za šezdeset osoba.

Ljiljana Tić

2.10 NEPOSREDNA POMOĆ ČLANICAMA I ČLANSTVU I SURADNJA

- S računa HSS-a isplaćena je financijska potpora udrugama za sudjelovanje u izvršavanju programa opskrbe tiflopomagalima članstva.

- Socijalno najugroženijim slijepim osobama iz svake temeljne udruge dodijeljena je jednokratna financijska pomoć u iznosu od po 1000,00 kn.

- Nastavljeno je provođenje programa uključivanja novooslijepljelih osoba u svakodnevni život. - Prema pojedinačnim molbama i u posebno ocijenjenim slučajevima, temeljem odluke Izvršnog

odbora, pružane su izvanredne jednokratne financijske pomoći.- Temeljne udruge slijepih obavještavane su o raspisanim natječajima za sufinanciranje projekata od

raznih donatora.- U ERKS-u Premanturi održano je savjetovanje o pisanju projekata koje je od sudionika (udruga

39

slijepih) ocijenjeno korisnim.- Tijekom godine Predsjednik Saveza, članovi Izvršnog odbora te pojedini djelatnici iz stručne

službe posjećivali su lokalne udruge slijepih u svrhu razmjene iskustava i ideja, odnosno pružanja konkretno definirane pomoći. Posjećene su udruge iz Čakovca, Kutine, Karlovca, Požege, Pule, Slavonskog Broda, Rijeke, Varaždina, Vinkovaca, Bjelovara, Šibenika, Krapine, Splita, Zagreba i dr.

- Poseban angažman predstavnici Saveza su imali u razrješavanju loše situacije među slijepima Karlovačke županije. Na ovom području došlo je do raskola među članstvom te osnivanja nove udruge slijepih.

PRILOG 2.10.1 RADIONICA U PREMANTURI ZA AKTIVISTE TEMELJNIH UDRUGA

U Premanturi je 28 i 29. rujna održana radionica o pisanju projektnih prijedloga za aktiviste iz temeljnih udruga HSS-a.U rad radionice uključili su se aktivisti iz 16 udruga. Radionicu je vodio Edi Žitnik iz Udruge “Mi” iz Splita. Tema je obrađena jako dobro tako da su svi sudionici aktivno sudjelovali u radu, a i aktivisti s dugogodišnjim iskustvom u pisanju projektnih prijedloga su čuli neke zanimljive informacije.Samo pisanje projektnog prijedloga je obrađeno na način da se koristio obrazac kakav daju donatori.

Sudionici radionice su bili podijeljeni u četiri grupe te su u grupama izrađivali projekte postupno korak po korak uz stručno vodstvo. Eventualne nedoumice su se rješavale zajednički uz stručnu pomoć voditelja. Gospodin Žitnik nas je obavijestio i o CARDS programu iz kojeg će se financirati i projekti s područja socijalne skrbi, a upravo je to područje koje bi posebno moglo biti zanimljivo našim udrugama i Savezu.

Vjerujemo da će nakon ove radionice sve više naših udruga prijavljivati svoje projekte, te da će sve više donatora prepoznavati specifične potrebe slijepih u Hrvatskoj i odvojiti više novca za njihovo financiranje.

Karmen Nenadić

40

2.11 MEĐUNARODNA SURADNJA

- HSS je zadržao aktivno članstvo u EBU i WBU.- Tajnik Saveza Ivica Robić izabran je za člana EBU-ove komisije za socijalna pitanja, podgrupa za

zapošljavanje te prisustvovao prvom sastanku komisije.- Predstavnik Saveza boravio je u Ermelu u Nizozemskoj na konferenciji osoba koje se bave organizacijom

zapošljavanja slijepih i slabovidnih. Tema skupa: trening centar za zapošljavanje slijepih.- Na otvaranje dograđenog dijela ERKS-a Premanture pozvani su predstavnici saveza slijepih iz

Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Češke i Mostara.- U ERKS-u Premanturi je kao gost boravio gospodin Vaclav Polašek generalni tajnik EBU-a. - U posjetu Hrvatskom savezu slijepih bio je Fadil Mučić, čelnik Saveza slijepih Srbije i Crne Gore.- Na Konferenciji o računalnoj tehnologiji za slijepe u Parizu sudjelovao je Danko Butorac, djelatnik

Saveza s referatom.- Grupa mladih iz Hrvatske, u organizaciji Saveza, sudjelovala je na ICC-u (Međunarodni kompjutorski

kamp) u Budimpešti.- U Zagrebu je organizirana konferencija za tisak na molbu dviju tandem-bicikl posada iz Njemačke

na proputovanju kroz Hrvatsku za Grčku; Nijemci su donirali HSS-u više različitih pomagala.- U Somboru je predsjednik Povjerenstva za informatiku sudjelovao na skupu vezanom uz softver za

slijepe anReader i dogovorio suradnju Saveza i stručnog tima iz Novog Sada.- Delegacija HSS-a boravila je u prijateljskom posjetu Udruzi slijepih Herceg–Bosne u Mostaru na

njihov poziv.- Predsjednik Saveza Miroslav Bebek i Jasenka Janeš Pasarić predstavljali su HSS na Skupštini

WBU-a održanoj 03.-10. prosinca u Cape Townu – Južnoafrička Republika.

PRILOG 2.11.1 6. GENERALNA SKUPŠTINA SVJETSKOG SAVEZA SLIJEPIH (WBU) U ZNAKU BROJNIH REZOLUCIJA

U vremenu od 5-10. prosinca 2004. održana je u Cape Townu, (Južnoafrička Republika) 6. generalna skupština WBU-a. HSS je na Skupštini predstavljao njegov predsjednik Miroslav Bebek, a njegova asistentica bila je pravnica Jasenka Janeš-Pasarić.Nakon petodnevnog zasjedanja usvojene su brojne rezolucije i izabrano novo rukovodstvo za mandatno razdoblje koje slijedi.

REZOLUCIJE:

OBRAZOVANJE SLIJEPE I SLABOVIDNE DJECEPotvrđeno je načelo slobodnog izbora pri odluci o najprikladnijem obrazovnom okruženju za slijepu

41

i slabovidnu djecu. Pozvana je svjetska zajednica da prepozna zajedničku izjavu WBU-a i ICEVI-ja koja odražava potrebe 180 milijuna slijepih i slabovidnih osoba i koja ima za cilj osigurati da slijepi i slabovidni ne budu lišeni prava na obrazovanje i na slobodu izbora obrazovanja.

BAZA PODATAKA SUDSKIH SLUČAJEVAU sudskim procedurama slijepi i slabovidni moraju biti u mogućnosti pozivati se na svoja ljudska prava. Skupština poziva WBU-ov Izvršni odbor da čuva bazu podataka o slučajevima u kojima su se slijepi i slabovidni uspješno pozivali na svoja prava i koristili ih kao instrument pobjede. Informacije bi trebale biti dostupne u formatu tako da ih može pronaći bilo koja slijepa i slabovidna osoba.

SMJERNICE O SKUPŠTINI WBU postaje sve veća i kompleksnija organizacija pa treba razmotriti mogućost povećanja broja jezika na kojima su pisani dokumenti i ostale informacije.

PRISTUP INFORMACIJAMA O KREDITNIM KARTICAMA Slijepe i slabovidne osobe trebale bi biti u mogućnosti koristiti kreditne kartice bez rizika od narušavanja njihove privatnosti i sigurnosti. S tim u vezi trebaju biti pronađena rješenja za upotrebu i za povećanje dostupnosti kartica slijepim i slabovidnim osobama.WBU-ov Izvršni odbor bi trebao osnovati što prije radnu skupinu za suradnju s fondom za pristupačan dizajn slijepim osobama Japana i ostalim tijelima koja istražuju slična rješenja.

AMANDMAN NA STATUT VEZAN ZA DISKRIMINACIJUGeneralna skupština poziva Izvršni odbor WBU da do iduće Skupštine donese amandman na Statut kojim će se invaliditet, seksualna orijentacija i slično zabraniti kao osnova za diskriminaciju.

ULOGA PROMOTORA SPORTSKE I FIZIČKE REKREACIJEOsobe sa oštećenjem vida često osjećaju nemogućnost slobode kretanja i pristupa rekreacijskim sadržajima. Za većinu takvih osoba njihove škole i organizacije jedini su izvor inspiracije i informacije. One su najvažnije za odabir gdje slijepe uključiti i potaknuti da se uključe u sportske i fizičke aktivnosti.IBSA stoga treba prepoznati svoju ulogu kao najvažniji zagovornik sportskih aktivnosti slijepih, a njeni napori moraju biti usmjereni ka stvaranju i razvijanju prilika za bavljenje sportom slijepe djece i mladeži.

OSNIVANJE GLOBALNE KNJIŽNICE ZA SLIJEPEGeneralna skupština pozdravlja napredak koji je ostvaren na osnivanju globalne knjižnice za slijepe a zasniva se na suradnji knjižnica za slijepe i Microsofta.

42

UTJECAJ ORUŽANIH SUKOBA NA OSOBE S OŠTEĆENJEM VIDAGeneralna skupština poziva međunarodnu zajednicu i nacionalne entitete da rekonstruiraju i ponovno uspostave usluge i tehnologije koje su uništene ratnim razaranjima. Od Izvršnog odbora zahtijeva se da sa sadržajem ove rezolucije upozna UN i povezane agencije.

KONVENCIJA UN-a I PRAVA SLIJEPIH I SLABOVIDNIH OSOBARezolucija preporuča uključivanje određenih specifičnih prava slijepih i slabovidnih i njihovu jednakost u participaciji razrade konvencije.

Za predsjednika WBU-a izabran je gosp. William Rowland.Prvi potpredsjednik je gđa. Marianne Diamond, a drugi, također žena, gđa. Maria Peniza.Rizničar je gđa. Susan Pungen, a generalni tajnik gosp. Enrique Perez Niof.Jasenka Janeš-Pasarić

PRILOG 2.11.2 HRVATSKI ESPERANTISTI NA 70. MEĐUNARODNOM KONGRESU SLIJEPIH ESPERANTISTA

Na 70. međunarodnom kongresu slijepih esperantista (IKBE) održanom od 7. do 14. kolovoza 2004. u Beogradu (SiCG) sudjelovalo je 9 članova Udruženja slijepih esperantista Hrvatske (USEH). Prema već ustaljenim standardima Kongres se sastojao od nekoliko događanja i manifestacija s osnovnim ciljem: jednom godišnje, uz kvalitetan program, okupiti što veći broj slijepih esperantista radi njegovanja i obogaćivanja jezika i međusobnog informiranja o stanju esperantskog pokreta među slijepima. Već je uobičajeno da se na kongresima razmotri i poneka tema iz života i rada slijepih, tako da ovi skupovi imaju i šire značenje izvan svijeta esperanta. Na beogradskom kongresu raspravljene su za slijepe najvažnije životne teme:

a) profesionalno obrazovanje i zapošljavanje osoba oštećena vida s naglaskom na obrazovanje i zapošljavanje slijepih glazbenika i fizioterapeuta i masera i b) samostalno kretanje osoba oštećena vida. U okviru druge teme referat: «S bijelim štapom i u novi milenij» podnio je Antun Kovač (USEH).

43

Drugi važan sadržaj kongresa bila je Skupština Međunarodnog saveza slijepih esperantista (LIBE) za 2004., asocijacije koja na svjetskoj razini okuplja udruženja i esperantiste pojedince. Izvještaj o jednogodišnjem radu kao i financijski izvještaj nedvojbeno su potvrdili da je LIBE stabilna organizacija, mada izvještaji iz većine zemaljskih udruga upućuju na zaključak da esperantski pokret među slijepima stagnira zbog sve manjeg broja novih mladih članova. Odlučeno je da se 71. kongres održi u Vilniusu (Litva), a talijanski esperantisti već uvelike rade na pripremi 72. kongresa koji bi se držao u okviru Sveopćeg esperantskog kongresa 2006. u Firenci.

Sudionike Kongresa u beogradskoj Gradskoj skupštini, u ime gradonačelnice Radmile Hrustanović, primila je Zorica Pavlović, tajnica za socijalnu zaštitu.

A. K.

2.12 RAD ERKS-A PREMANTURE

- U 2004. godini uz odmor i rekreaciju članstva u ERKS-u Premanturi održani su mnogi skupovi i susreti različitog sadržaja: radionica Dramskog studija “Novi život”, dva državna šahovska prvenstva za slijepe (pojedinačno i ekipno), pojedinačno državno prvenstvo u pikadu, tradicionalni skupovi slijepih žena i mladeži, savjetovanje za izradu projekata.

- U organiziranom posjetu kampu bili su članovi Udruge slijepih Varaždinske županije. - Svoj skup jedan vikend imali su rehabilatanti odjela za kasnije oslijepljele osobe Centra «Vinko Bek».- U ERKS-u Premanturi u sezoni boravilo je 612 osoba, a ostvareno je 3524 noćenja. - Poboljšana je kvaliteta rada osoblja ekipiranjem stručnijim i odgovornijim djelatnicima predvođenima

novim upraviteljem.- Ostvaren je viši nivo usluga korisnicima.- U skladu s Ugovorom o zakupu odmarališta u Stomorskoj za članove HSS-a je odmor i u 2004.

osiguravan pod povoljnijim uvjetima.

PRILOG 2.12.1 EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKI KAMP SLIJEPIH “PREMANTURA”

DA BI DOŠLI DO PLAŽE, SLIJEPI PROLAZE ZAHTJEVAN ŠUMSKI “SLALOM”

Nemamo ništa protiv slijepih osoba koje su nam u susjedstvu. lako su im prošle godine kada su nešto slavili “osjetljiviji” susjedi na buku pozvali i policiju, oni su dosta tihi ljudi i tu uglavnom borave u ljetnim mjesecima... Tako je “Vjesniku” nekolicina susretljivih mještana istarskog gradića Premanture, u kojem Hrvatski savez slijepih već četiri godine posjeduje Edukacijsko-rehabilitacijski

44

kamp, objasnila kako su njihovi, s obzirom na hendikep nešto “drukčiji” susjedi - dragi ljudi. Izrazili su i zabrinutost što je ulica kojom se slijepi spuštaju do stotinjak metara udaljene i arhitektonski prilagođene plaže, prometna i bez pločnika za pješake. U to smo se i sami uvjerili za posjeta kampu slijepih “Premantura” koji je ovih dana povodom 58. obljetnice HSS-a svečano otvorila Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U zdanju koje s okućnicom ima oko 1500 četvornih metara, u kojem se donedavno ljepota prirode miješala s bukom miješalica za beton, za slijepe su članove uređene i prilagođene 23 sobe. Kako smo doznali, u prizemlju prostrane jednokatnice uredit će se još tri sobe s prilaznim rampama za one u invalidskim kolicima. Prema riječima Ivice Robića, tajnika Saveza slijepih, odmaralište je u potpunosti prilagođeno invalidima, prvenstveno slijepima, a ulazi gotovo da i nemaju stuba. Dolazeći na ručak, Darko Matić, urednik časopisa za slijepe “Vidici”, kojega smo zatekli u kampu, rekao nam je kako se po reljefno gumom označenom podu, stazi vodilji, lako kreće. To više jer mu, kaže, taj orijentir pored njegova najboljeg prijatelja psa vodiča Loyda, uvijek “kazuje” u kojem se dijelu zgrade nalazi - restoranu, kafiću ili se pak zaputio u dvorište.

INVESTICIJA VRIJEDNA 4,5 MILIJUNA KUNA

Na zidovima su postavljene i plave trake kako bi slijepima koji se nerijetko kreću pomoću tog pokazatelja pravca bilo lakše. Ispred stuba koje vode do soba na katu nalaze se polja upozorenja, a sve sobe, restoran, toaleti, dvorana za predavanja na plavo-žutim kontrastnim podlogama imaju brajične oznake.

Reljefnim ispisanim latiničnim pismom služe se slabovidni članovi. Ta zahtjevna građevinska investicija, rekao nam je tajnik Ivica Robić, koštala je oko 4,5 milijuna kuna od kojih su 2,9 milijuna dobili iz lutrijskih sredstava. Kako bi slijepi Hrvatske u potpunosti mogli uživati na zajedničkim susretima u odmaralištu, dodao je, pored uvođenja centralnog

45

grijanja još treba urediti terasu, parkiralište i dvorište. Taj je dio kampa, pohvalili su nam se, obogaćen s preko dvadeset voćaka - oraha, trešnji, marelica... koje im kada sunce zapeče prave hladovinu.

Iako ih, našalili su se, dvorišna estetika u kojem su još poneki ostaci štafli, šljunka i vreća s cementom ne dira previše sve dok ne zapnu za njih, doživljaj će im kažu biti potpun kada se uredi i okoliš. U jednom dijelu dvorišta za najmlađe će se naraštaje postaviti ljuljačke, tobogani i pješčanik. U kampu će se, doznali smo, održavati i različiti programi od šahovskih susreta, druženja slijepih žena do organiziranja tečajeva svakodnevnih vještina - kuhanja, pranja... Kako nam je rekao Ivica Robić, uskoro planiraju održati i seminar “Protiv ovisnosti o alkoholu, nikotinu i drogama”, koji, nažalost, ne zaobilaze ni slijepu mladež.

Sredinom srpnja u Premanturu dolazi prva grupa slijepih koji će u blagodatima mora uživati na njima prilagođenoj plaži izgrađenoj prije dvije godine podno borikove šume. Kako bi kroz šumu u kojoj postoje drvene linije vodilje pričvršćene za tlo, koje hodajući dodiruju štapom, stigli do mora, slijepima valja proći strmu šumsku stazu. Neki od njih su nam priznali da im je to zahtjevniji slalom pogotovo što bez pratnje nerijetko padaju zapinjući na korijenje drveća koje se izdiže iz tla.

46

IZGRADNJA VUČNICE

Oni pak, u invalidskim kolicima na plažu ne mogu otići bez pratnje jer, kako su nam rekli, s obzirom na strminu startajući s vrha mogli bi za čas završiti - u moru. Kako bi im se omogućio siguran i samostalan dolazak do plaže, neki su naši sugovornici predložili izgradnju vučnice koja, smatraju, neće narušiti ljepotu prirode. Ništa manje, dodali su, od groblja napuštenih kamp prikolica skrivenih u korovu koji se počeo širiti borikom.Pored olupina koje očigledno nikome ne smetaju, gradski bi oci pitoresknog gradića pred sam početak turističke sezone trebali porazmisliti o akciji čišćenja borikove šume i prilaza obali, kao i obližnjem kamp naselju. Naime, iako su prema prilazima plaži postavljene ploče upozorenja o zabrani odlaganja smeća, mještanima, ali i prvim turistima, one očito malo znače. Ispred jedne takve oznake ugledali smo improvizirani žuti “kontejner” u kojem je bila hrpa otpadaka od hrane čiji se neugodni vonj miješao s mirisima bujnog raslinja. Spuštajući se s nekim članovima do plaže, oni su nam rekli kako im se po njoj lako kretati jer je obilježena različitim vrstama okruglih i četvrtastih kamenih pločica uslijed kojih uvijek znaju na kojem se dijelu nalaze.Ulazak u more osiguran im je stubama s čeličnim držačima koji su, uvjerili smo se, na nekim mjestima od vode i soli počeli hrđati. Cijeli je prostor plaže ograđen stazama vodiljama, a postoji i dio za neplivače koji u more mogu ulaziti postupno. Iako je za osobe u invalidskim kolicima na plaži uređena prilazna rampa, oni, da bi ušli u more, još uvijek ovise o tuđoj pomoći.

SNJEŽANA RAJAČIĆ, Vjesnik, 27.06.2004.

47

2.13 INVESTICIJSKA ULAGANJA

- Do lipnja Hrvatskom savezu slijepih doznačena su predviđena lutrijska sredstva i to za dogradnju ERKS-a Premanture u iznosu od 2.900.000,00 kn preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ovim sredstvima izgrađen je restoran od dviju prostorija, polivalentna dvorana sa sanitarnim čvorom, kafe-bar, 4 nove smještajne jedinice, te smještajni prostor za osoblje kampa. Izmještena je terasa i opremljena atraktivnim krovom, izvršena adaptacija hodnika i stubišta korištenjem reljefnih pločica na podu i linija vodilja na zidovima hodnika, izvršeno označavanje soba i zajedničkih prostorija na brajevu pismu, odnosno taktilnoj varijanti uvećanih arapskih brojeva.

- Dogovoren je obujam radova nastavka izgradnje u 2005.

- Kamp je opskrbljen novim dodatnim inventarom: nabavljen je namještaj za restoran, kafe-bar, dvoranu i nove sobe, dio novih uređaja za kuhinju, pikado-uređaj, pult recepcije, dvosjed i trosjed za predvorje i dr.

- Za potrebe kampa dobivena je donacija od obitelji Orešković: čamac Pasara (kapaciteta 8 osoba) i dva izvanbrodska motora.

- Tvrtka HP je Savezu donirala dva vrlo kvalitetna printera.

