Glava i vrat

granica između glave i vrata:

- linija koja :

polazi od protuberantiae mentalis prati ivicu tela mandibule do angulus mandibulae prelazi na vrh processus mastoideus-a i ide linea-om nuchalis superior do protuberantia-e occipitalis externa-e

koštana duplja glave:

encephalon gl. endocrinae (glandulae pinealis et pituitaria)

glava:

5 čula; čulo: vida, sluha, orijentacije i ravnoteže; mirisa i ukusa početni delovi pribora za disanje i varenje (nosna i usna duplja) nn. craniales (XII pari)

Vrat:

povezuje glavu sa grudnim košem prolazak krvnih sudova, živaca i organa

površna granica :

-linija koja:

* napred:

polazi od incisura-e jugularis; ide gornjom stranom clavicula-e do acromion-a

*pozadi:

prolazi kroz C7 i spaja oba acromion-a

vratni deo kičmenog stuba:

- vratni deo

kičmene i produžene moždineVrat :

- delovi:

pharynx; larynx; gl. endocrinae: (gl. thyroidea et parathyroidea)

- truncus sympathicus - pars cervicalis

- 8 nn. craniales

- 8 vratnih nn. spinales; obrazuju plexus

cervicalis brachialis

I - OSSA CRANIIOssa cranii čine cranium, koji je podeljen na:A. Kosti lobanje - neurocranium U neurocranium spadaju: I - Neparne kosti: 1. Os frontale 2. Os occipitale 3. Os sphenoidale II - Parne kosti: 1. Os parietale 2. Os temporaleB. Kosti lica - viscerocranium U viscerocranium spadaju: I - Parne kosti: 1. Maxilla 2. Os nasale 3. Os lacrimale 4. Concha nasalis inferior 5. Os palatinum 6. Os zygomaticum II - Neparne kosti: 1. Vomer 2. Mandibula 3. Os hyoideum

Granicu između neurokranijuma i viscerokranijuma predstavlja Virchow-Welckerov ugao koji se nalazi između horizontalne i kose ravni. Kosti okoštavaju nakon rođenja i u periodu pre rođenja se označavaju kao desmocranium i chondocranium.Ossa cranii obrazuju ljusku, u čijoj šupljini se nalazi encephalon.

Na craniumu možemo razlikovati: 1. Krov - calvaria2. Baza - basis cranii

A. Kosti neurocraniuma Sadržaj:Neparne kosti:1. Os frontale2. Os sphenoidale3. Os occipitaleParne kosti:1. Os parietale2. Os temporale* u okviru neurocraniuma opisuje se i os ethmoidale, nepravilna kost viscerocraniuma

Os frontale - čeona kost I - UvodNeparna kost neurocraniuma, koja gradi prednje delove krova i baze lobanjeII - DeloviOva kost je nepravilnog oblika (diedar), ali na njoj opisujemo 2 dela: a) Uspravni - Pars verticalis b) Horizontalni - Pars horizontalisGranica između delova čini prednja ivica os frontale koju čine: margo nasalis margo maxillaris margo supraorbitalis processus zygomaticum

a) pars verticalisOblika je ljuske, te se zove i squama frontalis. Gradi prednji deo craniuma.Nepravilnog je oblika i na njoj se uočavaju: 1. Facies externa Idući od srednje linije put upolje na njoj uočavamo: 1. Duž srednje linije kod dece se nalazi sutura frontalis, mesto spajanja prvobitno podeljenih polovina os frontale 2. Počevši od srednje linije, a iznad korena nosa uočava se glatko polje - glabella 3. Upolje od glabellae, sa obe strane nalazi se arcus superciliaris, luk izazvan sinusom frontalis 4. Upolje od arcus superciliarisa nalazi se najispupčeniji deo - tuber frontale (kod žena i dece izraženija, nego kod muškaraca) 5. Iznad gornje-spoljašnjeg ugla orbitae nalazi se linea temporalis ossis frontalis 6. Iza lineae temporalis nalazi se slepoočno polje facies temporalis na kom se pripaja istoimeni mišić m. temporalis

2. Facies interna Odgovara mozgu i njegovim omotačima - meningama. Ima sledeće detalje: 1. Po sredini je smešten sulcus sinus sagittalis superioris, koga izaziva sinus durae mater. Žleb se napred i naniže nastavlja grebenom - crista frontalis, koji služi za pripoj moždanog srpa -

falx cerebri.Ispod cristae frontalis nalazi se slepi otvor - foramen caecum, gde se uvlači deo durae mater. 2. U visini žleba nalaze se brojne foveolae granulares, u kojima su smeštena granulationes arachnoideae, preko kojih se vrši resorpcija liquor cerebrospinalisa. 3. Levo i desno od srednje linije vide se prstolika udubljenja izazvana vijugama velikog mozga - impressiones gyrorum s. digitatae. 4. Između prstolikih otisaka nalaze se ispupčenja - juga cerebralis, koja odgovaraju žlebovima između vijuga mozga. 5. Mogu se uočiti i žlebovi krvnih sudova - sulci arteriosi et sulci venosi

b) pars horizontalis Na njemu opisujemo još dva dela: 1. srednji, neparni - pars nasalis Na njemu uočavamo: 1. Po sredini - margo nasalis 2. Po sredini i nadole - spina nasalis 3. Levo i desno od spinae nalazi se po jedan otvor čeonog sinusa - apertura sinus frontalis 4. Iza toga se nalaze polućelije - foveolae ethmoidales, koje se spajaju i obrazuju cele etmoidalne ćelije 5. Između etmoidalnih ćelija nalaze se poprečno postavljena 2 etmoidna kanalića - canalis ethmoidalis anterior et posterior, koji služi za prolaz istoimenih krvnih i nervnih elemenata 6. Pars nasalis je potkovičastog oblika i on uokviruje incisuru ethmoidalis, u koju se uvlači lamina cribrosa ossis ethmoidalis 2. parni - pars orbitalis Gradi najveći deo krova orbite i na njemu se opisuju dve strane: 1. facies orbitalis - donja, ili očna strana je glatka i gradi gornji zid orbite. U prednje spoljašnjem delu nalazi se jama suzne žlezde - fossa glandulae lacrimalis, koja se lakše pipa jagodicom prsta nego što se vidi U prednje unutrašnjem delu nalazi se mala jamica koja služi za smeštaj kolotura kosog mišića očne jabučice - fovea trochlearis, uz koju je ponekad smeštena i spina trochlearis 2. facies interna - gornja strana, ispupčena i neravna je odgovara čeonom režnju mozga, te se na njoj uočavaju: 1. Posebno izražena ispupčenja u nivou moždanih žlebova - juga cerebralia 2. Prstoliki otisci vijuga velikog mozga - impressiones digitatae 3. Fossa endofrontalis lateralis, jama koja se nalazi u lateralnom delu i služi za smeštaj donje čeone vijuge III - Ivice Os frontale ima i ivice. Postoje:Nominovane ivice: 1. Margo supraorbitalis - oštra, učestvuje u izgradnji aditus orbitae; un. trećina joj je zaobljena. Na spoju un. trećine sa spolj. 2/3 nalazi se incisura supraorbitalis, koja može biti premošćena koštanom gredicom u foramen supraorbitale, kroz koji prolaze istoimeni krvni sudovi i živci (a. et v. supraobritalis i n. supraorbitalis - r. lateralis). Na par milimetara unutra od supraorbitalis, nalazi se incisura frontalis, koja može biti pretvorena u foramen frontale, kroz koji prolaze a. et n. supratrochlearis Ivica se spolja nastavlja u processus zygomaticus. (on se pomoću suturae frontozygomaticae spaja sa processus frontalis ossis zygomatici) 2. Margo parietalis - neravna i jako nazubljena, spaja se sa prednjim ivicama os parietale preko suturae coronalis 3. Margo sphenoidalis

