12
HUMANOST U okviru Srpske pravoslavne crkve u Beogradu postoji Versko dobrotvorno starateqstvo, organizacija na ~ijem ~elu se nalazi jedan mlad sve{tenik, o. Vlada Markovi}, stare{ina crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Top~ideru. Oni se bave pomagawem najsiroma{nijim qudima u na{em narodu. U okviru organizacije pos- toji tzv. crkvena kuhiwa gde poje- dine `ene dobrovoqno (volonters- ki) kuvaju i spremaju hranu za hiqade najugro`enijih. Ta hrana se razvozi u nekoliko beogradskih crkava gde se opet vi{e qudi anga`uje da dobrovoqno (besplat- no) deli hranu. Svakodnevno se podeli po vi{e stotina i hiqada obroka. Hrana koja se deli i sprema, nabavqa se iskqu~ivo od dobrovo- qnih priloga vernika. Kako je broj onih koji se javqaju Crkvi za pomo} sve ve}i, a sredstva nedovoqna da se namire najosnovnije potrebe qudi u hrani, lekovima, ode}i, obu}i... mi smo re{ili da od sada na{u rubriku Pravoslavqe posvetimo pri~i o onima najpotrebitijima, o wihovom na~inu borbe za `ivot i opstanak, kako bismo podstakli i neke od na{ih qudi ovde u Americi da pomognu ukoliko su u mogu}nosti i `ele. Za svaki prilog }e biti izdat ra~un od strane VDS-a (Verskog dobrotvornog starateqst- va) i odmah }emo objaviti za {ta je i koliko potro{eno novca, kako ne bi do{lo do sumwe u zloupotrebu priloga. (http://starateqstvo.rs/) Dela milosr|a su neophodna i ona su zapravo pokazateq stawa du{e. Jedino {to ~ovek sa sobom nosi iz ovog u ve~ni `ivot jesu wegova dobra i lo{a dela. Dobrih dela se svi rado se}aju, a lo{a niko ne `eli da pomiwe i da ih se se}a. Dobra dela oplemewuju du{u, ~ine ~oveka radosnim i ponosnim. ~ovek se ose}a nekako bla`eno i korisno, zadovoqno, jer zna da je u~inio ne{to dobro i korisno za svoju du{u, svoje bli`we i dru{tvo. Da dobra dela ostaju za ve~nost i ne mogu da propadnu pobrinuo se sam Gospod. Svedo~anstvo o tome nalazi se svuda po Srbiji i svetu. Najve}e i najlep{e beogradske zgrade su zapravo zadu`bine na{ih predaka, koje su oni ostavili svom narodu na op{te dobro i korist svih. Sva zdawa koja su po{teno ste~ena i darovana od srca pre`ivela su mnoge ratove i razarawa. Crkve i manastiri koji su podizani kao zadu`bine postoje i dan-danas, a neke od tih gra|evina su starije od 800 god. To je zato {to Gospod `eli da nam poka`e da dobra dela ostaju za ve~nost kao svedo~anstvo svim pokolewima i generacijama. Mnogo va`niji od gra|evina jesu qudi, ti `ivi hramovi Bo`iji. Milosr|e je osnovna vrlina i `ivi dokaz qubavi. Zapovest Bo`ija o qubavi prema bli`wem, koja se najpre ogleda u dobrim delima, jed- naka je qubavi prema Bogu. Kao {to ka`e na{ bla`enopo~iv{i patri- jarh Pavle: Uvek u `ivotu treba da se trudimo da budemo qudi, dobri Bo`iji qudi, da nas Bog uvek mo`e prepoznati kao svoje, kako bismo se i mi udostojili da ~ujemo Hristove re~i: Hodite blagosloveni Oca mojega, primite Carstvo koje vam je pripremqeno od postawa sveta... jer ogladneh i dadoste mi da jedem, o`edneh i napojiste me, stranac bijah i primiste me; nag bijah i ode- nuste me, bolestan bijah i posetiste me; u tamnici bijah i do|oste mi... Zaista vam ka`em: kad u~iniste jed- nom od ove moje najmawe bra}e, meni u~iniste...(Mt.25, 31-46) Neka bi Gospod sve milos- rdne i milostive qude pomilovao i spasao, daruju}i im za wihovo dobro delo sva svoja zemaqska i nadzemaqska blaga, umno`iv{i ih u Carstvu svome sada i uvek i u vekove vekova. Amin! D D O O B B R R O O ^ ^ I I N N S S T T V V O O Priredio: Nenad Jovanovi} [email protected] VERA BEZ DELA JE MRTVA 21 Februar 2018. www.serbianmirror.com

[email protected] VERA BBEZ DDELA JJE …serbianmirror.com/arhiva/201802/21-32.pdf · HUMANOST Uokviru Srpske pravoslavne crkve u Beogradu postoji Versko dobrotvorno starateqstvo,

  • Upload
    buimien

  • View
    219

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

H U M A N O S T

Uokviru Srpske pravoslavnecrkve u Beogradu postojiVersko dobrotvorno

starateqstvo, organizacija na~ijem ~elu se nalazi jedan mladsve{tenik, o. Vlada Markovi},stare{ina crkve Svetih apostolaPetra i Pavla u Top~ideru.

Oni se bave pomagawemnajsiroma{nijim qudima u na{emnarodu. U okviru organizacije pos-toji tzv. crkvena kuhiwa gde poje-dine `ene dobrovoqno (volonters-ki) kuvaju i spremaju hranu zahiqade najugro`enijih. Ta hrana serazvozi u nekoliko beogradskihcrkava gde se opet vi{e qudianga`uje da dobrovoqno (besplat-no) deli hranu. Svakodnevno sepodeli po vi{e stotina i hiqadaobroka.

Hrana koja se deli i sprema,nabavqa se iskqu~ivo od dobrovo-qnih priloga vernika.

Kako je broj onih koji sejavqaju Crkvi za pomo} sve ve}i, asredstva nedovoqna da se namire

najosnovnije potrebe qudi u hrani,lekovima, ode}i, obu}i... mi smore{ili da od sada na{u rubrikuPravoslavqe posvetimo pri~i oonima najpotrebitijima, owihovom na~inu borbe za `ivot iopstanak, kako bismo podstakli ineke od na{ih qudi ovde u Americida pomognu ukoliko su u mogu}nostii `ele.

Za svaki prilog }e bitiizdat ra~un od strane VDS-a(Verskog dobrotvornog starateqst-va) i odmah }emo objaviti za {ta jei koliko potro{eno novca, kako nebi do{lo do sumwe u zloupotrebupriloga. (http://starateqstvo.rs/)

Dela milosr|a su neophodnai ona su zapravo pokazateq stawadu{e. Jedino {to ~ovek sa sobomnosi iz ovog u ve~ni `ivot jesuwegova dobra i lo{a dela. Dobrihdela se svi rado se}aju, a lo{a nikone `eli da pomiwe i da ih se se}a.Dobra dela oplemewuju du{u, ~ine~oveka radosnim i ponosnim. ~ovekse ose}a nekako bla`eno i korisno,

zadovoqno, jer zna da je u~inione{to dobro i korisno za svojudu{u, svoje bli`we i dru{tvo.