- U zgradi Saveza izvršeni su radovi na rekonstrukciji dizala (ulaz Šenoina).

- Na poslovnom prostoru Šenoina 32, koji je do sada koristila Kemoboja d.d., obavljeni su nužni radovi (izmjena dvorišnih prozora) kako bi se prostor mogao ponuditi u zakup.

- Izvršena je izmjena vanjske stolarije na posljednjoj prostoriji trećeg kata zgrade HSS-a koju trenutno koristi HKS.

2.14 GOSPODARSKA DJELATNOST SAVEZA

- Kako bi se namakla što veća dodatna sredstva za provođenje raznih projekata i programa, vodila se briga o racionalnom korištenju poslovnog prostora.

- Sklopljeni su novi ugovori o zakupu s tvrtkama: “Inspekt”, “Arithera”, “Kazalište Kerempuh”, “Palmira” i IRC.

- Poduzimane su mnoge aktivnosti u cilju okončanja kupoprodaje nekretnine u Drašnicama. - Prodano je osobno vozilo kadett, u 2003. korišteno u ERKS-u Premanturi.

48

3. FINANCIJSKO POSLOVANJE HSS-a U 2004. GODINI

PRIHODI:

1. Sredstva iz Proračuna RH za stalne i jednokratne projekte i programe .................... 2.086.969,64 kn 2. Prihodi iz vlastite djelatnosti ........................................................................................ 2.756.319,71 kn3. Prihodi od zakupa poslovnog prostora ......................................................................... 473.339,31 kn4. Prihodi od donacija i pomoći ........................................................................................... 61.726,00 kn5. Prihodi od članstva za korištenje prehrane i boravka u ERKS-u Premanturi ............... 562.223,58 kn6. Ostali prihodi .................................................................................................................. 102.676,62 kn7. Prihodi od pretplata na časopise .................................................................................... 12.670,00 kn

UKUPNO: ..................................................................................................................... 6.055.924,86 kn

RASHODI- po projektima i programima:

1. Program opskrbe tiflopomagalima uz praćenje dostignuća i saznanja ..................... 1.700.835,77 kn2. Aplikacija očnih proteza iz kolekcije i po mjeri .............................................................. 809.739,19 kn3. Poboljšanje ukupnog položaja slijepih promicanje problematike slijepih i podizanjem kvalitete postojećeg zakonodavstva .......................................................... 295.930,19 kn4. Međunarodne aktivnosti uz organiziranje i sudjelovanje na kongresima i seminarima .131.862,49 kn5. Izdavačke i promidžbene savjetodavne aktivnosti za slijepe i visokoslabovidne osobe 137.778,57 kn6. Financiranje rada US-članica HSS-a i pomoć slijepim osobama ................................. 211.974,97 kn7. Promicanje i usavršavanje brajičnog pisma .................................................................... 11.142,59 kn8. «Pomoć pri aktivnom uključivanju novo-oslijepljelih osoba u svakodnevni život» ....... 43.140,13 kn9. «O mogućnostima i pravima pravo je znati « .................................................................. 85.158,99 kn10. « Pomoć obitelji slijepih osnovaca i srednjoškolaca» .................................................. 265.237,57 kn11. «Socijalizacija slijepe mladeži « ....................................................................................... 41.992,71 kn12. «Psihosocijalna podrška slijepe mladeži kroz radionice» .............................................. 24.292,21 kn13. «Pomozimo slijepom mališanu « .................................................................................... 18.105,83 kn14. « Uz pomoć mogu kao i drugi « ...................................................................................... 11.216,32 kn15. « Osnaživanje obitelji slijepog djeteta « .......................................................................... 41.212,12 kn16. «Kroz informatiku do jednakih mogućnosti « ................................................................ 11.344,25 kn17. «WEB literatura za slijepe studente» ............................................................................... 35.828,00 kn18. Školovanje i izobrazba za rad na računalima ................................................................. 85.765,65 kn19. Objavljivanje knjige Bety Krolich: Međunarodni priručnik brajičnog glazbenog izraza .... 7.366,27 kn20. Organizirani odmor i rekreacija u ERKS-u Premanturi ............................................... 696.524,79 kn21. Zajedničko investicijsko i tekuće održavanje korisnika zgrade HSS-a ........................ 264.727,64 kn22. Nabava opreme za HSS i ERKS Premanturu ................................................................ 373.056,64 kn23. Sufinanciranje nužnih građevinskih adaptacija ......................................................... 5.240.313,38 kn

UKUPNO: ................................................................................................................... 10.544.546,27 kn

Ostvaren je višak rashoda nad prihodima od 4.488.621,41 kn .

49

4. O NAMA, NAŠEM ŽIVOTU I RADU

SLIJEPI, GLAZBA I OBRAZOVANJE

Ako imate slijepo dijete, rođaka, prijatelja, učenika, studenta ili jednostavno poznajete slijepu osobu do koje vam je stalo, sigurno o njoj puno razmišljate. Vaše su misli usredotočene na rješavanje problema koje donosi sljepoća. Specifične potrebe slijepih su brojne i raznolike. U jednom kratkom napisu, kao što je ovaj, nemoguće je sve grane te široke problematike nabrojiti, a kamoli o svemu nešto korisno reći. Zato ću pobliže pisati samo o području koje mi je najbliže, a to je glazba. Opće je poznato da je slijepim osobama glazba jako bliska. To je stoga jer se kao izražajnim sredstvom koriste zvukom. Budući da zvuk percipiramo osjetilom sluha, koje slijepi ljudi puno više upotrebljavaju nego osobe zdravoga vida, s pravom se pretpostavlja da je u slijepih sluh razvijeniji. No, je li to dovoljno da bi njihove glazbene sposobnosti bile bolje? Je li dovoljna veća sposobnost lociranja i identificiranja zvuka da bi u čarobnom svijetu tonova bili uspješniji? Nije. Zašto? Zato jer osim sluha u najširem smislu te riječi postoji glazbeni sluh.

Pojam glazbeni sluh ukazuje na mogućnost preciznog utvrđivanja raznolikosti u visini tonova. Pojednostavljeno rečeno to na primjer znači da osoba u melodiji koju poznaje može prepoznati pogreške, a očekuje se i da je može točno otpjevati itd. Glazbeni sluh se u većoj ili manjoj mjeri stječe rođenjem. Vježbom se može znatno unaprijediti. Imanje ili nemanje glazbenoga sluha nema nikakve veze s tim vidi li osoba ili ne. . Treba reći i sljedeće: uz glazbeni sluh, glazbenu sposobnost čini i muzikalnost. Što je muzikalnost? Muzikalnost je sposobnost doživljavanja glazbe. Ona se, kao i glazbeni sluh, vježbom može jako unaprijediti. Oni koji između dobrog sluha i muzikalnosti stavljaju znak jednakosti, nisu u pravu. Naglašavam: sluhom percipiramo zvuk. U glazbi se to prije svega odnosi na tonove. No, glazba je puno, puno više od samih tonova. Na primjer: tempo, dinamika itd. Muzikalnost je sposobnost da se osjeti to puno, puno više. Pobliže ću na najjednostavniji način to pokušati objasniti ovako. Je li vas glazba kada obradovala? Je li vas potaknula na sanjarenje? Jesu li vas koji puta za vrijeme slušanja glazbe prolazili trnci? Je li vas kada ganula do suza? Ako vam se to događa, nije to zbog ovakvog ili onakvog sluha nego zato jer doživljavate glazbu. To je muzikalnost. Razliku između glazbenog sluha i muzikalnosti možda najdojmljivije pojašnjava sljedeći primjer: Poznati njemački skladatelj Ludvig van Beethoven zarana je počeo gubiti sluh.

Zadnje godine života, kada je stvorio svoja najzrelija djela ništa nije čuo. Kako je to mogao? Mogao je zato jer je glazbu osjećao. Pošto je bio izvrsno glazbeno obrazovan, svoje je osjećaje zabilježio notama.

50

Poput glazbenog sluha, tako i muzikalnost nema nikakve veze s tim vidi li osoba ili ne vidi. Zbog toga nije točno da slijepe osobe lakše postaju dobri glazbenici od ostalih. Naprotiv, njima u procesu glazbenog obrazovanja treba posvetiti posebnu pažnju. Da bi ostvarili iste rezultate kao videći istih sposobnosti, slijepi učenici, bez obzira na životnu dob, i njihovi učitelji, moraju uložiti daleko veći trud.

Ako je to tako, a tvrdim da jest, onda je samo po sebi jasno da glazbenom obrazovanju slijepih moramo pristupati odgovorno i stručno. Je li to uvijek tako? Nije. Na primjer: integrirano obrazovanje slijepih osnovnoškolaca, ponekad beskompromisno provođeno unatoč neadekvatnim uvjetima, danas je zaživjelo kao tekovina ovog vremena. Uvjeren sam da je takav oblik obrazovanja dobra ideja, ali je ne treba provoditi pod svaku cijenu. Naime, ako nisu stvoreni neophodni uvjeti, onda je dijete bolje školovati u specijalnoj ustanovi. Mislim da to treba malo pojasniti.U integriranom obrazovanju slijepi je učenik najčešće u razredu od tridesetak đaka. Svaki nastavnik, pa tako i nastavnik glazbene kulture, mora realizirati predviđen plan i program. U redovnom izvršavanju svojih zadaća nastavnik slijepom učeniku ne može posvetiti toliku pažnju kolika je potrebna da bi on mogao uspješno savladati gradivo, a da time ne budu zakinuti ostali učenici, što je nemoguće. Zato se nastavnika mora dodatno stimulirati kako bi izvan planom predviđene satnice radio sa slijepim učenikom. Ako to nije moguće, onda se za to mora osigurati stručna osoba. Netko će reći: pa to se radi! Istina, ali - je li svugdje i dovoljno? Tamo gdje toga nema učenici prolaze razrede ali znanja nema. Svi mi koji se koliko-toliko bavimo problematikom o kojoj pišem, to znamo. To ne važi samo za glazbenu kulturu nego za sve nastavne predmete.

Na području glazbene kulture slijepog je učenika najvažnije naučiti kulturno pjevati i svirati neko glazbalo. Naime, to znanje je sasvim sigurno jedna od najboljih mogućnosti integriranja slijepe osobe u videće okruženje. S tim znanjem može postati kvalitetan glazbeni amater, može mu poslužiti za ostvarivanje dodatnog materijalnog prihoda, a ako dostigne potreban stupanj obrazovanja, može biti i profesija. Kada se nastavnik ili neka druga stručna osoba prvi put sretne sa slijepim učenikom kojeg želi naučiti svirati neki glazbeni instrument, najprije si postavi pitanje: kako to učiniti?Evo odgovora: uvijek važi isto pravilo. Sve što učenik zdravog vida može percipirati vidom, slijepi, uz verbalno objašnjavanje, mora spoznati taktilno. Primjerice, ako počinje učiti svirati tamburicu ili gitaru nije mu dovoljno reći da glazbalo ima vrat na kojem su pragovi i polja, nego uz tumačenje učitelja to

51

mora tako dugo opipavati dok mu sve ne bude potpuno jasno. Ili, ako uči svirati instrument s tipkama, koji se svira s dvije ruke, npr. glasovir. Dionicu desne ruke može memorirati tako da note čita lijevom rukom, a dionicu lijeve ruke da note čita desnom rukom.

Treba reći još nešto vrlo važno.

Kad bi sve do sada bilo idealno riješeno, ipak se bez udžbenika, didaktičkog materijala, priručnika i glazbene literature pisanih brajicom, slijepe osobe ne mogu kvalitetno obrazovati. Bez toga sve ostaje isključivo na bazi sluha, a to je isto kao da primjerice strani jezik učite bez pisanja i čitanja i tome slično. Zato svi koji imaju bilo kakve veze s obrazovanjem slijepih moraju nemanje pisanih materijala shvatiti kao ozbiljan problem, koji se mora na stručan i profesionalan način početi efikasnije rješavati. Kada je u pitanju glazba, to znači da se u našoj zemlji konačno moraju stvoriti uvjeti za prepisivanje standardne notacije na brajicu. Upravo nevjerojatno zvuči, a nažalost je istina, da njih još uvijek nema. Kako to učiniti? U vrijeme pisanja ovog članka Hrvatski savez slijepih priprema za tisak Međunarodni priručnik brajičnog glazbenog zapisa na crnom tisku. Taj će priručnik osobama zdravoga vida omogućiti učenje brajične notacije, pa će se moći osposobiti za prepisivanje standardne notacije na brajicu. Tada, za početak, država treba dati sredstva za otvaranje jednog takvog radnog mjesta. Na takvom radnom mjestu može raditi osoba koja ima završenu najmanje osnovnu glazbenu školu, a dovoljna je srednja, jer bez temeljnog poznavanja glazbene teorije, taj posao ne može obavljati. Ako se ne bi mogla pronaći videća osoba koja bi to htjela raditi, onda treba zaposliti dvije osobe: slijepu koja će note pisati i videću koja će ih diktirati. To će biti temelj na kojem će se prema potrebama i prilikama, a po uzoru na napredne zemlje svijeta, sve dalje razvijati.

Josip Hrvoj

BRAJIČNO OPISMENJAVANJE ČLANOVA UDRUGE SLIJEPIH ZAGREB

Brajica se ne može naučiti slučajno već prvenstveno vlastitom odlukom.Dobra rehabilitacija slijepih preduvjet je za resocijalizaciju i integraciju te za život općenito. Za to pismenost ima presudno značenje. Ali opismenjavanje na brajici dug je i naporan put. Opismenjavanje odraslih slijepih mnogo je teže od početnog opismenjavanja djece, jer je to taktilno čitanje i pisanje, isključivo povezano s opipom. Da bi se postigli dobri rezultati, potrebno je uložiti mnogo truda, ali imati i primjeren priručnik i potrebna pomagala. Srećom, sve to sada postoji, pri čemu je svakako najvažnija Hrvatska početnica za odrasle slijepe, autora Ante Bakovića, slijepog profesora u Centru “Vinko Bek”. Ona udovoljava hrvatskom jezičnom standardu i brajičnim promjenama.

Već osam godina Udruga slijepih Zagreb organizira opismenjavanje za one odrasle slijepe koji nemaju

52

drugog načina: ne idu u školu, nisu na prekvalifikaciji, ne šalje ih nitko, nego oni sami hoće, izražavaju spremnost da budu sudionici tekovina ljudske civilizacije, da budu opet pismeni, da mogu čitati i pisati. Oni se trude, vesele se i raduju svakom novom slovu, novonapisanoj ili pročitanoj riječi. Upoznaju se, druže i prihvaćaju svoje stanje, otkrivajući nove sposobnosti i mogućnosti, dakle, rehabilitiraju se. Tečaj se organizira za male grupe, jer se s polaznicima, zbog specifičnosti pisma, radi individualno. Voditelj tečaja je Pero Pažin, defektolog i profesor hrvatskog jezika, slijep čovjek koji se zna prilagoditi potrebama polaznika i opismenjavanje učiniti vedrim i veselim, a da se ne gubi na stručnosti.

PERO PAŽIN O ZNAČAJU BRAJICE

Sama spoznaja o potrebi opismenjavanja i čitanja, uz pomoć brajice, je velik korak u životu svake osobe koja ne vidi - započeo je svoja razmišljanja o tečaju i polaznicima profesor Pažin. Drugi čimbenik u realizaciji opismenjavanja je svakako spoznaja da je to moguće. Na kraju ostaje samo donošenje vlastite odluke da to učinimo, što garantira svakom polazniku tečaja da konačno i uspije u svom naumu.

Profesor Pažin prisjetio se jednog događaja od prije dvadesetak godina. Zamolili su gospodina Mirka Vidulića da pripomogne u opismenjavanju jedne gospođe koja je tada imala 85 godina. U početku on je to kategorički odbijao, ali kad je čuo za njenu životnu dob, prihvatio se ovog zadatka rekavši da želi vidjeti i to čudo kada slijepa osoba u tako kasnoj životnoj dobi poželi naučiti brajevo pismo i ponovno biti opismenjena. Pošto je pročitala gotovo čitav fundus knjiga na brajici, ljutila se što je tada bio tako relativno mali fundus knjiga tiskanih našim pismom. Ovaj primjer svakako je dokaz, tvrdi Pero Pažin, činjenice da onaj kojemu je očuvan opip jagodica prstiju i ako je intelektualno sposoban te ako ima volje i želje da savlada tehniku čitanja i pisanja svakako može uspjeti u svom naumu. -Nitko nije kod mene, naravno tko je htio, ostao brajično nepismen. Svatko je uspio pravilno čitati i pisati ako je u svom naumu i ustrajao.

Za potpuno opismenjavanje potreban je rad preko stotinjak sati, ali zbog mnogih razloga mi tu materiju savladavamo ubrzanim tempom od šezdesetak sati. Uz ovaj fond i dodatni rad, onako kako se dogovorimo, svaki polaznik nauči čitati, pisati uz pomoć tablice sa šilom te pisati na brajičnom stroju.

53

Slijep čovjek bez ovladavanja vještinama služenja brajicom je nepismen čovjek i zato je zabluda i zavaravanje da slijep čovjek može, uz neka druga tehnička i informatička pomagala, riješiti problem svoje pismenosti - tvrdi profesor Pažin. Naravno, uz svu silu tih pomagala u najboljem slučaju on može biti tek polupismen.

Mi radimo po Hrvatskoj početnici za odrasle slijepe našeg poznatog slijepog intelektualca profesora Ante Bakovića, koji je inače autor više početnica za opismenjavanje svih dobnih uzrasta slijepih osoba. U ovom našem radu mi se brajično opismenjavamo, ali se na neki način i preopismenjavamo. Dakle, opismenjavamo se na još jednom pismu kako, bez obzira na trenutni nivo pismenosti ne bismo atrofirali jer razvoj jezika svakako ide dalje i usavršava se, pa bismo samim tim i mi zaostajali. Da je doista tako govori nam i moto početnice: “U svojem užasu, ja sam grana koja se sprema procvasti”, autora Slavka Mihalića. Svakako trebamo biti realni - gubitak vida je težak događaj u životu svih nas. Tako smo mi odsječeni od pismenosti, pisanja i čitanja, ali usvajanjem brajice izlaz svakako postoji samo ga svatko od nas treba i može pronaći. Ako ne možemo vidjeti, ne trebamo sebe lišiti još jednoga osjetila i još jedne mogućnosti da budemo još sposobniji nego što to trenutno jesmo - ističe Pero Pažin.

Onaj koji nešto nema i to prihvati kao nemoć i bespomoćnost, postaje bogalj, ali nitko od nas ne želi sažaljenja. Cilj svakome od nas je neovisnost, pa tako i u području pismenosti. Svijest, savjest i volja su naša duhovna snaga koju trebamo razviti, jer je ona moćnija od svih napora i slabosti, jer trebamo biti realni da ne možemo biti svemoćni, ali niti bespomoćni. Zato se brajica ne može naučiti slučajno već prvenstveno vlastitom odlukom i htjenjem.

Najbolja ocjena za sve polaznike jest kad čuju da su pravilno napisali ili dobro pročitali nepoznati tekst. Ono što me u svemu tome čini sretnim, svakako je radost onih koji svojom voljom odluče učiti i služiti se brajicom. Koliko radosti donose nove spoznaje mojim učenicima, to bi trebao biti poticaj i drugima. U procesu učenja, polaznici se kroz tečaj brajice rehabilitiraju i socijaliziraju. Počinju sebe bolje shvaćati, prihvaćati svoje novo stanje i tražiti načine kako prevladavati teškoće koje se pojavljuju, jer mi ne znamo kakve su one dok se ne suočimo s njima. Nadasve je važno da se služimo onim pismom koji mi možemo pisati i čitati, a to je brajica, - zaključio je profesor Pero Pažin.

Darko Matić

54

RAČUNALNA POMAGALA ZA SLIJEPE

Spas za slijepe

Razvojem tehnologije, slijepim korisnicima je uvelike olakšano korištenje računala, no, pod koju cijenu?

Od samih početaka razvoja računarstva, računalo s korisnikom može “komunicirati” gotovo isključivo vizualnim putem. Vrlo malo informacija računalo korisniku pruža putem ostalih osjetila, npr. zvukom. Od prvih signalnih lampica, preko monokromatskih monitora, pa sve do današnjih 32-bitnih dubina boja, sve boljih i oštrijih ekrana, vizualna dostava informacija bila je i ostala najjednostavnija i što je najvažnije - daleko najjeftinija. No, postoji dio populacije kojima ovako koncipirana dostava informacija predstavlja nepremostiv problem, a to su slijepe i slabovidne osobe. U Hrvatskoj je, pri Hrvatskom savezu slijepih (HSS), registrirano nešto više od pet tisuća slijepih osoba ili oko 0.13% populacije, dok ih se svega pedesetak aktivno koristi računalom. Promatrajući ovaj podatak dolazimo do prvog i možda najvažnijeg problema slijepih osoba - nabave prilagođenog računalnog hardvera, a tako i ostale opreme.