- Spaja se sa os sphenoidale i to spoljašnjim delom sa alom major ossis sphenoidale, a un. delom sa alom minor ossis sphenoidale 4. Margo nasalis Nenominovane ivice: 1. Prednja ivica - granica između pars verticalis i pars horizontalis, a ujedno i granica prema kosturu lica 2. Spoljašnja ivica - vidi se samo na izolovanoj kosti; napred se spaja sa os lacrimale, a pozadi sa sa laminom orbitalis. Na ovom spoju se nalaze 2 foramena ethmoidale anterius et posterius, koji vode u istoimene kanale i oni predstavljaju komunikaciju orbite sa fossom cranii anterior 3. Unutrašnja ivica - okružuje incisuru ethmoidalis i spaja se sa laminom cribrosom ossis ethmoidalisIV - Sinus frontalisJedna od šupljina nosne duplje. Nalazi se na granici između pars verticalis i pars horizontalis, u visini arcus superciliarisa.To su dve manje ili veće šupljine odvojene koštanom pregradom - septum sinuum frontalium, koje se otvaraju preko apertura sinus frontalis. Od otvora polazi canalis nasofrontalis koji se otvara u srednjem nosnom hodniku.

2. Os ethmoidale - sitasta kostI - UvodTo je neparna, simetrična kost koja izgrađuje prednji sprat baze lobanje. Spaja se sa većim brojem kostiju lobanje i lica. Jedan deo ove kosti ima sitne otvore, poput otvora na situ i zato je dobila naziv sitasta kost.II - DeloviOblikom podseća na terazije, ako se gleda frontalno, te možemo uočiti:1. Uspravni list Njega čine: 1. Petlova kresta - crista galli 2. Uspravna pločica - lamina perpendicularis2. Vodoravni list Ili lamina cribrosa3. Dve bočne mase Gradi ih labyrinthus ethmoidalis (levi i desni).

1. Uspravni lista) Petlova kresta - crista galli - To je trouglasta koštana pločica, koja se nalazi na podu fossae cranii anterior. Njena baza je smeštena na gornjoj strani laminae cribrosae, a ime potiče od sličnosti sa karakterističnim izraštajem na glavi petla. Na krivudavoj, zadnjoj ivici pripaja se falx cerebri, a na prednjoj ivici se pružaju dva mala krilasta nastavka - alae cristae galli, koja međusobno ograničavaju foramen caecum, u koji se uvlači deo durae mater.

b) Uspravna pločica - lamina perpendicularis - To je tanka pločica koja učestvuje u izgradnji nosne pregrade - septum nasi. Ona je nepravilnog četvorouglog oblika i spušta se od laminae cribrosae. Prednjom ivicom se spaja sa spinom nasalis ossis frontalis i grebenom nosnih kostiju. Zadnja ivica se gore spaja sa cristom sphenoidalis, a dole sa vomerom. Donjom, zadebljanom ivicom spaja se sa hrskavicom nosne pregrade - cartilago septi nasi.

2. . Vodoravni list - lamina cribrosa - To je vodoravna, pravougaona pločica koja je izrešetana brojnim otvorima poput sita, pa je po ovom delu cela kost dobila naziv sitasta kost. Formira najveći deo krova cavitas nasi, jer se zglobljava sa delom tela os sphenoidale. Nalazi se po sredini fosaae cranii anterior. Lamina cribrosa ima sledeće detalje: * Brojni otvori - foramina cribrosa, koji služe za prolaz vlakna mirisnog nerva - nervi olfactori. Levo i desno od petlove kreste, a na gornjoj strani laminae cribrosae leži levo i desno mirisno proširenje - bulbus olfactorius i gyrus rectus * U prednjem delu laminae cribrosae, levo i desno nalaze se po 2 otvora i to: Spoljašnji - za prolaz a., v. et n. ethmoidalis anterior Unutrašnji - za pripoj dela durae mater

3. Bočne mase - labyrinthus ethmoidalisLabirinti su sačinjeni od velikog broja šupljina, međusobno povezanih poput lavirinta, pa otuda i naziv. Šupljine su označene kao etmoidalne ćelije, koje komuniciraju sa nosnom dupljom, a obložene su sluzokožom kao i sama nosna duplja, što ukazuje da su etmoidalne ćelije zapravo produžeci paranazalne šupljine - sinus paranasales.Labirinti su oblika spljoštene kocke, koja je smeštena između očne i nosne duplje. Kod labirinta postoji 6 strana i to: 1. Gornja strana Na njoj se uočavaju: 1. Etmoidalne polućelije, koje sa polućelijama frontalne kosti učestvuju u izgradnji celih etmoifontalnih ćelija. 2. Dva poprečna etmoidalna žleba(prednji i zadnji), koji sa žlebovima na donjoj strani frontalne kosti grade kanale za prolaz prednjeg i zadnjeg etmoidalnog živca i krvnih sudova. 2. Spoljašnja strana Naziva se još i očna strana labirinta. Oblika je pravougaonika, a obložena laminom orbitalis. Učestvuje u izgradnji un. zida orbite. Gore se spaja sa frontalnom kosti, pozadi sa telom sfenoidne kosti, napred sa os lacrimale, a dole sa maxillom. Na njenoj gornjoj ivici nalaze se otvori etmoidalnih kanala - foramen ethmoidale anterius et posterius. 3. Unutrašnja strana Naziva se još i nosna strana. Formira gornji deo spolj. zida nosne duplje. Na njoj uočavamo: 1. Školjkasta ispupčenja - nosne školjke: - najgornja nosna školjka - concha nasalis suprema - nestalna školjka - gornja nosna školjka - concha nasalis superior, koja zaklapa gornji nosni hodnik - meatus nasi superior - srednja - concha nasalis media, koja zaklapa srednji nosni hodnik - meatus nasi medius U nosnim hodnicima se otvaraju sinusi (frontalni, maksilarni i etmoidalni). 2. Kukasti nastavak - processus unicinatus Pruža se od prednje gornjeg dela un. strane labirinta i silazi odozgo put nazad i naniže i završava račvom. Grane račve čine processus turbinalis i processus palatinus koji se spajaju sa odgovarajućim nastavcima conchae nasalis inferior i ossis palatini. 3. Bulla ethmoidalis - mehur os ethmoidalis, smešten iza processus unicinatusa. 4. Hiatus semilunaris, polumesečasti zjap koji se nalazi između processus unicinatusa i bullae ethmoidalis. Preko ovog zjapa (otvora) se u nosnu duplju otvaraju paranazalne šupljine. Zjap se gornjim krajem nastavlja u canalis nasofrontalis, koji vodi u sinus frontalis i prednje etmoidalne ćelije. 4. Donja strana Na njoj se nalaze etmoidne polućelije koje sa polućelijama un. strane maxillae grade potpune etmoidomaksilarne ćelije, obzirom da se ova strana spaja sa telom maxillae. 5. Zadnja strana Spaja se sa os sphenoidale i os palatinum (processus orbitalis) i sadrži polućelije koje sa

polućelijama pomenutih kosti formiraju potpune etmoidnosfenalne i etmoidopalatinske ćelije. 6.Prednja strana Spaja se sa processus frontalis maxillae i sa os lacrimale, a njene polućelije sa polućelijama pomenutih kosti formiraju potpune koštane ćelije. III - Etmoidalne ćelije Šupljikavi labirinti sadrže etmoidalne ćelije koje se prema položaju dele na:1. prednje - cellulae ethmoidales anteriores - u proseku ih je 11; najveća prednja ćelija prouzrokuje mehur - bullu ethmoidalis2. srednje - cellulae ethmoidales mediae (oko 3)3. zadnje - cellulae ethmoidales posteriores (oko 6)Prednje i srednje etmoidalne ćelije se preko hiatus semilunarisa otvaraju u srednji, a zadnje u gornji nosni hodnik.Etmoidanlne ćelije predstavljaju sinus ethmoidalis; obzirom da su etmoidalne ćelije delom sastavljene iz polućelija os ethmoidalis, a delom iz polućelija susednih kosti sa kojima se zglobljavaju labirinti (etmoidofrontalne, etmoidosfenoidalne, etmoidopalatinske, etmoidomaksilarne i etmoidolakrimalne ćelije), najveća etmoidofrontalna ćelija je sinus frontalis, etmoidomaksilarna - sinus maxillaris, a najveća etmoidosfenoidalna ćelija je sinus sphenoidalis i sve one skupa grade sinus ethmoidalis.

