GML 1 Uvod Rezerve

7/21/2019 GML 1 Uvod Rezerve

1/32

Geologija mineralnih leita -uvod

2007/08GEO IIIProf. dr. L.A. Palinka As. S. Borojevi otari


2/32

2

Od ega se sastoji olovka?

gumica metal drvo grafit

aluminij izboksita ililegura olova+cinka

boja, lak i ljepilo - smjesarazli itih minerala i metala

+glinasmjesamineralnih ulja,latexa,vulkanskogplovuca, barija,

kalcija isumpora Al, Pb, Zn - metalne mineralnesirovine ili rudeBa, Ca, S, glina - nemetalne mineralnesirovine

drvo, mineralna ulja - energetskemineralne sirovine


3/32

3

LITERATURA

POVIJEST RUDARENJA KLASIFIKACIJA LEITA MINERALNIH

SIROVINA FAZE EKSPLOATACIJE

SVJETSKA PROIZVODNJA I CIJENE REZERVE


4/32

4

Publikacije


5/32

5

Literatura


6/32

6

Tragovi rudarske i metalurke aktivnosti izstaroga vijeka dokazuju da jerudarstvo starih civilizacija bilo vrlo razvijeno.

Otkopavanje i dobivanje zlata razvija se u starom Egiptu (4000 g.p.n.e),otkuda potjee i prva rudarska karta na kojoj je ucrtan rudnikzlata iz doba

Ramzesa II. Poeci rudarenja su pronalaenje i otkopavanje nalazita soli (uSalzkammergut-u u Austriji), ikremena kresivca koji se koristio za paljenjevatre (3000 g.p.n.e - neolitik).

U IX st.p.n.e. radili su rudnicisrebra u Laurionu u Gr koj.U rimskom razdoblju rudarenje je bilo vrlo snano u svim rudonosnimpodru jima Carstva. S propadanjem Rimskog Carstva dolazi i do zamiranjarudarstva koje u V st. gotovo nestaje. U srednjem vijeku prvi su se poeli baviti rudarstvomSlaveni (eka VIII. i IX.st.).

Dobivanjeugljena po inje u Velikoj Britaniji u IX. st., u Njemakoj u X. st.. 1507.- uvedena prva mokra separacija u Altenbergu u Njemakoj 1557.- G. Agricola je objavio prvu knjigu o rudarstvu, geologiji i metalurgiji "De

re metallica" - "O metalima" u XII svezaka 1559.- probijenovertikalno rudarsko oknodubine 513 m U XVI st. u Njemakoj i Engleskoj prijevoz iskopane rudekonjimakoji su vukli

eljezne vagonete na tra nicama

Povijest rudarstva


7/32

7

Razvoj rudarstva vezan uz

industrijalizaciju 1680.- drvene tranice prvi put su uvedene u rudniku Poetkom XVIII. st. problemodvodnjavanje rudnikau veIM dubine izvodi separnim strojem,

koji je prvotno konstruiran za rudarske potrebe podizanja vode

1712. - engleski Ing. T. Newcomen konstruiraoprvi atmosferski parni strojkoji pokreerudniku pumpu za izbacivanje podzemne vode iz ugljenokopa kod Birminghama

1768. - kotski Ing. J. Watt konstruirao je prvidjelotvorni parni strojkoji je oznaio prekretnicuu razvitku rudarstva i omogu io iskoritavanje prirodnih resursa do nesluenih razmjera

1814. - engleski Ing. G. Stephenson konstruirao je prvu parnu lokomotivukoja je moglabrzinom od 5 km/h vu i nekoliko rudnikih vagoneta

1816. - engleski kemiar H. Davy konstruirao jerudarsku sigurnosnu svjetiljkukoja je sluilaza rasvjetu u rudniku, ali i za detektiranje opasnih koncentracija plinametana 1859. - E. L. Drake je izveoprvu buotinu dubine 21 mza pridobivanje nafte u podru ju

Titusvillea u Pennsylvaniji 1867. - vedski kemiar A. Nobel pronalazidinamit

1873.- prva builica na komprimirani zrak 1882. - primjenaprve elektrine lokomotiveu jamskom transportu u jednom njemakomrudniku soli

1882. - u rudniku "Trafalgar" u Engleskoj postavljenaprva pumpa na elektrini pogon XX. st. je razdoblje visokog stupnja tehnike rudarstva donosi nova dostignua i uvodi se

nova mehanizacija u rudnike. Strojevi su specijalizirani za odreene tehnoloke radnje:otkopavanje, utovar, transport

1901. - Antun Lu i otkrio je u Texasu na dubini od 374 m prvi veliki izvor nafte na svijetu 1912. - u rudnicima u V. Britaniji uvedena jesignalizacijauzdu rudnikih hodnika


8/32

8

Rudarska djelatnost u

Hrvatskoj Sasi kao vrsni rudari dolaze u XIII st. u

nae rudnike da unaprijede naerudarstvo.

