27
EKOLOGIJA S E M I N A R S K I R A D IZ AGROEKOLOGIJE GLOBALNO ZATOPLJENJE I UTICAJ NA POLJOPRIVREDU REPUBLIKE SRPSKE

Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

EKOLOGIJA

S E M I N A R S K I R A D

IZ AGROEKOLOGIJE

GLOBALNO ZATOPLJENJE I UTICAJ

NA POLJOPRIVREDU REPUBLIKE SRPSKE

Page 2: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................3

2. GLOBALNO ZATOPLJENJE......................................................................................4

2.1. Uzroci globalnog zatopljenja............................................................................4

3. EFEKAT STAKLENE BAŠTE.....................................................................................5

3.1. Gasovi u staklenoj bašti....................................................................................7

3.2. Ugljendioksid....................................................................................................8

3.3. Metan.................................................................................................................8

4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE REPUBLIKE SRPSKE......................................9

4.1. Geografski položaj............................................................................................9

5. UTICAJ GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA POLJOPRIVREDU RS....................11

6. PROTOKOL IZ KOJOTA...........................................................................................12

7. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA I UTICAJ NA ŽIVI SVIJET..........13

7.1. Kako čovjek može uticati na smanjenje globalnog zatopljenja.....................16

8. ZAKLJUČAK..............................................................................................................17

9. LITERATURA............................................................................................................18

2

Page 3: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

1. UVOD

Zemlja je do sada u prošla kroz različite klimatske promjene i periode i stalno se

mijenja, odnosno klima na Zemlji se oduvijek mijenjala. Nekada ranije, sve do početka

industrijske revolucije, klima se menjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas

međutim, termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama u klimi koje se

događaju od početka dvadesetog veka. Promjene koje su registrovane prethodnih, kao i one

koje se predviđaju za narednih 80 godina smatraju se da su nastale kao rezultat čovjekovih

aktivnosti a ne kao posljedica prirodnih promjena u atmosferi.

Priču o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju, efektu staklene bašte, porastu

temperature, zatim porastu ugljendioksida i metana u atmosferi, mnogi su donedavno

doživljavali kao priču iz naučnih krugova koje nemaju mnogo dodira sa nama. Posljednjih

godina svjedoci smo različitih klimatskih promjena, i uvjeravamo se sve više iz dana u dan

kako klimatske promjene i globalno zatopljenje imaju negativan uticaj na živi svijet i okolinu.

Prema definiciji globalno zatopljenje je povećanje prosječne temperature zemljine

atmosfere i okeana zabilježeno u XX vijeku. Globalno zatopljenje je posljedica sve većeg

oslobađanja ugljendioksida u atmosferu, koje nastaje kao posljedica sve obimnijeg

sagorijevanja fosilnih goriva (ugalj, nafta), ali i zbog sječe sve većih površina šuma, koje su

glavni proizvođači kiseonika. Emisije gasova staklene bašte posljedica su prirodnih procesa,

ali su pojačane ljudskim aktivnostima od doba industrijalizacije do danas. Njihovo

nakupljanje u atmosferi uzrokuje porast temperature što vodi globalnom zatopljenju i

klimatskim promjenama.

Proces globalnog zatopljenja se ubrzava, a dokazi su vidljivi iz dana u dan, tako da je

globalno zatopljenje postalo i predmet rasprave i politike svih svjetskih vlada, a pitanje

održivog razvoja postalo je strateško pitanje mnogih skupova i kongresa. Globalno

zatopljenje nije mimoišlo Republiku Srpsku, tako da su posljedice vidljive u raličitim

oblastima, pa tako i u oblasti poljoprivrede.

3

Page 4: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

2. GLOBALNO ZATOPLJENJE

Globalno zatopljenje se odnosi na povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere

i okeana. Zemlja je prošla kroz cikluse promjena temperature mnogo puta u svom postojanju.

Međutim, kao što se danas zna, globalno zatopljenje je ubrzano, i dovodi do povećanja

klimatskih promjena. Klimatske promjene podrazumijevaju svaku dugotrajnu i značajnu

promjenu “prosječnog vremena” u određenoj regiji. Pod prosječnim vremenom se

podrazumijevaju prosječne temperature, padavine i izmjena vjetrova. Uzrok tim promjenama

mogu biti dinamični procesi na Zemlji, eksterni faktori kao što su varijacije u intenzitetu

sunčevog svjetla i, u najnovije doba, ljudska aktivnost. Jedna od posljedica globalnog

povećanja temperature ili smanjenja su i klimatske promjene, koje se odnose na promjenu ne

samo prosječne temperature, već i na lokalnu temperaturu, količinu kiše i snježnih padavina,

kiša i oblačnost, godišnja doba.

