Globalno Zatopljenje Seminar

  • View
    1.505

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Globalno Zatopljenje Seminar

1. UVOD

Klima se na zemlji mijenja zbog ovjekovog djelovanja koje mijenja kemijski sastav u atmosferi nagomilavanjem stakleninih plinova, prvenstveno ugljinog dioksida, metana i natrijeva oksida. Toplina koju stvaraju ovi plinovi je neosporna. Suneva energija utjee na vrijeme i klimu na zemlji. Zagrijana zemljina povrina vraa tu energiju u svemir. Plinovi koji u atmosferi stvaraju staklenik (vodeno vapno, ugljini dioksid i drugi) sprjeavaju prodiranje plinova zadravajui toplinu, neto poput staklene ploe na stakleniku. Bez ovog prirodnog "uinka staklenika" temperature bi bile znatno nie nego to su sada, i ivot na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi bio mogu. Umjesto toga, zahvaljujui plinovima u omotau prosjena temperatura na zemlji je ugodna, i iznosi 15C. Problem moe nastati ako atmosferska koncentracija oksidnih plinova naraste. Od poetka se industrijske revolucije koncentracija ugljinog dioksida u atmosferi poveala za 30%, koncentracija se metana udvostruila, a natrijeva se oksida poveala za 15%.Ova poveanja utjeu na zadravanje topline u zemljinoj atmosferi. Znanstvenici veinom vjeruju kako su sagorijevanje fosilnih goriva i druga ovjekova djelovanja glavni uzrok poveanja koncentracije ugljinog dioksida i drugih stakleninih plinova. Klimatske promjene su jedan od najuzbunjujuih izazova koji potresaju svijet u 21. stoljeu. Prouavanja koja su se vodila posljednjih 50 godina donose nove i jae dokaze koji zahtijevaju odgovore. Klimatske se promjene dogaaju sada, a ve je oekivano klimatsko zatopljenje u budunosti vee nego to se predvialo. Veina se istraivaa o klimatskim promjenama slae kako se ve suoavamo s neizbjenim poveanjem globalne temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene ve nastupile. Na meunarodnom savjetovanju IPCC1 1997. i ne tako davne 2000., na kojem je sudjelovalo preko 2000 znanstvenika, upozoreno je kako je ljudsko djelovanje glavni uzrok klimatskih promjena.

1

Intergovernmental Panel on Climate Change (Meuvladin panel o klimatskim promjenama )

1

2. METODOLOGIJA, OBJEKT I CILJ ISTRAIVANJA

Prve mjere globalne brige o zranom omotau poduzete su tek nakon pojave ozonskih rupa kroz koje prodire smrtonosno ultraljubiasto zraenje - zabranom proizvodnje i upotrebe freona. No, rupe su ostale i trebat e barem pola stoljea da se zatvore. U posljednjih 200 godina upotreba fosilinih goriva kao to su ugljen i nafta, ali i sjea uma uzrokovali su znaajan porast koncentracije staklenikih plinova koji sprjeavaju prirodno hlaenje Zemljine atmosfere. Prije svega radi se o poveanju koncentracije ugljinog dioksida u atmosferi uzrokovanom ljudskom aktivnou. Iz svega toga proizlazi da je neminovno ozbiljnije sagledavanje problema globalnog zatopljenja. U prilog toj tvrdnji ide i izjava glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moona koji je na 27. sjednici Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) odranoj 2007. godine izjavio kako se Svijet nalazi na rubu propasti, mislei pri tome na probleme uzrokovane upravo globalnim zatopljenjem. Veina strunjaka slae se s tvrdnjama da je do globalnog zatopljenja dolo zbog ljudske aktivnosti, tj. zbog emisije CO2 i metana. Davna prolost takoer biljei znaajne klimatske promjene, no one su se dogaale u mnogo kraim intervalima nego to se je to danas. NASA2 niz godina sustavno prati promjene koje se dogaaju na Zemljinoj povrini i uzroke globalnih klimatskih promjena. Antarktik je posljednjih 30 godina uglavnom bio okovan ledom, no studija NASA-e iz 2004. godine predvia budunost koju e obiljeiti upravo obrnuta slika. Studija nagovjetava zatopljenje u junom polarnom podruju u sljedeih 50 godina. Antarktik se hladi i moglo bi se rei kako bi neka podruja mogla izbjei globalno zatopljenje, ali je studija pokazala da za takav scenarij postoji vrlo mala vjerojatnost. Oekuje se kako e globalno zatopljenje dominirati u buduim klimatskim trendovima, zakljuili su tada u NASA-i. Raunalni model ukljuivao je tri razliita scenarija koji su se odnosili na interakciju oceana i atmosfere. Simulacije su zapoele 1945. godine i odnosile su se na razdoblje do 2055. Sve do 2004. godine strunjaci NASA-e dobro su predvidjeli, a tada je jedan od znanstvenika koji je radio na projektu izjavio kako dugorona opasnost globalnog zatopljenja lei u topljenju santi leda u oceane. Ako se Antarktika nastavi zagrijavati tempom kao do sada, moramo ozbiljno razmisliti o razini zagrijavanja koja moe uzrokovati topljenje ledenih santi, odnosno njihovo odvajanje, to e pak utjecati na poveanje globalne razine mora, zakljuili su u NASA-i. Neto kasnije, 2006. godine, studija amerikih

2

National Aeronautics and Space Administration (Amerika Nacionalna uprava za zrakoplovstvo i svemir )

2

znanstvenika predvidjela je znaajno topljenje leda na sjevernom i junom polu prema kojoj bi do 2100. godine razina mora mogla narasti i do 6 m!