Da dobra dela ostaju zave~nost i ne mogu da propadnupobrinuo se sam Gospod.Svedo~anstvo o tome nalazi sesvuda po Srbiji i svetu. Najve}e inajlep{e beogradske zgrade suzapravo zadu`bine na{ih predaka,koje su oni ostavili svom narodu naop{te dobro i korist svih. Svazdawa koja su po{teno ste~ena idarovana od srca pre`ivela sumnoge ratove i razarawa. Crkve imanastiri koji su podizani kaozadu`bine postoje i dan-danas, aneke od tih gra|evina su starije od800 god. To je zato {to Gospod `elida nam poka`e da dobra dela ostajuza ve~nost kao svedo~anstvo svimpokolewima i generacijama.

Mnogo va`niji od gra|evinajesu qudi, ti `ivi hramovi Bo`iji.Milosr|e je osnovna vrlina i `ividokaz qubavi. Zapovest Bo`ija oqubavi prema bli`wem, koja se

najpre ogleda u dobrim delima, jed-naka je qubavi prema Bogu. Kao {toka`e na{ bla`enopo~iv{i patri-jarh Pavle: Uvek u `ivotu treba dase trudimo da budemo qudi, dobriBo`iji qudi, da nas Bog uvek mo`eprepoznati kao svoje, kako bismo sei mi udostojili da ~ujemo Hristovere~i: Hodite blagosloveni Ocamojega, primite Carstvo koje vam jepripremqeno od postawa sveta... jerogladneh i dadoste mi da jedem,o`edneh i napojiste me, stranacbijah i primiste me; nag bijah i ode-nuste me, bolestan bijah i posetisteme; u tamnici bijah i do|oste mi...Zaista vam ka`em: kad u~iniste jed-nom od ove moje najmawe bra}e, meniu~iniste...(Mt.25, 31-46)

Neka bi Gospod sve milos-rdne i milostive qude pomilovao ispasao, daruju}i im za wihovodobro delo sva svoja zemaqska inadzemaqska blaga, umno`iv{i ihu Carstvu svome sada i uvek i uvekove vekova.

Amin!

DDOO BB RROO ^̂II NN SS TT VV OO Priredio: Nenad Jovanovi}[email protected]

VVEERRAA BBEEZZ DDEELLAA JJEE MMRRTTVVAA

21Februar 2018. www.serbianmirror.com

D I P L O M A T S K A P R E D S T A V N I [ T V A

22 Februar 2018.

Istorijat – kako su nastali konzu-lati, odnosno konzuli:

Po~etak razmene dobara izmedjuljudi uslovio je i pojavu lica koja su {titilastrane trgovce iz drugih krajeva: u starojGr~koj prostate, kasnije “proksen“ (ekviva-lent za konzula). U Egiptu je gr~ke trgovce{titio “magistrat“ u svojstvu sudije, a uRimu “pretor peregrinis“. U srednjem veku,sa razvojem manufakturne trgovine,ustanove proksena, magistrata i pretor pere-grinisa, transformi{u se u dr`avne konzu-larne predstavnike ~ije se funkcije pro{irujuizvan trgovine, na ekonomiju uop{te idelom na politiku – sve do 17. veka kadase po~inje sa diplomatskim misijama.

Nakon industrijske revolucije irazvoja trgovine na novim osnovama,ustanova konzula ponovo dobija na zna~aju.Prva Konvencija koja reguli{e status konzu-la zaklju~ena je izmedju Francuske i [pani-je 1769. godine, a razvijaju se i unutra{njazakonodavstva u vezi sa ovim institutom(Francuski ordonans 1781, Holandskikonzularni poslovnik 1786, Akt o konzu-larnoj slu`bi 1792. u SAD).

Razvoj ustanove konzula sezavr{ava kodifikacijom konzularnog pravaBe~kom konvencijom o konzularnimodnosima iz 1963 godine.

^emu konzulati slu`e?Konzulati su “dr`ava u malom“.To su op{tine, mati~ari, policija i

vojni odsek u jednom.U konzulatima se prijavljuju

novorodjena deca, prijavljuje se sklapanjebraka, u nekim dr`avama ~ak sklapamo ibrakove ako su oba supru`nika dr`avljaniSrbije.

U konzulatima se vr{i overa pot-pisa, potpisuju ovla{}enja i izjave, prekonjih se pribavljaju izvodi iz mati~nih knjigai druga uverenja, tamo se mo`e zamenitipaso{ koji je o{te}en ili je istekao.

Kada konzulati nisu nadle`ni dare{avaju po nekom zahtevu, kao {to je toslu~aj npr. sa pitanjem dr`avljanstva, oni

brinu o tome da podneti zahtev bude uredani kompletan, i {alju ga nadle`nom organu uRepublici Srbiji.

U konzulatima se reguli{e vojnaobaveza regrutima u inostranstvu. Prekokonzulata se uru~uju sudski pozivi i drugapismena. U njima se prijavljuje smrt i izda-je sprovodnica radi sahrane preminulog uSrbiju. Tamo se mo`e dobiti carinska potvr-da na osnovu koje se ostvaruje pravooslobadjanja pla}anja carine, ako se uvozepredmeti za doma}instvo u Srbiju.Konzulati se, na osnovu ovla{}enja nasled-nika, brinu o ostavini na{ih gradjana u inos-transtvu i poma`u u ostvarivanju naslednihprava. Po okon~anju ostavinskih postupaka,preko Narodne banke Srbije, dozna~uju sesredstva na ra~un naslednika u Srbiji.

Konzulati su va{a prva adresa uinostranstvu ako se ne{to nepredvidjenodesi. Neko ko van zemlje ostane bez doku-menata ili iz drugih razloga zapadne unevolje, prvo }e se obratiti nekom od diplo-matsko-konzularnih predstavni{tavaRepublike Srbije. U njima, u svako doba, pa

~ak i van radnog vremena, vikendom ipraznicima, postoji neko kome }ete seobratiti ako to situacija zahteva.

Zato ne tra`ite pomo} od sumn-jivih, “dobronamernih“ osoba na neadekvat-nim mestima. Konzuli za to slu`e.

[ta konzuli ne mogu da urade?Oni vas ne mogu izbaviti iz zatvo-

ra ako ste u skladu sa zakonima zemlje u

kojoj se nalazite iz nekog razloga li{eni slo-bode ili ste osudjeni na kaznu zatvora. Onisu tu da brinu da dobijete isti tretman kaoi ostali gradjani koji se nalaze u istojsituaciji, da se na vas primenjuju isti zakonii da imate obezbedjenog branioca poslu`benoj du`nosti.

Na va{ zahtev, policijski organi sudu`ni da vam obezbede kontakt sa konzu-lom. Mi }emo, ukoliko to zahtevate, ova{em problemu obavestiti rodbinu u zemljii pribaviti detalje va{eg slu~aja. Nemo`emo da pla}amo tro{kove advokata pova{em izboru, niti smo u situaciji da daje-mo kauciju radi privremenog pu{tanja naslobodu. To nije praksa nigde u svetu, pani kod nas.

Konzuli ne mogu imati uloguva{ih advokata i zastupati vas pred pravo-sudnim organima zemlje prijema. Oni vammogu dati pravni savet u vezi s na{impropisima ili propisima zemlje doma}inaukoliko smo sa njima upoznati.

[ta jo{ rade konzulati?Pored navedenog, konzulati imaju

na lokalnom nivou i diplomatsku funkciju,oni su tu da unapredjuju politi~ke iekonomske odnose, da informi{u javnost, da{ire kulturu na{e zemlje, da saradjuju ipoma`u dijasporu i njena udru`enja i jo{mnogo toga.