3. os sphenoidale - klinasta kostI - UvodTo je simetrična, neparna kost, koja je poput klina umetnuta između ostalih kostiju baze lobanje, pa je po tome i dobila naziv klinasta kost. Nalazi se u centralnom delu baze lobanje i učestvuje u izgradnji svih lobanjskih jama - fossa cranii anterior, media et posterior.II - DeloviOblika je leptira sa raširenim krilima i ima sledeće delove:1. CorpusNastavci:2. Ala major3. Ala minor4. Processus pterygoideus

1. CorpusPostavljeno je centralno i od njega polaze ostali delovi ove kosti. Leži ispod hipotalamusa. Kockastog je oblika i na njemu se opisuju 6 strana i to:1. Gornja strana Na njoj se nalaze: 1. Jaram - jugum sphenoidale, polje između levog i desnog malog krila os sphenoidale. Napred ga ograničava margo ethmoidalis, a pozadi limbus sphenoidale 2. Sulcus prehiasmaticus, žleb koji služi za smeštaj optičke hijazme. On se levo i desno završava optičkim kanalom - canalis opticus kroz koji prolaze n. opticus i a. ophtalmica. 3. Iza sulcus prehiasmaticusa nalazi se tuberculum selae, a na njegovim krajevima po jedan nastavak -processus clinoideus medius 4. Odmah iza tuberculum selae je jama za hipofizu - fossa hypophysialis. 5. Iza jame za hipofizu nalazi se greben, nazvan leđa turskog sedla - dorsum sellae koji se završava processusom clinoideus posterior. (na rengenskom snimku važna orijentaciona tačka lobanje)Tuberculum sellae, fossa hypophysialis i dorsum sellae zajedno grade formaciju koja podseća na tursko sedlo - sella turcica. Tursko sedlo pokriva diaphragma sellae, na kojoj je smešten otvor za prolazak peteljke hipofize.2.Donja strana- učestvuje u izgradnji krova nosne duplje i na njoj se nalaze:

1. Po sredini je smešten greben - crista sphenoidalis inferior, koja se nastavlja u kljun - rostrum sphenoidale. Osim toga, crista se spaja i sa krilicima rala - alae vomeris i sa njima gradi canalis vomeris. 2. Spolja, levo i desno od cristae nalaze conchae sphenoidales, koje učestvuju u izgradnji zadnjeg dela krova nosne šupljine. Spoljni deo školjke sa processusom pterygoideusom(vaginalnim nastavkom na njemu) gradi canalis vomerovaginalis preko koga nosna duplja komunicira sa pharynxom.3. Prednja strana - takođe učestvuje u izgradnji nosne duplje i na njoj se uočavaju: 1. Po sredini, kao i kod donje strane se pruža greben - crista sphenoidalis anterior, koji se napred završava kljunom - rostrum sphenoidale. Krista i kljun se spajaju sa laminom perpendicularis na os ethmoidalis. 2. Levo i desno od cristae nalazi se po jedan otvor - apertura sinus sphenoidalis koji vodi u sinus sphenoidalis. Spolja od ovog otvora nalaze se polućelije koje se zglobljavaju sa polućelijama etmoidalne kosti.4. Zadnja strana - srasla je sa bazilarnim delom os occipitale i sa njim gradi spoj koji dok ne okošta nosi naziv hrskavičavi spoj - synchondrosis sphenooccipitalis5. Bočna strana Parna strana, ima sledeće detalje: 1. Sulcus caroticus, izazvan arterijom koja kroz njega prolazi - a. carotis interna. 2. Uz bočnu stranu sfenoidne kosti leži i venski kavernozni sinus - plexus cavernosus, koji okružuje a. carotis internu i kroz koji pored arterije, prolazi i šesti moždani živac - n. abducens. Sinus ograničava spolja dura mater, kroz koju prolaze: n. oculomotorius, n. trochlearis, n. ophtalmicus i n. maxillaris, odnosno III, IV, V-1 i V2 moždani živac.

*Sinus sphenoidalisTelo os sphenoidale je šuplje. U njemu se nalazi šupljina - sinus sphenoidalis. Sfenoidalni sinusi su paranazalne šupljine, odnosno produžeci nosne duplje obložene sluzokožom. Sinusi se otvaraju u gornji deo nosne duplje,( tačnije u recessus sphenoethmoidalis) pomoću apertura sinus sphenoidalis.Levi i desni sinus odvaja pregrada - septum sinuum sphenoidalium. Sinusi mogu biti različite veličine, a ukoliko su veći pružaju se u ali minor, ali major ili u processus pterygoideus.

Nastavci os sphenoidalis polaze: - sa bočne strane - ala minor et major - i sa donje strane- processus pterygoideus.

2. Ala minorParan nastavak sfenoidalne kosti koji ima oblik trougla, čiji je vrh okrenut upolje. Učestvuje u izgradnji zadnjeg dela fossae cranii anterior. Na ali minior opisujemo: 1.Vrh koji je usmeren put upolje 2. Koren malih krila, u kome se nalazi canalis opticus koji služi za prolaz n. opticusa i a. ophtalmicae. 3. Gornju stranu, koja gradi zadnji deo poda fossae cranii anterior 4. Donju stranu, koja ulazi u sastav krova orbite i koja sa gornjom ivicom alae major gradi fissuru orbitalis superior.

5. Prednju ivicu, koja se spaja sa zadnjom ivicom orbitalnog dela os frontalis 6. Zadnju ivicu, koja je slobodna i predstavlja granicu između prednje i srednje lobanjske jame. Unutrašnji deo zadnje ivice nosi processus clinoideus anterior.