Zbog malog kruga potencijalnih korisnika, tvrtke koje proizvode računalnu opremu za slijepe, kako hardverske dodatke, tako i softverske pakete, ne mogu postići dovoljno velike serije proizvoda kako bi smanjili cijenu. Kako u cijeni trošak materijala i rada predstavlja manju stavku, a veći dio odlazi na povratak ulaganja u istraživanje i razvoj, na malim serijama proizvoda taj povrat sredstava čini i do osamdeset posto cijene. Dolazimo do još jedne paradoksalne situacije, jer gotovo bilo koju vrstu hardverske opreme za slijepe osobe, teško bi si mogla priuštiti osoba s prosječnim hrvatskim primanjima, a pogotovo slijepac sa svojim ispodprosječnim primanjima.

Softver za slabovidne osobe

Slabovidne osobe, iako nisu potpuno slijepe, ipak se ne mogu služiti standardnim računalom. U mogućnosti su razabrati samo iznimno velika slova i brojke, te im je potreban softver za uvećanje ekrana. Uz Windowse dolazi tzv. Magnifier (povećivač), koji će na jednom dijelu ekrana uvećano prikazati samo dio ekrana na kojemu se trenutno nalazi pokazivač miša. Ovaj program je vrlo rudimentaran i pruža vrlo ograničenu funkcionalnost, dok nezavisni komercijalni paketi pružaju mnogo više opcija i prilagodbu svakom pojedinom korisniku. Takvi paketi, prema cjeniku HSS-a stoje od 1.200 do 2.900 kn. To je cijena koju bi još nekako mogle podnijeti zaposlene slabovidne osobe, no takvih

55

je, nažalost, vrlo malo jer su poslovi prilagođeni slijepim i slabovidnim osobama vrlo rijetki, a njihov broj ima tendenciju opadanja zbog sve veće integracije računala u komunikacije i poslovanje. Nažalost, ne može se reći da ovakav softver stoji previše, jer ta cijena, u kombinaciji s predviđenom prodajom, pokriva troškove tvrtke i zaposlenika koji ga proizvode.

RAČUNALNA POMAGALA ZA SLIJEPE OSOBE

Za slijepe osobe postoje dva osnovna načina putem kojih mogu primati podražaje, pa tako i one koje im pruža računalo. Prvi je zvuk, a drugi dodir.

Softver za zvučne podražaje u prvom se redu sastoji od raznih verzija čitača ekrana. Oni, npr. Connect Outloud i JAWS, u cjeniku HSS-a stoje od 2.300 do 8.300 kn, što je u većini slučajeva mnogo više no što slijepa osoba može izdvojiti, a da to ne ide nauštrb njezinih svakodnevnih (povećanih) potreba. Situacija je za hrvatskog korisnika dodatno zakomplicirana našom abecedom, ali i činjenicom da je većina ovog softvera proizvedena za englesko govorno područje, koje je potencijalnom bazom korisnika i njihovim platežnim mogućnostima daleko ispred našeg. Ipak postoji nekoliko softverskih paketa koji “govore” hrvatski, primjerice TESS, što je skraćenica od Tekstualni Editor za Slijepe i Slabovidne. I u ovom slučaju, visoka cijena paketa opet ograničuje njegovu dostupnost na tek nekolicinu korisnika. Kao rješenje ovog problema, za korisnike se na tržištu pojavila aplikacija GLS ili Govorni Linux za Slijepe. Distribucija se nalazi na bootabilnom CD mediju, što omogućuje korištenje na gotovo svakom računalu opremljenom zvučnom karticom i zvučnicima. Uz samu Linux distribuciju, na CD-u se nalaze i brojne druge aplikacije, poput preglednika datoteka, tekstualnog editora, kalkulatora, multimedijalnog playera, adresara, i kalendara i mnogih drugih. Sve one prilagođene su slijepim osobama kroz pojednostavljenu kontrolu tipkovnicom, jer se slijepi, za razliku od većine korisnika računala, ne mogu služiti mišem čiji je važan parametar upravo položaj pokazivača na ekranu.

Od internetskih aplikacija tu su i standardni web browser, mail klijent i čitač newsa. Zbog postojanja brojnih ovakvih aplikacija sa GPL licencom i (General Public License), za uključivanje u distribuciju izabrane su postojeće aplikacije čije je sučelje prilagođeno slijepim osobama.U aplikacijama je sve organizirano putem hijerarhijskih izbornika, slično kao na mobilnim telefonima, a neke aplikacije su programirane iznova, te u potpunosti podržavaju hrvatski jezik, dok su i druge samo prilagođene potrebama naših korisnika. Ovakva praksa moguća je samo u open source svijetu, gdje je programski kod softvera raspoloživ i drugim osobama te ga one mogu modificirati. Zbog

56

činjenice da GLS trenutno stoji oko stotinjak kuna, što ne pokriva ni minimalne troškove rada potrebnog da se ovakav složen i specifičan sustav razvije, njegov razvoj i povećanje mogućnosti će teći dosta sporo, u skladu s raspoloživim brojem volonterskih programera i ostalih osoba koje bi pomogle da se GLS razvije u sustav koji će slijepim osobama omogućiti značajno jednostavniji pristup informacijama. Distribucija bi također trebala posjedovati i OCR (optical character recognition) softver, koji će slijepim osobama omogućiti čitanje knjiga s tzv. crnim tiskom, tj. onakvih kakve mi uzimamo zdravo za gotovo. Softver mora imati podršku za hrvatske znakove i u kombinaciji s čitačem ekrana omogućiti čitanje svih tiskovina. Problem je što je kvalitetan OCR softver uvijek zaštićen licencom, koja nije nimalo jeftina, te time narušava osnovnu prednost GLS-a - cijenu.

Osnovna veza između same Linux jezgre (krenela) i aplikacija je govorno sučelje, tj. modul za pretvaranje teksta u govor i sintetizator glasa. On prepoznaje tekst te iz njega stvara zvučne dijelove. Koristi se bazom hrvatskih difona (ustupljene od strane Filozofskog fakulteta), koje potom spaja i tvori riječi i rečenice. Prema također pohranjenim pravilima hrvatske dikcije, koja suprotno uvriježenom mišljenu kako je naš jezik jednostavan zbog “pravila” piši kako čitaš, nije nimalo jednostavna, sintetizator glasa stvara zvučni signal koji prosljeđuje zvučnom podsustavu. Dio sučelja za sintezu hrvatskog jezika je, naravno, morao biti prethodno programiran, dok je za reprodukciju postojalo već gotovo rješenje. Trenutno je GLS u dobroj fazi napretka; dodaju se nove aplikacije, a omogućen je i besplatan download sa stranica Hrvatskog saveza slijepih.

BRAILLEOV REDAK

Drugi način prijenosa informacija slijepim osobama podrazumijeva korištenje osjeta dodira. Takav aparat zove se Brailleov redak, a sastoji se od kućišta, veze s računalom i jednog retka sitnih točkica koji mogu ispisati sve znakove Brailleovog pisma. Svaki znak u tom pismu prikazan je pomoću pravokutnika visine tri točkice i širine dvije točkice. Pomoću tog sustava moguće je prikazati 26 znakova, tj. 64, no zbog eliminacije potpuno praznog kvadrata stvarni broj je 63. Ipak. zbog specifičnih pravila Brailleove abecede, samo se 32 znaka mogu prepoznati samostalno. Dok se 31 znak mora nalaziti uz neki drugi kako bi dobio svoje pravo značenje. Arapski se brojevi, npr. pišu koristeći dva pravokutnika. Ovi primjeri su navedeni kako bi se objasnila složenost Brailleovog sustava pisanja, a samim time i složenost sustava za njegovu reprodukciju. Sva pravila Brailleove abecede

57

zauzela bi mnogo više prostora od onoga na kojem se nalazi ovaj tekst. Standardni Brailleov redak ima 44 slovna mjesta, što znači da u najboljem slučaju može prikazati 44 znaka. Svaku od točkica na retku, kojih ima 264, podiže i spušta posebni mehanizam, te je stoga ugrađeno mnogo minijaturnih mehaničkih dijelova koji su dijelom odgovorni za visoku cijenu Brailleovog retka.

Prema cjeniku Hrvatskog saveza slijepih, najjeftiniji Brailleov redak za računalo stoji oko 31.000 kuna, tj. osam prosječnih hrvatskih plaća. Složeniji modeli, koji osim ispisa imaju i mogućnost unošenja podataka, stoje čak do vrtoglavih 100.000 kuna. Zanimljiva je informacija da se na našem tržištu mogu kupiti i rabljeni reci, koji su potpuno ispravni, tvornički generalno servisirani i pod garancijom, a dolaze iz Njemačke. Naime, tamo savezna vlada svake dvije do četiri godine financira nabavu redaka za slijepe učenike i studente, uz obvezu vraćanja starih modela. Ti modeli se onda vraćaju tvornici koja otklanja eventualne nedostatke i nudi na prodaju po “povoljnim” uvjetima, npr. za pola cijene. Postoje i prijenosni Brailleovi reci, koji u sebi imaju nekoliko megabajta memorije u koju se sprema tekstualni sadržaj.

lako prihvatljivih dimenzija, te mase manje od pola kilograma, cijenom se kreću oko deset tisuća kuna te su također neprihvatljivi većini slijepih osoba.

BUDUĆNOST?

Kako bi se slijepim osobama omogućilo zapisivanje bez potrebe za računalom, koriste se tzv. elektroničke bilježnice, koje imaju vlastito napajanje i memoriju, a mogu se povezivati s računalom. Obično koriste Brailleovu tipkovnicu, koja se sastoji od sedam ili više tipki, a postoje i modeli sa QWERTY sustavom. Posebni (čitaj: skuplji) modeli čak omogućuju spajanje s PDA računalima, kao i sa Nokia Communicator 9210 mobilnim telefonom, za koje postoje govorne aplikacije. Trend minijaturizacije zasigurno će olakšati slijepim osobama korištenje svih nabrojanih pomagala, no u budućnosti će financijske prepreke onemogućavati veću raširenost, kako ovih, tako i budućih poboljšanih modela.U razvijenim zemljama zapadne Europe, a posebno u skandinavskim zemljama s razvijenom socijalnom sviješću, većinu materijalnih potreba slijepih osoba financira vlada ili mnogi donatori, a istovremeno im se taj “trošak” računa kao porezna olakšica. Slična zakonska regulativa i kod nas bi mogla potaknuti brojne tvrtke na donacije slijepim osobama, no kako bi to smanjilo prihode već ionako prerastegnutog proračuna, teško je očekivati bilo kakve konkretnije poteze, posebno zato što se na ta pomagala ne plaća PDV.

58

KAKO JE NASTALA BRAILLEOVA ABECEDA? U 19. stoljeću dvanaestogodišnji je dječak po imenu Louis Braille razvio pismo za slijepe osobe na temelju pisma već korištenog u vojnim krugovima za tajnu komunikaciju. Sustav koji je u vojsci bio prekompliciran većini osoba, pokazao se kao možda najveće olakšanje slijepim osobama u razmjeni informacija i općenito kvaliteti života. Slično kao i jezik znakova za gluhe osobe, Brailleovo pismo iskorištava preostale osjete slijepih osoba, točnije - dodir. Šest reljefnih točkica položenih u pravokutnik čini temelj Brailleove abecede, koja nije samo slovna i brojčana, nego postoje primjerice i znakovi za matematičke operacije i glazbeno pismo. Prva knjiga tiskana upotrebom Braillove abecede izdana je već 1829. godine, autor je naravno bio sam Braille, a tema je bila korištenje njegove abecede. Ipak, na Brailleovu veliku žalost, njegov sustav pisanja nije bio prihvaćen za njegova života, nego je tek 1868. ušao u širu upotrebu. Danas je Brailleova abeceda općeprihvaćena u svijetu, i slijepe osobe njome mogu čitati tekst gotovo istom brzinom kao što ostali ljudi čitaju otisnut tekst

Luka Rakamarić

UPORNOŠĆU I STRPLJIVOŠĆU DO USPJEHA I UGLEDA

Iz podužeg razgovora s predsjednikom Upravnog suda Republike Hrvatske Mladenom Turkaljem, u ovom su tekstu navedeni samo najvažniji naglasci iz kojih saznajemo o životnom putu, kao i pojedinim stajalištima i razmišljanjima ovog sposobnog i izuzetno vrijednog čovjeka i znalca svoje struke.

Važniji podaci iz životopisa

Mladen Turkalj, jedan od najuspješnijih članova HSS-a rođen je 1942. u Zagrebu. Prva četiri razreda osnovne škole završio je u školi na Kaptolu, a zatim je, zbog problema s vidom, na preporuku svog okulista profesora Pavišića, nastavio školovanje u Centru “Vinko Bek”.U 5. razredu upisao je osnovnu glazbenu školu - violinu. Srednjoškolsko obrazovanje stječe u gimnaziji i srednjoj glazbenoj školi, a o svojoj integraciji u redovni sustav obrazovanja kaže: “Moja integracija u redovno školovanje bila je bezbolna. Sa zadovoljstvom mogu reći da sam u mnogim predmetima bio mnogo bolji od mojih kolega. Bio sam primjerice najbolji kemičar, dobar matematičar itd. Sve u svemu bio sam jedan od najboljih učenika u II. gimnaziji. A sve to zahvaljujući dobrim temeljima ponijetim iz “Vinka Beka”, dodaje sa zadovoljstvom.

Po završetku gimnazije namjeravao je upisati povijest umjetnosti i studirati violinu, misleći da će mu glazba biti profesija. Ali, kako je povijest umjetnosti tražila dobar vid, koji nije imao, tražio je nešto što bi mu dalo šire opće obrazovanje, pa se upisuje na pravo, kaže, iz hobija.

59

Studirajući pravo, kada je još mislio da će mu glazba biti profesija, na glazbenoj akademiji upisao je teoretsko-nastavnički odjel i diplomirao prvi stupanj.Mladen je, naravno, diplomirao i pravo, te upisao poslijediplomski studij iz kaznenog prava. Dao je sve ispite, ali magistarski rad nikada nije do kraja napisao. Zašto? Bila je to 1972. kada sam već imao troje djece pa se postavilo pitanje egzistencije. Procijenio sam da je bolje položiti pravosudni ispit. Kako je riječ o vrlo teškom i opsežnom ispitu, zanemario sam poslijediplomski studij i 1972. položio pravosudni ispit.

Ponovo u Centru “Vinko Bek”

U Centar “Vinko Bek” Mladen Turkalj vraća se kao nastavnik i to najprije honorarno predavajući violinu, zatim zasniva i redovni radni odnos. Predavao je violinu, glazbenu kulturu, vodio dječji zbor i tamburaški orkestar u osnovnoj školi te osnove prava u srednjoj školi. Rado se sjeća mnogih natjecanja na kojima su dobivena mnoga priznanja. Godine 1973. napustio je Centar, uglavnom zbog materijalnih razloga, i zaposlio se u Mirovinskom osiguranju obrtnika gdje je ostao do 1978. i dobro “ispekao svoj pravni zanat”. “Naučio sam čitati fragmentarno i loviti smisao, a za to je trebalo puno energije, volje i vremena. Napominjem, u Mirovinskom osiguranju počeo sam raditi kao referent, ubrzo sam postao samostalan referent, da bih završio kao šef pravnog odjela.”

Odlazak u Sud

Nakon 1978. mogao sam napustiti Mirovinsko osiguranje, jer su za mene čuli čitajući moja rješenja. Predsjednica Upravnog suda RH Alma Sremac pozvala me i predložila da prijeđem na Sud kao sudski savjetnik. Naravno da sam to prihvatio, jer je to bila ulazna linija napredovanja u struci, a i plaća je bila nešto atraktivnija.

Na Sud sam došao kao stručnjak iz mirovinskog osiguranja. Vrlo brzo sam ostvario svoje pozicije, ali kako nisam bio član partije, nisam u kraćem vremenu mogao postati sudac. Godine 1980. imenovan sam za suca Suda udruženog rada bez svojstva radnika, što znači da sam radio sve sudačke poslove, dakle, rješavao spise kao sudac.Za suca u svom Sudu imenovan je 1984., nakon što predsjednica Suda, tragajući za stručnjacima za mirovinsko pravo na prostoru bivše Jugoslavije, nije našla pravog stručnjaka s položenim pravosudnim ispitom.Odmah sam radio kao sudac u vijeću, jer Sud sudi u vijeću od tri suca. Kad je moj najstariji kolega otišao u mirovinu, postao sam predsjednikom Vijeća, što obavljam do 1999. godine. Godine 1995. postajem zamjenikom predsjednika Suda.

Spomenimo i još jednu značajnu Mladenovu dužnost, naime, od 1995. do 1997. bio je zamjenik

60

predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, a kratko vrijeme i njen predsjednik, kad je 1997. tadašnjem predsjedniku prestala funkcija, jer je prestao biti sudac Vrhovnog suda RH. Kao predsjednik Udruge uspješno je organizirao izbore u svim sekcijama diljem cijele Hrvatske.

Kada je 1999. predsjednik mog suda postao sucem Ustavnog suda, preuzeo sam vođenje Upravnog suda RH do 2001., kada sam imenovan predsjednikom, a tu funkciju i danas obnašam.Kao predsjednik Upravnog suda RH postavio sam si kao temeljni cilj da sud organizacijski, funkcionalno i ugledom dignem na veću razinu. Do danas su rezultati takvi da je moj Sud u svim navedenim segmentima u vrhu hrvatskog pravosuđa.

O integraciji slijepih i slabovidnih u društvo

Još u vrijeme mog školovanja, u Zagrebu je počeo s radom Fakultet za defektologiju, današnji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Tada započinje jedan opći proces koji teži integriranom obrazovanju hendikepiranih osoba u zdravim sredinama. Nisam defektolog i ne mogu reći da poznajem veliku literaturu, ali me moj život naučio nekim stvarima za koje mislim da ih mogu izreći, a to je sljedeće: uvijek se bojim radikalnih rješenja. Nije dobro kad potezom pera, donošenjem propisa ili na drugi način, svu djecu proglasimo sposobnom i uputimo ih na školovanje s redovnom populacijom djece. To ima svojih dobrih strana, ali i negativnosti. Dobro je sigurno to što se ta djeca kreću među zdravim osobama pa se mnoge pojavnosti koje se pojavljuju kod hendikepirane djece možda manje izražavaju. Mislim da je uspješna integracija moguća samo kod nadarene djece koja imaju takvu obiteljsku situaciju koja im omogućava da se zaista do kraja integriraju u obrazovni proces, a pogotovo da se integriraju kao osobe u društvo.Moje iskustvo potvrđuje da je uspješna integracija slijepih i slabovidnih osoba moguća kad su od svojih kolega za nekoliko stupnjeva bolji. Ako su jednaki ili, ne daj Bože, u svojim znanjima i sposobnostima slabiji, mislim da uspješna integracija nije moguća.

O Hrvatskom savezu slijepih danas

HSS kao krovna udruga, tako ga ja doživljavam, ispunjava velik dio zadataka koji stoje pred njim. Tu mislim na opće promicanje interesa slijepih u javnosti. Također mislim da dobro pokriva stvaranje određenog standarda življenja unutar HSS-a. Čini mi se da se premalo osjeća u segmentu obrazovanja.Možda griješim, jer nisam do kraja upućen i nemam potpuni uvid u odnos HSS-a i Centra “Vinko Bek”. HSS bi trebao prednjačiti idejama i energijom u otvaranju novih zanimanja za slijepe i slabovidne, te tako ustrojiti školski program da to realno postane i moguće. Danas je npr. vrlo konkurentno zanimanje informatičar. Gradacije unutar te struke su ogromne. Najniža stepenica informatičara je zapravo nešto osposobljeniji daktilograf koji radi daktilografske poslove na računalu. Ako za to

61

školujemo slijepe i slabovidne učenike, to i nije velika perspektiva. Ali, ako bi one sposobne školovali za buduće programere, za stvaranje kreativnih rješenja softvera, oni ljudi koji dođu do tog stupnja obrazovanja, sposobnosti i mogućnosti stvaranja, ti neće imati problema pri zapošljavanju, a niti pri integriranju u društvo. Profesori u Centru “Vinko Bek” i školama gdje se obrazuju slijepa i slabovidna djeca i mladež, moraju biti posebno kvalitetni, posebno motivirani ljudi, koji će na primjeren način prenositi svoje znanje.

Svoje viđenje HSS-a Turkalj je završio podsjećanjem na jednu rekreativnu aktivnost, koja je, kako kaže, danas unutar Saveza, nažalost, zamrla. Radi se o skijanju. - Preko HSS-a ušao sam u jednu takvu rekreaciju i mogu reći da slijepi i slabovidni mogu skijati. To je divna rekreacija koja fenomenalno doprinosi pokretljivosti i samostalnosti hendikepiranih ljudi. Volio bih kad bi se skijanje među slijepima oživjelo, a za to bi trebalo početi s mladima u osnovnoj i srednjoj školi.

