GODINA XV BROJ 36 SRPANJ 2007. Kako je nekad bilo u Kijevu · 2015-09-14 · GODINA XV, BROJ 36 3 ŽIVOT I RAD OPĆINE KIJEVO 800 MATURANATA U BISKUPIJI I KIJEVU 2007. GODINE Posjeta

G O D I N A X V B R O J 3 6 S R P A N J 2 0 0 7 .

Kako je nekad bilo u Kijevu

2 GODINA XV, BROJ 36

UREDNIŠTVOZa izdavača : Općina Kijevo

Glavni urednici: Ante Jurić-Grgić i Ivan Stjepan Bajan

Uređivački odbor: Ivica Cicvarić, Nikola Gojević, Stipan Matoš, Ante Jurić-Arambašić(Zagreb), Ivan Barić, Stanko Maloča (Osijek), Mijo Cicvarić (Slavonski Brod),Ante Kovačević (Ploče), Marko Gojević, Ante Jurić-Grgić, Ivan Stjepan Bajan (Kijevo)

Foto prilozi: Ivica Cicvarić, Ante Kovačević, Stipan Matoš, Cvitko Teskera,Ante Livaja i Ante Jurić-Grgić

Dizajn i grafičko uređenje: Jurica Cicvarić

Priprema i tisak:

ISSN:1331-6788Godina XV Broj 36Srpanj 2007 Cijene oglašavanja u glasniku «Naše Kijevo» Cijela stranica – zadnja 1000,00 KNCijela stranica 700,00 KN½ stranice 500,00 KN¼ stranice 300,00 KN

Cijene oglašavanja vrijede po brojuUkoliko oglašavate u više od 3 broja odobravamo popust u iznosu 20%

Uplatu izvršiti na žiro račun Općine Kijevo: 2330003-1818300006Kod uplate naglasiti : Za list «Naše Kijevo»

U V O D N I K

Štovani čitatelji,

U ruci držite još jedno izdanje kijevskih

novina, u kojima možete pročitati

najaktualnije stvari u Kijevu proteklih

nekoliko mjeseci. I ovo ljeto donosi

nam tradicionalne Kijevske događaje,

pa Vas ovim putem pozivamo na

proslavu Dana općine, odnosno blagdan

Gospe Karmelske koji će biti popraćen

zanimljivim sadržajima. Tradicionalno

sredinom ljeta održat će se 6.Kijevski

književni susreti. S ovim brojem

počinjemo objavljivati stare fotografije u

želji da se prisjetimo nekadašnjeg života

u Kijevu..

Ugodni ljetni praznici!

Život i rad općine Kijevo3 800 Maturanata u Kijevu 2007. godine3 Posjet župana Gorana Pauka s suradnicima Kijevu3 Postavljena javna rasvjeta u Trtlu3 Nova djelatnica u Općini Kijevo3 Posjet specijalaca Kijevu 3 Uređenje Doma kulture4 Program proslave povodom dana Općine Kijevo

Iz života župe5 Prva pričest u Kijevu6 Ovogodišnji krizmanici7 Isusovački novaci iz Splita u Kijevu7 Dan duhovnih zvanja u župi Kijevo7 Župnik Kijeva imenovan dekanom Kninskog dekanata7 Član zajednice Mondo Nuovo iz Nunića u Kijevu8 Kijevske ministrantice osvojile 3. mjesto na Visovcu8 Osnovano župno pastoralno i ekonomsko vijeće8 Školu pohađa 9 učenika

Kultura9 Početak obnove (spašavanja) tvđave Glavaš10 Kijevski književni susreti12 Spomen Antuna Ratkovića12 Oni koji skrbe o vječnom Kijevu

Sjećanja13 Josip “Joškan” Tojčić (Jošetić)14 Sjećanje na Hrvatskog viteza Stipu Elkaza14 Vrdovo, 02.12.2006.15 Kako je nekad bilo u Kijevu

Zavičajni klubovi16 Izvještaj s godišnje skupštine zavičajnog kluba “Kijevo” Zagreb

Sport18 Kijevo Jako Sport u mirnoj luci19 Boćarski klub “Kijevo”20 Kijevljani na korak do senzacije

SADRŽAJ

3GODINA XV, BROJ 36

ŽIVOT I RAD OPĆINE KIJEVO

800 MATURANATA U BISKUPIJI I KIJEVU 2007. GODINE

Posjeta starohrvatskim nacionalnim lokalitetima i kasnoantičkoj vili iz 3. – 4. st. po. Kr. u Općini Kijevo

Postavljena javna rasvjeta u TrtluUvidom u stanje javne rasvjete na županijskoj cesti kroz Juriće ustanovljeno

je da na predjelu Trtla dolazi do prekida u rasvjeti.Nakon razgovora s predstavnicima elektre, realizirani su stupovi i rasvjetna

tijela te je sada dionica ceste kvalitetno osvijetljena.

Posjet specijalaca Kijevu Velika nam je čast i zadovoljstvo što su Udruge spe-

cijalne policije iskazale želju za posjetom Kijevu, te je organi-ziran posjet na obljetnicu osnivanja policijske postaje u Kije-vu. U sklopu posjete položeni su vijenci kod spomen Križa na groblju, te je služena sveta misa. U popodnevnim satima je organizirano druženje kod škole uz sportske aktivnosti. Zahvaljujemo se Željku Maloči-Loli i Petru Radiću-Glumcu na pomoći i organizaciji posjeta

Nova djelatnica u Općini KijevoObzirom da je dosadašnja

pročelnica jedinstvenog UPRA-VNOG ODIJELA Ivana Klarić-Kukuz otišla iz Općine Kijevo na novo radno mjesto, stvorila se po-treba za zapošljavanjem nove dje-latnice. Općina je raspisala natječaj i za rezultat imamo novu djelatnicu Anu Jurić-Grgić.

Ani čestitamo i želimo mnogo uspjeha u radu na dobrobit svih Kijevljana.

Posjet župana Gorana Pauka s suradnicima Kijevu

Općinu Kijevo je posjetilo Županijsko izaslanstvo na čelu s županom Goranom Paukom. Teme razgovora su bile trenutna situacija u Općini Kijevo te planovi za budući razvoj. Izvjestili smo Župana o rezultatima i problemima u Općini kijevo, te nam je obećana pomoć županije Šibensko-Kninske u rješavanju problema.

Tradicionalno već četvrtu godinu Knin i kninske arheološke lokalitete posjećuje svake godine 800 – 1000 maturanata u or-ganizaciji katoličke crkve i to ove godine iz svih pet dalmatin-skih nadbiskupija. Po prvi puta u organizaciji samostana Sv. Ante u Kninu, Kninskog muzeja te Općine Kijevo, i njihovog načelnika gospodina Ivana Stjepana Bajana te arheologinje Katarine Gugo Rumštajn maturanti su imali prilike posjetiti i konzerviranu kasnoantičku vilu u Kijevu. Zahvaljujući skrbi Općine Kijevo, u čijem vlasništvu bi se vila trebala naći u skoroj budućnosti, uređuje se redovito lokalitet i prilaz vili. Kosi se i odvozi trava, što je redovito u vrijeme najveće ve-getacije. Načelnik gospodin Ivan Stjepan Bajan je ideju da se susret mladih dogodi upravo na ovom lokalitetu podržao te je za sve sudionike ovog kulturnog i vjerskog pohoda orga-nizirao kratko osvježenje nedaleko lokaliteta, na susjednom boćalištu. To je bila prigoda da se vjeroučitelji i maturanti opuste i dožive još jedan događaj, ovog puta i sportski, a to je boćanje.

Cjelodnevni izlet mladih je počeo s misom u crkvi Gospe Velikog Krsnog Zavjeta u Kninu, a predvodio ju je nadbiskup Splitsko-Makrski msgr. Marin Barišić, preko posjete kninskoj tvrđavi gdje je arheologinja Katarina Gugo Rumštajn održala sat povijesti, preko posjete starohrvatskim nacionalnim lo-kalitetima u Biskupiji, zatim kasnoantičke vile u Kijevu i na kraju izlet je završio kod crkve Sv. Spasa i izvora rijeke Ce-tine u Civljanima. Radost maturanata i njihovih vjeroučitelja uistinu se nije mogla ne primijetiti, jer su u učenju povijesti i kulture svojih predaka došli na izvore hrvatske državnosti, kulturnog i vjerskog života. U prilog tomu dajemo i nekoliko važnih činjenica o tomu, kako bi generacije obnovile znanje o važnosti Biskupije kao kulturnog i vjerskog svetišta Majke Božje.

Katarina Gugo Rumštajndipl. arheologinja

Uređenje Doma kultureNakon uređenja prizemlja Doma kulture s južne strane,

u ovoj godini pristupljeno je pripremanju prostorija te se osmislilo da bi uređene prostorije namijenili mladima i udrugama. Uslijed toga uređena je prostorija za druženje mladih te informatički kabinet a za udruge su uređena dva ureda. Pristupilo se i uređenju velike dvorane i do kraja godine bi trebala biti privedena svojoj svrsi.


