Glasnik Zemaljskog Muzeja 1897./god.9 knj.1

8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1897./god.9 knj.1

http://slidepdf.com/reader/full/glasnik-zemaljskog-muzeja-1897god9-knj1 1/95

in· I , ..., f r • 'I fl' ~I '/ II' I ,{,,",, f_ I.\',"" liJ/. . ~ j ' II ; ,II~1~, ~I••

1 . 1 , 1 1 : , ; , 1 1 1 , 1 , : : " (1 1 '< 1 ': , 1, : : ' " J1 ,;'111: !

I1I

SADRZAJ. OA~PjI~AJ.

I. Arheologij,B j povij es t. - I.!pxeoJiornja: H -nOB.njew.

A. . Izvjestaji ir~prave. - A,HaBjemTajn 1Ipaenpaae,

Truhelka dr. Ciro: Slav.onski banovc.i (Prinos hrvatsko] nnmismatiel, (Sa

127 sl ika u tekstn)

Aparn.'IeBHjt TOl)fo: H a Aa S UI I! .T e H S H eO .i 1. lI TI f' I~ O r Ao6a IWA Honora

IDexepa , (Ca is e. .mRa Y TeRcTY)

Nub er e. F.; Prinos kronologiji slasenskih novaca .

T'a.i1.,O't(1I A P. Jby,u :eBU'T na. (ThaJl6ezy) : RaEo II EaAfi je Xp~oie llflCTaol I e. i1 . l IEH I lo j BO, ! l, a ooeaBe ID l ? (Cit 1 T a 6J c ol ll ) .

Def t.erdarovic Ib rah im beg; Stare Iistin e porodice Resulbegovic. (Sa 3

table i4 s like n te"ks tt i) .

IT a '1~p.Ba p. i 1.o (Pa ts oh) : Honn cnOM : e ID I : II , lf J i S :tE\.ynaJl>IJ;a-A e.i1.lIllIHKYllla.

(Ca 28 CAlIK6 Y TeltCTY ). . ,

Kaer J? etar po p. : P l'V O bronc ano l1 alazi~ te u Dalmp.ciji. (Sa 18 slika u tekstu)

F ia la Franj6 : Nekrapola raVilih grobova kod Sanskog Mbsta. (Sa 4 table,

44 slike ij pregledom n tekstu) . .

B y JI, e"THE: -By a ae O R lI li Bn A: Je , il ,H a I I .i 1 .e :M 1 rl n ta nOB~d>a , Ha . l) . eHa. li : a I { . o p l ' 1 ' y J U t ,

(al l . 1 MIfIWM" Y TeU:cTY)·

Thalloezy dr . . Ljudevit p l.~ Historic'ka. istra~"auia 0 plemenu g0rlckih i

VOQ1ckih knesovs, (S a 13 s lik a 11 t&kstu) ..

B ai §a gi~ S al ve t beg: Naj,starijiferman begeva Cengica. (Sa 1 tablom)

Celes tin Vjekosla "v : Nal azak z ia tu ih novaca u dsijeku, (Sa .2slike u tekstu)

IIa''! "Ap·Rap.to: Ma.ut plrneren naxol)ajn If" rI0ClIH\Tpuffia. (Cll.2 Ta6.i \e H

13 MIfEa, y :reItCTY) . • .U;OlUlh B.;tIl.l!iIl,Mltp C.:. CY.{ ' l )a:a l ): e¥ , e na M y x- Il ll le ;n ;a n..Fiala Fl'anjo: Uspjesi prekOl)t'!.vanja pl'ehistori6kihgromila u j u gQ i s tOC l l9 l

Bosni (do Glasillca) godine 1897. (Sa 1 tablem i75 slik a u tek s tn) .

P a tsch dr. Kal' 10: Mith:raeum u KOllji{ffi. (Sa.3 table i 19 slika u tekstu)

IPMja.i1.a <PpaH>o: Re~o.ut$o rp"lIDIX 1IJ~El!irOBa, HllljelDlx y BlilcUJ[ n Xepqe-

lOBIfECJl. (Oa 3 1'a6..i1.e a 11 CJIH&a Y T eE wT Y) .

Fa'tsch dr. Kar loiDalmactja iDacija

£PDcjaolta < i P p an. 0: ,ApXe6A0mEe 6n.<heDlKe 11:3Booae HXepneronarre. (Ca 1

TaQoit01l1 n 8 MJllt3J YTeKcTY ) .

. , 1-160

161~168

169-180

183-192

19'3-226

227-~44'-\:::"

245-272

v

309-312

511-537...\.:..a61-584

§85-;-620 v6 2 9 - 6 5 6

6 5 7 " _ _ _ _ ; 6 6 4

665- 674

675-6:80 ./::7

j



~. ----- ---

IV

B. Bilj eske. - B. Bazsenrrce.

IT.: A YCT 'pH jm ~lI' ap xeo aom rc a 3 aB OA Y Ee'ry .

Y peA lIB illT 130: Onjeae aa AieM: Wissenechattliche :&IIit theilungen aus Bosnien

nnd del' Hercego vina. IV. CBeCRil., 1896.

D'rag ieevi c T.omo: Nahogjaii iz broncanog ibakrenog doba, (Sa 7 slika

n tekstu) .

U r ed .n ia tv o : Prikaz V. sveske djela: Wissenschaltliche Mittheilungen aus

Bosnian und del ' Hercegovina, l897 . .

p e'! ll fJ llI rT BO : I Ip mc as ; n; je Jl. a A p . !{OHCTaHTJlrUl. Jrrpe'if6Ka: "Clu"istlie:he

Elements in del' topograph, Nomenclatar del' Balkanlander''

-II. Nauka. 0 narodn. - II. HaYEn. 0 napoJI,Y.

Bil je ii ke . - BUJbe)l lKe.

MR,;tac MaTej: Orapaacsa napoaaa CYA aa oitynOOEe Y Heltoj:mn ceaaas

onhaae croaexe (y AaJl_-l(aI'\HjH)

Ugljen Saaik ete-ndiia: Pravo Vl·ijeme. sija:njl1 seleni .

Carie Autun Ilija: Rudica, k6er Poganice. :

I J,'a pR li A m .'Y H J2L.'lHja: Hapoaae njepoB1Hbe y Aa.iUIau;wj1iI

CaTi6Autun Iliia: Zarueni i vicnca..tri obicaj i u opeini bogomoljskoj na

€lsttvn' Hvaru "

ROna'I6BHli RocTa: ill110 lIllpO), l I P l 1 [ g : a 0 npOnaC'I'R Bzxaaa .

Kla,r ic I vau: ~enidbeni obicaji kod rirno-katolika u Varcar -Vakufu

IJ,'apllli AHl'YJI 1 i. ulja : H !lP Otl,R O BjepoB!ta;e y Aa.Jt'Ma~B

TIl. Na:nka 0 prlrorlf. - III. Hayxa. 0 upnpo)I,u.'

A. Izvjestaji irasprave. - A.IhIJjeml'ajll H paenpaae.

illY.il.n;e-AeTJI{OJI.,21 A. (A. Schultze-Detmold): OIfHc R0.BJiJX n;eyTOp1! lHXa

)1[ €iapU,I I ,l i ja l IS 6a.u~aHeROr l l O A P Y ' I I j . a

Erotic dr, Gjor.gje: Prilozi k poznavanju kremenjasica (diatomacea) Bosne

iHercegovina "

<PHYH6R JO'C1W: Boperrll .au;oc (Cl'ustacea) IIAllBCItHX [eeepa. (ea 1.il.ID\:0~

Y T6T;\:CTY)· .

Hoffer Aleks!1nde1' P,: Zlato idrugl' rude u tra'VIDckom kotaru

Pajsep OTuap (Reiser): IIjesRn;e ($ylviidae), .mTO cy,1l.pc,;ur]e 3a!J!eqea€l y

130CIDl ][ XepJJ;ero13 lm JJ.' . . ' ,

Arr$6.il .6'clt BJII~'l 'Op ( A. ph lb e ck ): K pH :r n'lJ;l :e p ae np ae e 0 "lBpoIlCRl il :M:pCTa~ta

-0Tl lOpHH:Xa. (C s. 3 C~1JIlc.e y TeRQTY) ,

Doleh! Eq_Ul l fl' cl ,: Razvogje i~megi~ Pontusa iAdrije u iednom dij elu Bosne .

(Sa.4 ~able) ,

r p "F . !M .ep J i I: l! a I! ; (Chimlller): Ha . il . a3 t ri ll T e Qcn J iI u ;1 1 -RO ; 1l ;Xa. i U I. i l. .O lm ; a . '

Koch Ferdo: Tetraeduit iz M~kare

33 0

478 1 / . . ,

479-481 V

681-682 V

682-684

327-328

328-330

330-332

'481-495

686-694

694-696

696-703

103_:_717

3 J : 3 - 3 2 6

~399-410 '

411-424

425-436

457-476

501~04

J ,;!Qp_-5l0

Strau . . - CTI/"ll8.

Pr oti e dr. Giorgia: Prilozi k poznavanju flore resina (alge)Bosne iHercegovine 539 - 559

BpeSl:tHa AP . ApHCTJ i fAee (Brezina): MeTeOpllTll na 3 BO pm l' ~K Or R O Ta pa

y BOCBH. (Cs 8 czmea Y 'I'eltCTY) 621-628

B. Bi lje sk e. - B . BH.n :. eml te .

Ype)l;HHillTBO: I IpHKaa A i eA a O:r~mpa Pajeepa H JbYA6BHTa na. tPHpepa

(FUhrer): "Ornis haleanica", IV. I.J;pHa ropa. 181-l82

Il r e dni stvc: Prikaz djela Othmara Reisera iLjudevita pl. Fnhrera: nOrnis

balcanica ( l, I V. Crna Gora . 477 i478

v



1

_

Im enik s pis atelja. ~.. lIM eE :I1:EClTIIeaT eJba.

AlIi ji '8A6eK BHRTOp: BpaTHq:&6 p ac rr pa B 8 0 eBponcrCHM BpCT~a OTHopHHXa.

(C a. 3 CARR e Y TereeTY ) . • . • . • . . .

Ba'Sagic Sahet beg: Naistai:iji lerman begova CengiCl:h (S'a 1 tllblom)

Bp e:SIIHEt Ap . A pn CTIIA8C (B f ,e z i u s ; .) : M.eTeopH~mf liS 8n.opB1P~ROl' ~oTapa

y Bocaa, (Ca 8 CARIta Y TerecTY)·

Carie Autun Iliia: Rudica, kcer Poganice.

- Zaruini ivjencuni obicaji u opeini bogomoljskoj na ostrvu HYarn

~al?JI.h A1UyH HAR j a : HapOA,HO BjepOBaB>e Y A,a.u laqHj ,1I

- H ap ojn ro B je pe B'I llt >ey ,2].a.rnan;n:jn

Celestin Vjeko'!31av: Nalazak zlatnib ncvaca u Qsijeku. (Sa 2 sli lre utekstu)

U;OHRil: BAa;J. 'ItMIIp C.: Cy.iUrl\H J ; I . 8 l 1 t , ean My~M.e,1l;a II. .DeHerdar-ov!i6 Ibrahim beg: Sta re lis ri ne .porodlce Resu lbegor i6• {SI13

table i4 s lik e u tekstu) . . . . .Dole sa l Eduard: R~zvflgje izmegju Poneusa iAdr i je u jeduom dijelu Bosne,

(Sa 4: table) . . .

,2\p arlIlIelHrh_ TO'MO: Ha-lazHWT8 113 l'IeflAl!lTH"IEWE' AQ 6 a ItQ~ Honora

IIIexepa .. (Ca IS CAHI,".a y T8R.Q,TY) • •

Dl:agic~vid Tomo: Nahogjaji 1zbroneanog ibakren.og debs, (Sa 7 s lika

u tekstu) ._ . . ; ..

Fiala Pr-anjo: NeJuopo1a ravnihgl'ob.oVio$ kod Sanskog mesta . . ( Sa 4 table144 sl,ike: i1 pr~gledom 11 tekstu). .

- Uspjesi p,rektipavanja prehiatorickih gromila 11 iugojstocnoj Bosni (do

Glssinca] godine 1897. (Sa .1 tablom i70 slika u tekstu)

g,H aA'a g,paH>fl: ReKOABu rp"EI1X' lU4>e'MOB,! ! . , Hai)elulx y Bocwr H X~pn ;e -

l'OBlnni. (Oa 3 :ra6A e n: 11 MnKa Y TeE:CTY) •

- ApXeOAOil lE\le QHo'hemICe00, Boeae H. Xepn;eroBHBe. (C ! I ,1 Ta6AOM II 8

eJI.'llI\1a Y TeKeTY) • • • •

g? E ry ASK J'o Can: KopelIIba~ (Crustacea) IIJtHBCKHX [eaepa, (Cil. 1 M:HRlOll[

Y TeK cTY )· . . • . .

Tpl:rMep HB,aIr (Grimm~r):.RaAa:'\ulmTe OClIBill;a IW,1l; XaU.;tf)Bo;a

Kaer Petar pop: Prvo broneano J l .a l a. z is t e u Dslmaciji. (S a 18 slika 11

teksta). . . . .

KI a ri c : I v an: Zep;id berri 0hic?ji kod rimo-ka to lika u Vaecar -Vakufa

Ko.ch Per do: Terraedrit iz Ma~bl'e ' .

BoUer Aleksal1der 1'.: Zlato idruge Tude u 1iravnickom kotarn

KO'BaqeBHli J;);OCTa: I11llo : e : a : p 0 . , l l upn:qa o IIPQII:aCTH EHxalia

44.7-45.6

4 : 3 7 - 4 4 6

6 2 1 - $ 2 8

• 330.-332

6 8 6 - 6 9 4 :

4 . 8 1 - 4 9 5

70.3-717

491-500

5in-584

451-476

161-168

479-4.81

281-30.8

58&-620

657-664

6 7 ' 5 - 6 8 0 .

399~10

5 0 . 1 - 5 0 . 4

2 4 5 - 2 7 2

6 9 6 - 7 0 . 3

5 ' 0 . 5 - 5 1 0

411-424

6 9 4 : - 6 9 6



Sarajevo, januar-mart. 1.897. Capajeso, jaHYap-MapT.

u y

GLASNIK rJIACHHRZEJ\fALJSKOG MUZEJA 3E~IAJbOI~Or M~T3EJA

BOSN I I HERCEGOVIN I. BOCHl! II XEPII;ErOBIIH II.

Slavonski banovci.(Prinos hrvatskoj numismatici').

Naprsao

dr. Ciro Truhelka.

-I. Povllest novearstva u Slavonljl.

1. Uvad.

U XI. iXII. vijeku nijesu iHrvati kovali svog novca, Umjesto novea

upotrebljavahu prirodnine ") iIi pako tugji novae. Najobienije vrste 'novaca,



.2 -

- po tadanjem slusbeuom [eziku nazvani banovima cijele Slavoniie.-

da kuju po uzoru oglajskih ili "irizaskih" dinara Davee sarno za banovinu.

Ti dinari svidjese se do skora svojim sadrzaiem, te kolahu ne samo

po banovini, vee ipo susjednim pokrajinama, a osabito po Bosni, gdie

doprjiese na jug do Huma, iposto se ouda u Bosni jos nije novae kovao,

namirivale se njima idubrovackim novcem potrebe u prometu,

Da su ti banovski dioari bili obljubljeni u Bosui dakazuie. uam to,

sto im se uspomena do danas saeuvala u nazivlju b a .n ov ca, kojim se zovesrebrui novae u danasnjo] vrijednosti od 10 noveica i koji je od prilike

jednake vxiiednos ti kao istari banovac.

Kovanjern tih banovaca poeelo se u trinaestom vijeku, a do onda se

u Hrvatsko] najvise upotrebljavao irizaskinovae, kako to primjerice raza-

biremo iz listine, kojom se osniva topuska opat iia, gdjese " p en s ae f 1 'i s at ~' _

corum" spominju kao obiena vrst .novca (L213)

U Friulskoj kovani d e na n' i f r£ sa ce ns es , f r' tX or ii , fn 'x ac en se s, f ri xa ch ii ,

iIi kako se njemaekim nazivom zvahu Allgaueri, uvazali su se u susjedne

pokrajine za to, sto bijahu kovani od razmjemo cista srebra, isto n tim

pokraj inama nije kovan poseban novae; no vremenom je ponestajalo itih

novaca, a vrijednost im ie tako padala, da su nakon 200 godina pogor-

sal iza 60% )

fie ihVeneciia proglssil a "hrgiavim novcem" ( mo ne te m a le ),izabranila im ~laz u svoju vladavinu, a kad se pocelo u Rrvatskoj kovati,

nestade ih.i ttl u prometu,

2. Regalno pravo rudarenja.

Prije, nego rasmotrirno organisaciju hrvatskog autonomnog novearstva

u srednjemu vijeku, valia nam se osvrnuti ina ODe prf,J.vne·nazare, koji

vladahu u to doba u pogledu rudarstva, a poimenee glede zlatnih i

srebrnih majdana.

Rudu, osobito zlatau i srebrnu, mogla [e iskapati samo kruna, dok

i samo u nekim slueajevima odstupila kruna to pravo pojedincu, iii kojo]

korporacij i, pridrZavs i sebi u svakom slueaju pravo na s tanoviti d io prihoda

dot ienog rudnika. Pace, kad bi ko slucaino nasao kakova za:kopano blago,

prva imagjMe na nj })ravo vlasnist'va kruna, a tek onda nalaznik. Kad

bi koji privatnik dobio pravo, da iskopa rudu ida je obragiuje, dobio bi

tu povlasticu prema tamu uviiek"salvo jU1 'e 1·egio(( .

To regaJne pravo prilicnD nam opsirno karakteris.e listina Bele m.od .29. ianuara 1238., kojom daruie Bozjaciroa ( 'TwmplalJ' ' tma) imanje P etri6

u pozeskoj zupanij i igdje se dos lovno navodi: "Sed s i auri fod 'tna fU e'r£ t

z " b z ' ' tn v en ta , e l) .; 't rn zu s f ra te '1 " C o lom an us T'ex et du x T o t z " u s B cl av on ie d eb et

- 3 -

ha bere q uinta m partem . eius dem terre. Kruna je dakle trazila ad rudokopa

petinu koristi, Uz ovu listinu valja osobito pripomenuti, da Bela Ill. to

pl'avo ne vindicira sebi, vee Kolomanu, i to ne kao kralju rusinskom,

jer se taj naslov u Iistini ine spominje, vee kao vojvodi cijele Slavonije

(1226. do 1241.) , a po tome sudimo, da je to regalno pravo bilo samo

privilegija slavonske autonornije.

Dalje se navodi u pomenutoj Iistini, da ce se, ako se iscrpi doticni

rudokop, ona petina vratiti Bozjacima. Ako bi se na tom zsmlj istu slucajemnaslo zlatua ili srebrna blaga, dobivaju vlasniei zemljiSta t recinu, a ko-

mora (riznica) " ju xta c on eu etu din em . r eg ni(( dvije trecine ').

Te pl'avne nazore l:azlaze potanje dekret Sigislllunda od god. 1397.,

(Tortenelmi Tar. ID. "BV., str, 224.) gdje se veli :

,,I te m, s z" a l~ qu e M zn er e a U 1'i, a 7y en ti, CUp7·t~ fe rn ' vel iHe jod z'ne 't1 Z

p o ss e ss i on £ bu sN ob i. h "m n i n1 ) en z: re nt u. 7' , a b s qu e o omp e te n# concasnbio no n aufe-

rtmiur, s ed pro ta libus poseessionibus, M ineras aU 'ri 'in se ge'rmznardis, si

r er ie p la cu er z't v ol un ta ti , e q ua l es p o se e s ei on e e confera: Nob£libu. .<;p1'enota_t"' l s,

a lio qu in , s i ip sas p o ss e ss i on es M z "r te ro .s a s reqia maiesias pr o c on ca mb io l um ~r e

nol let, extumc Jus. 1'egale seu. urbure J U 1·i r eg is p ertin en te s, p er cz 'p i s uo n om in e.

laciet, easdeoi p os ses sion es ip sis N abil ibu s cum ceteris .quibuslz·oet suis ut£lita-

t £bus ' J? T ov en ti bu s e t j U 1 'i bu s n w :n q ue nd o .Ti :nazori a prayu rudarenja os tase u bienost i nepromijenjeni ipoznijih

vijekova, a tek 15. €Iecembra 1521. dosvolio j6 kralj Ljudevit sagrebaekom

kaptolu, da bile u Slavoniji, hila u Ugarsko], slobodno iskapa zlatnu,

s rebrnu, gvozdenu. olovnu, kosi trenu ili drugu rudu"),

Nada da hi se negdje sretnim slucajem naislo na bogati majdan

zlata, srehra ili druge rode, ponukala je krunu, da salvira svoja prava

na prihod takih maid~ana) a ponukala je i privatae osobe, da z!_ttaki

slucaj osi.g'uraju svoja prava. To [e bivalo obierro kod diobe dobara,

gaje bi obje stranke sebi pridrzale pravo aa stanoviti dio prihoda od

roajdana, sto bi ga sreea na ovom ili onom dijelu podijeljena zemljista iza

diobe iznijela,

Kao znacajall primjer navodim diobu imanja Nasica, Pakraca (Pagraoh),

Radovana iSv. Mihajla (M:iholjac) u danasnia! Slavoniii megju clanovima

obitelji Aba. IT pavelji Andrije m., izdanoj u toj stvari 1299., veli se:

" . . . s i m inem aU 1 'i et argenti vel c'lf iu.suis g en e1 'Z s m eta ll O'l 'u m, a u~ s aN s

jod z'na s eu pu teus s al 'is 7'epm 'ta s:u! lJ i ve l 1'epen'r£ pote 'l ' 'f ;Td ~n ju tWl"U t1n z np os se ss z'o ne m em om ta , v £c Ze lie et 't'n p ortz "o ne u tn "u sq ue , p l> ou en tu s llug'usmodZ"

p a1 'te s G o mu n# m' p e? 'c z'p z" en t e t l ui be bu nt , c ul tm ·e s a ut em s eu o pe ra 1' V' m e ta ll or um

1) l!~eier: ,Codex dip]." IV., 1., 104;.

2) Mesic: ,Gra-gie. u Starinama" V., 198 .

1*



4 -

eorimdeni et salisjodz'ne seu putey salis ad z'llam partem pe?' t£nebunt, in

cuiue porcume reperta juer£nt meialla, sales et puteus salt's memoraia ; et

peeumiam. a d opus. ~'ncoandumipsis opera1"ijspa1"tesdare comumues tenebuntu1,1(1).Slican pr imjer nalazimo napoleon i u listini od g-od. 1239" k O j O I D '

peeujski kaptol , predajuci Bozjacima imanja },Liceniss-ull iNasice, pridl'zaje

sebi pravo na desetinu prihoda zlatnih iIi srebrnih majdana, koji hi se

slueajno tamo naali 2) .

3. Ius cudendae monetae.

U Ugarskoj, s koiom bijase Hrvatska u tijesnom drzavnopravnom

odnosaju, biiase pravo kovanja novca iskljucivo regalno pravo, sto vee

slijedi i f l i onog paragraia koustitueije od goiline 1298., koji glasi: , , 7 ' k : ' O

god M se usudio da u svom domu kuje novae, gubi ima1~je idom..((

Za Hrvatsku te ustanove megjutim nijesu vrijedi le, j er su tamo za rana

vojvode i banovi kovaIi nova~ iautonomno namirivali noveane potrebe.

Na osnovu zaliboze nedosesnog arhivalnog materijala, tesko je rijesiti

pitanje, da li je sebi ban jus dudendae monetae svojatao vlastitom. inicija-

tivom iIi mu ga je kralj ustupio u prenesenom Ojelokrugu.

Mi imademo samo jednu Iistinn, iz koje indiroktno raeahiremo da

je halj prizaavao igarantirao kral jevini Slavonij i p l'av:o kovanja novca.

'I'a listina jestpovelja Andrije II., kojern 1217. potvrgjuje povlasticc

zagrebacke biskupi js i koju potvrdise iza njega iostal i kraljevi (Bela IV.

1269., Stiepan V. 1272., Karlo Roberto 1318., vojvoda Stjepan 1358.,

Ladislav 1492.)

U to] poveIji nalaze se ove ustanove:

"Istud spec£alzUs adieierulo statuzmus, quod l s ce: nunqu&/tn moneta 'l'egalis

in 1"egnoba1latu.s sive ducasus facta /uer# ab aliquo reqe, tamen a succes so-

rz'bus nosl/ris 8 £ jie1'i cont£nge~'et, quod non cred",:m,us, pop'Illos eeelesie tarn

episcop£ quam capitulz', merczmonia sua vendendo vii emendo dare non com-

pellantur Fro eadem, nee etiam monetari i ad aliquod forum ep£scopi causa

exercende monete, accedere aliquomodo praesumami",

.Interpretacijom ovih izreka valja nam kako tako rekonstruisati sla-

vonske p;r:avo kovanja novea. Po sadrzaju razabracemo priie svega ovo:

I. Ni Andrija IT.,. ni njegovi predsasniei nijesu u ops~gu ba-

novine iIi voivodine, t. j. u"Slavoniji" onoga doba, kovali kra-

lievske (t. i. ugarske) novee.

') Wenzel: nOodex Arpa.d. ." X., 332.

2) K'ukuljevic: "Jw:a regno Sela...) Da.lm, et Croat." 1" 60.

- 5 -

II, Kaptolu se daje u nap r ije d pravo, ako bi se takav novae

kovao u Slavoniji, da ga ne primi u prometu.

lIT, Po sto Andrija II. m is Ii, d a je ta eventualnost n evj er o-

jatna, ali ipak m o g u o a, pr oih o d i, d. a ie kraljevo subjektivno

mu ije nj e bio, d a je pravo ko va.nj a novea u Slavon.iji pr av o

k ru n e, koje on a do sada n ije oso b uo vr si l a, a sam Andrija II,

nije ga namj er av ao vditi.

Kada su vee banovi isvrsivali to pravo, desio se je jedan sluca] daje halj raspolagao prihodom kovniee. Kada su se na ime gragjani

Grekog b r d a (danasnjeg gornjeg grada u Zagrebu) potuzili kralju

Andriji III. radi nasilja medvedgradskog kastelana, sloglaanog ern 0g

J an usa ( oomes Gya:r~) odredi kralj, da se preda camem (kovnica)

zagrab£ensz'sGyanu, da njenim prihodom namiruje potrebemedvedgradske

posade (23. juna 1294.\ te da nema vise uzroka globiii gragjane.

Da je hanska komora (camera banalis) u prijasnje doba bila bar

neko vrijeme kraljevskom lcomorom, vidi se po tome, sto Lz'be~'statut01'um

zag'rebacKog kaptola navodi, da se je ona marka srebra globe, kojn su

zag:.;ebaclmm arcigjakonu morali J!lacati osugjeni radi ubojstva iIi umor-

stva, -p.rije placala kraljev0i komori.

IV. Posto nebi imalo sm i al a, cla ie kralj Andrija II. kraljevski

(l1garski) novae iskl,incio iz slavonskog prumeta radi tugjeg,

inostranog novca, sl ij ed i, d a se je vee 1217. bar po m.ilja.la ideja,

da 8.8 u Slavoniji k.u j e autonomni novae, ako i nema nigdje

dokaza, da s e ta ideja za vlade An dr i je II, doista izvela.

Daljni sadrsaj IJomenute list ine zabranjuje kraljevim novearima zala-

ziti na ka_ptolska t rzista i tamo prodavati novae, t e se ovlascuje kaptol,

ako bise ko zatekao u tom poslu, da mu se zaplijeni vas novae, sto bi se

uza nj nasao, i da se krivao grzi cetrdeset dana u zatvoru, To biiag;e

vrlo drakonska kazna, jer se onda i sti ubojica kaznjivao tek markom globe,.

Na te povlastice pazilo se za Andrijinih nasljednika, a dokinuse ill

tek za vlade .Anzuvinaea.

Kada su banovi poeeli kovati novae, nijesu oni vrsili to pravo kao

e aob ao pravo, vee kao zastupnici kl'aljevi, jer se u jednoj listini Bele IV.od godine 1256. veli: " ... ,. idem episcopus (zag1'O.lJz'e-nsz's)lna cum. bomo

Stephano v£ce nost1' t l p1'ocuraveJrat came?'am ultra Dnivam (( .) , a ban niie oi

S'voje volie mogao l'aspolagati kovnicom, vee sa11)Oprivoljeniem staleza, sto

raz.abiremo iz . toga, da is ban Nik 0I a, 1344. dao zagrebacku kovrucu u

zakup tek "de concesu et r;leUbe;ratz'onenz've?'sorumnobz'Uum regni Sclavom'e

nobiscum existentium U•

» Fejer: nCodex. rupP lV. ) 2 ,) 393 ,



- 6

Novei, sto su ih kovali banovi, a na korist autonomne uprave,

spominju .se prvi puta u Iistini Bele IV., go dine 1258., kojom se usta-

novljuje census , sto ga imase da plati grcki grad banu, sa 200 penza

"moneie usualis((

Taj novae bijase doskora vrlo obljuhljen, te ga pocese upotrebljavati

ivan graniea slavonskih. U prometu zvalo' ga znacajnim imenom "moneta

banaiie", "denanu-$ bomalis", a taj naziv, - koji ne valja zamijeniti nazivom

,/lena1'ius bannoli:", kojim se ozuacivase u Njernackoj tako zvani Ba nn-

pfennig, te ga igjase dvanaest na jedan solidus, - nahodimo prvi

puta u listini ad go dine 1260.

4. Podrucje, u komu su banovci po zakonu vrijedili.

Granice, u kojima se zakonito trosio banski novae, istovjetne su sa

granicama vlasti bana Slavonije,

Irne S I a von i j e, Sclavonia, oznaeivalo je prije daleko opsezniji geograiski-

prostor, nego li ga dallas oznacuje, Inostranci razumijevahu . pod njim

uopce zemlje, u kojima obitavahu Slovjeni, ali i u .domacim vrelima

spomin]e se tim imenom uz Slavouiju: iHrvatska iDalmacija. Tek kad

je .izumrla domaca dinastija, pojavise se ona tri naziva u smislu oznakeposebnih, administrativno razlucenih pO]il 'aj~a, kQjitl:1ase opseg vremenom

mijerrjao,

rrako se ie iopseg vlasti bana "SIavolliie" vremenom mijenjao. Za

A:rpadovaca pa do pocetka XIII. vijeka bijase samo jedan ban bez lokalne

oznake, koji vladase i Dalmacijom i Hrvatskom, kojoj pripadase onda i

danasnja Slavonija.

Za vlade Andl'ije II. pocelo se od te cjeline odejepljivati pojedine

pokrajine, te ill davati na upravljanje posebnim banovinama, Taka nala-

zimo banove Slavonije (prvi Ivan") 1215.), Slavonije iPrimorja (Dioniz 124'2.),

Primorja (Butka 1249.), Dalmacijo i Hrvatske (Nikola 1274.), a uz ove i

bana, kojise nazivlje bauom cijele Slavonije - bomus tocius Bclavonie.

Nazi", t ot a S d ao on ia oznacuje onn upl'avnu cjelinu, kojom obicno

vladase jU1 ' e g enz 't u 'r e2 ) mlagj i s in haljev .8 naslovom vojvode ( d 1 J . , X ) cijele

Slavoniie.

Ako nije bilo mJagjega odvietka kralja, koji ie -vIadao iIi ako ovaj

lllle bio kadar, da osoono Yl'si svoju vlast, imepovala ie ki'una posebne

, ) Sporoinje se 1215. pod sV(ljim inicijalom n1u ( ,1 'k a16i6: .Monum. epj scop . Zag r. " r.,.36.) .Mozda

isti ko i rub, 510 se spomini e 12~9.

2) 1269. "Bela ihu hJtiu.s SelsN., Ilaln). s ,tque Croa. tiae . . .. ad quem jur e geD it lU 'e i lu ca tu s S clavol1i e,

D8 .1m. e t C roa t. p er ti ne t. " T h. ei ne r; "Monmn . Ve te l' a Hu ng ." r, 311.

- 7

banove, koji se zvahu banovima cijele Slavonije ikojima ie kralj - kao

primjerice Bela IV. - podjeljivao za osobite zasluge i naslov vojvodeslavonskog.

Granice te ciiI e S I a von ie historicka kritika do dan a s n ij e posve

pouzdano ustanovila, jer im se opseg, kako rekoh, vrlo cesto mijenjao.

Po [edno] listini od god. 1343. prostiraIa se banovina ili vojvodina od

Dunava do mora, jer se u nioj nazivljo Thomasina "ducz ' s sa tocius Scla-oonie a Danubio usque mare" 1 ).

U XIIL vijeku nije banovina tako daleko sezala, vee [e obuhvatala

danasnju Slavoniju, osim zupanije Vuke isrijemske zupanije, kojima je

kruna neposredno vladala 2) , danasnju Hrvatsku osirn jugozapadnog Primorja,

sj~venlU Dalmaciju, u koliko nije imala posebnebanove, ili u koliko nije

hila pod mletackom vladom, te danasnju bosansku krajinu, poimenceohMje banjalueko ibihacko,

Sjeverna granica prema Ugarskoj bijase Dunav, zapadna prema PrimoTlu

iIi .Hrvatskcj, kako se oada zvase, bijase planina Gv oz d, ~

To razabiremo iz onog kriZevai5kog privilegija, sto ga potvrdi 1252.

ban Stjepan, ikojim se izricno kase, da Kl'izevcanj nijesu duzni slijediti

bana na vojsku, preko Dravs, iii preko Gv o.zd.a" ) , tn dak le presta js

hanska vlast,Granica na GvozdQ istice se is druge strane u povlaeticema knezova

vel js lci~.i modruskih, koje im je podi je lio Bela IV. i gdie kralj od njih trazi,

ako bi lh zvao na vojsku preko Gvozda, da vode samo d vadeset vojnika

sa Bobam> Da hanska vlast ne sizase preko Gvozda razabiramo ios iiz

~~g'a, da Ie genel'alna kongregacija 1278. izcicno izjavila, da banski sudae

ill Gomes cur ia l z ;~1 ako bi polazili na komisiju preko Gvozda, ne imadu

pravo da traze descensus 5) , to jest stanoviti deputat hrane izaire,sto im

ga ie narod bio duzan za sluZbenog putovanja davati.