ŠTA MOGU, A ŠTA NE MOGU KONZULATI

V E R A I O B I ^ A J I

23Februar 2018. www.serbianmirror.com

Potro{a~ka groznica vezana za 14.februar, Dan zaljubljenih, odavnoje pre{la zapadnu granicu i

odoma}ila se i kod nas. Sveti Valentin,koji se sticajem okolnosti proslavlja tomprilikom, a koji je kod rimokatolikaza{titnik braka i ljubavi i ljubavnika,nije isto {to i Sveti Trifun, koji pada naisti dan. Ovaj drugi smatra se za{tit-nikom vinove loze i vinogradarstva, patime i vina, te ga kao svog patrona slavevinogradari i gostioni~ari. Oba praznikasu lepa, a ono {to ih mo`da vezuje je~injenica da su vino i ljubav uvek i{lizajedno.

@itije svecaSveti Trifun je, prema predanju,

rodjen u selu Kampsadi u Frigiji(dana{nja Turska) u tre}em veku noveere. Kako su mu roditelji bili siroma{ni,~uvao je guske bogatih me{tana.Legenda ka`e da se jo{ od detinjstvaizdvajao po “velikoj blagodeti bo`joj“,te je imao dar da le~i bolesne ljude i`ivotinje i da isteruje zle duhove, kakoje pisao Sveti vladika Nikolaj.

Na~in proslavljanjaSveti Trifun je u narodu

po{tovan kao za{titnik sela (i naselja) odgrada i poplava, odnosno kao ~uvarvinograda i drugih useva od raznih{teto~ina. Posebno je slavljen uvinogradarskim krajevima Vojvodine,[umadije i Pomoravlja, kao krsna slavavinogradara i gostioni~ara, koji na ovajdan besplatno to~e vino.

Na Trivundan, kako se u naro-du naj~e{}e naziva ovaj praznik,vinogradari odlaze u vinograde, orezujupokoju lozu i zalivaju vinom poneki~okot. Veruje se da }e vinograd takopovratiti snagu posle dugog zimskogmrtvila, pa }e loza mo}i da buja uprole}e. Trudnice u timo~kom kraju obi-laze vinograde i u svakom obre`u po~okot kako bi rodilo {to vi{e gro`dja ivino bilo dobro. Sve se na kraju zavr{igozbom koja zapo~inje to~enjem vina.Zbog obi~aja orezivanja vinove loze, uisto~noj Srbiji Svetog Trifuna zovu iOreza~ ili Zarizoj.

Veruje se da sveti Trifun nasvoj praznik pobode u zemlju ugarak iod toga dana sneg po~ne da se topi.Narod ponegde ka`e: “Tri{a zab’ougarak u zemlju, pa zato sneg i ledpo~inju da se tope.“ Bi}e ki{na i rodnagodina ako na Trivundan padne sneg, aukoliko je vedro – bi}e su{na.

Na Trivundan se, prema narod-nim obi~ajima, zavr{ava zima. Od ovogdana po~inju dani koji se zovu Trivuncii traju ~etiri dana.

SVETI VALENTINSveti Valentin je episkop i

hri{}anski mu~enik iz 3. veka nove ere,pogubljen odsecanjem glave u doba kadje Rimskim carstvom vladao carKlaudije II. Kasnije je, u 4. veku, nadnjegovim grobom podignuta bazilika, iotad po~inje da se slavi kao svetacmedju hri{}anima. U 15. veku povezanje sa praznikom zaljubljenih (Danzaljubljenih), {to se odr`alo do danas.

Legenda ka`e da, kada jeimperator Klaudije II zabranio brakmladim vojnicima smatraju}i da su bolji

borci od onih koji imaju `ene i porod-icu, Sveti Valentin je, uvidev{i neprav-du, nastavio da tajno ven~ava mladeljubavnike. Nakon {to su njegoveaktivnosti bile otkrivene, Klaudije jenaredio da ga zatvore. Pogubljen je 14.februara 269. godine nove ere, averovanje ka`e da je Valentin pre smrtiposlao opro{tajnu poruku slepojtamni~arovoj }erki. U pismu je bio `uti{afran sa potpisom “Od tvog Valentina“,u znak zahvalnosti na toplini koju je

pokazala prema njemu. Devojka jenakon toga ~udom progledala. Ovajdogadjaj bio je inspiracija, sada tradici-ja, da mu{karci pi{u poruke `enama zaDan zaljubljenih.

Nasuprot onome {to se danasmisli, Dan zaljubljenih je zapravo pras-tari praznik – 14. februara stari Rimljanisu slavili boga Fauna, za{titnika pastira.Pritom bi kao blagoslov za sre}nu ibogatu ljubav zaljubljeni parovi prskalikrvlju `rtveno jare.

Sveti Trifun, za{titnik vinogradara i vinara!

SVETI TRIFUN – LJUBAV I VINO!Na Trivundan se, prema narodnim obi~ajima, zavr{ava zima. Bi}e ki{na i rodna godina ako na Svetog Trifuna padne sneg,

a ukoliko je vedro – bi}e su{na

F E L J T O N

24 Februar 2018.

Stotinu godina posle~udesnih podviga najodliko-vanije jedinice srpske vojskeodštampan je roman o njoj i taknjiga, “Gvozdeni puk”, se neprodaje. Deli se besplatno.

Autor Darko Nikoli},novinar iz Beograda, posle više-godišnjeg istra`ivanja rešio jeda ono što je pronašao poarhivima, bibliotekama, muzeji-ma i kod potomaka, podeli nar-odu. Uz pomo} naroda, koji je ibio darodavac priloga kako bi

do štampanja moglo da dodje.- Mi smo ponosni na

mnogo toga, ali i mnogo togane znamo. A `eljni smo znanja,jer postoji prekid u kolektivnompam}enju svih onih naših divnihkvaliteta koji su nas i krasili unajte`im danima. Ne znamo nisve naše mane iako posledicenjihovog postojanja svakod-nevno ose}amo. Roman o timkvalitetima i tim manama pisao

sam upravo da ne bismo zabo-ravili ko smo – ka`e Nikoli}.

Pisci obi~no pišu da biod pisanja `iveli. Autor oveknjige na nju ne gleda kao naproizvod, ve} kao na poklon.

- Zaboravili smo radostdarivanja. Ne razmišljamomnogo o drugima. Putokazikoje su ostavili ljudi koji su~inili Gvozdeni puk, a koji suprošli kroz najve}a iskušenja od

1912. do 1918, dragoceni su.@ivot ne za sebe ve} za druge,`ivot utemeljen u veri da se zaDobro vredi boriti, za njega`iveti a ne samo mreti, drago-cena su otkri}a tokom oveistra`iva~ke avanture. I tootkri}e sada je dostupno svima– isti~e Nikoli}.

Knjiga od 400 strana, asve informacije o njoj nalaze sena sajtu gvozdenipuk.rs, deli se

besplatno i to najpre biblioteka-ma.

- Ko `eli da zna kako su`iveli, razgovarali, kako su sedr`ali i šta razmišljali ljudi ~ijadela pamtimo i sto godina kas-nije, u`iva}e u romanu. On seupravo šalje svim našim bib-liotekama, a ako bude dovoljnonovca, štampa}e se još primer-aka i deliti svim zainteresovani-ma – zaklju~uje Nikoli}, uz naduda }e se putem sajta javiti svikoji mogu da pomognu.