Procjenjuje se da se od 1900 do 2005. godine temperatura na Zemlji povećala u

prosjeku između 0.4 i 0.8 °C. Najtoplija decenija u istoriji je bila posljednja decenija, a 2005.

je bila najtoplija godina ikad zabilježena. Procjenjuje se da će globalno povećanje prosječne

temperature na Zemlji do 2100. godine biti između 1.4 °C i 5.8 °C (2.5 °F i 10.4 °F) ukoliko

ispuštanje gasova staklene bašte nastavi rasti dosadašnjim tempom. Globalna zatopljenja i

globalna zahlađenja (ledena doba) događala su se u dalekoj prošlosti kao posljedica prirodnih

uticaja i događala su se u daljim vremenskim periodima. Tako je na primjer zadnje ledeno

doba počelo otprilike 70.000 godina p.n.e., imalo maksimum oko 18.000 godina p.n.e., a

završilo oko 10.000 godina p.n.e.

2.1. Uzroci globalnog zatopljenja

Smatra se da je glavni uzrok globalnog zatopljenja povećana količina ugljidioksida i

ostalih gasova staklene bašte koji se oslobađaju u atmosferu, a to oslobađanje gasova je

posljedica spaljivanja fosilnih goriva (nafta, ugalj i plin), uništavanja šuma u korist

poljoprivrede, i ostalih ljudskih aktivnosti. Staklenički gasovi skupljaju se u višim slojevima

atmosfere i imaju dvostruki uticaj na temperaturu na površini Zemlje. Prvi uticaj je direktno

odbijanje jednog dijela sunčevog zračenja natrag u svemir, a drugi uticaj je reflektovanje 4

Page 5: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

jednog dijela sunčevog zračenja koje se odbilo od površine Zemlje natrag prema Zemlji (vidi

sliku). Ovaj drugi uticaj zove se efekt staklene bašte i taj efekt je odgovoran za održavanje

povoljne temperature na površini Zemlje. Da nema efekta staklenika prosječna temperatura

na površini Zemlje bila bi oko -19 °C, a ne oko 15 °C koliko je sada. Trenutna koncentracija

CO2 je 20% viša od najviše koncentracije u zadnjih 160.000 godina. Koncentracija CO2 je

od 1.800 g. u porastu za 28%, uglavnom od izgaranja fosilnih goriva i predviđa se porast od

još 40% u sljedećih 100 godina.

Najtačnija mjerenja koncentracije ugljendioksida u atmosferi izvode se na Havajima od

1958. Havaji (Mauna Loa Observatory) su izabrani jer su daleko od izvora svih velikih

zagađivača te se izmjerene vrijednosti mogu uzeti u obzir za cijelu planetu.

Opasnost od globalnog zatopljenja ne bi postojala, ili bi bila svedena na minimun da

ljudi ne emituju toliko CO2 u atmosferu.

3. EFEKAT STAKLENE BAŠTE

Efekat staklene bašte ima vrlo važnu ulogu u zagrijavanju Zemljine površine. Upravo

zbog tog efekta na površini Zemlje postoji raspon temperature koji je omogućio nastanak i

razvoj života na Zemlji. Koncentracija stakleničkih gasova u atmosferi oduvijek se mijenjala,

a izgaranjem fosilnih goriva, koje čovjek koristi kao glavni izvor energije, koncentracija

stakleničkih gasova u zadnjih 200 godine mijenja se vrlo brzo, što za posljedicu ima

promjene klime. Zemlja je veliki staklenik u svemiru u kojem umjesto stakla toplinu

održavaju neki od gasova u atmosferi. Oni propuštaju toplinu Sunca koja dospije do

zemljišta, a zatim je zadržavaju i održavaju temperaturu na planeti pogodnom za život.

S druge strane, kad ugalj sagorijeva, ugljenik se miješa sa kiseonikom iz vazduha i na taj

način formira ugljendioksid – CO2. Ugljendioksid je gas bez boje i mirisa, a u atmosferi je

jedan od stakleničnih plinova. Ugljendioksid i neki drugi gasovi u atmosferi djeluju kao

staklo u stakleniku. Dopuštaju prolaz sunčevim zrakama, ali zaustavljaju dio topline koja bi

se reflektirala u svemir. Spaljivanjem fosilnih goriva, raste količina ugljendioksida u

atmosferi, što zadržava višak topline. Neki naučnici su zabrinuti, jer bi zagrijavanje moglo

poremetiti ekosistem, zbog čega bi neke biljne i životinjske vrste mogle nestati.

Isto tako, zatopljenje bi moglo uticati na ljude, zbog promjene uslova života.

