Glavna rasprava i presuda

Priredila: dr.sc. Marijeta Vitez Pandžić,

prof.v.š.

1. Pokretanje postupka

Redoviti prekršajni postupak može započeti

podnošenjem prigovora protiv prekršajnog

naloga ili podnošenjem zahtjeva za

pokretanje prekršajnog postupka.

Prekršajni postupak može se voditi na

temelju podnesenog optužnog prijedloga

ovlaštenog tužitelja (akuzatorno načelo).

Pred tijelima uprave postupak se može voditi

po službenoj dužnosti (iznimka od

akuzatornog načela).

2. Sadržaj optužnog prijedloga

Optužni prijedlog treba sadržavati:

- podatke o tužitelju,

- podatke o počinitelju prekršaja,

- činjenični opis radnje prekršaja iz kojeproistječe zakonsko obilježje prekršaja,

- vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja,

- sredstvo kojim je počinjen prekršaj te ostalebitne okolnosti za točno određenjeprekršaja,

- zakonski naziv prekršaja i propis kojim jeodređen optužni prijedlog,

- prijedlog o dokazima koje treba provesti naglavnoj raspravi,

- naznaku imena svjedoka i drugih čije seispitivanje predlaže,

- naznaku spisa koje treba pročitati i predmetakoji služe za utvrđivanje činjenica, s kratkimobrazloženjem optužnog prijedloga.

Tužitelj u optužnom prijedlogu možepredložiti vrstu, visinu i trajanje sankcije.Takav prijedlog ne obvezuje sud.

Jednim optužnim prijedlogom može seobuhvatiti više prekršaja ili više okrivljenikasamo ako se sukladno zakonu može provestijedinstven postupak i donijeti jedna odluka oprekršaju.

Ako u optužnom prijedlogu nedostajupodaci bez kojih nije moguće voditi postupakili su podaci pogrešni, ne može samo zbogtoga biti odmah odbačen. Sud prethodnomora pozvati tužitelja da u roku od osamdana nadopuni ili ispravi optužni prijedlog.Tek ukoliko ovaj to ne učini, sud ćerješenjem odbaciti optužni prijedlog.

U ispitivanju optužnog prijedloga, sudposebno mora voditi računa o svojojnadležnosti, o tome je li podnositelj ovlaštenitužitelj, postoje li okolnosti koje isključujuprekršajni progon i je li tužitelj odustao odoptužnog prijedloga.

3. Pripreme za glavnu raspravu

Na glavnu raspravu tijelo koje vodi prekršajnipostupak poziva tužitelja i njegovog zakonskogzastupnika ili opunomoćenika, okrivljenika i njegovogbranitelja, oštećenika i njegovog zakonskog zastupnikaili opunomoćenika, svjedoke i vještake te druge osobečija je nazočnost na raspravi potrebna (npr. tumač).

Okrivljenika će se u pozivu na glavnu raspravuupozoriti da će se u slučaju neodazivanja pozivunarediti njegovo dovođenje. Ako za utvrđivanječinjeničnog stanja nazočnost okrivljenika nijeneophodna, okrivljenika će se u pozivu upozoriti nato da će se odluka o prekršaju u slučaju neodazivanjapozivu donijeti i bez njegovog saslušanja.

Sud može okrivljenika uputiti da svoj iskaz dadepisanim podneskom.

4. Odvijanje glavne rasprave

Prije otvaranja glavne rasprave sudac provjerava jesu lidošle sve pozvane osobe i jesu li se ostvarili drugiuvjeti za održavanje rasprave (npr. je li tužitelj odustaood optužnog prijedloga).

Ako na glavnu raspravu ne dođe uredno pozvaniokrivljenik i svoj izostanak ne opravda, sud ćeodgoditi raspravu i izdati dovedbeni nalog, ako nepostoje uvjeti da se rasprava provede bez okrivljenika.

Ako na glavnu raspravu nije došao uredno pozvanitužitelj, rasprava će se održati bez njega. Ako tužiteljnije uredno pozvan, rasprava će se održati bez njegasamo ako je to moguće bez štete za njegov pravniinteres i ako se time ne ugrožava pravilno utvrđivanječinjenica u postupku.

Glavna rasprava započinje njezinim otvaranjem,nakon čega se čita ili izlaže optužni prijedlog.

Optužni prijedlog čita ili usmeno izlaže, u pravilu,sudac, ali to može i učiniti nazočni tužitelj. Nakontoga provodi se ispitivanje okrivljenika. Nakon štoje završio svoj iskaz o svim okolnostima koje gaterete i o činjenicama koje mu služe za obranu,okrivljeniku se mogu postavljati pitanja radipopune praznina i proturječnosti u njegovomizlaganju.

Po tome slijedi dokazni postupak u kojemu seispituju svjedoci i vještaci te izvode svi dokazipotrebni za utvrđivanje činjenica važnih za odluku.