Skupljanje i čišćenje divljih deponijaNakon uspostave organiziranog prikupljanja i odvoza

komunalnog otpada, želja Općine Kijevo i Komunalnog društva «Kijevo» je da očisti Kijevo od svih ostalih vrsta otpada.

Pokrenuto je čišćenje divljih deponija na području Općine Kijevo te je do današnje dana očišćeno i uređeno nekoliko

velikih divljih deponija, te se krenulo čišćenje manjih depo-nija a plan je da do kraja godine Kijevo bude bez deponira-nog odlagališta otpada.

U prijašnjim brojevima «Našeg Kijeva» pozvali smo mještane da nam jave ako znaju za neku divlju deponiju te Vas i ovaj put pozivamo na suradnju.

Program proslave povodom dana Općine Kijevo14., 15. i 16. srpnja 2007. godine

14.07. 2007. godine (subota)

SPORTSKI PROGRAM

09,00 sati – Boćarski turnir

15.07.2007. godine (nedjelja)

SPORTSKI PROGRAM

09,00 sati Balote17,00 sati Revijalni nogometni turnir

KULTURNO-UMJETNIČKI PROGRAM

21,00 sati Koncert 16.07.2007. godine (ponedjeljak)

10,15 sati Polaganje vijenaca na Spomen križ10,30 sati Svečana misa u crkvi Sv.Mihovila povodom blagdana Gospe od Karmela 12,30 sati Svečana sjednica Općinskog vijeća13,30 sati Domjenak

ŽIVOT I RAD OPĆINE KIJEVO

5GODINA XV, BROJ 36

IZ ŽIVOTA ŽUPE

KIJEVSKI PRVOPRIČESNICIKijevo, 27. svibnja 2007.

1. Toni BRAJKOVIĆ, sin Zvonka i Marije r. Teskera (r. 1998. u Kninu)

2. Ivana ČAVKA, kći Zvonimira i Anite r. Zorica (r. 1997. u Splitu)

3. Marina ČAVKA, kći Marinka i Maše r. Bošnjak (r. 1998. u Splitu)

4. Ana ERCEGOVAC, kći Tomislava i Anite r. Maloča (r. 1998. u Kninu)

5. Antonia KOVAČEVIĆ, kći Stipana i Vesne r. Milković (r. 1997. u Kninu)

6. Petar KOVAČEVIĆ, sin Stjepana i Bosiljke r. Slavić) (r. 1998. u Kninu)

7. Stipe MALOČA, sin Željka i Gordane r. Teskera (r. 1998. u Kninu)

8. Ana-Marija RADIĆ, kći Zvonka i Zdravke r. Milković (r. 1997. u Kninu)

9. Luka VUJIĆ, sin Ivana i Slavice r. Blažević (r. 1998. u Šibeniku)

Ivana, Marina, Ana, Antonia, Ana-Marija, Toni, Petar i Stipe


IZ ŽIVOTA ŽUPE

1. Denis BAJAN, sin Ante i Marice r. Čavka (r. 1993. u Splitu)2. Ante BRAJKOVIĆ, sin Ivana i Jagode r. Radnić (r. 1993. u Splitu)3. Anamarija ČAVKA, kći Marinka i Maše r. Bošnjak (r. 1993. u Splitu)4. Ante ČAVKA, sin pok. Mije i Mladenke r. Bošnjak (r. 1992. u Splitu)5. Antonia ERCEGOVAC, kći Ante i Tereze r. Slavić (r. 1993. u Splitu)6. Hrvoje ERCEGOVAC, sin Jerka i Nede r. Bajan (r. 1992. u Zagrebu)7. Iva ERCEGOVAC, kći Jure i Mirjane r. Rimac (r. 1993. u Zagrebu)8. Nikola ERCEGOVAC, sin Petra i Nede r. Validžić (r. 1994. u Splitu)9. Ivan GAŠPAR, sin Ante i Ane r. Jurić-Marjanović (r. 1993. u Splitu)10. Danijel GOJEVIĆ, sin Stanka i Bernarde r. Bajan (r. 1994. u D – Karlsruhe)11. Ana JURIĆ-ĆIVRO, kći Drage i Gordane r. Kujundžić (r. 1992. u Splitu)12. Mihovil JURIĆ-ORLIĆ, sin Mije i Maruške r. Šprljan (r. 1992. u Šibeniku)13. Josipa KERETA, kći Ante i Jadranke r. Šuljak (r. 1993. u Splitu)14. Ružica MALOČA, kći Ante i Nade r. Vučemilović-Grgić (r. 1993. u Splitu)15. Ante VUJIĆ, sin Ivana i Slavice r. Blažević (r. 1993. u Splitu)

OVOGODIŠNJI KRIZMANICIKijevo, 6. svibnja 2007. – Krizmu podijelio

O. biskup Ante Ivas

gornji red: Denis, Ante, Mihovil, Nikola, Ante, Hrvoje, Ivan, Ante Čavka.donji red: Antonia, Iva, Anamarija, Ružica, Ana, Josipa i Danijel

7GODINA XV, BROJ 36

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Dana 18. rujna 2006. godine O. biskup Ante Ivas (dopis broj: 770/2006.) ime-novao je župnika Kijeva fra Tomislava Brekalo dekanom Kninskog dekanata za razdoblje od tri godine.

U službenom dopisu O. biskup između ostaloga naglašava: „Služba dekana je posebno važna služba u pa-storalu biskupije, jer dekan treba pro-micati i usklađivati pastoralnu djelat-nost u dekanatu, kako bi bila što bolje

usklađena sa pastoralom i pastoralnim smjernicama biskupije.

Vremena u kojima živimo još nas više potiču na zajedništvo, kako među vjernicima i župama, tako, na poseban način i na naše svećeničko zajedništvo i suradnju. Crkva i naši vjernici to od nas očekuju.“

U Kninski dekanat spadaju župe:Župa sv. Ante Padovanskoga -

Knin(oko 8.000 vjernika), župnik fra

Petar Klarić iz StankovacaŽupa sv. Jakova - Vrpolje(oko 2.000

vjernika), župnik fra Žarko Mandarić iz Čvrljeva

Župa sv. Mihovila - Promina(oko 950 vjernika), župnik fra Šime Nimac iz Lišana

Župa sv. Mihovila - Kijevo(482 vjer-nika), župnik fra Tomislav Brekalo iz Aržana

Dana 20. siječnja 2007. godine isusovački novaci: Ivica Čegec, Zdenko Azinović, Tvrtko Krželj, Petar Nodilo, To-mislav Magić, Karlo Rozić i Tomislav Rukavina sa svojim poglavarom p. Stipom Balatinac posjetili su Kijevo. Jedno-dnevni izlet po lijepom i sunčanom vremenu iskoristili su za upoznavanje, u ratu teško stradale, župe Kijevo.

U crkvi sv. Mihovila slavili su svetu misu. Nakon mise župnik fra Tomislav je rekao nekoliko riječi o gradnji nove crkve i o radovima koji nas još očekuju. Budući da je novake zanimala povijest ovoga kraja župnik im je ukratko protumačio

tešku i krvavu povijest ovoga naroda na ovim prostorima. Nakon bratskog susreta u župnoj kući novaci su pošli do

izvora Cetine ali i do izvora vjere i kulture ovoga kraja – do starohrvatske crkve sv. Spasa (kraj IX i početak X. st.) u Ce-tini. Nakon razgledavanja crkve i starohrvatskog groblja no-vaci su se uputili u prirodu oko izvora bistre Cetine gdje su na otvorenom sami sebi pripremili ručak kojeg su zalili čašom čiste vode iz Cetine. ( T. B.)

(Stavi fotografi ju s natpisom: Isusovački novac iz Splita nakon misnog slavlja pred crkvom u Kijevu)

ISUSOVAČKI NOVACI IZ SPLITA U KIJEVU

DAN DUHOVNIH ZVANJA U ŽUPI KIJEVO U godini duhovnih zvanja u Šibenskoj bisku-

piji, na poziv župnika fra Tomislava, sestre Franjevke od Bezgrješne iz Šibenika, u nedjelju 22. travnja 2007. u župnoj crkvi sv. Mihovila svi-ranjem i pjevanjem animirale su nedjeljno euha-ristijsko slavlje.

Euharistijsko slavlje je predvodio fra Ante Babić iz Splita, promicatelj duhovnih zvanja za provinciju Presvetoga Otkupitelja u koncelebra-ciji sa župnikom fra Tomislavom.

Nakon euharistijskog slavlja s. Zdravka Gverić je kratko pozdravila nazočne,a zatim su sestre kroz sliku i riječ prikazale povijest Družbe s posebnim naglaskom na lik Službenice Božje majke Klare Žižić, njihove utemeljiteljice.