Podru ja stare rudarske djelatnosti uHrvatskoj su Zrinska gora (XV st.) Samoborsko gorje (XVI st.) Medvednica (XVII st.)

To su polimetalni rudnici olova, bakra isrebra.

Francuski rudnici na Medvednici


9/32

9

Mineralne sirovine dijele se u tri osnovne

skupine

1. metalne mineralne sirovine ili rude

2. nemetalne mineralne sirovine

3. energetske mineralne sirovine

Klasifikacija mineralnih sirovina


10/32

10

Metalne mineralne sirovine eljezo Mangan Krom Vanadium Kositar Volfram Molibden Nikalj Kobalt Bizmut Bakar Olovo Cink Srebro Aluminij Antimon iva Arsen Zlato Platina

Uran BOKSIT BARIT

Ljubija, Omarska, Fe Bushveld, JAR, Cr

Witvatersrand, JAR, Au Rio Tinto, panjolska, Cu

riolitkarbonskisedimenti

Lokve G Kotar barit


11/32

11

Nemetalne mineralne sirovine(industrijski minerali)

Magnezit Fluorit Fosfor Bor Sumpor Dijamant Grafit Azbest Talk Feldspat Tinjaci

Granati Volastonit Gips Glina i kaolin Karbonati (vapnenac i dolomit) Kvarcni pijesak Piezooptiki kvarc Pijesci i ljunci Prirodni pigmenti Vulkanska stakla BARIT BOKSIT (metalna i nemetalna mineralna

sirovina)

Lokve, G. Kotar, barit

Rabenwald, Austria, talk

Etna, Sicilija, sumpor

Nemetalne mineralne sirovine Kimberly S Afrika;


12/32

12

Nemetalne mineralne sirovine(industrijski minerali)

Kimberly, S.Afrika;dijamant

Kimberly, S.Afrika

Cornwall, kaolinNamibija, mramor

Namibija, kvarc Black Hills, SAD, feldspat

Iscrpljeno naftno polje Kazahstan


13/32

13

Energetske

sirovineYallourn, Australia, ugalj

Iscrpljeno naftno polje, Kazahstan

Uljni kriljavci, Kina

Uran


14/32

14

1. Istraivanje budueg leita (koriste igeofizike i geokemijske metode; pokusno,istrano, rudarsko-geoloko buenje)

2. Oplemenjivanjeve iskopane mineralnesirovine kojoj odstranjujemo jalovukomponentu

3. Eksploatacija (pridobivanje) mineralnesirovine

Faze eksploatacije

Afton Cu-Au otvoreni kop,


15/32

15

I. Povrinska eksploatacija znaajnije tek u XX st. za mineralne sirovine koje se nalaze relativno blizuzemljine povrine. Odvija se u 2 radne faze

raskrivanje rudnog tijela otkopavanje rudnog tijela

Osnovne tehnoloke operacije buenje minskih buotina i miniranje eksplozivom otkopavanje bagerima (kaikarima, vedriarima, glodarima) transport korisne mineralne sirovine (eljeznicom, kamionima, trakama, iarom) odlaganje jalovine

Otkopavanje rudnog tijela

u oblikuetaa dimenzije i raspored etaa uvjetovani su prilikama u leitu, fiziko-mehanikimsvojstvima korisne mineralne sirovine i jalovine, kapacitetom proizvodnje imehanizacije.

3 Eksploatacija

p,Kamloops central BritishColumbia.


16/32

16

II. Podzemna eksploatacija za dobivanje mineralnih sirovina koje se nalaze ispod zemljine povrine

najdublji podzemni rudnik na svijetu je rudnik zlata u Junoafrikoj Republici dubine cca.4000 m!!!

zahtjevnije - osim kopanja i ventilaciju, podgra ivanje (djelomino ili potpuno),crpljenje vode, otkrivanje prisutnosti tetnih plinova i zatitu zaposlenih rudara odnjih, poseban na in transporta mineralne sirovine.

Osnovne tehnoloke operacije u jami su: buenje minskih buotina i miniranje eksplozivom strojno dobivanje sa sa sjeka icama, kombajnima i blanjalicama transport i izvoz korisne mineralne sirovine na povrinu

III. Eksploatacija nafte, prirodnog plina i vode buotinama

3 Eksploatacija

Prednosti povrinske eksploatacije pred podzemnim kopom


17/32

17

p p j p p p potpuno iskoritenje leita (cca. 95%) mogunost potpune mehanizacije i automatizacije tehnolokog procesa

pridobivanja korisne mineralne sirovine

uvjeti rada povoljniji za ljudi i strojeva

Lavender, Bisbee, Arizona Cu otvoreni kop


18/32

18

Vanost istraivanja leita mineralnih

sirovina Mineralna sirovina je nacionalno blago

Neobnovljivost rudnih rezervi!