Poruka za uspjeh u životu

Poruka je uvijek ista, ali za hendikepirane malo teža: do napredovanja, uspjeha i ugleda moguće je doći velikim zalaganjem i strpljivošću. Zašto strpljivošću?Zato jer mnogo puta čovjek, posebno mladi čovjek (ja sam to često osjetio na svojoj koži), dosegne određeni stupanj znanja, kada bi trebao prijeći na višu razinu. Međutim život oko nas često nosi ljude koji nam to ne daju, jer su slabi kao ljudi, a kada vide da ne vidiš, onda te hoće i onemogućiti. Tu je neophodna velika strpljivost i stalno dokazivanje svoje kvalitete s jedne strane, a s druge, ne nasjedati i doprinositi kakvom zlu oko sebe, jer smo osuđeni na daleko veću toleranciju od njih. Kada to shvatimo, onda je naša nosivost, kao osoba daleko veća nego mnogih zdravih ljudi. Kroz to je naš hendikep manji, jer mi i bez očiju mnogo puta bolje vidimo, možemo puno bolje sagledati situaciju i biti strpljivi u ostvarenju svojih životnih ciljeva na korist sebi i drugima.

Josip HrvojZa Godišnjak priredio: A.K.

62

KAŽIPRSTOM DO LIKOVNOSTI! (HOMO CAECUS NA PRAGU MEŠTROVIĆEVA SVIJETA)

Napomena: S našim urednikom bio sam u dogovoru da za ovaj broj “Riječi slijepih” napišem osvrt na tribinu koja je pod motom “Brajica na radnom mjestu” održana 4. siječnja o. g. u Zagrebu. Kako se radi o nečemu što bi trebalo postati tradicijom, bit će prilike o tome pisati i kojom drugom prigodom. Stoga će moje spisateljsko pero ovaj put pisati o nečemu drugom. Riječ je o tekstu koji sam po nagovoru Saše Dracha napisao za “Bestseler” (kulturni podlistak koji se u “Jutarnjem listu” pojavljuje svakog četvrtka). Tekst je stjecajem okolnosti privukao popriličnu pozornost čitateljstva, pa me veseli da se nađe i na stranicama časopisa što sam ga nekoć i sâm urednički osmišljavao.

Kad bi se kojim slučajem u mom kažiprstu lijeve ruke nalazio skriveni brojač kilometara, brojka koju bi pokazivao bila bi zapanjujuća. Taj kažiprst doslovce je prolazio kilometrima brajicom ispisana i/ili tiskana papira, a zadnjih desetak godina isti taj kažiprst prelazi nebrojene kilometre po tzv. Brajičnom retku (specijalni dodatni uređaj koji slijepima omogućuje čitanje uz pomoć računala). I tako, kilometri se broje na tisuće, a kad bi kažiprst kojim slučajem prozborio, svakakva bi se štiva umio napričati. No neću pretjerivati s hvalospjevima, ali ne smijem prešućivati istinu. Ona će pak - to će iz ovog kazivanja ubrzo postati razvidno - biti kompleksna i spram mene kao kazivača ne baš osobito afirmativna. Netko bi mogao pomisliti: Kakav je to čudak koji tako bespoštedno i autodestruktivno uzima na zub tanane i skrovite niti svoga vlastitog sebstva?

Povod nastanku ovog razmišljanja pet je reljefnih razglednica s motivima crteža Ivana Meštrovića. Rezultat je to nastojanja Županijske udruge slijepih Split da u akciji pod motom «Dotakni i vidi» slijepima i slabovidnima približi umjetnost Ivana Meštrovića. Galerija Ivana Meštrovića i još nekoliko ustanova i pojedinaca dopadljivo su osmislili ovu inicijativu, pa se tako pet spomenutih razglednica našlo i pod mojim prstima (prvenstveno pod apostrofiranim kažiprstom lijeve ruke). I tu je za mene nastala nemala nevolja oko koje sam se u prvi mah snebivao odvagivanjem trebam li se ili ne trebam upustiti u pustolovinu pisanja. Znao sam, naime, da s obzirom na specifičnost svoje sljepoće nastale u najranijoj (prekognitivnoj) fazi dojenačke dobi zasigurno nisam najpozvaniji obaviti zadatak vrednovanja uspjelosti ovakva pothvata. U mom slučaju nije došlo do onog stupnja povezanosti vizualne i taktilne percepcije koja postoji kod kasnije oslijepljelih osoba. No, nakon pažljiva pipanja

63

reljefno predočenih crteža, ipak sam počeo uočavati neke detalje. Umirio sam savjest, uvjerivši se da i u mom slučaju fragmentarna osjećaja za likovnost ima smisla o tome pisati. Nije mi teško priznati nepotpunost kompetencije do koje dolazi višom silom po kojoj sam takav kakav jesam: homo caecus iliti slijep čovjek, subjekt koji hodi životnom stazom svjestan svojih ograničenosti znajući, međutim, da se između vidljivo postavljenih granica otvara fascinantno širok spektar mogućnosti kreativna osmišljavanja preostalog međuprostora.

Rekoh već da mi je trebalo stanovito vrijeme da upornim dodirivanjem prepoznam ponešto na tim neobičnim razglednicama. Igrom slučaja prvi se na tapetu taktilna motrenja našao Job kojim se Meštrović - saznajem to iz kratke, brajicom (točkasto pismo slijepih) otisnute legende - bavio god. 1941-1942. Na popratnom listu pisanim crnim tiskom (tako mi slijepi nazivamo normalno pismo) piše da je taj Job nastao 1946., pa se sada pitam kome vjerovati: brajici ili skeniranoj latinici! Bilo kako bilo, uistinu sam bio impresioniran skvrčenošću Jobova reljefno raspupala lika koji utjelovljuje spremnost na patnju i trpljenje. U toj opipljivoj skvrčenosti nije baš lako prepoznavati pojedine udove, što se daleko bolje moglo promatrati na dopadljivoj Bogorodici, vremenski najstarijem crtežu iz god. 1900.

Na njoj se pojedinosti daju uočavati znatno lakše, a posebice se - ako me moj kažiprst ne vara - na njoj ističe neobično oblikovan vrat na kojemu sam s čuđenjem uočio adamovu jabučicu. Tu je zatim i Ivan Evanđelist (1929.) koji me se skladnošću oblika ponajjače dojmio, jer mi se čini kao da baš to što dodirujem svojim “načitanim” kažiprstom ponajbolje podcrtava moje apstraktno viđenje čovjeka kojemu između ostaloga dugujem i svoje krsno ime. Prorok (1925.) mi za sada još ništa nije rekao, dok me Mojsije (1915.) svojom reljefnom kompleksnošću potiče na to da bez krzmanja progovorim o potrebi da ovakva nastojanja vehementno pohvalim kao dragocjen doprinos premošćivanju jaza između slijepih i videćih osoba što se tek zgodimice pompozno premošćuje prigodom Međunarodnog dana bijelog štapa (15. listopada) ili pak u okviru popularne TV-ove “Latinice” na kojoj se naši slijepi temeljito isposvađaju, rušeći na taj način i ono malo digniteta što ga spram nas imaju oni koji nam ne nude svoje jalovo sažaljenje. U takvim svečanim prigodama upravo se o slijepima često govori krajnje neprimjereno. Dok u svakodnevici prevladava uvjerenje da se radi o najtežoj invalidnosti što se bolno zrcali u nipodaštavajućoj imenici slijepac, ni sami se slijepi često ne mogu odlučiti kako vide sebe i kako žele da ih doživljavaju drugi. Svi napori Hrvatskog saveza slijepih, Dramskog studija slijepih “Novi život” i mnogih drugih više ili manje specijaliziranih udruga, ne uzmažu postići bitniju promjenu ovog široko rasprostranjena stava po kojemu je život bez vida dosadno tavorenje u mraku, dok su osobe koje tako žive stalno na teret sebi i drugima. Nešto više uspjeha u medijima ostvaruju nastojanja moje srednjoškolske kolegice Mire Katalenić, ali se na žalost tom pričom u većoj mjeri zaintrigiraju ljubitelji kućnih ljubimaca, jer mediji u prvi plan stavljaju pse vodiče, pa tek onda njihove slijepe i slabovidne vlasnike. Socijalna integracija slijepih, taj kategorički imperativ svekolikih nastojanja ove populacijske skupine da izbori svoje pravo mjesto pod suncem, uglavnom (uz malobrojne pojedinačne iznimke) ostaje nedosegnutim željkovanjem koje bi - ne promijene li se prilike - u novoj hrvatskoj državi moglo

64

biti zacementirano obolom vječne utopije.

Kako smo mi Hrvati (bez obzira na to jesmo li ili nismo staroperzijskog podrijetla) neskriveno skloni polarizacijama i pretjerivanju, bije nas slijepe u javnosti i drugačiji, daleko afirmativniji glas što bih ga - kad bih mogao biti slikar - naslikao kao trooko čudovište koje bi kraj ušiju imalo nešto slično teleskopskim antenama, i tko zna što bi mi na toj slici još palo na um. Mi slijepi (vidite da i pridjev u službi imenice može nadomjestiti onog nevoljnog slijepca!) navodno posjedujemo neko treće oko (rekao to jedan uvaženi hrvatski psihijatar, hahaha!), a ono nas - veli on - čini vidovitima, promućurnima, sposobnima osjetiti parapsihološke fenomene i tako to... Stoga se onda i ja rado našalim na svoj (na naš) vidovnjački račun, ozbiljnim glasom sugerirajući svojim znancima da je dan moje vidovitosti ponedjeljak - baš taj neomiljeni dan nakon nedjelje koji nas tako nemilosrdno vraća u vrtoglavost radnog tjedna (uostalom, i ovaj tekst pišem ponedjeljkom!). Antene iznad ušiju simbolizirale bi na toj mojoj slici predrasudu prema kojoj slijepi izuzetno dobro čuju.

Pritom se, međutim, radi o izoštrenu sluhu kod onih slijepih koji se njime umiju dobro služiti. Slijepi su, doduše, ponekad zbilja u prednosti, jer se zbog izostajanja vizualnih podražaja mogu bolje usredotočiti na nešto bitno, ali to uz malo jake volje dobro polazi za rukom i osobama koje vide. S obzirom na to da štošta što se može vidjeti očima nije dostojno gledanja, zgodimice mi kažu prijatelji da mogu biti sretan što neke takve stvari ne mogu vidjeti.

Iz ovih naznaka vidljivo je da je razina upoznatosti šire javnosti s problematikom slijepih vrlo niska. U ovom tekstu toga se onako usput dotičem, a mišljenja sam da bi učestalija usputna (spontana) nastojanja na ovom planu poslužila ostvarivanju kategoričkog imperativa socijalne integracije u mnogo čemu bolje od niza prigodnih kampanja koje se najčešće vežu samo uz jedan dan u godini, nakon čega sve opet ostaje po starom. Problem je, dakako, u tome što se pri ovakvu općenitom razmišljanju jedna populacijska skupina promatra kroz prizmu kolektiviteta, čime se gubi iz vida činjenica da se ta samo naizgled homogena skupina sastoji od mnogo poprilično različitih jedinki od kojih svaka posjeduje individualne sklonosti i sposobnosti. Kada bi stjecajem okolnosti one bile uočene, mnogim ljudima bez vida život bi bio lakši, jer bi u svakodnevnoj uzajamnosti oni ne samo očekivali pomoć od drugih, nego bi je rado pružali potrebitima, bez obzira na to vide li ili ne vide.

I dok sam tako mozgao nad izbočinama Meštrovićevih crteža, mojim se bićem širio spokoj kakva odavno nisam oćutio. Pitajući se što je tome razlog, postalo mi je jasno da mi baš ova prigoda pruža divnu priliku biti iskren prema sebi i drugima. Od ljepote i osebujnosti ovih crteža vrlo sam malo osjetio, ali ipak dovoljno da znam kako je riječ o nečemu što ima umjetničku vrijednost. Nije mi teško priznati nemoć i nedostatnost na nekim područjima. Oduvijek su me iritirali ljudi koji o svemu žele i imaju nešto reći, uživajući pritom u nizanju izvanjski učeno sročenih rečenica koje zapravo zjape misaonom prazninom.

65

Imajući sve to na umu, sigurno ću u nekoj drugoj prigodi pisanja o nečemu što dobro poznajem upregnuti one potencijale koje u skrovitoj tišini vlastite nutrine zazivam svaki put kad mi je stalo da ono što pišem, prevodim, mislim i govorim bude plod nepotkupljive iskrenosti i kakvoće koja teži za najvišim standardima.

Sead Muhamedagić

SLJEPOĆA MI NIJE PREPREKA ZA DOVRŠENJE DOKTORATA

Povjesničar Robert Holjevac postiže znanstvene uspjehe unatoč hendikepu. Tijekom studija i nakon njega, Robert Holjevac odlično je naučio engleski, njemački, francuski i talijanski jezik.Robert Holjevac (37), bizantolog i balkanolog, kojem je ovih dana u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest promovirana knjiga “Ivan Stojković i njegovo doba”, trebao bi i doktorirati na temi iz crkvene povijesti. Sve to, dakako, ne bi bilo neobično da Holjevac nema hendikep - sljepoću.

Sljepoća je vrlo velik hendikep jer čovjek, navodno, 90 posto informacija dobije vidom. No čovjek stvari mora postaviti tako da mu njegov hendikep ne bude primarni identitet i identifikacijska kartica. Sljepoća je moj sekundarni identitet, a primarno je ono čime se bavim, što radim te koliko pridonosim sredini u kojoj radim i društvu - pojašnjava Holjevac.

Iako nije bilo dovoljno prevedene i transkribirane literature na Brailleovu pismu, Holjevac je, kaže, zahvaljujući svome pokojnom ocu i ostatku obitelji koji su čitali i snimali za njega mnogo knjiga, te zahvaljujući knjižnicama Hrvatskog saveza slijepih, kao i knjižnicama saveza slijepih bivše države, ali i nekih inozemnih, došao do gradiva za dodiplomski studij povijesti.

Knjiga prvijenac

Usto, išao je na sva predavanja i snimao ih na diktafon. Holjevac je tijekom studija i nakon njega odlično naučio njemački, engleski, francuski i talijanski jezik te se, poslije diplome, počeo jače zanimati za srednjovjekovnu povijest, posebice povijest Bizanta i Crkve. Godine 2001. obranio je magisterij koji je napisao pod vodstvom mentora Ive Goldsteina i komentora akademika Franje Šanjeka.

Predmet mog zanimanja je, prije svega, medievalistika, područje bizantologije i međureligijskih odnosa, a time se bavi i moj prvijenac - knjiga “Ivan Stojković i njegovo doba”. U knjizi sam hrvatsku nacionalnu povijest htio uklopiti u okvire opće europske i crkvene povijesti kasnog srednjeg vijeka, ali u okviru bizantologije. Stojković je, naime, posljednji Hrvat koji je otišao u posjet Carigradu kad je on već bio pred samim padom i koji je, dakle, želio realizirati uniju crkava, istočne i zapadne. Zanimalo me

66

koji su Hrvati tada sudjelovali u europskim zbivanjima. Stojković je promišljao crkveno jedinstvo i on je, zaista, bio pripadnik europske crkvenopolitičke elite. Bio je jedan od kreatora povijesti Crkve i povijesti Europe kasnog srednjeg vijeka. Imao je europske i ekumenske poglede - pojašnjava Holjevac.

Napredna tehnologija

Na upit kako je, radeći na svojoj knjizi, i na koji način došao do izvora, odgovara: - Bilo je jako teško, no imao sam vezu na splitskoj bogosloviji. Trebalo je puno prevoditi s latinskoga, u čemu su mi pomogli profesori klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Pa ipak, zahvaljujući razvijenoj kompjutorskoj tehnologiji, slijepim osobama je danas mnogo lakše.- Tehnologija je - pojašnjava Holjevac - danas toliko napredovala da se sve može skenirati, bilo iz bizantologije, bilo iz nekog drugog povijesnog područja. Zahvaljujući skeniranju, sada mi je gotovo sve dostupno. Najprije se skeniraju stranice koje se pretvaraju u sliku, onda to program prepoznaje kao slova, prebacuje ih na ekran i zatim ih kao takve prepoznaje govorna jedinica i tzv. brajični redak. Riječ je o multijezičnim govornim jedinicama i ja to dobijem ili na engleskom, ili na njemačkom, ili na francuskom jeziku. Na hrvatskom to još nije toliko razvijeno jer je hrvatski mali jezik. Treba napomenuti da je dodatna oprema za slijepe ekstremno skupa jer se ne radi o serijskoj proizvodnji.

Nadam se stalnom poslu

Holjevac je, uz ostalo, u Hrvatskom institutu za povijest angažiran na projektu “Hrvatski rani novi vijek” te se nada da će što prije doktorirati na temi povijesnog i teološkog djelovanja Markantuna de Dominisa, senjskog biskupa i splitskog nadbiskupa iz druge polovice 16. i početka 17. stoljeća.U Hrvatskom institutu za povijest još nisam u stalnom radnom odnosu i nadam se da ću stići rokove za doktorat. Do sada mi je bilo teško doći do izvora, a i mnogo sam vremena proveo u definiranju svoje disertacije, uglavnom zbog tehničkih stvari i nedostupnosti gradiva i dokumenata iz hrvatskih, vatikanskih, mletačkih, londonskih i austrijskih arhiva, a sve zbog transkripcije dokumenata. U prijevodu dokumenata uvijek mora biti transkripcija i moram imati pomoć nekog drugog. Kad doktoriram, nadam se da će me u Institutu primiti u stalni radni odnos - dodaje Holjevac.Manje-više je zadovoljan svojim statusom u Institutu, a posebno naglašava kolegijalnost i pozitivnu atmosferu, što je, kaže, jedan od razloga njegova uspješnog djelovanja i rada.Međutim, nezadovoljan je činjenicom da kod nas znanost nije dovoljno valorizirana.

O znanosti se ne vodi briga koliko bi se trebala voditi. Ako jedno društvo nema novca, znanost kao takva teško može dobiti dio kolača. Primjećujem, međutim, da novca ima za neke stvari koje su manje bitne od znanosti koja je motor i pokretač društva. U Irskoj i Finskoj su uvidjeli da ulaganje u znanost nije gubitak, nego dobitak - zaključio je Holjevac.

67

Napredna britanska udruga

Holjevcu je, kaže, puno pomogla britanska Udruga slijepih. Britanska je knjižnica za slijepe studente, naime, već krajem 19. stoljeća, poslije 1870., imala kompletnu literaturu za studij klasične filologije na Brailleovu pismu. Usporedbe radi, u Hrvatskoj su se elementarne stvari u pogledu naobrazbe slijepih počele provoditi tek krajem 19. stoljeća.

Ivica Radoš, Jutarnji list, 19. prosinca 2004. AVIS I SLIJEPI

MOGU LI I SLIJEPI HRVATSKE IMATI KORISTI OD AVIS-A

Avis je preporuka, (mišljenje) koju je Hrvatska dobila 20. travnja 2004. od briselske administracije za početak pregovora s EU o punopravnom članstvu u toj zajednici. Pozitivno mišljenje Europske komisije uslijedilo je samo nešto više od godine dana nakon što je tadašnji premijer Ivica Račan tadašnjem predsjedniku Europskoga vijeća, bivšemu grčkome premijeru Kostasu Simitisu, predao zahtjev za članstvo naše zemlje u ujedinjenoj Europi. Dobivanje avis-a ne znači da je Hrvatska definitivno potvrđena kao kandidat za EU; ali s tom “kartom” u džepu ona je na sigurnom putu prema EU, a to je svima vrlo važno. Nakon što je Europsko vijeće na lipanjskom summitu odobrilo Hrvatskoj status zemlje-kandidata i odredilo datum početka pregovora, uz uvjet pune suradnje s Haaškim sudom, i Hrvatska će moći koristiti sredstva iz pretpristupnih programa EU, a što je za ovaj tekst i najvažnije. Zašto? Zato što smatram da bi se i slijepi Hrvatske mogli okoristiti tom blagodati, tj. da bi se i Hrvatski savez slijepih trebao pojaviti s nekim svojim pripremljenim projektima i zatražiti financijsku, i ne samo financijsku, nego i pomoć u različitim drugim oblicima i vidovima, od savjetodavne do npr. opremanja radnih mjesta itd. Ove druge oblike i vidove pomoći zatražiti od organizacija slijepih i za slijepe iz EU.

Je li to realno? Kad ne bih bio optimist i kad ne bih mislio da je to ne samo realno nego i nužno, ne bih ni pisao ovaj komentar. Dakle, mogu li i slijepi Hrvatske imati koristi od avis-a, da se vratim naslovnom pitanju. Odgovor glasi: mogu; naravno, ne od samog avis-a, već od stjecanja kandidatskog statusa za Hrvatsku, ali to će ponajprije ovisiti o njima samima, ili bolje reći o spremnosti i djelovanju HSS-a kao njihove krovne organizacije, isto kao što će i tempo približavanja Hrvatske EU ponajviše ovisiti o njoj samoj.