Slijedila je himna Družbe i svjedočenje o redovničkom pozivu i životu. U ime svih sestara govorile su s. Barbra Čavlina, novakinja i s. Re-nata Azinović, juniorka.

Druženje s vjernicima, posebno sa djecom i mladima, nastavilo se ispred crkve. (T.B.)

ČLAN ZAJEDNICE MONDO NUOVO IZ NUNIĆA U KIJEVU

Franko Soldo iz Rame, član zajednice Mondo Nuovo iz Nunića, bivši ovisnik o drogi sa ocem jednog bivšeg ovisnika posjetili su Kijevo, 11. ožujka 2007. Nakon misnog slavlja Franko je govorio o sebi, svome životu, svojoj ovisnosti i o svojoj promjeni života kad je stigao u zajedni-cu Nunić. Zahvalan je Bogu što ga je ozdravio i sasvim promijenio njegov život. Ovo iskreno svjedočanstvo dobro će doći i nekim našim mladima kao i roditeljima. Naši gosti su nakon mise ponudili vjernicima svoje proizvode: su-venire, slike, križeve, med i ostale proizvode od kojih praktično žive. Vjernici su kupili neke njihove proizvode i na taj način pomogli našim mladima. (T.B.)

ŽUPNIK KIJEVA IMENOVAN DEKANOM KNINSKOG DEKANATA


IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kijevske ministrantice: Anama-rija Čavka, Kristina Slavić, Ivana Čavka, Mija Vujić i Ivana Čavka osvojile su treće mjesto iz kviza znanja na susretu ministranata iz 13 župa na Visovcu, 9. lipnja 2007. godine. Osim kviza znanja za 120 ministranata i ministranti-ca organizirano je misno slavlje, ručak, priredba, i razna sportska natjecanja. Dječju alku koja se prvi put igrala na Visovcu trčala je Mija Vujić.

Marljiva učiteljica Ivanka Perić iz Sinja uči 9 malih Kijevljana koji pohađaju školu u Kijevu.

I. razred: Mia Gašpar, Petra Gašpar, Mijo Vujić i Ante Teskera.

II. razred. Amalija Gojević, Ivo Maloča i Lovre-Nikola Slavić

IV razred Marko Ercegovac i Marin Slavić

KIJEVSKE MINISTRANTICE OSVOJILE III MJESTO NA VISOVCU

Kijevske ministrantice: Anamarija, Kristina, Ivana, Mija i Ivana

Sedamnaestog siječnja 2007. godine O. biskup Ante Ivas, dekretom broj: 32/07, potvrdio je na prijedlog župljana i župnika ove župljane za članove Župnog pastoralnog vijeća:

Mate Bajan, pk. Bože (Matan); Zvonimir Čavka, Božin; Josip Gašpar, pk. Mije; Marko Gojević, pk. Mate; Stanko Gojević, pk. Ivana; Božo Grizelj, pk. Ivana; Gordana Jurić-Ćivro, ž. Draganova; Krste Maloča, pk. Jure; Stipan Radić, Brankov i Cvitko Teskera, pk. Ivana.

Od ove desetorice članova pastoralnog vijeća imenovao je petoricu za članove Župnog ekonomskog vijeća: Mate Bajan, Zvonimir Čavka, Marko Gojević, Stanko Gojević i Stipan Radić. Novoimenovani članovi Ekonomskog vijeća iza mise položili su i potpisali prisegu o savjesnom upra-vljanju crkvenim dobrima.

Svim vijećnicima mandat traje 3 godine. Već su održane 2 sjednice vijeća na kojima se raspra-

vljalo o duhovnim i materijalnim problemima u našoj župi. Odlučeno je da se izvedu neki materijalni radovi u crkvi, po mogućnosti, do sv. Mihovila 2007. godine. (T.B.)

OSNOVANO ŽUPNO PASTORALNO I EKONOMSKO VIJEĆE

Neki od vijećnika župe Kijevo: Stipan Radić, Cvitko Teskera, Josip Gašpar, Gordana Jurić-Ćivro, fra Tomislav, Mate Bajan, Marko Gojević i Zvonimir Čavka

gornji red: Marin, Marko, Lovre-Nikola, Mia, Ivo i učiteljica Ivanadonji red: Ante, Petra, Mijo i Amalija

ŠKOLU U KIJEVU POHAÐA 9 UČENIKA

9GODINA XV, BROJ 36

KULTURA

Tvrđave, izazovni preživjeli spome-nici Srednjeg vijeka, podsjećaju nas na uspjehe spretnih, često najpoznatijih graditelja svoga doba, na romantične svečane ceremonijale prošlih vijekova, kraljeve i kneževe, sandžak begove naše krvi i jezika, mjesta žestokih okršaja i bitaka, pobjedničkih i izgubljenih, i na ključna mjesta i događaje naše povije-sti.

Tvrđave, kao i katedrale i srednjo-vjekovne crkve i kapele utjelovljuju dušu i način života naše ne tako davne prošlosti.

Jedna od tvrđava je tvrđava Glavaš,nekada zvana i Dinarić, na istočnom strmom rubu Pekasove Dra-ge, sjeverno od zaseoka Podglavaš.Sagrađena vjerojatno u 15. stoljeću, na važnom stratežkom prometnom putu, tvrđava Glavaš je kontrolirala promet-no najpovoljniji planinski prijevoj, iz Dalmacije u Bosnu, preko Uništa u Bo-sansko Grahovo. Osmanlije je osvajaju,

1522 godine i napuštaju 1718 godine.Tvrđava Glavaš je duga 50 m, široka

25 m, a sagrađena na prostoru prapo-vjesne gradine, čiji bedem je sačuvan u cijeloj dužini.

Na području sliva rijeke Cetine se na-laze ruševine 11 tvrđava, i to: Glavaš, Prozor, Travnik, Sinj, Čačvina, Nu-tjak, Zadvarje, Kunjak, Visuć, Stari-grad i Peovica. Vrijeme je da se spasu od urušavanja i propasti i da budu po-novo mjesta ponosa, izlet, umjetničkih događaja i komercijalne ovodobne ko-risti.

Grupa entuzijasta pokrenula je akciju 2004. godine, obnove, spašavanja tvrđave Glavaš ( dobrovoljno arheološko čišćenje, promidžba i sl.) i početkom ove, 2007. godine, Ministarstvo kulture, Zagreb, odobrilo je novčana sredstva za arhitektonski snimak.

Plan obnove tvrđave Glavaš zahtijeva prije svega izradu kvalitetne projektne dokumentacije. Potrebno je stoga izra-

diti arhitektonski snimak postojećeg stanja i nakon toga konzervatorski ela-borat koji bi sadržavao konzervatorska i povijesna istraživanja, te smjernice za obnovu i rekonstrukciju. Isto tako bi trebalo izraditi geodetsku izmjeru tere-na u neposrednoj blizini utvrde, te pro-vesti arheološka istraživanja. Prije toga bi trebalo, uz nazočnost konzervatora, u podnožju tvrđave rasčistiti teren od visoke vegetacije, a urušeni kamen de-ponirati u blizini radi ponovne ugradnje. Nakon toga bi se moglo prići izradi projekta rekonstrukcije i statičke sana-cije.

I na krju ćemo ipak spomenuti, da su entuzijasti obnove-spašavanja tvrđave Glavaš, članovi Poglavarstva Općine Kijevo, HPD «Sinjal 1831» Kijevo i Udruge «Tvrđava Čačvina» Split, spremni do kraja spasiti tvrđavu Glavaš, jednu od najzanimljivijih tvrđava sliva rijeke Cetine.

Zdeslav Bošković

POČETAK OBNOVE ( SPAŠAVANJA ) TVRÐAVE GLAVAŠ


KULTURA

KIJEVSKI KNJIŽEVNI SUSRETI 2007svježiji i sadržajniji nego ikada

Piše: Stipan Matoš

Ovogodišnje šesto po redu izdanje Kijevskih književnih su-sreta odisat će svježinom i novim sadržajima kroz događanja i sudionike koji će u njihovoj realizaciji sudjelovati.

Posvećeni su poznatom hrvatskom književniku i političaru Vladi Gotovcu koji nas je ne tako davno ostavio. Upravo ta činjenica bit će dokaz aktualnosti zbivanja na Kijevskim književnim susretima. Upravo to će biti razlog dolaska u Kije-vo uglednih znanstvenika (prof. dr. Z. Kramarić, prof.dr. I. Banac i drugih već nam poznatih) i političara (Đ. Adlešić, J. Friščić) koji su bili suvremenici i suradnici pjesnika i političara V. Gotovca.