Dio reflektiranog sunčevog zračenja se apsorbuje i u drugim stakleničnim gasovima

N2O, CH4, HFC, PFC, SF6 i taj efekat osigurava da temperatura na Zemlji bude takva kakva 5

Page 6: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

je. Postupno globalno zagrijavanje opaženo je u 20. vijeku, a značajno zagrijavanje očekuje

se u 21. vijeku.

Predviđa se da će doći do globalnog zagrijavanja za novih 2 – 5 ºC.

Budući da se koncentracija CO2 povećala tokom zadnjeg vijeka efekat staklenika je sve

izraženiji. Posljedica toga je globalno povećanje prosječne temperature.

U širem smislu, efekat staklene bašte je prirodan fenomen koji se na Zemlji događao

milionima godina pre nego što su ljudi počeli da sagorevaju fosilna goriva i emituju povećane

količine ugljen-dioksida. Efekat staklene bašte igra presudnu ulogu u radijacionom transferu

toplote – on je prirodni mehanizam kojim se zagreva atmosfera. Glavni uzročnik ovog efekta

je atmosferski gas ugljen-dioksid (CO2). Za razliku od glavnih komponenti atmosfere,

kiseonika (O2) i azota (N2), manje prisutni ugljen-dioksid i drugi atmosferski gasovi u

tragovima mogu da apsorbuju svetlost većih talasnih dužina i tako zadrže Sunčevu energiju

koja se odbija od tla, nalik na toplotu koja se čuva u baštenskom stakleniku, po čemu je

efekat dobio ime. Ova dragocjena osobina ugljen-dioksida omogućuje da se energija stigla na

Zemlju ne vrati nazad u kosmos, nego da ostane pri tlu, tako da prisustvo ovog gasa u

atmosferi čini naš svet prijatnim mestom za život. Kada bi nestao sav ugljen-dioksid iz

6

Slika br. 1. - Detaljan prikaz efekta staklenika. Izvor - www.dadalos.org

Page 7: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

atmosfere, sunčevo zračenje bi se uglavnom odbijalo od površine planete, a Zemlja bi bila

hladnija za oko 400C. Kada uopšte ne bi bilo efekta staklene bašte, Zemlja bi bila zaleđeni

kamen u svemiru, sa temperaturom od -730C, dok bi u slučaju intenzivnog efekta staklene

bašte Zemlja ličila na Veneru, s prosečnom temperaturom od paklenih 5000C. Ugljen-dioksid

u atmosferu stiže vulkanskim erupcijama i sagorevanjem organskih materija, naročito fosilnih

goriva koja ljudi intenzivno koriste od industrijske revolucije naovamo. Ovaj ugljen-dioksid

antropogenog porijekla uvećao je svoj sadržaj u atmosferi za 25 % tokom posljednjih 150

godina, zbog čega je došlo do većeg zagrevanja atmosfere i podizanja globalne temperature.

Taj fenomen naziva se globalno zatopljenje i mogao bi imati velike i teške posljedice po

klimu u budućnosti.

3.1. Gasovi u staklenoj bašti

Za efekt staklenika vrlo su važni staklenički gasovi. To su svi gasovi koji reflektuju

zemljino dugotalasno zračenje natrag prema Zemljinoj površini i doprinose efektu staklenika.

Najvažniji staklenički gasovi su vodena para (H2O), ugljen dioksid (CO2), metan (CH4),

azotnog oksid (N2O), hlorofluorougljenici (freoni – CFC; freon 11-CCl3F; freon 12 – CCl2F2),

ozon (O3) u troposferi, sumpor dioksid (SO2), drugi oksidi azota, ugljen monoksid itd. Svi

staklenički gasovi u atmosferi se pojavljuju u vrlo malim udjelima. Otprilike 60 do 70%

efekta staklenika posljedica je vodene pare, 25% ugljen dioksida, 5% metana, azotnog oksida

2% i 1% freona. Ostali gasovi imaju pojedinačno manje od 1% ukupnog efekta staklenika.

Premda je vodena para najznačajniji staklenički gas, ona je u analizama efekta staklenika

često zanemarena budući da je prostorno i vremenski vrlo varijabilna, zbog čega je teško

procijeniti njen uticaj.

Gasovi u staklenoj bašti su gasovi koji apsorbuju infracrvene zrake, prirodni ili

sintetički, koji uglavnom u atmosferu dospijevaju emisijom gasova, a djelimično nastaju u

atmosferi hemijskim reakcijama. Kod većine gasova u staklenoj bašti radi se o gasovima koji

čine manje od 1% ukupnog volumena gasova.