Lazar je }utkeoti{ao usvoju sobu i

bacio se na ogro-man krevet. Samoje baldahin nedosta-jao da upotpunisliku rasko{i ukojoj je `iveo.Rasko{i u koju je uposlednje vremeuglavnom svra}aotek da preno}i, i to kada bi pro-pustio da spava kod devojaka i`ena sa kojima bi, posle beograd-skih `ureva, zano}io. Obi~no bise pru`io na stomak i, u zavis-nosti od koli~ine popijenog alko-hola, jastukom prekrivao glavu,ili bi ga bacao na patos. Sada seokrenuo na ledja, pa na bok.Gledao je ~as u veliki sat nazidu, vi{e zbog klatna nego zbogdoba dana, a ~as ka prozoru.Odozdo, sa ulice, dopirali suglasovi i glasne, a nekad jo{glasnije, pesme.

Kako je dan odmicao,sve vi{e naroda izlazilo je napol-je. Ose}ala se nekakva uzvi{enaradost zbog probudjenog dosto-janstva i mirisa slobode. Na uli-cama je bilo i staro i mlado,pevalo se i klicalo... Kao da susve razlike izbrisane, sve svadje ineslaganja. Kao da su svi postalijedno. Dan za osvetu stradanjaposle Kosovskog boja do~ekan jes uzbudjenjem. I{~ekivao seprekid vi{evekovnog ropstva.

Lazar je slu{ao studentekako pevaju dok prolaze ispodprozora, potom decu, onda i nekemuzikante. Svi u zanosu. Svi sa`eljom da kona~no oslobodeporobljenu bra}u, kako su uveknazivani Srbi sa juga, koje nisuuspeli da oslobode one 1878.Tada su, voljom velikih sila,priznata oslobodjenja Ni{kog,Vranjskog, Pirotskog i Topli~kogokruga, ba{ onog odakle su nje-

govi Milovanovi}i.Dalje od toga – tadanije se moglo. Sadase ti veliki vi{e nisupitali, Srbi su na{li skim }e na uzdr-mane, ali i daljemo}ne, Turke.Kona~no. Otuda ivelika radost.

Sve to poulicama, u kafanama,

u crkvama, delovalo mu je nest-varno. Kao da nije bio iz tepri~e. Iz tog naroda. Iz narodakoji je u zajedni{tvu vekovimasanjao o slobodi. Jer, on i nijeimao zajednicu u porodici, pa muse ~inilo da se niko od njegovihne bi `rtvovao ni za njegasamog, a kamoli za narod. Prostonije znao {ta je to, {ta je sabor-nost.

A da je samo dan ranijeoti{ao preko reke u inostranstvo,u Zemun, kod mlade udovicekoja je sa drugaricamaAustrougarkama pravila dnevnau`ivanja za mladu gospodu, vra-tio bi se jo{ sino} ku}i. Umoran,ali na vreme. Bio je odlu~io dapresko~i tu novu porciju bahanal-ija, jer je bio iscrpljen odprethodnih. Zahvalio se na zemu-nskom pozivu i ostao u sobi da,posle ru~ka, zami{ljen, tiho svirana mnogima neobi~nom instru-mentu koji je dobio u Parizu,

usnoj harmonici. Umesto prekoreke, sa dru{tvom, predve~e jeiza{ao sam, i to na Kalemegdan.U povratku iz ve~ernje besciljne{etnje, po prvi put je zakora~io u

“Crnog konja“.Se}anje na prethodni

dan, ali i no} koju je proveo uzvino i prislu{kivanje dva oficira,sve je vi{e bledelo. Prosto je biojako umoran od svega. Po`eleoje, i uspeo, da brzo utone u pre-podnevni san, da skrene misli, aodagna umor. Medjutim, majkaga je probudila, a da jo{ nije biloni podne.

“Lazare... Sine...“, osetikako joj se re~i razlivaju po nje-govom obrazu, gde je ve} bilanjena bri`na ruka.

“Vreme je“.Majku nije ~estito ni

pogledao. Uzev{i ono najosnovni-je, posegnu za novcem, ali...Zaprepasti se.

“Fioka je prazna!“. Utrenutku shvati da ga je otac ve}sada, maltene, ostavio bez i~ega.Onda se brzo okrenu ka RosiMilovanovi} koja samo spustiglavu, a rukom pru`i vre}icu.

U njoj je bilo ne{to vi{enovca nego {to je isprva pret-postavio. Ali, ni pribli`no kolikose nadao da }e poneti iz fioke.Umesto bogate potpore na kojuje navikao, imao je samo ne{tovi{e od prose~nog ulova secikese.Da nije bilo majke, ne bi na putkrenuo ni sa toliko.

Poljubio ju je u ruku, aona njega u glavu. Nisu ni re~rekli jedno drugome dok se

obla~io. Ono “Vreme je“, kojimga je probudila, kao da jezabranilo svim drugim re~ima daih slede. I bilo je vreme za ras-tanak.

Si{av{i niz stepenice,zatvori kapiju, a da nije ponovopogledao majku. Ne zato {to nijevoleo rastanke, ve} ovaj nije nishvatao ozbiljno. Sve mu je, idalje, delovalo nestvarno.

Stari, dobri ruski ranacoka~io je o rame, popravio krag-nu ~vrstog crnog kaputa i krenuoulicama. I onim koje su kaldr-misane kamenim kockama, ionim lo{ijim koje su imalepolo`ena drva kao ~uvare stopalaod jesenjih kaljuga. Oko njega bi~as prolazili vojni obveznici, kojisu tragali za ne~im po prodavni-cama, a ~as bi jurila deca. Igralasu se rata, jasno podeljeni naSrbe i Turke. Dugo su semali{ani jedino tako i igrali ukraljevini, sve dok, od aneksijeBosne, u neke de~je ratove nisuu{le “[vabe“ umesto Osmanlija.Ali, kao {to je bilo uvek, i sad jefalilo “Turaka“ medju njima, jerje retko ko hteo da na sebe uzmeulogu “lo{eg“, onog koga }e sig-urno pravda sti}i. Pro{av{i krozgu`vu, Lazar dodje do dvospratnezgrade u ~ijem je prizemlju bilavelika radnja.

Na njenom spratu pron-adje brata.

^im spazi najmladjegMilovanovi}a sa rancem, kojiodavno nije video, Luka pokazadvojici saradnika da se odmahspuste u trgovinu, pa ustade.

“Lazo...?““Idem u rat“, prese~e

svaku neizvesnost mladji brat.“A? {ta to pri~a{?!““Ka`em – idem u rat.

Otac me prijavio Ministarstvuvojnom“.

“[ta ti je, Lazare?““Luka, do{ao sam samo

da se pozdravimo. Prokuplje me~eka“.

“Kakvo, bre, Prokuplje,~ove~e?!?“, upita stariji brat,spu{taju}i nao~are na sto, koji

zatim obidje i podje Lazaru ususret.

“Otac izdejstvovao daslu`im po mestu rodjenja“.

“U kojoj jedinici!?“,nastavi{e se pitanja.

“Obi~an redov uDrugom pe{adijskom puku“Knjaz Mihailo“„.

“Pe{ak!? Ti!? ~ekaj,stani, Lazo! A SanktPeterburg?!“

“Konjica je rezervisanaza neke druge, Luka. Da sam barzavr{io... Zna{ kakav otac umeda bude“, prekide najpre mladjiMilovanovi} brata, a onda i sebe.