Programski, Kijevski književni susreti oslanjanju se na već prokušani i utvrđeni obrazac po kojem će se kroz održavanje stručno-znanstvenog skupa posvećenog propitivanju rada i života hrvatskog književnika Vlade Gotovca, nastupe pje-snika i glumaca te otkrivanje spomen poprsja hrvatskom pje-

sniku i boemu Tinu Ujeviću, ponovno očitovati njihova vje-rodostojnost i prepoznatljivost, ne samo u Hrvatskoj nego i izvan naših granica.

Novost ovogodišnjih Kijevskih književnih susreta je literar-ni natječaj za najbolji esej Susreta na temu ‘’Dom, zavičaj i prostor’’ na kojega je poslan velik broj radova koje su napisali učenici osnovnih i srednjih škola te studenti iz Hrvatske i iz drugih zemalja.

Izbor i odaziv pjesnika, sudionika ovogodišnjih Susreta potvrđuje da se i u ovom dijelu programa pokazuje sva raz-nolikost suvremene hrvatske pjesničke scene. Mile Stojić, Krešimir Bagić, Stjepan Blažetin iz Mađarske, Krešimir i Miroslav Mićanović, Ankica Svirač, Ante Nadomir Tadić Šutra, Ana Tojčić Jušić i drugi, samo su neka od imena koja to potvrđuju.

Kao i prošlih godina neće izostati ni zabavno glazbenog

11GODINA XV, BROJ 36

KULTURAugođaja. Posebna poslastica biti će nastup novoformirane sku-pine ‘’Kijevske neviste’’ u kojoj su se udružile supruge nas Kijevljana koje nisu rodom iz Kijeva.

Kazališna predstava glumačke družine Histriona iz Zagreba pod nazivom ‘’Hercegovci za volanom’’ biti će, siguran sam, poslastica ovih susreta.

Ovaj kratki prikaz zbivanja i događaja na 6. Kijevskim književnim susretima upućen vama poštovani čitatelji ujedno je i poziv: Dođite u Teskere, u Potok i na Matoševo guvno te u našu kijevsku školu, budimo dobri domaćini i dostojanstveno sudjelujmo u prekrasnom događanju 6. Kijevskih književnih susreta.

Glavna djela: Zbirke pjesama: Opasni prostor (1961.) I biti opravdan (1963.) Osjećanje mjesta (1964.) Čujem oblake (1965.) Zastire se zemlja (1967.) Približavanje (1968.) Prepjevi po sjećanju (1968.) Čarobna spilja (1969.) Sporne sandale (1970.) Sadržaj vjetra (1971.) Zabranjena vječnost (1987.) Crna kazaljka (1991.) Čekati sjevernije (1995.) Crna jedra (1995.)

Proza: Princip djela (1966.) U svakodnevnom (1970.) Tri slučaja (1981.) Moj slučaj (1989.) Isto (1990.) Zvjezdana kuga (1995.) Znakovi za Hrvatsku (1996.)

VLADIMIR GOTOVAC pjesnik, esejist, fi lozof, novinar, govornik i političar rođen je u Imotskom, 18. rujna 1930. Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru (BiH), Župi Biokovskoj i Lovreču, a gimnaziju u Imotskom i Zagrebu gdje je i maturirao na Klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je fi lozofi ju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi svoj rad objavio je 1952. Od 1955. do uhićenja 1972. (kada je bio glavni urednik Hrvatskog tjed-nika), Gotovac je zaposlen kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Za-greb. Osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu ja-vnog nastupa. Zboj interview-a Švedskoj televiziji 1977., ponovno je osuđen na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.

V. Gotovac se konačno zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora 1990. Kratko nakon toga, izabran je za predsjednika Matice hr-vatske (osnovana 1842.). Na toj dužnosti ostaje do veljače 1996., kada je izabran za predsjednika Hr-vatske socijalno liberalne stranke koje je jedan od osnivača. Nakon raskola na 7. Saboru HSLS-a oku-plja istinske hrvatske liberale i osniva novu političku stranku centra - Liberalnu stranku. Na Osnivačkom saboru stranke izabran je za predsjednika Liberalne stranke.

Proširiti prostore, dati im nova značenja i ime-na, afirmirati novo i nepoznato, potaknuti što veći broj autora da budu suputnici i sudionici Kijevskih književnih susreta – samo su neki od motiva po-krenutoga Literarnog natječaj za najbolji esej Kije-vskih književnih susreta. Željeli smo uključiti što veći broj učenika osnovnih i srednjih škola, stu-denata s područja Republike Hrvatske i iz drugih zemalja da na natječaj pošalju esej pisan unutar osnovnoga tematskog okvira: Dom, zavičaj i pro-stor.

Dobili smo velik broj eseja pisanih visokim stup-njem pismenosti i literarnosti, javili su se mladi

autori koji znaju problematizirati i istraživati teme vezane za dom, zavičaj i prostor, propitujući njihove sadržaje, provjeravajući koja su sadašnja i nova značenja vezana za uvijek vječnu temu prostora čovjekova življenja i njegova doživljaja onoga što ga okružuje, načina njegova gledanja i kretanja... Novčane nagrade i knjige vjerujem samo su vrijedan poticaj njihovu daljnjem pisanju i sudjelovanju u budućnosti hrvatske kulture.

Prof. Miroslav Mičanović: jedan od pokretača Literarnog natječaja za najbolji esej Kijevskih književnih susreta 2007.


KULTURA

Godine 1895. godine, priučeni arheolog i istraživač stari-na, fra Lujo Marun pokrenuo je u Kninu s još nekoliko znan-stvenih entuzijasta, u okviru Staretinarskog društva, tiskanje povijesno znanstvenog časopisa Starohrvatska prosvjeta, koji je snažno i rodoljubivo odjeknuo u intelektualnim krugovima diljem Hrvatske. Časopis se uzdržavao skromnom potporom države i članarinom (s pretplatama) čitateljstva.Transparent-nost rada Staretinarskog društva u Kninu očitovala se kroz redovna izvješća Upraviteljstva o radu društva.

Zahvaljujući jednom takvom izvještaju iz god 1797. godine, koji je objavljen u Starohrvatskoj prosvjeti, br.2 pod naslovom: “Izvještaj Upraviteljstva Hrvatskoga starinarskoga družtva u Kninu o družtvenom radu i napredku kroz zadnji tromjesec“ nalazimo, uz ostalo, slijedeći citat: „Neposredno stupiše (u članstvo) za god. 1897.:

Fra Valter Šmid, O. S. B. Amont; Mikula Frano, porezni činovnik, Budua, Boka Kotorska; O. Josip Grujica, župnik, Suhidolac, Trogir; Jakovljević Petar pok. Stjepana, trg. putnik,

hrvatski radnik, Zagreb; Josip Modrić, prof. veleposjednik, Benkovac; Ratković Antun, pučki učitelj, Kievo, Vrlika“.

Tako, zahvaljujući ovom sasvim neznatnom, mar-ginalnom zapisu, doznajemo ime jednog od prvih kijevskih učitelja, čije je ime bilo nepovratno izgubljeno u kijevskoj usmenoj memoriji. O njegovom životnom i učiteljskom putu možda saznamo nešto više uz pomoć arhivske građe, što ćemo, ako bude sreće, obraditi u nekom od idućih brojeva ‘Našeg Kijeva’.

Naš vrsni povjesničar Stjepo Obad u svojoj vrlo vrijednoj knjizi „Dalmatinsko selo u prošlosti“ u „Pregledu osnovnih škola“, kotara „Sinj“ pod „red. br.134“ bilježi školu „Kijevo“, a uz to da je registrirano da je imala jednog učitelja 1876., 1890. i 1900. godine. Tko su bili učitelji od 1876. do 1897. ne znamo, niti kada je Antun Ratković počeo učiteljevati u Kijevu. On je tek, za sada, prvi imenom i prezimenom poz-nati kijevski učitelj.

Ivan Cicvarić, prof.

SPOMEN ANTUNA RATKOVIĆAJEDNOG OD PRVIH KIJEVSKIH UČITELJA S KRAJA XIX STOLJEĆA

Svi koji rade na dobrobiti Kijeva, na njegovoj prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti zaslužuju hvalu i pohvalu makar se iza toga krili osobni ovoze-maljski i prozemni interesi. Svatko tko učini bilo kakvo dobro zaslužuje pohva-lu i zahvalnost. Meni se pak posebnima i najzaslužnijima čine oni koji su svoje osobne interese podložili vječnim lju-dskim idealima. Tako oni koji za vječna vremena obilježiše Kijevo svojim knji-gama, pjesmama, slikama, fi lmovima i sličnim djelima i čija će djela i za neko-liko stotina godina svjedočiti o „našem malom mistu“ zaslužuju posebna priz-nanja.