PRETPRISTUPNI PROGRAMI - FONDOVI

Dakle, stjecanjem statusa zemlje-kandidata Hrvatska može koristiti sredstva iz tzv. pretpristupnih fondova EU, kako bi brže i bezbolnije provela prilagodbu europskim standardima. A kolika će ta sredstva

68

biti ovisit će o umješnosti njenih pregovarača kao i o važnosti i kvaliteti projekata koje će ponuditi. Iako se već sada zna da raspoloživa sredstva ni izdaleka neće biti onolika kolika su bila u vrijeme ranijih proširenja EU, na njih valja ozbiljno računati i u tom smislu pripremati dobre projekte, jer se radi o još uvijek vrlo značajnoj financijskoj potpori bez koje se procesi prilagodbe ne bi mogli ostvariti.

Prvi pretpristupni fond će biti onaj program koji je za Hrvatsku zastao već na samom početku, (prije desetak godina) a to je Phare (Far ili Fare) program. Sredstvima iz ovog programa u kandidatskoj fazi najvjerojatnije će se financirati pretežito institucionalna priprema i po koji manji projekt vezan za druge programe.Drugi financijski izvor bit će jedan značajan program čiji je naziv SAPARD, a sredstva su namijenjena za restrukturiranje i razvoj poljodjelstva.

Treći program ISPA namijenjen je financiranju projekata infrastrukture u dva ključna sektora i to za transport i za okoliš.

Sredstvima iz četvrtog programa (CARDS) Hrvatska se već i sada koristi, a namjena je različita.

Gdje su šanse slijepih?

HSS nikako ne bi smio ostati po strani kada se pokrenu procesi približavanja EU. Kao organizacija s gotovo 60-godišnjim kontinuiranim radom i sa stečenim iskustvima djelovanja u različitim društvenim uvjetima, Savez bi i u vremenu prilagodbe europskim standardima morao definirati svoje mjesto i ulogu aktivnog društvenog čimbenika. To znači da bi trebalo već od sada, a napose pri izradi programsko-planskih dokumenata za 2005. godinu, sasvim konkretno definirati područja i aktivnosti u okviru kojih bi se djelotvornije rješavao sadašnji nepovoljan položaj slijepih, a u okviru prilagodbe europskim standardima. Istovremeno, za neka ključna područja djelatnosti Saveza npr. za zapošljavanje bilo bi nužno izraditi dugoročniju strategiju.

Što se tiče područja djelovanja, spominjem samo nekoliko, koja bi, čini mi se, svakako trebalo imati u vidu: zapošljavanje, obrazovanje i profesionalna rehabilitacija, informatizacija, pristupačnost građevina i samostalno kretanje, veća socijalna skrb za pojedine kategorije članova npr. samci itd. Aktivnosti, pak, koje bi HSS trebao planirati morale bi se odvijati barem u tri osnovna pravca:

a) aktivnosti unutar vlastite organizacije, b) aktivnosti prema državnim tijelima i institucijama i tijelima lokalne zajednice, c) aktivnosti na međunarodnom planu, usmjerene prema organizacijama slijepih i za slijepe EU.

69

1. Aktivnosti unutar vlastite organizacije, najkraće rečeno, trebale bi se odnositi na odabir, definiranje i pripremu projekata koje bi HSS ponudio za financiranje sredstvima iz pretpristupnih fondova. Sasvim je sigurno da bi se za pojedine projekte u okviru ukupne djelatnosti HSS mogla koristiti sredstva iz CARDS programa, a osobito u područjima kao što su: informiranje, zapošljavanje, socijalna skrb i obrazovanje. Dosadašnja iskustva pokazuju da će kriteriji za dobivanje sredstava biti strogi pa će biti od posebne važnosti da se ponude što kvalitetniji projekti, a to znači da njihovu izradu treba povjeriti stručnim osobama i skupinama. S ovim aktivnostima trebalo bi već sada započeti.

2. Aktivnosti prema državnim tijelima i institucijama pretežito moraju biti usredotočene na zakonodavnu regulativu, budući da će se u kandidatskoj fazi donositi, mijenjati i dopunjavati mnogi zakoni i drugi propisi. HSS treba inzistirati na implementaciji rješenja koja će popraviti opći položaj slijepih, kako se npr. ne bi dogodilo da u EU odemo s doplatkom za tuđu pomoć i njegu manjim od 40 eura.

3. Aktivnosti na međunarodnom planu usmjeriti prema organizacijama slijepih zemalja EU koje imaju dovoljno iskustva i vidljive rezultate u rješavanju egzistencijalnih pitanja slijepih te od njih zatražiti sasvim konkretnu pomoć, npr. ONCE (Španjolska). Umjesto zaključka

Da napišem ovaj komentar, nije me toliko ponukalo samo dobivanje avis-a i euforično raspoloženje u zemlji nakon toga. Inspiraciju za pisanje dobio sam zapravo čitajući Program rada HSS-a za 2004. godinu u kojem se niti jednom rečenicom ne spominju hrvatske možebitne pripreme za ulazak u EU, a što bi nužno imalo, ili moralo imati, odjeka i na aktivnosti HSS-a. Približavanje Hrvatske EU, a još više njen ulazak u ovu zajednicu, mora i slijepima Hrvatske donijeti pozitivne promjene pa je stoga velika, da ne kažem povijesna, odgovornost HSS-a da se na vrijeme uključi u ove procese i da kudikamo većim angažmanom na svim razinama potakne stvaranje pozitivnije klime u društvu za rješavanje problematike slijepih.

A.K.

70

MODNA REVIJA ZA SLIJEPE I GLUHE OSOBE

Ukorak s vremenom i modnim trendovima, Erste klub iz Rijeke organizirao je modnu reviju za slijepe i gluhonijeme osobe, prvu takve vrste u svijetu. Revija pod nazivom “Svatko ima svoj žal” održana je 21. svibnja u Guvernerovoj palači u Rijeci, a modni kreator bio je Ivan Božić.U modnoj čaroliji Ivana Božića najistaknutija su bila stakalca kao zvučni efekti. Modne kreacije bile su predstavljene zvučno i vizualno. Modeli su napravljeni od prirodnih i sintetičkih materijala uz dodatak detalja od krzna i perja, a svi su bili prekriveni stakalcima i ostalim elementima koji tijekom hoda proizvode različite zvukove. Kolekcija je bila inspirirana morem. Modna pista bila je prekrivena morskim žalom, tako da su slijepe osobe mogle pratiti svaki korak manekenki.Osim zanimljivih kreacija posebnu pažnju publike privukle su nadasve intrigantna šminka, djelo majstorice šminke Mije Matrljan, te frizure Daniele Dukić.

Osobe oštećena vida i sluha imale su priliku osluhnuti i dodirivati reviju, na kojoj je Božić predstavio šesnaest kreacija. Dodatni elementi koji su obogatili ovu modnu reviju, bili su bijeli mirisni dim, zvučni i svjetlosni efekti u pozadini. U glazbenom dijelu večeri nastupili su: Goran Ožanić, gitara, Jasna Štiglić, harfa i violinistica Maja Veljak.

Modele su nosili manekeni i manekenke modne agencije “Glamour T”, te članice grupe E.N.I.Slična modna revija do sada nije organizirana nigdje u svijetu. S obzirom da je humanitarnog karaktera, prihod ostvaren od prodanih ulaznica bit će utrošen u podizanje kvalitete življenja slijepih i gluhonijemih osoba.

Članovi Udruge slijepih Primorsko-goranske županije bili su vrlo oduševljeni ovakvom vrstom modne manifestacije, tim više što su osim zvučnih efekata mogli opipati haljine i suknje na manekenima i manekenkama i u potpunosti doživjeti svu ljepotu modne revije.

Kuzman Landeka

71

1. Udruga slijepih Zagreb Tel: 01/4811123, Fax: 01/4811124 Draškovićeva 80/3, 10000 Zagreb

2. Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije Tel/Fax: 049/37 18 28 Magistratska 12, 49000 Krapina

3. Udruga slijepih Sisak Tel: 044/54 75 11 Ivana Meštrovića 32, 44000 Sisak

4. Udruga slijepih Karlovačke županije Tel/Fax : 047/61 42 42, Štrosmajerov trg 2, PP 12, 47000 Karlovac

5. Udruga slijepih Varaždinske županije Varaždin Tel/fax: 042/21 31 85 Trg slobode 10, p.p. 163 42000 Varaždin

6. Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije Tel/fax: 048/62 50 58 Opatička 6/1, 48000 Koprivnica

7. Udruga slijepih Bjelovarsko-bilogorske županije Tel: 043/24 44 51; Fax: 043/24 50 22, Gundulićeva 1, 43000 Bjelovar, p.p.124

8. Udruga slijepih Primorsko-goranske županije Tel: 051/33 60 90, Fax: 051/33 79 05 Pavlinski trg 4, 51000 Rijeka

9. Društvo slijepih i slabovidnih Ličko- senjske županije Tel/Fax: 053/77 16 40 Kralja Zvonimira 24/2, 53220 Otočac

10. Organizacija slijepih Virovitičko-podravske županije Tel: 033/72 11 90, Fax: 033/72 69 16 Trg bana Josipa Jelačića 9, 33000 Virovitica

11. Udruga slijepih Požeško-slavonske županije Tel/Fax: 034/27 34 57 Županijska 19, 34000 Požega

12. Udruga slijepih Brodsko-posavske županije Tel/Fax: 035/44 80 57; Tel:40 41 60, 40 41 61 Starčevićeva 58, 35000 Slavonski Brod

13. Udruga slijepih Zadarske županije Tel/Fax: 023/25 05 46 Poljana Požarišće 1, 23000

14. Udruga slijepih Osječko-baranjske županije Tel/Fax: 031/37 30 10, Svete Ane 55, 31000 Osijek

15. Udruga slijepih Šibensko-kninske županije Tel/Fax: 022/21 67 73 Zadarska 4, 22000 Šibenik

16. Udruga slijepih Vukovarsko-srijemske županije Tel: 032/33 20 95, Fax: 032/33 34 79 Reljkovićeva 2, 32100 Vinkovci

17. Županijska udruga slijepih Split Tel/Fax: 021/48 36 55 Zagrebačka 17, 21000 Split

18. Udruga slijepih Istarske županije - Pula Tel: 052/54 34 94, Fax: 052/54 31 28 Zadarska 40, 52100 Pula

5. IZ UDRUGA

5.1 PODACI O TEMELJNIM UDRUGAMA, ČLANICAMA HRVATSKOG SAVEZA SLIJEPIH

72

5.2 AKTIVNOSTI POVODOM DANA BIJELOG ŠTAPA

DRUŽENJE UZ PREDAVANJE I TOMBOLU

ČAKOVEC - Povodom Dana bijelog štapa Udruga slijepih Međimurske županije upriličila je svečano druženje uz večeru u čakovečkome restoranu Kruna.Goste je pozdravila predsjednica Marija Ciglar, istaknuvši kako je Društvo osnovano daleke 1952. godine, a tijekom minulih godina ulagani su veliki napori radi pružanja pomoći članovima i razvijanja senzibiliteta kod sugrađana.

Posebno bih pohvalila Čakovčane, jer su izuzetno senzibilni i susretljivi prema slijepim osobama, paze na njih u prometu i pomažu im kada to ustreba!Bijeli štap prometni je zaštitni znak slijepih osoba, a koristi se od 1964. godine. Udruga slijepih Međimurja danas broji 173 člana od kojih je većina završila tečaj za samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa. Za kretanje slijepih osoba koriste se i posebno dresirani psi vodiči, no u Međimurju samo jedna osoba posjeduje takvog psa.Nažalost, još je uvijek problematično zapošljavanje slijepih osoba, pa su tako zasad zaposlena samo dva člana Društva: Zlatko Sobočan i Josip Halabarec - na telefonskim centralama.Nakon večere uslijedilo je predavanje psihologinje Tatjane Žižek i defektologinje Dinke Žulić, te tombola koju je osiguralo Povjerenstvo za žene Udruge slijepih Međimurske županije.

(B. Nađ), Međimurske novine

23. Udruga slijepih Ogulin Tel/fax: 047/52 21 04 J.J. Strosmajera 8, 47300 Ogulin, p. p. 80

24. Udruga slijepih Pakrac – Lipik Tel/Fax: 034/41 20 68 Bolnička 1, 34550 PAKRAC

25. Udruga slijepih Daruvar Tel/fax: 043/33 10 22 Preradovićeva 26, 43500 Daruvar

26. Udruga slijepih Nova Gradiška Tel: 035/36 29 69, 035/36 29 70 Slavonskih graničara 7/1, 35400 Nova Gradiška

19. Udruga slijepih Dubrovačko-neretvanske županije Tel/Fax: 020/32 37 53 Marojice Kaboge 10, 20000 Dubrovnik

20. Udruga slijepih Međimurske županije Tel/Fax: 040/31 19 55 Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec

21. Udruga slijepih grada Kutine Tel/Fax: 044/68 44 70 Trg kralja Tomislava 18, 44320 Kutina ,p. p. 61

22. Udruga slijepih Našice Tel: 031/61 43 97 Trg I. Kršnjavija 5, 34500 Našice

73

KAKO IVANU BRLIĆ-MAŽURANIĆ ČITATI NA BRAJICI?

KOPRIVNICA - Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije u suradnji s Knjižnicom i čitaonicom «Fran Galović» Koprivnica organizirala je povodom obilježavanja Dana bijelog štapa i senzibiliziranja javnosti za probleme slijepih i slabovidnih te početka Mjeseca hrvatske knjige, književnu večer pod nazivom: «Kako Ivanu Brlić-Mažuranić čitati na barajici».Književna večer održana je 13. listopada i bila je posvećena našoj slavnoj spisateljici povodom 130. godišnjice rođenja.

U programu su sudjelovali mladi članovi Udruge slijepih koji su demonstrirali tehnike čitanja i učenja slijepih i visokoslabovidnih. Posjetitelji su mogli razgledati primjerke knjiga na uvećanom tisku i na brajici te u zvučnim tehnikama (CD, audio-kasete), kao i pomagala: računalo s govornom jedinicom, zvučna bilježnica, brajev pisaći stroj, pločica i šilo.Prisutni posjetitelji pokazali su veliko zanimanje za izložena pomagala i knjige pa su se nakon održane večeri dugo družili i razgovarali s mladim članovima Udruge.

Vesna Babić

MEDIJSKA PROMIDŽBA

KRAPINA – Za Dan bijelog štapa predsjednik Udruge Zlatko Deveničar bio je gost emisije “Oči u oči” Radio Krapine, gdje je u jednosatnoj emisiji govorio o problemima Udruge i njenih članova. Napomenuo je bitne činjenice vezane uz doplatak za pomoć i njegu, zapošljavanje, samostalnost i integriranost slijepih. Istaknuo je aktivnosti koje je Udruga provodila u proteklom, kao i one koje će poticati u nadolazećem periodu. Zahvalio je sponzorima i donatorima.

U sklopu emisije bila je snimljena i anketa na ulicama Krapine u kojoj su ljudi govorili o slijepima i o Udruzi slijepih. Anketom je potvrđeno da su ljudi upoznati sa problemima i potrebama slijepih, kao i s činjenicom da se društvo premalo brine o njihovim potrebama i problemima. Osim u emisiji “Oči u oči”, predsjednik je sudjelovao u posebnim vijestima Radio Krapine, gdje je ukratko spomenuo osnovnu problematiku slijepih; zatim u vijestima Radio “Kaja” te Radio Stubice.-Medijski smo bili popraćeni i na županijskim stranicama panorame “Večernjeg lista” - naglašavaju u Udruzi slijepih Krapinsko-zagorske županije.

74

SLIJEPI I BARIJERE

PULA - Da je odnos zajednice u izravnom kontaktu s osobama oštećenog vida poboljšan, potvrdio nam je predsjednik Udruge slijepih Istarske županije Zlatko Kuftić, s kojim smo razgovarali u povodu Međunarodnog dana bijelog štapa. Premda smatra da se barijere prema slijepima smanjuju, upozorava na neprikladno riješenu prometnu signalizaciju, osobito neadekvatno ozvučenje semafora koje usred gradske vreve slijepi uopće ne čuju.On tvrdi da još veliku prepreku slijepima predstavljaju nepropisno parkirani automobili na pločnicima, kontejneri za otpad smješteni na punktovima rezerviranim za pješake i neadekvatno postavljeni prometni znaci. Smatra da bi više računa trebalo voditi o visini prometnog znaka, koji, ako se postavi na sredinu umjesto bočno, može biti opasan za slijepu osobu. Dodaje da bi pri planiranju novih prometnih raskrižja trebalo kontaktirati predstavnike udruga koje se bave problematikom osoba s posebnim potrebama. Kretanje osoba oštećenog vida otežavaju i rampe prilagođene invalidnim osobama, a koje su pak za slijepe prestrme.

Iako zadovoljni uslugom vozača Pula-prometovih autobusa, slijepi su i dalje ogorčeni što za njih gradski prijevoz nije besplatan jer prilikom vožnje uz svoju kartu moraju platiti i onu za svoga pratitelja, bez čije pomoći ne mogu ući u autobus. Uzmemo li u obzir da je Pula bio jedan od rijetkih gradova koji je dugi niz godina imao besplatnu vožnju za slijepe, a danas je to slučaj još jedino u Rijeci i Zagrebu, nastojanja slijepih za besplatnom vožnjom čine se opravdanima. Nezadovoljstvo članova Udruge veće je zato što Grad izdvaja velika sredstva za kupnju kombija za osobe s invaliditetom, a njima ne može osigurati niti besplatan prijevoz autobusom.Jedan od prioriteta Udruge, za što se gorljivo zalaže već punih sedam godina, jest izjednačavanje doplatka za pomoć i njegu. Naime, radno sposobne slijepe osobe mjesečno od Centra za socijalnu skrb dobivaju 280 kuna, dok one koje nisu sposobne za rad mogu dobiti do 400 kuna.

U oba se slučaja radi o osobama kod kojih je sljepoća nastupila uslijed oboljenja ili dugotrajne bolesti. Ukoliko je sljepoća nastupila u Domovinskom ratu, pomoć Centra će iznositi nešto više od 4.000 kuna, dok će osobe koje su oslijepile uslijed nesretne okolnosti mjesečno imati pravo na 3.000 kuna.Zalažemo se da se doplatak za sljepoću izjednači bez obzira na to kako je i gdje sljepoća nastupila. Uz to, treba spomenuti da Udrugu slijepih u Istri čini 325 članova, a zaposleno je svega njih 25. Naši članovi najčešće rade kao telefonisti na centralama, a ostali kao fizioterapeuti, jedna je osoba zaposlena u glazbenoj školi, a jedan je pravnik. Naši su članovi uglavnom treće životne dobi, no desetak je radno sposobnih bez zaposlenja. Stoga što prije treba donijeti zakon o zapošljavanju osoba s posebnim potrebama koji bi pogodovao njihovom zapošljavanju, zaključio je Kuftić.

D. Bašić-Palković

75

OBILJEŽAVANJE DANA BIJELOG ŠTAPA U SPLITU

SPLIT - Udruga slijepih Splitsko-dalmatinske županije obilježila je Međunarodni dan bijelog štapa organiziranjem nekoliko akcija:1. Otisnut je letak o životu, radu i potrebama slijepih osoba. Letak je upućen svim osnovnim i srednjim

školama na području županije, kako bi najmlađi bili upoznati što je to slijepa osoba i kako joj pristupiti. Za očekivati je da će ova akcija pomoći boljem razumijevanju i prihvaćanju slijepih ljudi u društvu.

2. Akcija darivanja krvi, koju je organizirao udrugin Klub DDK u suradnji s Gradskim kotarom Lučac - Manuš i HCK-om Grada Splita, organizirana je 14. listopada u prostorijama Udruženja. Prikupljene su 32 doze krvi. Klub DDK tradicionalno uz Dan bijelog štapa organizira dobrovoljno darivanje krvi, a članovi se tijekom godine više puta uključuju u akcije drugih klubova.

3. Udruga je organizirala za svoje članove hodočašće u Međugorje uz pomoć donatora Splitsko-dalmatinske županije i autoprijevoznika Benz-transa. Članovi su bili vrlo zadovoljni organizacijom hodočašća, iako vrijeme nije bilo naklonjeno hodočasnicima.

Vicko Sviličić

GRADONAČELNIK PRIMIO PREDSTAVNIKE UDRUGE SLIJEPIH VIROVITICA – Na Dan bijeloga štapa, 15. listopada, gradonačelnik Grada Virovitica Ivica Kirin primio je izaslanstvo Udruge slijepih Virovitičko-podravske županije u kojem su bili:predsjednik Željko Zec, potpredsjednica Srebrenka Martinčević i tajnica Elizabeta Grigić. Predsjednik Zec govorio je o radu Udruge, posebno naglasivši nedostatak financijskih sredstava. Ovo je za Udrugu to veći problem, jer bi se u 2005. godini trebala obilježiti 50. obljetnica rada i postojanja Udruge. Gradonačelnik je obećao financijsku i drugu potrebnu pomoć za obilježavanje jubileja, što je od strane izaslanstva primljeno s velikim olakšanjem.