, Gra~cu ~a. Dravi z~sviedocuje nam ijedna l is tina kral jiee Jel isave,

ko.Jo~ o'1ero~l~ule povl~s.tlCe plemstva zup~niie viroviticke igdje se veli,

da rujesu duzni odazvat i se sudbenom POZlVU S onu stranu Drave6).

~ ) "Co de x . An de ga ve ns is" I V. , 3 52 ,

. ." ), T~ avijoZup~je megjutini nijesu bile uvijek odcliepliene od ostale Slavonijo; ve6 bi njima uprav-

J!M 1vojvoda slavousk], kako se razabire iz toga, da je vojvoda Koloman, 1231. d ij el io pcvlast! Vuci.

Sravm Kukuljevic: "Jura" l., 56. ipri.vileg kapt ol a Poze ge 1279. u ist oj knjiz i I., 88.

" 3) Citatio quippe Maioris vilma non aliter nisi Cum specialibus lit ter is Bani mei li an te bono tes timonio

fien a ebeat, et ipse :Major vill ae cHatu!; per quem pi aoo Ba num vltrO: Goz(l et vl tra Drau.lD nOl) sequatur

Ji 'e je r: n Co de x d ip! ." I V" ~ ., 16"4 . .

.1) l nsu pe r awn l ie ce sS e I ue ri t e x; erc itmn C ro at ic umco nvo cs, n i ll fr a mou tem qu i Go z< l d ic it ur a t ub i-

C lI ngue i ll i ll is p ar ti bu s servient CUID¥igint i a rma. ti s d ecel lt er exped it .i s. F ei er : . Codex dipl.~ IV., 2., 101.

;) Fel er: .Codex il ipL" V., 2. , 498.

6) KukuljeYi6 : .Ju ra r eg no ru nt " 1 ., 83 .



- 8

Na jug sterala se vlast banova cijele Slavoni je u Bosnu, te ieobuhvacala

danasnje bihaeko ibanj alucko okruzje, koji se do nedavna zvahu turskom

Hrvatskom, a roegia~nom )oj bijase bosanska zupa Donji k.r a j,

U tom opsegu kolao je zakonito samo banski novae, a graniea, osobito

na Gvozdu, pouzdano ustanovljuje to, da s onu stranu Gvozda ni u pl'O-

metu ni u listinama nema spomena 0 banovcima, vee se trosio gotovo

samo mletaeki novae .

Gdjcg o d u d.a.ljnji.m listoviroa spominjem ime "Slavonije", ii

pl'idievak "sIavonski", mislim prema tomu on.aj gore opisani kraj,

koji se "Q kur ij aln o m stiln X [II. i XIV. vijeka nazivlje ciietom

Slavonijom, a .nipo sto on aj ge:ogl'aiski poj am, koji danas r az u-

mqe vamo 1menOID Slavonij e.

5. Banska komora.

Komorom ( camet 'a) svala se vrhovna finaacijalna oblast Uzemlji, koja

se bavila i kovanjem novca, a zato se poslije uobieajio naziv komore

skoro iskl jueivo u znacen ju kovnice .

Za vrij eme, kada au Slavonijom v:ladali vojvode, bijahu oni vrhovni

gospodar i komore, koja se onda z va l a, ,, cam e 'f 'a d u c a li s( { , doeim ie za vrijeme,kada su banovi b il i na jvisi dosto janstvenici ikomora b ila banska (camera

banalz ' s ) .

Voivode imali sa dvorske uredbe slicne kraljevskim pa ipO)5ebne

dostojanstvenike za razna upravna odjeljenja, a jed(1ll bio ie na celu

k o.m oue, Najstari ji komorn ik spominje se 1222. u Iistini Bele, vojvode

cijele Slav011i je pod imenom " Va iv od a e am e 1· a1 ·i us (r l) . U Iistirri kralja

13ele IV. od godine 126-3, spominje se neki Moys kao summus c;ctme1'aT'l, 'u,~

Bele ])ucis 2) , a to je po SVO! pr il ic i zadn ji vojvodski komorn ik, jer iza Bele

Slavon ijern v ladaju skoro iskl jucivo b a .novi,

Kako ie uvijek samo jedan ban imao vrhovnu vlast u zemlj:i, tako

i hila u Slavoniji samo j edna komora, ali ta [e mijenjala svoje mies to

se sjedi§tem banovim.

Najstarija kovniea bijase u Pa.k r a o u, a sp@tm. .nle se u listinama iz

godirre 1256. pod imenom c(j ,m em d e Puclwu ch (Pu l{ ;u1 ) ili c atn e' l' a d e

v lt ra D r a' l/ .l l " Da: ie tai Pukl'uk istovjetan sa danasnjim Pakraeem, doka-

zuju opisi nieg;ovih megja u listini Bele IV. od godine 1257. nTe?"l'a

B uc hu ?' in eip it s up e:r rip am , j lu m,z: nis Zo pl on che £ n va lle q'tta e d i cz ' tU 1 ' PU kU1 '

et ad lo cum ub£ d icta Zop lunche cad it in PUkU1 ' ( ( iustarijoj listini -voj-vode

1) Tka1c ic : "Monum. epi scop . Zagr.~ 1., 60.

' ) Wen ze l: " Co de x 4 rpa a. ~ lII., 35.

- 9 -

Kolomana od godine 1237" gdje se kao megjasi spom1l1ju: jluvz"u.s P 1 . l 1 < ; u 1 ' ,

fl· Iwana, ft· M e ch en vc a, K a mem o pothoca, J . l£ogo? 'ovcapothoc, Soplonica, W8lyca

pothoca iL is c o ve c h p o th o ca I), a ti megjas i spominju se iu potonjim listinama,

gdie se samo mjesto vee uazivlje Pagmach .

U Pakracu De osta megjutim kovnica sa dugc, vee se preseli u

Zagl' eb, gdje [e radila vee oko 1260., [er se u to doba ve e nazivlju

banski dinar i imenom d e n a 1' ii z a g1 ' ab ~ en s e s.

U Zag l'eb u, i to u danasnjem d6niem gradu sazrebaekom ostaJ . b ,

kovnica sve do polov:ine XIV, vijeka, te je onda premjestise na G ric

(gornj i g rad), jer 1344 . spominju se ti novci pod imenom " d ena : ri i g 1 ' e ,ch en s es ( { .

Zagl 'ebackom kovnieom upravl jahu clugo vr ijeme neposredno banovi,

dok ie nije dao ban Nikola 1344. u zakup monetaru Nikoli, sinu Ulfardovom,

a zagrebackom gragjanu, koji bija8e glava konsorcija, koji se bavio tim poslom.

U pepisima bira papinske dese tine izXIV. v ijeka ad g0din.e 1332.-1337.

naei cerno ispomena novcu, koji se zove d ena ' ri i ' 1 . le 1 · cen s e s ,d enan ' z' uero-

ceases ; po cemu sudimo, da je uta doba opstojala i u Virovitici kovniea,

o kojo! nema inacl~ nikakv0gdrugog spomena 2 ).

Ovi novci zvali su se id e n a 1' i£ GU 1 ' c he s a Rupp, II.) 166 drzi, da Sll dobili

to ime po monetaru, koj i illje kovao, jer se za Karla Roberta 1323" jedan od

naimenovanih komorn ih komesa ( comes camerae) zvao Ladislaus Gurches.Na teritoriju da.p,asnje Slavonije spomije se jos jedna kovnica u

Mitrovjci (Syrrnzurn), no ta ne b ijase hanska , vee kraljevska,

Oua se vee za .rana, 1253., spominje u parnici protiv nekog varalice,

koji bjese osugjen radi krivotV'ol'enja novea, ' I' u kovn ion darovao je 1266.

Bela IV. svojoj supruzi kao miraz, a Stjepan V. potvrdio [e tu darovnicu,

koja ie obuhvatala .i zupaniju pozezku 3 ).

Upl'aviteljem srijemsko Eovniee spominje se upomenutoj pamioi

1253. neki Leopold sa drugovima,

Ta kovnica ni je rad ila uvi jek samostalno, vee se zdrusi la sa pecujskom,

a . kao komorni gl'oiovi ohih zdruzenih kovnica spominje se magister

N lk.ola Ohempelinus (1339.-1342.), Nikola de Zathmar (134B.),

magister Jakov Ivan Saracenns (Szerene eny) de Mesztegne, koji.

BU kovali one vrlo obiene novca sa svoiim domacim zrbotn - O'lavom crnca~ b b

(Sa,racena) na lieu, Oba Szerencsena se u listinama kralja Ljudevita eesto

' ) ~Codel( AIJ lail . " VIL, 3S., 39.,VI., 508., 558., IX., 293, XII., 400.

2) Moguce ie megjutim, da je tll pogrjeiJka It pismn, te imade glasit i m jesto verocenses "v'eT o-

ne nses~, jer se u Slavoniji doista tro.sio iv er on .e sk i n ov ae , k oj i b ij ase u v ri je dn ost i j edn ak sl a. vo us komu,

k ,ako . to r azab iF emo: iz l is l: io ,_ e kra;ljll. Kar la Rober ta od godine 13.08. gdje se veli: nPIO quinque marcis,

s ll lgul is cum quinque pen si s ant il lu ae J 31 l. na li s moneiaecmn Veronen sibu s compu ta ti s" , L is ti na I IKel 'cbe li cb a:

"Notitiae pl'iiliminares", str. 129.

3) "Pray: "HieJ'archia Hung," 'r. IT., str. 62. Fejer: ,Code;>;. dip]. " IV. , 3., 364.

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]



- 10 -

spominju (1362.-1385.) ibiialm bogati ig'Iasoviti bankiri, koji su pom~g'~li

kralju u noveanim oskudicama. Osim srijemske i pecuiske komore pov]sno

im ie k1'ali drugs kolekte, a na otocima Cresu iOsoru iD~~nopo~solana ..

Novae kovan u sriiemskoJ kovnici, svase se "d enm 'zz bOM dupZatt

compoti SY1· 'miensis(( i), a kovniea opstojase iu XV. vijeku, jet se 1405.

spominju " j lo 1 'e n i nOV0 7 'um denariorum: in SY1 ·mz·o". . .. .

. U popisima istog papinskog bira spominju se jos 1 , ,~e~a1''/ ,z =r:posegani((, te hi ~epo tome dalo suditi, da ie u cetvrto] desetini XIV. v1lekahila iu Pesezi posebna kovnica, ili da se je bar tamo racunalo posebnom

novcanom mj:rom (compotus =Mttnzlnse). Kao i0 virovitjc~o~: t~~o ~a~

se ni o pozeskoj kovnioi nije sacuvaodaljnii spomen, ~ pr1ID1letltl..IDt le,

da ]e prema spomenutoj vec darovnici od 1266. Pozega bila a~eks srijemske

kovrriee. Moguce, da ie ona hila neko vrijeme iarao premjestena-

Kovanje novca nadzirase u Slavoniji ban, knji ie vla~ao, ~ ko~~o se

11 b a.ns k.o] kom ori (eamera banali$), koja bjese n~iV1sa nnan,c11alna

oblast u kl'aljevini. Na .celu te komore biia8e posebni k om.o rm grol

( com e s c am er ae ), a uza nj posebno komorsko cinovnistvo (ojficial:s camera~ 2 ).

§ 24. zlatne bule Audl'ije II. ustanovljuje, da ~om'orm. gr?'i" ~vllek

mora biti kraljevski plemic, a iskljucuje od te casti Ismaeht~ 1Z~do:e.

Iste ustanove imade iu § 31. dodataka ovoj buli od 1231., gdle se 18k11u-cuiu iSaraceni 3 ),

'I'ehnicki upravitelj kovniee bijase mOD e tar, koji ne odgovamse

obienom sudu, vee samome banu, a jamcio ie za zakonitu teimu i

vrijednost novea, .'U kovnici (- cusa) bijahu posebui sandnei za spremanje celic~ih

kalama (cunei) i za nekovano srebro. Ti sanduci bili su uvijek zakllu~

eani izapecaeeni, a jsdan kljue cuvao ie sam ban, tako dasu se mogli

otvoriti samo u prisutnosti njeg'ovog povierenika.

6. Lucrum camerae").

Komora davase banu ve1iki prihod. Taj prihod sastoiase ponajprije

od pi zeta (pisesum), kola l"ijec oznaeivase iz prvine stanovitu mjeru,

1) "Codex bung. Andego.vensisu [V., 650 ., g od . 1 34 ;6 .

.) Spominju pe u l is tini bano. ' Mikca. Prodanic'o. od 29. a:prila 1333. 'I'kalcic: .Sporn. gr. Za.greba."

listma 159. , ,3) Za Sigismunil&, kadB . se prosvjedovalo p,otiv togaJ d a se . vi li e dO~loians~a ~1l~U lS~~ ~soba.m~,

a l lRl'OWtoplemst;v;u, odJ:< lg jeno ' je dekretom od god. 1397.,do. KOII1cOro lgroEovl ne 61llljU bItt plemlcl m JevrejI.

(Magy. TorteJielillj tar TIl., "219·l ... .4) Pl'vi koF se potan je bavio izt ra .z iva.uielJl tog poreza b ll a. ~e Dr. T li al lo czy La!os : Luc rum camerM

(A. rl!gi ka.meray grofiai es a k8.mflr.a.-llaszna).

- 11

(: pondus), a poslijo onaj prihod, koji ie komori tekao uslijed razlike

izmegju nominalne vrijednosti iIakticne vrijednosti srebrnog novca. Tar

l 'azl ika bijase u potonje vr ijeme tolika, da je na primjer 1344, iznosila 46·2 %.Jos zuatniji bijase prihod, sto ga je komora davala pod imenoru

lUGl 'U 'Tncamerae 1 ), koji se je takogjer zvao imenom cambium, monetaqium.

monesioum, maneiaticusn, monetaiio,

Stariji novei uvijek suse nakon stanovitog vremena stavili izvan

teeaja, a narod b10 [e duzan zamijeniti ih novima. Ali kod te zamjenenije se davao jednak broj naVID za stare, vee elva nova za t ristara.

Novae kovao se svake godine od M.artinja do svdetka godine, a

onda se pocelo mijenjanjem, tako da je od toga u drsavnu blagajnu tekao

l'edoviti godisnji prihod, Taj obicai i0 razlogom, da iz onoga doba, makar

da se posve kratko vrijeme kovao autonornni novae, imade nebrojeno

mnogo serija raslicitih emisija 2 ).

Posebni mijenjaci (campsoree , monetarii,numulan'i) donosili bi nove

novee ria javne trgove, te bi ih izlagali Ira posebnim tablama, a narod

imao je da do ustanovljena dana zamijeni, sto je bilo starijih kovina u

njega. Poslije toga vremena, proglaseno bi, da etariji novae vise ne vrijedi ,

Lukrutnu spadase itrgovaeki porez, - 6 dinara godisnje od svakog

trgovca - a kad bi se kojemu trg'QV0Ubilo s kojeg rasloga zabranilatrgovina te bi IDU se roba zapl ijenil a, dobio bi ban dvije, a novoari iednu,

trecinu vrijednoati.

U ono doba kolao je dakle novae zakonito prisilnom vrijednoscu a

uz prjlike, koje dallas ine mosemo pojimati. To bijase prava globa,

tiiem gora, 8to se od Bele IV. svake godine ponavljala,

Lukrum morae je svako da placa. U Ugarskoj prijeti konstitueija

od 1298. svakom plemicu, koji bi branio, da mijenjaci zalaze na njegova

trgovista ida miienjaju novac,gubitkom trznog prava, a koji hi uskracivao

miienjanie, pladao je 1 /4 marke globe.

U Slavoniji imadose dapace komorni g.rofovi pravo preroetati kude,

ako bi 0 kome posumnjali, da krije stari novae, a u najamnoJ]l ugOVOl'l.'I.

od gOdiIlB 1344. veli se: nS£ collectas ma;rtunnarum nostrarum vel Iucrum

cameremostre so luere aut s o l vi f ac er e non eurarent homines poss .ess ionat i , in

.) U doba, 0 kojerrm govorimo, l l" 'ivase ha,n Ove vrste p.rih.od.a.: 1. VectigiLliuw, ill sexts.cium, t. j.

s es tinu pr ihoda neki h ml inovR; 2. tre&inll doh ara z ap li je nj eDih od I ju di , k o. ji b je hu oBugj rml radi ubojstva;

3. TributWll portae, fori, 0. to bij as e ca rina u lukama ina kllpiil ll lia, koje pola pripadase kruni, a. pola

banuj 4. prihod camerae salis (solana) i trlcesima; I), Census (dace) slobodnih grad[l1ra ; 6 . DescenS1ls hani,

porez, koji ss plaea.se hranom i :;;ivezom, § to g a b ijMe Darod dni an d a. .v at i b anu, k od i ns ta ia ci je , i l;cada bi

pu1loVMj 7. M8.l'turina (kunovina) i zulwma (zalofula)j 8. trgova.i!ki potez i9. Lucrum camerae.

.) Kollki i bio ptihod tog lukruma, xazabire se, ako se isporedi sa odnosajima u Ugarskoj. Tako

j e n il p ri mi er z a. Bele 1IL, dok & 1 . 1 JOB DOvci bili kavani od .skoro ilista srebra, ttl prema tOJ):m davali manju

korist ~ iznosio lucrum camerae 6 .0 .000 ularaka.. (Kukuljevic~ "Cod'ex d ip !' '' I I. , 9 1. )

,



- 12

possessionihus tol ium. c om it e s c amera s -am . mostrarum d e s ce nd e nd i l z' be :r am h ab e am :

facultatem; « ,

Vas tai noveani prornet bijase pukom samovoljom, koja je tlaeila

narod to gore, sto "nije bilo dovoljnih zapreka, da se zaprijeei novcarima

kovanje hrgiavijega novca, nego liim ie zakon nal'egji~a? 1 ). Novae dosljedn~

s vremenom postajase hrgjaviji, a godine 1345. povisi la se u zagrebaekoj

biskupiji mardurina od 17 na 18 dinara, a u statutima biskupije se to

naroeito opravdava pogodanjem novca,L uc ru m. c am er ae bijase osobito teska globs na mjestima, gdje su imale

komore svoje sjediste, jer je tu bio novcani promet pod neposrednim

nadzorom monetara, koji hi bez milosti silili narod, da uzima novi novae.

Razumije se, da je tu bilo svuda prilike tla6iti narod, a gdjegQd se dalo

tu su gragiani nastojali, da odstrane komoru iz svoga grada.

'n Ugarsko] pokusao ie vee Andrija III. (1290.-1301.), da to] nevolji

doskoei i da mjesto lukra digne pol'ez u iznosuod 1 /~ marke, To razabi-

ramo is jedne listine kraljeve: " ..... preseniem. c oZ le ct am v ni us f er to ni s,

q ua m r at z'o ne l U (! Il 'i c a me ra e nostre e x ig i Q? 'd i n av i rn u s (( 2 ),

Gini se megjutim, da je to bio samo pokusa], koji bi naskoro napusten,

jer vee 1323. predlosise iz nova stalezi Karl u I. da hW 1'U m c am e ra e,

usljed koga pati inarod, a, iSarna drsavna blagajna, dokine, a na mjesto

toga da nstanovi neku vrstu zemljarine, koju ce placati svaki gragjanin

ida se t ime naknadi gubita-k, 'sto ga pretrpjese kovnice,

U Slavoniji se megjutim vee davno prestalo po starom naeinu dizati

Iukrum, te se taj porez tako reorganisovao, da nijesu mcnetari mogli

samovoljno postupati, a ta reorganizaci ja osobito [e utjeeala na konstantnu

vr ijednos t novca. Kod redovitog mijeniania sarnoga novca bijase cis ti prihod

komore tim veei, cim ie .novi novae bio manje vrijednosti od staroga i

eim se manje no:voga davalo za stare novce, To bijaSe klica svim financi-

ialnim nevoljama srednjega vijeka, s kojih ie patila osobito Ugarskn, a to

neprirodno sredstvo za poveeanje prihoda komore bi jase tim hrgjavije, sto

je ona dosljedna progresija na gore morala da nagje kraja.

U Slavon:iji uklonila se ta neprilika time, da se lucrum nije vi~e

placao in n at ur a, vee ie mjesto toga pla6ao posebni porez svaki siobodnig.ragjanin_ Tako narod ne bijase vise prisiljen da gleda, kako ga noveari

svake _godine muce igule, a to redo vito mijenj:~nie postalo Ieuop6e suvisnim.

' ) Za. o bral lU samovol je I lQvl ia .r Ii . b il o i e v al id a P?sebni h. ) is ta nova , a li z a n ii h n oonamo . Mog iIee , d a

Sil b il e s ti en e u st u. no vi 6 . e la nk a g radskog i_ma id an skog p rava ~emni ek ()g i z d ob e Bel e IV., Koji g llLsi: Wir

geswor ne ha .be n g es acz , da s ke in Cammer -gr af f noc h ke in andr e.f monn in k'Gines mOlines haws Bucilen

s oI l oder s nche n heis sen wooer Fa ls ches ode r f nI sc he Mw 'nnc <6, ode r ande re ver pot t:ue [ yung, l! n bemn

denn di e Ricbter uud d ie GesWlor ll en d er S ta tt . nGOd6A Arpa(l·.~ II!., 209 .)

•) Wenzel: nCodG:x Arpad. " X ., 416.

13

Komora imagjase od sada da se samo skrbi, da bude u prometu

uvijek u zalihi dovoljnokovana novca, a posto joj je direktni prihod od

sada sastojao samo u pisetu, ne b-ijase vise ni nusno, da se mijenja vri-jednost itesina novea,

Tako je ostao u Slavoniji banovac dugo vremena nepromjenljiv u

vrijednosti, dok [e u Ugarskoj novae o.d dana do dana postajao slabijim,

s to nam svjedoci, da je banovae bio bas u Ugarskoj osobito obljubljen.

Da se je u Slavoniji vee vrlo rano namiriva,o lukrum stanovitim noveanimperezom, dokazuje nam listina od godine 1269., kojom se daje Bozjacima

u z8tmjenu za Senj i Gvecku zupanija duhieka sa svima pravicama i

povlasticama "et n omi na tz 'm c om , m a rt ur £n z' s et descensu b a n" ; v ul ga U te 'J ' z ul u-

s i no . v@ ca ta , c oU e ct aq ue p e? ' t ot am S cl av on z" am r ra t~ 'o ne l U G'! ''';C fl ff fW 1 'a e e x ig z'consuetasn" 1 ).

Tn sa prvi _puta spominje, da se na mjesto Iukra placao osobiti pores,

a u drugoj jednoj listini ta.j..se porez tacnije opisuje kao , ,1 'ese1'vata duci

et d uc atu i c ol lec ta , q ua e p e7 ' to ta m S cl av on ia m ratione luC?ri camerae ducalise x z' g ic o n su e v' I; t ( ' 2 ).

U listini kralja Stjepana V. od godine 1271. nahodimo reeenieu:

"col lectam septem denari01'Urrt a t em po re B el ae 1 'e g'ts e dz "t am et indzctam raiione

lucri -r=: a iz toga razabiremo, . da ie taj bir ustanovio kmlj Bela IV"pa da se 1e lukrum otplooivao sa 7 dinara,

Znaeajna je io~ i listina bana eijele Slavonije Pet r.a, iz koje rasa-

biremo,. da se ~i porez plaeao svake godine: " co ll ec ta s ep te m d en m'£ or um ,

q ue r aito ne l uc n c am era e a nn u. atz "m e wig i c on su ev #((8 ).

, Ist~ tai !,o~e~ ,- bir 7 dinara -, koji je zamijenio Iukrum, spominjc

s~ 1 u .~,eclnol11stl IDBele IV., gdje se.v sl i, da se je uzimao u zagrebaekoj

blSkuPlll vee onda, kada se je vjen_eao sin kTaljev, a vojvoda alavonski

B e l a"). Po Mikoczu oaenio se vojvoda god, 1264,5), dakle se reluirao

lukrum vee pet godina prije, nego to gore nagjosmo.

Iz [edne remonstracije zagrebaekog kaptola protiv bana Nik 0Ie od

godine 1349. raeabiremo, da je taj p01:ezos tao has do. polovine XV. vijeka

J1epromijenjen. Iz te Iistine zanimaju nas osobito ove stavke: " ... Item

i nv es ti ga nd o d il £g en te r r es ez "v is s en t, q uo d ab a ' (l ti qu' ts t empo rZ"bus p r o ma1 tU 1 " l ,n a

a q uo l£ be t I ob ag ~Q ne z "n te g1 ·{ J. ur £e e x,z "g wa nt U 1' d uo d ec z" m, d en ar z'£ b an al es £ te 1n .,pro lucro came1 'e ~'id em d emar£ s epte-m et s £c d ecem et no'O em sz?nul conjnn-

') PO'l 'eljn v o jv o il e B e le nTheiner.a.: n1!f;onunHlnta hung. " 1., 3 11. ikr aljn . Bele l V.ll F ej er a: Coile xdipl." IV.,. 3., 506. , . n

2) l"'ejer: oe. V., 1., 150.

3) Kulmlje\jeeva regesta U nStarinama" jugosL akademije.

<) TkI\:ICie: nMonum. epi scop . Z lLgr .· 1 . . 1 46 .

~) S er ie$ ba nor nm n Arkil"ll :m jl1gos1. pov je st n. IX. , 1 54 .



14 -

gend o, et u ltra hec e xz 'g eb an tu r d u o c le na r£ z" compeientes ezactoribus ipsarusn.

marturinarum: et sepiem denariorum « 1).

Upravni porez slobodnoga eovjeka iznosio ie prema tome u Slavo-

niji 12 .dinara marturine, 7 dinara u ime lukra , a 2 dinara porezniku za

eksekuciju; ukupno dakle 21 dinar.

Tai naein uplacivanja lukra imagjase, isporedimo li ga s placanjem,

kakvo hie u obicaju u Ugarskoj, prednost, da se ie porez laglje kupio, a

novearstvo ne bijase toliko izvrgnuto tendenciji na lose; mana mu biiMe

opet ta, da je lucrum zasnovan kao noveani pOl'ez, koji ie narod razmjerno

prema njihovom imetku t is tio, dok je u relui rano j formi vise t is tio neimuene

nego imucne ..

L ue ru sn . c om er e, ko]i biiase rz prvine opeeniti pores, oprastao se vre-

rnenom osobitim kraljevskim privilegijem stanovitimosobama, korporaeijama

iopcinama"). 'I'ako bi oprosten Bozjacima, kada dobise Dnbicu, ._a s njom

dobise ioprost od mardur ine , zalosine ibina 7 dinara n ime prida komore;

Stjepan V. podijelio ie poveljom od godine 1271. isinovima grofa .Dmitra,

Dmitrll i.A leksandru )lu lir o. D ra mam existemtes cc opr?st od tog p-oreza,

sto ga je Bel a IV. na mjesto lukra kamere ustanovio. 1279. oprosten

je taj porez i podanicima grola Pouse (Puse) u zupauiji krizevacko] i

somogjskoj").Kao osohiti primjer takoga oprosta valia spomenuti, da je Kado

Rob ert 0 zagrebacke gragiane , da im se zahvali za njihoveza sluge, koje

stek.dse po nj za nasljednog rata, oslobodio ne samo u opsegu gradske

opeine, vee iu .g ranicama cijele kraJjevine Slavoni je od plaeanj' a Iukra, a tu

darovnicu oglasio ie ban Mikac Pl'odanic Iistinom od 29. aprila 11133.'1).

7. Desetina od lukra.

Sam ban bijase dnzan plaeati porez od.prihoda, koii ron. tecijase u ime

komornog prida, Nadbiskup ostrogonski imagjase ad davn ine pravo da trazi

dio cistog prihoda sviiu kovnica u zemljama ugarske krune, To pravo

opisuje se u Iistini Bele IV. od godine 1256. ovako: » '.... Item de lucro

c am era e, quo d d ic ari ~'n7 'e gn o H un go ,T ~'e e st c on sti~ ue n(il l/;m s al vo e o, qu od d e

quo1ibet marca i;n C am era , u hi d en ariz" cuduntu?' unum. pondus (=/48 maJJ'ke)

a1'fJenti fini sz'lYI,'pe;rsolvi d eb e7 'e t n om in e s ua e e cc le sia eet quod fe1'1'o/menta

1) Kukuljevid: "Jura" I ., I ., 115.

. ) Imool l i darnvnica, gdje bali nbdaren im dnzvolj ava, da t ai pnrez od "vojill podo.rli.ka bern u

v.lasti tu korist; tako i" dobio zagtebaeki kaptol zupaniju GerzellC .cum clluctis marturini~, septel'lJ dena-

riorum, 2ulusiniset all is redit ibl1S." Fudat ti ruyr~cum sac:rum V., 378.

3) Kukuljeviceva regesta u .StnriDama" 1 1 , . . godinu 1279. (31 . i lec. )

4) ' l 'ka16ic: "Spoin. gr. ZagrebaU , l istina br. 159.

- 15 -

cudent ia e t sculpta non a lz 'a s s e7 'v ar z' d e be an t nist' su b homini« ipsius custodiaad h oc d e pu ta t£ " 1 ).

Ostrogonski nadbiskup imao [e dakle pravo, da imenuje kod svake

kovnice povjerenika, koji ce nadgledati kovanje novca, te prema tome

ustanoviti nadbiskupov dio cistoga prihoda, a ta kontrola vodila se tako,

da je povjerenik drzao pscate pod svojim kljucem.

Topravo htio je ostrogonski kaptol da vrsi iu slavonskoj kovniei ,ali zagrebacki se kaptol tomu protivio, prisvajajudi sehi pravo pobiranja

piz.eta. U slijed toga se zarodila pamica, koju poznamo po nekim listima

iz godine 1256. Slavonska kovnica bijase onda u Pakracu a upravljase

njome, kako se veli, ban Stjepan ibiskup zagrsbaeki » i ce 7 ·e g i. '< ; .Biskup

odaslae i~mjesto sebe u Pakrac kao zastupnika kanonika inadgjakona

Dveraca ruagistra Ben e di t a.

Posto bjese kod kovnice kanonik zagrebacki u sluzbenom avojstvu,

pobojao se ostrogonski nadbiskup, koji [e svoj privilegij protezao na sve

k.evnice pod krunom S~epanovom bez izuzetka, da ce sagrebaeki kaptol

sebi svojatati pravo pizeta, a da ocuva svoje pravo, .zatraZio je nadbiskup,da ss stvar sudbeno razlom.

Ispitavsi kralj odnosaje, izdade nadbisleupu ostrogonskom listinu u

kojoj se konstatujs, da kanonik Benedikt ni je zastupao kod kovnice biskupazagrebackog u njegovom svojstvu biskupskom, vee kao zastupnik kral jevog

povjeren~a kod k:ovnice, pa da ga ne ide nikako pravo na desetinn 2 ).

Da Je to obrazlozenje bilo nusno, vidi se iz druge parnios, kOla se

zbog te desetine malo poslije zametnula za vlade S.tjepana Y. 1272.

Ovaj put vodio i nadbiskup osti'ogonski Filip parniou protiv bana

Loranda (Roranda) "cu£ c ol le ct am 1 'e gz 'a m s ep te m d e na 1' z'm 'u m ultra .Dra'lJamrex donasnt",

B~n uskratio je na ime desetinu od lukra komore, koji se onda vee

naplaeivao sa sedam dinara, mnijudi valjda, da nadbiskupa od easa, kojim

se lukrum de facto dokinuo i nadomjestio porezom, ne ide desetina ali

kral] p:·esu~.i, da v,alja. n~dbis~upu davati desetinu,' jer mu pripad~ to

pravo . J uslijed _papmskih 1 uslijed povlastica Bel eIV.

Te osude valja dase dril ban, a 1 njegovi nasliednici 3 ).

, • : 1 . ) ~ejer: n:od~.di~l" lV., ,n. , 386. Pondus iii pisetum oznacnje diomarke,pa se 1)0 niem nazv.ao

1 tal n~dblS~llPSIQ prJ .hod lmenom pisetll lu, dok se OStI:OgOllSkinadbiskup po njemn zvao pisetariu$ regni.- ) F el er : pCodcx d ip !." IV.) 5 ., 3 70 ., 3 71 .

3) Fejer: O. c. V.,!., 251.

. ,Pri.tnj caba. Ako je nadbiskup ostrogollSkiimao p l' av o d a z ah tij ev a od svake t in e ma rk e u une

1'lze~ ledan.l'Qndlls (V~B},~),a ako ie n pakraekoj knvni ci t aj p izet b io jednak desenui od lukra, to jest

nd mstQg prihoda monet.agIJ3, <; laaUe sl-ijedi, da je 11 ono dobabio Clsti prihod u ime lukra od jecme mlfrke1 ° / 4 8 l narke, t o j es t 20'9 0;..



- 16

8. Banovi, koji su kovali novae.

U onom velikom nizu banova, koji su vladali za vrijeme, kada se u

Slavonii i kovao auto~1omni novae, spominju se u Iistinama uaroeito samo

dvojiea, da su kovali novae.Prvi ie bio ban Steian, koji je banovao od godine 1248.-1259., a

neko vrijeme bio i stajerski kapetan. .

U listini ad 6. januara 1323., sto [u ie sedmogradskom kaptolu izdaoKarlo Roberto, izjavliuie kralj, da [e radi toga, sto ie dosele novae bio

vr]o rgjav, naredio, da se knje novae, koji ima da vrijedi u svoj kralje-

vini. Drzavne komore predao iekral ikomesu Heysu, Ladis lavu Gurehesu,

Emeriku,bratu varadinskog biskupa, Petru Pe.ul d re i nekom Josip u,

koji imadu da kuju dinare "o c ta v e c : ombi l s t£ o n i: lt ( to jest sa iednoro osminom

bakra), a u teZint' s tarih D ano va ea, :5 to ih Je ne7 co c k ooa o b an Stefa n za vZ ad e

kra7(ja Bele IV. .Tih dinara vrijedilo je pet penza marku. Prema tomu kovao le ban

Stefan sl'ebrne dinare sa 7/ 8 cistog srebra, a 200vrijedilo iidnu noveanumarku. Ovi po uzoru, slavonskih banovaca kovani ugarski novci. zovu se

u li stinama pozni jih godina "banales regales nunc cU1'rentes{/.