Naš štovani Joso Barić iz SAD-a, o čijem je lobiranju za Hrvatsku bilo riječi u predzadnjem broju ‘Našeg Kijeva’ po-sla nam je 100 dolara za list, 100 za one koji su priredili članak o njemu. Ja sam sebi uzeo slobodu, budući da lista i ima i nema, pa sam za te novce sazvao one koji su mi pri ruci i koji su za uređivanje lista, i za promidžbu Kijeva učinili najviše svojim djelovanjem, auoritetom ili ljubavlju i prijateljstvo. Tako smo se u restoranu u Sesvetama okupili: dr. Jo-

sip Kolanović, bivši ravnatelj Državnog arhiva Hrvatske (u mirovini), prof. Ivan Bekavac-Basić, prijatelj i promo-tor brojnih knjiga o Kijevu, prof. Ante Jurić-Arambašić, autor „petoknjižja“ o Kijevu, Jurica Cicvarić, grafi čki dipl.ing., grafi čki urednik Našeg Kijeva i ja, Ivan Cicvarić, prof. Bio je u planu „za domjenak“ i moj brat, dipl. ing. strojar-stva Ante Cicvarić, ali je iz službenih razloga spriječen. Da nam je bilo dobro, da nam je bilo lijepo, da je bilo inspi-

rativno, ne treba ni govoriti. No i ovdje su došli do izraža planovi i dogovori o budućoj suradnji i promicanju domolju-blja, hrvatstva i u tom svemu nezaobi-laznog Kijeva.

Neka slike govore, mislim da govore i bez riječi.

Hvala našem donatoru Josi i svim učasnicima, koji su doprinijeli lijepom i ugodnom druženju.

Ivan Cicvarić, prof.

Oni koji skrbe o vječnom Kijevu


SJEĆANJA

U jesen prošle godine otišao je u vječnost veliki hrvatski i kijevski ro-doljub Joškan Tojčić Jošetić.

Rođen je 1926. u našem dragom Kije-vu. Djetinjstvo je imao kao i brojna kije-vska dica, radeći na njivama i čuvajući ovce u Potoku i pod Dinarom. U to doba seljačke bijede više je bio gladan nego sit, iako su Jošetići nešto bolje stajali od mnogih drugih. Maštao je o boljem životu, a to ga maštanje nije prošlo ni nakon odsluženja vojske. Držeći se naših lipih običaja nakon vojske oženio se Pavom Tojčić (Marušić) 1953. godi-ne, a već iste godine dobio i sina Ivana. Idući za svojim snom o boljem životu odlazi na rad u Francusku, a nakon nešto više od godinu dana rada iz Francuske stiže u Toronto u Kanadi 1959. godine. Radio je od zvizde do zvizde da bi sebi osigurao dom. Nekoliko godina poslije došla mu je i žena Pavica sa sinom Iva-nom iz Kijeva. U Kanadi im se rodila kći Linda.

Joškan je uvjek bio u kontaktu s Kije-vljanima u Kanadi i Americi. Moj prvi kontakt s njime dogodio se davne 80-te godine u Kijevu, kad je on došao posje-titi Hrvatsku i Kijevo. Na mene je osta-vio snažan dojam. Neki su mu tadašnji kijevski rukovodioci predbacivali da je neprijatelj države, a on je bez okolišanja odgovorio da se samo bori za Hrvatsku državu i da će doći kad – tad. To mu se proročanstvo ostvarilo kao dugo sanjani san. Tako je prošla slavna „Oluja“, a on

je već 1996. odjurio u posjet svojoj Hr-vatskoj i svome Kijevu.

U Kijevu je tad ispunio srce. Gledajući hrvatske policajce kako s ponosom nose hrvatski grb na kapi rastapao se od rado-sti. Tad je osjetio da je jedan veliki san ispunjen. Govorio je pun radosti među naši ljudima u Kanadi da mu više nije žao umrijeti – jer je doživio ono što je čekao.

Radost i zadovoljstvo, nažalost, ne traju dugo. Prije dvije godine doživio je moždani udar s kojim mu je oduzelo je-dnu stranu tila, tako da je „pa’ u kolica“. Ipak je osta pri svojoj pameti i mogao otežano pričati. Između Božića i Nove godine, potkraj 2005., posjetio sam kije-

vsku koloniju u Kanadi; tada sam zadnji put obašao Joškana. Prilikom moga bo-ravka kod njega pričali smo o svemu a najviše o našem Kijevu. Pri spomenu Kijeva on je često znao zaplakati.

Znao je da je blizu kraj. Rekao je da svi skupa tribamo držat do našeg Kijeva, jer to je naš ponos, nada i vjera. I nikad ne dajte da se zaborave naši kijevski ko-rijeni. Tako je zborio naš Joškan.

A mi mu možemo tek reći: Neka ti je vječna slava i hvala, dragi naš prija-telju!

Tvoji Kijevljani!

Mijo Bajan Rico

Josip „Joškan“ Tojčić (Jošetić) (1926-2006)

Ovo je pjesma koju mi je Joškam sa-stavio kad sam bio u Kanadi o njego-vom snu o Kanadi

Joškan Tojčić (Jošetić):

K I J E V S K I SAN O KANADI

Često Joškan ide na DinaruDa bi srcu ublažio ranu.Gleda orla kako (nad njom) kružikoja njemu malo nade pruži.Kad bi i on dobre sriće bio po svitu bi ka’ ora’ kružio.

Iste misli vrti po sto putaa želja mu po Kanadi luta.Tu se Joškan u mislima borikako putne troškove da stvori.

Pa on zove Niku stričevićamožda od njeg dođe kakva srića.

Dođe Jošku srića iznenadaka’ iz mraka pojavi se nada.Jošetići prodaše Mulinadragog konja, što nema krajina.Sto tisuća za njega imadu:-Evo Jošku troška za Kanadu!

Odmah Joško babu orobiood Mulina novac pokupio.Uze Joško i posljidnju parui Mulinu zahvali na daru.Sto tisuća u džepe smotuljapa u topli podrum se uvulja.

Božjim skokom dođe do jasalatraži rupu ‘di samokres spava.Tvrda volja a pamet mu bistra;

hladan čelik u ruci zablista.Pa se kune na svome pištoljuda će želju ispuniti svoju.

Narani’ ga bojevi’ nabojaako dođe do borbe i boja.Na sve Joškan odlučan bi tadatvrda volja a napetost vlada.Pištolj spremi na livom pazuvuda j’ uz njega, a ne smeta ruvu.

Rodnoj kuli zaškripila kvaka,teško mu je pa malo zaplaka.Gleda dvore ‘di se je rodio‘di je svoje ditinjstvo probdio.Još je prepun od ljubavi žarke,poljubaca svoje drage majke.

S druge strane od Velike vodepute traži nade i slobode.

Joškan (zadnji slijeva) s prijateljima


SJEĆANJA

Sjećanje na Hrvatskog viteza Stipu ElkazaPovodom obilježavanja obljetnice Stipine smrti, organiziran je posjet mjestu Paljuv u suradnji s roditeljima, rodbinom i prijateljima.Kod spomen-obilježja pridružio nam se i načelnik Općine Novigrad te je nakon polaganja vijenaca služena sveta misa kod Fra Mladena Kovačevića.Prošlo je već 14 godina od tragične pogibije Hrvatskog viteza Stipe Elkaza.

Stipe, neka ti je laka hrvatska gruda za koju si život dao.

Obilježavajući dvanaestu godišnjicu vojne operacije postrojbi HV-e i HVO-a „Zima 94“ više od stotinu pripadnika HV-e i HVO-a, njihovih prijatelja i uzvanika došlo je na 1475 m visoki vrh Maglaj kako bi pored monumentalnog, 7,5 m visokog kamenog križa, posta-vljenog upravo na mjestu odakle je u noći 29/30. studenog 1994. godine spo-menuta vojna operacija krenula, odalo počast 29-orici junaka koji su u odori hrvatskog vojnika položili svoje živote na oltar domovine tijekom dvadesetsed-modnevnog trajanja akcije.

O okolnostima u kojima je akcija vođena kao i događajima vezanim uz samu akciju nazočne je podsjetio zapo-vjednik Operativne grupe Sinj brigadir Ante Kotromanović koji je naglasio da su uspješno izvršene zadaće u „Zimi 94“ bile temeljni preduvjet za najslavniju akciju vojnoredarstvenih snaga – „Oluju“ koja je označila najveću hrvatsku pobje-du, te kraj srpske okupacije velikog dije-la Republike Hrvatske. Kako je rekao brigadir Ante Kotromanović, glavni dio zadaća obavljen je praktički prije samog početka operacije kada su diverzanti HV-e i HVO-a pod zapovjedništvom bojnika Marka Gojevića planski ušli duboko iza leđa neprijateljskih snaga uspješno izvršivši pred njih postavljene sve naložene zadaće.