Lokacijska predisponiranost mineralne sirovine

Upotrebna vrijednost mineralne sirovine

Ekoloki utjecaj rudarskih radova na okoli


19/32

19

Rudarska obiljeja

Pozdrav "Sretno!" eki i dlijeto

simbol rudarske struke oznake za rudnik na zemljopisnoj karti. Sve anost "Skok preko koe"

primanje mladih rudari uasni rudarski stale. Rudarska sigurnosna svjetiljka

konstruirao H. Davy 1816. za rasvjetu urudniku, i rano detektiranje plina metana

Sv. Barbara - zatitnica rudara Rudarska zastava

zeleno-crna zelena ozna ava nadu da iv izae iz rudnika crna predstavlja vjenu tamu i mrak u podzemlju


20/32

20

Budunost istraivanja mineralnih

sirovina Crpljenje sekundarnih sirovina odlagalita otpada e se reciklirati i ponovno koristiti u izradi

novih proizvoda pada potreba za otvaranjem novih rudnika padaju cijene finalnim proizvodima uva okoli

Primjena indirektnih metoda eksploatacije, iskoristvostsiromanijih leita buotinom se pristupiti leitu i fizikalno ili kemijski djeluje

Metode hidraulinog dobivanja vrstih mineralnih sirovina krozbuotine (ugljen, uljni kriljci, boksit, fosforit)

Metoda podzemnog izluivanja korisnog metala iz rude in situ Metoda uplinjavanja ugljenih slojeva in situ Otplinjavanje leita ugljena od metana

Vaenja korisnih mineralnih sirovina s morskog dna i ispodnjega velike rezerve nalaze ispod oceana (2/3 Zemljine povrine)


21/32

Svjetska proizvodnja i kretanjecijena mineralnih sirovina


22/32

22

Svjetska proizvodnja

103t 106US$


23/32

23

Metal Euro/toni

Cink 2.868,3Olovo 3.248,8

2007

1898

Usporedba cijena

THE LONDON METAL EXCHANGE


24/32

24

LIMITED

LME SREDNJE CIJENE U EURIMA Euro/TONI

09/2007

Metal Euro/toni

Primarni Aluminij 1.721,17Aluminijeva legura 1.550,89

Bakar 5.502,85Olovo 2.320,57

Nikalj 21.242,18Kositar 10.811,64

Cink 2.073,59

Porast svjetske produkcije metala(itallic) i ind. minerala (normal) u

d bl d ( )


25/32

25

Svjetska proizvodnja mineralnih sirovina u razdoblju od 1900-2000.

}svjetska naftna kriza,recesija

razdoblju od 1973-1988 (%)

Porast svjetske produkcije metala,ind. minerala i energetskih sirovina urazdoblju od 1900-1970 (%)


26/32

26

Mt Mt

Svjetska proizvodnja metala i nemetala u 1987

(Mt)

Proizvodnja mineralnih sirovima kao


27/32

27

jdio nacionalnog BDP-a


28/32

28

Klasifikacija mineralnih resursa

1. Rezerve mineralni resursi koji su odreeni i

mogu se eksploatirati uz odre

enu dobit2. Osnovne rezerve - mineralni resursi koji suodreeni i mogu se eksploatirati uz odreenu

dobit u budunosti, ovisno o geolokimuvjetima3. Resursi osnovne rezerve + jo neotkrivena

leita ovisno o ekonomskim faktorima


29/32

29

Glavni elementi za klasifikaciju mineralnih resursa, ukljuuju

iosnovne indicirane (inferred), hipotetske i spekulativne

rezerve

Shematski prikaz klasifikacije mineralnih resursa, ovisno o


30/32

30

Shematski prikaz klasifikacije mineralnih resursa, ovisno ostupnju geoloke istraenosti

Dokazane rezerveboksita u leitima

oko Obrovca

Geoloke rezerve

Primjer: tvornica glinice u Obrovcu

Prikazane rezerve uizvjetajima kao geoloke:

geoloke+indicirane+hipotetske+spekulativne rezerve

Shematski prikaz klasifikaciju mineralnog leita ovisno o


31/32

31

Shematski prikaz klasifikaciju mineralnog leita, ovisno ogeolokim i ekonomskim uvjetima


32/32

32

Granica eksploatabilnosti

Ovisi o

Ekonomskimi Geolokim uvjetima Tehnolokom razvoju

Primjer bakar 5-7 ppm Cu Ali ako imamo 1-2ppm Au pada na 3-4 ppm Cu

Documents

GML 1 Uvod Rezerve