Prema Kyoto-Protokolu emitovanje gasova u staklenoj bašti mora biti smanjeno, a na

prvom mjestu mora biri smanjeno emitovanje ugljen-dioksida (CO2) i metana (CH4).

7

Page 8: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

3.2. Ugljendioksid  CO2

CO2 je najvažniji gas koji prouzrokuje dodatni efekat staklene bašte (ca. 50% udjela u

antropogenom efektu staklene bašte). Prema izvještaju IPCC-a iz 2001. godine od 1750. godine

je došlo do povećanja koncentracije CO2 u atmosferi za 31%. Oko 75% antropogenih CO2-

emisija u atmosferu u posljednjih 20 godine prouzrokovano je spaljivanjem fosilnih

materijala.  

3.3. Metan  CH4

Još jedan od gasova staklene bašte kojem se koncentracija u posljednjih 250 godina

udvostručila je metan. U prirodi metan ima brojne izvore nastanka, nastaje razgradnjom

organskih tvari bez prisustva kiseonika. Ljudskim djelovanjem metan nastaje uzgojem riže,

uzgojem stoke (bakterije u želucu jedne krave dnevno proizvedu oko 100 l metana), na

odlagalištima otpada, iskorištavanjem i transportom zemnog gasa i u termoelektranama. Ipak,

u posljednjih desetak godina koncentracija metana pada, premda nije sigurno je li to

posljedica ravnoteže između rasta proizvodnje riže i uništavanja prirodnih močvara ili

posljedica povećanja hidroksilnih radikala u atmosferi. Od 1750. godine koncentracija

metana u atmosferi je porasla za 151% a i dalje bilježi porast (IPCC-ov izvještaj iz 2001).

8

Page 9: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

Molekule metana imaju veliku sposobnost apsorpcije toplote, što znači da i male količine

metana prouzrokuju veliko djelovanje u smislu pojačavanja efekta staklene bašte. Metan

nastaje razgradnjom organskih materija prouzrokovanom bakterijama pod anaerobnim

uslovima (uz prisustvo kiselina). Prirodni izvori metana: vlažne oblasti, životinje, npr. termiti

(termiti mogu probaviti drvo uz pomoć bakterija koje proizvode metan). Antropogeni izvori:

polja riže, uzgoj stoke (bakterije u želucu jedne krave dnevno proizvedu oko 100 l metana),

deponije smeća, iskorištavanje i transport zemnog gasa, termoelektrane, gomile đubriva.

4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE REPUBLIKE SRPSKE

4.1. Geografski položaј

Republika Srpska smјeštena јe između 420 33׳ i 45016' sјeverne geografske širine i 160

11' i  190 37' istočne geografske dužine, dakle zahvata sјeverni i istočni dio geoprostora

Bosne i Hercegovine. 

Klimatske karakteristike - različiti klimatski uticaјi, koјi dјeluјu na prostoru Republike

Srpske su rezultat prirodnih faktora i zakonitosti opšte cirkulaciјe vazdušnih masa ovog

prostora. Shodno tome, na teritoriјi Republike Srpske mogu se izdvoјiti tri klimatska tipa i to:

1. Sјeverni peripanonski prostor, koјi ima umјereno kontinentalnu klimu

2. Planinska i planinsko - kotlinska  klima

3. Izmјenjena variјanta mediteranske - јadranske klime.

Klimatske karakteristike peripanonskog prostora odlikuјu se umјereno hladnim zimama

i toplim ljetima. Vriјednost srednje godišnje  temperature vazduha ovog klimatskog tipa

kreću se od 120  do 190 C.  Srednja mјesečna temperatura vazduha naјtopliјeg mјeseca - јula,

ima vriјednosti od 210  do 230 С. Srednja mјesečna temperatura naјhladniјeg mјeseca јanuara,

kreće se od - 0.20 do - 0.90 С. Apsolutna maksimalna temperatura vazduha dostiže vriјednost

do 410, dok apsolutna minimalna i do - 300 С, što nas upućuјe na zaključak da su godišnje

temperaturne amplitude visoke i imaјu vriјednosti i do 710 С.

U prosјeku godišnja  količina padavina ima vriјednost od 1050 l/m2 na zapadu do 750

l/m2   na istoku i jugoistoku. Količina padavina idući od zapada prema istoku opada,ali su

padavine u toku godina dobro raspoređene. Ovaј prostor u toku godine ima oko 1900

sunčanih časova. Na kraјnjem istoku peripanonskog prostora u zimskom periodu duva

9

Page 10: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

košava, hladan i slapovit vјetar. Ostali vјetrovi, koјi duvaјu u ovom podneblju, nastaјu kao

posljedica trenutne cirkulaciјe vazdušnih masa.                