3. Ala majorDrugi, veći nastavak os sphenoidale koji polazi sa bočne strane tela pomoću prednjeg, srednjeg i zadnjeg korena. Nepravilnog je oblika i poredi se sa krilma ptice, pa se opisuju 2 strane i koren.Strane:1. Unutrašnja - facies cerebralis - gradi pod fossae cranii mediae i na njoj se uočava: 1. Ispupčenja - juga cerebralia, koja izazivaju moždane vijuge 2. Impresiones digititae, prstoliki otisci koji odgovaraju vijugama mozga 3. Spina ossis sphenoidalis, na kojoj se nalazi foramen spinosum kroz koji u lobanju ulazi a. meningea media i n. mandibularis - r. meningeus

2. Spoljašnja Nepravilnog je oblika, leži u više ravni i na njoj dominira centralna tačka - tuberculum spinosum.Od tuberculum spinosuma polazi jedna ivica i tri grebena koji dele spoljašnju površinu na 4 polja.Ivica i grebeni su: 1. Margo zygomaticus - penje se od tuberculum spinosum naviše i služi za spoj sa os zygomaticum, a nalazi se između facies orbitalis i facies temporalis. 2. Crista infratemporalis - pruža se pozadi od tuberculum spinosum i odvaja facies temporalis od facies infratemporalis3. Crista sphenomaxillaris - usmerena nadole duž prednje ivice processus pterygoideusa. Nalazi se između facies infratemporalis i facies maxillaris. 4. Crista orbitalis - pruža se horizontalno od tuberculum spinosum prema unutra. Nalazi se između facies maxillaris i facies orbitalisZigomatična ivica i grebeni dele spoljašnju stranu na 4 strane:1. prednju gornju - facies orbitalis - trouglastog je oblika i učestvuje u izgradnji spolj. zida orbite; njena gornja ivica sa alom minor ograničava fissuru orbitalis superior2. zadnju gornju - facies temporalis

3. prednju donju - facies maxillaris4. zadnju donju - facies infratemporalis

3. Processus pterygoideusTreći, paran nastavak koji polazi od tela i velikog krila os sphenoidale i pruža se do nepca. Na njemu opisujemo: 1.Dva korena - unutrašnji i spoljašnji - unutrašnji koren polazi sa donje strane corpusa, a spoljašnji sa donje strane alae major - između korenova se nalazi canalis pterygoideus - Vidii, koji služiu za prolaz istoimenih krvnih i nervnih elemenata - a, v et n. canalis pterygoidei - Prednji otvor pterigoidnog kanala se nalazi na zadnjem zidu pterigopalatinske jame i sadrži

ganglion pterigopalatinum, a zadnji otvor se nalazi ispod lingulae sphenoidalis 2. Dva krila 1.Unutrašnje - lamina medialis processus pterygoidei 2. Spoljašnje - lamina lateralis processus pterygoidei - krila su spojena prednjim ivicama i grade prednju ivicu processus pterygoideusa. Prednja ivica se u gornjem delu širi i nastavlja na facies maxillaris alae major, dok se u donjem delu, zajedno sa žlebovima, koji postoje i na os palatinum i maxilli, gradi canalis palatinus major kroz koji prolaze a. et v. palatina descendens i nn. palatini. - u donjem delu između krila nalazi se incisura pterygoidea, koja razdvaja krila, i u koju se uvlači processus pyramidalis ossis palatini - i pozadi su krila odvojena, a između njih se nalazi fossa pterygoidea u kojoj se pripaja m. pterygoideus medialis * Unutrašnje krilo - lamina medialis processus pterygoidei - duže je i uže od spoljašnjeg; pravougaonog oblika - un. stranom je okrenuto ka nosnoj duplji i ulazi u sastav spoljašnjeg zida nosne duplje, a spolj. stranom odgovara fossi pterygoidei - zadnja ivica je spolj. granica hoane, zadnjeg otvora nosne duplje, i za nju se pripaja faringobazilarna fascija pharynxa - fascia pharyngobasilaris.U gornjem delu zadnje ivice nalazi se mala jamica, fossa scaphoidea, koja služi za pripoj m. tensor veli palatini. U donjem delu, zadnja ivica se završava bodljom u obliku kuke - hamulus pterygoideus, preko koje prelazi tetiva m. tensor veli palatini i savija napred, prema nepcu. - na gornjem delu nalazi se processus vaginalis, koji svojom gornjom stranom naleže na donju stranu tela os sphenoidale i sa njom ograničava canalis vomerovaginalis, a na njegovoj donjoj strani naleže processus sphenoidalis ossis palatini sa kojim ograničava canalis palatovaginalis. Kroz ove kanaliće prolaze rr. nasales posteriores superiores laterales pterigopalatinskog gangliona, iz pterigopalatinske jame ka nosnoj duplji. Kroz canalis palatovaginalis prolazi i a. pharyngea suprema. * Spoljašnje krilo - lamina lateralis processus pterygoidei - široka, tanka pločica, pravougaonog oblika - un. strana laminae lateralis odgovara fossi pterygoidei, na kojoj se pripaja m. pterygoideus medialis - spolj. strana laminae lateralis je okrenuta ka infratemporalnoj jami, čineći deo njenog un. zida. Na spolj. strani je pripojen m. pterygoideus lateralis

4. os occipitale - potiljačna kostI - UvodNeparna kost lobanje, koja je smeštena u zadnjem delu lobanje i gradi zadnji deo krova i baze lobanje. Bočno se spaja sa parnim kostima - os parietale i os temporale, a napred, sa neparnom os sphenoidale.II - Elementi i delovi Između delova nalazi se foramen magnum, koji je važan jer uspostavlja komunikaciju između lobanjske duplje (u kojoj je smešten mozak) i kičmenog kanala (u kome je smeštena kičmena moždina).Os occipitale čine 4 dela, koja su prvobitno odvojena, a nakon rođenja srastaju međusobno. To su:1. Pars basilaris2. Partes laterales3. Squama occipitalis

1. Pars basilaris - neparan deo, koji se nalazi napred, ispred foramena magnuma. Nepravilnog je oblika i jasno mu se izdvajaju gornja i donja strana, dve bočne ivice i dva kraja.

Strane: A. Gornja - moždana strana - izdubljena je u clivus. To je široki žleb u kome leže produžena moždina i moždani most. Duž clivusa se penju aa. vertebrales i a. basilaris, a silazi plexus basilaris. Sa obe strane clivusa pruža se žleb - sulcus sinus petrosi inferioris, u kome je smešten istoimeni venski sinus - sinus petrosus inferior. B. Donja - ždrelna strana - Po sredini ove strane nalazi se ždrelna kvrga - tuberculum pharyngeum, za koju se pričvršćuje fascia pharyngobasilaris, a na njoj lig. longitudinale anterius kičmenog stuba. - Upolje od ždrelne kvrge, na obe strane, pruža se crista muscularis, koja služi za pripoj m. rectus capitis anteriora - Ispred cristae muscularis, nalazi se drugi, manji, parni greben na kom se pripaja m. longus capitis. Bočne ivice: - spajaju se sa pars petrosa ossis temporalis i sa njim, u svom prednjem delu grade nepokretan spoj - synchondrosis petrooccipitalis, a u zadnjem delu - fissuru petrooccipitalisKrajevi: A. Prednji - do 20. godine života je odvojen od corpus ossis sphenoidalis pomoću hijaline hrskavice, sa kojom gradi synchondrosis sphenooccipitalis. Nakon 20. godine, sinhondroza okoštava i ovaj spoj postaje koštani - synostosis sphenooccipitalis B. Zadnji - predstavlja granicu između pars basilaris i partes laterales; srednjim delom gradi prednju ivicu foramena magnuma, bočno je predstavljen prednjim zidvom canalis hypoglossi, a spolja od kanala je srastao sa partes laterales