Ban Stelan iz kuce Gnth-Keleda bi jase iedna ad naj1JvaZeniiih lienosti

svojega doba, osobito ed onogcasa, kada [e bavarski vo-jvoda Otto ustup~o

Staiersku sinu BeHnom Stefanu (1254.) ikad ie ban~telan onamo.ot?ratLO

malodobnog vojvodu Steiana u avejstvu kapetana stalerskog. Ban ]8 ispred

svog voivode neograniceno vladao Staierskotn, dok se ne dize ~a nj buna,

a nacelu joi Hartneid od Petave, koji potuee bana (1258.). Vojvoda Stelan

uze tada sam vladu u ruke, a ban morade da se vl"jlti u banovinu.

Drugi ban, koii ie kovao uzorne dinare, biia-se ban ci1ele Slavo~i~e

Henrik. U jednoi odluci pecui~kog uadbiskupa ad god. 13,20., osugjuje

se neki Nikola de OW-aI', d a plati deset maraka, ito "ma1 ' carum, (j'uarurn-

libet Gu m quinque pensis denariorum. sea moneta'fum quondam Herriei bani

computando a 1).I ti dinari hili su kovani istom mjerem, kao i Steianovi, te igiahu

{) pensa ili 200 komada na iednu marku, a zvali su se kao i Stiepanovi

d e na n' i a nt £q uiU 2 )." Tai ban Henrjk iIi Rel'ik, uazvan Gjsingovae, izisao je kao vogja bune,

koju pokrenu slav(1Hlski vojvoda Bela protiv kr~ja Steiana V". na zoo g1as.

Za te bune prebjegao 1 e cesk.om b:aliu Otokaru, lzdao ron nekobko gradova,

st0 ihiosvoiio ipoginu n bakoniskoj sumi za nove pune kod Fuena.

1) »Codex Anaegav.ensi~" t., 548: _•) Li.st ina. fia .t .:manslwga kaptoJa 18. iula 1307. nCodex Andegavelll;1s".

- 17 -

9. Novci PavIa i Mladina SUbica.

Srort An d r ij e III. bijase povodom dugotrajnih buna po Hrvatsko]

Ugal 'skoi. Doeim se u Ugarsko] prepirahu eeski kral] Vjeeeslav i

bavarski Otto 0 nasl jedstvo krune Stelanove, dogie Karle Roberto potporom

bana PavIa Subiea u Hl'vatsku, da u ime anzuviuske kuco zastupa

svoja prava na prijesto. Za nasljednog rata spominje se do duse neki

L adi sl a v banom cijele Slavonije, ali pravi gospodal', koji [e nsograni-cena vladao od mora do Save, hijase knez bribirski Pa va o Su bi 6,&Oii se nazivao hercegom dalmatinskim, banom sve Hrvatske i gospoda-

rom Bosne.

Kao glavni vogia anzuvinske stranke popeo se do velike modi, taka

da je. prisvajaju6 si pravo dinasta, poceo kovati isvoj novae. U tadanjo]

Hrvatsko] iDalmaciji trosio se je, kako v.ee rekoh, gotovo samo mletaeki

novae, a odatle tekao je republici v. Marka veliki prihod. Nije cudo, da

se ban Pavao Subi6 i sin mn Mladin dosjetise, da bi oni taj prihod

mogli vec im pravom u0ivati nego Ii strana drzava, te pocese kovati DOvaG

za. svoju korist.

No posta su mletaeki n~vci bili u dobroj cijeni, to [e - povedavsi, se

za pl- imjerom srpskog kralja Urosa ITl. - dao leovati novae, koji is oblikom

toliko nalikovao na mletaeki, daga ie tek, kad se dobro rasmotri, modi

razluciti ad sal1log mleta(}kog kova,

Kao imletaeki grosi, prikazan je na lieu banevih nova:ea Isus kaRl')

sjedi na prijestolu, a u polju do Diega su monogrami ((; x c -Na olieju prikazane su dvije osobe, od kojih jedna dl'ugoj daje barjak,

Na rnletaekim novcima [edna od tih osoba, koju .resi svetacka osjcnka,

prikazuje sv. Marka, sastitnika republike, a druga lik duzda, koji [e

tada vladao.

_ Na ~ak.oYinama banovim prikasuje biv:si lik svetoga Marka, koji i tu

Imade osjenku, hereega bana Pa.vl a, a Iik duzdov prvorogjenog rnu sina

Mlad~na, s kojim je zajedno vladao, Samo na tpi s je razliean od :Uetackog,a glasi: .

DVX PAVL·

DVX PAVL·

BAll MLnDan. ili

BAn MLnDau saCV'UDVS.

Nepismen, kako ie bila ouda veeina naroda, niie dakle bio kadat da

lako raz}uci prave mletacke kovine od ovih pakovina i taka se rasj,ri taj

novae brzo hrvatskim Primorjem i istisnu mletacki n0vac. Pace .mnogo

se toga novea unosi10 iu saron Veneciju, te se trosilo, dok ne agjose· u

trag patvorinama .



- )8 -

Novei sa natpisom :OVX P.AVD· BAll ! '1ulJ.DEI. ll kovani SLI za zivota

bana PavIa (t 1312.)" a uovce sa natpisom -r DVX Pil.VD . BAn NDAD6:.Q

SQGV;o:avs kova6 je poslije Mladin (t .13-21.) sam, koji se nasl ijedivs i

$voga oca zvao })secuni lus ' bamus Beene",

: .: " :1 \1 i i iza smrti Mladinove kovao se i dalje tai novae, a osobito kne-

~o:vi I n . · c k i i velj ski , Bartol iDuj m o, bavljahu se tim poslom, te se

jedna kovnica na Rij e ci izrieno spominje.

. Ti kneeovi kovali su valida ·istovjetan novae, ue mi.ieniajuei na njemurti sama natpisa, ier kao potoinjeni vazali mletaeke republike nijesu smjeli

sebi pri&vajati pravo, sto ga ie sebi mogao pri svajati ban Pavao Subic .. Oni

su dakle iii osohno krivotvorili novae mletaeki, ili au trpjeli, da se takov

novae u njihovim zemljama krivotver i-Kao s to mletacko vijece prosvjedovase protiv prometa Urosevog novca,

take prosvjedovase iprotiv ovih, hrvatskih pakovina. Obojici pako knesova

i;1t izejedan odaslenik s injor ije za drugim, iethl .a pri ietni-a za drugom, da tai

novae odstrane.' Ti novci ukinuse s e val jda tek 1'342.) kada je knez velj ski,

vincdclski imodl'uski, Dujmo, dosao·u Vsncciju, da polozi u ruke dnzdu

zakletvu viiernosti.

10. Komorni grofovi (Comites camera.e).

Listine u koiima se poimence spominju komonni groiovi banske) ~ .

komore, vrlo su riietke, pa nam ie samo nekolicina njih pozuato. I 6 tUU(1

_. mlIDO njihova imena - malo sta znademo.

M'agistel' Benedikt, 1256.

Prvi monetar, ili c om e s c am e ra e, koji se spominje, biiase kanonik

zagrehacke biskupije, a arcidjakon Dveraca (Guerehe), koji iekao zastupnikbana Steiana Guth-Keleda bio nadzornik llprekodravske" komore u Pakraeu,

te bij'ase zacetnik onoi pamiei, koju i e poveo ' ostrogonski nadbiskup, da

si osigura _praV'o na dsset inu prihoda iod ove komore (1256.).

Prencolo, 1270.-1272.

Drugi komomi grot koji ie vee u Zagrebu djelovao, sporninie. se ~

listini od god. 1270. pod imenom P re nc lw lu s, c om es c a' "! e? 'a e z ag 1·a ]n en s' /I J.

On ie p~ svoj pri lici istovjetan S onim Perincholom. ili ~erni£holom,

koji bijaSe 1.26G: podesta ( potestas) ili grad.slri naeelnik gnckog grada

(Moris gr.eche'n$is ). .127.0: spominie se u list in i, 'kojom mu magister LOV1!O, ~upan Rovi.~ta

potvrgjuie posied sela Mareka kod Velike u zupaniii rov~koi,. a drngi

put, 1271., kupuje blizu Zagreba imanje Gradee. 1272. 8vle(locl ron se

- 19 -

l ist inom zagrebaekog zupana Hodusa, da jekupio imanje Pribidrag za 7 maraka

" d en a rz 'o ru 1 n z ag ra h z' en s z' um , q U 0 1 'Um 8 ~' 'I ?{ j ul eq uz 'n qu e p e ns e m a rc am. t un c t em p od s

facieban:" 1 ).Gyan (Janino).

'I'reci, po .imenu nam poznati komorni grof, biiase comes Gyan,

koji je dekretom And.rije III. od. 23. juna 1294. dobio nalog, da od

prihoda, zagrebaeke kovnice svoju vojsku u gradu Medvedgrad.u podmiruje,

da .se oslobode zagrebacki gragjani kontribucije, kojom .ih je do sada pat io.

T:~j Gya n istovjetan je sa crnim .Ianusem, koga je narod u zagrebaclcoj

okol ici do danas jos zapamt io, On bijase zacetnik pokolja na MedveMakl'l.)

korou se do danas sacuvala uspomena u nazivu "Kl'vavog rn o.st a" u

Zagrebu, a taj pokolj oijase neposrednim povodom, te mu se predala

kovniea.Jakov, sin Tl l l a r d o v, 1344.-1346.

Poznajemo jos icetvrtog monetara, zagrebaekog gragjanina Ja.k o va,

gina UHardova, po imenu sudeci porijetla njemackoga. Taj je upravljao

kovnieom na vlastitu korist, posto je od bana Nikole, 1344. uzeo bansku

kovnicu u eakup.

MonetaI' Jakob bijase Uortakluku sa nskolicinom koprivnickihgragjaaa,

ito "S a ~iko.lam, rnagiwtrom Rafaeloro iMihai10mJ siuovima nekQg

PavIa 1OVle' tkom (Zuetk) sinom Stavlienovim.Zakupni ugovor sklopljen ie doduse samo na godinu dana, ali sva

ie prilika, da se je ponavljao inarednih godina, jer se 1345. i1346.

nazivlje Jak:ov u I is tinama jos monetarom 2 ).

1 . 1 . Najamni ugovor od g. 1344.

Zakupni ugovor, sklopljen sa m 0' netar om Jakovom godine 1344.

najv~znjii [e dokumen.at, sto nam se saeuvao 0 slav onsk o j kovniei a

uied~o i [edini, koji nam rresto opsirnije razlaze odnosaje zagreb~cke

kovmce. Zn.amenita je : ta l ist ina izbog toga, sto je izdana dvije godine iza

ouog glasovitog ugavOl'a, kojim daje kral j Karle 1. kovnicu kremnieku

u zakup, te .prem~ . tome mozemo prispodobit i novcane pri like u Slavonij isa suvrememm pri likama u Ug.arskoj .

Uetanovljena kirija (zakupnina) iznasala [e na godinu 300 maraka

a ~a ~u svot~ stekao je magister Jakov pravQ, ds kuje novee ida korist:

kOlu Je kovnica do sada banu nosila, here za se.

1) Sravni Wenzel: .Codex ATpa:d . " "lID., 327., 369., 412., Xl, 586. Tkalcic: .MO)lurn. episc9p.

Zagr.", r., 1&5., 156.') TkalCi6: .Sporn. gr. Za.grebll" f78., 445,



- 20 -

Kovati sroie1o se samo od Mal'tinia dne do konca godine, dakle

samo podrug mjeseea, dok se u Ugarskoj kovalo cijelu godinu "et Pasella

usque ad Pascha ".. . . . . ' .Zakupninu valjalo i platltl u ro!eSecUlID obrocima .~o. 25 maraka,

a ako bi zakupnik kojom uplatom zakasnio, va1lade mu plat it i lO S 10 maraka

kao'trlobu za zakasnjenje.MonetaI' bijase duzan kod kovanja novca paziti na to: iz ,i edne marke

srebra valialo mu 1 e kovati 9 penza i12 dinara. Na svaklh 9 mara~~cijelih dinars ( de na rii i n- te gr i) valialo 'je kovati iedn~ inarku 0~01a, 1U

poludinara, ito iz jedne mal'ke20 penza obola, Da ~e ob,ol ush~ed ~ga

doista bio nesto Iaglji, nego bi imala biti ravna polovlCa dinara, Imaglas,8

SVO] l'azlog u tome, sto 5U t roskovi kovania poludir rara bil i razmjerno vec],

nego u dinars, . . . .Vriiednost dinaru iroaJa Ie da bude 1./72 zlatnog forinta ( jlrYrenus) , Ih

ugarskog dukata, dakle od prilike 7 ,~ove, nasega .~ovca u datu.

Prerna tomu bile su no'Vcane prilike u SlavoUlp posve drugs, nego

u Ugal'skoj, jer imagister Hi po l yt, zakupnik. kremrrieke kovnice,

ugoOVOl'DIDd 1343'., koji i vrijedia dvije godi~e, bio duZ~n da, kuie od

iedne rnal'ke'12 penza dinara, dakIe skoro sa leduu cetvrtmu VISe, nego

sto se kovalo u Zagrebu.Novi novci imali su se za stRl'e na ta i naein mijeniati, da se davalo

za tri s t a r a idan n ov i, a obola uzimala se c:etlrl stara za jedan novi,

ili po njiho-voj tezini. Sva je prilika, da se tu nalasi u tekstu pisal'ska,

PO'grjeska, jer po tom bio ie prid amcasnbia pieog')-·~DlaD. U U~rskoJ

davalo se tri stara za 2 nova dinara, a u Zagrebu Imala se po istom

ucovoru davati dva nova banovoa za 4 becka ili gradacka diners, koji

su bili, kako se izricno kasuje, losiji od zagrehae)dh, jer imagjahu i:~nu

tre6inu bakra. Niie dakle vjerojatno, da bi S,e za stare banovce, kDll SU

bjli tezi ibo1ie smjese od beckih i gradackih dinara, davalo man]e. Za

to mislim, da je prv;obitni tekst glasio, da se ima dati za tri stara dva

nova dinara za cetiri stara dva nova obola.Iu tom ~blazenom obliku bijase direktni prid mienjacnice dosta velik

ill iznasase 33%, Ako se k tome pl'rraQuna pizet, to jest iakticna l'azlika

izmegiu nomiRalne irnetalne "t rriiednosti nove a, koja je iznosil~ 46'2°/?,

to ie iznosio pl'ihod tog novea oko 80°/ Q) odakle ie, dakako vrulalo naml-

riti n:eruale troskove kovniGe idosta velika zakupDIllU,

Noniinalna vrijednost novea ustanovljena i e na taj nacin , da o.ddinal' a.

vriiedi 5 penza, od obola 10 penza iednu mark~. Dalje s~ u ugo~.or~

zabraniuje izvazanie zIata, srebra istarog novea ~zvan z~mll~' a kOll hitu zabranu prekrsili , imadu se kazn.iti zaplienbm nnetka 1 zatecena blaga.

21 -

Tai krivi narodno-privredni nazor vladao je dugo vremena svije-

tom srednjega vijeka, a tek kasnije uvidje svijet, da se time sto se

prijeci sIobodan novcani promet, vise skodi nego li koristi blagostanju

i trgovini.

Kad su novi dinari bili gotovi, moralo ih izloziti na javnim trgovima,

da njima narod zamijeni s tari novae.

NMa Iistina sadrsava i znamenitn ustanovu glede tako zvane tole-

ranoije. DaS~

novcarirna otesca hotimieno kovanje slabijeg novea, neg6sto su duzni P? zakonu (denariorura dz 'mz'nut£o), .morahu oni donijeti prvu

sakovanu marku dinara banu, koji je cu vase pod svojim peeatom, Ako

hi Ito posumnjao, da novcari kuju slabiji novae, uzela bi se marka novca,

o komu ss sumjalo, da je slabiji, te hi se vagala na budimsko] tez~ulii i

isporegjivala s onom kontrolnorn markom. Ako hi se naisl« na razliku ,koja iznosi sest dinara vise iii manje, nego ih imade brojem u kontrolnoj

marci, nama novearima prigovora, van ako bi se to cesee ponavljalo;

ako Ii ie razlika veca, imadu se noveari kazuiti. Prema tomu iznosila je

tole: raneija kod pokusa na tezulji 3%. 'UstaJ1ova! kako valia postupati ispitnjuci sadl'zaj novca, nesto je nejasna

posto je Iistina pisana dosta losom kurijalnom Iatinstinom, au se smisao

Bade ovako ustanoviti: Za pokus valj.a 8 pondusa (1 pondns = 1 -/ rnarke

ili obierro 5 dinars) pomijesat i sa ugljenom i skalit i u lon6i6u, Odgo:v;a-

l'~i~Ci cetvrtoj kombustiji, koja je hila zakonitom i po kojoj je smjelo

biti u srebru samo jedna, eetvrtina bakra, gubilo se deialkacijom uonoj

pokusnoj mnosini na rnjeru 2 pondusa ili 'l,tezine.Ako bi zaostalo eisto

sreb~o, koje bi po pm:vu irnalo da tezi ravno 6 pond usa, bilo za3 iIi

4 diuara lak~e, ne bi to bilo kaznjivo; ako [e razlika veca, ima se

novear kaeniti,

Ako to preracunamo u postotke, to bij~e u banovaea zakonita tezina

bakra 25 Q / o i a maksimum dozvoljene tolerancij e, i ii takozva.ni 1'e'Dwdiu'Jn

legis, iznosio ie daljih 10%.

Taj rremedz 'u'in legis prema danasnjim odnosaj ima vrlo ie V'elik., ali se

opravdava primitivnim nacinom deialkacije, kojim se izvodila kem-iena

a~aliza, jer je pokusima dokazano, da se korl tog pokusa gubilo ido 8%clsm "81'eb.1'a.

, Daljn.jiII_tsadrzajem l istine daie ban zakupnieima kovuice pl .'avo na

prihO'~ ,kovlllce ( l u<YJ 'um camer: ae ), te izjavljuje, da nijesu dnini doci' mi.

reclovlt) .sud, veo da odgova,raiu ieElino samom banu. Nadalje iIn daje za

13?O maraka za tekucu godinu u najam idruge dace, po imeuee daea,.

~ola se zvala ( Jol leet£o mClJr tur inarurm, banovstinu i nezete i zmegiu Save1Drave.' '



22

Tai ,ugovor, sklopljen na

rekoh - i za potonje godine.

godina monetarom1).

godinu dana , produzen bi - kako gore

J ak0v se nasivlje iu Iistinama potonjih

') Misiim, da ee bit i dobro, ako tu !il bog prl spodcbe spom enem ustsnove ugarskih kovnica, koj e su

v8. f. il e u i s to v ri jeme .Uslijed zakupnog ugovora od 26. marta 1335., (izvornik n primatijl l inoln arkivu 11 Ost rogonu ) dal e

Karlo Roberto kremlli61m kovnicu u eal cup kas te lanu grada Arve Hi polytu, s p ra vom d a ' ku ie o va l n ov ae :

1. for inte (flonmos ad modum Eiorent ie) od 811ba !illata i to tako, da 4 for. vrijede [ednu marku

f ina arehrlt.2 . g ro se ( gr oss os a d mcd um g roBs or uID n os IT O r um , a nn a i am s la pso pe r C iv es B ud en se s i abr lc at or um ).

3 . d in ar e, t ak og je r p o n so ru h ud im sk ih ,

Grose vi koval i 8U Be odsmje se XIV. kombustije , dakJe sa l/,~ bak rene p rlmies e, a iZ" j ed11e . f in e

marks 72 komada, 11 prometu v ri je di lo j e 64 grOSa. [ednu finn marku, a 56 grosa 1 ewm obienu .marku

(marca cornunls Hi pagameuti).DLnari kovali su se od smies e, 111. kombnstije, dakle sa " /. f in oc e i to is j ewle marks 14 penza

(=560 kom.], a vr.ijedilo ih je Qprometu 10 penza (=4.00 kom.) jewu markn.

Ovi BU novoi Ima li zaJ ~oni tu vFi .j edno st po c ij eloj Uga rs ao ].

Osim sskupnine imao je eakupnik da pla{,a. povjereuiku nadbiskupa ostrogonskog za njegov nadzor

od sv ake mark" [e dan pondus (pizet), a poslanikn magistra 'faverniCoIUJD svaki dan '/2 ferOOna. Pravo

nadzora vi: si o j e povjereui k nadbi skupov na ta j uacin, ·da je dIza o :pel ide >I!I. k ov an ie n ov ca p od s vo jim

kliueem.Drugirn ngovorcm od godine 1342. daie Kar I o Roberto tstom u ma gistru Hi po lytu 11 zakllp

k r e .w lik u kovnicu, a s njome id oh ot ke $ vi ju maj da na u p od "u cj u o st ro go ns ke l la db isk up ii e. Z ak ll pu in a

uatanovljella hi sa godisujib 800 maraka srebra, Magister Hipolyt iluza.n 10 ZI\, to, a l l . kuje od je:lne marke

srebra 12 penza, t. j. 480 komada dinara - dalde 180 dinara vise, nego u Za.grebu, . a to Dam t11malii, za.stir BU b il i n an ov ci o bl ju bl je n1 . Da lj e se sporuinju ne\i;e us tanove; 0 koj ima JUIY~eJ llomisl it i, d a s u s li t' ln e

ll~tanove vrijedile i'n slavonskim kovnleama. Kalufi i srebrne si pke liuva li an se 11 posebnim sanducim8. ,

8. k1ju.eeve ipeilate till, sanduka M~8.li au U pohrani. comes camerae inadsornik kovniee (Mtluzwarilein).

Mo ne ta ri n ad zi ra b, u k ov an je , t e im - va lj ad e u je dn o j amci ti ~ a v al ia no st i punu, Vl·jj ednost novc a, a da se

l as nj e u a ln ca ju pr on ag je k ri vl ic , b ij ai ie a ui a) } s l' ak i j ]) on et ~r s vo je k ov in e ob i} je Zi ti p oi le tnUn s lo vom. s vo g

jmana, iJi ustanovljenim znakom. To au bile s.i g1e , kOl '" se nalase na novcima . :Mi jeujajuc i novae davalo

Re 2 nova za tri sta.ra dinara, a da ue bude zapri'jeka u proro.etu" morada. biti u k ov ni cl n vi je k b at 1000

mar ak a k ov an a l lo ve a u . za li hi . K od r ni je nj an ja n .o vc a p ri su st vo va s u vi je k k om is ij a, a . n i l. 6 el u ' jo j I n on et ac ,

veliki iupan, su.dae i l{aptolski povj(>ren~k. Trgovina Srel;l l'nom i z la tno. nl r udom b ij as e Z lLbr an je ll a, a t ako

i n jihov iZvoz . P rekd li t. el ii ove odTedbe ka' f. nj en i $U g uh it kom ime tk a, gr ag ja ns ke ( \a st i i!ilatelien.a II }ljm

b la ga . D uz no st c omesa c amer ae b ij as e, d a z at ei le s va ko g, l <o ji b i k ri vi 1 10VOO1mI 'M , t e d a ga p l' ed aj e a ud n . .

X ko t og a. n e b 1' u li in i\ l, p Gs tu pa lo , bi se s n jime , k ao d a j e o n sam l la .t vo ri o n o\ ': ac , t e b i s e z bo g t og n. k !l 7; ni o.

Nov(\ari, mnovnjci i raduici u kovnici u ij es u b il i odgovorni 01) ic .nol l1 s udu, vee im je aud io comes camer ae ;

a ovomu vrho:vTIi blagaiuik kra.ljev.

(Corpus juri s re gni Hung. ad an. nnm 1342.)

O il no ll ai e u Se dmog ra ds ko j k ar ak te ri se I lam z al rn pu i u go vo r o d 25. marta 1336., l wj in l l lz im a z a 1000

ma. raka mag is te r And ri ia (Enur e) ttl kovniel l u zakup .Onie duza. n kovan zl ame lori ute, od koji h vri jede \I, for . jedllu :l inn ma.rku a 3'/ . for. idnu marku

pagamellti.G l' o8 ev i XVI . k ombu st ii e k uj u s e 7 2 k omad ai z i ed ne l in e I ll ar ke , a v ri je de 6 4. k ( ll n. j e< ln u ' li n. u- .n ar ku

II proIllet 'u, a 56 jednu !lllad'kll pag-amanti.Dinara : t n . Kombll8tije I!:ova.lo se 14 peU7iR iz nne .ma ,r l> e, a o~ta: le u st anove iste su ka o i11 krem-

nickoj kovIiici. .Po listini 0.1 29. )llarta 1 33 8. , k oj om s e d aj e k o1 '1 li ca k re rn n: lc ka 1 1 z. ak up mag is tl 'u F li tk on u, u $b t-

novljuje se, da ovaj kuje samo ilinare po UZOIU beCkih ( la .t i v iennen ses) , a 8 penza. (=320 ( l. ) Yl' i jediio ie

u pl'ometu jewn f inu ma:rku.6 maraka o vi h d il la ra v ri je di lo . i e j ei ln u mar ku : il at a 0 .1 12 karata f iu06e. (O~djesporn{tnute listine

' l) a1 az 6 s e u o st ro go nskom prima ti ia .1nom a .r kivu , a p repi se lUi je pribavio gQSp . dvorski sa.'I'jetnik Lj.Fl.

Tha1l6czy. )

23

12. Dokinuee banske kovnice.

Sve do L j u d e.v it a I. kolase u Slavoniji samo banovac kao zakonit

novae, a tek ova] kralj pokusa uvesti u Slavoniju ugarski novae.

Kako je taj kralj bio uvijek u neprilici, da. za svoje -velike ideje

pr~ba:i nusdan novae, kusao je, ue bi li SVO!.dohodak "povecso osni-

vajuei nove kovnice i poveoavajuci sebi tako lukrom novih komora

g~aisnji pr~od: Dakak~ ~a' nar~d nije odobravao ove Jinancijalne opera~

Cl,J~, od kOJIh Je sa~ nalvt_se p~tlOl. a jedan primjer najbolje 6e nam poka-

zatr, dokle su ga ti vpokuai dotjerali,

U nskom ugarskom gradu htio je kralj da podigrre novu kovnicu i

da je povjeri comes,¥- caanerae. Suci, porotniei i gl:agjanina to zamolise

kralja, da illpostedi 8 takim teretom.

U svojoj molbenici rek~se da ~e pokusalo vee za vlade kraljevog oca,

da. .se nastan~ tamo k~mo:rll1 grofovi ida ustroje kovnicu, ali ad toga se

uvi jek porod ila buna ri pokolj. Jcdnoc im je kral] Karle ipak na silu dao

komornog groia, ali njegova nasilja itlacenja taka 'razO'njevise grao' jane

da ~e ~obruris,e j po~bijase komornog grota sa n jegovihO 25 cinovnikaj z~

to i l l . .le kral] osudio na globu ad 2000. maraka, a novae. je utjerao

nesmiljenom strOgOsell . Oui ne bi voljeli, da se to opet ponovi,.~a. tu m~lb~ odvl'ati. kral], volja ill pl' imiti. .kovnicu, koju. im je

namljemO, volja ih placatL mjesto toga kraljevoj komori' godisnje 100

maraka otkupa, .

,C:ragia~i ~ol jese platit i otkup,a u svom odgovoru rekose .ovo: l IPTije

neO'o sto Pl'lVOlimO d '. v .' k·..I . ': ; > . • . , a nam zene, sel'ltre I· !Jen propanu i prije, Rego stu

nase s~ove' lZv l'gnemo nezasi tuoj pohlep i komorni li g ra lova , zakl iuc ismo

odabra~ ~d ~va z~a mani~l te placati vasoj komori 100 marakaI)".

. Sh .< 'h~ 'Lm}8naci llom p~~u~ao i kra lj Ljudevi t, da uvede u Ugarskoj kova"Ili

halJevskl novae u SlavoDlJu 1dasvoj lucrum pove6a tamosniim prometomNo plemst . tal v r . ~.. VOI S eZl lstom se digose protiv ove namjere te uskratiSe ktaJ ju

lukl'um, st~. ga ie ~0 tada uzivao ban. Qni pOdni]'ede kral!'u peticiie il'emonstrac b' r .1. ••.• • .~.

L]e, ~e11

ouustao od svole namlere. Lfstmotn od 25. iu]a~364: po~vao Je . na io ~ali z.agrebackog biskupa Stjepana, koji

Ie blo. uJedno 1 genera1mm vlkarom ciiele Slavonije da u toj stvaripostedu1e te rnu nar 'd' d ..' ' ... ~.' . . e I, a uznastoll, "ut eadem moneta nee nobil~'bus

e t c w zt at zo us J ! I' ~d z "c ti s s z' t nociva et dampnosa, nee eciam nobis (t. j.kralju)

dampnum evenwt ex eadem((2 ). Kako se ova' d ~il'. ...• . . 1a.spra C) v LI:l a, 0 tom·

nem\1 dal]e Yllesti, ali sva ie prilika., da . k al' d ke]e l' J 0 1'e ao svole

I ) ]!'essler : .Povjes t. Ugar s1<e" (njem.) 11., 198.

2) Tkallii6: "Sporn. gr. Za.greba".



24 -

namjere, a tek njegova nasljednica, kralj ica Mariia, uvela je u Slavoniju

magjaxski novae.Dekre toD1 ad godine 1384. dobi se zagrebacki gragjani nalog, da pl·tma

taj novi novae i cia s njime ponaipl'ije namiruju sve regaine kolekte,

trides e tin u i p I ac e. Dalje izjavljuie kraljica, da je kovanje tog novog

novea u kovniei na gxickom b r d u (u Zagrebu) povjerila monetarima

m a ai tr u Simunu de Talentis iFraneuzu Aezomu, ida novae valja

pri~ati u trgoviui. Diedno bipoz:van grad, da nadgleda mon:tare U l1jihov.omposlu, ali da ih gdje valja i dialom i savjetom pomogne 1da se pobrine ,

da se ta naredba shodno razglas i 1).

Tom naredbom nestaju iz slavonskog pl'ometa banovci, koj i kolahu

oko 130 godina banovinom, a ua njihovo mjesto dogjose kraljevski novci,

bilo kao cijenjeni budimski novci - denan'i Budes, koii se od godine 1390.

vee u listinama spominjut), kovani u samoj UgarsKoj, bilo pako novci,

kovani u kraljevskim kovnicama u samo] Slavoniji. Takih kovnica bijase

osim 11 Zagrebu jos iu Po z e g i, - (bar se za viade Ljudevita iSigis-

munda spominjn marke , ,~enarz'orum compu# posegam'3) - te u Mi tro-

vi ci, gdje i kovnica sve od pocetka kovala kraljevski novae, a radila

sve do XV. vijeka (1405.) .....

13. Osnutak idokinuee autonomne kovnice.

N~ki banovci bijahu povodom, da se je sve do sada tvrdilo, da su

banovi "\Tecza vlade kralj a Henrika (Emerika 1196.-1204.) koval i novce.

Na dtugom mjestu navescu tehnicke i stilisticke razloge, koji nam nikako

ne dozvoljavaju, da te izvrsno kovane novee uvrstimo u doba, gdje sn

kovniee e ijel e sredn]e Evrope kovale novee na ilosije vrste,

Poeetak alavonskim kovnicama ne smijemo uvrstiti niti u doba Hen-

rikovog nasljednika Andrije II., a. ni u sam pocetak vla:deBele IV.

Dokaz tomu nalazimo u listinama, u kojima sve do druge polovine

XUI. viieka nema ni spomena banovcima. _

Tamo se do duse spominju marka i nieni diielovi fm·to ipondus, ali

obi6nije kao pojmovi z~ odregienu tezinu srebra, nego Ii kao novcani

pojmovi.Umiesto novca odmierilo oi se na tezulii iIi cisto sreb1'o (ar.gentum

finum, finz'tum~p'/,fp',issimum) iIi necisto s1'e'bro, kovano u tugiim k0vni-

cam a, a u takvim pl'ilikama zahtiievao bi se stanoviti step en linoea, n&

I) Tka.16ic: "Sporn. gr. Za.greba. ~ Listina. br. 320.

•) IbiRemstr. 341.

S) Fejer .: "Codex d ip !.~ IX. , 2 ., 369 .

- 25

pnmJer: 1,a1'fjentum, S;U fus deeima pa1'S comlniretur" iIi ;;a1'fjentz' ad pondus

Hunqariae bonorum et elect01'umJ1"tsatz'C01'um vendentium et ementium: «

Gdie se upctrebljavahu 10 ka In.i u t e z i, mjerilo bi se po njima, kako

se razabire iz povlastica Virovitics od god. 1234., gdje se od svake

kapije trasila carina u iznosu od 4 pondusa "cum state ra loci",

U tim Iistinama vrlo rijetko spominje se rijec ,pensa", koja ie

uvijek oznaeivala odregjeni broj dinara; a gdje se spominje, hili su

to obieno Irizaski"il'z'sacenses," ili

takovi strani novci, koji su hilikovani J' ad computum Frz 'sa ticorum (( , iii ·pako - kako to samo u jednom

jedineatom slucaju nagjoh - novci, kovani u Ugarskoj (£n moneiie

1'eg£s, 1248.)

Prvi put spommju se slavonski inovei u listin:iod 1256., u kOloj se

spominje kovniea pakraeka, a od onda zovu se idenari imenom "moneta

usualis", Da se je pod tim "obicuim novcem" odista razumijevao

slavonski novae, dokazuje .nam jedl1a lis tina ne le IV. od godine 1266.,

kojom se naregjuje Zagrebeanima, da placajn vojvodi Be l i 40 mar:aka

n z'n usualz' moneta, cuius ducen te pensae valorem quad'l'ag1,'nta marcos-usn . coniin-

gunt. ( Ti "obicni novci" 1 ), dakle hili su iste vrijednosti kao banski, jer sn

raeunali 5 penza ili 200 kemada dinara na [ednu marku. .