U}uta{e obojica. Ti{inapotraja sve dok o~ev vredninaslednik, sposobni pomo}nik uvodjenju trgovinskog lanca, nespazi kako Lazar vrti medjuprstima kanap kojim je bio vezanvrh vre}ice.

“Ima{ dovoljno novca?“,upita ga.

Odgovor je bio jedanpomalo kiseli osmeh i niskobacanje u vis kesice sa parama.

Luka se vrati za sto,otvori najni`u bo~nu fijoku, izva-di sve nov~anice povezanekanapom i pru`i mu.

Lazar je `eleo ne{to damu ka`e, ali... Samo mu pridje izagrli ga. Dugo, sna`no.

“Kako ti je noga?“,upita ga Luka kada se zagrljajokon~ao.

“Noga? Dobro. Malo`iga na promenu vremena“, re~eLazar.

“Hvala Bogu, paprostrelne rane nisu stra{ne kadapogode samo meso. Ali, ~uvaj seti, ipak. Rane su rane“.

“Samo je jedna, Luka.A i prodje pet godina. Punih“,izgovori Lazar pre uzdaha. Uvekje uzdisao kada bi se setiokrvavog rastanka sa SanktPeterburgom... nastavi}e se

BESPLATNA KNJIGA O GVOZDENOM PUKU

Darko Nikoli}

”Roman Darka Nikoli}a o naj~uvenijoj jedinici srpske vojske” 4. deo

”GVOZDENI PUK”

Šta je Gvozdeni puk?Jedinica mobilisana u Topli~kom kraju, od 1912. do

1918. ostvarila je nestvarne podvige bore}i se u dva balkanskai Prvom svetskom ratu. Iz Prokuplja je krenulo oko 4.500mladi}a, a njih 255 je za juna~kog dr`anja dobilo najve}eodlikovanje, Karadjordjevu zvezdu sa ma~evima. U puku je biloi 566 vojnika odlikovanih Zlatnom, te 426 Srebrnom medaljomza hrabrost.

25Februar 2018. www.serbianmirror.com

P O R U K E

26

H O R O S K O P

Februar 2018.

OvanPosao: Za vas, februar}e biti mesec koji

obe}ava finansijske uspehe.Mogu}e je i pokretanjeporodi~nog biznisa, a ni priznanjai nagrade na poslu svakako ne}eizostati. Uspe}ete da pronadjetenajbolji pravac za kojim ste tra-gali, {to }ete do`iveti kao veomauzbudljivo iskustvo. Ovo je pravovreme da unapredite karijeru ipove}ate prihode.Ljubav: Morate da sekoncentri{ete na davanje, umestoda samo o~ekujete da vi dobijate.Mogu}e su neke te{ko}e irazmirice u ljubavnim odnosima,ali o~ekujte i prelepe zajedni~ketrenutke. Da bi veza bila har-moni~na, potrebno je da se obojepotrudite i provedete {to vi{e vre-mena zajedno. Ovnovi koji su tekupoznali partnera mogli bi dado`ive veliko razo~aranje, dok biusamljeni kona~no mogli da sret-nu pravu osobu.Novac: Izbegavajte rizi~na ulagan-ja i nepotrebne tro{kove, ina~ebiste mogli da izgubite sav novackoji vam bude do{ao od unapred-jenja ili nagrade na poslu.Zdravlje: Ukoliko budete pazili naishranu i ve`bali bar 2 putanedeljno, ne}e biti nikakvih prob-lema – imunitet }e biti na maksi-mumu! Mogu}a je osetljivostbe{ike.Sre}ni datumi: Sve {to planiraju,Ovnovi neka zapo~nu 6, 8. ili 9.februara – to su njihovi najsre}nijidani ovog meseca!

BikPosao: Sve {to stezacrtali na polju kari-

jere, u februaru mo`e lakoda se ostvari, ukoliko ulo`itedovoljno truda i vremena.Poslovni ugled }e vam porasti,najvi{e ako prihvatite izazove izadatke nadrdjenih. ^ak i akovam je trenutni posao dosadio,bi}e toliko zanimljivih promena,da ne}ete `eleti da tra`ite drugozaposlenje. Bikovi koji nisu u rad-nom odnosu mogu da se oku{ajuu marketingu – to bi im odli~noi{lo.Ljubav: Ose}anja }e vam bitipome{ana. Romanti~ni izleti ive~ere sa partnerom mogu dau~vrste va{ odnos. SlobodniBikovi ne}e imati mnogo sre}e upronala`enju srodne du{e tokomovog meseca. I u dugim i ukra}im vezama, bi}e problema, jer}ete vi prolaziti kroz period kadavas sve nervira i lako razbesni,

{to partner ne}e `eleti da toleri{e.Pona{ajte se prirodno i fer premadrugoj polovini i sve }e se sredi-ti.Novac: Vreme za veliki pros-peritet. Ima}ete podr{ku porodice~ak i za riskantna ulaganja, ali }evam se na kraju svakako isplatiti.U slu~aju da je zbog poslaneophodno da otputujete, ne okle-vajte – ono {to ulo`ite, vrati}evam se vi{estruko.Zdravlje: Mogu}e su urinarneinfekcije. Pijte {to vi{e te~nosti ipronadjite dovoljno vremena zaodmor i rekreaciju.Sre}ni datumi: Sve }e vam i}i odruke prvog i devetog februara!

BlizanciPosao: Ovog mesecaBlizanci }e se

posvetiti karijeri. Iakovam nedostaje ohrabrenje i pravaprilika za napredovanje, va{aodlu~nost }e vas mo`da dovestido toga da se odlu~ite danapravite novac ilegalnim putem,a rezultat takve odluke mo`e bitipoguban. Dobro razmislite da li jetako ne{to vredno. Tek posle 19.februara mo`ete o~ekivati prilikukoja }e vam pomo}i da sepomerite s mrtve ta~ke. Buditeobazrivi do 16. februara i pustitestvari da idu svojim tokom.Nemate razloga za brigu, jer }etedobiti i pomo} koja }e vam bitipotrebna u krucijalnom trentku.Blizanci koji se bave trgovinom,dobi}e na kraju meseca nov~anunagradu od menad`menta za svojveliki doprinos.Ljubav: Ljubav }e ovog mesecacvetati svim Blizancima. U prvojpolovini meseca, `udi}ete zafizi~kom vezom dok u drugojpolovini `ele}ete da u`ivate uromanti~nim momentima sa svo-jim partnerom. Va{a veza sa part-nerom }e zavisiti od toga kakobalansirate va{ `ivot kod ku}e sasvojim ambicijama. Blizanci ubraku mogu o~ekivati ner-azumevanje partnera ali i svadju udrugoj polovini meseca. Nedozvolite sebi preljubu, ona vasmo`e ko{tati braka u koji stetoliko ulagali.Zdravlje: Bavite se sportom, tru-dite se da se hranite {to zdravi-je. Neki Blizanci }e ovog mese-ca imati ja~e glavobolje, koje }ebiti prouzrokane promenom vre-mena.Sre}ni datumi: Sve {to planiraju,Blizanci neka zapo~nu 2, 6, 9 i 25februara – to su njihovi najsre}nijidani ovog meseca!