Još jedna značajna manifestacija upriličena je u Udruzi povodom Dana bijelog štapa. Riječ je o već šestom po redu okupljanju žena Udruge slijepih Virovitičko-podravske županije, a u prigodi Dana bijelog štapa. Ovogodišnji skup održan je 11. listopada u prostorijama Udruge, a pamtit će se po dosada najvećem odazivu članica kao i prisustvu gošći iz nekoliko udruga. Gošće su bile: predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, predstavnica SOS telefona i predsjednica, tajnica i jedna članica iz Koprivničko-križevačke udruge slijepih. Od ukupno 226 članova Udruge, 114 čine žene.

Elizabeta Grigić

76

NAJMLAĐA UDRUGA

NOVA GRADIŠKA - U povodu Međunarodnog dana bijelog štapa Udruga slijepih Nova Gradiška organizirala je prezentaciju pasa vodiča uz pomoć Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet iz Zagreba. “Na taj način željeli smo osvijestiti lokalnu zajednicu, a našim članovima pokazati jednu od alternativa za bolje organiziranje samostalnog života”.Udruga slijepih Nova Gradiška osnovana je 2003. godine, dakle najmlađa je udruga u sastavu HSS-a. Udruga djeluje na području bivše općine Nova Gradiška; broji 100 članova.

U veljači 2004. Udruga useljava u nove unajmljene prostorije u Ulici Sl. graničara 7/1, koje je prije useljenja trebalo adaptirati.

U dva navrata članovi udruge tj. njihove obitelji pekli su kolače koje su volonteri prodavali na gradskoj tržnici. Pripremljen je i humanitarni koncert Folklornog ansambla «Zagreb Markovac» u učilištu Reljković. Tim prihodima potpomognut je rad udruge.

Manuela Kumić

77

5.3 DRUGE AKTIVNOSTI I DOGAĐANJA U TEMELJNIM UDRUGAMA

AKTIVNO POVJERENSTVO ZA ŽENE

Čakovec - Unutar Udruge slijepih Međimurske županije djeluje više povjerenstava, a među aktivnijima je povjerenstvo za žene.To je povjerenstvo već organiziralo više predavanja za žene, uglavnom stručnih, s područja oftalmologije, ginekologije i psihologije, a bavi se i humanitarnim aktivnostima.Tako je uoči uskrsnih blagdana - obavještava nas voditeljica povjerenstva za žene Udruge slijepih Međimurja Marija Ciglar - u suradnji s udrugom “Hrvatska žena” za dvadeset slijepih žena, članica USM-a, osigurano dvadeset poklon-paketa s namirnicama, u čemu su najveći prilog dali Josip Poje iz Čakovca i mesnica “Mihalić” iz Nedelišća.

(MB) Međimurje, 20. 04. 2004.

U NOVOM PROSTORU

DARUVAR - Najveći uspjeh Udruge je dobivanje novih prostorija jer dugi niz godina nalazili smo se na 1. katu s 24 strme stepenice što je uvelike otežavalo ulazak i pristup slijepih osoba od Gradskog poglavarstva grada Daruvara u prizemlju, Ulica Preradovićeva 26. Prostorije, doduše, dijelimo s ostalim udrugama koje djeluju u našem gradu. Dobiveni prostor od 67 m2 dobili smo na korištenje bez najma na 10 godina, ali smo ga morali renovirati, te je i Udruga slijepih s financijskim sredstvima sudjelovala u adaptaciji objekta i nabavi opreme. U novi prostor Udruga se uselila u siječnju 2004. g. Prema programu rada tijekom veljače i ožujka organiziran je obilazak cjelokupnog članstva radi utvrđivanja stvarnog stanja i socijalnog statusa članova. Utvrđeno je da trenutačno imamo 98 članova.Uspostavili smo uspješnu suradnju s mađarskom udrugom invalida županije Somođi, udrugom iz Barcha, te smo 1. i 2. svibnja, povodom ulaska Mađarske u EU, sudjelovali u kulturnom i sportskom programu. Udruga je ostvarila financijsku potporu od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za Projekt za redovnu djelatnost u iznosu od 25.000,00 kuna.

Marko Pajtak

ŽENSKA KLAPA ZA UDRUGU

DUBROVNIK - U Kneževom dvoru 29. svibnja održan je humanitarni koncert “Klape po žensku” u organizaciji ženske klape folklornog ansambla LINĐO. Kao gosti nastupile su ženske klape KORJANDUL i DIŠPET. Prihod od ulaznica u iznosu od 8.000,00 kuna uplaćen je na račun Udruge slijepih Dubrovačko-neretvanske županije kao pomoć u cilju provedbe programa i projekata.

Rosa Matić

78

PREVENCIJA SLJEPOĆE - ZNAČAJNA AKTIVNOST

OTOČAC - U cilju prevencije sljepoće u 2004. godini na poticaj Društva slijepih i slabovidnih Ličko-senjske županije otvorena je očna ambulanta u Domu zdravlja Korenica. Sada na prostoru županije radi 7 očnih ambulanti. Na poticaj Društva otvoreno ih je 6, a nalaze se u gradovima: Pagu, Novalji, Senju i Otočcu te u općinama Brinje i Korenica. Ove ambulante rade dva puta mjesečno.Unatoč zalaganju na prevenciji sljepoće u Društvo je tijekom godine učlanjeno 18 novih članova pa sada Društvo broji 208 članova.

Još nekoliko aktivnosti ovog Društva posebno je vrijedno izdvojiti: sami su rehabilitirali jednog novooslijepljelog člana u dobi od 32 godine i to u samostalnom kretanju i za rad na računalu; članovima je pružana pomoć u ostvarivanju zakonskih prava, a ishođena su i mnoga prava na lokalnoj razini; slijepima u općinama Korenica, Vrhovine i Udbina ishođeno je da ne plaćaju komunalnu naknadu; za potrebe članstva vlastitim uvozom nabavljena su pomagala, a od raznih donatora dobiveno je u novcu i naturi 65.000,00 kn. i sve je to raspodijeljeno najsiromašnijim članovima u prigodi Božića i Uskrsa. Gotovo svi članovi posjećeni su u njihovom domu radi upoznavanja njihovog života u obitelji.U 2004. godini Društvo je izdalo knjigu «Slijepi u Lici», a u prigodi obilježavanja 50. godišnjice utemeljenja Društva. Obnovljene su, također, prostorije ureda Društva u Gospiću.

Branko Ćujić

KARLOVAČKE TVRTKE DARIVALE ČLANOVE UDRUGE

Karlovac - Poklon paketima i ribama darivano 17 osoba

KARLOVAC - Udruga slijepih Karlovačke županije ovih je dana dobila donacije od nekoliko tvrtki.Riječ je o poklon paketima trgovačkih tvrtki “Getro” i “Gavranović”, dok su tvrtke “Hidroelektrana Gojak” i “Draganićki ribnjaci” ribama darivale članove Udruge.Uspjeli smo darivati čak sedamnaest osoba kojima smo dali pakete i ribu kako bi lakše dočekali nadolazeće blagdanske dane. Iskoristio bih priliku i još jednom zahvalio donatorima na razumijevanju i pomoći koju su pružili članovima slabijeg imovinskog stanja, poručio je predsjednik Udruge Vlatko Golac.

Osim pomoći u paketima, dvoje je članova dobilo i novčanu potporu u visini od 500 kuna. Hrvatski savez slijepih poklonio je jednom članu Udruge Karlovačke županije, koji ima petero djece i živi u skromnim materijalnim mogućnostima, tisuću kuna pomoći.

Ž. V., Karlovački list, 18.12.2004,

79

INFORMATIČKA RADIONICA

KOPRIVNICA - Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije i ove je godine organizirala informatičku radionicu.Radionica je održana u prostorijama Udruge od 26.-30. srpnja, a nadovezala se na prošlogodišnju. Sudjelovalo je sedmero mladih članova Udruge i međusobno su se dogovorili o tijeku i rasporedu rada. Igor Švarc, koji je završio 3. razred gimnazije i odlično se služi računalom, obučavao je svoje mlađe kolege iz Udruge: Ivu, Anu i Renata. Računalo na kojem se izvodila poduka opremljeno je čitačem ekrana, govornom jedinicom i brajevim retkom. Jakal Martin, student informatike, podučavao je Ivana i Matiju, slabovidne osobe, na drugom računalu koje je Udruga nedavno nabavila.

Roditelji i mladi članovi iskazali su zadovoljstvo održavanjem takvih radionica jer im olakšavaju učenje i rad na računalu kod kuće i u nastavi pa će ovakvih radionica biti i ubuduće.Igor i Martin ponudili su se da i u tijeku nadolazeće školske godine, po potrebi, pomognu svakom pojedinačno, bilo u obuci na računalu ili u digitalizaciji udžbenika, lektire i sl.

Vesna Babić

LJEPŠI USKRS ZA ČLANOVE UDRUGE SLIJEPIH KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

KRAPINA - Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije organizirala je izlet za svoje članove povodom Uskrsnih blagdana, 17. travnja 2004. godine u Lepoglavu.Izlet je bio besplatan, a pozivu se odazvalo 50-tak članova i pratioca. Izletom je obuhvaćen posjet župnoj crkvi Uzvišenja blažene Djevice Marije, te posjet Rangerovoj, Jamuničevoj i kažnjeničkoj galeriji, kao i razgledavanje zbirke Lepoglavskog ahata i posjet suvenirnici.

Nakon bogatog programa, uslijedilo je opuštanje uz ručak i demonstraciju izrade lepoglavske čipke, za koju su naše članice pokazale velik interes.Druženje uz pjesmu i svirku protegnulo se do noćnih sati, da bismo se potom puni lijepih dojmova i uspomena vratili svojim kućama.Povodom Uskrsnih blagdana udruga je organizirala i prikupljanje donacija u robi i novcu.Ovim putem zahvaljujemo svim donatorima, koji su uvidjeli potrebu da daju pomoć za naše socijalno ugrožene članove, stare, nemoćne i bolesne, jer su svojim donacijama razveselili i ohrabrili 60-tak naših članova.

Zlatko Deveničar

80

SKRB ZA ČLANSTVO

KUTINA - Udruga slijepih Kutina programirala je u 2004. izvršiti obilazak članstva, ali kako nisu dobivena potrebna financijska sredstva, program je reduciran tako da su posjećeni članovi kojima je pomoć najpotrebnija. Po odluci Izvršnog odbora 200 kn dobili su 11-ero mladih: djeca, učenici i studenti, a novac im je predan u obitelji.

Kako je Udruga dobila od Crvenog križa Kutina pet božićnih poklon-paketa, svoju je skrb o članstvu mogla još i dodatno proširiti, a Petrokemija je svojim prijevozom paketa do članova dala svoj obol ovoj humanoj akciji. Financijsku pomoć dobila su još i dva člana iz Udruginih sredstava.Dodajmo ovome, da je Grad Kutina Udruzi dao uredski prostor u koji su se već preselili i s kojim su jako zadovoljni.

DVA DANA U DARUVARU

NAŠICE - Sredinom listopada 10 članova Udruge slijepih Našice minibusom je krenulo na dvodnevni izlet u Daruvar, a odredište je bio hotel «Termal». Odazivom smo sasvim zadovoljni, budući da imamo samo 15-ak članova dovoljno zdravih i živahnih za takve poduhvate. Ostali imaju problema s viškom godina i nedostatkom volje. Putovanje je proteklo u odličnom raspoloženju u koje se uklopio i vozač.Dobre vibracije iz minibusa preselile su se i u hotelske prostore. Uslijedila je zajednička večera i razgovori u šaljivom stilu.

Sljedećeg dana neki su otišli na kuglanu, neki na kupanje, neki u šetnju, a pojedinci su isprobali sve navedene opcije. Predsjednik Udruge gostovao je u programu lokalnog radija, a te iste večeri održao je i večer poezije za građane Daruvara i goste hotela “Termal”. Domaćin poetske večeri bilo je Društvo pjesnika “Akvabali”, što je i rimski naziv grada Daruvara. Nakon toga nikome se nije spavalo pa su upriličeni mali noćni razgovori, a tu se iskazao Mato Zečević. On je izgubio vid prije desetak godina, a prije toga puno je putovao i proživio svakojakih dogodovština. Neke su nalik na komediju, a neke na tragediju, a što je još jedan dokaz da je život svakoga od nas nepredvidljiv i stoga zanimljiv, pogotovo ako u nama kuca hrabro srce.

Prijepodne idućeg dana prošlo je u hipu, a za vrijeme ručka svima je bilo žao što odlazimo. Žaljenje je izrazilo i osoblje hotela, rekavši da smo bili gosti za primjer. Mislim da njihova pohvala nije bila samo pristojnost, jer smo primijetili da solidan broj gostiju nije ovladao osnovnim načelima lijepog ponašanja. Na povratku ista slika i sličan ton. Zaključak je da izlet moramo ponoviti, jer kad je nešto dobro, onda toga ne može biti previše.

Rolando Butković

81

DRUŽENJE JE LIJEK PROTIV DEPRESIJE

OSIJEK - Udruga slijepih Osječko-baranjske županije na godišnjem “Susretu slijepih žena Slavonije” ugostila je žene istovrsnih udruga iz Slavonskog Broda, Vinkovaca, Virovitice i Požege, a domaćica je bila Nevena Benić. Središnju pozornost žena u cjelodnevnom susretu zaokupilo je izlaganje psihologinje Mirjane Mozer o depresiji i strahu. Ono je potaknulo žene da aktivno sudjeluju u raspravi o pojavi depresije i govore o vlastitim iskustvima i mogućnostima kako prevladati netjelesnu bol i stanje obojeno crno-sivim bojama.

Ideju da se sastaju slijepe žene svojedobno je dala Ružica Rosandić iz Vinkovaca, (sada, nažalost, pokojna) što su udruge prihvatile i od 1999. godine žene se okupljaju na već tradicionalnim druženjima, svake godine u drugom gradu, uz tematska izlaganja i diskusije. Žene izmjenjuju iskustva o radu udruga, popričamo o privatnim događajima jer obično kad je čovjek u krizi dovoljno ga je saslušati da bi se osjećao bolje. Većini žena je ovo način da se ponovno sretnu jer su zajedno išle u školu «Vinko Bek» u Zagrebu. Naše udruge i postoje zato da okupljaju slijepe ljude koji inače nemaju previše izbora izlaska iz svojih sredina. Pokazalo se da svaki susret pozitivno djeluje na žene. I ako stručno-tematsko predavanje i razgovor s prijateljicama praktično pomogne jednoj ženi, smatram da smo uspjele u nakani okupljanja i da susrete treba nastaviti - zaključuje Nevena Benić, predsjednica Aktiva žena u Udruzi u Osijeku.

N. Š.

DVIJE VRIJEDNE AKTIVNOSTI

PAKRAC - Udruga slijepih Pakrac-Lipik sudjelovala je na više radionica u organizaciji međunarodnih udruga, te su njeni članovi stjecali znanja o izradi projekata. Rezultat ove aktivnosti je projekt Zaštita zdravlja za slijepe i visokoslabovidne članove Udruge slijepih Pakrac-Lipik za čiju su realizaciju dobivena sredstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u iznosu od 46.400,00 kn. Provodeći ovaj projekt Udruga je uputila 12 članova na liječenje u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Lipik u trajanju od 14 dana. Nadalje, kupljeno je 14 govornih tlakomjera i 5 glukometara te 20 govornih toplomjera. Viša medicinska sestra Županijskog doma zdravlja Pakrac održala je za članove predavanje o prehrani i zaštiti zdravlja, a dvije su medicinske sestre članovima udruge mjerile tlak i razinu šećera u krvi, te obučile rukovanju članove koji su primili na trajno korištenje tlakomjere i glukometre. Realizaciju ovog projekta, uz više medicinske sestre, pratila je i socijalna radnica Centra za socijalnu skrb Pakrac.

82

PREDSTAVLJANJE 4 ZVUČNE KNJIGE

Udruga slijepih Pakrac-Lipik predstavila je 4 zvučne knjige o domovinskom ratu, autora Ratka Dragovića-Kleka i to:

1. DESET GODINA POSLIJE 2. TIGROVI OBLACI 3. ČUKOVI IZVIDNICI i 4. VARAŽDINSKE PUME.

Promociji zvučnih knjiga, uz velik broj građana Pakraca i Lipika, prisustvovali su i predstavnici lokalnih vlasti. Na zadovoljstvo Udruge, predstavljanju knjiga prisustvovao je i autor.

Albert Svjetličić

POŽEŽANI PROSLAVILI 50. JUBILEJ

POŽEGA - Udruga slijepih Požeško-slavonske županije 17. travnja 2004. obilježila je 50. obljetnicu osnutka i rada. Na svečanoj skupštini nazočni su se prisjetili mnogih vrijednih aktivista koji su utkali dio sebe u mnoge i značajne rezultate koje je udruga ostvarila u minulih 50 godina; sjetili su se i teških trenutaka, kada je rad ove Udruge bio doveden u pitanje, a iznova je bio pokrenut zahvaljujući samo nesebičnoj pomoći prijatelja iz susjednih slavonskih udruga i razumijevanju tadašnjih lokalnih društveno-političkih čimbenika. Na skupštini su iznijeti i današnji rezultati Udruge, koji su sve veći i opipljiviji, a ostvaruje ih grupa mlađih aktivista uz svestranu pomoć još uvijek aktivnih starijih članova udruge kao i uz potporu velikog broja vanjskih suradnika od kojih su mnogi nazočili i ovom velikom događaju. Edukacijsko-računalni centar, tonski studio, dobra kuglačka ekipa samo su dio današnjih vrijednih rezultata iz rada Udruge, a za nekoliko projekata dobili su financijsku potporu iz Državnog proračuna. Zaposlena su 4 člana, međutim, na posao ih čeka čak osmero.

Planovi za budućnost: zvučna knjižnica i servisi za pomoć u kući slijepim i slabovidnim osobama.

DELEGACIJA IZ TRENTA POSJETILA PULSKU UDRUGU SLIJEPIH

U Trentu se godišnje štampa oko 20 tisuća knjiga na Brailleovom pismu

PULA - Predstavnici talijanske Udruge slijepih iz Trenta i udruge »Onlus«, koja organizira razne sadržaje za osobe s invaliditetom, posjetili su pulsku podružnicu Udruge slijepih Istarske županije. Gosti iz Trenta tjedan dana u Hrvatskoj proveli su na krstarenju, a pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Mario Quaranta pojasnio je kako je došlo do posjeta talijanske delegacije.

83

Na inicijativu predsjednice Udruge za zaštitu i promicanje prava bolesnika dr. Branke Butorac te talijanske neprofitne udruge »Onlus«, koja organizira putovanja i sadržaje za osobe s hendikepom, odlučilo se da članovi udruge slijepih iz Trenta kroz krstarenje upoznaju Hrvatsku, rekao je Quaranta. Predsjednik Udruge slijepih Istarske županije Zlatko Kuftić predstavio je rad udruge, probleme slijepih, posebno kod zapošljavanja i dobivanja pomoći za njegu, a govorio je i o projektu izletišta slijepih u Cukrićima te pozvao članove talijanske udruge da ih posjete sljedeće godine. Rad udruge iz Italije predstavio je predsjednik Ferdinando Ceccato, koji je istaknuo da u Trentu djeluje tiskara za štampanje knjiga na Brailleovom pismu, a godišnje štampaju oko 20 tisuća knjiga. Također, Ceccato je rekao da je u Italiji vrlo popularan sport među slijepima tzv. torball, koji se igra sa »zvučnom« loptom« te postoji čak i talijanska liga u tom sportu.

T. T. Glas Istre, 29. listopad 2004.

OTVORENO IZLETIŠTE ZA SLIJEPE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

RIJEKA - U subotu 4. rujna svečano je otvoreno izletište za slijepe Sansovo u Bakarcu. Izletište su otvorili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i gradonačelnik grada Kraljevice Gojko Gudac. Otvaranju su prisustvovali ugledni gosti iz Zagreba, Osijeka i Pule te mnogobrojni članovi naše Udruge. Tom prigodom Zlatko Kuftić, predsjednik Udruge slijepih Istarske županije, uručio je reljefnu kartu Republike Hrvatske Dušku Miočiću predsjedniku Udruge slijepih Primorsko-goranske županije.Izletište Sansovo je ustvari bivše igralište nogometnog kluba “Bakarac”, a grad Kraljevica ga je dao našoj udruzi na korištenje. Primorsko-goranska županija osigurala je 50.000 kuna za uređenje izletišta: viseće kuglane, platoa za treninge i druženje članova te uvođenje vode. Uređenje izletišta pomoglo je i nekoliko poduzeća. Važan posao koji još predstoji je uređenje staze od izletišta do mora u dužini od 400 metara. Izletište se prostire na površini od 7.000 m2, a omeđeno je mediteranskom šumom i uređenim parkiralištem.