Nemajudi dakle ad Qnepomenute listine od god. 1256. starijega

spomena slavonskomu novcu, mogii bismo nagagjat i, -da. se negdje alto te

godine pocese kovati banovei; a da je to bilo bas same godine 1256.,

mog1i bismo opet zakljuciti po jeduoj Iistini, pisano] te godine, u kojoj se

jos spominju frizaski novei 2 ) .

Ta Iistina nije poblize datirana, ali je bez sumnje nekoliko dana iIi

mjeseci starija od 16. decembra 1256., g'dje se vee spominje pakl'acka

kovnica, dakle i domaoi novae, jer se po tadanjim novcanim zakonima

ne bi nikako dozvolila cirknlacija tugjemu mimo domaceg novca.

Po tome bio bi osnovatelj slavonskih kovnica ban ivojvoda slavonski

Stefan. Gl, ltb-Keled, a tu pretpos tavku donekle nam potvrgju]e ona naredba

~arla Roberta, kojom nalase, da se kuju novci po uzoru banovaca, koje

Ie dao taj ban kovati. Njegovi novei valjda se samo s toga osobito i&ticu,

jer su bili prvi, sto su kovani u Slavoniji, a taj ban ustanov:io ie valida istepen (Mi :inzfuss), po komu su se iu potonje vrijeme kovali .

Kao sto se krivo illislilo u dojakosnjoj literatUl'i 0 osuutku banske

ko¥niee , t akQ se takogje-r smisl jlo, da je ta kGlvnica postojala sy:e a odruga polovine XV. vi jeka" a ne da je dokiDl,lta - kako vidjesmo u

godini 1384.

' ) Tka1oiic: •Monum. episeop. za,.gr.~ 1., 47. doerun.

.) nCode.x:Arpad." VII., 443.



- 26 -

Povod tom muiieniu biiase neka listina od god. 1464., koju iizdaoKrceli6'1). Tom poveliom riie sava kra lj Mat iia ~ 01'V in raspl:u ismeg]u

zagrebackog' biskupa Osvalda injegovih podamka zbog desetme, sto. 1e

uzimase biskup, te k1'ali ustanov1iuje, da se od svakog kup?a (~apee~'IJ.,S)

zita imade davati biskupu ,,6 denariz' boni banale s quorum smgul'l. valeant

duodecim parvulos Bagatz'nos«. To je zabiliezio u SVOiO}banologiji i.Ri..ttel:-

Vitezovic, koji listinu stavlia u godinu 1466., a za ujim se povedose 1 drugi,

drze6i da se iu to doba trosio u Slavoniji banski novae.Posto imademo autenticnu listinu, kojorn se skoro sto godina prije

uvodi u Slavoni 1 ;l kralievski novae, te se 'u Zagrebu Daregiui~ kovanje tog

uovca, odnosne nbustavlj a kovanje doiakosnj ih bauovaca, valla nam ~o~e-

nutn listinu Matiie Korvina shvatiti sa ovog gledisw: Izreka, u kOlO} se

spominju banevci, .bez sumnje ie prepi sana iz ~~riiega pr~~il~gii~, a kral~

ie taj privilegii samo iznova pom·dio. Tom prilikom pogrl1eslO 1e ~o svo~

prilici pisar, te i prepisujuoi doslovuo smetnuo s uma, da onal star!

novae vise nile u prometu.Bice da ie bas ta pogrjeska u prepisu bila kriva, da biskupovi

podanici ne primise ove odlnke , te se parnica n~stavila, a ~. drugoj

ispravi kra1ievoj, izdano] u tom predmetu u Budlm.1i ~474., Imade~o

isti sadrzai, ali se sada govori samo na ptDstO '0 dUlal'lma bes pobllZe

oznake·2 ). • • • ••

Raosto se idanas obicaie racunati novcanim PQlmovnna 1nazlVllero,

kemu u prometu vee davno nema ekvivalenta (n. Pl'· grosevi~a, cvanci-

kama, novci6ima i t, d.), tako se ie iu XV. vii-eku saenvao nasiv ban ov-

cim a makar da ovi vee nestadose iz prometa.

Razlog samo] parillci hiskupa Osvalda proliv nieg~vih poda~ik~

Gitli se da i bio ta], sto ibiskup htio d~ mu se pla6a ~e~e t;1r~a. :;teuna

lu61

po vrijednosti starog hanskog dinara, doeim sn podauICl. htjeli, da plate

sanro po zakonito] vriiednosti , koju ie dina r u, ono doba rmao.Da se vise ne poroID takova parnica, zakliucila je 1480. slavonska

generaIna kongregaciia u Zdencima u to i parniei , ~a b~skup im ad ~ ~

w e desetine iskati: "pro qU( ij libe t decim.o cubvlo et d e , . stngul'tS duab'lJ.,Spznt'tSvz'nz ' semp.e1· unum sohdum vel dena1"t:urri,quorum dena1·i01'um centu'tn Un'll /In

fl 01'enum aU'ri pro te 'fnpfm~ facient e t valebunt3). .' .'

Sjetimo Ii se, da ie u XIV. vijeku banovac vrlJ~di.o 70, a nalmaDle

72 na zlatnu iOl'in:tu, dok ie dinar XV. viieka vi'lledio 100 na zlatuu

iormtu, dakle 30°/'0 manie, anda cemo razu: ruj ,e ti, 'Za sto ie biskup traZio

') .Rotitiae praelim. regn. Oro., SI. et Dalm.U

, str. 130.

~)Kuk:uljevic: "Jura." 1., 2., 211.

")Ibidem I., 2., 210.

- 27 -

deset inu po klU'3U nekadasnjih banovaea, pa za sto je ne ht jede narod plati ti

vee po Iaktienom kurzu.

E~ ? drug~g primjera, kako su bile pobrkane noveane prilike bas u

Sl~vomJ:) ~ca.d le ug~rski ~ovac za~ijenio banski. Taj cerno primje r naci

u 1e~~ol listini ~alatma Nikole GOl'!auskog od goel. 1419.) kojom se po-

tvrg]ulu povlastice turopoljskih predialista u Rovistu. Ti predialiste bili

su na ime obvezani da placaju bastinicima inas ljednicima bana Martina

svake ~odine. dvije penze "dena?'z"01'um nove monete' ijos "septmn marcascompu:tt Regn~ S~Zav.onie, 1!:'o ~ualz'bet scz'llicet 17W'tCaduos }lorenos eornputando 1 ).

Ova povelja Je prl]epilS povelje Ladislava IV. od god-ine 1279. ali.. . 'pl~~r '1e n~ pre~l~a doslovno, v~ c samo po smisln, a posto nije bio vjest

VI:IJ:dnosmm prlhkam~ XIII. v~ieka, des ilo mu se, te u XV. vijekn spo-

~~n 1e .. "C01~~pot1.l. regm ~clavonte, " kog da vno ve6nii e bilo, 127 9 . OPElt

lOS lllle bilo zlatne Iorinte, a kada se stale za doba autouomne kovnice

raeunati na iorinte, vrijedile su tri Iorinte jednu marku,

Pisar uze dakle iz stare povelje samo 1'ije6i "compotus 1'egnz"Sctavonie«

dok ostalo, a narocito da marks vrijedi koliko i 2 zlatne Iorinte, odzo-

vara noveanim prilikama XV. vijeka, b

Takih pogl' jes€Lka bila je sva si la , kad zamijenise banovce kraljevskim

nov~emi a ne smijemo zabaviti, ako je koji pisar pogl'iiesio, kad znamo

da Ie u XIV. vijekn bila tolika -sila rasnih lokalnih vrednota (Wahrung).

II. Utezii noveane vrijednote.

bile Tesko bi hilo taeno ustanoviti, koji li su utezi, koje li novcane jedinice

. ~sno~olIl s.l .a;vous~bm nevearstvu, Nemajuci u tojstvari speciialnih

l~~·~lvanJa, kojima bi se jnogli posluziti , valja nam pokusat i, da to pitanje

rll('lSlmO na osnovu dosta manjkavog historickog materi jala,

.. Nasu .zada~u. osobito ce otesea'ti, sto oerno iu Slavoniji za srednjega

v~J~ka na61. nazlvIJ;a. za neke .novcane, utezne iracunarske pojmove, koji su

bIl l, po ~voJ Sl'~dnl?l EVTOpl. za ono do~a U obica ju, al i im se vrijednostod ze~ll~ do zemlJe, od godine do godme mijenjala.

Sl!3tIIDOse sam6 jednog nov:canog naziva, koji se od srednjeg vijeka

do ~an~~ sacuvao, - g'rosa - ua nam ilustrira tu promjenljivost. Tai

nazav ~l!a:Se na daleko l'aSpl'Ostra,nje'D., t svagdje inn 1e vr ijednos t dl 'uo·a. Dat

;e zag]e)lJo daleko, . dostaie spornenuti, da n Ual'skoj i Slavoniji °vrijedi

nove., u Hrvatskol 5 nove., u Bosni 81/2 nove ., an Hercegovini 10 nove.

I) Kukuljevic: "J1ll'a. U I.



- 28 -

' I'a razlika bijase u srednjem vijeku jos veca, a istim imenom ozna-

civahu se najrazlicitiii vrijednosni pojmovi, Te razlike vrlo otescavaiu

jasno shvacanje novcanih prilika srednjega vijeka, pa ipak valja, da ih po

mogucriosti razjasnimo,D spjecemo samo tako, ako uzmemo na um, da se stanovitim nazivom

oznacivalo dva ili vise raznovrsnih pojmova ida su osobito nazivi, koji

su iz prvine oznacivali samo ute znip 0 jam, kasnije oznaeivali ili stanovitu

vrst kovanoga n ovca ili stanovitu novcanu vrijednost, bez posebne

oznake novea,kojim se namirila. I u danasnjem novcarstvu imade nazivlja,

koja se odrzase za oznaku dvaju razlieitih pojmova; na primjer u Engleskoj

I nta, koja oznacuje i neku tezinu i neku svotu novea, iliu Njemackoj

mar ka, a ovdje iondje tezina srebra doticne svote ni najmanje ne odgo-

vara pravoj tezini Iunte iIi marke.Dz nazivlje, koje u isticas oznacuje mjeru tozine i neku svotu novea,

bilo je pako i naziva, koji su oznaeivali istanovitu br 0jcan u vrijednost,

a u prometu bijahu za olaksanje raeunanja.

Nama valja dakle uvijek imati na umu, da li pojedini naziv rabi kao

utezna, n ov e a na iIi b roj c an a vrijednost i tako ih ne cemo lako

zamrsiti.

1. Marka.

Dok se u svagdanjem zivotu rabila .iunta (libra, talentum, Iu n t a)

kao jediniea utezne mjere, bijase u novcarstvu ta jediniea marka. Kao

sam pojam, sto ga izrazava, i sarno ime njemackog je porijetla (marco,

marcha, marcus) a nastalo je od riieci "mer ken"(= ubiljeziti).

Dzor slavonskoj ma r ci bijase kao u vecine srednje evropskih

maraka ko Ion j sk a mar ka , marca colloniensis, koja je oko godine 1150.

zamijenila Iranaeku libru, ustanovljenu za Karolinga, a tezila je 233'682 gr,

ili po originalnoj marci, koja se u Kolonji do danasnjeg dana sacuvala,

233'8123 gr.Dok je rimska libra, koju je uspostavio Otto I., imala 12 un cij.a

ili 240 denara1), imagjase kolonjska marka sarno 8 uneija tezine, ili160 denara; ona je dakle bila za jednu trecinu laglja od rimske libre.

KoionjsKa marKa u lirzo se raslrlia Cvropom; svuua: uvet.MsB-- lltt?~

koji su bili naeinjeni po njenom uzoru, a ako se ijesu tezinom manje

vise razilazili, svuda im dadose ime mar ke.

Skoro istodQbno, kad se prvi puta pojavljuje. kolonjska, bijase u

Friulskoj uteznom podlogom jediniea mjere s nazivom pondus publicum

' ) Sv , Brambi lla Camillo: nMonete di Pav ia racco lte e t o rd ina tamente d ich iara te" , Pav ia 1883,

- 29

!rz:"Clcense, koji se tezinom (= 231'048) sarno malo razlikovao od kolonjske

marke, te je ~.:a prilika, da je od ove i postao 1 ).

D Ven~CIJIupotrebljavase se vec za rana utezna jedinica, koja se zvala

marca venezzana. Po Carliu bijase za dva denara teza od kolonjske k 2 ), mar e ,

a mleren1em pronagjeno je, da joj je tezina 238'343 gr. Ta marka rabi se i

da~as ~ Veneeiji u..k~jundzija za mjerenje srebra, a tezi taman 238,5 gr.

Druga jedna vrsta bijase be ck a kolonj ska mar ka koja l'etezila 233'89 .,od ove t l' 1" , d ' g 1 ,

nasa a Ie pos lIe za Ie nu petinu teza becka marka sa 280'668 .Kolonjski utez prihvatise gotovo u svim kovnieama sredni E g1

v ,, . nJe vrope;

no posto normalm utezr onoga doba nijesu bili onako usavrse " k k to, , k ' v ' " ~ m, a 0 0

lZISule danasnja metrologija, nastao I'e veliki broj lokaln ih kk "h' bi . 1 mara a, u011 le ila tezrna cesto vrlo razlicna, Tako nastadose marca '

marca budensis, cassooiensis, cibiniensis pa imarka koja se PSrlagens:~:bil ' u avomp

ra I a, te se zvala marca zagrabiensis, iIi marca sclavonica.

Valja nam ~okusati da rijesimo pitanje, koja Ii je tezina bila u te

s~avonske mark,e I kak~ se je odnosila prema markama, sto se upotreb-

ljavahu ~ drugim kovmeama, naroeito pak u ugarskim.

, Jedmu osnovu za proraeunanje te marke naci cemo u spomenutom

vec ugovoru ~d god. 1~44., kojim se daje zagrebacka kovniea u zakup.

Tamo .se veli : "nam zz'dem comites camerarum. nostrarum de una marca

argentz novem pensas et duodecim denarios denariorum integrorum quarte

combustioni« fabricabunt. II

Tom usta~ovom vezani su dakle monetari, da izjedne' marke srebra kuju

372 ~anovca I to od ~re?rne smjese sa tri cetvrtine cista srebra, a jednom

eetvrtmom, bak~a; odbivsi od gornjeg broja dinara jednu cetvrtinu bezvrijedna

bakra, valjalo le po. tome da 279 banovaea tV' keZI ravn u mar u.

.. Ja sam l~ nalaza brdarskog, u koga vecina reprezentira bas novee

koji SU. kovam na osno_vu ustanova tog ugovora, odabrao 279 najbolj~

saeuvanih komada (sa siglama M B i 'B M) t ih '. . e I vagnuo, te sam dobio

tijem mlerenlem tezinu od 178'37 gr.

¥ Megjuti~ ~aj broj ..nesmijemo uzeti pravom tesinom marke, jedno sto

se odvec raailazi od sVllu do sada poznatih k d' ,. , mara a, a ruga, sto bas sami

n~vel mk~da ne oe d~tl ma ni priblizno tezinu zakonitog uteza. D, srednjem

vijeku . ~IJe~~ nov,c~n .onom tacnoscu v~ali kovani novae. .kqiom oJ~ J:fI

danas eini, mJe se m [ustirao komad po komad vee eitava marka od jed r

N c ... , , , ' Ie noc,ov ari mlesu, Imal~ ~I onih osjetljivih tezulja, koje se istu za taj posao

~ pre?e:to su ~hotlmlee kovali laglji novae, nego sto subili duzni. Dzm~

II se lOIS Uobzlr, da je novae u samom prometu izgubio od svoje prvo-

1) LU8Chin: nMiinzgeschichtliche Vorstudien«.

2) Carli: nRicerche &tor h ' t II"" .C e m orno a Is tlt uzlOne delle Zeche d' I talia", Milano 1784,



- 30 -

, ' 'x'v

ti Xt a u namjeri 1)revarno1,' i obrezjvali ibitne tesme, a 10:;)Vlselme, ,,0 su g ,)'1'1' I k' lmiti d te na osnovu takog novca De da ustanoviti

Opt 1 ], ' a 0 1e pOlrru I, as-

ni priblizno prava' miera roarke. . .Da dakle pronagiemo pravu, iIi bar pribliznu pl'~Vu tez~nu ,marke,

valja nam se osvrtati samo na slovo ;novcanog za.kona 1ne brjnuci se, da

li ga se noveari u praksi svjesno drzali, ili ne. ,"

Sravniti nam je s toga zakon, koji 1e vriiedio u SlavoUlll, sa ~akonoro:

koji je u isto vrjieme vazio u Ugarskoi, Tai za~on sadrZ~n 1e u ~nol

listini , kojom daje kralj Ka r l o Roberto kremmcku kovmeu U llalam

(1342,) i koji 1 e imatrikuliran u GOTp us Jw 'i s h un ga 1'i c~ , Tai za~on na lase

monetal'iroa, da ad idne budimske marke srebra ku]u 480 dinara a od

srebra, u komu ie iedna tl'ecma bakrene smjese- .'UUgarskoj imalo se prema tome iz iedue budi~~ke marke,(=~) k~\fatl

480 ugarskih dinara ( d) od srebTa sa 2 / 3 iinoce, Ih 320 b~~mskih?i' dinaraimelo ie teziti ieduu budimsku roarku (dakle: m=320 d ill d =~o.)

U Zagrebu

se 1Z slav:oru;;ke marke (- , u , ) kovalo 372 banovaoa (=0 ')

sa 3 /dfinoce , odnosno slavonska fina marka .tezil a i279 banovaca (dakle:

t(,=79 v iIi 0'= ~9)'I Kod dalnieg racuna dobra nam valia razlik6Vat i marku, koia osnacu]e

te~inu (mil/rca pondemle) od novcaue marke (marca pagamem,#), koja oznaeujeneku zakonom ustaI;lovlienu vriiednost.

U Budimu vri iedila 1 e novcana roarka (m') po tadanjem kurzu 60 grosa

P? 6 dinara, dakle 360 d , a u, niDi bilo ie finog srebra u tezini od240 d .

U Zagrebu vriied-il a ie novcana marka (P') 40 gross po 5 a , dakle

200 v , a sadrzavala [e tezinoDl 150 a finog srebra.

P9 gOTnjem slijedi, da ie m' =~m aI _ 150 /1. _ liO /1,

ft - m ,- -93 rr:

Posta se zagrebacka novcana marka prema budimskoi odnosi kao 2: 3,

.. ' .:1_ .1 "'b ' , 5 • 50 - 2' 3 ilisliledl nam leUlla~ a Tn: fk = T'ln . 93= IlL - ,

ft=O'93m,

Slavonska novcana marka imade prema tome salDO5Q 1 9 3 utezne marke

slavonske ili/ 2 builimske roal'ke una srebra, dok bud:imska no"Vcana markaimaO'ia$3es/4budiroske marke una srebl'a,

bPo racunima gosp. minister iialnog savietnika J, Belha~y-al) teZila istara budimska marka 245'5845g1', a supstituoiiom te svote u gorni

o]

ieduadibi nstanovioemo teZinu slavonske marks sa 228'393 gr.Ali i tai broi, koji smo prona~li na osno"\1'U a€lanie srebrnevalu:te,

ako se i pribliZuje pravoj teZini, niie sasvinl Fou.zdan, ir vriiednost srebra

,) Dr.:J. Belha21Y: H I > . rdgi mltgy8X pen71 es suJynuhtdk", Sravni i],inMy Heim -ic h: nDas

Itlt", unga.-

Tische Miblzgewicbt" u pM. erdelyi Muzeum egylet evkllnyvei~, Koloz~v.;i.r 1868.

- 31

nije ni onda kao ni danas hila nvij ek stal . .' nlii P ..,na 1 ueplomJe Jlva, ouzdaniji

broj prOllae.~. ~eroo, ako se obazremo na vrijednost zlat a koja [e biltal t"'. ) 1

~?go s c ll Il a ~.uv rgle~lla, 1 koja se vee onda upotrehlj ava la kao mjeri lo,

kojim se odregjivase vrijednost srebrnog novca.

Po ugovoru od god, 1344, vrijedila ie ugarska zlatnaIorinta (dukat) 72

banovaca ; po ugovoru od 1342. vrijedila ie 90 ugarskih ili 'U" l', ~ nala, zmemo 1

samo U obzir cisto srebro, koje [e [edino davalo srebr .. d" , Inom noveu vI'lle nost,

to !e ~: banovaca tezilo ,tama~ tol iko, kao 60 ugarskih, OdUOSllO9 0'= 10 d .

T1lem cemo pronaci, da Je slavonska marka bila 8 1 / budi k ili2 urnms e, 1 po

danasnieni 237'9099 g 1 . .

Taj utez bijase dakle vrlo srodan mletaekoj marci (=238'343gr) i

iri.2;ask6jmarci (= 238'5),

U· clankn_ 44-tOID, § ~. ,,~~chbilda" magdehurskog spominje se

"mq,?'C4 s.eZa~om~aa, te se veli 0 ulol, da je tezila 12 so l i do : Solidus bijase

dvades.etl ~o, hb1>e! a sl~vonska marka prema tome S/ 5 libre.

P1tan18 le, kOJa se libra u tom "Wiohbildn" rasumijeva: ja misli d

Dam valja u prvom redu misliti na b.e cku Ii vru koja ]'e 'od xmlID,', k

a

po njemaekiin gradovima usla u obiea], a rabil~ ie' i u U k ~J.l~ a81 .,. .:I" h' ~ gars 0 1 1U

avoUllI, gUle Ie zva u imenom "pondus theotonicele",

Tezina te l ivre biiaSe 394 '29 gr, a tri petine imale bi tezinu od 236'57 .T 'b . . . g'l.a) rOJ samo se mal? ra7<ilazi od potonjega, pa Ham [e dozvoljeno

bar take dugo, , ~ ok, u~ naglem~ bolje ~snove za pronacunanje slavonske

marke, ustano~tI nl,ezruu prvob1~u tezmu sa 236'57gr do 237·91g".I).

Slavouska 1udimska marka idu u razne metrologieke sisteme 81 ~ k

k.... . avons a

mar a 1e varrjaata one skupine, kojoj bijase uzorom .koloni k k .irk d .' .,.. , ., JS a mar a, te 18

sva pr 1 a, . a ]e .~ Vene~lle, ih lOS b olje l2 kovnice oglajskih patriarka

unesena u SlavoDJlu. Budimska mar.ka opet je varjl'anta star. 1'. i\l~k koi ",~l e rranaexe

mar e, . o"Jale tez.:u.3i244:7529g'l', dakle samo nesto rnanje od budimske2).

1) Srednja teZina om dvaj!l- brojka jest 23724 .,' a ttL j . '

(_ 23r{'126 ) P 'bi" t v ,_ c • 9 , e IDlL. l0.ne lllta kao 'l/a~ .taro belike mru:ke_ 91'. nllZTIa. eZJ.lllLs.....vonsi (o marko s to io gor t' .pronagjosm,o va.gl!-juCi same novce za 270 / al i n' srednjem, v;'e~S a:~V'.lsmo, r.lLzllltzi s~ cloduse oa teZine, koju

io hilo propislUlQ 8. istl'llZi.vanjinul. doklLZan:', d ' .J ~ llase pravllom, a l l . Ie novn,c bio Iltglji, llego, le,a 1e ta [w"hka lzuosillt c a s t o d 400/ S • D

"Dill deutsclten Miinzen", Berlin 1876., str. 11.· . 0 10 ~avm: Itnneberg:

') Za priBpodob!l, ovo nekih teiiina sredovieenih uteza kak . , '

Li h. It: . • , 0Ih10usta';«'Vllo na.juovije isttaZivanje,Marka:

sWa rimska

M1etaeka.

=326'33'7 g' "

=32506 ~

=06'8Q80 gr

=105010 n

=23104.8

=233'682

=33'89

=3791

Sedmogra.dskll.

Zips (Spis) .

Oglai

KolonjlL . .

Kolonja-BeiJ

Zagreb .

VeneciilL~

Budim .

Ber ilt mo ..

Verona.. , ,

Ri~, sr. vijek

Treviso . .

Francuska. . .

Troyes, xm vijek

Bee , UII . v:ijsk .

=325'32

=330'74

=31 19'1 9 ~

=340~61

=36'7"12

=31329

=394'29 ~

=238'34c3 n

= 2455845 n



32 -

, ' -ioh :>rvi spomen marci u g'od, 1151.1) ito,U hl'vatskim hstmal'na nagl 1 d ' Z ' \ "81' se veli: nW1Y;(lS arqent», '1 ten marke (mana pon es a e/, J

ios u SUllS U U Zl1.8 . c

examinat£ss imi," . ' 81 "'ee kovao novae ikads i naerv1" ~ada se u avoU 111 v bi '"

Ali i pas l}e, :c " l" ili marco. pagamcnti", lla~e. 1 ' /TW?'ca mumera e ,]I' •

marke rabio u suns u " . k T;e bivalo osouito na carr-- v ala utezDom mal' OlD, a ~ . rf kslucaieva, da se racun , .' c : tim srebrom na vagu, a 0

1 e 10 u nekim sluca1evlma IS 1 /.. 1 d

nama, gdje se p a a . k t 1 da se u ime uvaznine P aca 0 a1 ;""'0 u statutu zag-I'ebackog ap 0 a,

n a az.u.L< ~ ", x: t ebro aq·gentum pU 1 'um . .

stanoVlte robe ..,IS 0 sre ''', '. b' x,' d k se ie kovao banski novae,k tala 1-eU 0 1valu, 0 ~ k ..

Slavonska mar a ost . 1 b diroskom roal'kaID, 0101a kad se to kovanie dokmulo, racuna 0 se u

1'· nomena vee 1361.2),na aZIIDOspo c.u

2. Ferto ipondus.

". Cane-ovOID g10saru saskog ie pori! tIa ad feor~,R1lec letto po Du. ,g ;<. . 1 do danas u nlemackom Fel-dh i t i cetvrtlna, te se sa..,uvaa

leor lUg.~·

tingS), Viel'ting, , .. x d",.('u pri rodnina u iznosu. . 'x'vala le-ta n1BIJ aoIJ

Iz prvme oznaul .. ~.. ,-' odorune 1232."x ni u nalaz lIDo ]e 1u hstml groda a u toro znace J • dni 4" )

, ' 1 · ' ki za dace 111'11'0 rona 'OSI11vakapto caz_m~s " " c oznaku tezine 1 / " , marke.

Obicuiie l'abIIa .1e ta rIle za . XIV .. k davalo se u irne carineb ck 'kaptola lZ ' VIle a .

Po statutu zagrea .og " 'll a iz toza so posve lasno raza-, ed . . ferto a1 'gen t~ pU1 z , . ::> •

za k-omad snkna ~m zu .s '. . ' do li utesnog pojma. Isti smisao nacibire da riiec ne lzrazava druge, ,. 5) '

, . , d dine 1213. 11227, 'eemo i. u llstmama. 0 g@ .....x.f.tulistinibisknpaStelana

, kn naIaz1mo Olav J er 0 a ' kKao no¥canu ozna k k t In inkorporiraiu val'az lUBe

.. 237 k 'om se z.agl'eba,c om ap 0 _7,'od godine 1 ., 01 " arm deci7nato1'es .zagmu%enses.. r' p ec u n' li ar n e ct ar n, q ' l J i .

Toplice. Tamo se ve 1, " " id ret duas marcos et je :r tonern. . t "" ,; al ib us perso lvere cons ueve1 'an t v e ~

nostr.e rntrtM '-"~. , " , 6 )

inte:r to tum 1 'em~s~rnu.s · . . k ., zvahu poMUS iIi piseturn

. Ferto dil'elio se u 12 dlleloya, 011

se 27 9 koioi. 1'- l'stini vaokog kaptola od godine 1 ., p~ ,

lrlcno se to ve lUI , b k 1 to' p?- ir rno zn dte?n. 1 '40 aka u tn a rQ ~ .''',-, . . da se p atI, mal'

se nareglul~'

cetvl'tine

kojom se

1)'X'lLklIljevic: nCodex dip!. un" 46. .' . .,') 'rk&1&6: nSp()m. gr. Zagreba'". , k ., 'e vdjildio cetvl"t'vel:eg z]atrJog'novilll., tll.kogle'r

, k' va'Q 'se l l ek i -mali !ZlatlllDOVac, ,01' I ,3) U Eng . .es 01!IJ ~~ .

nh[ting~, . Z ~ su.71. . ." 237<) TkAlcil:: nMonuln, eplSCOP, agr., 'eba" l is ti na 1 0. , Feier: .Codex 31P\. m" .5) Ibidem I., 34., TkalCic: "Spom, gr. Zagl ,

. Zagl"" I 77.6) Tka16ic: nMonum. eplSCOp. .,',

- 33 -

Czne1'eum tredecim. marcos, fertonem. et quatuor po nd era , z"tem ~n festo Pente-

castes t1 'edec~1n marcos, fertoneni et quatuor pondera, in. uZ tz 'ma u e ro sclucione

v z'd eh "c et z 'n fe st o b ea ii Martz'ni post v en tu 1 'O t re d ec im : marcos fertonem et

quatuor ponde1'a" 1) ,

Rijec pondus poslije se upotrebljava i za oznaku neke svote novca,

a u Slavoniji oznacivase 5 banskih dinars, U statutima zagrebackog Imp-

tola, P.1. Cap. IV, veli se naime: "tot pondus, id es t quinque denairii",

3. Pensa.

Dok [e do sada spomenuto nasivlje iz: prvine cznacivalo neki poja .m

tez irie, a t ek posli je stanovite DOYCanevrijednost i, naci cemo u raeunima

vremena, s kojim se bavimo inazive, koji oenaeivahu iz prva b r 0 j (jan u

vrijednost, a onda tek n.o v e a.n u. Naiobicniii takov naziv jes-t pensa ,

koji se U raeunima XIII . iXIV, vijeka precesto spominje kao dio marke.

Ta l'ijec saeu v ala se ido danasnjeg dana u hrvatskom nazivu p j en ez ,

ili magjaxskom pen z, za oznaku novca uopce,

Rijec pensa rrahodi se u smislu novcane oznake vee u listini od

28. apnila 1134., kojom se rijesava parnioa, koju je pokrenuo zag'rebaaki

biskup glede neke sume, kojom ie raspolagao k1'a1iLadia lav"), pa. iu kaz-

nenim ustanovama, koje [e Bela IV. ustanovio za Slavoniju 1227" odre-

gjuju se nov cane globe na penze"),

Ako inalazimo rijec penza u tom znacenju, ne valja nam ipak pomi-

sl iti, da je penza neka posebna vrst koyanog 'novca, vee brojcana vri jednost,

kojom se iza..azavao odnosaj manjega novca prema ve6oj, ustanovljenoj

jediniei , odncsno .vrijednost tog manjega novca u srebru.

U listinama nahodimo tu Tijec skoro uvijek u ovakom znacenju:

15. apr ila 1268. pl'oda;ju Be cetir i rona "pm v z' gt nt £ q u in q ue pep.sis

d e na ri o nan . z a g rab ie n ;s twm , que 82 . 'n f ;u l equ in q it ema· r ewm tunc teJJnpoTisfaeiebant";

27. februara 1272. prodaje se neki mlin ' lpro quinquagznta pensis

deinariorum b am aliu m, q uo 1'u 1n s z'n gu le q u't'n qu e p en se m a1 'c am tu nG te rn po 1'is

ja,cielJant" ;

7. marta 1267. prodaju sinovi Zokoyj zemljiste "pm XV pens1.s d e na r i o-r um z ag ra bi en su m , q uo ru m, f f% 'n gu le q ut 'n qu e marc@n tun c tem poris facieb a1 U" ;

~282. kupuje ban Stefan lmanje za 50 maraka ) )s ~ 1 ¥1 u li s d e q u z' ng u e

pens w d enanc)1 'um ba n: al£u m ( ,

.1) WeDzel:. Codex Arpad. a I XII" 272 .

") Kukulje"M: .Codex d ip 1, " , n., 28.3) Primjerice va.ljalo je platiti 'za <r.amnicu10 penza. uvrijeO"jenom 100 dinara opcini' za ranu bode:iiem

2" . nikn· . ", ,a penza ranle ,5 penza opcim; za tesku ozledu ozlijegjenQDl 10 n laxa l. a, a ope in i 10 penz·a. ?,'ka.lei6:.Sporn. gr. ZagreLa", br. 10. -

3



34 -

. k . .sti ban imanje za 7 maraka "s~ngnlis1. septembra 1294., ,7

upu1e 1 .' u ta tis " ,, , 's dena1 'Z01 'Um zag~ 'ab tens~1 ,~m camp ,

cum qu~nque !e-n:t , ' .'1) moO'li bi nas zavesti) da penzu drzimo za ,pet:Ovi i sheul prID11en ?, bil t ko ali se na p'riroier u UgarskOl

81.." to U Istmu 0 a ,

dio roarke. U av,0111111e . , 1') penza a odat le sli ie-di) da penza-k 6 8 9 dapaee 1 na "', , . ,. a _

racunala rom a na I ,., k" r taka; golema ra7Jlka 11 vrlle -.. b'la stalno ustanov11eD dio mar e, 1e , .nIle 1 ", an'em viieku bl1a mogu6a. ,nosti ma:rke 11e bi TIl U 51e! istinu razuroiievalo, nahOQlUlO

x 't e i pod naZivom pen z e u 1 . k'Tumac s a S 1. .. dai ba Nl'kola zaO'rebacku OVl1lCU U

di1344 kopm ale an . '" .

u ugovoru ad go:ne " " ,I . ' k ati d e una ma1 'ca a'l 'ge,nt'l

T' duZni komOl'l;n gl'OlOVl ova" ,~ »:

zakup- .amo su , J " '0 ' t e g .1 o rum quarte C01noust'W-

dde xenarwsu,enaru;)1 urn, ~n .