RakPosao: Nadredjeni }evm poveriti neke nove

projekte. Pristupite im saentuzijazmom i kreativno{}u, iuspeh }e biti zagarantovan.Ispita}ete svoje granice, upoznatinove ljude. Ipak, ne preterujte –ne dozvolite da posao po~ne daupravlja i drugim aspektima va{eg`ivota. Izbegavajte prepirke sakolegama, naizgled bezazlenabockanja mogla bi da prerastu uozbiljan konflikt.Ljubav: Ako ste u dugoj vezi ilibraku, poku{ajte da u va{ odnosunesete ne{to novo – kratak izlet,seksi igrice, bilo {ta {to }e vasizvu}i iz ljubavne kolote~ine.Ukoliko mu ne posvetite dovoljnopa`nje i vremena, partner bimogao da se zaineresuje za neko-ga sa strane. Slobodni Rakoviima}e nekoliko zanimljivih poz-nanstava, ali }e sve ostati na pri-jateljstvu ili neobaveznim vezama.Novac: Pazite kako tro{ite novac.Iako vas o~ekuju poslovni uspesi,uve}anje prihoda nije sasvimizvesno tokom ovog meseca.Neka luksuz sa~eka makar domarta.Zdravlje: Od 15. februara sve }ekona~no krenuti na bolje.Uklju~ite ve`banje i dovoljno snau va{u svakodnevicu, i ne}eteimati nikakvih problema.Sre}ni datumi: 10. i 18. februarasve }e te}i kao po loju!

LavPosao: Inspiracijevam ne}e nedostajati,

samo treba da poraditena inicijativi i uspeh i unapredjen-je }e biti pred vama. Ima}etevolju da uradite ne{to sasvimnovo i time odu{evite svojekolege i nadredjene.Ali, na nov~anu nagradu }etemorati malo da pri~ekate.Nezaposleni Lavovi mo}i }e dabiraju – ponude }e uskoro samekrenuti da pristi`u!Ljubav: Po~etak meseca donosiuzbudljive susrete. Ako ste ve} uvezi ili braku, posvetite jedno dru-gom malo vi{e vremena i ljubav}e cvetati kao na po~etku.Novac: Izmedju 16. i 20. februaramoglo bi da dodje do nepredvid-jenih, velikih izdataka. Buditepa`ljivi sa balansiranjem bud`eta,da se ne biste na{li u nezgodnojsituaciji.Zdravlje: Bukvalno }ete pucati odzdravlja. Krajem meseca poraditena imunitetu, mogu}e su lak{eprehlade.

Sre}ni datumi: 23, 25. i 27 danfebruara spremaju za vas lepaiznenadjenja.

DevicaPosao: Za pripadnikeznaka Device, februar

nije najpovoljniji mesecza karijeru. Zaposleni }e biti podvelikim pritiskom, mogu}e surazmirice sa kolegama... Sve usvemu, na poslu vlada veomanegativna atmosfera. Iako }eteimati snage i volje da popravitesituaciju i ispo{tujete rokove, ne}evam po}i od ruke sve do samogkraja meseca. Naoru`ajte se str-pljenjem i sa~ekajte mart. Istova`i i za nezaposlene – februar nedonosi mnogo {ansi za zaposlenje.Ljubav: Ni na polju ljubavi iporodice ne}e biti mnogo pozi-tivnih de{avanja. Mnoge vezeupa{}e u velike krize, opsta}esamo prave i jake ljubavi, i toukoliko ulo`e mnogo truda u svojodnos. Slobodnim Devicamasme{i se lepo poznanstvo, ali nijedobar trenutak za po~etak emo-tivnih veza.Novac: Sve ono u {ta ste seuzdali, okrenu}e se protiv vas.Mogu}e je smanjenje prihoda,koje }e po~eti u februaru iprodu`iti se na nekoliko narednihmeseci. Pa`ljivo baratajte novcemi ne tro{ite ga na stvari koje vamnisu neophodne – sledi kriza.Zdravlje: Samo kroz intenzivantrening uspe}ete da se osloboditenakupljenog stresa. Odmarajte ipronadjite na~in za opu{tanje, bi}evam potrebno tokom ovognapornog perioda.Sre}ni datumi: Iako za Deviceovo nije povoljan period, ima}edva veoma sre}na dana – 7. i 23.februar.

VagaPosao: Ovo je periodkada treba da sednete

i dobro razmislite kakvepromene na poslu pri`eljkujete.Mo`da je pravo vreme i da sleditesvoje `elje i promenite profesiju.To biste mogli uspe{no da ost-varite 1. i 2. februara, tada }evam, {to se posla ti~e, sve i}i odruke.Nezaposleni neka se spreme, ovoje dobar period da kona~no dobi-ju odli~nu poslovnu ponudu.Ljubav: Usamljene Vage vi{ene}e mo}i sebe ovako da zovu –~eka ih strasna i veomaromanti~na veza sa osobom koju}e upoznati na samom po~etkumeseca. Vage koje su prona{le

svoju srodnu du{u, u`iva}e u pre-divnim zajedni~kim trenucima.Mogu}a je i trudno}a.Novac: Ne rasipajte se, ovo jenajgori period za luksuz. Krajemmeseca sti`e dobra vest opove}anju mese~nog prihoda.Zdravlje: Ne}e vas dr`ati mestokoliko }ete imati energije.Zdravlje je generalno dobro, aliobratite pa`nju na {titnu `lezdu.Sre}ni datumi: Iako mnogi verujuda je baksuzan, vama }e 13.datum ovog meseca bitinajsre}niji!

[korpijaPosao: Pred [korpija-ma je jedna velika i

va`na odluka. Mo`da jenajpametnije da se konsultujete sa{efom i zajedno prou~ite {ta bibio najbolji potez, kako bi svi bilina dobitku. Kojim god putem dakrenete {to se posla ti~e, dajtesvoj maksimum i nagrada nemo`e da izostane. Nezaposleni bitrebalo da sa~ekaju mart, naro~itoako `ele posao u infomacionimtehnologijama i trgovini.Ljubav: Sve {to treba da uraditejeste da poslu{ate svoje srce. Akoimate ose}aj da to nije ono pravo,ne gubite vreme, ve} raskrstite iidite dalje. Isto va`i i za slobodne[korpije – ako vam instinkt gov-ori Ne, poslu{ajte ga.Novac: Na ovom polju ne}eteimati nikakvih problema. Mo}i}ete ~ak i da priu{tite sebi vi{ekomfora nego ina~e, jer neki staridugovi kona~no bivaju vra}eni.Zdravlje: Kona~no shvatate da uzdravlje mora da se ula`e da bi seo~uvalo. Vreme je da kona~nopo~nete da vodite ra~una oishrani, ali i da se fizi~ki aktivi-rate. Izgleda}ete i ose}ati se sja-jno.Sre}ni datumi: [korpije apsolutnodominiraju – njih }e sre}a pratitisvakog dana od 10. do 25. febru-ara!

StrelacPosao: Imateinspiraciju i gomilu

novih ideja. Detaljnorazradite sve planove pre nego {toih izlo`ite, da ne biste bilipogre{no shva}eni. Svaki projekatkojem se ovog meseca budetestrastveno posvetili, do`ive}e veli-ki uspeh. Nezaposleni pripadniciznaka Strelca mogu da o~ekujudobru ponudu za posao u struci,naro~ito ako se radi o medicini iradu na ra~unaru.Ljubav: Blista}ete od samopouz-

HOROSKOP ZA FEBRUAR 2018.