Red izvođenja dokaza utvrđuje sudacodnosno službena osoba tijela državneuprave, ali će se ispitivanje oštećenika kaosvjedoka u pravilu obaviti prije ispitivanjaostalih svjedoka.

Na raspravi ne treba dokazivati:

1. činjenice koje je okrivljenik priznao, osimako se ne ustanovi da se priznanjem želizaštititi počinitelja prekršaja ili postići kakvadruga nedopuštena svrha,

2. opće poznate činjenice i činjenice čijepostojanje zakon pretpostavlja, osim ako jepravno dopušteno opovrgavanje takvepretpostavke.

5. Pravo predlaganja dokaza i završni

govor stranaka

Okrivljenik i njegov branitelj, predstavnik i

opunomoćenik pravne osobe, oštećenik i

tužitelj imaju pravo na raspravi predlagati

izvođenje dokaza i davati prijedloge i

izjave, uz dopuštenje suca mogu sami

ispitivati osobe koje daju iskaze.

Nakon završenoga dokaznog postupka,

slijede završni govori stranaka.

Prvi govori tužitelj, zatim oštećenik,

branitelj i potom okrivljenik. Sud može

dopustiti da se tužitelj i oštećenik osvrnu

na završni govor okrivljenika i/ili njegova

branitelja, ali nakon toga mora se

omogućiti odgovor okrivljenika i/ili

njegova branitelja.

Ako sudac nakon završnih govora ne

utvrdi da treba izvesti još neke dokaze

objavit će da je glavna rasprava završena i

povući se radi donošenja presude.

6. Javnost glavne rasprave

Glavna rasprava je javna. Javnost se može, na prijedlogokrivljenika, oštećenika, tužitelja, ili po službenojdužnosti, rješenjem isključiti za cijelu raspravu ilinjezin dio ako:

- se vodi postupak prema maloljetniku,

- to traže probitci javne sigurnosti ili morala,

- se raspravlja o odnosima u obitelji,

- se raspravlja o činjenicama koje predstavljaju službenu,poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetničkutajnu ili

- postoji neposredna i ozbiljna opasnost ometanjarasprave.

O isključenju javnosti donosi se rješenje.

7. Presuda

Prekršajni postupak u prvom stupnjuzavršava izricanjem presude. Presuda sedonosi odmah po završetku glavne rasprave ipriopćava se nazočnim strankama isudionicima u postupku.

Ako u složenijim predmetima sud ne moženakon završetka glavne rasprave istog danadonijeti presudu, odgodit će njezinodonošenje i objavu za tri dana. O mjestu ivremenu priopćavanja presude izvijestit ćenazočne stranke i sudionike.

Izreka presude unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi iizvornik je presude.

Ako je doneseno i rješenje o zadržavanju i ono seunosi o zapisnik o glavnoj raspravi.

Presuda se donosi i javno objavljuje u ime RepublikeHrvatske.

Presuda se može odnositi samo na osobu protiv kojeje postupak započet (personalni identitet) i naprekršaj koji joj je stavljen na teret (stvarni identitet).Ona se temelji samo na činjenicama i dokazimaiznesenim na glavnoj raspravi.

Prekršajni zakonom predviđa donošenje tri vrstepresuda i to:

- presuda kojim se optužba odbija,

- presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe i

- presuda kojom se okrivljenik proglašava krivim.

7.1. Presuda kojom se optužba odbija

Sud će svojom presudom odbiti optužbu akopostoje određene procesne smetnje za vođenjeprekršajnog postupka, ne ulazeći u meritumoptužbe:

a) ako za suđenje nije stvarno nadležan,

b) ako je postupak vođen bez optužnog prijedlogaili ako je tužitelj tijekom glavne rasprave odustaoodoptužnog prijedloga,

c) ako je okrivljenik za isti prekršaj većpravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili jepostupak protiv njega već pravomoćnoobustavljen,

d) ako se prekršajni progon ne može poduzetizbog zastare, ili ako postoje druge okolnostikoje isključuju prekršajni progon.

7.2. Presuda kojom se okrivljenika oslobađa

optužbe

Presudu kojom se okrivljenik oslobađa od

optužbe sud će izreći:

a) ako djelo za koje se optužuje po propisu

nije prekršaj,

b) ako postoje okolnosti koje isključuju

krivnju, ili

c) ako nije dokazano da je okrivljenik

počinio djelo za koje se optužuje.

7.3. Presuda kojom se okrivljenika proglašava

krivim

U presudi kojim se okrivljenik proglašava krivim naznačuje se:

a) djelo za kojega se okrivljenik proglašava krivim, uz naznaku

činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja,

b) naziv prekršaja te odredba zakona ili drugog propisa kojim

je to djelo određeno kao prekršaj,

c) kazna koja se okrivljeniku izriče ili druga mjera koja mu se

određuje,

d) u izreci presude određuju se troškovi postupka i tko ih je

dužan platiti te je li okrivljenik dužan ispuniti

imovinskopravni zahtjev oštećenika u cijelosti ili djelomice i

hoće li se od okrivljenika ili od druge osobe oduzeti

imovinska korist pribavljena prekršajem,

e) rok i način plaćanja novčane kazne te upozorenje

okrivljeniku na zakonske odredbe o prisilnom izvršenju

novčane kazne i o zamjeni te kazne.