«oeem peni;as et uo eczm l ", " rae n os tr ae v ig in ti p en sa sC (,t:' v los dena'1 ''lOs carne)· '

T nS ,',' o bu lo sq ue e pa:r u ,. k c'st.a srebra da kuiu 9 penza 1

, " d a kle od 1edne mal' e 1 " dOro ·una u a a kle nesto VIse nego vo-d' t Y e srebra '>0 'penza, a

12 din,ira, a 0 iste eZlll, U '1 ' br kao i dauas riieci tucet

struko, Naziv dakle ozuac111e stanoG

v1Iro], ""'Ill l'e novae veci bio, tim

.; (8h k) .' gros ( ross), a ,-,1 . . '1,

(Dutzen d) , sok c 0C 1 ,., .. b' " tim l 'e vise penza 1810, -ku a Cln"l !e manll 10) . d

O'ai iSla roanle n,a mal" Ruppn 11 pOCe-tkl1vIa eo U U . 1 .' raeunala se penza po " ' ,rra roarku, gars w~_. . ,40 dok se u Slavoniii uV1iek racn-

.Atpadovaca. na 45 (?), pot>h18 na ,

nala na 40, " bili ske U :::lopisima papinskog bira desetineTQ a.oznalemo lZ ledne le" t'I' autemjiacit XL, derlm'ios

, .d' 1332-1337 gd1e se nar'oclt T '.11: "pensa1Z go me ' ., ~ . ' ' t l ibra sernpel' probi. (( a dalie ubicurnque'norn£nahan t' U 1 ' pense 'tn zs 0u'tque, ~)

XL denair'is computant'u7,rI.

'<j,""6010gi"j8 1 !; " c<oClnol l ,v es t i j o J i nekoliko pJilnjera. ,1 .., s-tlIJ.'6l'ai'iunar!ike [ UP

~ ) T } 1 '~ im da {:e biti zl\ i 1$ t1'l1c\1u . "

.. lilr ' a one 1wie g<'Jre'spornennsmo , . . ' l'b' t .I0l.l.·cay. pensas (leUlLrlorWU1 , 01 ' su Ull; r» .' k'. Rid' lmanj'e 'lro viginti 10ar.015, pro qua 1 e .'

1 '260 . kupll je ne I? an .' . t ~< -

zagJ'abieni!ium ootnl,luta.ndo.1I (Kuknhe",lC':d Reg~sta.). z,I\O'l'alliensiuro, q u o f ll I ll s i n g < i1 e quinque -pense l11arM.'m

, 1268." .. npro qnindecim p ,e ns lS e p- a. rl OI11ID

,'" ' ,. :" ( C d :s : Mpail ~ VIII" 2'22" 579.). , I"" Z cr' Y4U)

tUDC temporis iaclebant. "0 e ,d' ,'orUlJl l 'agrabieJisium"' (Tka etc, 8,,1, .•

k 'manI 'e za. 15 pen7i l lo ~ enan ' (Ib l 6 ), 1269. prodaie se ne 0 1 ,. ' denarlis zll.crrabiensibuS" ,":0, •

. . a\O'O' za 19 mara>ia ~m ," . f ' tibns"

1'.l70 .. daie se }lako unatlle n z ", _. . nlis quinque p6nsls IDa.rea,m amen . .1 271. . ', ' " pro c en trun p en si s d en ar io rl 1m zag r&bl el lS

mID, SlUg, ,

3< > '/ ) • ' . b'eusium singuli!l

( Codex- Arpail,· "., '. ' ' 90 n\ara.ka ael1anorum zagra 1 '.

_". 1'278. k:upttje biskup Timotej iroll.nlePlarunn .zat~ .is mare:n"l lacieLant", (Tkale'ie., ,Zagr. 194.).-, . quinq-ue pense tunc empOr, . . " 'ngnlis Ctlm

4uinqus pens'is c6mpntatis, q1ll.l'UIIl . S ' 'M! a (lenariortlm zagrablensmID 81 .

. 1'27B. kupuje opat tOJ . lu sk i imani~ Srnov ze .. 0 1I 1i lr < "

~"; ~que . ..emb". (J1lid, 1118.). l' . "6 g~"ka. deniHiorum zagrabiensium, lluoxUDl

"~ r b Hk"' n 'e Kozo IIIza.. m_~ "1279, k tt pu je k ap to l zagre ac - , lma, 1 , ~ (lb'd 200.),

tunc tempoJ.lS iaClellaut. 1· '. b 'rum"' ("Code~singule quinque pe1lse marcam, '.' . . , .uus c= quiJ:rque- I'ensis d e. na rror?-m ana 1 .

1.284, .," .p:ro s@declm m(l;~C1S 5lll., , '

)

0 ~ to} 5 0 di nar s. bo neArpad." XlI., 426. . S 'dlb plate- za;grebackom tap u .' " . '

1~99. l la la&e se. i :i te lj iml). nekog otoka 'n(l; la~'·.l" '7 b.) I.u Statutilntl .· zagreba.ekog kaptoll:t", d'"ti''''' c~nSusa ,Tka i'i~e, uBgl'e . " .

:ll )one t. ae zagrabiensis" u lnl e go 1lO1-0 u : n";';n '-lri r illll s can ~~.

sponill>iu se banovci iii zagrebac . . (ln ll .];

3 5

Ako ie slavonska novcana marka, ksko razabrasmo iz gOl 'l lj ih primjera,

imala 5 penza po 4.0 dinara, vrijedila je dakle 200 dinara.

Za potvrdu ovoga racuna navesti nam je, da je - ad kada ie KarloRoberto stao kovati u Ugal'skoj dame Iorinte, slavonska marka vrijedila

tri zlatne forinte, a 10riuta se racunala na 70-72 banska dinar a , Uzlatu

vrjjedila je dakle marka 210 do 216 dinara, a onaj visak od 10, odnosno

16 dinara bjjase ono, sto u danasnjem prometu zovemo a zl 0,

4" Libra,

Ferto se ohieno diielio u dva dijela, koji se zvahu libra ili I iv r a,

a od tog naziva isvodi se danasnja talijanska li a, Ta diec, koja bjes.e

takogjer oznakom mjere (Iunte), koia se ie saeuvala jos od klasicnog doba

do srednieg vijeka n imenu rimske livre, vee za vI'ijeme Karo1inga nije

amo oznakom utezne, vee i neke broj cane v ri]e dn e t i, a vrije-

dila je 20,Po tome bija86 prvobitno razdijeljenj€ nov-cane marke ovakovo:

1narka =4 Iertona = livre, a PQ s t o livra OZQacuiebrojem 20 dinara,

imagjase pnobitna marka 160 dinar-a, Tako je na primjer u Oglaju

brojila marka prvebitno 160 dinara, ali poslije je vrijednost dinaru bivalasve manial te ih [e iSlo viSe ria marku. Oznaka liv r e ni je :::femegiutim

upotrebljavala za oznaku broja 20, U Friulu obieavahu sve do zod. 1384,

raeunati na livre, koje 8U brojale 8 dinara, a tek poslije uobidajila se livra

od dvadeset dinars, Ona prva livra zvala se za razliku od _potonje u listi-

nama 8 I a von s k 0m 1iVI' om (It'v'J'a sel-av'(}11;£ca, l'l,vra schiavonesca) a igjase

1h 20 na marku").latina, u domacim spomemcima ne na lazimo nig-die traga toj posebnoj

Iivei, ali sudeci po praksi, koja se uz naziv poprimila u inozemstvu, valja

nam zaldjucit i, da ie u Slavoniii bar neko doba 11 pocetku iu domaeoj

kovniei bila u obieaju marka, kOja se d.iielila na 20 livre' poS dil1ara,

5. Dinar, obol ibagatin,

Novae, kojiro se u prometu napla6iv:;tlo, bi jase dina r2),

U hrv:atskim listinama .spominju se dinari yeo ,oko g'od, 1000" ali

bez posebue oznake valute (vrijednoce), te se ne da ustanoviti, II koiu

' ) F abr izi o: nDell e Us ur 6 nel l FT iu ll ;ne ll s ecol o X IV . e ile ll a Mar cil . l Id u sum Cl tl 'i ae, D is sll rta Z' ioni

due con. 'Un parel't: in,torno all' antica :mR'l'ca di Friuli". Udine 17"74.

~) Ohicajn& naziv!ia za ilinaJ;'eje~u: ilenarii ducales" dena,lii ballales, deuarii usuales; 1)0 kovuicama:

denru:ii z~grabiellses, grecenses, denarii vetocenses, denarii syrm.ieru;es, denarii spala tinae monetae; po

LAnn: Misbaui.

8*



- 36 -

skupinu padaiu. Ovi dinari po SVO] prili ci bil i su poveci tug'ii novel, jer

se citava zern1iista pl'odaiu za cijenu ad 8-20 dinara 1).Vl'ijednost sla.vol1skog banskog .dinara u.stauovljivala bi ~e pl'vobi.too

po veronskoi valnti. Jos u XIV. vijeku oblcavalo se u ~eklm ra6~mm~

sporoinjati, da su hanski dinari kovani po vsrcnskoj valuti; tako u leduo

l

listini od god. 130 ., koiu navodi Ritter u SVOiO!banologiii i-nslijed koje

toplicki opat Nikola kupuie nekoliko robova za 5 maraka po pet penza

stal 'ih banskih dinara "computi veronensis" .Poput vel 'onskih dinara racunalo se 200 banskih dinars na ieanu marku.

Premda iedinar bib prava novcana icliniea, ni le mu niiednost hi la

uviiek stalna, vee se mijenjala pl'ema saaxza~ucistoga srebra, a biiase

iz

-Pl 'v ine bolia, a Yl'emenom ,postepeno slahija.Dinar banski nije se nikada kovao odposve eista srebra - simplex

fals itate, - vee i uviiek sadrZavao ios ines to bakra.T~ smjesa , koja se zvase eombustio ili coctio (Legierung '), odregjivale se u .

sredniem

vijeku na lotove (lothones) ilisesnaestine livre, a obiljezila hi se stano-

vitom brojnom oznakom. Tako irnagiase Gomhusti@ tertia t recinu bakra, dvije

tre6ine sreb"l:3r;ornbustio qua7;ta cetvrtinu bakra, combustio quinta petinu it. d.

Izrasiv to brojevima bijaSe:

u kon'lDustiie X. 142/" Iota srebra, 13/5 Iota bakra

IIvnr. 14 II 11

2" "

VI. 131/ )' "

22/a 11 "l' 11

3

" "V. 1 2 < 1 / 5

"31/& 1)

"

"I V . 12

"))

4" "

""

1)ill. 10

1/2

"11 51/2 II 11

U Slavonii i bij: ;lcsesadl 'za i novcu uviiek bolj i nego Ii u isto doba u

Ugal'skoj, a to' narn tumaci bbliublienost sl avouskih banovaca , pa irazlog,

za st o primjeriee za vl'iieme s la 'VoDskih banovaca nema u Bosni ni

traga ugarskom novcu, rnakar da 1 e Bosna bila c e s c e u odnosaju s U gar-

skom, doeim se banovaca nahodi dosta cesto.

Za bana Stefana ikralja Bele IV. kovao se je u Slavoniii novaeosme kombustije sa 14 lata arebra, docim je u Ugarskoj bio novae rnnog

o

10siji . Tamo ie novae toliko hrgjavio, da je sabol' u Pesti 1298., da se

DOVen iz nova podigne ugled, stvorio zakoD, po kome se u avoi kraljevini

zB. d vija godine walo kovati novae ,.,qu~·ntaZita;t(/', to jest sa 1 /5 bakm, a

lza toga da se uvede (Jombustio X. (Rupp II., 181.) A da prestane v!ecna

paroetnia, nastala uslijea toga, sto se upotrebliavahu raZlli novei, koji

kolanu UgarskoID, od~ueise kovati iednolik novae·

1) Kuk;ulle\cio: .Codex dipl.u r" 1 . Aug , 1000.

- 37 -

Taj .z,".akonmegjutim nije duzo vrijedio, 1 k UOJ ~ a L os ora se u garskoj

kovao 1 0 5 1 1 1 novae, nego ikad prije ').

. I u Slavoniii. polazilo ie vrernenom na lose, ali sve do usrovora od

godine 1344., gdle nahodimo kombustiju cetvrtu kao zakonitu b a' kl12' 5 0 / I b..... ' a e za

o sa 111. novae .. nego prIAe, ostacje novae skoro nepromijenjen .

. U : . . srednjem vijeku b~la je u ostalom tendencija, da se kuje sve

hrgjaviji n~vac, tako op.cemta, da su isami rrizaski dinai -i, koji su se iz

prv~ ~ovah od sasma ?lstOg srebra '), teeajem dvaju stoljeca postali taka

hrg' !aVl,. da. su do godme 1355. izgubi1i oko 20% vrijednosti, pasu ih

racunali mjesto 200, do 245, pa ido 272 na marku.

, Drugi pr~mjer t~ postepene derute u novcu nalazimo u Dubrovniku,

~dle. SU DOVOl takogle1" ad dana na dan bivali gori. 1337. kovalo se

lZ Iitre (=12- uncija) 14 per '1' 168 d' ... pera, 1 1 . mara, a sto godina poslije

kovalo se iz jedne litre srebra 22 perpera ili 264 dinara 1452 a c270 dinara "), " ,apa e

U Ugars~oj b,ij ahu . is ti odnosaji, a ti su bili tim nepovoljniji, sto je

u sv~e ko:vmce bila dru-ga vrijednota, take da 0 jedinstvenom novcarstvu

fie b1lase m gOVOl'a U B d i .. ..c , U im u se na pl1 .mJ81 ' racunala novcana marka

na 56 grosa u StoA B' d . S'.' nom H>gra U 1 U edmogradskoi na 40, u

Ka l o ei1 Ba.r e u na 60, u Pe cuhu na 48, u Erlavi na 50 grosa.

kih Gd~'oSe opet raeunao na G budimpes tanskih , 10 beckih4.) a 5 banov-s 1 mara.

Da je srebrna smjesa u banovaca bila b li dr .0la) nego u ugih SUVl'e-

menih dinara, najbolje .nam dokazuje to, da se u sluzberrim Ii tinama

b

ono~bvre~ena. ~es to nazivlju banovci "do b ri.ma'": n S( Jl va nt U 1 ' s ex d e ': na ?- ii

om tmales" iIi 500 J •• b . .-• l .:~( •~enaHorum:.. one moneie z a g1 ' (; in e ns u ;" " ).

"BQm dena? zz definieu se ukU1IZl Statuta Gwndulz" z a l 7 , l j , a , b · t e n s ' i XIV. saec· l'cap XV: kak Iii di .. u: ".J" • UZ,U '. '. . 0s l~e1 l,et ub", dzcuntu1' bonz" d e n a1 ·i 1 : b ama l es , hz' tales intel -

gU'1l -~ r Zn cOJ.mh~z ~ocabulo: ~uocl s 'tngul'l; valeant XII paTVulos bagatznus".

din . ao ~oI-dmarI ; l3pOmlDJu se u diplomi Karla Roberta od god 1323art, ~to ih za vlade Bele IV k b S . .ovao an telan: "bonos novos denamoe

.. t) E~ . nek oli ko poda ta ka za i1rIStraeiin till rilika 11 U .'. . . .bustile (Dipl. od USS.). Bela IV X It ~, gaIskoj . .RllduJIL II, kovao}\ l novae X kom-.. ., . ombustlJe - 1248' vi . ti .l ibet m&rca oeto pen~as vel l'n argent ' d ' ., gil,l mareas m moneta nostra pro qua-

, ,0 CUIliS emma pars co b ( Ci1256., 1258., 1259. , 1272. n nCo'lex Arpad." 11. 299.' n6

mluetlll'. nod e> ; AI·pad. " VII ., 2 66 . Spomena

god. 1271.) La.cl isll l.v IV. komb. X, (1287.) Cla'nak ~7 "IV. , 381 .. ). St ef a; .v.: komb. V. (Pdv.ileg

pollevsi komb, X. Karlu I. komb. m. (d el cre ti d ' " 3 ~a~ona od. 1268. ~dregll1Je komh. V. a oil. 1270.

2) Po za.konu imi li su S6 kOl"ati sa 0'987: ~l:e1.23.113.42.). LudVlg I. koIilb, 111. i IV. - .

. ) L jubi<l : nOp is jugos la .l ".novao.a. " p ., XV: ' but . AnallZOIIl pl'QllaSlo se megjntim najvi§e 0'926"/0

0) 1 =ar);;a= 10 penz a b eck ih. oli nlL !'I L l127 7. 128 8 C od Ad" IXL) Tka.l~6: .Spomenici gr. Za!!':reba" hr 1~7 17-6" . rpa . .,184.,187.,189.,327.,491. it . d .)

Zagreb Savski otok za 11 mam1,a Ii . 11 .' ., .' (god. 1328., 1339.) 8. maja 1322. kupuje grad" e ll.l'lOrUm bonorum hanalium" (Ibiaem).



- 38 -

ad pond us d enm 'iontm bana lium antiq_~oT um ; ,quos Stephan~ ~uond ~1n . '= :t em p o' re d o mi ni B el ae 1 'e g£ s pr ed e ce ss o r~ s nostri bone recordaiionis c ud ~ j e ce 1'a t ,

Dinar diielio se kao c.iielina u neke manje novce, it? na 0bo le. i li

obul 8, koji su vl 'i iedi li polovieu dinara ikoji su se kovali od srebra iste

smjese kao idinari. ..'Posto se obolus radi svoie manje vri.iednostI regje upotrebllavao u

prometu, kovalo ih se 1 razmjerno rnanje ito, kako se spominje u ug~vorp.od godine 13.44., na 9 rnaraka dinara, iednu marku o.bola. a od l~dne

marke eists srebra 20 penza ili 800 .komada- TeZina irn. 1e poprlleko

0'4.-0'4.5 9'1',a odgova:ra preroa tome od p'l.'ilike polovi6i tezme dinara.

Jedan oholus u budimpestanskom narodnom muzeju tezi doduse do 0'6091

',

ali sva i prilil~a, da ie to lose iustiran komad.

J O B mania cest banskog dinara biiase novae, koji se zvase bag at in .

(od toga danasnii nasiv patagun). . .' .Koliko god ie neznatJie vriiednost l, toliko 1e znaroemt u sl~v~nskom

no'vcarstvu. Kako se na ime opredieijivala vriiednost marke P? rnn02aUlpenza,

koiuiesaddavala, tako se opredleliivaJa vriiednos~ ~inara}Jo broju .ba~,atin~,

Biiase to dakle neb vrst idejalnog novcanog mmlDluma: sa .?(hegl1van~evri iednost i srebruih kavina. Banovae biiase tek on~a za~~mto Vl 'l l.edan,ak? ~e

imao vriiednost 12 bagatina, a gdie, se u ug~v~rlroa II I ~latezUlm nalozlI~.a

XIII.-XIV. viieka spominju, vrlo se casto isricno zahtijeva, da se pla6a

lu

takovi banovei " qu or 'u m q ui sq ue ooleat duodecvm parrvulos· bagat£n~s" .. .

'U iednoj listini nalazimo sliiede6e znacaino mjesto: ... , "denarwl ' um XL,

quurum s z ' ngu l i v a lean t XII patvulos bagatinos; vel a d ta nt ~m valorem cotnu-

nem zagrab£ensis monete o li er iu s c uy 'u sc wmq ue ", (TkalcI6: "Spome~ gr.

Zagreba" br.242.)Prema tome biiase bagatin asnovnom iedinieom slavonskog novcanog

sistema, a valuta zvase se" oalor comun£s zagmbiensif/' iliposta } ' O i ie bagatin

bio osnovom, " va l or b a ga # no ? 'um ".U dojakosnioj literaturi nema nigdje Rpome~~, da se. i tai. sitni

novae u istinu kovao, te Ie p':rerna tome sva pl'lhka, da 1e to b10 tek

ide ialni novae, koii se upot rebl iavao lib kod racuu'ania ka~ :rtaimal'liaracu-

narska j€Q..inica.No posto 1esvaki ideialni novae bar ne~ada lffiao ~onkl'et.nog

Teprezentanta, valia nam to pretpostavit i j u h . a :Zatln~,.a i la~l 6e~o Ih~

inozemstvu, po jmence u Vero n i, gaie su b1h bag 'atml ma1lusl11, tanJu,

nesto ispupcaru srebrru novel, a bilo ih ie iu ~1' iu.L~)a~. mnogo re~j~.

Megiutim imade a va tipa sitnih no"aca, kale bl la Jer .se. o slanlalu

o tipove banskih diuara~ dda:o za slavons~e obole. Jedan od oVlh -. akQ

- 3'9 -

ine spada ~ kategoriju banskog novca - spomenucu 0 dje na po se

a zastupan Ie u dva vrlo zanirniva sitna srebrna sksemplara u zaarebackom

muzeju. Ja mislim,da su to bagatini onega dinara, 0 kome mislim da

ga je kovao .A.ndriia II. nakon inkorporacije Dalmacije ia kome 6"e'bi ti

~ize. .spomena. P~Pl1t ovog' din~l 'a imadu iovi bagatini na l ieu polumjesec

1 .zvl]ezdu - stan grb Dalmacije - a na zal~ciu pocetno slovo 'If imena

Andrijina- Ti ~agJl.t ini nagieni sri kod No vi Ba nov ac a blizu Zemuna,

a })O torn nalazistu moze se .slutiti, da su kovani u srijemskoj kovnici.

. Drugi tip, koji se oslanja 0 ostale banovce, opisacu u tipolcgiekom

pOplSUbanovaea, dodanom ovoj .radnji,

6. Forinta igros.

. Sve do vlade KarlaRoberta bijase u Slavoniji, pa i 11Ugal1skoj, srebrni

dinar najve6a noveana vrsta, koja se je kova la, a tek Karle Roberto POSVi6 [e

relormirao uovearstvc u Ugarskoi. Ta promjena do duse n:ije se zakonito

tica la Slavonije.val i se slavonski promet nij e mogao oteti novim noveanim

prilikam.a, ko~~.Ug.al:sk~m za.vlada~e i koje trgovinom uplivase i na Slavonijn,

NaJznatmJa Cmlel111eanJegovih uovearskih reforma bijase ta , da ie za

svu l!garsk~ .uveo [edinstvenu novcann \fredn'otu, te so' od 'sele nije u

svakoj kovme1. koval~ p~ ~osebnoi~iel'i I noveano] vrijednasti, pa niieprema tomu bilo onih 511mh novcanih raslika, kakese opazale cak u

pojedinim zupaniiama.

. J08 znamenitiji ein biias6, dase u Ugarskoj uv:elo Fe uznrn Iioren-

tmskom. zlatan, ~ovac, koji se po krinu na njemu zvao j l09 'enu.s , i1i po

rnletaekim cekinima d uk a t , a po uzoru eeskih i poljskih gr 0Se v a (od

tal . "g~osso") poveci srebrni novae, koji je takogjer bolje promieao trgo-

vacke 1 prometne potrebe, nego Ii dojakosnji dinar.

. 'I'e us~nove nijesu. doduse zakonito vrijedile 11 Slavoniii1 ali alatna

Iorinta ~osi la se skor-O.lz ITgat:$ke 11 Slavoniju, a time nastao je veliki

pokret, ler se nz zakomtu srebmu valutu udomila Upraksi izlatna valuta.

Florenu» 1!.uri aur£ hungarieal-i s veri et just i ponderis 1) do skora .e

zavladao tadanp~ prometom, a b.ijase toliko obljublien radi 6istoee sv~gzla~a, da se u ~ll~ze~~t~u poceo kov~ti zlatannova.e, koji bijase vrlo

~~bk na ugar:S~l 1kOll Ie dobio .nazivlja, kao " d uc at i v aZ :; ri .s H u ng ar ia e«

lIt oznaku, da Je kovan ;;ad b om ta te m O I U 'r e£h u ng a r£ a ,£ l £b u 1 "n ic £ «.

o po~et~u racun~o se dukat u slavonskom prometu na 70 banovaca,

kao na pnmler U' carlI.lskom tari lu grada Zagreba od godine 1343'Jgdie

.) Tka.liiic: .Sporn. gt1. ZagrebaU br. 103.



40 -

se osim ostaloga ustanovljuie carina za transit iednoga voza na 12 dinara,

s em .p ex - 8 ub in te lU g en do d e h U J'u sm od i d en a~ 1'i'is , qU01'u7n septuaginta ad plus

valeant unum de auro jlo?'enum vel ducatum 1). Na drugom mjestu statuta

kaptolskog nalaziroo) da i e dukat vrijedio "sep.t~agz'ntv. vel c~1·~al/. Tek~t~

se poiavio dukat pocelo se u prometu traZltl, da se carma - kao 1

danas _ placa u zlatu , a vee 4. jula 1343. izdana i jedna naredba, da

seza robu, koja bi se uvazala iz Venecije ili Niemacke, plati sam~ u slatu

carina, koja ie iznosil a 1 / 3 0 vriiednosti robe 2) .Kada i kraljica Mal'iia 1384. dokinula banski novae, a u Zagrebu

pocela da kuje .kraljevski, uveo se u Slavoniju dukat sluZb~nol te se da'V~o

uz dinare kao zakonit novae fie samo na carinama, vee 1kod placaola

kolekta, regalnih poreza, plaea it. d.Gros, g 1 ' O S S U S (od taliianskog moneta f}1'ossa) bi jase povee i srebrni

novae, koji se rabio u Ugarskoj vee pocetkom XIV. vijeka kao racunski

novae, ali se tek kovao koncem vlade Karla Roberta.

Po bndimsko] vrij ednosti, koja ie bila u Ugarskoj najvazriiia, igiase iz

prva 56 gl'osa na budimsku marku, a, gros se raeunao na 6 budimskih

dinara.Prema vriiednosnim raslikama raznih kovnica racQnalo se ina gros -

manje .ili vise dinara, Vl'iiedio ie 10 beckih dinara, 7 sriie.mskih bano-

vaea, 5 zagrebackih, 6 pecujsklh, 4'4 ostrogonska,. 4 vaeka banovca.

Posto i groB priie, nego bi kovan, imao uVl iek neku stalnu idealnu

vri jednost, to mu i odn:osal prema raznim noveima onoga doba osobito

pomagao kod obracunjanja raanih kurzova.

Frijegled mjera inovaes.

1 libra = 12 nnca = 24 Iota,1 u te zna marks , = iertona =8 pondusa.

1 slavonska novcan,amarka=) penza =0 p(!mdusa=00 dinara,

1 penza=40,

1 pondns=:)dinars,

1 ainar= obula

=12 bagatina.

1 slavonska rnarka= ugarska dukata.

1 dukat=0-72 dinara.

1 s lavonska marka =0 bud imska gro~i' \"

1 ' hndimski g ro~=[)anovca,

1 budimska marka =$0 banovca,

I) .Statuta Capitu1i zagrabiensis" C8.p. xu Tka16ic: .Spom. gr, Z&gr.eba" br. 203.

~) ReIacija vel jskog knesa banu Nikol i u s tvar lmu car ine. 'rk:alCic: .Spom. g r. Zag reh&~ hr. 198 .

- 41 -

.III. Stari raeuni 1).

1. Iz popisa papinskog bira,

Odnosai zagrebacke marke prema budimskoj mozemo proracunati po

poplSlma desetinskog bira ponti fika lnog u biskupiji zagrebackoj od godine

1332.-1337.

U~lace~e svote zabiljesene su na ime tamo pojedince u zagrebackoj

vrednoti, ali konaene svote proraeunane su u budimsku svotu ovako:

Rationes etc., pag. 163.:

"Sumpma jacit de s o lu tz 'one pr im i ann£ et etiam. aliquorusn. asuiorum

ut in 1 ' e g e s t r o i st o c on ti n entu1', quia aliqui so loeruns de p l u r i b n s ommie n t hie

Gonttnentu1' / in toto ooe et XVI marchas,WI pen sa s/ 1 IWTOOmcum V-pensis

co mp uta nd o vel p e 1 ' XL g I J ' O S S 0 8 .

Ad nuanerum budensem. jac£unt e a x . . , ; y v marchas cum d im id ia et IIII

g 1 ' O S S O S c um d z 'm z 'd z 'o .U

Dakle 316 maraka i4 penza po zagreba k.oi vrednoti ili 2251/2maraka

1 41 /2 gro~a po budimskoj vrjednosti,

U dam jim stranama popisa bira nalazimo:

na strani 167: 2971 / 2 m.- 20 den. = 221 '/ 2 bud. m. + 4 gr.

" ') 166:206 l

+ 8 11 =147 "" +10"

II " 170:183V 2 " - 30 " = 131 II 11 + 10 ,-II " 171: 53

a/" II - 7 " =38

3/4 " l)

'Ukupna svota iznos i po zagtebackoj vrednoti 1155 .maraka i 461 dinar

ili 1157 maraka i61 dinar, a po hadimskoj vrednoti 7633/4 . marke i

281/2 grosa, iii 7641/4 . marke i1/2 grosa.Razmot rimo li pojedine stavke, opazicemo, d:; t. je osnovom raeunu, da

budimski gl'OS vrijedi 5 banovaca, a 'budimska marka 2S0 hanovaca. Kod

obraeunavanja potkralo se porezniku nekoliko pogrjesaka, jer 1 e valjda

raeunao u glavi, a ne na papiru, 'I'ako na primjer valia stavka

316 m. + 4 P.= 225~/2 b. m. + 41/2 gr. da glasi :

316 m. +4P. =

316 m. + 160 d. =63360 d.: 280 =:: 226 bud. marke= 16 gl'osa.

t) "Monumenta Vaticana Hungaeiae": Rationes collcctorum pontlficiorurn in Hungarla 128 L.-1375.

Budap, 1887.

Sadriaje popise kolektora:

1. Mag. Gerarduade Mutinll. 1281.-1286.;

2. Rufinius de Cibinio 1317.-1320.;

3. jacobus Berengarins de Bonafato llH12.-13U7, i

4. Gailbard de Carcerihus 1338:-13(2.;

5, ArnoldUS de la Cruce 1350.-1354. i t. a .



- 42 -

Pog'lieska iznosi dakle 391/2 grosa,

Stavka: 206 m, +8 d.=147 b. m. + 10 gr . imala bi glasit i:

206 m,+ 8 d ..=1208 d. i280 =147 b. m.+ 98/5 gr.,

dakle ~ / 5 grosa manje, nego li je poreznik obracunao,

U stavei 1831/2 m. + 30 d..= 131 b. m. + 10 gr . pogr ijesio je porezn ik

za ,12 grosa, jer .prava svota .u budimskom novcu imala hi iznositi

131 b. m.+ 2 g 1 · .

V svakom slucaju je pogrjeska ' rasl ic ita, te ioj dakle ni je raslog u vri jed-nosnim odnosajima, Ucijeloj svoti pog1'ij,e8ioie poreznik u svemu za 57/10 grosa

sebi u prilog,a bioe da je time namirivao roijenjacke troskove.

Slavonska marka odnosila se' dakle ·po propisima desetinskog bira

pr6lma 'budimskoj ovako:

'" 1 slavonska marka= 200 banovaoa

5 banovca - 1 gr08

1 slavonska marka = 40 grQsa

1 budimska marka = 56 gr08a=280 'banovca.

Razmier slavonske prema budimskoj marci biiase dakle 5: 7 (penza)

ili 40: 56 (grotia) iIi 200: 280 (banovaoa).

2. Racuni sedmoq decenija XIV. vijeka.

Novcane oanosai~ u Zagl' ('}buu ssdmom decenijn XIV. vijeka mltaju nam

dva izvorna l'egjs~ra onaga doba, ad kojih ;se je,dan cava u jugoslavenskoj

akademiji, a cll'ugi u grudskom arkivu u Zagrebu. P.rvo:me je naslov:

In 'an mo a@mi :ni . I J! l °I IIG" s e x~Q ' s ec u n d a . RegzstT1lm/a(Jtum supe9 ' eipen.sas

comunitat£s, tempore z 'ud£Gatus cz'1'cumspect( Valentz'nz" ' l~dz'(;ts ,f ilii MiGhiwli's,

moderni, Z'udiCZ8 cz'iJ;z· tatzs .

Priopcio ga je, dr. Franjo Raeki u "Sta,rinama" BV. IV., Btl'. 19. isl.

pod naslovom: "Rashod g-ra:da Zagreba 1362. godine" dodavsi mu uvod.

U tom l'egistru navode se ove vrste novaca: dena?' , s o Z ' i d z f , $ i ' g1'OSSUS, pensa

f loreaus igrz'vna. ' ,- . ,

Po oznakama svota, koje su napisane na dnu svuke' kolumne, lako

nam ie proracunati vrijednost pojedinih vrsta novca, ~

Odmah eemo opasiti, da iu tim raeunima penza vIiiadi 40 dinara.

Vxijednost iorinte pronaci eerao pq straari 3. b rukopisa, gdie se

pojedinoe navode 748 dinara, a na kraju: .sumsna /t;zcit. ITI; f lor . et

XXVIII den ,"

3 forinte dakle yrijeruse koliko 720 dinara, a 1 iOl'inta 240 ban-

skih dinara. Naziv larin te slusi dakle protiv dosadanje prakse za ,~votu

od 6 penza.

- 43 -

Na strani 5. b navade so paimence 556 dinara a u svoti 2 forinte76 din., dakle 1 for. = 556;76 = 240 dinara,

Dalje se na strani 2. b pojed ince navode 1218 din. i8 Iorinti, a svota

na krajn kolumne glasi 13 lor. i 18 dinara ; dakIe:

1218 d.+ 8 for. = 13 101".+ 18 din. ili

1200 d .=5 for. a 240 din. = 1 for.

. Vrijed.no~t solida pronaci eemo po racunu na strani 3. a rukopisa,

ga!~ se pOJe~mce navoda 656 dinara, 8 Iorinta i80 }/8olz'dz' magni:(, a na

kraju se veh: " su .mma fact't J'YI fl. CGCXXX .. 'd en. cc

. . .~roj, ko~~ozna~uje u sumi dinare, nije sasvirn"sacuvan, [er nakraju izbrisalo

J S Vl'lJemedvijs brojke - VI - te je prvobitno glasilo ')CCCXXXVI d en . { (

Nacinimo I i tome racun, pronaci cemo, da na onih 80 salida dolazi

40? din~a) a [edan soHdu: bi.o jedakle vrijedan 5 dia r a, Rijec

solz'dus uzrma se dakle u istom znaeenju kao rjjec g1'088US iIi starijepondus1).

Ri jec' g r .iv n a nalazim ou regis tru na d va mj esta, na stl'aRi 1. b i2. a.Dotieni tekst na strani 1. b glasi doslovce: .