2. Partes lateralesBočni deo je paran i nalazi se levo i desno od foramena magnuma. Povezuje pars basilaris sa squamom occipitalis. Prednja granica - canalis nervi hypoglossi Zadnja granica - horizontalna linija koja prolazi kroz foramen magnum i kroz sredinu margo mastoideus ossis occipitaleIma 2 strane i 2 ivice.Strane: A. Unutrašnja, moždana strana Na njoj se nalaze: 1. Jugularna kvrga - Tuberculum jugulare, uzvišenje na kome naleže deo malog mozga koji se zove pahuljica - flocculus. Preko kvrge prelaze IX, X i XI moždani živac(n. glossopharyngeus, n. vagus, n. accessorius) 2. Unutra od tuberculum jugulare nalazi se canalis nervi hypoglossi, kroz koji prolaze n. hypoglossus, a. pharyngea ascendens i plexus venosus canaslis hypoglossi 3. Iza tuberculum jugulare, nalazi se un. otvor canalis condylaris, kroz koji prolazi v. emissaria condylaris. (Un. otvor canalis condylarisa se nalazi u sulcus sinus sigmoidei. ) 4. Spolja od tuberculum jugulare nalazi se processus jugularis. Processus jugularis je često srastao sa pars petrosa ossis temporalis. B. Spoljašnja strana 1. Na ovoj strani dominira condylus occipitalis, koji je bubrežastog oblika i pomoću koga se kostur lobanje zglobljava sa kosturom kičmenog stuba. Facies articularis superior <--> atlas 2. Iza kondila nalazi se fossa condylaris, u kojoj je smešten spoljni otvor canalis condylarisa, a koji služi za prolaz v. emissariae condylaris. Ivice: A. Spoljna ivica - koren processus jugularisa deli spoljnu ivicu na 2 dela:

* prednji - na njemu se nalazi incisura jugularis, a na incisuri jugularis se nalaze 2 bodlje, od kojih se zadnja označava kao processus intrajugularis. Incisura jugularis gradi un. ivicu foramena jugularisa na bazi lobanje, dok incisura jugularis ossis temporalis gradi spoljnu ivicu foramena jugularisa Foramen jugularis je pomoću bodlji podeljen na prednji i zadnji deo. Kroz prednji deo prolaze sinus petrosus inferior, n. glossopharyngeus - IX, n. vagus - X; a kroz zadnji deo prolazi v. jugularis interna. * zadnji - spojen je sa processusom mastoideusom pomoću suturae occipitomastoideae B. Unutrašnja ivica - gradi bočni deo foramen magnuma

3. Squama occipitalis- najveći deo os occipitale, koji se nalazi iza foramen magnuma. Svojim gornjim delom učestvuje u građi calvariae, a donjim delom učestvuje u izgradnji basis cranii.Oblika je ljuske, pa otuda potiče i ime, a na njoj se opisuju 2 strane i 2 ivice.Strane: A. Unutrašnja - moždana strana Na njoj se nalaze: 1. Na celoj un. strani dominira krstasto ispupčenje - eminentia cruciformis 2. Najispupčeniji deo eminentiae cruciformis je protuberantia occipitalis interna, ispred koje se nalazi ušće venskih sinusa - confluens sinuum 3. Upolje od protuberantiae occipitalis internae, sa jedne i sa druge strane nalazi se sulcus sinus transversus, u kome je smešten venski sinus - sinus transversus. Duž ivica ovog žleba pruža se šator malog mozga - tentorium cerebelli, koji odvaja veliki od malog mozga. 4. Iznad protuberantiae pruža se sulcus sinus sagitalis superior, u kome je smešten istoimeni venski sinus - sinus sagitalis superior. Duž ivica ovog žleba pričvršćuje se falx cerebri 5. Naniže, od protuberantiae se spušta crista occipitalis interna, ispred koje se nalazi venski sinus - sinus occipitalis. 6. Duž protuberantiae pričvršćuje se falx cerebelli.Krstasto ispupčenje, eminentia cruciformis deli un. stranu ljuske na 4 jame: - Dve gornje - služe za smeštaj velikog mozga, cerebruma, pa se zovu fossae cerebrales; odgovaraju režnjevima velikog mozga - lobi occipitales - Dve donje - služe za smeštaj malog mozga, cerebelluma, pa se zovu fossae cerebellaeres; odgovajau hemisferama malog mozga - hemispheria cerebelliB. Spoljašna stranaNa njoj se nalaze: 1. Centralna tačka na spoljašnjoj strani je protuberantia occipitalis externa 2. Sa obe strane, levo i desno, pružaju se po 2 lučne linije. Iznad protuberantiae occipitalis externae, pruža se po jedna, sa obe strane linea nuchalis suprema, za pripoj m. occipitalisa. Dve niže linije se pružaju takođe po jedna sa obe strane - linea nuchalis superior, koja u un. delu služi za pripoj m. trapeziusa, a spolja za pripoj m. sternocleidomastoideusa. 3. Od protuberantiae occipitalis externae, put naniže silazi crista occipitalis externa, za koju se pričvršćuje lig. nuchae. Od sredine cristae, odvajaju se dve lineae nuchalis inferior. Na un. trećini ove linije pripaja se m. rectus capitis posterior minor. Na sp. trećini linije pripaja se m. obliquus capitis superior, a neposredno ispod spoljne polovine linije pripaja se m. rectus capitis posterior major. 4. U međuprostoru između lineae nuchalis superior i lineae nuchalis inferior nalazi se polje za koje se unutra pripaja m. semispinalis capitis, a spolja m. splenius capitis.Ivice: A. Obodna ivica - podeljena je na 2 dela:

1. gornji - margo lamboideus; preko nje se squama occipitalis zglobljava sa margo occipitalis, na temenim kostima i sa njima gradi suturu lamboideu 2. donji - margo mastoideus B. Prednja ivica - spaja sredinu desne i leve margo mastoideus i prolazi kroz zadnji pol foramena magnuma; prednja ivica je slobodna samo u svom srednjem delu, gde gradi zadnju ivicu foramen magnuma, dok je sa obe strane foramen magnuma srasla sa partes laterales ossis occipitale

**Foramen magnum- Nalazi se u prednjem delu os occipitale; Ograničen je:Napred - zadnja ivica pars basilaris ossis occipitalePozadi - slobodni deo prednje ivice squamae occipitalisBočno - Unutrašnje ivice partes lateralesKroz foramen magnum u lobanju ulaze 3 elementa, a 3 elementa izlaze iz lobanje i to:ulaze: 1. Medulla oblongata 2. aa. vertebrales 3. radix spinalis n. accessorii - XIizlaze: 1. a. spinalis anterior 2. aa. spinales posteriores 3. plexus basilaris

5. os parietale - temena kost I - Uvod Parna kost lobanje koja ulazi u calavrii. Pomoću šavova se spaja sa kostima i to:Spolja i dole - ala major ossis sphenoidalisPozadi - squama ossis temporalisIspred - os frontaleIza - os occipitale II - ElementiIma oblik četvrtaste, lučno oblikovane pločice i na njoj se opisuju: 2 strane, 4 ivice i 4 ugla.Strane:1. Facies externa2. Facies internaIvice:1. Prednja - Margo frontalis2. Zadnja - Margo occipitalis3. Donja - Margo squamosus4. Gornja - Margo sagittalisUglovi:1. Prednji gornji - Angulus frontalis2. Zadnji gornji - Angulus occipitalis3. Prednji donji - Angulus sphenoidalis4. Zadnji donji - Angulus mastoideus

Strane:1. Facies extrena- ispupčena, glatka i odgovara tkivu poglavineNa njoj se nalaze:

1. Tuber parietale - najispupčeniji deo, koji je dobro izražen kod dece 2. Ispod tuber parietale, nalaze se 2 lučne linije: - linea temporalis superior, koja služi za pripoj fasciae m. temporalisa. - linea temporalis inferior, u prednjem delu konvergira prema linei temporalis superior, a idući put pozadi, ove 2 linije se međusobno udaljavaju; polje ispod donje linije služi za pripoj m. temporalisa 3. Foramen parietale, koji se nalazi u blizini gornje ivice i koji služi za prolaz v. emissariae parietalis i a. occipitalis - r. meningeus. 2. Facies interna- izdubljena, odgovara hemisferama velikog mozgaNa njoj se uočavaju: 1. Prstoliki otisci moždanih vijuga - impressiones digititae 2. Ispučenja u visini žlebova koja stoje između moždanih vijuga - juga cerebralia 3. Žlebovi krvnih sudova - sulci arteriosi i sulci venosi; najizraženiji je sulcus arteriae meningeae mediae 4. Duž margo sagittalis pruža se sulcus sinus sagittalis superioris, a duž njega se nalaze jamice - foveolae granulares, u kojima su smeštena Pačionijeva telašca koja vrše resorpciju cerebrospinalne tečnosti iz subarohindnog prostora u sinus sagittalis superior 5. U visini margo frontalis uočava se sulcus sphenoparietalis, u kome je smešten sinus sphenoparietalis durae mater. 6. U blizini angulus mastoideusa nalazi se sulcus sinus sigmoidei u kome se nalazi sinus sigmoidei durae mater. Ivice:1. Margo sagittalis - neravna i nazubljena, spaja se margo sagittalis temene kosti na suprotnoj strani i izgrađuju suturu sagittalisTačke koje odgovaraju nekoštalim delovima na lobanji novorođenčeta: * bregma - tačka spajanja suturae sagittalis i suturae coronalis * lambda - tačka spajanja suturae coronalis i suturae lamboideae2. Margo squamosa - istanjena, spaja se sa skvamom temporalne kosti i izgrađuje suturu squamosu.3. Margo frontalis - izgrađuje šav u obliku venca - sutura coronalis4. Margo occipitalis - spaja se sa squamom ossis occipitale i izgrađuje šav koji podseća na grčko slovo lambda, pa se i zove sutura lamboidea

Uglovi:1. Angulus frontalis - čeoni ugao, približno je prav i učestvuje u izgradnji pomenute tačke bregme2. Angulus occipitalis - potiljačni ugao, odgovara tački na krovu lobanje označenoj kao lambda3. Angulus sphenoidalis - spaja se sa temenom ivicom alae major ossis sphenoidale; odgovara spoju os frontalis, os sphenoidalis, os temporalis sa os parietale. On učestvuje u izgradnji tačke koja se zove ptreryon.4. Angulus mastoideus - odgovara tački označenoj kao asterion

6. os temporale- sleoopčna kostI - Uvod Slepoočna kost je parna kost lobanje, koja je smeštena u slepoočnom predelu lobanje, pa otuda

potiče i njen naziv. Umetnuta je poput klina između os sphenoidale, napred i os occipitale, pozadi. Gradi deo baze lobanje, a njen pars squamosa se spaja sa os parietale i učestvuje u izgradnji bočnog dela krova lobanje. Os temporale se spaja i sa os zygomaticum i mandibulom. Sa mandibulom gradi jedini pokretni zglob glave - art. temporomandibularis.Pomoću lig. stylohyoideuma je spojena sa os hyoideum. U os temporale je smešteno čulo za sluh i ravnotežu i orijentaciju u prostoru - organum vestibulocochleare. II - Delovi Nepravilnog je oblika i sastoji se iz 3 posebna dela, koja su u toku prenatalnog perioda razvoja odvojena pukotinama, a kod odraslih srastaju:1. Pars squamosa2. Pars tympanica3. Pars petrosa

1. Pars squamosa- oblika je polukružne ljuske, pa otuda i naziv; sastoji se iz 2 dela: - uspravnog - ljuska, koja izgrađuje bočni zid calavriae - vodoravnog - napred učestvuje u izgradnji fossae mandibularis, a pozadi izgrađuje meatus acusticus externus i delimično koštanu šupljinu srednjeg uvaNa pars squamosa se opisuju 2 strane i 2 ivice.Strane:1. Spoljašnja - Facies temporalis Elementi: 1. Linea temporalis dominira na ovoj strani i deli je na 2 dela - gornji i donji a) na gornjem delu sp. strane postoji sulcus a. temporalis mediae, a inače gornji deo služi za pripoj m. temporalisa. b) donji deo, odnosno deo ispod lineae temporalis ima 2 segmenta - zadnji i prednji. * zadnji, zaušni segment - processus postauditorius squamae - učestvuje u izgradnji prednje 1/5 processus mastoideusa, sa kojima ga spaja sutura squamomastoidea. Zaušni segment okružuju porus acusticus externus i meatus acusticus externus, a na njemu se nalaze još i foveola suprameatica (smeštena neposredno iznad meatus acustic externusa) i spina suprameatica. * prednji segment - vodoravan; ulazi u sastav prednjeg dela fossae mandibularis. Napred ga ograničava poprečni koren processus zygomaticusa, čija je zadnja strana facies articularis fossae mandibularis, koja ulazi kao zglobna površina u art. temporomandibularis. Zadnji deo fossae mandibularis je pars tympanica i on je nezgloban. Na dnu fossae mandibularis nalaze se tri pukotine koje zajedno izgrađuju formaciju koja liči na horizontalno položeno slovo Y. Zajednički krak slova Y gleda upolje i gradi ga fissura tympanosquamosa. Prednji krak slova Y gradi fissura petrosquamosa, a zadnji krak - fissura pterotympanica ili Glazerova pukotina. Glazerova pukotina je važna zato što iz cavitas tympanicae kroz nju izlaze: chorda tympani, processus anterior mallei i lig. mallei anterius, a ulazi - a. tympanica anterior. 2. Na spoju uspravnog i vodoravnog dela nalazi se processus zygomaticus, koji se spaja sa processus temporalis ossis zygomatici i grade arcus zygomaticus. Na gornjoj ivici processus zygomaticusa se pripaja m. temporalis, a na donjoj - m. masseter. 2. Unutrašnja - Facies cerebralis - izdubljena, odgovara velikom mozgu Na njoj se uočavaju: 1. Prstolika udubljenja izazvana vijugama mozga - impressiones digitatae 2. Ispupčenja u visini moždanih žlebova - juga cerebralia

3. Arterijski žlebovi - sulci arteriosi, od kojih je najizraženiji sulcus a. meningae mediaeIvice:1. Gornja - slobodna, i jako nazubljena; ima 2 dela - prednji, koji se spaja sa krilima os sphenoidale - margo sphenoidalis, i, zadnji - koji se spaja sa os parietale - margo parietalis2. Donja - pripojna; napred srasta sa pars petrosa, a pozadi sa processus mastoideusom. Pri srastanju sa pars petrosa nastaje fissura petrosquamosa, a pri srastanju sa processus mastoideusom - fissura squamomastoidea, koje su kod odraslih prisutni samo tragovi.

2. Pars tympanica- oblika je nepravilnog oluka na kome se opisuju: 2 strane: - prednja donja - gradi pars tympanica fossae mandibularis - zadnja gornja - odgovara meatus acusticus externusu; na njoj se nalazi sulcus tympanicus u kome je pričvršćen najveći deo membranae tympanicae2 ivice: - prednja - njen sp. deo se spaja sa pars squamosa preko fissurae tympanosquamosaee, a un. sa pars petrosa, preko fissurae petrotympanica - zadnja - spaja se sa processus mastoideusom i sa pars squamosa2 kraja: - spoljašnji - okružuje meatus acusticus externus - unutrašnji - pokriva bubnu stranu pars petrosa, te zatvara delove srednjeg uha. Pars tympanica se produžava vaginom processus styloidei, koja obavija processus styloideus.