I Z M A T I C E

27Februar 2018. www.serbianmirror.com

danja, pa }e va{a harizmaprivla~iti suprotni pol kao magnet.Slobodni }e mo}i da biraju sa kim}e u}i u vezi, dok }e zauzetimabiti te{ko da odole isku{enju, jer}e se odjednom na}i u dru{tvumnogobrojnih zanimljivih ljudi.Veze koje sada zapo~nu, velika jeverovatno}a da }e u kratkom rokurezultirati brakom, ~ak i potom-stvom.Novac: Ima}ete nekoliko ponudaza odli~nu honorarnu zaradu nadu`i vremenski period. Nepropu{tajte ovu priliku, ne}e seponovo javiti!Zdravlje: Osetljivost na promenevremena done}e pad imuniteta iprehlade, ukoliko se ne budetepotrudili i promenili lo{e navike,koje vam naru{avaju zdravlje.Sre}ni datumi: 3, 4. i 11. februarsu samo va{i dani!

JaracPosao: Pravi je trenu-tak da krenete

ispo~etka. I zaposleni inezaposleni. Posao koji vam nedonosi ni sre}u, ni profesionalnusatisfakciju, nije vam ni potreban.Uskoro }ete do}i do ta~ke kadavi{e ne}ete mo}i da se nosite satolikim stresom. Nije dobar periodi za nezaposlene - trud kojiula`ete u stalno slanje prijava iintervjue ne}e uroditi plodomovog meseca.Ljubav: Napi{ite partneru pesmu,obradujte ga doma}im obrokom,seksi iznenadjenjem... ~ak i kadajako malo ulo`ite, vrati}e vam sevi{estruko. Pred slobodnimJar~evima je sudbinski susret,avantura koju }e zauvek pamtiti, asamo je na vama koliko }e potra-jati.Novac: Prihodi koje imate vi{evam nisu dovoljni. Sre}om, posto-ji {ansa dobre honorarne zaradetokom ovog i slede}eg meseca.Zdravlje: Jako ste podlo`niprehladama i virusima. Nikako dashvatite da vam ishrana i neak-tivnost kojih ne `elite da seodreknete ne donose ni{ta dobro.Sre}ni datumi: 21. i 24. februarspremaju za vas ne{to neo~eki-vano, ali pozitivno!

VodolijaPosao: Komunikacijasa kolegama i nadred-

jenima je na najvi{emnivou, a to }e vam doneti dobar

ugled i otvoriti neka nova vrata.Dajte sve od sebe, koncentri{ite sei uspeh vam je zagarantovan.Ipak, vodite ra~una – neo~ekivanesituacije prete sve da naru{e, aliuspe}ete da se izborite sa njima.Ljubav: Imate dve opcije – daslu{ate srce i budete sre}ni, ili dase povinujete okolnostima iklju~ate u sebi, {to nikako nijesvojstveno va{em znaku. Birajtesre}u – bi}e manjih problema, alimnogo u`ivanja i {to jenajva`nije, slobode. UsamljenimVodolijama ne}e biti nimalodosadno, izlazi}e kako dugo nisui upoznati mnogo interesantnihljudi.Novac: Poslovni uspesi ne}e osta-ti neopa`eni, i bi}e adekvatnofinansijski nagradjeni. Kona~no}ete mo}i sebi da priu{tite komforkoji ve} dugo pri`eljkujete.Zdravlje: U`ivanje u nezdravojhrani ima svoje posledice.Imunitet }e biti osetljiv, kao icirkulacija, kosti i krvni pritisak.Sre}ni datumi: 17. i 26. februar

obe}avaju!

RibePosao: Ribe mogu

o~ekivati pobolj{anje inove prilike u februaru. Konfliktisa nadredjenima mogu znatno daugroze sve ono za {ta ste vrednoradili, pa poku{ajte da se kon-troli{ete. Bolje, poku{ajte daizbegnete takve situacije. O~ekujuvas poslovna putovanja ali i tamose morate paziti negativnihokru`enja.Ljubav: Zvezde ne predvidjajuvelike promene kada su u pitanjuporodica i ljubavni odnosi. Va{ljubavni `ivot uvek deluje kom-pleksno i kompikovano. Ribe uvezi mogu da o~ekuju svadje irazmirice tokom celog meseca.Zdravlje: Ako ste dostigli ose}ajnakupljene tenzije ve} po~etkommeseca, u~inite ne{to za sebekako biste se {to pre opustili. Akoste opu{teni, bi}ete u mnogoboljoj poziciji i mo}i }etetrezvenije da razmi{ljate i o poslui ljubavnim problemima u kojimaste do gu{e. Ako uspete malo dase distancirate i opustite, uspe}eteda dovedete svoju trenutnusituaciju na mnogo bolje mesto.Sre}ni datumi: Sve {to planiraju,Ribe neka zapo~nu4, 5, 8, 14, 16,25. februara – to su njihovinajsre}niji dani ovog meseca!

Ministarka za evropske integracije JadrankaJoksimovi} i ambasador Bugarske u SrbijiRatko Vlajkov potpisali su sredinom janu-

ara sporazum kojim se Srbiji donira ~etiri milionadinara bespovratne pomo}i koji }e biti namenjeniedukaciji lokalnih samouprava za bolje kori{}enjeevropskih fondova.

“Ovaj sporazum demonstrira `elju Bugarskeda pomogne na{ evropski put, potpisali smo ne{tovi{e od ~etiri miliona dinara bespovratne pomo}i kaodeo razvojne saradnje. Nastoja}emo da kroz promo-ciju i obuke vezane za poglavlje 22 koje se odnosina regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih fon-dova, pribli`imo potrebe lokalnih samouprava zabolje kori{}enje evropskih fondova“, rekla jeJoksimovi}.

Ona je navela da }e ministarstvo na ~ijem~elu se nalazi intezivno raditi na pripremi Srbije dana svim nivoima, nacionalnom, subnacionalnom,regionalnom, lokalnom bude spremna za ve}ekori{}enje pretpristupnih fondova EU koji su sada nanivou od 200 miliona evra bespovratnih sredstavagodi{nje.

“Ovo su va`niprojekti jer su vidljivi ljudi-ma na lokalu. Taj novac semo`e koristiti za lokalnuinfrastrukturu, start-up kom-panije, mala i srednja pre-duze}a, komunalnu infra-strukturu, za{titu `ivotne sre-dine...To je ono {to gradjanizaista vide i ose}aju kaomogu}nost razvoja njihovezajednice i {to, naravno, nakraju doprinosi razvoju celeSrbije“, rekla je Joksimovi}.

Sredstva koja su danas stavljena na raspo-laganje Srbiji, obja{njava ministarka, bi}e kori{}enau saradnji sa regionalnim razvojnim agencijama kakobi se identifikovale potrebe za ja~anje kapacitetalokalnih samouprava i kako bi se u skladu sa timdefinisali srednjero~ni i dugoro~ni strate{ki ciljevi.

“Kada jedna zemlja postane ~lanica EU njojsu na raspolaganju mnogi kohezioni i strukturni fon-dovi. Bugarska od 2014. do 2020. godine na raspo-laganju ima 7,6 milijardi evra bespovratnih sredsta-va kao ~lanica EU. Kako bi bili pripremljeni zatrenutak ~lanstva i da povu~emo sredstva iz fondovami sada moramo da zapo~nemo ovaj posao“, navelaje Joksimovi}.

Ona je istakla da je zna~ajno {to se spo-razum potpisuje sada kada Bugarska predsedavaEvropskom unijom, jer }e tako akcenat biti stavljenna politiku pro{irenja EU, kao i na zapadni Balkan.