Planinska i planinsko - kotlinska klima zahvata naјveći dio Republike Srpske. Planinski

masivi odlikuјu se kratkim i svјežim ljetima i hladnim i sniјegovitim zimama, gdјe su visine

sniјežnog pokrivača visoke, a sniјežni pokrivač se dugo zadržava. Srednja godišnja

temperatura vazduha јe između 50 и 70 С, srednja mјesečna temperatura vazduha naјhladniјeg

mјeseca - јanuara ima vriјednosti od 2.50 до - 30 С. Apsolutne minimalne temperature dostižu

vriјednosti preko - 300 С, dok se apsolutne maksimalne temperature vazduha penju i do 350

С. Iz ovog јe vidljivo da su temperaturne  amplitude visoke. Godišnja suma padavina јe iznad

1200 l/m2 . Broј sunčanih časova јe oko 1850 na godišnjem nivou. Brežuljkasta područјa te

kotline i doline imaјu nešto blažu klimu. Prostori koјi imaјu obilježјa planinsko kotlinske

klime imaјu srednju godišnju temperaturu vazduha oko 100 С, količina padavina na

godišnjem nivou kreće se od 700 do 1000 l/m2. Zime su umјereno hladne sa sniјegom, sa

čestim temperaturnim inverziјama i maglama, dok su ljeta umјereno topla. Izmјenjena

variјanta Јadranske klime -  јužni dio Republike Srpske odnosno prostor niske Hercegovine

ima izmiјenjenu variјantu јadranske klime, ovaј prostor se naziva Humine, za razliku od

prostora Rudina, koјi zahvata više planinske diјelove Hercegovačkog krša, koјi se u

klimatskom pogledu odlikuјe prelaznom variјantom između klime Humina i planinske klime.

Klima Humina se odlikuјe oslabljenim uticaјem Јadranskog mora. Ljeta su vrlo topla sa

oko 2400 časova traјanja siјanja Sunca. Srednja godišnja temperatura vazduha јe izmeђu 140 i

14.70 С. Apsolutna maksimalna temperatura vazduha dostiže 410 podiok na termometru, dok

apsolutna minimalna temperatura ima negativan predznak i dostije vriјednost od - 80 С. Suma

padavina kreće se od 1500 do 2000 l/m2, raspored padavina јe nepovoljan, јesen i zima imaјu

naјveću, a ljeto naјmanju količinu padavina, kada se јavljaјu suše.Za ove prostore

karakteristični su vјetrovi bura i јugo. Bura јe slapovit vјetar sјevernog i sјeveroistočnog

pravca, duva u zimskom diјelu godine, često dostiže oluјnu јačinu. Јugo duva kada se nad

Afrikom јavi visok, a nad Јadranskim morem nizak vazdušni pritisak, duva tokom čitave

godine, obično donosi kišu.U ovom klimatskom prostoru smјsšten јe naјtopliјi grad

Republike Srpske, Trebinje. Za razliku od klime Humina, klimatske karakteristike klime

Rudna odlikuјu se nižim ljetnim i zimskim temperaturama, u zimskom periodu sniјežne

padavine su redovna poјava.

10

Page 11: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

5. UTICAJ GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA POLJOPRIVREDU REPUBLIKE SRPSKE

Globalno zatopljenje pogađa i poljoprivrednu, a samim tim i stočarsku proizvodnju na

području Republike Srpske, kao i u cijelom svijetu i moglo bi da dovede do ozbiljnih

nestašica hrane za polovinu svjetskog stanovništva. Najgori efekti zatopljenja se mogu

očekivati baš u onim oblastima gdje žive najsiromašniji - u tropskom i suptropskom pojasu.

U ljeto 2003. godine vreli talas je pogodio Evropu, a samim tim i Republiku Srpsku i izazvao

smanjenje poljoprivredne proizvodnje i manji prinos usjeva.

Tada su rekordne temperature ugrozile proizvodnju osnovnih kultura, kao što su

kukuruz i voće, i ubrzali njihovo dozrijevanje za 10 do 20 dana. Stoka je bila ugrožena,

zemlja se isušila i mnogo više vode se trošilo u poljoprivredni.

Zbog promjene klime i zatopljenja ukupan godišnji prinos kukuruza prethodnih godina

se smanjio za 2-3%.  

Slika br. 2. Zbog promjene klime - slabiji urod na poljima

Prema procjenama predviđa se kako će postupno zatopljenje omogućiti širenje uzgoja

mediteranskih vrsta u unutrašnjosti Republike Srpske, odnosno na područjima koja danas za

takvu vrstu kultura nisu prikladna. Zatopljenje bi moglo uticati i na ozime kulture, ali u

pozitivnom smislu i to povećanjem prinosa ozimih kultura, ali bi proljetne kulture, posebno u

Hercegovini, kao i u Semberiji, mogle biti ugrožene zbog nedostatka vode.