Nakon otvaranja izletišta, održano je 3. natjecanje slijepih radioamatera Hrvatske u amaterskoj radio goniometriji u organizaciji Radio-kluba slijepih “Galeb” Rijeka. Sudjelovali su radioamateri iz Radio-kluba slijepih “Louis Braille” iz Zagreba, Radio-kluba slijepih “Galeb” Rijeka te sekcije radioamatera iz Osijeka, Najbolje rezultate imali su:

1. Tomislav Lilić,2. Emil Punoš i 3. Žarko Dadasović, sva trojica iz «Galeba».

Natjecanje je okončano ručkom u ribljem restoranu “Škarpina” u Kraljevici, druženjem i kupanjem.

Kuzman Landeka

84

POVIJESNI POMAK ZA SLIJEPU DJECU

Prije dvije godine u sisački Dječji vrtić “Ciciban”. integrirano je prvo slijepo dijete

U sisačkoj Udruzi slijepih, koja broji 143 člana, ima sedmero djece. Jedno od njih je i Pavao Anić. Kada je 2002. godine, integriran u skupinu “Krijesnice” Dječjeg vrtića “Ciciban”, tete Ana Vlaisavljević i Ana Ričković, dale su si mnogo truda kako bi zajedno s njim učile o mogućnostima i potrebama slijepog djeteta. Uz potpuno otvorenu suradnju sa svim ustanovama, pridonosile su dobrobiti slijepe djece. Tako je Pavao bio prvo slijepo dijete integrirano u vrtić.

U rujnu ove godine, on je i prvo slijepo dijete pripremljeno za pohađanje redovne nastave.

U srpnju su za Pavla počele ozbiljne pripreme za školu. Jedan od ciljeva Udruge slijepih je integracija njenih mladih članova u redovan sustav obrazovanja te smo i ovaj put, uz Centar za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek”, uključili u proces integracije našeg člana Pavla Anića u OŠ I. Kukuljevića u Sisku, kaže tajnica Udruge slijepih Sisak, Mihaela Claudija Dugandžić.

Paralelno s pregovaranjem u javnosti o poteškoćama i visokim troškovima redovnog obrazovanja, pokrenuta je akcija kojom se za Pavla Anića skupljao dobrovoljni prilog putem Udruge slijepih, kako bi se mogli kupiti udžbenici na Brailleovom pismu. Zahvaljujući humanosti naših sugrađana i poslovnog sektora, ali i angažmanu teta u vrtiću, prikupljeno je 3.030 kuna, od čega je Pavlu za početak obrazovanja kupljen brajični papir, podloga za pisanje, folije za pisanje, obilježivač papira i lopta.Prema riječima Mihaele Claudije Dugandžić, udžbenici na brajici nisu kupljeni, budući da je većina knjiga koje su sustavni dio nastavnog gradiva slikovna, što je nemoguće izraditi. Kada se nađemo u ovakvoj situaciji, neizostavno se pitamo na koji način tumačiti činjenicu da je osnovno obrazovanje besplatno.

Jedan udžbenik za slijepog učenika iznosi 2.000 kuna, a u školskoj godini potrebno ih je minimalno šest, ako se radi o osnovnoj školi. Uz udžbenike na brajici, za jednu godinu obrazovanja potrebno je: 30 kg brajičnog papira, što košta 561 kunu, podloga za crtanje 1.476 kuna, folije za crtanje 125 kuna... Zato je Udruga zahvalna svima koji su do sada uplatili svoje dobrovoljne priloge za Pavla. Posebno su zahvalni INI d.d., čiji je zaposlenik Pavlov otac.

Predstavnici INE d.d., 8. rujna u prostorijama Udruge slijepih, uručili su Pavlu Braille Wave, tj. elektroničku bilježnicu koja košta 37.700 kuna. Može služiti i kao Brailleov redak uz računalo i JAWS ili kao samostalna jedinica.

85

POMOĆ U ELEKTRONIČKOJ OPREMI

Udruga slijepih Sisak svake godine pomaže najosjetljivijoj grupi svog članstva, djeci, što je i jedan od osnovnih ciljeva ove Udruge.Prema riječima tajnice Mihaele Claudije Dugandžić dipl. soc. radnice, uz pomoć stalnih donatora, četvero mališana članova ove Udruge, Pavao Anić, Suzana Talavanić, Tea Turković i Mario Vuković, dobilo je ovisno o potrebi i uzrastu udžbenike, brajični papir, folije za pisanje, te je svakom djetetu isplaćena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 400 kuna.Treba naglasiti suradnju Udruge slijepih s Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata podružnice Sisak, kazala je Dugandžić, s kojima smo započeli suradnju tijekom svibnja ove godine, kada je Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske, u okviru akcije Bijeli štap, ove godine odlučila pomoći slijepoj djeci branitelja. Tako smo uputili opis socijalne slike svakog člana, a rezultat toga je pomoć djeci u elektroničkoj opremi.

Jasna Dimić, Novi Sisački tjednik, 30.09.2004,

O SVAKOM ČLANU POSEBNO - SLAVONSKI BROD –

U 2004. godini snimljeno je stanje svakog člana Udruge u njegovoj obitelji. Udruga ima 150 redovnih članova koji žive u 16 općina na slavonsko-brodskom prostoru.I ovaj obilazak članstva pokazao se vrlo korisnim i potrebnim. Izlazak na teren iskorišten je tako da predsjednik Udruge svakom članu uruči skroman poklon-paket, a s predsjednikom je u obilasku članstva bila službenica Udruge Lidija Šaf. Razgovor s članom trajao je 30-40 minuta. Razgovarali smo i s članovima obitelji, tražili smo uvid u staru i novu dokumentaciju koju posjeduje član kao na primjer: rješenja o mirovini, tuđoj pomoći i njezi, dječjem doplatku, invalidnini i sl. Zanimalo nas je koristi li član povlastice koje mu pripadaju: oslobađanje od tv pretplate, umanjenje telefonske pretplate, pomagala na teret sredstava HZZO-a, itd. Članovi su nam popunjavali i upitnik s osobnim podacima kao i svojim željama u odnosu na mogućnosti i rad tijela Udruge.

Ova je prigoda iskorištena za predaju članstvu novih članskih iskaznica HSS-a kojima su zamijenjene dotadašnje. Pri snimanju terena došli smo do spoznaje da neki članovi nisu ostvarili svoja prava pa smo kod takvih saznanja odmah stupili u kontakt s Centrom za socijalnu skrb i pokušali iznaći rješenje. Kod članova koji imaju višestruku invalidnost, takvih je, nasreću, manji broj, primijećeno je da se njihova prava ostvaruju znatno teže i tada se Udruga nađe između dvije vatre: s jedne strane Centra za socijalnu skrb i s druge, člana. Imamo članova o kojima obitelj vodi izuzetnu brigu te imaju normalne uvjete za život, a imamo i

86

obrnute slučajeve gdje je član potpuno zanemaren od obitelji i teško živi. Naša najmlađa članica je Mateja Poje, (7 godina). Pripremamo je za školovanje u Centru “Vinko Bek” u Zagrebu. Članovi udruge su i četvero djece koja idu u redovnu školu i dvoje, koja nisu sposobna za školovanje.Snimanje terena bilo bi potrebno obaviti svake godine, ali iz objektivnih ili subjektivnih razloga to, nažalost, ne činimo. Ovogodišnje snimanje potpomogli su Centar za socijalnu skrb i Županija brodsko-posavska koji su nam besplatno ustupili vozilo i vozača.

Ivo Jurić

SLIJEPI VIDJELI DJELA IVANA MEŠTROVIĆA

SPLIT - Jučer je u Galeriji Ivana Meštrovića obilježen Međunarodni dan muzeja tijekom kojeg je realiziran projekt “Dotakni i vidi odjeću Meštrovićeva zavičaja” namijenjen slijepim i slabovidnim osobama.Kustosica Galerije i voditeljica projekta Maja Šeparović rekla je da je projektom omogućeno taktilno spoznati stvarnu nošnju drniškog kraja Meštrovićeva zavičaja koja je u pojednostavljenoj i stiliziranoj varijanti prikazana na nekim umjetnikovim skulpturama izloženim u Galeriji. Ovogodišnji je projekt nastavak višegodišnje suradnje Galerije Ivana Meštrovića s prof. Jasenkom Splivalo i UNESCO-ovom radionicom Baština - “Nama je stalo”, Prve gimnazije i Škole likovnih umjetnosti iz Splita. Uz pomoć učenika-vodiča, slijepe i slabovidne osobe spoznale su odjeću i nematerijalnu baštinu.Upravo je to bio cilj projekta, kao i taj da se potakne humanitarni i humanistički pristup kod mladih, te senzibilizira javnost za probleme koje imaju slijepi.

Slobodna Dalmacija 18. 5. 2004.

OČEKUJU VIŠE PRAVA ZA SLIJEPE

VARAŽDIN - U četvrtak, 4. studenoga, u varaždinskom hotelu «Turist» svečano je proslavljena 50. godišnjica kontinuiranog djelovanja Udruge slijepih Varaždinske županije. Uz članove Udruge i njihove pratitelje, predstavnike srodnih udruga te brojne goste i uzvanike, svečanosti bili su nazočni i dr. Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije, Tomislav Bogović, zamjenik varaždinskog gradonačelnika, te Duško Miočić, dopredsjednik Hrvatskog saveza slijepih. Udruga slijepih osnovana je 17. listopada 1954. godine. Za prvog predsjednika bio je izabran Ivan Verži, a za tajnika Boško Bojanić. S ponosom je istaknuto da je tijekom dugogodišnjeg razdoblja Udruga slijepih Varaždinske županije među vodećim udrugama u Hrvatskoj.Tijekom proteklih pedeset godina u Udruzi je bilo učlanjeno 550 slijepih osoba, koje su aktivno sudjelovale u njezinom radu, zalažući se za ostvarivanje zakonskih prava i za ugodniji društveni i privatni život slijepih.Danas udruga ima 188 članova sa statusom slijepe osobe. Od toga je 42 mlađih, do 30 godina

87

starosti, 35 osoba je do 50 godina starosti i 111 ih je starijih od 50 godina. Zaposleno je 12 članova, dok na zaposlenje čeka 5 članova, a ostali su u mirovini ili imaju status socijalne zaštite. Najveći dio financijskih sredstava za rad Udruge snose grad Varaždin, na čijem je području 55 članova, te Varaždinska županija, dok ostali gradovi i općine sudjeluju prema svojim mogućnostima.Čvrsto vjerujemo da će nadležne strukture, kako na razini države, tako i na razini lokalne samouprave, voditi još veću brigu o slijepim osobama, istaknuto je na svečanosti.

V. Nazansky,Varaždinske vijesti, 10. 11. 2004.

UDRUGA POMAGALA SOCIJALNO NAJUGROŽENIJE ČLANOVE

ZADAR - Udruga slijepih Zadarske županije podijelila je svojim socijalno najugroženijim članovima novčane pomoći u iznosu od 110.000,00 kn. Novac je dobiven od gradova, općina i centara za socijalnu skrb. Osim toga za nekoliko starih i nepokretnih članova nabavljena su invalidska kolica. Udruga je također izravno pomagala nekolicini umirovljenika.

PREDSTAVLJENA STAZA ORIJENTACIJE I UPOZORENJA ZA SLIJEPE

ZAGREB - Na pločniku ispred Hrvatskog saveza slijepih i USZ-a predstavljena je taktilna površina sa stazom za orijentaciju i poljima upozorenja za slijepe i slabovidne. Staza vodi od križanja Draškovićeve i Branimirove do prostorija Saveza u Draškovićevoj. Ima udubljenja u koja slijepa osoba stavlja vrhbijelog štapa i tako se kreće do odredišta. Ispupčenja na toj stazi upozoravaju slijepe na prepreke poput šahtova, rubnika, semafora i slične.“Pohvalna je ova inicijativa za pomoć nama slijepima, ali ovakve staze trebalo bi postaviti u cijelom gradu”, rekao nam je Ljudevit Stein kojeg smo zatekli na predstavljanju. Stipan Matoš iz Odjela za promet grada Zagreba rekao je kako će taj odjel neko vrijeme “osluškivati” reakcije i prijedloge Saveza slijepih, nakon čega će se staze postavljati po cijelom gradu. Za dosad postavljenu stazu utrošeno je 20 tisuća eura, a novac su poklonile zagrebačke tvrtke Cestodom i Gradatin.

M. N., Vjesnik večernje izdanje, 17.09.2004, ZLATNI POSLI

ZAGREB - Bila je to posve obična večer, 2. prosinca. Sve je izgledalo nekako natprosječno: vanjska temperatura, unutarnja atmosfera, rezultat jedne nesvakidašnje akcije, nagrade pripremljene autorima spomenutog rezultata. Dakle, da ne okolišam, evo par najjednostavnijih, toplih rečenica o dobrim ljudima i kruhu svagdašnjemu.

88

Svima je znano kako je zaposlenost jedan od najbolnijih problema društva, a kad se radi o slijepim ljudima, još je bolniji i neizlječiviji. Tako se, naime, činilo do na početku spomenutog datuma. Sva već opisana natprosječnost i uzavrelost koncentrirala se te večeri u Udrugu slijepih Zagreb, gdje su počasno članstvo dobili dogradonačelnik Zagreba gosp. Milan Bandić i pročelnik Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Zvonimir Šostar.

U svom kratkom obraćanju Predsjednik Udruge Milutin Šakić istaknuo je zasluge nagrađenog dvojca, a kao zlatni medaljon, na kojem su se te zasluge zazrcalile, naveo je 12 novozaposlenih osoba te još dva zaposlenja u postupku, kao i dodjelu 4 stana članovima Udruge. Takav predbožićni poklon slijepi Zagreba nisu nikada dobili!

«Riječ slijepih» 6/2004.

IN MEMORIAM – DANE PALIJAN

VINKOVCI - Nakon kratke i teške bolesti, u Vinkovcima je 19.5.2004. umro Dane Palijan, promicatelj prava za bolji i dostojniji život slijepih i slabovidnih osoba. Rođen je u Rakovici kod Slunja 5. rujna 1936, godine, a zbog nastalih prilika početkom 40-tih godina prošlog stoljeća, morao je s roditeljima, bratom i sestrama, napustiti rodnu grudu i zaputiti se u svijet. Nakon gubitka vida započeto osnovno školovanje nastavlja u Zagrebu, u školi za slijepe «Vinko Bek». U Vinkovcima završava redovnu srednju-upravnu, a potom višu upravnu školu u Sarajevu. Zapošljava se kao telefonist u općini Vinkovci, te u kotaru Vinkovci. Aktivno se uključio u rad udruge slijepih. Do 1988. godine obavljao je niz odgovornih dužnosti, kako na lokalnoj, tako i na republičkoj razini, da bi te godine postao profesionalni tajnik Udruge slijepih i slabovidnih Vinkovci (kasnije Udruga slijepih Županije vukovarsko-srijemske). Na toj dužnosti ostaje sve do 1995. godine kada odlazi u mirovinu. I kao umirovljenik nastavlja rad u Udruzi kao volonter.

Cijeli je njegov život bio stalna borba, kako za osobnu afirmaciju i kontinuirano dokazivanje, tako još i više za prava i bolji život slijepih. Cijeli život posvetio je radu za poboljšanje životnoga standarda slijepih i slabovidnih osoba. Svojim nemirnim, kreativnim, ali i znalačkim duhom, dokazao je da slijepa osoba može živjeti punim, stvaralačkim i samostalnim životom. Gotovo da i nema područja na kojima se nije stvaralački potvrdio. Bio je glazbenik amater, uspješan šahist, po potrebi kućni majstor, mudar rukovoditelj, vrlo uspješan telefonist, te naročito vrstan pravnik.U Hrvatskom savezu slijepih pamtit ćemo ga kao žestokoga zagovornika akcije i napretka i kao izvrsnog poznavatelja pravnih propisa. Za svoj samoprijegoran rad dobio je mnoga društvena priznanja, nagrade, odlikovanja i zahvalnice. Njegova iznenadna smrt u HSS-u i napose u Udruzi slijepih Županije vukovarsko-srijemske ostavlja veliku prazninu!

M. Juzbašić

89

6. SPORT, ŠAH I RADIOAMATERIZAM U 2004. godini održana su mnoga međunarodna sportska i šahovska natjecanja na kojima su sudjelovali i slijepi sportaši iz Hrvatske. Na neka od njih ukratko se osvrćemo u ovom poglavlju, ali ne zaboravljamo ni domaća nadmetanja na državnoj razini.

6.1 SPORT

ATLETIKA: REZULTATI ZADOVOLJAVAJUĆI

Na ovogodišnjem juniorskom svjetskom prvenstvu u atletici, održanom u Pragu od 16.-20. lipnja, u organizaciji IBSA-e, nastupila su tri natjecatelja iz RH, učenici Centra “Vinko Bek” iz Zagreba.

Rezultati: Ivana Matošević pretrčala je 400m za 1,21,46 min (4.mjesto) i 1500m za 6.29.69 min (5.mjesto), Fran Skračić 100m istrčao je za 14,35 s (6.mjesto), u skoku u dalj ostvario rezultat:4,44m (5.mjesto), Tomislav Fratrić u disciplini 400m imao je vrijeme 1,17,36 min (7.mjesto), i u bacanju kugle (5 kg) hitac od: 10,62m (5.mjesto).Uz hrvatsku reprezentaciju nastupila su još 133 natjecatelja iz 13 zemalja svijeta, a budući da su učenici ove rezultate postigli nakon samo godinu dana rada i boravka u školi «Vinko Bek», izuzetno smo zadovoljni.

Selma Dobrijević-Pili

PARAOLIMPIJSKE IGRE U ATENI

Na Paraolimpijskim igrama u Ateni hrvatske slijepe i slabovidne predstavljalo je troje natjecatelja: Marija Iveković, Vedran Lozanov i Goran Žeželj. Postigli su sljedeće rezultate: Marija Iveković je u kategoriji T12 osvojila: 9. mjesto u bacanju kugle, 4. mjesto u skoku u dalj i 6. mjesto u trčanju na 100 m.

90

Vedran Lozanov je u kategoriji T13 osvojio: 12. mjesto u trčanju na 10000 m. i 9. mjesto u trčanju na 5000 m.

Goran Žeželj je u kategoriji T12 osvojio: 18. mjesto u trčanju na 100 m i 14. mjesto u trčanju na 200 m.

KUGLANJE:

HRVATI NAJBOLJI U EUROPI

Kuglačka reprezentacija Hrvatske na Europskom prvenstvu u kuglanju za slijepe i slabovidne od 17.-23. svibnja u rumunjskom gradu Tirgu Mures postala zlatna.Stojimo ponosno i slušamo našu himnu. To je osjećaj koji se ne može nikako opisati, ali ostaje u sjećanju za cijeli život. Malo je ljudi kojima se to u životu dogodi pa je sreća još i veća.Sastav zlatne ekipe: Ivan Kombol (kat.B1), Stjepan Đunđek (kat.B1), Stanko Jerković (kat.B2), Darko Sarapa (kat.B2), Mirko Štajdohar (kat.B3) i Vedran Dumančić (kat.B3).

Osvojene pojedinačne medalje: Ruža Markešić - srebrna medalja u ženskoj konkurenciji, Ivan Kombol - brončana medalja, Stanko Jerković - srebrna medalja, Mirko Štajdohar - srebrna medalja, Vedran Dumančić - zlatna medalja i rekord od 1400 čunjeva. Ukupno: 5 pojedinačnih medalja, od kojih jedna zlatna, tri srebrne i jedna brončana i ekipno zlato.

Na sastanku kuglačke komisije IBSA-e i Organizacijskog odbora jednoglasno je prihvaćena kandidatura Hrvatske za domaćina sljedećeg Europskog kuglačkog prvenstva slijepih i slabovidnih.

91

Zagrebački kuglački savez pripremio je svečan doček na kuglani Grmoščica za zlatne slijepe i slabovidne kuglače i za kuglače profesionalce koji su također u isto vrijeme bili na prvenstvu, u rumunjskom Bratovu. Još jedno uzbuđenje i spoznaja da smo napravili veliku stvar za nas, za sport i Hrvatsku. Dodajmo ovome, da je Hrvatski športski savez invalida proglasio zlatne kuglače najboljom ekipom u neparaolimpijskim sportovima za 2004. godinu.

Zlatko Butko

12. KUGLAČKO PRVENSTVO ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE

Ovogodišnje prvenstvo Hrvatske u kuglanju održano je u Topuskom 23.-24. travnja. Natjecanje je održano po pravilima Hrvatskog športskog saveza slijepih i Međunarodne sportske organizacije slijepih i slabovidnih (IBSA). Natjecalo se 12 ekipa iz naših najaktivnijih sportskih i kuglačkih županija, i može se reći da je ovo prvenstvo bilo jedno od najkvalitetnijih do sada.