SLIKA 1. Efekt staklenika (izvor : http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Slike/efekt_staklenika.jpg )

3

3. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA

U "Neugodnoj istini" Al Gore pokuava dokazati dvije stvari: prvo, da je globalno zagrijavanje neupitna znanstvena injenica, i drugo, da se emisiju staklenikih plinova (prije svega ugljinog dioksida) vrlo lako moe smanjiti, pitanje je samo politike volje. On takoer dovodi u pitanje "na nain ivota": umjesto potronje namee tednju, umjesto hiperproizvodnje racionalizaciju, umjesto kratkorone dobiti - dugoronu ekonomiju. U svojoj knjizi Gospodari vremena Tim Flannery strastveno zastupa tezu o nunom i hitnom djelovanju koje e, prije svega, osvijestiti injenicu kako globalne klimatske promjene oteuju sav ivot na Zemlji, ugroavajui pritom i na vlastiti opstanak. Neosporiva u svom autoritetu, vjeto i pristupano napisana, pojanjavajui svoju viziju onoga to bi svatko od nas mogao napraviti kako bi se izbjegla katastrofa, ovo je globalni poziv na oruje koji pred nas razumljivo, no nita manje kontroverzno izlae ono to znamo, to pretpostavljamo da bi se moglo dogoditi, te koja sredstva imamo na raspolaganju kako bismo promijenili sadanju situaciju. Flannery se sloio s bojaznima britanskog znanstvenika dr. Davida Kinga kako klimatske promjene predstavljaju veu prijetnju na globalnom planu od terorizma. Kraj 20. stoljea u sjevernoj hemisferi bilo je najtoplije razdoblje unazad 1.200 godina, kau znanstvenici s University of East Anglia. Usporedili su podatke koji datiraju jo od 890. do danas i utvrdili kako je sadanji topli period najrairenija temperaturna anomalija bilo kakve vrste jo od 9. stoljea, pie Science. Analizirajue dnevnike koje su pojedinci pisali unazad 750 godina te prouavajui fosilne ostatke donijeli su zakljuak da je sadanje razdoblje najtoplije u zadnjih 1000 godina. Nadalje, prije 35 godina, najjai su uragani inili oko 1/6 svih tropskih oluja. Danas, razorni uragani ine 1/3 olujnih vjetrova. U istom vremenskom razdoblju, povrine mora i oceana na Zemaljskoj kugli postaju topliji, a to je voda vie zagrijana to i bre isparava. Kada se u jednom trenutku te pare nadu u atmosferi, kondenzacija isputa energiju koja formira oluje. Iako poveanje temperature vodenih povrina za jedan stupanj ne zvui mnogo, klimatolog Stephen Schneider, inae profesor sveuilita Stanford, kae da je situacija znatno sloenija. "Vidjet emo zapravo mnogo vie toplotnih valova, doi e do smanjenja snjenih ledenjaka, suni periodi e biti sve dui, a s njima i vei broj umskih poara" pria on. "Neprestano se poveava broj oluja koje dostiu najrazornije kategorije 4 ili 5, kao i broj dana u kojima te oluje ostaju tako snane" . A sve to je posljedica globalnog zatopljenja. Godinu 2008. obiljeile su znaajne aktivnosti u borbi protiv globalnog zatopljenja. Odrane su brojne meunarodne konferencije, radionice i seminari te su upueni 4

apeli svjetskim vladama da ozbiljnije shvate problem 21. stoljea i pronau adekvatna rjeenja za smanjenje emisija CO2. Tako je u veljai 2008. odrana akcija Jedan sat za planet u sklopu koje su na 1h ugaena svjetla u velegradovima diljem svijeta. U travnju 2008. godine u Pragu su raspravljale eka, Francuska i vedska o planovima koje trebaju postii kada budu predsjedavale Europskom unijom. Meu zacrtanim planovima bio je i onaj o poticanju rasprave sa Sjedinjenim Amerikim Dravama u vezi globalnog zatopljenja. Najrazvijenije zemlje svijeta, poznate pod kraticom G83, u svibnju su izrazile elju da do 2050. godine prepolove emisije staklenikih plinova. Na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) odranoj u kolovozu 2008. godine u Accri u Gani raspravljalo se o kljunim problemima o kojima treba govoriti na velikoj konferenciji o promjeni klime koja e se odrati u Kopenhagenu u prosincu 2009. Oko 1600 sudionika, ukljuujui izaslanstva vlada iz 160 zemalja te predstavnike ekolokih organizacija, tvrtki, udruga i istraivakih centara, tjedan su dana raspravljali i traili rjeenja za sprjeavanje globalnog zatopljenja.

SLIKA 2. Godinja emisija ugljinog dioksida u svijetu ( izvor : http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/Image/Globalno_Zatopljenje/23-EmisijaCO2-svijet.jpg )

3

SAD, Kanada, Njemaka, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i Rusija

5

4. GLOBALNO ZATOPLJENJE 4.1. TO UZROKUJE GLOBALNO ZATOPLJENJE?

Do globalnog zatopljenja dolazi kada se koncentracija odreenih plinova, poznatijih kao staklenini plinovi, posebno CO2 i klorofluorougljikovodici CFC (freon) , poveava u atmosferi, emu je uzrok ovjekova i industrijska djelatnost. Glavni staklenini plin je ugljini dioksid (CO2) koji se stvara koritenjem ugljena, nafte i plinova, kao i unitavanjem uma i umskih povrina. Natrijev oksid isputaju automobili i industrija, dok metan isputa industrija i nastaje kao proizvod poljodjelske proizvodnje. Freon, koji uvelike unitava ozonski omota i pridonosi globalnom zagrijavanju, je stavljen pod Montrealski protokol. Ugljini dioksid, freon, metan i natrijev oksid su plino