3. Pars petrosa- unutrašnji deo kosti, oblika četvorostrane piramide od čije baze se spušta processus mastoideus.Pars petrosa u celini izgrađuje basis cranii. Opisujemo: vrh, 4 strane, 4 ivice i bazu koja se produžuje u processus mastoideus.vrh - apex partis petrosae - upravljen je unutra i na njemu se nalazi apertura interna canalis carotici, kroz koju u lobanju ulazi a. carotis interna, zajedno sa SY spletom - plexus caroticus internusom oko nje.

Apex, zajedno sa alama majores ossis sphenoidalis i sa pars basilaris ossis occipitalis gradi foramen lacerum, koji je nepravilan, a na živome ga zatvara hrskavica - fibrocartilago basilaris. Iznad hrskavice prolazi a. carotis interna, a ispod hrskavični deo tubae auditivae. Hrskavicu probijaju i kroz nju napuštaju lobanju: n. petrosus major i n. petrosus profundus.Strane: 1. Prednja (gornja) - facies anterior - pripada fossi cranii medii Na njoj se, idući od baze prema vrhu nalaze: 1. Eminentia arcuata, uzvišenje koje izaziva canalis semicircularis superior, koji je deo koštanog labirinta unutrašnjeg uha. 2. Napred i spolja od eminentiae arcuatae, nalazi se tegmen tympani, glatko polje koje odgovara krovu bubne duplje. 3. Put unutra od eminentae arcuatae, pri vrhu uočava se hiatus canalis nervi petrosi majoris od koga se pruža sulcus nervi petrosi majoris, kroz koje prolazi n. petrosus major. 4. Ispod hiatusa canalis nervi petrosi majorisa, nalazi se hiatus canalis nervi minoris i sulcus nervi petrosi minoris, kroz koje prolazi n. petrosus minor. 5. Sasvim pri vrhu nalazi se impressio trigeminalis, u kome je smešten ganglion trigeminale - Gasseri.2. Zadnja (gornja) - facies posterior

- okrenuta pozadi i odgovara fossi cranii posterior, odnosno cerebellumuNa njoj se nalaze: 1. Unutrašnji ušni otvor - porus acusticus internus, koji vodi u meatus acusticus internus. Meatus acusticus internus je dug oko 1 cm i završava se slepo, preko fundus meatus acusticus internusa. Dno hodnika dele crista transversa i crista verticalis na 4 polja: a) prednje gornje - area nervi facialis - na ovom polju počinje canalis nervi facialis b) prednje donje - area cochleae - odgovara cochlei (deo koštanog labirinta un uha). Na ovom polju su prisutni sitni otvori poređani u obliku spirale - tractus spiralis foraminosus. Kroz otvore un uho napušta n. cochlearis.

c) zadnje gornje - area vestibularis superior d) zadnje donje - area vestibularis inferior - na njemu se nalazi usamljeni otvor, foramen singulare kroz koji izlazi n. amppularis posterior * vestibularna polja odgovaraju vestibulumu koštanog labirinta i kroz njih delovi n. vestibularisa napuštaju un uho.Dakle, kroz porus i meatus acusticus internus prolaze: n. vestibulocochlearis - VIII (n. cochlearis + n. vestibularis), n. facialis - VII, n. intermedius VII -bis, a. labyrinthi. U meatus acusticus internusu nalazi se i ganglion vestibulare. 2. Iza meatus acusticus internusa, a ispod eminentiae arcuatae nalazi se fossa subarcuata. 3.

B. Kosti lica - viscerocranium U viscerocranium spadaju: I - Parne kosti: 1. Maxilla 2. Os zygomaticum 3. Os palatinum 4. Concha nasalis inferior 5. Os lacrimale 6. Os nasale II - Neparne kosti: 1. Vomer 2. Mandibula 3. Os hyoideumPostoje 15 kostiju ukupno.

1. MaxillaI - UvodParna kost viscerocranium, oko koje se grupišu ostale kosti lica i učestvuje u izgradnji orbitae, cavitas nasi i cavitas oris.II - Delovi: A. Corpus maxillae B. 4 nastavka: - processus zygomaticus - processus frontalis - processus alveolaris - processus palatinus

A. Corpus maxillae - ima oblik trostrane piramide, čija je baza okrenuta prema cavitas nasi. Ima 4 strane 1. Facies nasalis (gradi bazu) - okrenuta unutra, ka cavitas nas Elementi na njoj: 1. Hiatus maxillaris - Otvor koji vodi u sinus maxillaris, a u visini sinus maxillarisa se spajaju u processus unicinatus ossis ethmoidalis, processus ethmoidalis donje nosne školjke i processus maxillaris ossis palatini. Spoj navedenih nastavaka deli hiatus maxillaris na 3 manja otvora (2 donja, 1 prednji), od kojih su 2 donja zatvorena sluzokožom, a gornji je otvoren i preko njega se ulazi u sinus maxillaris. Gornji otvor je zbog polumesečastog oblika nazvan hiatus semilunaris, a nalazi se u meatus nasi mediusu. 2. Ispred hiatus maxillarisa nalazi se sulcus lacrimalis koji sa processus lacrimalis donje nosne školjke i os lacrimale gradi canalis nasolacrimalis, koji se otvara u meatus nasi inferior i koji predstavlja komunikaciju orbite i cavitas nasi. 3. Ispred sulcus lacrialisa se nalazi crista conchalis, duž koje se pričvršćuje concha nasalis inferior. 4. Iza hiatus maxillarisa, nalazi se sulcus palatinus major koji sa istoimenim žlebovima na os palatinum gradi canalis palatinus major.

2. Facies orbitalis - gradi najveći deo donjeg zida orbite i na njoj se nalaze:

1. Sulcus infraorbitalis, koji prelazi u canalis infraorbitalis, a kanal se završava foramenom infraorbitale. Preko ovog otvora se dakle otvara kanal i prolaze istoimeni krvni elementi i nervi - n., a. et v. infraorbitalis. 2. Na prelazu između facies orbitalis i facies orbitalis je margo infraorbitalis, koja gradi donju ivicu aditus orbitae. Un. ivica se spaja sa os lacrimale, zadnja ivica gradi fissuru orbitalis inferior, a vrh se spaja sa processus orbitalis os palatini.

3. Facies anterior - okrenuta napred i na njoj se nalaze: 1. Foramen infraorbitale, preko koga se otvara canalis infraorbitalis i kroz koji izlaze istoimeni krvni i nervni elementi. 2. Ispod foramena infraorbitale se nalazi fossa canina u kojoj se pripaja m. levator anguli oris (m. caninus). Ispred i unutra od fossae caninae pripajaju se m. nasalis - pars transversa et m. nasalis - pars alaris. 3. Ispod fossae caninae, u donjem delu facies anterior, nalaze se ispupčenja koja odgovaraju korenovima zuba - juga alveolaria. Na ovoj strani se uočavaju 3 ivice:1. Gornja - Margo infraorbitalis - dobro izražena, na njoj se pripaja m. levator lobii superioris2. Prednja - oštra, na njoj se nalazi incisura nasalis, koja ulazi u sastav aperturae piriformis. Incisura nasalis se napred nastavlja spinom nasalis anterior, a na nju se nadovezuje cartilago nasi lateralis.3. Zadnja - spaja se sa os zygomaticum preko suturae zygomaticomaxillaris, duž čijeg gornjeg dela se pripaja m. masseter.