Sjećanja na te slavne i ponosne dane ozarenih lica obnovili su prigodom ovog susreta legende domovinskog rata od kojih izdvajamo tadašnjeg zamjenika zapovjednika ZP Split general-bojnika Rahima Ademija, Kijevljane, pukovnika Milana Maloču koji je u to vrijeme stajao na čelu 1.bojne 126. DP, i već spomenutog bojnika Marka Gojevića, danas u ulozi

predsjednika inicijativnog odbora za postavljanje križa koji je u svom govoru istakao da pripadnici DB Knin, skupa s pripadnicima HVO-a Livno, prijateljima i gostima tradicionalno, već nekoliko godina, obilježavaju ovaj dan svečanim postrojavanjem u ovim planinskim vrletima, također nije krio zadovoljstvo učinjenim- postavljanjem uistinu monumentalnog križa, odajući dužnu zahvalnost prisutnima: gradonačelniku Sinja Nikoli Tomaševiću, gradonačelnici Knina Josipi Rimac, Općinskom načelniku Kijeva Ivanu-Stjepanu Bajanu, izaslanstvima gradova Livna i Vrlike, općine Hrvace koji su financijski pomogli u izvedbi ovog projekta čiji su zahtjevni građevinski dio obavili stručnjaci i kamenoklesari kamenoklesarskog obrta „Buljan“ iz Bitelića koji su na spomen ploči u podnožju križa uklesali riječi kninskog

pjesnika Ante Nadomira Tadića Šutre: „NEMOJ ME NIKAD ZANIJEKATI BRATE – NITI SE STIDJET OVE SVETE STIJENE! JA SAM UMRO ZA HRVATSKU I ZA TE: TI ŽIVI HRVATSKU I ŽIVI MENE!“

Spomen križ u prigodnoj molitvi za 136 poginulih hrvatskih vojnika u akcijama: „Zima 94“, „Skok 2“, „Ljeto 95“, „Oluja“ , „Južni potez“ i „Mae-stral“ blagoslovio je vojni kapelan 4.GBR fra Bože Ančić koji je u molitvi istakao i žrtvu 664 ranjena, te 5 zaro-bljenih hrvatskih vojnika u navedenim akcijama, kao i svih hrvatskih junaka koji su bespućima Dinare, ne prezajući ni od čega, hitali u zagrljaj zauvijek slo-bodnoj Hrvatskoj.

Željko Maloča-Lola

Vrdovo, 02.12.2006. godine

Križ na Maglaju


SJEĆANJA

Prelistavajući protekla izdanja lista «Naše Kijevo» , a po-taknut razgovorima sa uredništvom, želja mi je bila napisa-ti par riječi te objaviti nekoliko starih fotografi ja o životu i događajima u Kijevu prije 40-ak godina. Prelistavajući svoju arhivu starih «sačuvanih» fotografi ja pronašao sam sliku pro-cesije povodom proslave blagdana Gospe od Karmela iz 1962 godine. Također sam pronašao sliku 8. razreda iz školske godine 1966/1967 sa imenima svih učenika. Gledajući slike

navrla su sjećanja na davna vremena, pa u prelistavanju foto-grafi ja naiđoh na zajedničku sliku Krizmanika iz 1984 godine sa župnikom fra. Petrom Šušnjarom i tadašnjim

biskupom msgr. Josipom Arnerićem. Ovim putem želim potaknuti sve Kijevljane koji su uspjeli sačuvati stare ali vrije-dne fotografi je da se jave uredništvu te da pokušamo sačuvati od zaborava našu tradiciju i bogato kulturno naslijeđe. Nadam se da će ove fotografi je razveseliti

čitatelje i barem malo unijeti radosti u prisjećanje na lijepa i ponosna vremena.

Tekst i foto : Bože Jurić-Pešić

KAKO JE NEKAD BILO U KIJEVU

Fotografija procesije iz 1962 god. ( proslava Gospe od Karmela )

Krizmanici iz 1984. godine

Školska godina 1966/1967 8. razred :Slijeva na desno: pok. Pera Tojčić, Ljuba Anić, Mara Slavić, Marija Tojčić, Mara Kereta, Pera Bajan, Stipe Cicvarić, Bože Jurić-Pešić, Ante Ercegovac, Mijo Brajković, Josip Čavka, Ivica Gojević,Donji red: Mijo Teskera, pok. Stipe Jurić-Pešić, Luka Cicvarić, Cvitko Teskera, Mićo Jurić-Ćivro, pok. Mijo Cicvarić i pok. Josip TojčićRazrednik : Živko Bošković Direktor :Dušan Batak

Potaknuta željom da napišem, što mladi rade u Kijevu,dobila sam zapovijed od našeg načelnika i njegovog kolege Ante ,da napišem kako smo mi kijevljani proveli Novu Godinu.

Na ideju nas mladih, zamolili smo našeg načelnika da nam ustupi jednu prostoriju domu, da mi mladi napravimo TULUM!!! I načelnik je pristao,dao nam je ključeve od prostorije.

Mi smo je otišli razgledat(da vidimo kakva je, dali nam paše) i Svidjelo nam se !!!

Krenulo je čišćenje i spremanje za doček, cure su bile zadužene za novogodišnji ambijent a momci za nošenje stolova i stolica i spajanje glazbe( mi smo naravno birale što će se slušati cije-lu noć). Imale smo sreću što se naši momci nisu ljutili ,jer znaju kakve su kijevljanke kad nešto žele… Nakon što smo uredili pro-storiju, otišli smo kući i počeli se spremat za doček.

I napokon dolazak!!Tulum je počeo, naši su momci na početku bili bolji od nas jer su

se odmah predali plesnom podiji, i nas cure zabavljali sa svojim plesom.(Tko kaže da Kijevski momci nemaju dara za ples). Nešto prije ponoći pripremili smo šampanjac, i čekalo se,,,,10,9,8,7,6,5,4,3,2,1… NOVA GODINA!!!

Toliko poljubaca i čestitki, i opet ples do ranih jutarnjih sati. Mo-

ramo se pohvaliti vatrometom (ali od susjeda),to je bio šlag na kraju…

A sve to zahvaljujući općini, koja nam je omogućila pro-stor i novčano nas potkrijepila za naš najluđi novogodišnji doček. Od srca Hvala!!

Ludi provod Nove Godine u Kijevu!


ZAVIČAJNI KLUBOVI

Već tradicionalno, sedamnaesti put, godišnja skupština okuplja Kijevljane i njihove prijatelje s ciljem upoznavanja članova s radom u protekloj godini, razmjene razmišljanja, donošenja planova za sljedeću godinu i druženja.

Sjednici skupštine, koja se održala u Narodnom sveučilištu Dubrava, prethodila je Sveta misa u crkvi Svetog Mihaela.

U prvom je dijelu sjednice, prisutne članove pozdravio pre-dsjednik Ante Vujić, nakon čega je slijedio izbor članova rad-nog predsjedništva. Jednoglasno su izabrani: Božo Svirač, pre-dsjednik, Božo Maloča, član, i Cvitko Teskera za zapisničara.

Nakon zahvale Bože Svirača na povjerenju, skupštinu je pozdravio načelnik općine Kijevo Ivan Stjepan Bajan, upoznavši prisutne saživotom općine.

Tajnik kluba, Cvitko Teskera, pročitao je izvještaj o radu za 2006. godinu , kao i plan rada za narednu godinu. Blagajnički je izvještaj pročitao predsjednik Ante Vujić zbog nemogućnosti dolaska blagajnika Zvonka Bajana.

Raspravljalo se i o djelovanju kluba u prošloj godini gdje su se za riječ javili Ivica Cicvarić i Nikola Gojević. U raspravi se moglo uočiti da bez obzira na različita razmišljanja, ponekad i nezadovoljstva članova, sve aktivnije članove zavičajnog klu-ba veže privrženost za rodno selo i volja da i dalje odvajaju dio svog vremena za aktivnosti i opstanak kluba. Naravno,

pozvani su i drugi Kijevljani da se više uključe u različita događanja kojima se sigurno možemo kao klub ponositi. U samom izvještaju navedeni su, npr. Kijevski književni su-sreti, Kijevska večer, priprema sadnje drvoreda u Kijevu, održavanje sastanka upravnog odbora, osnivanje nove sekcije u klubu: Kijevske neviste.

Svoj predani rad u ovom klubu pokazala je još jednom Ankica Svirač pripremom posebnog i prvog nastupa „Kije-vskih nevista“ čiju su pjesmu i recitaciju pratile tamburice KUD-a Sinjac. Odana je i počast članovima skupštine koji su preminuli od zadnje skupštine, a posebno Zlatici Vujić, kije-vskoj nevisti, koja je doista voljela Kijevo i Kijevljane i bila jedna od najzaslužnijih članova zavičajnog kluba od samog osnivanja.

Nakon skupštine nastavljeno je druženje prigodnim domjenkom za koji su potrbna sredstva omogućili neki od članova kluba.