Rezultati:

EKIPAMJESTO

B 1 B 2 B 3 ŽENE

1. ZAGREB IIVAN KOMBOL

STANKO JERKOVIĆ

VEDRAN DUMENČIĆ

RUŽA MARKEŠIĆ

2. ZAGREB IIENVER JUSIĆ

MARINKO ZELJKO

MIRKO ŠTAJDOHAR

EVICA ŠERFEZ

3. KARLOVAC MATO BOŠNJAK DARKO SARAPA ZLATKO BUTKODRAGICA JURČEVIĆ

Zlatko Butko PIKADO: DRUGO PIKADO PRVENSTVO U PREMANTURI

Drugo pojedinačno prvenstvo slijepih u pikadu, otvoreno 10. rujna u Premanturi, pokazalo je da je pikado među slijepima postao najvažniji sport, jer se samo na otvorenju okupilo 70 osoba, a natjecalo se 57 igrača iz 11 županijskih udruga.

Na prvenstvu su se natjecala 22 igrača u kategoriji A (potpuno slijepi) i 35 igrača u kategoriji B (s ostatkom vida do 5%).

92

U A kategoriji konačni redoslijed bio je:

1. mjesto Kristijan Dodig – Zagreb, 3 boda,2. Mato Bošnjak - Rijeka, 3 boda,3. Ivan Cilar - Čakovec, 2 boda,4. Radenko Družetić - Učka Pula, 1 bod i5. Franko Bakša - Učka Pula 1 bod.

Konačan plasman u B kategoriji bio je:

1. mjesto Terezija Gajski - Učka Pula 3 boda,2. Branko Began – Zadar, 2 boda,3. Saša Stanković - Učka Pula, 1 bod i4. Radmila Popović - Zagreb 0 bodova.

Pikado je sport kojim se mogu baviti slijepi oba spola i različite životne dobi. Zato je pikado veoma zahvalan za razvoj društvenih aktivnosti u našim udrugama, a naročito za aktiviranje novih članova.

ČETVRTO EKIPNO PRVENSTVO U PIKADU

Četvrto prvenstvo slijepih Hrvatske u pikadu, održano 20. studenog u prostorijama zagrebačke udruge slijepih, okupilo je 10 ekipa. Ekipe su bile podijeljene u 3 skupine. U prvoj skupini prvi su bili Puljani, ispred Zadra, Varaždina i Slavonskog Broda. U drugoj skupini prva je bila Krapina, ispred Siska i Čakovca. U trećoj skupini najbolji su bili Riječani ispred Splita i Zagreba.

Prvo mjesto, potpuno zasluženo, osvojio je Split pobjedama nad drugoplasiranom Rijekom i trećim Siskom. U borbi od 4.-6. mjesta Učka je pobijedila Zadar i Zagorje i osvojila četvrto mjesto ispred Zadrana i Zagoraca.

Da je pikado vrlo interesantan i nepredvidljiv, potvrdilo se i na ovom prvenstvu, jer su novajlije Splićani osvojili prvo mjesto. S druge strane favorizirani Zagreb bio je treći u svojoj skupini i nije se uspio plasirati u poluzavršnicu.

Franko Bakša

93

GOLBALL:

GOLBALLISTI BILI U IZRAELU

Uz svu dobru volju i zalaganje golball reprezentacija Hrvatske na natjecanju u Izraelu zauzela je posljednje mjesto. Poznavatelji prilika kažu da je uz nedostatak ozbiljnosti, igračima nedostajalo i ekipnog duha.

6.2 ŠAH

ŠAHOVSKA OLIMPIJADA

Šahovska olimpijada slijepih i slabovidnih osoba u 2004. održana je u lijepom mediteranskom gradiću Taragoni blizu Barcelone (Španjolska). Naša je momčad zauzela 11. mjesto među 33 reprezentacije. Ovo nije neuspjeh, ali sudionici ističu da je moglo biti puno, puno bolje. S malo više sportske sreće medalja je bila realnost. Prije posljednjeg kola reprezentacija Hrvatske dijelila je 3. i 4. mjesto s Ukrajinom. Zahvaljujući neriješenom rezultatu s Hrvatskom Ukrajinci su osvojili brončanu medalju, a Rusima je maksimalna pobjeda nad Hrvatskom od 4:0, izvojevana u zadnjem kolu, iako su imali jednak broj bodova s Poljskom, donijela samo 2. mjesto. Poljaci su po dodatnom kriteriju postali prvaci. Za Hrvatsku su igrali: Krešimir Kačić-Karlin, Hinko Cajzler, Vlatko Marendić, Milutin Šakić i rezerva Stjepan Žaja.

25. JUBILARNI MEMORIJAL “VLADIMIR MIRKOVIĆ”

25. jubilarni memorijal “Vladimir Mirković” ujedno i 11. državno prvenstvo u brzopoteznom šahu odigran je 11. i 12. prosinca u prostorijama Udruge slijepih Zagreb. Sudjelovao je 31 šahist, a otvarajući ovu, svakako najpopularniju šahovsku manifestaciju, predsjednik USZ-a Milutin Šakić je prigodno i vrlo nadahnuto govorio o, kako je rekao, “čovjeku koji nas je okupljao ovih 25 godina”. Da je živ, imao bi 65 godina, a to znači da je, kad je osnovan “Polet”, imao 16 godina. To ga, međutim, nije sprječavalo da se ubrzo razvije među najjače šahiste u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Odigrano je 7 kola po ubrzanom švicarskom sistemu; tempo 45 min. po igraču. Pobjedio je Vladimir Končurat iz Zadra s 5,5 bodova, 2. je bio Stjepan Žaja, također s 5,5 i 3. Milutin Šakić s 5 bodova.

94

JUBILARNO, 10. EKIPNO PRVENSTVO SLIJEPIH U ŠAHU

U ERKS-u Premanturi je od 23. - 26. rujna odigrano 10. po redu ekipno šahovsko prvenstvo slijepih Hrvatske. Na prvenstvu je sudjelovalo 7 ekipa.

Nakon odigranih 7 kola (igralo se po Bergerovom sustavu) redoslijed ekipa bio je:

1. Zagreb I: 23.5 bodova 5. Split: 15.5 bodova2. Rijeka: 20 bodova 6. Pula: 6.5 bodova3. Zagreb II: 17.5 bodova 7. Krapina: 4 boda.4. Slavonski Brod: 17 bodova

Kako se radilo o jubileju, valja spomenuti da je prvo mjesto na svih deset dosadašnjih prvenstava redom osvajala ekipa Zagreba, da su od ekipa na svim prvenstvima sudjelovali samo Rijeka, Split i Zagreb, a od igrača: Marin Amižić, Vlatko Marendić, Duško Miočić, Anđelo Raukar i Milutin Šakić.

Ivica Robić

POJEDINAČNO ŠAHOVSKO PRVENSTVO SLIJEPIH HRVATSKE

U zadnjoj dekadi lipnja u ERKS-u Premanturi odigrano je 13. pojedinačno prvenstvo slijepih šahista Hrvatske. Sudjelovala su 24 igrača, a prva tri mjesta s jednakim brojem bodova osvojili su: Milutin Šakić (1. mjesto), Krešimir Kačić-Karlin (2. mjesto) i Vlatko Marendić (3. mjesto).

95

6.3 RADIOAMATERIZAM

AKTIVNOSTI U RADIOKLUBU SLIJEPIH “LOUIS BRAILLE”

Radioklub slijepih «Louis Braille» ostvario je vrlo plodnu aktivnost u koju su u velikom dijelu bili uključeni i slijepi radioamateri iz drugih klubova i sekcija pa prikaz koji slijedi zapravo predstavlja gotovo cjelokupni rad slijepih radioamatera Hrvatske. Osim na manifestacijama koje su ukratko opisane u ovom prikazu, klub i njegovi članovi sudjelovali su na UKV i KV natjecanjima videćih i osvajali medalje, pehare i diplome.

UZ 50. BROJ ČASOPISA “CQ RADIOAMATERI”

U proljeće 1995. godine na kanalima zvučnog časopisa “Znanost i umjetnost” pojavio se eksperimentalni broj s radioamaterskom tematikom. Ubrzo se shvatilo da to nije najbolje rješenje, pa je Izvršni odbor Radiokluba slijepih “Louis Braille” donio odluku da počne s izdavanjem radioamaterskog časopisa u zvučnoj tehnici pod nazivom “ CQ radioamateri”. Časopis je izlazio na jednoj dvokanalnoj kaseti u trajanju od 90 minuta. Izlaženje 50. broja okupilo je u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, 6. travnja, 50-ak gostiju i slijepih radioamatera, koji su mogli čuti kratku retrospektivu članaka od prvog do pedesetog broja. Među uzvanicima su bili gospoda: Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, Petar Miličić, predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog saveza, Miroslav Bebek, predsjednik i Ivica Robić, tajnik Hrvatskoga saveza slijepih, Krunoslav Horvatić, tajnik Zagrebačkoga radioamaterskog saveza, Dubravko Malvić, glavni urednik Tehničke kulture i ostalih izdanja Hrvatske zajednice tehničke kulture, gospođa Gracijela Gabriel Pukšec, glavna tajnica Zagrebačke zajednice tehničke kulture i predstavnici zagrebačkih radioklubova.

6. travnja 2004.Obilježavanje 50-og broja zvučnog časopisa “CQ radioamateri”Gosti: Dubravko Malvić, glavni urednik “Tehničke kulture”, Ljiljana Božak iz Hrvatskoga radioamaterskog saveza i Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture

96

JUNIORI OTVORILI SEZONU

U nedjelju 25. travnja na terenu Sportsko rekreativnog centra Jarun okupilo se devet juniora u želji da se što bolje plasiraju i da vide svoje trenutne sposobnosti nakon duge zime. Staza je bila dugačka 435 metara, i na njoj se tražilo pet odašiljača. Pobijedio je Novica Dražetić.

PRVENSTVO ZAGREBA

U subotu 8. svibnja po vrlo lošem, hladnom, vjetrovitom i kišovitom vremenu, na uobičajenom terenu ŠRC Jarun održano je jubilarno Deseto otvoreno prvenstvo kluba na koje se prijavilo dvadeset osam natjecatelja iz Buzeta, Koprivnice, Osijeka, Rijeke, Siska, Vinkovaca i Zagreba. Prije deset godina na Prvom prvenstvu Zagreba sudjelovalo je samo sedam natjecatelja. Prvi u svijetu krenuli smo u avanturu koju popularno zovemo “lov na lisicu”. I evo, svake godine nas je sve više i više koji se uključujemo u ovu, za slijepe vrlo zanimljivu, specifičnu i korisnu natjecateljsku disciplinu.

Među veteranima najbolji je bio Stjepan Hajdu, a kod seniora pobijedio je Mato Bošnjak iz Rijeke. Juniori su trčali posljednji, a nadmoćno je pobijedio izvrsni Novica Dražetić. Novica je pobijedio i u generalnom plasmanu. Na stazi dugoj 450 m. svih pet odašiljača otkrio je za 2,26 min.

EKIPNO PRVENSTVO HRVATSKE

Istovremeno sa Prvenstvom Zagreba održano je i ekipno prvenstvo Hrvatske u goniometriji za slijepe “Croatia cup 2004.”, na kojem je nastupilo čak 12 ekipa. Svaka se ekipa sastojala od dva natjecatelja. U kategoriji juniora pobijedila je ekipa u sastavu Novica Dražetić-Igor Švarc. Mato Bošnjak i Emil Punoš su najbolja seniorska ekipa, a kod veterana su najbolji bili Stjepan Hajdu i Josip Jurina.

SUSRET SLIJEPIH RADIOAMATERA «SLJEME 2004.”

Susret je održan na Sljemenu, u Domu Crvenoga križa, nakon natjecanja na Jarunu. Poslije podjele pehara i medalja najboljim natjecateljima, dva dana družili smo se uz tombolu, harmoniku, gitaru i pjesmu, šetnju i razmjenu radioamaterskih iskustava. Vrijeme je prebrzo prošlo, rastali smo se uz obećanje da se vidimo i sljedeće godine na ponovnom susretu.

NOVI RADIOAMATERI Nakon višemjesečnog tečaja, 27. svibnja u Klubu su održani ispiti za početnički razred, pa smo tako dobili još četiri nova radioamatera.

97

DRŽAVNO PRVENSTVO

Od 1996. godine na Državnim prvenstvima u amaterskoj radiogoniometriji videćih, slijepi nastupaju u posebnoj kategoriji. I u Zaprešiću, gdje je 19. i 20. lipnja 2004. održano Državno prvenstvo, nastupili su slijepi. Prvo mjesto u generalnom plasmanu osvojio je Mato Bošnjak ispred Emila Punoša i Žarka Dadasovića iz Rijeke. Njih trojica su bili i najbolji seniori, dok je u kategoriji veterana Ratko Nonković iz Vinkovaca pobijedio članove našega kluba Milana Bunčića i Savu Golića. Novica Dražetić, Dražen Dražetić i Tihomir Branković bili su najbolji juniori.

NATJECANJE U KOPRIVNICI

Treće godine za redom, zajedno s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije, organizirali smo 3. srpnja natjecanje u amaterskoj radiogoniometriji za slijepe. Raduje nas da su među domaćim natjecateljima bili mladi od 10 do 18 godina, a najbolji među njima je bio dvanaestogodišnji Matija Podravec.

ZAGREB RADIO FEST

U organizaciji Zagrebačkoga radioamaterskog saveza, čiji je član i naš klub, šestu godinu za redom održan je Zagreb Radio Fest, na kojem se okupljaju radioamateri iz Hrvatske i ostalih europskih zemalja, i gdje se, uz sajam rabljene radioamaterske opreme, razna predavanja i druženja, održava i natjecanje u amaterskoj radiogoniometriji za slijepe, koje je organizirao radioklub «L.B.».

Posebno nas raduje što je naš nastup vidjelo više desetaka posjetitelja iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Mađarske, Njemačke i Hrvatske.

U generalnom plasmanu pobijedio je Novica Dražetić, drugi je bio Mihael Đurašin, a treći Tomislav Zdelar, koji je bio najugodnije iznenađenje natjecanja.

UKV NATJECANJE “RUKA PRIJATELJSTVA”

Obilježavajući Dan bijeloga štapa, naš klub je 17. listopada bio organizator UKV natjecanja “Ruka prijateljstva 2004.” Iz Doma Crvenoga križa na Sljemenu radila je osmeročlana ekipa, a iz svojih domova javljalo se još desetak slijepih radioamatera našega kluba, tako da smo omogućili videćim natjecateljima da uz diplomu “Ruka prijateljstva” odrade i trajnu diplomu našega kluba “Vinko Bek”.Iako su vremenski uvjeti bili očajni (ujutro jaka kiša, a nakon toga gusti snijeg), a mi smo morali postavljati antene, odaziv videćih je bio vrlo velik. Raduje nas da su nam opet pružili svoju “ruku prijateljstva” i time dali svoj doprinos integraciji i afirmaciji slijepih radioamatera. UKV natjecanje

98

“Ruka prijateljstva” je naša najznačajnija akcija jer njome najviše doprinosimo rušenju predrasuda o sposobnostima, znanjima i mogućnostima slijepih.

27. studenog smo u društvenim prostorijama Udruge slijepih Zagreb održali hamfest povodom natjecanja “Ruka prijateljstva”. Obradovao nas je veliki broj videćih natjecatelja, tako da nas je ukupno bilo stotinjak. Nakon nekoliko riječi o djelovanju našega kluba prikazan je video-film o ARG-u za slijepe koji smo snimili u proljeće. Slijedila je podjela diploma i pehara, a nakon službenog dijela prešli smo na “opuštajući” dio.

OSNOVANO POVJERENSTVO ZA SLIJEPE RADIOAMATERE

Na inicijativu nas slijepih radioamatera, Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog saveza je 19. studenog 2004. donio odluku o osnivanju Povjerenstva za slijepe. Ovo je veoma značajna odluka jer se njome slijepim radioamaterima naše zemlje omogućava djelovanje u okviru radioamaterske organizacije, u skladu s njihovim željama, mogućnostima i potrebama. Ovom odlukom odano je veliko priznanje slijepim radioamaterima za njihov dugogodišnji i uspješni rad.

U Povjerenstvo su izabrani: Savo Golić (Zagreb), Tomislav Lilić (Rijeka) i Janko Popovski (Osijek). Za povjerenika slijepih izabran je Savo Golić, a za predstavnika u Radnoj grupi za ARG Tomislav Lilić.

Savo Golić

17. listopada 2004.UKV natjecanje “Ruka prijateljstva 2004.”Klupska ekipa radila je sa Sljemena iz Doma Crvenoga križa.

27. studenog 2004.Hamfest povodom natjecanja“Ruka prijateljstva 2004.”Dobitnici pehara

99

DONATORI

Sa zadovoljstvom i zahvalnošću prema njima, može se konstatirati da je lista donatora svake godine sve šira i da se iz ovog izvora već sada ostvaruju značajna financijska sredstva. Sve veći broj donatora potvrda je da aktivnosti HSS-a idu u pravom smjeru i da su prepoznate od sve šireg kruga fizičkih i pravnih osoba. Sve brojniji odaziv donatora dodatno ohrabruje nastojanja HSS-a da se još ustrajnije bori za bolji društveni položaj svoga članstva. U 2004. godini donatori su bili:

AB GRADYA d.o.o. za građevinarstvo i inženjering

Adam – Kaj d.o.o za proizvodnju i trgovinu

Adonis – Dubava d.o.o

Agitrade d.o.o

Akvarij Pula, Alpha računala Matija KraljićAmerican expressANNYER d.o.o. Trgovec BartolAuto centar Đačić d.o.o

Auto Jurković d.o.o.

Auto staklo centar – staklo reparaturaAutolimatrska radionica Jozo Uvodić,Avalon ITBlinkBočkaj graditeljstvoBriefing Brioni d.o.o. Pula, Centar za vozila Hrvatske d.d.

Cesarec d.o.o.

Croatia osiguranje d.d.

Davor proizvodnja grožđaEdi Gri. EIZEko graf d.o.o.

ELBO vl. Branko Dolenec

Elektročelik d.o.o. projektEMES d.o.o.

Genius group d.o.o

Glas IstreGolubić trgovina d.o.o.

Grad Vodnjan, Graditeljstvo Juraj GrgečićHidropneumatika d.o.o.

HP - Hewlett-Packard Hrvatska pošta d.d.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika IstreHudek – trgo trans d.o.o

Indigo, ZagrebIPK industrija plastifikacija Iskon internetIskon InternetJedinstvo proizvodnja i montaža d.d.

Josip Črgar BjelovarJuraj ŠolaKlima kontakt d.o.o.

Konoba Klarići, KZ-projekt d.o.o za katodnu zaštitu

Lateks d.o.o za proizvodnju tekstila

LEE VEZ d.o.o za izradu amblema

Lipovica proizvodnja i uslugeLotos trgovina d.o.o

100

Lumriko d.o.o. Pula, MAG – komerc d.o.o.

Magma d.d.

Maziva Zagreb d.o.o.

MBC d.o.o.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbiMirko i Svjetlana OreškovićMiroslav BebekMontegiro d.o.o.

Neditex proizvodnjaObrt za programiranje i design, TisaOtkupna stanica Grad Varaždin gradsko VijećePA-EL d.o.o za promet i izvoz

Podravka Porsche inter auto d.o.o.

Promac d.o.o.

Prvomajska zagrebRepro d.o.o. RovinjRijeka metali d.o.o za trgovinu

S.A.C. invest d.o.o za graditeljstvo

Sajam automobila Zagreb d.d.

SAMPLAST d.o.o.

Slastičarnica Venecija Premantura, STIL ART d.o.o.

Studio Breza d.o.o

Sudio Breza d.o.o.

SUMUS d.o.o za unutrašnju i vanjsku trgovinu

Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, PulaTandem-aid iz NjemačkeTechno 2000. trgovačko uslužni obrt

Tehno promet d.o.o

TE-LACK d.o.o za uvoz i izvozTermolakirnica HorvatTržište novca ZagrebUdruga slijepih grada KutineUdruga slijepih u SiskuUslužno proizvođački obrt Ana VL ČOVARKOM d.d.

velečasni Jelinić, VELPAPIR d.o.o.

VodatelVUČNICA d.o.o. za trgovinu i usluge

WLFAR d.o.o proizvodnja i trgovina

Zagrebačka bankaZeleni krug d.o.o.

ZEPZrcalo inženjering d.o.o za inženjering

Zveza društev slepih in slabovidnih SlovenijeŽižek d.o.o.

estradni umjetnici:

Alen Vitasović, duo Magnolija, Vilim Škuflić, tri Rio – Josefina, bend Mirakul, Slavica Lončarić, duo As, Jadranka Pavletić, foklorna skupina Mate Balota, Damir Ugrin

Documents

GODIŠNJAK - Hrvatski savez slijepih“IPSIS”, digitalna zbirka udžbenika i knjiga za slijepe studente i Govorni linux za slijepe - uspješno su nastavljena i u 2004. godini. Nastavljena