. "I t. em d ed i III ca1pentan:is , qui labo' ! 'auerunt in abwn' i s ante }?fJ'rtam

cr.: (frnif iG~um et ante pO 'J 'f Ja n nnouam. p e r duas d ie s n on ag £n ta VI den , «

Ite m £ te Jt'U m d ed£ fII carpenta?'iz's per ' unas n d iem ) q ui l abO' J' au e1 'U 1 ~tarberium. ante nouam ;P01·tam L den.

Iteln emz' s tatua$ IIIl p'ro X"XXXVII I den.

Item emi clauos JYro XXV den.

Item em£ trabes duas p1O XXVIII d & i t .

Item. ded": Clementz ' fab1'O IllI cum. media pensa den. ,qu£ laborasdt ad_P01 i :a s d e a r be r z' t, ' haoli et pantis . . )

Et z~erum dedz' eidem X den. qui labm·au. i t I pant a d p O ?: ta m magna/1ftnouam, qui /u":t fi~actus. . ,

!tern, dedi Mi'chaeli~ nota2'~'o q't'uz'tatz'sXI I f lo».

Item em z' oleum ad lampadem' e c cl e s i« P? 'q III flor.

Item d ed i pleh ano m l or. p r.o m !S8[l . "O z baw ;~ (( . _

1!ern d e ~i c am p an at or z' I f l o r . qut' 1'ecessz't; ~'te~ dedz' ca'f l1panat01. i nouo

IT' g1'wnas 'mznw; XXXX ' d en. .

. = : r l :edz 'campanatO'ri il e -pan» p m I flo?', ;"o pula m pro med so flo:r.

zte'm c a : l z g a s pm L den: i t m Y l . , 1 'e d em i t un z' ca m ci sartore p7·0 XX V d en . ~ ,

Item dedi Thome fh?Jn.ipan) L den. qu i lab07'a:u£t cl"ngulum ad lingwammagne campane .

1.) Rijeil solidu~. upotrebljava se dakle v znacenin do sada neobiXoom '6 A' 'kS t·,· . ~., j&I p~ rranan om nteznomI a,fin raeunalo se na solidus 12-dinara, pa i satnna~i v ~lu~o [e katl<R(l za' oziiaku broja 12. "' T V 'zvall su S6 b ...' 1_ .:t... "1 2 . u atom

agatmi, 1<0J"" Ie H o· 1 118. dinar, prsma -tome i' ;solidi piccoliu.

~ --=.-~- -



44 -

Item ded i XlIII den, ptO 1tnO ()U?'1"U de 1)£'I"g1,8d p 1'e pa mn du rn s ep e'1 71 l

inter scolam. et precones.Swnrna j acit X XV I f l O ? ' . et CCXVI den.

Poiedince se dakle navode: 5 grivna, 2?1/2 fori nte i536 din:

Ako li i: [)grivna + 201/2 tor. + 536 din. = 26 for. + 216 ~n.

shiedi da ie: 5 gr ivna = 51/2 for. - 320 din. = 4 1/2 f O. r. - 80 dID.

a 1 grivna = 0'9 101'. - 16 din. = 200 din. .

Riiec grivna izrasava dakle isn pojam, kao imar k a, te oznacuje

novcanu svotu od 200 dinars,Racki n svom uvodu veli dodnse, da ie "gl·jv n a " I rPHObN<1 slovieski

nazi" zamina, d1'ahma, moneta, a da isto znaci , s to i"marcau, dakle da i

neka vrst uteza za zlato isrebro, ali ie p1'oracunao pb navoclima straue 2. a

registra -vrijednost te grime na 800 dinara, dakle p1'6~asaoic cetir i p~lba

vecu vriiednost, nego li i 1.1 istinu bila u slavonske roarke. NaS racun

megjutim evidentno pobija Rackijev. . .Ali ako se iobazremo na onu stranu rnkopisa, po koioi iRacki

pronasao za grivnu vrijednost od 800 dinar a, naci cemo, da mu je raeun

pogrjesac. . .Na ono] strani imade pojedinee nav,eueno 1299 dinars, 14 fonati,

2 grivne i 7 penza, a. na koncu veli se ], su l fnma jacz ' t XXII flm'. etXLXVIIII den.'( (dakle 22 Ior. i59 dinara).

Pretverimo li penze u dinare, dobicemo

1579 din. + 14 for. + 2 grivne= 22 lox. + f i9 d in. i li :

2 grivne = for. - 1520 din. =2 for. - 80 dinars,

dakle 1 gr ivna =1 0 1" . - 40 dinara.

Posto je pak 1 for. =40 dinara, bijase 19rivl1a = 200 dinars ili

iedna marka.Prema tomu i racun Rackijev bio kriv, a rre ka,ko on misljase,

raeun na strani 1. b rukopisa., koji nije bio nikako u skladu sa njegoYim

:racunnm ikog ie on radi toga pl'oglasio pogriesnim.

Vri.iednost grosa pToracunao [e Racki po straui 4. a registra na

7 dinara,'I'anro se spominju ave vrste novca: 520 din. +.8 penzl;t+ 3 for.+ 17

gl'osa, a u svenru ; "sU JIl'I/Inafac'I,'t VI flor. et Cll dem/i

Na osnovu ovih biljezaka dosli bismo do zakliucka, da i 17 grosa

vriiedilo 20 dinara, a to je bez dvojbe krivo, jer zllademo iz drugih

onovremenih Iist ina , da je groB vri jedio :: > banovaca-

U sumi imalo bi dakle glasiti )let CO V den," mjesto "cn den"

Tu pogrjesku valia nam dakle pl'ipisati iIi piseu originals. registra,

i Ii pak prepisu , koiije upotrebi0 dr. Racki kod publikaciie.

- 45 -

U ovom reg istru znamenito je, da r ijec jlO1'emls rabi u dojako neobicnorn

znacenju. Ona ne oznaeuje zlatnu Iorintu ili dukat, koji je isprva vrijedio

70, a posli]e 72 banovea, vee oznacuje novcani pojam) istovjetan sa

6 penza ili 240 dinara. Ta upotreba rijeci ovdje je posye nova iiznimna,

a u drugim suvremenim spomenicima nema joi analogije.

To nam primjerice pokazuje popis kucarine grads Zagl'ebaod god. 1368.1)

koji imade naslov: " No ta , q uo d anna domini milesimo CCCLXVIII, temp07'e

ju d£ca tus d om ini P etri j iliz' D on ati] j ud icZ8 civitatz8 G 1'ec hen sis n um eru s£nquilinorum et tasco.eorundem circulariter ivfra sumi conscrvpta",

Ta listina, koju je priopcio Ivan Tkaleic u ))Stal'inama", sv. VU"

str. 37. i81., sadrza ie poimence za .grebacke gragiane iporez, sto su ga

uplatili. U njemu nahodimo ove vrste novaca: marke (svega 3 ), penzo

(svega 8), dena'rii (svega 5290) i b e cki dina r a (denm'ii vijennenses,

svega 10, a vrijede 2 beeka iedan banski dinar).

Svota oznaeena ie ovako: "Sumpma Ve1O p 1 ' e d 1 : c t 0 1 > ' u m 'tncl£no1U1n jacz't

1i~a1'cas XXXI et den . XV.' IObracunamo Ii.penze ibecke dinare u banovce, iznosila je svota:

5615 din. + 3 rn, = 31 m, + 15 d. iii

5600 din. = 28 m,

dakle 1m, = 200 dinara.

Mi dakle sve do sedmog decenija XIV. viieka nalazimo u Zagrebu iste

novcane pl 'i like kao iu Xlll. vijeku, a marka sa.cuvala ie nepromijenjeno

svoju prvobitnu nominalnu vriiednost.

IV . Heraldicki motlvt na banovcima.

(Stari grb "Slavonije".)

Za oznaku slavonskih banskih dinars vasui su osobito ncki hsraldieki

moti vi, j 8 1 ' nam podaj u podlo ge zatipologicku klasilikacij u ciilih povecih serija.Najvazuiii heraldieki motiv, koji gotovo uvijek nahodimo na lieu

sviiu banovaca, jest k una, prikazana u hi! egu. Ta kuna bila ie, kako

.razabiremo iz dekreta kralja Vladislava od godil1e 1496., koiim ustanovljuje

novi gl'h Slavoni]e, najstariia grb-slika kraljevirre Slavonije, [er se u

I) l !~ragmentnm notarum ind~cialium eivitatis Greclien$is, annis 1359 et 1360, - Cori.&e jtem

numerus inquillniorum et taxa uorundem in civitate Grechensi aanis 1367 et 1368.

Ol.>apopisa .pl'iopciioje Ivan Tkalci6 1i nStarin:llua jllgosi. al!:adelD.", knj. vn., 1875.



- 46 -

dskretu veli : )) qu a1 nv £s £ ll ud 'l 'e gn u? n nosirun: S el av on t'e a b aniiouo habue1' it

pro armorum z"nsz'gniaunum Mm'dureml'.

Darrasnji _grb uze pokrajine SIavonije stvor io je kra1i Vladis lav za

cijelu Slavoniju, a bijase u njeinu aluzija onih politiekih pri lika, u kojima

se kraljevina nalazila u ono doba, U - dekretu, 'kojim kralj izmijenjuje

stari grb veli se: '"Ova kraljevina, koja lezi megju dvjema rijekama

Dravom iSavom, stoji ist it i protiv Turaka, vjecnog neprijatel ja iprotiv-

nika kraljevstva, susjedne zomlje, ratujuci bez prestanka i suzbijajucisvaki puta.meprijatelja, kada bi koraknuo preko granice. Za to se maze

ovo kral jevstvo punim pravom nazvati stitom itvrdim bsdemom kl'aiievine

Ugal'ske. 1 s_ ds _ D i V a kraljevina Slavonija i-njeni nama vije, rnj podanioi ,

keji u n~oi ohitavaju, upoznadu nasu kraljevsku milost, odlueili smo dati

iO ] ov:ai grb: II trouglatom stitu dvije pomenute riieke popcijeko, a izmegju

njih na crvenom poljn gOl'i spomenutu. kunu, TIien stari grb, 11 naravnim

bojama: I 'oba dr1. lga poli~, koja zapremaju gOl'nji id6nji rub, imaiu biti

crvena. U gor.nie polje stavljamo radi neprestanih i neumornih bo jsva

protiv .Turaka zvijezdu ))~_fars"1 ),

. Taj gl'h preclocuje nafudakle aJ.egoricki onu situaciju, u kojoj bijase

Slavcmija za turskih bojeva, a prostor njen. susen j~ ' na zemljiste megjll

Savom i. Dravom,

Stari pr:vobitni grb Sla~onjie jedino nam se saeuvao na novoima, a

u najs tal' ij ih primjeraka biia~e luna iz-megju dviiesestokrake z 'Vijezde.

Postanak tog posve neobienog lika - kuns - u starom slavonskom

grbu tnmaei se obiljem Burna) koje prikrise sve pokrajine iu kojiroa

hiiMe kuna najabicnija, a sa svog dragocjenog krzna najobljubljenija

zvijerka,

Vee Martial, L. 10. 37. spominje te kune imenom "Mtt1'tef/', ili

dasu vee za rimsko doba donosil i zemlji

sp,

!,Oattae- panno1Z' teur! / (" te veli,

velike. koristi.

No kuna biiase iu d:rugih Slovj(loa u·'vel ik ,oj eijeni, te sa vrIo cesto

-placalo u mjesto novcem .nie~ii:iim k;'znima,

Tako je. odredil3i ~uska lual jica Olga godine 964., da mladoz-enja u

rne nknja~.eia'" (porez, koji:in se llaplacivao priiasnie.J~ pnmae noct£s)

dade svome gosp0dar.u iedm:) knmo erne kune' . .. Tai s'Vatov-ski porez os tao

je od tog dODa pa kt9Z pO'znii~ vijeko'Ve u Rusijt pod irminorn kunienoje,

kunista u obicaju~.

~) Tekat OlQ- listiua uz.fa.ksimi!e grbn pdop6io je potJluno Dr. han: pl. BD-jlliM'\ 11 n-Vjestniku hI''''

ark , o ;baist".a u ZagreU1tu, Jl. _set·jjn: 1. --sveznk, 18.9'5.

~l. v. Scltl()lzer: ~Nes_tors. :u sa . :A iI l Ita : !ei : l .u,G t \ t t t l i " g ' e u '1809., s tr, 1 26 .. Jos. Muller: .Altrllssiscue

Geschlc4:te u!LCli 'NesM'", Be:din. i312.,:~ti·.1M. i2-20.

47

1506. podijelio je Sigismund L knjazu kijevskom povlast icu, ds seljaci,

kad se zene, plat-e kunicu svom holjaru, a boljari kad sezetle, da [e

plate knjazu. .

U· Smolensku izdana je g, 1514. u stanova, da se u rme troskova

:33, svaku parnicu plati po ieduo krzno kune 1 ).

I u Poljskoj hijase ku niaf) porez, koji se nammvao 'krznlm:a

kune, a tamo bija88 vrijednost kunicnog krzna toliko utvrgjeua, da je

vriiedila u mjesto gotova novoa, U Poljskoj se dapaee racl.iualo na

kunicnu m a r k u, koja je hila nesto jeftini"Ja od jsrebrns marke. -Ieduo

kunicno krzno vrijedilo je opet -dvs krena vjeveriee. .

I u Slavouil i cijen'ila sa: isto tol iko knna, te Be u srednjemyi jeku vrlo

ces to davala mjesto place, kala to razabiremo lZ nekoliko znacajnih primjera,

U godini 10.18. obveza§e se stanovniei grada Cha Fiesole na hrvatskorn

otoku Kr k u , dft, de Mlecanima placati u ime godisl1jeg danka 15 kunicnih

krzna, -a stanovnici otoka, 0 SOl' -a . 0becase u ime: danka .40 krzna S j.

120.3 .. o sudi se Mle~ni grad 'Zadar, koji se biiase podigao protiv mle-

ta.ckog gospodstva,ali r u n opet podlegao, na globu od 3006 kuniCriih krzna-t),

KoCL ·talike mnosine i vrijedncsti kuna nije eudo, dase idrzava

~oristila prihodom lova na -kune, _te da 1 e ua taj prihod nametnula porez)

koji biiase _dugo vremena najizilasniiim pOl'ezom 11 Slavonlji.

Taj porez zvao se po Iatinskom imenu kune martu1'ina, mardU'f' !t . 'na u

dekretu Alberta1 § '62. martuTina7''Um P"'I1,'88tl)tie, a .morae se daV'ati vee za

viade kralja Kolomana (1095.-1114.). R,azahiremo te izdekreta Andrije If.

od god. 1211., kap. 11, . g<lje se veli: "murtulrtTuze JU$ta; c .o ns u .e tu d il le m a

Columano regf!. amstiuuam. 8olvi tnt 'U1"( ,a -sudedi · p o smislu te izrelee, drziro

da je marturina vee-lfrije KolomRua za d{;jmaee dinastije opBtojtda, a ova]

ju samo preudesio, I § 27. ~latne buleod godine- 1222' .sadl'zaje:· ustanovu,

koja je aliena netom spomenutoj; . . -

U hrvatskim listinama spo~inie se taj p<Dr.eznajprijesa ;tn'alia Emel'ika

1119, u l istini, koiom kral ] oslobagja kaptol iugre:b~ck_i) da placa l llartu~

rinu liil6 kralju, bllo b a n u , a kl'alj Andl'iia n. pot;tdi 'O-vupov,1asticu .12"09.5).

Isprva davala se ie, rhartul'ina U .naravi, ali vee u l is ti ui . .E"merik~

od g. 119.9. govori se , il e mm 't ur z' nw ve l d e " p 1 'o ve nt £b us , q u£ l oc o_ma rt ur z' -na1 'umex }11:bentu1~ (S) , a iz tQg,a se. vidi). <.fas e vee ouda davala IDru.·turina

hilo u naravi, bilo u noveu.

~) Nik , Mil i. Karamsin; " ,GesclJicfLq , -Bus-slands" vIT" 112.' .

!) Fr. Piekosj .nsk i; nMol\ l1mmeil li a .iv-i h lst . •u'. 1 'e,8- gestas' Pol&'n:iae iHnstr-autiit~' 1., 17,:

3) Kul!iulje~·j!\: "Coilex ilipl" 1'1 100., 101.

~)Po Tum, .arcigiakollu· spljetskp!ll.

0) Tkal6i6~ "Mullum. "piscop.Zagr.«,str; '(. . 26_;

a) KukuljeviC: "Codex dipl_· n., 221.



- 48 -

..' u Nikoli odine 1319. doznaiemo, da i"a b a / Y I ~ i q u _ i s

Iz listine plsane b;n, 1 b' dn~ plemic ( j obagio ) ili kralievski gl'ag!anmtempohbus" placao sva n S0 0 .

. .: . a godinu 12 dinara ') , " raliu nne martllIlne n 1":' 1 . itelii zupe Gora kOlu Je kral]

1·t' , Andl'i~le II atp acIva lU Zl ~ ,

Prema IS 101 .,' .'turl·ne 42 lrizaska dinara 2), aki C' t -oitama u nne roar ..

darovao t~pns 1m, 1,S 81d srod 1213. oslobagiaju se neki zit e1ii te zupaDl_!:poveljom istoga kraIla ° t> li Iii duzni ako ustreba, slusitiod ruarturine, ako plate 5 penza, . . a 1 su ~os I t ; s l'av~o paste u nas !3 )

. k 1 ici - To b11a8e prV1 po u , 'mana.stu'u ao g asmci- . .. t bnim pl'ivilegiiem po!edineOd IXutl'tUl'ine opraStao 1e kral] poces 0 pose -c tvo u Slavoniji i,

" c : ili o'edince: 1209,sve syeens .korporaClle, op me, 1 Pl. b xk·. 1277. op6inu sv. Ma11tma

D 1. "''') 1217 ponovDo ksptol zagl'e ae 1,a maCl}} ) . ...

11 Vaski 5) . 'irodnim porezom (Produc.tel1-S vrcmeJlOm zdruzio se tal porez sa pr. Z 1 a) Sve do. ko zvanom zaloz-inom (Zulu&lna, u usm .

stouar), sa ta k bi >; to posebni porez, a zvao se:1_•• l' Ladislav-a kumanss oga 11a~e .. . ' .i . :« k

vlade JUa 1a . . .l d' ,'t . _ " 6 ) :iIi vwtuaZw bant ,ka 0

IIIe '"t a Lu m qu ae vu ln a't"tte r ~'U,usma wt U 7 "

co l lC "U , V Zv U (~) ". ~ (234)J) . ., • d K 010m an a ' ) 1 ..se nasivlje u listini VOlVO e.. .. , kako to razabiremo iz dekreta

Kasni] e uiedin j8e ~ve d V il e vrste P I O I ~a, 12 ·gdic se coUec tae martu1"'l. .

L'udevita I. od godme 1351., u ca~ ll," .:.

1 . '1" b an s ul mm 'G J (ban zsolosmaJa).narum. naziv lU nneuom ..' .: , kako se zovu

M" birali su nosebni pOreZD1Cl, ma1·t1J,1"/ . ,na1'L , • •

al'tunnu po . r . . k ko se naz1v1Ju u. . • . lI.~:'k 1327 8 ) o-f . f ;c ia le ma1,durvnarum, au [istini bana mJ ca, ., 'JJ" .

. '.' ]' B 1 IV 1241. 9) ili collectO'res ma? ' tU1 'Zna7 'um •listiru kra!a e e ., ..' . d sa Iukrom

Kako priie vidiesmo~ otplacivala se ~o's~11emal·turma zale no

. 11 do 12 dinara god.isnle. . ' .u novcu, 1to sa .. '20 ila 1273. pod predsledanlem

Generalna k.ongregaclla s~~rl . ~pn. obiranie martUcrine, te u. k k" di 10ureO'lenJu p .... "3

bana MateJa za OD, rO~l r~a kolekWri :rilliu sarno sa 12 l iudi i14 konia

paragraill 27. ustunov lUIe,

') Kerchelicb: .N onto pr:a.el imlu : ~, s .; r. 24-1. .

~).Tka.leie: .!-1ODum. episcop. Zagl'. 26. .." . • 00 4-2 ua 12 frizaIika. dillara." y'k· 1 VuC6tl. l Dusanu rn~rturinu

") Andrija II. snizuje bra.el ·16 os avu, ,

(Itllkuljevie, regesta.) '1ib denarios siva ula.rturinas vel denaries }loudens~) ut Dullus ·ba.nus vel baD..l1us .... er os

•.. :. Tk ~x·L. SpOID <T, Zap'reba" 1., 21. VI 1'''16 le~p"aesumat eXllgere". (1.."1,,." .. " " 2 S I BaboneO"a V odicanskog; Bela ., - p

;) oa.marturine oslobodi.O je Andrija 11.1 1 . ~"o.~ R to) Ladi$lav IV. 1274. dajeStelanu,. d' 'il k' posjed (Kuku1IevHl, ages a, . , iI di 1 •

iniee Gykowa iCbora,"lra .'m Ie . lUI ne L . • (Coil. Iv Arpud." n., US. FB!lX: . Co e :s : p.l . ]£orist bere martunnu " e.,., . B " ' a

s inn Miha jl a, p ravo ( ,a 11 SVOjll. . . 1 Salll pobiI'a mattu~inu 11 kOrlst o~lacun·V 2 277 .. . KoI 01U1U1 podije[iQ is biEkllpu peculskorn pr~vo,. ca .." ., . M "fIung mstOl"HlIL· 1., ,91.

(Ku1m1je vi. e . Ar ki v XI ., 112. Tbeme r: " o num. a 1~76 Wenzel: Coi la x Ju-pa .i l. " 1 ): ., 4 93 ., XlI ., 1 73 .,

") Pray: .Notitia pracl." I.,. G. 111., go .. "

191" 197 ., 236 ., 262 . it. iI.V ) Kulr.uljavic: .Jura" 1., 1., &9. ,

S) ' l'kalcic: • 8 p 0 1 _ 1 1 , gr. Zagreba", brol 140 .

•) Privileg Babonega .Codex AI'pad," Ill ., 116.

- 49 -

poei JUt komisiju a narod je dusan davati im u ime deputata jednu OYCU,

sest kokosi 1 ), jednu patku, kabao vina, 12 mjera graha it. d,

1al 'tur ina se mcgjutim nije uvijek pobirala po drzavnirl 'l organima, vee

se davala u zakup. Tako ie kralj Emerik dao zagl' ebackoID kaptolu vlast ,

cia pobira marturinu u podrucju zagrebacke biskupije, a kaptol dobivao

je od toga u ime troskova eksekuci]e desetinu"). 1344, dao je ban Nikola

martul'inu idruge banske birove U zakup jednom drustvu,

Rako vidjesmo, malesna kuna bijase u zivotu naroda koji zivljase u

,cijeloi" Slavoniji, vrlo znamenit taktol' - iobzirom na trgovinu inadrzavne financije, pa s toga nije eudo, sto je ona postala glavnim likom

slavonskog grba.Novce s tim grbom zvali hi katkada po njemu mardurini.

Na novcima prikazana ie kuna uvijek u trci, Na novcima, koji se

po tehniei vee _poznaju kako stariji trci n a d e sn o, a na novijim n a

Ii ] e v o. TIme dobivamo vee jedno obiljezje, kojim mosemo te banovce

l'azluciti u dvije velike skupine i od kojih se starija odlikuje vrsnom

tehnikom, porono izrezanim pecatom, a na po se bolj im sadrsajem srebra i

ecom tezinom.

IT grupi novaca, gdje .knna trci na dssno, opasismo opet neke razlike.

Po stilu i .izradbi uvrsticemo one banovce, na kojima je kuna prikazana

megju dvjema zvilezdama 3) u pocetak perijode, u kojoj Be kuju banovci,a nz one nize se pomanji n12 tip ova, u kojima se gomja zvijezda zarni-

jerula k run (')rn , tako da nam reprezentiraju novi tip: sa k u ti0m

imeg ju krune iz v i]ezde.

Neda e pouzdano kazati, kada [e kruna uvrscena u grb Slavonije,

ier nam se 0 tom uije saeuvao pismeni sp om en. Sigurno je, da se od

nekog doba uvrstila ta kruna bez iznimke 1l:;1lice banovcima , te je tamo

vigjamo sve do dokinu6a domace kovniee,

Obazren'lo Ii se na analogiju u suvremenih ugarskih novaca, to cemo

krllnu naci potieMe tek za Karla Roberta 4 ). Po tome sudeei valia nam te

noyce nvrstit i u doba , kada izuml'ijese Arpadovei.

Sjetimo Iise politiC-kill prilika, koie Slavonijom iUgarskom zavladuse

poslije smrti Andrije IIL, gdje se Kal'1o Roberto pojavio u Hnl'atskoj

kao pretendent, da u ime anZuvinske kuee svojata ugal'sku islav.onsku

.) U Kukuljevic\a glasi "salL gallillae". Naravnije 10citati "sex g.al)in.ne".~J Kukul je vi c: .Codex: i li p! ." , 2 21 -

: ') Kemhe li clL: "No ti ti ae p ra s! . I sg no r. C ro at . Scl av . (It Dal lu ." , s l. 1' . 3 01 ., d rm. t la . j e V!ndi sl av 11. p ry i

v io , k -o ji je n a s laV( ln slQ g l' b ~mj es ti o i IIvi je z, 1u un to JllU1.jeo je pob ij a s e n ov -c ima, n a koj il u o IL l )o st :l .n ja

nalll.7.imo .zvijeziie.

4) Sravni l1 ukat Kar la Ro ber l- a u RUPF J acobu s: "Num ie Hung ar iae l la .c te nus c og' nit i" , Ii \.0)11.,

BudaI! 1841., 184,,6. s1. 3 36 ., g ro s sJ. 341" ilenare iobole 81. 359" 361., 362, I za Ljudevita upotrebljuje

Sf< kruna DO. slieni llaCill: RUllp. sl. 393" 394 ., 403 ., 405 ,



- 50 -

kl'UDU; s je t imo Ii ee, da i "Q a s U Slavoniji nasao p:rvo priznanje a i po~-

pore U naslj ednom ratu, €lto ga ie zapodjeo protiv one stranke u U:~arskol'

kola ie prianiala uz Vieeeslava i Ottona; da su ~~ davno. pl'J!e, ~e~'?

sto ga Magjari priznadose U Zagl'ebu svecano okrunili, lako 1e pom~sbtll

da 1e on na nspornenu te krunidbe dao slavonskom ~rbu kl' :~nu. Tal gl'~

bio je ista aluzija na politi6ke aluzije svog doba, kao 1 potonl l grb Vladi -

slava n. na odnosaie za njegove vlade.

Kao sto iVladislav II. promijenio stari gr~ ~lavonij~~. ka~o ga jeiza njega pl'omiienio Sigismund ill., davsi kraljevini Slavoniji Unne gr~a

embleme luksenburske kuce - tri glave risove, jos danas u grbu Dalmacije

_ tako ieisva prilika, da je iKar 10 Roberto, osnivaiuci novu di~a~t jiu,

promiienio igrb, a kao najvazniii momenat u zacetku te nove ere isticase

se krunisanje u Zagrebu u god. 13001). .•

Ako dakl i nije posve pouzdano dokazano, ipak je sva pnlika, da

je krnna uvrscena u slavonski grb na uspom~~u tog mome~ta,. a ~?v~e,

na kojima ie nahodimo, mozemo dakle uvrstrti u doha, ko!e Je slij edilo

iza g·od. 1300. . .U uizn benovaca, gdje ie kuna prikazana na desno, a VIse l1!e kruna,

iruade ih nekoliko, ga je je pod zvii ezdom nise kune sroiesten polumiesec.

Ove novce uvrati ti nam jepod kra] dcba, u koiem ie kuna prikaza.na 11.adesno.

Od casa, kada nali eu na1azimo polumjesee i zvij ezdu, nestaiu ta d va

s imbola sa zalicia, g 'd ie bijahu sve do onda uvijek smjesteni .

Druza velika skupina banovaca, koja nam reprezenmje ill 'ugu polu

slavon kih antonomnih novaca, sliena je OVOID potonjem tipu, ali se bitno

time raslikuje, sto [e kuna prikazana u trci na 1iiv o: tipovi dakle t

O'rupe jesu k un a na l ij e v o, gore krun a, dolje polumjesee i zvijezda.

I;; Polumiesec j zvijezda isu dva prastara heraldic.ka motiva, koje ec

u rimsko doba poznajemo i koje sa bizantiske uprave cesto na laz imo. u

provinci jalnim grbovima Ili rika , a osohito u nekadanioj rimskoj pokra jirri

Dalmacij i, Kad se u srednjemu vijeku hsraldika utvrdil a ~ ral '}vil~.:na ne~~

vrst simbolieke snanosti, rado je pl'ihvacala te stare motive, koji su bili

080bito obljubljeni u pokraiinama balkanskog poluostl'va, a poimence u

Iliriku, gdje ceroo ih vrlo cesto nalSi U zemaliskim, gradskim i obiteliskim

g'rbovima.Ako ine zauzimliu ti motivi prvo mjesto na grbu, '11'1'10 cesto upo-

treb1iuiu se bila kao ures, bilo pak da se njima ispuni koie prazno

polie, ilikoji l'azdio u stitu. rralro ceroo ih naoi u gradskom grbu zagre-

backom, koprivnickoDl i t. d.

1) U Ugarskoi k"unisa.n ie tek 1308.

- 51 -

Probitnog znacenja 1 postanka tih motiva dakako da se malo ko sjeca.

Da Ie tradicija jos u XIII. vijeku poznavala te motive kao sastavine

zemaljskog gl'ba, dokazuje nam jedan novae Andrije II. Na lieu toga novca

prikazana ie svijezda vise polurnjeseca a natpis naokolo glasi :

ovae Andri]e II., kovan sa Dalmaciju.

Afl.DREAS . DAL . R + " (Asuireae Dalmatiae Rex 1).

Rupp drzi punim pl'avom, da je taj novae kovan nakon reinkorpo-

raci je Dnlmacije sa Andrije Ll . , a ja bih tome dodao rnnijenje, da onaj

polumjesecsa svi jezdom - odgovarajuci natpisu - predocuje grb Dalmacije,

odnosno osvojenoga dijela ove pokrajine.

Naimoenija obitelj , koja vladase U razdoblju XlII. iXIV. vijeka pri-

morskom Hrvatskom i velikim dijelom Dalmacije, i koja bjese rasirila

svoju viast inekim dijelom Bosne, bijahu Bubi i, a zanimljivc je primi-

jetiti, da i na grbu te obitelji nalazimo polnmjesec i zvijezdu. Maguee,

da se ie u ime zemaljskog grba srtbstituisao grb te obitelji, ili obratnoier takovi primjeri nijesu bas ~'iietki u heraldici, a tome bi se moglo u

prilog navesti ito, sto knezovi veljski imodruski, pa i oni iz knee

~an~epR~~~e, koji nasli jedise Bubiee , us svoj doma6i grb upotrebljavahu

1 taJ star]]l, u kome je 11 a prV'om mjes tu polumjesee izviiezda.

Na zali cju (reve:rzu) slavonskih banovaca nalasimo uvijek dv ost r u.ki

(patr ijarkalni) kr s t, sta jedi na stepsnicama, koj i zaprema sve pol je,

~acenie toga Justa je ocevidno: on je zemaljski grb U garske, a

lla~odimo ga vee na novcima ipecatima iz pocetka arpadovske dinas ti je ,

~al r u : ~ t na slavonskom novcu predocuje dakle dr2lav:b.opravni odnosa]

Slavonije prema Ugarskoj 2) .

S obje stl-ane krsta, pod d6njom pl'iiekom O'redom nam.l·este'ne sud " k_ ~ b ,

vIle 0 runjene glave, jedna okrenuta pl'ema dl'ugoj. Te glave turnacese . raz.n,o. Fr. C. Pal_ma driao illje za g'l'b Dalmaeije, ali je to mniienje

krI~?, leI' ono, sto m} danas ddimo za grb Dalmaeije, mnogo ie mlagjega

porljekla od banovaca - grh taj mreo ie Sigismund LuksenbUl'g za

"svu Slavonii.u'" a one tl'i glave u grlm nijesu Ijudske vee risove (= niem.

Luehs, otud Ime Luchsenbutg).

.:) Rupp s1.17., Weszerle J6wef: nTa.bulae amnunOl'nm hnngadcomm". Pesth 1873. XV., sl. 5.

-) 0 k ra tu n3. ugar~kim novojma sl'avni u Ruppa I., stl'. '82., Sg.



- 52 -

Rupp misli, da nam te dvije glave preclstavljaju slike kralja i voj-

voda, koji vladahu; no protiv toga mnijeuja moglo bi se navesti, da za

vri jeme, ) ;:ad nad Slavoni jom nije b ilo vojvode, ne bi smjelo b it i na novcima

ni dvije glave, vee samo iedna.

Najprilicnije mi se ciui mnijenje Sch tinwi esner a, koji misli, da te

glave prikazuju oba sveta kralja, BV. S tefana I. isv. Ladislava I.

Bilo kako mu drago, oba ta o motiva nalazimo najpr ije na ugarskim

novcima a tek poslije na slavonskim, te su dakle ugarske proveniencije,Dvije okrunjene glave vigjamo na novcu An d r i] e II., eesto na novcima

Ladislava IV. Kumana, a jednako kao u slavonskih sa krstom po

srijedi na novcima An drij e 111.1).

Iz ovih heraldiekih motiva kusalo se tnmaciti postanak pseudo-

bosanskog grba koji se u XV. iXVI. vijeku pomilja, a prikazuje kosi

krst (taka zvani krstsv. Andrije), na okrajcima krsta dvije glave, a u

srednjem stitu polumjesec izvijezdu.

Osim ovih heraldickih motiva, koji su na ovim banovcima nepromi-

jenljivi, imade jos itakovih, koji se promijeniae. Na starijim novcima

nalazimo sestoperu zvi jezdu (desno) ipolumjesec (lijevo) vise goruj ih pr i-

[ekih greda.