8. Izrada i dostava pisane presude

Objavljena presuda mora se napisati i

otpremiti u roku mjesec dana nakon

objave. Presudu potpisuju sudac i

zapisničar.

Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se

strankama i sudionicima u postupku, a

okrivljeniku i tužitelju (i oštećeniku ako

ima pravo žalbe) dostavit će se i uputa o

pravu na žalbu.

9. Sadržaj presude Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

Uvod sadrži:

- naznaku da se presuda izriče u ime RepublikeHrvatske,

- naziv suda,

- ime i prezime suca odnosno ime i prezimepredsjednika i članova vijeća i zapisničara,

- ime i prezime okrivljenika te prekršaj za koji se teretioptužnim prijedlogom i da li je bio nazočan na glavnojraspravi,

- dan glavne rasprave i da li je bila javna,

- naznaku tužitelja, ime branitelja, zakonskog zastupnikai opunomoćenika koji su bili nazočni na glavnojraspravi,

- dan objave presude.

Izreka sadrži: osobne podatkeokrivljenika i odluku kojom se okrivljenikproglašava krivim za prekršaj za koji jeoptužen ili kojom se oslobađa od optužbeza to djelo ili kojom se optužba odbija.Ako je okrivljenik proglašen krivim, izrekapresude mora obuhvatiti podatke o djeluza koje se proglašava krivim, uz naznakučinjeničnog opisa prekršaja te propisakojim je isti predviđen, kakva jeprekršajnopravna sankcija izrečena, odlukao oduzimanju imovinske koristi te odlukao troškovima prekršajnog postupka.

Ako je okrivljenik oslobođen optužbe ili

je optužba odbijena, izreka presude mora

obuhvatiti opis djela za koje je optužen i

odluku o troškovima prekršajnog

postupka te o imovinskopranom zahtjevu

ako je bio postavljen.

Obrazloženje presude sadrži kratkonavođenje razloga za svaku točku presude,tako što će sud:

- izložiti nesporne činjenice,

- koje sporne činjenice i iz kojih razloga suduzima kao dokazane ili nedokazane,

- ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza,

- zašto nije prihvatio pojedine prijedlogestranaka ili sudionika u postupku,

- zašto nije neposredno ispitan svjedok ilivještak,

- kojim se razlozima vodio pri rješavanjupravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanjupostoji li prekršaj i krivnja okrivljenika.

Ako je okrivljeniku izrečena kazna, u

obrazloženju će se kratko navesti okolnosti

koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju

kazne.

Posebno se naznačuju razlozi za ublažavanje

kazne, ili izricanje strože propisane kazne, ili

oslobođenje od kazne, ili primjenu mjere

upozorenja, za primjenu zaštitne mjere i

oduzimanje imovinske koristi.

Ako se okrivljenik oslobađa optužbe, u

obrazloženju će se navesti iz kojih se razloga

to čini.

Kao obvezni sastojak presude, Prekršajni

zakon ne navodi naznaku o pravu na žalbu,

no ona je dopuštena.

Žalba protiv prvostupanjskih meritornih

presuda uvijek je dopuštena, no kod

drugostupanjskih samo iznimno.

Nedopuštenost ulaganja žalbe mora biti

propisana.

10. Prekršajni postupak pred tijelima

državne uprave Tijela državne uprave mogu voditi prekršajni

postupak na temelju optužnog prijedlogaovlaštenog tužitelja, ali i po službenoj dužnosti.Takvo inkvizicijsko načelo kod pokretanjapostupka ne vrijedi kad prekršajni postupak vodisud.

Prekršajni postupak u tijelu državne upraveprovodi službena osoba koji donosi i odluke oprekršaju.

Kada vijeće provodi prekršajni postupak, tada onomože ovlastiti jednog člana vijeća za vođenjepostupka i donošenje odluka tijekom postupka,osim donošenja odluke o prekršaju.

Tijelo državne uprave može poduzimati svemjere za osiguranje nazočnosti okrivljenika iuspješno provođenje prekršajnog postupka,osim zadržavanja.

Ako se u prekršajnom postupku pred tijelomdržavne uprave steknu uvjeti za određivanje,odnosno produljenje zadržavanja okrivljenika,tijelo državne uprave će o tome zatražitidonošenje odluke od nadležnog prekršajnogsuda.

Tijelo državne uprave ne donosi presude većrješenja o prekršaju. Ovo tijelo će rješenjemo prekršaju obustaviti prekršajni postupak iliokrivljenika proglasiti krivim.