Uz zahvalu našim domaćinima, Narodno sveučilištu Du-brava i Župnom uredu Sv. Mihaela, svakako treba zahvaliti svim Kijevljanima i njihovim prijateljima za svaki doprinos tijekom cijele godine, za kulturni razvoj Kijeva, rekreativno-sportska događanja, susrete i druženja te drge oblike kijevskih aktivnosti.

IZVJEŠTAJ S GODIŠNJE SKUPŠTINE ZAVIČAJNOG KLUBA KIJEVO ZAGREB

Kijevske neviste u pratnji KUD-a “Sinjac”



Malonogometaši Kijeva Jako Sport ostvarili su zacrtani cilj u minuloj na-tjecateljskoj sezoni. Šesto mjesto na prvenstvenoj ljestvici, uz skor od devet pobjeda, dva remija i jedanaest poraza uz gol razliku 87:84, uistinu je respekta-bilan rezultat kninskog prvoligaša. Lako na koncu izgleda sve idilično, Kijevo je nema tu dvojbe imalo sijaset proble-ma dok i teoretski nije osiguralo status prvoligaša. Početak sezone bio je više nego katastrofalan, klub je nanizao niz negativnih rezultata, Uprava kluba očito je napravila pogrešku prilikom odabi-ra pojačanja. Da je to tako potvrđuje podatak se je već nakon nekoliko kola zahvalila dvojici novopridošlica Frani Kalabriću i Josipu Luciću.

Kratku stanku između dva dijela sezo-ne kninski prvoligaš očito je iskoristio da konsolidira svoje redove. Naime, igra Kijeva u drugom dijelu sezone uz sve-srdnu pomoć vjerne publike, podsjećala je na njihove najbolje partije. Učinak

je bio više nego znakovit, na vrijeme se osigurao opstanak i mirno su čekali doigravanje za prvaka. Treba pripo-menuti da je po prvi put dres kninskog prvoligaša nosio jedan stranac, Brazilac Galhardo, koji je pak ostavio sasvim so-lidan dojam.

No, na njihovu žalost i ovaj put u doi-gravanju za prvaka našili su na nepre-

mostivu prepreku Brdosplit Inženjering, koji doduše nije uspio obraniti naslov prvaka Hrvatske. Kijevo je obje utakmi-ce izgubilo, što je na neki način bilo i za očekivati. No kada se na koncu podvuče crta i vidi sa kojim su igračkim kadrom raspolagali, objektivna ocjena je da je Kijevo ostvarilo vrlo dobar rezultat. Zajedništvo, disciplinirani pristup kako treningu tako i utakmici, te studiozni rad

trenera Robertina Jelovčića, zasigurno je recept kninskog uspjeha. Svoj obol dakako dala je i Uprava kluba koja ih je logističkom dijelu besprijekorno prati-la.

Moram priznati da sam očekivao da ćemo imati ovako turbulentnu sezonu. Osim mene momčad je bila oslabljena za dva Danijela, Radolfija i Rimca, Anto

Knežević je također bio van konkuren-cije, a novim igračima trebalo je vre-mena da se uklope. Doduše neki nisu zadovoljili naše kriterije pa smo im se morali zahvaliti. Bilo je teško uskla-diti sve treninge, jer su pojedini igrači imali radne obaveze, pa smo stoga na pojedinim utakmicama djelovali neoz-biljno. Ipak na vrijeme smo uočili gdje škripi, pa smo u drugom dijelu sezone

SPORTOSVRT NA UČINAK KNINSKO-KIJEVSKI MALONOGOMETAŠA

KIJEVO JAKO SPORT U MIRNOJ LUCI

REPKA NA PROSLAVI !Kninsko-kijevski prvoligaš ove godine slavi desetu obljetnicu

osnutka. Već je naime najavljeno doduše još neslužbeno, kako će se na jesen održati spektakularna fešta na kojoj bi trebala sudje-lovati i reprezentacija Hrvatske. Repki bi se suprotstavila momčad slavljenika, u znatno pojačanom sastavu. Hoće li to biti nove akvi-zicije kninskog kluba ? Sačekajmo s inauguracijom. Tom bi se pak prigodom od aktivnog igranja oprostili Anto Knežević, Danijel Ri-mac i Robertino Jelovčić.

LEGENDA:

SLIKA 1. SLIKA 2.SLIKA 3.

IVAN GOJEVIĆ JUNIOR MNK KIJEVA JS I DUJE BAJRUŠOVIĆ MOGUĆA NOVA AKVIZICIJA KNIN-SKOG KLUBA

MNK KIJEVO JAKO SPORT


sve to nadoknadili – kazao je Roberti-no Jelovčić, trener Kijeva Jako Sport. O daljnjim planovima i svome statusu u klubu Tino je dodao.

Dvije prvoligaške sezone su iza nas, klub je vrlo dobro organiziran, nije to fl oskula, no za korak više držim da svi trebao dati svoj doprinos. Osvježenje momčadi je prijeko potrebno, to je ba-

rem svima jasno, ja mogu dati svoje prijedloge i sugestije, zadnju pak riječ imat će Uprava kluba. Istina bilo je klubova koji su htjeli da dođem raditi u njihovu sredinu. No nije mi trebalo puno vremena da nađem zajednički interes sa čelnim ljudima Kijeva. Defi nitivno smo dogovorili suradnju po principu (1+1), dakle za narednu sezonu s mogućnošću da suradnju produžimo na još jednu, na-ravno ako obje strane budu zadovoljne – zaključio je Tino.

TEKST I FOTO ANTE LIVAJA

BAJRUŠOVIĆ I RADOLFI U DRESU KIJEVA !?Minula sezona za nas je jedno veliko iskustvo, premda smo

većinu zacrtanih ciljeva ostvarili, ostaje dojam da smo mogli učiniti i korak više. Svatko svoj dio odgovornosti u tom dijelu tre-ba ponijeti, od nas Uprave do igrača i struke kluba. Analizu smo napravili i pred nama je slaganje igračkog kadra. Ne bi ništa htio prejudicirati, činjenica je da smo uspostavili neke kontakte s poje-dinim igračima, ali doista ne želim s imenima izlaziti u javnost dok dogovor ne dovedemo do kraja. Čvrsto stojimo na poziciji da treću natjecateljsku sezonu učinimo što uspješniju. Grad Knin, Općina Kijevo i svi naši prijatelji kluba to definitivno zaslužuju - kazao je Stanko Gojević, član Upravnog odbora i jedan od glavnih sponzora kluba.

Iz pouzdanih izvora doznajemo da su prvi razgovori obavljeni s Dujom Bajrušovićem, jednim od najboljih malonogometaša u Hrvatskoj, te Danijelom Radolfijem, koji je igrao jednu sezonu u Kijevu i ostavio prepoznatljiv trag. Pored njih dvojice kninski klub je dogovorio daljnju suradnju s vratarom Željanom Blagajićem i Josipom Jurićem. Koliko će biti uspješna misija dovođenja novih igrača u kninski prvoligaša, o tome će ovisiti i mogući odlasci u suprotnom smjeru, a njih će zasigurno biti.

BRAZILAC GALHARDO

SPORT

Završetkom prvog dijela prvenstva boćari Kijeva, se sko-rom 7 pobjeda i 3 poraza zauzimaju

3 poziciju 1.Županijske lige. Početni optimizam i postavlje-ni cilj «prvaci lige» urušen je iznenađujućim porazima protiv BK «INA» i BK «ŠIBENIK» . Nastavak lige u jesenskom dijelu uz kvalitetniji pristup igri i veći respekt prema protivni-cima garancija su uspješnog završetka lige i borbe za 1. mje-sto. Po novom sustavu natjecanja 1. prvo i 2. drugo plasirani iz Županijske lige ulaze u višu regionalnu ligu. Uspjehu kluba pridonose igrači ( osovina 12 igrača ) kako na postignutom sportskom rezultatu tako i na prezentaciji našega mjesta.

Uz kvalitetnu i organiziranu upravu stvoren je jaki spor-tski kolektiv koji parira i mnogo jačim i iskusnijim ekipa-ma. Boćarski klub «Kijevo» uz natjecateljski dio kroz 1. Županijsku ligu bio je sudionik slijedećih turnira:

- memorijalni turnir za poginule branitelje grada Za-greba ( 16 ekipa, Kijevo 3.mjesto )

- boćarski turnir «Pržina» Turjaci ( 8 ekipa, Kijevo bez plasmana )

- turnir parova povodom proslave grada Knina - županijski kup u Šibeniku ( 16 ekipa, Kijevo u polu-

fi nalu )- tradicionalni turnir u Zagrebu ( 8 ekipa, Kijevo bez

plasmana )

Povodom Dana Općine Kijevo i blagdana Gospe od Karme-la organizira se pozivni turnir na kojem će uz BK «ZRINSKI» i BK «SONKOVIĆ» nastupiti još 5 ponajboljih hrvatskih eki-pa:

BK «SOLARIS» Šibenik, BK «MARINIĆI» Rijeka, BK «TRILJ» Trilj, prošlogodišnji pobjednik BK «Dr. ANTE STARČEVIĆ» Zagreb te BK «BURA» Posušje iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Evo prigode za populaciju boćarske igre i prigode za spor-tsko natjecanje. Boćari «Kijeva» najavljuju visok plasman.