Vise polumjeseca vidimo cestositnije biljeske : pi k n ji e u, k 01uti c ili

m a l e san krin. Te biljeske nemaju heraldickog zuacaja, vee mislim, da

u bile. kao posebne oznake za laglje raslucivaaje pojedinih emisi ja iserija,

a kao takove nam mogu pcsluziti ikod klasil ikaei je vecih ser ija.

Onim easom, kada se na lieu pod zvijezdom smjestio polumje .ec,

ne staje to dvoje heraldickih likova sa zaJicja, a mjesto toga vigjaruo

d viie ptiee,. koje stoje na danio] prijekoj gTedi a g'lava im je okrenuta

cenaru.

Dvije pt iee nalazimo 0 im na jednoro novcu Stefana V.2) , koii megju

tim nije apsolutno izvjesno ustanovljen, na novcima Ottona Bavarca, Ali

taj pretendent nile imao u Slavoniji upTavo ni [ednog pristase, pa se ne

moze vjerovati, da je on uveo te ptice na novee. Ptica - labud -

na kosoj pruzi, bijaSe igrbom knezova krbavskih, pa hi prije bilo osoo-

vane mnijeoje, da je veea sl'odnost s tim grham 3 ).Ako inijesam kadal' uavesti posebnih dokaza .za svoj nazor, drzim, da

te ptice n~ slavonskim noveima predstavljaiu noja, sto ga nahodimo uz

afiZuvinski krin u Karla Roberta iLjudevita I.) kao poseblle kraljeve

1) Utlp'Po. c. 81. 195., 232-.-226., 2n.

2) Rupp ~c. sl. 322.-224.

3) .Sl ican gl'b bijas!l pORitterovoj bauolo 'iji iu paua Butka (1251.) vij",rnog pristaso Be1e IV., koii

so >lvaenzopfW 13utek, bozjom ikra1joyom milO$ti ban Priniol'ill.~. Ptica II grbu j e l abud II- nIL glavi lej

krunll., a drugIL kruua kao og.rlica.

53 -

grbove. Te ptice ua bauovcima izragjene su taka maljusne, a c.esto i

taJ\~ hl'?'lavo, da. e n~ d,a usta~ovit_i, u kOji rod da ih uvrstimo, no ipak

c1riIID, d~.u n.eklh bo1je,izrazenih pl' imjera nalice najvise noju, Svakako

su te dvije ptice na zalieju u svezi sa In'unom na lieu a znamenito l'e1 ,

d~ se od. casa, kad.a nalasimo na lieu krunu, na zalieju pojavljuju i te

ptice, koje do dokinuea domaco kovnicc ostase stalnim obiljezjem sla-vonskih banovaca.

Uz ,~pomenute motive nahodimo na zalicju s lavonskih banovaoa josne:~e, koji su sa~o za ~res. bez ?osebnog' heraldickog znacenja. To su po

dvije ~~le gra~cICe! k?le nidu bl10 na gornjem cenara aCinjeprijeke grede

kr~,ta, III pa~ lZ sredl~e, u ko~ su alueaju koso ponamjestene. Mjesto

cv ijeteka naci demo na tim graLlClcama katkada bobios. I na lieu namjestals

se slicne osnake, bilo po jeclan cvijetak nalik krinu bilo bobice ili. ,mali KoJutici, poredani po jedan do tri njih kraj krune. Te oznake na lieu

nalazimc osobito na kasnijim novcima, a bile su sa raslikovanjs emisija,ako ne ikao pros ti ures,

Od tih oznaka spomenuti nam je samo k r in na po se. Krin na-

lazimo vee 11a novcima Bele m., poslije kao ures na vrsku zezla na

dinaru A.ndrii~ ~", te na novcima Ladislava IV. K uman sko g ').

U tl~ prunjerima ..mogao je krin u toliko biti heraldieki opmv-

dan, sho .Ie Bela III" kao muz Margarete, kceri Liudevita VIL, kTalja

hanellskog, mogao da prirni kriu-atnhlem ansuvinske kuce ali i u tih. . )

pr~lera p.a i u ~a~ovaca [e krin tako nuzgredno izrasen, da g'a nealJa drzat i hera ld iek im znakom.

Tek gdje ga nagjemo na odlicnijem rojestu, a Jlsraldicki izrazena,

mozemo ga dovesti u savea sa anzuvinskom din as tij om. U slavonskih

banovaca pak ualazimo to samo u d va rijetka slucaja,

. Saberemo Ii doj~~osn~~ razlagan~e u nekol iko r ijecj , mosemo tipolo-

gl(~.komosno:-om ~!asifikaelle slavonskih banovaea postaviti ovaj niz:

I. Novel starijs arpadovske perijode koje po c a s e kovati banovi oko

polovice xm, vijeka, a znaoajni tipovi!:iu 1m na lieu ku nn na desno izmegjudvije zvijezde. .

. ~I. PrijeJaz ~d te st~rije skupine ka8nijoj predocuju nam on i ban()vci,gdJe J 8 Run a. prlkazana lOS de.gno) ali gdje je

a) vise nie kruna pod njom zvijezda.

oj Y'i~en je ~runa, pod Njom zviiezda j _Folumjesec.

. m. Ban?VCl ~otoDje pCl·jjode razlikuju seod zadnjeg tipa time, s to

Je Kuna na heu prikazaDa. na lijevo izrnegju krune, zvijezde i polu-

' ) .RIlPPIl l . 118_. 167., 255.

- 55 -



- 54 -

mjeseca, ali se razliku!u i tezinom isadl'zaiero te su o,d sta,~iiih nov~ca

laglii "za 200/01 a sadrzajem slabiii ad prilike za. 12°(0- Tl no~Cl bez dvojbe

kovaui su na oscovu onega zakona, slo ga-nalazllllO lzrazena 1u zakupnom

ugovoru zagrebacke kovnice od godine 1344 . . Tip t~j malo se ~iie~~a

do dokinuca autonomne kovnice, ali sto su nOVClmlagji, to su hrg]aVIJl;

a osobito u tehni6kom i umietnickom pogledu opazavamo veliku dekadansu

II izradbi,

v. Natpis.

Vecina slavonskih banovaea imade na lieu IIdvostl'ukoj bisernoj oko-

lici natpis: MOllaT1\ RaGlS 1 ? BCltli..VOlllTI: +:

Slova ili su obla gotska, ili U karakteru lapidarue latinice. U prvih/. t oramo ih uvrstiti u

je iZl 'adba li jepa, pomno rezana, ,a vee ? O ~me m , .doba, kada ie tehnika u slavonskih kovnica bila \5a,-:rsena. Sto s~, novc~

mlagji, to se slove primicu blize latinici, te su !OSl]e a ce.sto neLi]epo 1

Dejasno izrazena, panam se odaju kao 1'adn1e l o sm rezbara lZ doba propa-

dania autonomne kovnice.GOl'nii natpis do sada se obi6no citao "Mone ta 1 · e g i s p ro S cl av on ic £ " ,

ali to citanie protivi se -sredovjecnoi paleografi-ii,ir se pr~c_rta~o slo~~ ;F

rabi u listinama bee iznimke za p ( 3 1 . 1 ) . To narn potvrglulu 1dva trpa,

nagiena

u pet eksemplara brdarskog nalaza, gdie imademo ovaj natpis:

NOlla1"X RaGlB paR SCJJXVOX 1

110Ua'1A RaGIB paR SGIlAVN.

Natpis glasio bi dakle, dometnuv suiiks akuzativa rn , koii odgovara

propoziciii pe1': "lJloneta 1'egis per Sc lavon ia:m", , . .Tai suf iks ist ina .manjka gotovo U svrm .b.anovClma, ali g~ imademo

u pomenutim brda,rskim eksempla rima u kratici SClt1\VM, koja se c~Me

nalazi, a posve pravilno u iednom novcu osjecke zbirke, gdje nahodnno

natpis m DB 1? SOltli..VOlllTI:m. .,'Prvobitno tumacenie velS s toga nema amisla, lei' k r a lj sam nIle

kovao za Slavaniju posebnog novea, dok llotonii tumac bolje odgovara.

drz:wDo-pravnom odnosaju kmlievine Uono doba,

') Kerchelicl1 drzaJ;a, du,ouo. ~F"znaei dva nPP", no kratica za to bijaJ ;e potes vise slova ~~".

On cita " ,a to nmoneta pallBlis; ... ", sto po gotovo -nema smisla. ("Regnor. Cr9at. S 1. at Dalm. J]ot)tiM

pra\llin)..·, str. 130.)

Razabiruei banovce pojedince, naci ~emo u natpisu velikih raslika,

'1 e razlik na tase kraticama, koje bijahu nusne radi tijesna prostora ili

pak uslijed pogriesaka rezbara, koji je rezao peeate. Tih razlika imade

toliko, da vee uslijed njih mozemo ustanoviti veliki nis v arijanata

oduosno eurisija. 1

Rijec MOll€IT7r naci cemo u ovim varijantama: MOllET, : rv rOIET,

II lET, IlOET7r a jednom i VOTl\.

D rijeci R€IGI.8 eesto se R zamjenjuje slovom P : P€IGI.8, a kat-

kada se izostavilo slovo €I: RGI . .BloVD S obieno [e pravilno, ali iobrnuto 2 ili poloseno tn, co,

Najvise razlika naci cemo u pisanju l'ijeoi SCDAVOllIA, .koja se

kao zadnja pl'ema prostoru obicno kratila. Mi imademo ave varijante.:

BODMONlTI:, 2CJJN0J11\:, 8ClI7rVOll, 2CD1l..VOlll, tnClJAOlll7t, .8D'IT-

VOIH1f, ,SCD1l..VOA, BaIJ7tVM, SCINOIU7r, tnCDlIOJ1lI, SOlt7r it. d.

.Iednoc cemo naci SkTllIOTIll a drug' put cak SITlMOVlTI:, gdje

slovo I stoji mjesto a a slovo V rnjesto N.

ad ligatura nalazimo u rije6i MONETA slova rA ', a ta je skoro

uvijek nevjesto izragjena, te cesto izgleda kao IE illM. D rijeei BeDNORIA

ob16110je A i 'If u svesi : X, M. .

Novci sa gornjiro natpisom najobilnij e su sastupani u nizn banovaea

koji sn do sada izbil i na vidjelo, ali imade itakih, gdie se natpis bitn~)'~z~uie, Najznatnija ie razlika, da su Unekih prirujeraka jzostavljene

1' lJeOI "REI.GlS pll te ie samo ostala oznaka "J . l ! [ane ta Sc lavonz ' eu.

Eva te vrste natpisa:

.moaEIT1f SaD1TVOur x 1l X

mOIHfT1f SUDlIVO.lU x €II X

SIlOn.e:T1f scrL1fVOIUa x ill X

mOnEtTlI SOL'B'' lJOlll X V +

ffiOI1EJTlI SOl1itVOrua X SUI X

: u tom. n~tpj 11 pl'o~jenj vl1 ie sn:u~ao vrlo bitno, a nema dvojbe, da

to! _Pt'omJ~~l po~o~ koji v az an p oh tlck i razlog. Moguce da su ti novci

kovRm. U Vl"11eme interregna, kada je Karlo Roberto dosao u Hrvatskn

~a ~. ~me ~astine ~a .izumrlih Arpadovaca osvojiugal'ski prijesto a dl1~ar;ilia V]e6~sla;va 1Ottona Bavarakog. U onom osamgodisnjem rasdoblju,

gdJe. 1e Sl~vom]a posve neodvisno iprot iv ugarske stranke priznala Karla

kraljem b la . '. bih'. 1 ]e s :e~~ lzmeg!1l 0 1 drsavs, prekinuta, a samo u tako doba

mogh bismo pomisliti, da su 1me k1'a11a na novcima izostavili,

~ 57 -



- 56 -

Jcdan zanim1iiv komad bl'dal' skog nalaza imade natpis roona~RT ~H

1 ;> § RO I-tlICIll, To ie jcdini nanski novae, na kome nalazimo irne Hl'vat"1>:e

(IC]ROlllICIll +):

Novei, sto su ih kovali vOlvode s lavonske, l 'azl ikuiu se od banskih

dinara bitno time, sto se tamo mjesto obicnog uatpisa uvrscivao natpis

11011fITA DV IS }? SCllAVOUIA +, Posto su vojvode bile kraljevskog

roda ineposl'edni zastupniei kral ja nijesu ovogaposebno spominiali,

Na 0 bo lim a, u koiih is prosto!' bio tiiesllu, te se nije mogao smje-

stitt yi ieli

tekst natpisa, na lazimo obiono saano 1'ijec1 REX SCDAVOllIEj

odnosno DVX SCl1i:\VOItrE,

U posebnu vrstu banovaea uvrstiti Dam ie niz di.nal'a, ko!i se po tipu

redaju uz mlagje banovce, ali sn u tehnici jos los ii i i nesavrseniii , tezinoI ll

isadrzaiem

ios slnbii .i , a u niih i natpis posve lilerazum1iiv, 'I'a] natpis

tako is nesmiSlieno sastav1ien, da bismo u prvom momentu poroi slili, da

SU, to tvorine vrlo nevies:tih varalica- Ali irnadeih opet toliko, a u natpisu

ipecatll vrlo razlicnih primieraka, te se ne rnose vierovati, da se i novae

mogao

u tohko] nmoziIii l?atv0riti, a da se ne bi naislo na kri vee , te

novae odstranio iz -prometa.. Kusalo se hezuspjesno tumaciti te natlJise. Ali prvo bittlo mniienje,

da ieto neko sihirano pismo, nije nieim utvl·gjeno, ier ie nemog

ucenaei

kliue tim zagonetnim natpisima, i ier isporegiujuci razne variiante

nije

opazit i ni stanovita sistema. Naiposlii e suri rano pismo ne bi imalo smisla,

ierbi ia lsi fikator kao idrugo i to mogao bez mnke oponasati.

Mislim s toga, da Dam ie naivieroiatniji turoac. tim natpisima mniienje,

da su ti novci otisci pecata, koje izrezase 1'ezhari imonetarj, nevjesti

ci-taniui pisanju. Pecati, koji u nekim primjerima oponasa iu dosta vijel'D-o

stal'iieuzore, postaiu sve hrgiaviji , maistori posl iie ni ne pase na red,

kojim slijede slova U Datpisu jedDo za drugim, a poslije pobrkase ih

sasV'im. To biese tim laglie, sto se slova na pecatima 11iiesll na po se

ul'ezivala, vee ih ukucavase posebnim celicniro zumbama (kalunma) za

Bvako slovo, a naivjeroiatniie ie, da su nepisme:ni maistori pomrsili reCl.

slava. To ie mnilenj.e tim opravdaniie, ir s e u ovim natpisirna be.z smisla

nalaze skora samo ona e1ova, koja nahodimo U llatpisu ,,5:QOJ18:tA RfIGIS

F SC111\VOllrA > X c , iii pak u sigla.ma. Zumbe, Mo1h upotrebljavahu razumui

novcari, nasli su niihovi nevjest i nas ljednici u zalihi, te ih upotrelJi.se onako

Rako znadose.

u tih no d·aca a im natpis uvijek p ~'. 1. ,. oClnJe S ovom

uspravno, bilo obrnuto, i li polozeno (M !AI '" "7)slovom BOd I . ) ) c: ) ..::,, va va s ova upotrebljena su i na

Karakterist icno je

MJ koje iutisnuto bilo

pa da u svih zavrsu]e

zalicju kao sigle,

Ti novci sa svim obiljezjima lose teh ik b .k .'. ~ til e, na l'ZU su ruku ,. . ,1 ovani su slgurno u doba, karla je bilo 1"k. lzra.gJ8mikarla su kovnice bile i

edvakadre da ve I e potrebe kovanog novca,

dahl k . d ' ga nasmognu dosta Uzalihi da su

nick: li::.am;va~~ad~le :i~~~e

D : : ~ Oz~i~~d".,"

:~:rzrndbu, .~a'umjet-

k og s, koji je trehao tol iku si tu novaca za ostva ranje s!a .. h lu~.~~ta V.e lI-

da u Ugarskoj nije bilo kovnice koioi rnii . °11

• ve 1. namjera,u zakup. '1'i odnosaji koii 1 d h 1 1 mJe prihod na VIse godina davao

S

... '. 11 va a u garskom, dakako da .znatno utiecahu

1 na .lavoniju, pa se I ondie novae v·~ .... x: . . J

T

.,. . ~ rse ~lO~IO,nego :pl'lle.

o mnlleD-le zasVledoc"l·e . t )(OJ" nam 1 0, sto na novcima koi I" d : .1 Datpisa mora?," pripisati ban u N ik 0Ii Sec u (13~6 oJe ~SlJe gr b~

put opazamo bitne pogrjeske u natpisu k .. ki . .1350.), prvln-ubi svaki jsmi .' OJI U ne -im novcima tog banab SlDlsao, a govon tome a prilog . t V t . .ivrijednost bansk . e 1 0, sOle za vlade Ljudevita

og novca pala te Ie postao t lik J 1'" d .vrijedila Sarno dvije iorinte.' . 0 oag p, a ih je marka

Ti banovci sa natpisom hes smisla :laktieno BU za -h.... cstarih banovaca od k ..h .. . trecinu slabiji od

, O]l]e marks vrijedila tri zlatue iorillte.

VI. Sigle.

V 1Do sad~ bij~u. uvijek sigle glavnim obili ezl·ema IU U nu ti ~ )po kojem se rasluei-. mizma 01 pojedine vrste hanovacaSIgle. . din .su pOJe a slova, smjestena na saliei d 1u .

grede u krsta. U obih .. ,. JU 0 ~aleva d6nje prijeke. 1 . 1 gOle. llstanovlJ9mh gl ih kuni ..

Slg e trme sto se u st iiih b .. avmn S llpma razhkuJu se

k

.' an]1 anovaca lznad '1 d .raoee ("" circumfteks) d k. k.. . SIg a 1'e OVl tO nalaz i znak

l ieu, viSe nl·il l t al· znak' . 0 t se1.U aSlllJem DZU, koji karakteris9 luana••• . lZOS av Ja. na

PrVl, KOll ie pokusao da tumaci t . I .,svom di

e1a1) izrazio prvi .. e SIg~, bl]as .e K . reel i , koii ie u

k J. mlsao, du te SIgle > •

l'a l e¥a, te sigle A M 2 ) a r , , - ' . . . . o.znacu1u pocetna slova

R. Zl za IIDella Alma iM ." ..ex, a R D za Ladislaus Re.1;. . all)8, 11 R za HenTicus

I) DII regllis Dalmatiae Cl'oatiae lit Scla\(o ' ..~) Valida p ogr je sno je l' m i te sj 1 .. lUae notitia-e praeli~]]iJ1ares,

l . ° g e lIljes.u pozna-te, Da nije K M sa obratnilU K (=7>:)?

- 5- 59 -



Ovo misl jenje Krcelicevo sl ijedise do danas svi pisci, koji su e bavili

opisom banskih, dinars a osobito Schoen wiesner, We se erle iRnpp, te

na osnovu toga ustanovise sistem, u kojem znace sigle:

1 1 . R Henr'icus Rex

n : 1 1 , RTI: Andreas Rex

S 11, R8 Stephamus (V.j Rex

:u 1 1 , R 1 1 Ladislaus Rex.

Dok se samo radi 0 tim siglama, biiase to tumaeenje najprirodnije.

Ali imade cijeli niz sigla) koje se s time nikako ne slasu, pa vee s toga

gomji naein opredjeljivanja banovaca nile posve pouzdan,

Ako uzmemo, da su sigIe bile tako znamenite, valjalo bi prije svega

ustauovit i, da su se dosljedno u istom snacenju upotrebljavale, a to nije

bilo, Tako na primjer nema bas ni jeduog novea, komu bi sigle odgo-

varale imenu BallA Rax, a za niegove vlade osnovana je slavonska

kovniea: dalje irua mnog'o banovaea, gdje onog R (za 7'ex) ni nema, pa

ih ima lllDOgO itakvih, kojima se sigle ne slaeu upravo ni jec1nim inici-

jaloIil ugarsko-slavonskib kraljeva,

Druga mana tog shvacanja sigla jest ta, da se neki novci, koji BU

tehnieki i stilisticki tako savrseni, da ih rnozemo uvrstiti u naibolje

l'I 'oizvode sredovjeenih kovnica, uvrscuju 11 dobs, gdje is kovanje bilo ~$u povoiima.. To vl'ijedi osobito za sig'le It R, koje se pripisuju kralju

Emeriku (Henricus rex). Ti su novci najsavrseniji od sviju banovaca u

svakorn }Jogledu, a kad ie sravnimo sa suvremenim ugarskim novcima

toga kralja, opazicemo u ovima toliku razliku, da niko bezazlen ne 6e

ustvrditi, da su obje vrste novaca nastale u isto doba, ili u istom

(XlI.) vijeku , U ugarskim novcima Ernerika je izradba vrla prirnitivna,

pa i samih natpisa iedva je naei, dok ie u banovaca sa siglama It R

figmalna kompozioija, izra.dba natpisa itehnika kovanje savrseaa, da ne

moz e bolje.Gore smo sto vise spomenuli, da nema u xn. vijeku ni. spomena

slavorrakim banovcima, pa ni ona listina Audrije II. ad 1217., kojom se

isklju6uju ugarski novel sa kaptalskih trgovlsta, ne sporuinje ni jednimslovom, da je onda bilo dorna6eg novca, vee se jadino p<ll niai moze

suditi, da se imozda tek snovalo kovati posebni uovacza Slavoniju.

Tek 1256. spominju se u listinama banski novci, a od te goc1ine radom

teku slavonskim prometom kao iskljueiv novae :').

)

';l H.iW u·-VitG'Jloyie vel i u bana logi ji , da Btl se banski novei kovali vee u X. :i>"ijeku, te pripisu]e jeda.n

l<od Kost~jn iee Dagjeni novae B-r IJ,n i 1a v u! iroliiw se r aza bire po n epot puDo ID opi su t og novCa ., b ij aso t o

kaSDO-l 'ims"k i e&rsk i nov 'l iC, koj i n i iz Jaleka"lle nalikuje n& ba.novce.

Za determinaciju slavonskih novaca vasni su neki nalasi, koji potkre-

pljuju inadopunjuju nasa dosadanju spoznaju 0 tom predmetu, Najprije

cu spomenuti jedan obilan nalaz, koji je nagjen u ljetu god. 1896. u juznoj

Ugarskoj ked Duna-Szekes0., te je nabavljen za zemaljski muz81 u

Sarajevu.

Vrijednost toga nalaza nahodim osobito u tome, sto bijase a njemu

uz slavonske din are niz ugarskih srebrnih novaca, koji se vecinom dada

posve tacno odrediti, a po tome nam je moguce poblize opredijeliti i

postanak banovaca, koji su uz nje nagjeni.Ti novci nagjeni su u jednom loncicn, a od ugarskih bijahu za-

stupljeni ovi tipovi (po Huppu):

Bela IV., species la 12 kom. Stephan V. species II. 150 kom.

I)

"11 ill 5 11

"II l'

XVa 29 n

))

"XTIIa. 30 !l

" " "XVIII a 1

")) " "

XVI 18 )) LadisIauslV. 11XXI a 20 ~,

"» 11

XVII 12" " "

))XXVIIa 48 11

" " II XlI 62"

Andreas Ill.II

lIa 17"

Su.deci po ugarskim novoima, koji se nagjoSe tu na okupu, nalaz iz

Duna-Ssekcso-a pada u doba Bele IV.iStjepalia V., a ako [e deter-minizacija Rup p o v a onih novaca, k0ji nemaiu natpisa IJosve pouzdana

(8tO bas nije) , idjelomice iz poeetka vlade Ladislava IV.

Svakako to blago nije sakriveno posli je osmog decenija XIII. vijeka,

te nam dakle ti novci predoeuju vrlo kratko razdoblje ad osnutka slavonske

kovnice pa do casa, kada to blago ukopase,

. Ne o~zh'uci se na one tipove, koji nemaju nikaka natpisa te se

' radi toga 1 ne dadu posye pouzdano ustanoviti, ima u nalazu ovih vrsta

ugarskih novae-a:

Bela IV.

Lice: Za. liej e : Komada

1. Krst sa [e dnakim krakovima a megjukl'acima poredana slova BEIll'l. U

srijedi slovo •R· (R.~x), zaokru~eno

kr'ugom, dakle: BEll7\: 'R(e : - t ) .

Poprsje punoliko. 25

2. Natpis: RaX BSD7-\:ff

u slrijeai: G (= za gua;rtus).

Sve ti Jura j ubi ja zma ja . 30

-



L c e :

3. Natpis: NO T7l.· nara RElGI * '*.1 srijedi: un*

4. Janje 5 krstom. Natpis:

REX • BEll1t 0 Qvn:RTVS + -

Stjepan V,

1. Natpis: 1 ' 5 1 '

TEiPh

7tH RQ1X1

60 -

Zalicje:

Zmaj (Greif).

Kralj ns prijestolu.

VN:G1t RlE

12

Kl'alj na p~ · ij e s .t o l1 . 1 . 15 0

Osim ovih vrsta ima 11 nalazu dvije vrste banovaea, kovanih 1.1

Ugarsko], a sudeci po nalazistu valjda u peeujskoj kovnici, ito:

Lice:

1. Poprsje kJ:aljevo sa natpisom:

BEI11t REX

2. Poprsje Isusas natpisom: MOlET

G1tRIE (Slova, koja Iale, prikriva

poprsje) .

Zalicie: Komada

Dvostrnk krat, pod njim dvije 12

okrunjene glave, gore zvijesdsi polumjesec sa bobicom;

sigle: 0 0

Dvostruk krst, a mjesto okru-

njenih glava dvije obiene glave.

Gore dvi je zvi jezde. Sigle nema.

Slavonski tipovi ovog nalaza iesu OV1:

Lice:

1. KUl la desno megju clvije zvijezde.

Natpis : MOIlE'rTI: RaGIS I'

.s01lNOIll1\ + sa s it nim raz li~i tim

interpunkcijama.

2 . isto.

3."

4."

5. 11

Zalicje: Komada

Dvostruk last, okrurrjene glave,

zvijezda ipolnmjesec. Sigle:

h it

"" "" U polumjesecu kolntid, I:i 74h R

""oN

U polumj~s9cu cvijetak 111 R ..!-

""oN

isto. 6R 1 1

vv o V

1R 8 ))

[)

18

2

61

Lice: Za!icie; Komada

"" ""6. Kao broj jedan ove vrste. S R U polumjesecu cvijetak -!.,., 194

"" R bobica7. )1 S U polumjesecu '- 13

"" "" U polumjes. 3 piknjice8. 11s R ~ 3

"" ""9.

"a R Polumj. des., zviiezdH lijevc, 1

10 . 11l' l' U polumjesecu kolutic ~ 35

11. l)~ "\.. isto. 106

12. 110 0

/I90

13. Isti till, natpis: MO~r1t· B' 0 011

6

REGIS P .sClllVONT7\: * '

14. Isri tip, natpis: MOUanr DVGJS ' . j : > l'

"9

I' SGllNOIlI7\: + -

15. lstO. e Q

11 6

"" "" 4 26.11

Il R l)

"" ""l7.

"h R Pohnnjesee be z kolutida, 1

18. Kuna, vise fiie kl'st, dolje zvijezda.

MOrt€-"t1t REGIS l? SCI1A!O~

mE+-

S R U polunrjeseou cvijetak . . , ! . . . 1

Ja drsim, da je sakrivanje toga blaga u SVeZ l S onim bunama,

koje iza smrti Bele IV. zavladase Ugal'skom i Slavonijom. DUBa tom

ustanku bijase gospodar tVl'dog Kisega, ban Hen.r ik iz r oda He d e.rova,

po svojo] ocavini zvau Gisingovac, koji se odlikovao isprva u cesko-ugar-

skorn ratu, ubi¥si u dvoboju Belu, sina Boleslavova, te je kao n,agl'adu

dobio slavonsku banovinu. Kada se Bel a, mlagji sin Bele IV., vojvoda

slavonski pobunio, te protiv brata, kralja Stelana V., svojatao sebi ugal'sku

.krunu, bijase mu Henrik najzesci pristasa, Uza n i pristade kraljeva

vojska u ajzenbursko] zupanij i, . te :plemstvo u juznoi Ug>arskoj iSlavoniji,

pa tako osvoji mimo svo] Kiseg, Z1.1~uberak, Dobru i(huge gradove,

- 63 -



- 62 -

Ukoje stavi ceski kralj Otokar, koji i e na sievel'u vojevao protiv S t el ana V.,

cesku'voisku. Henrik i tako napredovao, da [e uhvatio princa Andriju,

a Ladislava, patonjeg k1'a11a i 111aiku mu zatvorio i u Budimu.

Kada ie Otokar , koji i e ceskom illjeroacko111vojskom osvojio Pozun

iMosuni, bio potuceu .u bitei kod Rabee, propals i i Belina stvar.

Vojvoda Bela utece, a vojska mu bi potucena, vogja Preweil in

poginu, a _ban Henrik zatvori se u Kiseg. No njega pobijedl kraljev

vojskoyogia magister Petal', zupan somogjski i sopl'onjski u bitci kod

Fuena, te ga zarobi.Stefan V. vladao isamo dvije godine, a nasliednik mu, Ladislav IV.,

izmiri se Honrikcm i uspostavi ga na novo. U novo] huni poginu u

bakonjskoj sumi.Pod dojmom usasa, sto ga i Pl 'ouzl'okovala ta buna, kola je bas u

il1znoj Ugarskoj oko Dunava bijesnila, valjda i koji mirrri gl'agjanin, da

spasi ODO malo blaga, sto ga ie imao, zakopao tai novae, a poslije ue.

imagjase prilike da ga iskopa. 'I'ako i6 blago camilo, dok ga nakon sest

stoljeca ne iznese sluca] ope t 1 1 a . vidjelo. Blago dalde iIi ie ukopano za

vlads Stefana V,) ili u prvim godin~ma vlade Ladislava IV.Dz tipologicki momenat utvrgjuju nas dskle i nemirni politicki

odnosaii u mnijenju, da je to blago najkasni]e oko god. 1273. zakopano,

te da nam reprezeut ira kra tko numizmatieko razdoblje.

U nizu banovaca istieu se najprije oni sa natpisom Mone:T1t· B·

ReGIS F SCI.tNOIUR, a P? reeenom utvrg'juje se dosadanje mnijenje,

da ta: jnatpis valia citat i "Moneta Belae regis pe?' SclavO'li£a(m)", te se time

opredieliuie 6 eksemplara nalaza.Tsporedimo Ii ove sa ugarskim dinarima, u kojih i natpis Bela Rex,

opasicemo, da u obijn vrsta imadu u miesto sigJ.a dva mala koluti6a D D

A a'ko8u sigle slusile kao ustanovliene ozuake nekog kratkog raz-

doblia, sloboo.no nam i izvoditi, da su 90 bauovaca s olienim natpisotn

i 6 sa natpisom MOUa:TA DVCIS ;p SCDiVOJ1IA+ nastali za vlade

Bele IV., ier iu njih nahodimo iste s igle.U svim ovim vrstama naci cerno opet znacaino obiliezje: na ime 11 polu~

mjesecu na za1iciu mali koluti6 ~. Posto tai zuak nalazlmo samo u nekom

stanovi tom, st ilistieki poave srodnom nizu novaca, valia nam i osta le novee

s tim znakom uvrsti6 u doba Bele IV. Novei te vrste u nalazu iz Duna-

Szekeso~a imadu ua zalicju osim pomenute sigle ios i ove:1\: R , 1 = ' ' * ' ,

i·A ...Dodielieniem. ovim slaze se i to, a ,a u te vrste spadaiu i tri tipa sa

natpisom MORa:TA DVCIS l' SCWVOl1IF;. +, ier je za Bele IV. vladalo

Slavoniiom vise vojvoda: Dionys ban e t dux 124 L.-1245., St,ephan 1254",

Bela 1261.-1270., dolt se vojvoda ne sporninje m za vlade Steiana V.

ni za vlade Ladislava IV.

Koluti c u pclumjesecu na 'arc' ika : I' .' • Z I!U man] a u osta [111 hanovc ima u nalaz u

1 z DU1.\ a-Seek cso, a m1esto n] ega nalasim 0 cvi ietak ~.

SIgle ove vrste banovaca jesu: R . S S P ') R"" ': . T. I~ 0 ...' . . , ..\.u l.u .v - VI ne spa~daju VIse U doba vlade Behne, vee su kasuj'eg' postanja d kl .. , . 1 a e 1Z Vl'emenaStefan a V. 1 Ladislava, a s tnne se slaze da sigle od ., . . l'.' •• . • • 1 govaralu inicija llTIa

kraljevskih nnena Steplumus Rex 1Lad'tslaus Re.·.

To bi govorilo u prilog nazoru da ncke sisrle ako i ..0 0 ne sve, U rstinu

oznaeivahu pocetno 8]OVO kraljevo. No ako to opasamo kod '·1 ""g"""" "" "" "" . "" "" "" . sig a R,R 8, v R 1 R v, te iu siglama R 1{ , i1 t R , koje oznaeivahu ime Andri' e i ll .

(n~ II.i), ne c e r n ? to opaziti u drugim siglama, a narocito ne U 'ig].malh ft ,

koje - kako vidjesmo - padaju u doh a Bele IV.

or ; "" NaJazi ..iz Duna-Szekoso uee nas dakle, da za Bele IV. osim sigh

I~R ne bl~ahQ. ~lo\7a, vee posebni znakovi u ime sigh u obieaju, za

Steta~: V. 1Ladislava IV. paIt oznaeuju sigle kralj ev inicija l.

. N_a~azu 11 Duna-Seekcsd posve slican, ali brojem manji, nag-jen 1e

~ godini 1895. ~od sela Ocs e u zupaniji Pest-Pjti::;~Solt~Kis~Kun, a dosao

Ie u ruke gospodmu O. F: Nuberu U Osijeku, koji osobitom Ijubavlju sabire

slavrmske banovce, .

Prema popisu, sto mi gaie dobrostivo 1 N,pas ao gosp . .r uber, bijase utom nalazu ovih ugarskih DO vaca :

Andrija IL (1205.-· 1235.) 6 k

B 1

om.

e a IV. (1235.-1270.) . . 102

Stefan V. (1270.-1272.). . 8 11

Ladislav IV. (1272.-1290.) . 3II

'. Osim to~a bijase ios iedan novae cara F.ridl'ika II. (1212.-1250)

[edan novae biskupa kolonjskog Konrada (1237 -1261)' 5 f, '~k.ih.di "0 c • • 1 lllza1:l . Inara.