“O~ekujemo niz va`nih koraka na srpskomputu u pristupnom procesu tokom bugarskog predse-davanja, jer je Bugarska na{ va`an sused, bilateralni

partner i zemlja koja podr`ava politiku pro{irenja“,rekla je Joksimovi}.

Dodaje, da je u februaru najavljeno pred-stavljanje strategije o pro{irenju evropske komisije,te da o~ekuje da Srbija i Crna Gora i dalje budu pre-poznate kao predvodnici procesa EU integracija.

“O~ekujemo da }e 2025. ostati u toj strate-giji kao datum, neka jasnija vremenska perspektivaza ~lanstvo, jer to dosta zna~i. Imali smo punoobe}anih datuma koji su davno pro{li, pa su ljudimalo umorni i evroskepti~ni zato je jako va`no dr`atise jednog datuma i okvirne godine- 2025 kao godinekada zaista mo`emo da postanemo ~lanica“, naglasi-la je Joksimovi}.

Ambasador Bugarske u Srbiji RatkoVlajkov rekao je da Bugarska ve} nekoliko godinapru`a podr{ku Srbiji kroz programe za razvoj i da jetokom 2017. godine za tu svrhu opredeljeno 600.000evra.

“To je vi{e od pola novca koje Bugarskaula`e u projekte u ~itavom svetu. Za 2018. godinubi}e izdvojeno 720.000 evra uklju~uju}i io v a j

projekat, aova donacija je novi korak u podr{ci Bugarske na

putu evropskog puta Srbije, ona je izraz poverenjai solidarnosti“, rekao je Vlajkov.

On je izrazio uverenje da }e ovaj projekatdoprineti pove}avanju adminstrativnih kapacitetakako bi Srbija dobila sredstva iz fondova koji }edoneti bolji `ivot njenim stanovnicima.

“Mi kao susedna zemlja koja je pro{la putkoji vi prolazite, vrlo dobro razumemo sa ~ime sesuo~avate. Zahvaljuju}i sredstvima iz fondova koje jedobijala i pre pridru`ivanja EU i posle toga,Bugarska se modernizuje i najvi{e je smanjila raz-liku u `ivotnom standardu u odnosu na druge ~lan-ice EU“, naveo je Vlajkov.

On je istakao da Srbija pokazujeposve}enost evropskom putu, te da je zato pomo}koju Bugarska pru`a data od srca i sa puno poveren-ja.

“Ovo nije mnogo novca, ali je ovaj korakod velike va`nosti jer dajemo od srca i pokazujemosvoju podr{ku va{oj dr`avi na pregovornom putu“,rekao je Vlajkov.

BUGARSKADONIRALA SRBIJI ^ETIRI MILIONA

DINARA

EVO DOKLE SMO STIGLI - OTVORI SE ZEMLJO

Februar 2018.28

B I Z N I S

^ E S T I T K E - O G L A S I - M E D I J I

29www.serbianmirror.comFebruar 2018.

PLUS RADIOsvakog dana od 8 do 10 ujutru

popodne od 17-18 h Subotom os 20-22h

Zoranu Markovi}u

Sre}an rodjendan MarijiToma{evi}, dug `ivot pun sre}e i

zdravlja `ele mama Melisa ibaka Cica. ^estitkama se

pridru`uje njena drugaricaSlavica.

Sre}an rodjendan, MarijiRadosavljevic iz Beograda,`eli unuk Marko sa Ma{om i praunukama Sofijom i Simonom, iz ^ikaga kao i Slavica sa svojima.

Sre}an rodjendan Aleksandru @ivkovi}u, punozdravlja i radosti, dug i bezbri`an `ivot `ele:

otac Sa{a sa Katarinom, brat Mateja, stricPetar sa Leilom i baka Slavica.

VILA 140 m2 PLUS GARAZA 2 KOLA SA VIDEO NADZOROM.

PLAC 22 ARA . MESTO: BEOGRAD – BLIZU LIPOVI^KE SUME.

NAJLEP[A U REGIONU.

PRELEP POGLED OD AVALE DO KOSMAJA.CENA. EURO 240.000. UKNJI@ENO, PRVI VLASNIK.

SLIKE NA ZAHTEV.

KONTAKT: [email protected]: 0041 22 7339065

Prodajem: ZLATIBOR "BOROVA GLAVA"PLANINSKA KU]A 200 m2, NA 3 NIVOA,

OD KAMENA I DRVETA.GARAZA POSEBNA 40 M2, PLAC 21 AR.,

LETNJIKOVAC.CENA. EUROS 160.000

SLIKE PO @ELJI PREKO E-mail-a.Telefon: + 41 22 733 90 65 - do 23 marta 2018

+ 38 1 64 33 18 317 - od 23 marta pa nadaljee-mail: [email protected]

M A L I O G L A S I

PRODAJA NEKRETNINA U SRBIJI

30 Februar 2018.

V E D R A S T R A N A

- VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII -VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII Na izborima }u glasati za Alibabu!On ima samo 40 lopova.

***Nastavnik matematike pita Pericu:- ^uo sam Perice, da si brz ura~unanju. Koliko je 32 x 26?Perica: - 750!Nastavnik:

- To nije ni blizu.Perica:- Ali je bilo brzo!

***Ka`e sekretarica Tomislavu Nikoli}u:-Gospodine Nikoli}u, stigao Vam jemeil.-Neka udje!

***Muskarci ka`u: “Zene ne uzbudjujtese ako tr~imo za vama. Tr~imo i zaloptom, pa je na kraju {utnemo.“Ali zato `ene ka`u: “Mu{karci neuzbudjujte se ako se zaljubimo u vas.Zaljubimo se i u par cipela, pa kupi-mo jo{ 15 pari, za svaki slu~aj.“

Za Ogledalo specijalno skandinavke radi Jovan Novakovi} SAVA RAKO^EVI]

AFORIZMI

* Re~e jedanSve se mo`e kupiti

novcemSem sirotinja

Samo siroma{tvu Niko ne zavidi.Dodade drugi

Svo svoje bogatstvoMo`e{ dati

Ali izgubljenu nogu iljubav

Ne}e{ povratiti.

* Poslovica ka`eDa je tkati ko zijati

I vrana bi ko{ulju nosilaAli ima i onih

Koji ceo `ivot zijajuA prodaju tkanje.

* Poslovica ka`eSvi pitaju kad neko umre

Od ~ega je umroNiko ne pita

Od ~ega je `iveo.Vidljivo je

Koliko su brinuliO pokojniku.

* Kad bi psi bili ljudiKo bi lajao

Ako bi ljudi postali psiNestao bi govor.

* U starim istorijamaSlova su vremenom

izbledelaZato novim istori~arimaPotrebna je samo ma{ta.

* Vuk samotnjakZavija glavom prema

mesecuSamotnjak jesete

Ali je vuk.

P O R U K E I S E ] A N J A

31www.serbianmirror.comFebruar 2018.

SE]ANJENa moju dobru majkuBRANKU S. @IVKOVI]

29. januara, 2018.navršilo se desetgodina od smrti

moje dobre majke,

Branke S. @ivkovi} profesorke fran-

cuske knji`evnosti i prevodioca u Beobanci u Beogradu.

Zahvalan sin, profesor Dr. Borko Jovanovi} sa suprugom Lisom,

u ^ikagu.