Voditelj BK «Kijevo» Milan Maloča

BOĆARSKI KLUB «KIJEVO» ( korak do regionalne lige )


SPORT

Sjajan učinak ostvarili su nogometaši Zrinskog u minuloj na-tjecateljskoj sezoni u Županijskoj ligi Šibensko-kninske županije. Kijevljani su ostvarili 12 pobjeda, te su uknjižili šest poraza, znako-vito je da nisu zabilježili niti jedan remi. Na koncu su zauzeli drugo mjesto sa 36 bodova, koliko je na koncu imao i prvoplasirani skra-dinski SOŠK. Skradinjani su na koncu prvaci lige zbog toga što su bolji u međusobnom skoru, imaju dvije pobjede i jedan poraz. Premda je uspjeh Kijevljana više nego znakovit, dojam je da su uz malo bolju logistiku mogli učiniti i nešto više.

Uistinu nema što prigovori-ti svojim mladićima. Ma tko je mogao biti optimista koji je prije početka prvenstva mogao tvrditi da ćemo u zadnjoj prvenstvenoj

utakmici na “svom” terenu igrati utakmicu za prvaka ? Ja ga doista ne vidim, ovaj rezultat mogao se ostvariti samo u snovima. Pa nama su svi predviđali da ćemo biti “kan-ta” za nabijanje. Za sve one koji ne znaju moram još jednom podsjetiti. Mi smo zadnje dvije godine natje-cali se sa kadetskim uzrastom, ove pak sezone mladići su trebali igrati juniorsku ligu. No pošto iste lige u našoj županiji nema odlučili smo se uključiti u seniorsku ligu. Uz naše kadete angažirali smo neko-liko iskusnih igrača, i na sasvim zadovoljavajući način okončali natjecanje. Najveći teret iznijeli su Zoran Vujčić, iskusni interna-cionalac koji je svojim savjetima i ponašanjem na terenu bio pravi uzor svim igračima. Potom Ante Bajan, tajnik, kapetan i sve što je trebalo biti bio je i maksimalno ko-rektno odradio – očito zadovoljan

kazivao je Ante Maloča, predsjed-nik kijevskog kluba.

Da nije bilo jedne crne rupe na početku drugog dijela prvenstva, vjerojatno bi krajnji skor bio znat-no povoljniji. Kako vidite daljnje funkcioniranje kluba ? Kakvi su izgledni da u narednom prvenstvu svoje domaće utakmice igrate u Kijevu?

Istina, desio se period kada smo zaredali s negativnim rezultati-ma. Zahtjevati od ove momčadi da tijekom cijele sezone ima kontinui-tet rezultata posve je deplasirano. Pa moji mladići tijekom cijelog pr-venstva nisu imali pet treninga na velikom igralištu. Nakupilo se tu i ostalih nedaća, od povreda do ja-vnih opomena, a iskreno govoreći ni velikog i kvalitetnog igračkog kadra nismo imali. Malo je bilo

USPJEŠNA SEZONA ZRINSKOG U ŽUPANIJSKOJ LIGI

KIJEVLJANI NA KORAK DO SENZACIJE

NK Zrinski Kijevo


nediscipline i samovolje, sve se to na koncu moralo manifestirati na rezultat. Uprava kluba definitivno se mora više angažirati, ne mogu dva čovjeka voditi klub, to je malo neozbiljno. Svoj obol i veći dopri-nos trebali bi dati čelni ljudi naše općine. Igračka podloga postoji,

sada to treba nadograđivati. Već sad mi se momci javljaju koji bi od naredne sezone htjeli igrati za naš klub. Moja je želja bila i osta-la da u što skorije vrijeme igramo u Kijevu, realno gledajući teško to možemo ostvariti u prvom dijelu naredne sezone. No u drugom dije-lu stvari bi mogle sjesti na svoje mjesto. Naime, većinu zemljanih radova je napravljeno, slijedni drenažni dio, i onda završni sloj, dali sijanje trave ili stavljanje već gotove trave, to još nismo odlučili. O svemu će odlučivati struka, zem-lja sa dvije lokacije je odnesena na analizu i očekujemo rezultate, pa ćemo se shodno tome i ponašati – zaključio je ambiciozni ali po-sve objektivni i realni predsjednik Ante Maloča Zele.

Skradinski nogometaši su pobje-dom u Kninu nad kijevskim Zrin-skim, ostvarili povijesni uspjeh svoga kluba. Oni ne samo što su osvojili naslov Županijskog pr-vaka, već su se na taj način plasi-rali u Četvrtu HNL-u skupina B.

Premda oba kluba imaju po 36 bo-dova, u međusobnom srazu Skra-dinjani imaju pobjedu više, što je presudno za konačan poredak.

Pehar kapetanu Anti Skoriću, uručio je Nikica Cukrov, instruktor ŽNS-a. No, da su pobjednički pehar podigli Kijevljani, ne bi to bilo ne zasluženo, jer po prikazanoj igri i prigodama krajnji omjer nekako je najbliži bio neodlučenom ishodu, što bi u to slučaju slavili Kijevlja-ni.

Dakako zato i je nogomet dosta nepredvidiv i zanimljiv. Kakav bi tek šok bio za Skradinjane da je silovit udarac Ivice Jurića Arambašića u 90. minuti odsjeo u mreži, s gol crte naime očistio je

Ivan Matić.

Inače cijela utakmica je bila dosta ravnopravna, a odluka je pala rano već u 8. minuti dvoboja, kada je si-lovit više centaršut negoli šut Ivi-ce Benete, domaći igrač nespretno reagirao pa mu je lopta preko noge otišla u nezaštićeni dio mreže.

U prvom dijelu veteran Vujčić imao je lijepu prigodu, no njegov izravni udarac s 18 metara otišao je preko živog zida ali i preko gre-de gostiju. Domaćini su u nasta-vak susreta ušli posve agresivniji i odlučniji, no pravu prigodu stvori-li su tek u 83. minuti. Fantastičan volej Martinčevića, Krasnići je akrobatskom intervencijom spa-sio mrežu. U međuvremenu Luka Brajković je zapucao dvije idealne prigode. Zrinski je do kraja susreta imao još već opisanu prigodu Ivice Jurića Arambašića.

Nije nevažno spomenuti, iako je ovo utakmica bila koja je izravno odlučivala o prvaku, nije bilo ni jednog grubog starta, igrači obiju momčadi doista su bili više nego korektni. Naravno tome su pri-donijeli i autoritativna sudačka trojka.

tekst i slike Ante Livaja

ZRINSKI - SOŠK 0:1KNIN – Igralište podno tvrđave. Gledatelja 300. Zrinski – SOŠK

0:1 (0:1). Sudac: Ivo Krečak (Šibenik) 7. Pomoćnici: Daniel Storić (Vodice) i Goran Perica (Šibenik). Delegat: Vitomir Vujko (Šibenik). Strijelac: 0:1 Beneta (8). Najbolji igrač: Dragan Lazinica (SOŠK).

ZRINSKI: Cicvarić (6), Martinčević (6), Lekić (6), Jurić Arambašić (6), Vujčić (6), Stojak (5,5), Vučak (5,5) (67. Rudić 5), Bajan (5,5), Pratljačić (-) (od 19. Gojević 5,5), Matić (5,5), Jonjić (6) (od 87. Garić -).

SOŠK: Krasnići (7), Verović (6), U.Lazinica (6) (od 70. A.Brajković -), Barišić (6) (od 90. Dujić -), I.Brajković (6,5), Skorić (7), Beneta (7) (od 90. P.Brajković -), Matić (6,5), D.Lazinica (7), L.Brajković (7), Gulin (6,5) (od 87. Burazer -).

Ante Maloča predsjednik kijevskog kluba

22

VEDUTEKIJEVA

Građevinski obrt “BAJAN”

VL. Ivan BajanPripremni i završni radovi u građevinarstvuProizvodnja betonskih elemenata Rad bagerom (iskopi i odvoz materijala)Ugradnja vodovodnih instalacija HR-22310 KIJEVO Tel: 022 681079 Mob: 091 5124491 Email: [email protected]


Tel:+38522681600 ; Fax: +38522681601 ; Email: [email protected]

SPORT-KIJEVO d.o.o.

Documents

GODINA XV BROJ 36 SRPANJ 2007. Kako je nekad bilo u Kijevu · 2015-09-14 · GODINA XV, BROJ 36 3 ŽIVOT I RAD OPĆINE KIJEVO 800 MATURANATA U BISKUPIJI I KIJEVU 2007. GODINE Posjeta