Klimatske promjene bi mogle uticati i na širenje mediteranskih listopadnih šuma, te na

redukovanje bukovih i jelovih šuma, dok bi se zbog opadanja nivoa podzemnih voda neke

šume mogle osušiti. Štete u poljoprivredi zbog globalnog zagrijavanja bi mogle biti ogromne.

11

Page 12: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

6. PROTOKOL IZ KJOTA

U svijetu se preduzimaju mnoge mjere za saniranje zagađenog vazduha ili sprečavanje

daljeg zagađenja. Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni

klime (The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate

Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem

smanjivanja emisije ugljendioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do

sada ga je potpisalo 170 država i vladinih organizacija (stanje: decembar 2006). Protokol je

stupio na snagu 16. februara 2005. godine, kada ga je

ratifikovala Rusija. Države koje su ga ratifikovale čine

61% zagađivača. Prema Protokolu iz Kjota, industrijske

zemlje do 2012. godine moraju da smanje emisiju štetnih

gasova u atmosferu u prosjeku za pet odsto u odnosu na

nivo emisije 1990. godine. Protokol je otvoren za

potpisivanje u japanskom gradu Kjotu u organizaciji

Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promene

(UNFCCC), 11. decembara 1997. godine. Za njegovo

stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje

najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale

protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo

16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Srbija je prihvatila Kjoto

protokol 24. septembra 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest gasova koji izazivaju efekat staklene bašte:

ugljendioksida, metana, azotdioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i

heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u

atmosferi zbog korišćenja fosilnih goriva u industriji, saobraćaju itd, što je doprinelo

globalnom zagrevanju i klimatskim promenama. Sjedinjene Američke Države, koje su inače

najveći svjetski zagađivači i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota.

Grinpis smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći

pomaci.

Od 7. do 18. decembra 2009. godine u Kopenhagenu održana je Svjetska konferencija o

klimatskim promjenama koja je završena neobavezujućim sporazumom, koji predviđa da

12

Slika br. 3. Emisija štetnih gasova. Izvor – www. public.globalnet.hr

Page 13: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

države same odrede svoje nacionalne ciljeve, u vezi sa smanjenjem emisije štetnih gasova.

Sporazum predviđa da se siromašnim zemljama pruži pomoć od 100 milijardi dolara do 2020.

godine, kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. Završni dokument su jedva usaglasili

predstavnici 26 zemalja, među kojima su SAD, Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika i

vodeće zemlje Evropske Unije. U dokumentu koji je nazvan "Sporazum iz  Kopenhagena"

piše da  bi do 2050. godine bogate države trebalo da smanje emisiju gasova, koji izazivaju

efekat staklene bašte za najmanje 80%, u odnosu na nivo iz 1990. godine. U Kopenhagenu je

postignut dogovor da se za šest meseci održi novi sastanak o klimi, čiji bi domaćin bila

Nemačka.

Protokol iz Kjota je za Bosnu i Hercegovinu stupio na snagu 15. jula 2007. godine.

Bosna i Hercegovina je pristupila Protokolu iz Kjota po modelu koji se preporučuje zemljama

u razvoju. Ovo znači da BiH može od finansijskih mehanizama da koristi samo CDM, ali

nema nikakvih specificiranih obaveza u pogledu regulisanja emisije gasova staklene bašte , tj.

čak može graditi nove energetske objekte na ugalj. Članstvo u Evropskoj uniji, međutim,

zahtjeva pristup Protokolu koji važi za razvijene zemlje. Ovo znači da će BiH kada bude

aktuelan pristup EU, promijeniti svoj model i preuzeti odgovarajuće obaveze za regulisanje

emisije za period nakon 2012. godine (pretpostavlja se da će se novim protokolom regulisati

emisije nakon 2012. godine).

7. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA I UTICAJ NA ŽIVI SVIJET

Globalno zatopljenje vodi promjeni klime, a same promjene ne moraju nužno biti loše,

tako da će neke regije imati pozitivne učinke, dok će neke druge regije osjetiti negativne

posljedice klimatskih promjena. Naučnici trenutno nisu u mogućnosti tačno predvidjeti šta će

se desiti i koliki će biti obim posljedica globalnog zatopljenja. Iz tih razloga nije moguće

procijeniti hoće li korisnost pozitivnih efekata globalnog zatopljenja biti veća od šteta koje će

se dogoditi.