4. Facies infratemporalis - okrenuta spolja i pozadiElementi na njoj su: 1. Tuber maxillae 2. Foramina alveolaria, koji se nastavljaju u canales alveolares koji služe za prolaz istoimenih krvnih sudova i nervnih elemenata.Ivice ove strane: 1. Prednja <--> os zygomaticum 2. Gornja - oštra, na njoj je smešten usek koji predstavlja početak sulcus infraorbitalis 3. Unutrašnja <--> lamina perpendicularis ossis palatini 4. Donja --> m. buccinator

**sinus maxillaris To je šupljina koja komunicira sa cavitas nasi preko hiatus maxillarisa (na facies nasalis) B. Nastavci Polaze od corpusa maxillae, ima ih 4 i to: 1. processus zygomaticus - spaja se sa os zygomaticum preko suturae zygomaticomaxillaris2. processus frontalis - penje se naviše, prema os frontalis; ima spolj. i un. stranu i prednju i zadnju ivicu.Spaja se: gore <--> margo maxillaris napred <--> os nasale pozadi <--> od lacrimaleStrane:

spolj. strana <--> m. orbicularis oris i m. levator labii superioris alaeque nasi un. strana - na njoj se nalazi crista ethmoidalis, koja služi za pripoj conchae nasalis inferior.Ivice: Prednja <--> os nasale Zadnja - ona je poput žleba, čija je prednja usna crista lacrimalis anterior, a zadnja se spaja sa os lacrimale tako da se formira fossa sacci lacrimalis 3. processus alveolaris - silazi naniže i učestvuje u izgradnji arcus alveolarisa, na kome se nalaze alveoli dentales u koje su smešteni zubi maxillae. Između alveola su septa interraadicularia.Na spolj. str. se vide ispupčenja koja izazivaju korenovi zuba - juga alveolaria.Zadnja strana <--> processus palatinus maxillae 4. processus palatinus - četvrtasta koštana pločica koja gradi prednje 2/3 palatum osseum. Opisuju mu se gornja i donja strana, un. i zadnja ivica.Gornja strana - facies nasalis - gradi donji deo zida cavitas nasiDonja strana - facies palatina - gradi palatum osseum i na njoj se nalaze: 1. Sulci palatini (za smeštaj krvnih sudova i živaca) 2. Spinae palatinaeIvice: Unutrašnja ivica - spaja se sa istom ivicom suprotne strane maxillae i gradi suturu palatinu medianu, koja ide sredinom palatinum osseum. Na prednjem kraju suturae palatinae medianae nalazi se foramen incisivum, a ako ima više takvih otvora, oni vode u canales incisivi (komunikacija cavitas nasi et oris). Pozadi, prema processus alveolarisu, nalazi se sutura incisiva.Zadnja ivica - oštra i spaja se sa laminom horizontalis ossis palatini sa kojom gradi suturu transversu.

** palatum osseum To je četvrtasta koštana pločica koja je postavljena između cavitas nasi i cavitas oris. Gornjom stranom gradi donji zid cavitas nasi, a donjom - gornji zid cavitas oris. Palatum osseum, koje je obloženo sluzokožom je tvrdo nepce - palatum durum.Prednje 2/3 palatum osseum grade processus palatinus obe maxillae, a zadnju 1/3 - lamina horizontalis obe os palatinum. * sutura palatina transversa --> spaja processus palatini sa prednjim ivicama laminae horizontalis ossis palatini* sutura palatina mediana --> spaja un. ivice processus palatini maxillae Na prednjem kraju suturae palatinae medianae nalazi se foramen incisivum, koji vodi u canalis incisivum (komunikacija cavitas nasi et cavitas oris)Palatum osseum je sa gornje strane glatko, a sa donje strane se nalaze sulci palatini za prolaz krvnih sudova i živaca.

2. os zygomaticumI - UvodParna kost viscerocraniuma, koja se nalazi u visini jagodica, pa otuda i naziv. Sastoji se od 2 pločice koje su svojim prednjim ivicama srasle, a put pozadi divergiraju.II - Delovi 1. Centralni deo 2. Nastavci (2) - processus frontalis

- processus temporalis 3. Canalis zygomaticus, koji prolazi kroz os zygomaticum.

1. Centralni deo Na os zygomaticum se opisuju 3 strane i 3 ugla. Strane: 1. Facies lateralis - ispupčena i na njoj se nalazi: 1. foramen zygomnaticofaciale, kroz koji na prednju stranu lica izlazi n. zygomaticus - r. zygomaticofacialis (senzitivna grana n. maxillaris). Ova strana služi kao pripoj m. zygomaticus minor et major i m. orbicularis oculi. 2. Facies temporalis - ulazi u sastav fossae temporalis i na njoj se uočava foramen zygomaticotemporale, kroz koji n. zygomaticus - r. zygomaticotemporalis (senzitivna grana n. maxillarisa) prelazi u temporalni deo.Kroz foramen u kanal ulazi n. zygomaticus. Uglovi: 1. gornji - produžuje se u processus frontalis 2. donji - spaja se sa processus zygomaticus maxillae 3. zadnji - produžuje se u processus temporalis

2. Nastavci 1. Processus frontalis - spaja se sa processus zygomaticus ossis frontalis preko suturae frontozygomaticae 2. Processus temporalis - spaja se sa processus zygomaticus ossis temporalis i zajedno obrazuju arcus zygomaticus. Arcus zygomaticus ograničava foramen zygomaticum, kroz koji prolazi završni deo m. temporalisa.

3. Canalis zygomaticus - ima oblik slova Y; počinje kao foramen zygomaticoorbitale, na facies orbitalis ossis zygomatici, pa se nakon kraćeg puta račva u 2 kraka, od kojih se prednji otvara foramenom zygomaticofaciale, a zadnji u foramen zygomaticotemporale, na facies temporalis. Kroz kanal prolaze grane n. zygomaticusa - r. zygomaticofacialis et r. zygomaticotemporalis

3. Os palatinum I - UvodParna, nepravilna kost viscerocraniuma, koja je smeštena u zadnjem delu kostura lica i učestvuje u izgradnji spolj. i donjeg zida cavitas nasi.U celini ima oblik pravouglog diedra, čiji je ugao okrenut prema cavitas nasi.II - Delovi Sastoji se iz: 1. Lamina horizontalis 2. Lamina perpendicularis 3. 4 nastavka: - processus orbitalis - processus sphenoidalis - processus pyramidalis - processus maxillaris

1. Lamina horizontalis - okrenuta je unutra, gradi zadnju 1/3 palatum osseum, oblika je pravougaone pločice na kojoj

se opisuju 2 strane i 4 ivice.Strane: 1. Gornja - facies nasalis - gradi donji zid cavitas nasi 2. Donja - facies palatina - gradi deo gornjeg zida cavitas oris, a prekrivena je sluzokožom palatum osseuma Na ovoj strani se uočava: 1. Crista palatina --> m. tensor veli palatini 2. Sulci palatini, koji nastavljaju istovetne žlebove na processus palatinus maxillae 3. U zadnje - spoljašnjem uglu nalazi se foramen palatinum majus, koji vodi u canalis palatinus major i kroz koji prolaze istoimeni krvni sudovi i živci. 4. Foramina palatina minoresIvice: 1. Prednja - važna jer učestvuje u izgradnji suturae palatinae transversae zajedno sa zadnjom ivicom processus palatini maxillae 2. Zadnja - konkavna i oštra 3. Unutrašnja - spaja se sa un. ivicom ossis palatini suprotne strane preko suturae palatinae medianae i gradi cristu nasalis, na čijem zadnjem kraju se nalazi spina nasalis posterior 4. Spoljašnja - služi za spoj sa laminom perpendicularis

2. Lamina perpendicularis - okrenuta spolja, prema maxilli i processus pterygoideusu ossis sphenoidalisOblika je pravougaone pločice, vertikalno postavljene na kojoj se opisuju 2 strane i 4 ivice.