Mnogi naučnici upozoravaju da je sama nesigurnost šta će se dogoditi najbolji razlog da

se posljedice globalnog zatopljenja pokušaju svesti na najmanju moguću mjeru i da treba

reagovati unaprijed. Vjeruje se da će neravnomjeran učinak globalnog zatopljenja biti velika

motivacija za buduće migracije stanovništva.

13

Page 14: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

Neke od posljedica globalnog zatopljenja su ekstremne vremenske neprilike, kao što su

poplave ili oluje, ali takođe i nesnosne vrućine i suše povećanje ozbiljnosti ekstremnih

vremenskih događaja (razornije oluje, duži valovi vrućina, veće poplave, uragani…).

Jedna od posljedica zatopljenja, koja bi mogla

nastati usljed velikih suša, mogla bi biti ta da će se

postojeće pustinje povećavati ostavljajući iza sebe

velike dijelove planete nenastanjivim za ljude i to

najviše zbog manjka vode.

Vjerovatno najdramatičnija posljedica globalnog

zatopljenja će biti povećanje nivoa mora kako naučnici

pretpostavljaju za jedan metar do kraja XXI vijeka, zbog topljenja glečera i ledenjaka.

Planinski glečeri se smanjuju u mnogim dijelovima svijeta mada su naučnici posebno

zabrinuti za oblast Aljaske. U tom području je u zadnjih 50 godina nestalo oko 80 kubnih

kilometara leda. Glečeri se obično tope kada u toku zime padne manje snijega nego što se

tokom ljeta istopi. Količina snijega na većini planina Aljaske je znatno smanjena. Računa se

14

Slika br. 4 - Uragan Katrina koji je krajem avgusta 2005. godine pogodio južnu obalu SAD. U Meksičkom zalivu je dobio na snazi, a potom je udario na Misisipi. Uzrokovane su velike štete na priobalnim područjima, a 80% grada Nju Orleansa je potopljeno dan nakon naleta uragana kada su popustile brane koje su štitile grad u depresiji. Uragan je izazvao velike žrtve I štete, a ukupno je poginulo 1.209 ljudi. Procijenjeno je da je to

bila najskuplja prirodna katastrofa u SAD do tada. Izvor – www.lacoastpost.com

Slika br. 5 – Pucanje zemljišta nastalo kao posljedica suše.

Izvor – www.index.hr

Page 15: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

da je stvar toliko ozbiljna da čak polovina vode koja usled topljenja ide ka okenima potiče od

topljenja leda na Aljasci.

Usljed povećanja nivoa mora neka od ostrva u Tihom okeanu bi mogla da nestanu već

do polovine vijeka. Kao primjer možemo

navesti Republiku Kiribati, koja se nalazi na

pola puta između Havaja i Australije, ima

oko 100.000 stanovnika i sastoji se od 33

koralna ostrva, ukupne površine 811

kvadratnih kilometara, od kojih je 21

nenaseljeno. Neka od ostrva već su raseljena

zbog erozije i podizanja nivoa mora. Veći dio

površine ostrva leži na svega dva metra

nadmorske visine. Prema najgorim

predviđanjima Tihi okean će prekriti ostrva do

kraja veka, a stanovništvo će morati da bude

izmješteno u druge zemlje.

Usljed klimatskih promjena i globalnog zatopljenja doćiće i do migracija stanovništva,

životinja, ali i vjerovatno do promjene biološke raznovrsnosti.

Sa promjenom klime izumiraće one vrste koje nisu u

stanju da se prilagode ili će nastajati neke ove vrste kao što je to

slučaj sa Arktiku. gdje su naučnici otkrili novu vrstu medvjeda -

hibrid grizlija i polarnog medvjeda i vjeruju kako je globalno

zatopljenje na Arktiku dovelo do nastanka novih životinjskih

vrsta. Prema saznanjima naučnika grizliji se sele na sjever, a

polarni medvjedi napuštaju svoja prebivališta u potrazi za hranom.

Prvi takav slučaj je otkriven u aprilu 2006. godine na sjeveru

Kanade kada je ubijen bijeli medvjed sa smeđim pjegama, a DNK analize pokazale su da se

radi o hibridu.

Usljed svega, a najviše zbog povećanja temperature, pretpostavlja se da će doći i do

širenja nekih bolesti poput malarije, kao i drugih zaraznih bolesti. Zarazne bolesti, kao i

15

Slika br. 6 – Jedno od ostrva Republike Kiribati koje je vć djelimično poplavljeno

zbog dizanja nivoa vode. Izvor -www.telegraph.co.uk/earth/earthpicturegalleri

Slika br. 7. – Nove vrste - Izvor:

http://www.thesun.co.uk/sol/

Page 16: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

glad, koja bi bila izazvana sušom i nestašicom hrane najviše bi pogodile siromašne

zemlje.

Takođe, jedna od posljedica bi mogla biti i nestanak golfske struje, što bi imalo

dramatične posljedice za stanovnike Sjeverne Amerike i Evrope koji bi se mogli suočiti

sa novim ledenim dobom.

7.1. Kako čovjek može uticati na smanjenje globalnog zatopljenja

Smatra se da samo radikalne promjene mogu zaustaviti globalno zatopljenje, međutim i čovjek

nekim sitnim koracima i uštedama mogao bi doprinijeti poboljšanju sadašnjeg stanja. Energija koja

nam dolazi od Sunca 10.000 puta je veća od trenutne svjetske potrošnje: Korištenjem električnih

solarnih kolektora moguće bi bilo proizvesti svu energiju koju danas trošimo.

Korištenjem obnovljivih izvora energije čovjek bi izbjegao emitovanje ugljendioksida, a i

uštede bi bile značajne. U periodu od 1999. do 2005. godine, ukupna svjetska proizvodnja

električne energije pomoću vjetra se povećala više od četiri puta, dok se u odnosu na 1995.

Godinu cijena nergije dobijene na taj način smanjila za tri puta. U Evropi se korištenjem energije

vjetra izbjegava emitovanje preko 50.000.000 tona ugljendioksida.

Takođe uštedom energije, znatno bi se mogla smanjiti potrošnja neobnovljive energije.

Korištenjem biodizela, tečnog obnovljivog goriva, smanjila bi se emisija gasova koji izazivaju efekat

staklene bašte, a pored toga je i biorazgradiv, što znači da eventualno prosipanje ne bi izazvalo

ekološki rizik.

16

Page 17: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

8. ZAKLJUČAK

Globalno zatopljenje već sad znatno utiče na klimu i vremenske prilike na Zemlji. Prema

izvještajima Svjetske meteorološke organizacije navodi se da je povećanje prosječne temperature

glavni krivac za rastući broj suša i poplava.

Visoke temperature takođe

produžuju sezone suša i zbog toga

propadaju usjevi pa dolazi do nedostatka

hrane, a i pitke vode. Globalnim

zatopljenjem najviše će biti pogođene

siromašne zemlje, koje su i sad već na

rubu gladi. Evropa, Sjeverna Amerika i

dijelovi Azije nalaze se u području

umjerene klime i time su u određenoj

prednosti prema ostatku svijeta jer se ta

područja neće brzo pretvoriti u područja u

kojima je život znatno otežan – prvo

moramo proći kroz faze transformacije iz

umjerene klime u oštrije oblike klime,

recimo tropske ili pustinjske. Veći

problem će imati područja koja su već sad

u klimi koja jedva daje uslove za život –

recimo subsaharska Afrika. U tim područjima život bi jednostavno mogao nestati.

Globalno zatopljenje je već imalo primijetnih posljedica na biljni i životinjski svijet. Od

početka šezdesetih godina 20. vijeka vegetacioni period je u velikim dijelovima sjeverne

hemisfere produžen za otprilike 11 dana. To je najviše povezano s prisutnošću blagih zima kao

glavnog dijela ukupnog globalnog zatopljenja od otprilike sedamdesetih godina proteklog vijeka.

Primijećene su i druge promjene, kao što su rast biljaka u Alpama na većim visinama nego prije.

Ptice ranije liježu jaja u proljeće, a područja koja posjećuju leptiri proširila su se prema sjeveru. U

Južnom okeanu biljke uspijevaju na najjužnijim ostrvima, a proširile su se i na antarktičko

poluostrvo. Sve je to povezano s promjenama klime. Globalno zatopljenje nosi sa sobom daleko

složenije posljedice pred kojima se niko ne može skloniti - jer sa Zemlje nemamo kuda.

17

Slika br. 8. Topljenje snježnog pokrivača na vrhovima Kilimandžara kao posljedica globalnog zatopljenja. Izvor

– www. geography-matters.com

Page 18: Globalno Zatopljenje - Utica Na Poljoprivredu RS

Globalno zatopljenje i uticaj na živi svijet

9. LITERATURA

1. Glavač, V. Uvod u globalnu ekologiju. 2. ispravljeno i dopunjeno izd. Zagreb:

Hrvatska sveučilišna naklada: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja: Pučko

otvoreno učilište, 2001.

2. Eko kalendar, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2006./2007.

3. http://www.prijatelji-zivotinja.hr

4. http://www.geografija.hr

5. http://www.thesun.co.uk/sol/

6. http://www.globalwarming.net/

18