Slavonskih banovaea bijaSe; .

sa natpisom: NOna:T1t REIGIS n S · Cf l1NOnX'IT + isiglama :u R

17

" n

' * ' ' * '11

n

" " " " "0 0

" "n ))

" ",if ~

l!

"SR

")J

MOnat7\: "f

"DVaIS J? sa LJ7rl0llI 'ITt

"liR

1) l) ))

" . " " " ' * ' ' * '

43 kem,

13 n

8

58

35

35

8

))

"

S:vega . 408 kom.

1) U 13 komada 0(1 110 komaaa f S R" . . ...Ijena oil 3 taukice. 'pusa " lma(le Ul]esto !n!D cVljeta tacka, u 3 .figura, sastav-

- 64 -- 65 -



Znacajni su brojni odnosaji ugarskih novaca toga nalaza, gdje ua 102

koruada dinara Bele IV. ide samo 17 komada drugih vladara, lZ c.ega

slijedi, da itai nalaz daleko vecitn dijelom p.ada u doba vla~e Bel~ IV:~

a prema tomu je iveeina slavoDskih banovaca iz toga doba, na ime OUl, kO)I

su oznaeeni sa siglama h R, ¢¢, 0 0 i _ J 1 f 1,.., a samo ana 35 komada

sa siglama 5 R idu u doba vlade Steiana V.

'I'reci nalaz, zakopan po svoj prilici takogjer u isto doba kao ipome-

nuta dva, nagjen ie 1892. kod Pul u zupani]i somogjskoi· Kazu , da je

u njemu bilo oko 6 kilograma srebra, a 35 komada ih kupio gosp. Nuber

od antikvara brace Eggera u Been.

Bili su to ovi banovci sa siglama:

"". . . . . .

1 kom.hH .

¢'*'2

"0 0

14"

~ "\.. 14"

"" "" 25R l)

I U OVOID nalazu nalazimo isti sastav kao U obim gorniima, ali u tai

rriz n ekako kao da ne idu 2 praska grosa Vieceslava II. (1278.-. 1305'}i

no ako iinjima proveniiencija ista, bide da je to blago akopano u pne

dane vlade Vjeeeslavove.Uz sigle, ko]e do sada navedosmo, imademo idrugih, koje nam valja

tipologicki uvrstiti u doba Arpadovaca, makar da se ne slazu sa dosada-

njima, i da ne oznacuju Ime vladarevo. Te sigle jesu: B It; a 5, MI,

WI, Sl 11, 5~, 5 I, S It, S }l, S 5, Z Z i < 1 > . Jl.

'I'e sigle su megju tim prema velikoj mnozini drugih vnsta tako r ijetke,

da i sva pzilika, da su nastale ili usl ijed pogrieske rezbara, koj i [e krivo

urezao slova, a u to spadaju sigle H 5, W I, Sl Il, 5 ll, z z i¢U,

ili su pako s tari falzi iikati .

. Oini se, da se za nasljednoga rata nijesu kovali banovci, ili bas vrlo

malo; tek kad i Karlo Roberto zavladao, pooese kovati banske dinareu veco] mjeri. U ono burno ratno doba muogo se promijenilo u kovnicama

banskim, Stara vrsna tehnika propala [e, lijepi nacrt zahrgjavio i za

interegna, a novoi, koje kovase u prvim godinama nove vlade, aka i

nalazi:mo m t ujima iste t ipove kao u novcima prosle dinas ti je , pos taju nelijepi

i neugledni. Osim toga pramijenilo se ponesto i zl1aeenie sight. Mi doduse

nalazimo v1'10 cesto siglu K, kolu smijemo drzati za il1.ici.ia1Kar la, ali drug'i

iniciial R za. Rex ne staje; miesto ujega viaimo druga slova, koja bismo

11 p.l'vom redu mogli smatrati poeetnim slovom hanova imena, kao osobe,

koja je u kraljevini izvrsavala j ' l l S cudendae monetae. Ni natpisa ,;moneta

r iu r :£ s . .. a it. d. ne nalazimo u to doba, jer sve 'do 1350., ne bijase u

Slavoniji vojvode,

N ovci starijega tipa te druge perijode, u kojima na zaJicju ios nema

krune , pokazuju sigle K I, I K, uz koju ' v rst spadaju isigle R I, J R (R

ie pokvareno K ), na dalje sigle K 5 i 5 K.

Ako [e K sigia za C a 1 · o l 1 . t S , a ono drugo slovo pocetak banskog

imena, valja nam tc novce pripisati dvojici brace, banovima Stefan u iI van u Babonesicima, knezovima vodiekim.

Prelazni tipus, na kojem je kuna prikazana na desno, ali vee iznad

nje kruna, imade samo sigle K M, koje bi odgovarale halju Karlu i

banu Mighu (Mikeu Prodanicu 1326.-1343.)

Na novcima mIagje perijode nema kraljeva inicijala, Miesto. njega

nahodimo slovo B, dakle valjda Bonus, a uza oj drugo slovo, koje ozna-

euje ime banovo.

Naj6esci novci 'te skupine jesu novci sa siglama B M, M B, koje

bi mogli tumaeiti na ime Mikca bana. U prilog tomu govori dugotrajna

vlada toga bana, pa ito, da se njegovo ime veze uz te novce nazivem

banovaca - Misbani, Migsbani, sto ga nalazimo u listinama za vlade tog

bana, pa iposlije,Osim ovih sigla imadsmo pod kraj autonomne kovniee jos isigle B H,

a tumace se imenom bilo bana Nikole La ckov ica, bilo bana Nikole

Sech y-a.

Banovce ansuvinskog doba karakter ise nam osobito savrsenim naeinom

jedan nalaz, nagjen u godini 1$90. kod sela Brdari u kotaru Sanskog

Mosta. Tu [e nasao pastil' u jed.nom loneu ukopano 1198 komada ba-

novaca, koji su svi dosli u pohranu uzemaljski rnuzej u Sarajevu.

. .Za eudo u tom nalazu ne bijase rna ill jednog komada onih vrsta, ka ie

prlplsasmo arpadskom dobu, vee. svi bez iznimke padaju u doba anzuvinsko .

.204 kom~a tog nalaza imagia~e kao inovci arpadovske dinas ti je

na lieu kunu izmegju dvije z v ijead e, ali su mnogo Iosije izragjeni, pa

~am ~ val~a s t?ga uvrstiti u poeetak vlade Karla Roberta. Osim po

iaradbi 'raelikovati nam ih [e od slienih novaca arpadovskog doba ipo'I koi E>slg.~ma, Ole ~~ kraljev iriicijal oznaeuju i drugi, sto ga u prvom redu

Sn11Jemotumaclh na iine banovo.

Megju novcima, u lojima ie na lieu kuna prikazana na desno, imade

27. ~omada, gdje ie vec' vi$ .9 kune kruna, 5 komada ih lmade dolie samo

z_:Vl1ezdu, 22 komada vec zvijezdu s polumje:seeom. U 'svih ifiugla K M

5

66 -- 67 -



Na svim ostalim noveirna (u 967 kom.) prikazana -je na lieu k u n a ,

u t r ci na Iijev o, a Uovih vise nama kraljevog inioijal a, vee samo banski

uz slovo B, kao krat icu za pridjevak , ,1)anus".

Najobilnii i su novci , U kojirna se sigle -- M .8 iBM - tutn~ce

na ime bana Mikea. Imade ih 341 komada, a u DlZU vrlo muogo razhka

u pecatima, s kojima su kovani, U pisanju samih sigla istieu sBosobito

nepravilnost i u pisanju slova B, koje su cesto taka znatne, da to slovo

dobiva posve i skvaren obl ik:E, R el,

P,'d i

t. d.Najvrijedniji komadi toga nalasa iesu dva novca s gr~om. bana

Stefana Ra.bo n ica, koji imadu na lieu lava iznad kune, te nam ta sVledoc8,

da tipologicki sredne irn komade tog nalaza valja uvrstiti u pocetak vlade

Karla Roberta; za tim jedan novae s natpisom nMonetaJ regzs L Koruli",

koji Ie do sada iedini banovac, na komu nalazirno irne kraljevo po~vo

ispisano, te novae sa grbom bana Nikole Lindve na zalieju, a na lieu

"M( fn et a 1 I. ic ol a£ b an i" , koji nam svjedoci, da ostale sredne mu vrste tog

nalaza treba uvrstiti pod kral vlade Karla Roberta, 36 komada hrdarskcg

nalaza imadu U okrugu mjesto obicnog natpisa na lieu J lMo n et a S c la v on 1 ;e ",

a u tim novcima kusalo se valjda, da se u natpisu jos izrazit iie izrazi

slavonska autonomiia u pogleda kovanja novca, Tajpokus lako i9bio

moguc za prvih godina Karlove vlade, _

Konacno biia8e u torn tako zanimlji vom nalazu 298 banovaca sa nera-

zum1iiv_imnatpisom a megju ujima vrlo mnogo ras lika u natpisu iu pecatu.

Po svojo] sastavini brdarski nalas obuhva ta mnogo vece l'Rzdoblje, nego

ikoji drugi do sada poznatinalaz banovaea, a osobito vece razdob~ie, ~ego nala.z

iz Dtma-Scekeso-a. Oba nalaza pak malom iznimkom obuhvataju eitavu pen-

jodu, u kojoj se kovahu sla.voneki banovci. Da se je uiednoj ruci sabralo toliko

raslicitih emisija, koliko ih vif ljesmo a brdarskorn nalazu, ! tH)Zese samo taka

tum aciti :, da se in Slavoniii ZUC ' l 'um came1 'ae otplacivao u gotovu novcu, te

nije bilo nuzno 11as ilu svake godine. zamjenjivati s tare emisi je .~a nove, kako

je to iz prvine bivalo, te u Ugarskoj trajalo sve do XV. vlle~a: .

Nalae, donekle srodan brdarskome, nasao se 1889. u Methel u Kranj-

sko], pa 1e i taj dosao u rake gospodinu Nuberu u Osijeku. U tom

nalazu bi]a8e 175 ballovaea, 3 becka ierriga, !1 til'olska Mainharda,54 ugarska din~'a Li udevi ta 1., 1056 mletacka soldma duzdova od

Franceska.D andola (1329.-1354.) doAndri ie (Jon tarina(1368.-1382.),

dalie elva ogla.jska dinara Ludovika della 'Torre (1359.-1365.) i 33

padovallska Jakova Oarrare (1350.-1355.).

Naiobilnije zastuplieni su uovci Anal'iie Contarina - sveg'a 871

komad _ a po tome nam je i V'eciuu ballovaea uvrstiti u doba njegl1rv:e

vlade od 1368. do 1382.

Slavcnski banovci tog metl ickog nalaza zastupani su u ovim vrstama:

1. kuna desno, sigle K M 1 kom.

2 . " Iijevo, obieni natpis 4 5 "

3. " ') natpis bez smisla 128

4. Nikola Szechy (8 grbom) 1344.-1361. 1 "

Progresija u brojevima predoeuje nam ired, kojim su ti novci kovani,

Prelazni tip sa kunom na dosno . amo je u jednom kornadu zastupan.

Broj novaca sa obicnim natpisom odnosi seprema broju novae a sa nerazumlji-

vim natpisom kao 1 :4 , dakle bas u obra tnom .rasmjeru, nego Ii u brdarskomnalazu, sto Dam svjedoci, da ie od ovoga mnogo mlagji, a uk o pa.n valjda u

osmom deceniju XIV. vi jeka (sudeci po novcima Contarina). Time se opre-

dieljuie i doba, kada su kovani banski dinari sa nerazumljivim natpisom,

Prema gorniem razlaganju 0 upotrebi sigla na slavonskim banskim

di0arim a, dolazimo dakle do ovog tumaca:

1. Za Bele IV. nemqju znacenje z ' nic i( j a la, verSrobe osim. siglct 11 R , ponaj-

·i.fe J!osebni enaleoui, Ienmotn , p#ce, kolut£rS£;

2. za v la cl e S te fa no . v ., Ladz'slava IV. z" .A:nd,, ·i , je IlL l ea o s ig Ze Mbe u

v er Sin e b om oo ac a p oc etn a· s lo va im en « It: ra b'e vo ., te s lo vo R za rex ;

.3 . ~(1. vlade Ka1·la Roberta 1 'I .a l f1 :z £mo . u p oc et k u ' /1,Z z:n,£ci:fal l ; :.? ·a l . fev ~

, :n z" ci Ja l b an ov , a p os l i( je s amo z _' n£ ei ia l banov £ slooo B za b om us .

Mi dakle t ime dobivamo ovaki prijegled:

sigle: h R, 00 , J i f ~ , '* ' < : j : >

" SIt,. R S

za Bele IV.

" Stefana V.

"

lJ R, R _L 11 Ladislava IV.

liR, R li "Andriie TIl .

l{5, S K 1 za Karla {Stefana Baboneeida (1310.-1313.)

K I, I K (R I, R)JlR b t . Ivana (1309.)o er a 1 .

K M, .B.M M B Mikca Prodanica (13.26.-1343 ..

B J1 za Ljudevita .i banove Nikolu Lackoviea iNikolu Szechy-a.

"

"Time dakako nije posve iserpljeno tumaeenje sviju sigla, a ne valja smetnuti

suma imogucnost, da su nelre sigle oenaeivale ime komornog grofa ili monetara.

U Ugarsko], kako to nalaeimo zabilj ezeno u zakupnom ugovoru krem-

nicke kovIDee (1342.), bijahu duzni monetari na svojim no'Vcima otisnut i

i svo~e ime iIi posebni znak, i to za to, aKo bi se pronasao novae losiii,

nego 1i ga zakon odregiuje,. da se krivae prona.gje ikazni monetar, koji ga ie

sRovao. Te s igle nahodimo poc8-vsi od Karla Rober ta skoro na svim ugarskim

novcin:t ru, a .mogu6e. i e, da je ist a iIi slicna naredba vxi jedila iu Slavoniji.

Zavdujuci razmatrania 0 giglama valja mi osobito istaknuti da imade• • 1

Vlse pntnjera, da se je U nalazima, koji S(l, evidentno mlagji , a vee-inom lZ

5*

-- --.~~-. --- -

- 68-

- 69



doba K a r l a Rob e r t a, naislo na banovce sa siglama, koje su inaee !a~o

u dona Bele IV. u obicaiu: .« "1 t - , 0 0 ' * ' ' * ' ili u doba Ste iana V.: S R·

Isporediroo' Ii te novce sa starijim nalazima, naci cemo u vaniskom

lieu veliku s licnost j ali proUlotI 'ivsi ih pomnije, primjet icemo, da nijesu

rezaui ikovani onom pomnjom kao stariji . Ti novci su sigurno restitu-

irani, u vriiednosti su slabiji od ol'iginalnih banovaea, a kovani su za

Karla Roberta, na osnovu vee pomenute nal'edbe, po uzoru banovaca,

sto ih je za vlade Bele IV. kovao ban eiiele Slavonije, S tefan Gut-Keled.

Kod razIucivania originalnih i restitlliranih novaca valia da sabirac

uvazi priie svega prilike , u kojima se nasao novae, pa dakako i stili-

sticke momente.

VII. TeZina iftnoea banovaca.

Slavonski ban ski dinar promiienio se tecaiem vremena oblikom i

sadtzaiem. Prvobitna mu tezina bijase nesto mania od 1g1', a samo u

riietkih primjera nalazi se veea tezina, . T ako nagioh u iednom komadu

sa krinovima m iesto sigle 1 '04 gr , u iednoro sa siglama S it 1·05 g1~, a u

dva komada iste vrste po 1'07 g 7 ' , no t i slucai i su izvanredni il'iietki

te

su ti komadi valjda nepaini0ni monetara tako teski skovani.

Uz nesavrsene sprave za mjeren]e inetaene uteze,koie upotrebliavahu

~l'edovjecni .monetari, nile bilo moguce skovati apsolutno jeunako teske

komade , pa ie s toga na osnovu broiaka, ko]e bi .smo pronasli nasim savrse-

n i i i J : n ,tezuJiama, vrlo pl'oblemati6no pl'oraeunanje pl'vobitne normalne mjere

bilo novaca bilo uteza.Tek ak a imaderoo na l 'aspolaganie viS:e ieunakovrsnih komada, dobi-

cemo popreene 'hrojke, koje se bar u nekoliko pribl izuiu normaln:im,

Taki poprecni brojevi, pronagjeni na osnovu poyeCih serija za oznaku

tezine ras..nih vrsta, 1esu ovi:Kuna desno isigle: Kruna i kuna desno: K 1: 1 0'83 gr

:h It ,o 0

'* ' l',L~

S R , it sS · t .it L.R 1t,

it!it S,

0'932 g1 '

0'93 "

0'957 "

0'90

0'92 "

070 11

0'82 )) Kuna lijevo, obieni natpis 0'6359 II

Kruna, kuoa desno, polu-

mjesec izvijezda: K 11 . 0'74

0'75 "

0'79 l)

0'783 l) l Nerazum1iiv natpis, . 0'55

. "

Ti brojevi dokazuju nam najprije, da su banovei omm redom, kojim

smo ih tipologicki rasporedili skoro sasvim '1 t . I' 1 1"' ' pravl no pos ala 1 sve ag p.

Tezma onih banovaca, koje nagjosmo u nal . D S k" t id1:1 azu lZ una- ze sec-a, e I u

u doba Bele IV, 1Stefan a VI., variira od 0'90 do 0-95 g1'. Udruaih vrs ta

pa do banovaca mlagjega tipa, opazamo, da je tesina spaia za ; 8% , teda ko~eba od 0'83 d~ 0'74 gr . Taj gubitak tezine od 18% nije slucajan,

vee sIgul'no ustanovljen zakonom, ako nam iniie t tai kor ." • , ,. .J pozna J za on, ]er

u doticnoj mlagjoj skupini naci cemo prilieno dosli d dni .e no sre lllu mleru

od 0'74g1' ,B~novci ml,agie per~iode, .~a kojima vidimo k u n u na liev o, opet

su laglJe kovani od dojakosnjih, a poprecna tezina ad 0'6359, sravnivsi

je sa prvobitnom, odgovara gubitku od 30%,

Novei sa ~eraz~l ji.vim natp~somnapokon jos su slehiji , teze poprijeko

0'55 g1 ' , a gubitak un Ie, sravnivsi je sa banovcima iz vremena vlade

Bele IV. 39°/~,

" Dakako da n~rod~ to depreeiranje novca ni malo nije bilo u volju, jer se

Ie na marku uvijek ]edoako raeunalo 200 dinara pa nil'e eudo da js k li" .' ,Ieva 0 .:.0 a 1 t l' aZlO stare dl~aTe, U statutu zagrebackog kaptola iz

XIV. vijeka (god, 1354.) nalssimo ea to i,zabiliezeno tl1Zbu' modemseJ. • "... 0 e r n ' b S

tempctri!'us non consu.evit jie1'f , ' moneta , de qua unus denarius possi t ualere

du~ectm parvul~8 bagatz'nofl', a time istatut motivira zahtijevaoje, da se

U nne poreza viSe placa,

Razl~?, tomu p~gorsaniu megjuvt~ ne cemo nadi u domacim pri likama,

vee u prilikama, .koje vladahu novcamm prometom u Ug·arskoj I" koi, uk I . 1 ,. le su

prm a e ~ S avonske kovnice, da promijene kurs na gore.

K em! Gk 0m an a li~m sla~on.~kih, banovaca doci cemo do istog

rezu_Itata, s to ~am ga pod.alu rezultati mlerenla, te se l inoea kao iezina u njih

gubila. Kemik kod sarajevske glavne carinare gospodin Kall s bii x; t k,. ., . . ' ., lla::.e a °pnlaza~, te 16 anah~om ustanovio kvantitat ivni sadrsaj f inoga srebra u . ri lie-

nom mzu slavonskih banovaca. . p

,Drleci, da, kvalitativna analiza nema posehnog interesa, nije se

an.~,bzom ustanovi l.o posee taeno sastavina skovane smjese, [er je tu bio za

v.~·llednostnovca mler?-davan sa~o sadrzaj u finem srebrll, dok se ostale sasta.-

VIDe smatrahu bezvrlJednom Pl·l.llil'esom U k ·l·t t'. 1" . . va l·a Ivoom sas tavu banovacazammJlvo le sarno istaknuti, da l'e u mnogill " k ''h . ' . pnmlera a nagJeno dosta~natn~ . }ll'lm]esa, z~ata, uslijed cega novae dobiva veeu vl'ijednost. T~

Je pnmlesa meglutlm pOSY6 slucajna, a nabodi se ikod dr 'h' ¥ Ivenskih' . ugl luznos 0-

. novaca, pOlmence u bosanskih, srpskih dubrovac.kih ib· k'hZlato ili 1'e vee hil . . . l~ • '" '.. . ugars 1 •

, 0 u mInJ .l llal llol mnoiIDl pr lmlesano srebrno' rudi ko 'ase upotreblJavala za kovanl'e novea a novxar' '}' ". 1 '. I " 1vI) 1 nlJesu zna I za tu pnmjesu,



-- 70 -

iii nijesu umjeli da je odluce oel srebra, ili je pak doslo u smjesu na taj

nae in.. da se ra skivalo i splavilo dosta srebrna nakita ikovana srebra

(Brucba ilbe r), a' s njim ipo koji pozlaceni komad) pa rnonetari nijesu bil i

viesti, da malim troskom odluee iz smjese skupocieniie 21ato.

Posto i6mnosina zlata nezuatna, rijetko kada veca od P/o ' drzao

sam, da 1 e dovoljno samo kvalitativno ustanoviti, gdje ga ima,

JOg i zanimljivo primjetiti, da ie u nekih komada pronagieno i

ponesto zi ve.Analizom pronasla se u ispitauih komada mnozina finog srebra, sto

se vidi iz priiegleda na drugoj strani.U istom priieg'ledu opazicemo, da su sta ri Ilovcari bili posve korektni

iposteni, ier gotovo uviiek kovahu c i s c e s rebro, -nego Ii su bili zako-

nom na to obvezani. Tumaei nam se to time,. da se ja u kovnicama

sredniega vijeka kusala nnoea srebra deialkaciioDll tojest sr ebro se ka lilo

(6jst110) u Ioneicu, pomijesano s uglienim praskom ili meljevinomkostiiu,

a time se u plamenu absorbil'ala sva ne6i8tooa, dok je oisto srebro ostalo

kao regulus u loncieu. No tim postupkom gubilo se inesto fum srebra,

a prerna _konstrukciji peei moze taj gubitak da isnosi do 8%. Kusaju6i

dakle na taj nacin finoeu srebra, pronasao bi se uvijek nesto nisi postotni

bro j, nega Ii odgoya1'a u istinu apsolutnoj finoci dotienog nov ea. To ij razlogoID, da se kod kvantitativnog pokusa ustanovio r em e d iu m . l eg £s

u mnozini od lOG/o 'Oni novcari, koji au poznavali maujkavos t tog na6ina kusania l inoce,

da izbjegnu neprilikarna, koje bi nastale u slucaiu) da ban naredi pokusno

isp itanje koje emisije, uzese svoje volje .nes to f in iie srebro, nego Ii 1 e zakonto :Z:.ahtiieva0;ani pak, koji nijesu znali za gubi tak u ds lalkacije, p lionas li b i

pokusiroa ionako nizi postotni broj, nego Ii ga nahodimo danas savr senim

titriranjem. 'I'ako au oni iskovaJi ine znajl1ci nuije S1'e01'o.

Po spomeniciIDa nalazimo u Slavoniji dvije razlici te smjese (Legierung)

srebra, sto se raskivalo: zabana Steiana (Bele IV.) c0'l111nzstio VIII, a za

ball aNi k ole po zakupnom uKovoru od god. 1344. combustio IV. Prva

odgovara Iinoci srebra od 87-5%, druga £.noei od 75%.

Analisom pronaalo se megjutim u nekim novcima f iuoca od 9 0% .i

vise, dakle po s tare] Irazeologiii combustio X.

Ti novci je su OV1: 'r

sa siglama 11 R sa 90'8% srebra

".s R 11

900"

11 11o o

1191'8%

)'

" " '* '< .f

"92'8% !)

~ 71 -

Sadrzaj f inog sreb ra (cu leet a) n s lavonskih l ransk fh d inara,

SigleSrsbro N(Llazj~te Srebro Nalasiste

Primjedbo. Sigleu% )"lovaca u o ; . novaca

Primjedba

1. <>

Io 91'8 D.-Szekcso K I 82'6

a) o o 86·0 K s 84'5

b) Q c 88'5 malo

G) c 85'8M I 84_.8 zlata

oobilnog

R I 82·8

d ) 0 0 85'0 Zbirkadata

e) o 83'2 NuherovaK M 820

0

f) 0 91'8K M 77,8 1

c

g) 0 e 84'0 bez sigle 71·

It) c o 76'7 nernazlata

· s M 82·60bilnog

zlata

~ "\, 88'4 D.-8zekcso8

M78·0 Brdari

M B 79·0

t ; j : > '* ' 92'8 Di-Ssekcsd. S : } M 79·0

'* '¢ 90'0 Zb. Nuber.

obilnog

zlata besmislen

it. R 90'0 Di-Szekcsfnatpis

h R 87'0 Zb. Nuber.IN B>f<2: 70'0

1M B > f<~ 70·0

S R 90'0 D.-SzekcsoIN B+:S 70·0

nema

S 'R c b 60·0 11 j

zlata

Zbirka nema M 8+2: 70·0

s It ~ 75'0 Nuberovazlata

M B>f<2: 64·0

It R 81'5 Zb. Nuber. malo zlata

(sa krstom 1>"

lieu)

IIR( b 7~6'O D.-Sz~kcS9 malo zlata

- 72 - 73 -



Uvrst iti nam je ovamo inovce sa pti cama mjcsto sigla.IE '\.. sa 88'4%

srebra ijedan sa siglama 0 0 sa 88'5% srehra, koji finocom nadmasuju

normalnu finoci kombustije VIlI. Najvisa ras lika iznosi dakle [r3% finoce,

a ta lezi jos uvijek u granicama remed i ja , odnosno percontualnog gubi tka

kod pokusa defalkacijam.

Ako dakle lZ konstatirane vece Iinoce i no smijemo zakljueiti, da

[e bila osnovana u posebnom zakonu, vidjesmo ipak da ie praksa starih

noveara bila mnogo svjesnija, a novae, st o je mlagji, da to vise slabi.

Po svom sadrzaju odgovaraju osmo] kombustij i ovi t ipovi :

sa siglama R I sa 88'4% srebra

11 "R S

"82'6%

"11

"R I

"84'8%

""

lJ R 1'1" 82'6%"("Visekune krst) 11

R "81'5%

"Svi ti t ipovi spadaju ono] grupi, na kojoj je kuna prikazana na

desno, a stoje na kraju toga niza, ili kako pronagjosmo tipologiekim

Tazmatrani~m, padaju vee u pocetak ansuvinske vlade, Po tome [e dakle

f inoca od ?/ s bi la u Slavoni ji dugo vri jeme konstantna.

-U taj niz spadaju i neki pr:imjerci novaea sa siglama h R, u Kojima

imade manje srebra (t.j.87'0%) nego

Iiu novcima te vrste iz nalaza 'kodDuna-Seekco-a i sa siglama 0 0 u Kojima [e pronagieno 86'0 %, 85'8 %,

85'0%, 84'0°/07 83'2% Iinooe, Taj manjak tumaeio bih time, da su to'

rest ituirani komadi iz doba Karla Roberta .

Cetvrtoj kombustiji spadaju novc i sa kunom na lijevo. Unjih pro-

na.glem su ovi pos totci:

sigle B M 77'8%

"B M 78'0%

"B M 79'5%

bez sigla 71'8%

U jednog eksemplara to skupine pronagjena je Iinoca ad 82'6 %(sigle B M) a visak iznosi prema riormalnoj finoei (75'0%) 7'6%, dakle

ne nadmasuje ni zatu skupinu ustanovljeni remedium. legis.

Novei sa nerazumljivim natpisom opet su slabijeg sadreaja, Finoca

im je od 64'0 do 70'0% pa se cini, da su kovani na osnovu rposebne

kombustije, u kojoj bijase samo 2 /S iIi u postoteima66'6% srebra, To]

trecoj kombustiji do duse u nasim Iist inama nema iz ricna spomena, al i dade

se sluti ti, da su ju pod konac svoje autonomije, osobito za vlade Ljudevit a,

kada se u Ugarskoj skoro iskljueivo rabila, uveli iu slavonske kovnice.

I kernieka analiza, ako njome i ne nagjosmo novih podataka potvr-

gjuie naoin klasifikacije, na koji nas navedose horaldicka i tipologicka

razmatranja, te nas uei, da ie, kao u ostalim kovnicama srednjega vijeka,

iu slavonskoj novae konstantno slabio, a finocs pala [e ad osnutka do

dokinuca kovniee za 28'8%.

Zanimljivo je i to, da u mlagjim novcima nema zlatne prnnlese,

dok ie nahodimo u starijim. Ekonomija dakle ie nasla sredstva, da ione

malo data izluei i da se time okoristi 1 ).

vm. Novel sa grbovima banova,

D mzu slavonskih, banovaea osobito se istieu neki dinari, na kojima

vigjamo uz obicajns heraldieke motive i takove, koji prikazuju embleme

bana, koji ih je kovao. Ti su novei vrlo rijetki. a u literaturi se malo

ko osvrtao ria te din are, koji su tim vasniji, sto jedino njima mozemo

pos,e sigurno....ustanovit i doba postanja, dok cemo sve osta le tek na osnovu

tipologiekog razmatranja uvrstiti na one mjesto u nizu, koje lID od prilike

dolikuje.

Obi6ai, da se na drsavnom noveu uvrS6ivaouz drzavni iprivatni

grb onega, koji imagjase pravo kovati novae, biiase U one doba vee u

obieaju. Kao primjer spomiujem samo onaj staierski novae, sto ga je

kovao ban eijele Slavonije Stjepan Gut-Keled, karla ga je Bela IV.

imenovao regentom ikapetanom StajeFske, da vlada u ime malodobnog

sina Bele. Taj stajerski dinar 2) imade na lieu uz grb ugarski i grb

Guth-Keleda. Imade i slucajeva, da su isami zakupnioi kovnica metali

svoje grbove na novce, a to [e einio osobito sakupnik kovnice srijemske

Szerenchen (Saracenusj, koji jena noveima otisnuo svoj doma6i grb,

glavu crnca (Saracena). S toga nije eudo, da su i neki banovi na

svojim novcima namjestili svej domaei grb, a magIi su to tim vise

uciui t1 , sto su i same drsavne li stine peeatali peeatom, na komu redo-

vito bijase domaci im grb. Ti domaoi grbovi, ·iIi bar najvaeniji un

dio, smjestali Sa u pryo doba vise kune, a u potonje na zalicllju do

krsta.

1) Za. prispodobu sa prilikarna n Ugarsko] avo prirnjeraka ugarsklh ilinara iz nalaza koil

Ocse, koje .mi ie za a nal is u pr ij as nc ustupio gospcdin Nuber; u jedn.og dinara Andrije ll. bija~e

79"10 linog srebra, Bele IV. 8.5'3"/0, Ste[ana V. 75<6"/" 74·0"/0, 86·40/0, Ladislava IV. 59'·4% (1),

Karla . Roberta 75·3" /0 .

") Sravni ·0 tome illa.nak dra L, pl. 'I'halloczy-a u "Archeol. Ertesitli". S:v. XIV., I. serija.,

str. 365.-366.

74 - - 7 5 -



1. Stefan Ill. Vodicanski.

U nizu banovaca, 11a kojima nalazimo uz grb kraljevine smjesten i

obiteljski grb banov, valja nam najpr ije spomenuti one banovce, ua kojima

nalazimo DR . lieu vise kune mjesto zviiezde kr st.

Da je taj krst banski grb, a ne mozda dodatak zemaljskome, svjedoei

nam to, da ga nalazimo samo u stanovitom nizu banovaca, a poslije ga

ne staje.Bauovci s tim krstom spadaju jos starijem tipu, gdje nalazimo kunu

na desno, a u nizu banova te dobe imademo samo dvojicu, koji u svom

obiteljskom grbu imagjahu krs t.

Jedno je ban Stefan,koji se u godini 1278. u dvije listine ']

uazivlje : )T egn i Sc l a oon iae bemus" i sinem Bah o lt a gospodaTa Lindve i

Nemptija!}Gospodari Lindve, koji potekose iz Buzadova plemena, imagjahu u

stitu volujsku ili bikovljevu glavu, a OVO] megju rogovima krst, kakav

je u tih banovaca.Da [e Stefan sin Haholtov dulje vremena banovao, mogli bismo pret-

pos taviti , da i on na svojim novcima u.zzemaljskigl'b dodao inajodlic-

niju cest svog plemenskog gtbaj no on se samo u proljecu 1278. (16. i20.apl·j la) spominje banom, a kasni]e 1 1 . 0 s i na prosto ime "magistra" (12tH,

129,3.) izupan a borsodskog (1297. 1298.) S ).

' raj Stefan -Lindwa vladao je vrlo kratko vrijeme ito negdje od p.o-

lovice novem bra 1277. gdje mu se neki Hen r i nazivlje pl'edsasnikom ")

pa najduljs do mjeseca maja 1278.) gdje se na 9. spominje N i ol.a, Sill

Henrika, banom cijele Slavonije 5 ).

Nije moguee , da i8 za to kra tko vrii eme 'svoga vla,d~nia dao skovati

onu razmjerno opsesnu seriju hanovaca sa kr s to ill na oliciu, ivee s toga

razloga valja nam te novce pripisati kojemu drugomu banu.

Na nekoj Iistini od 13. jan.uara 1295., kojoj se nalaei original u

muzeju ljnbljanskotn, visi 'peeat od zuekastog voska sa ovakim grbom:

s(reoli]·stjt, sa t r ikose pI'utice" a vise stita kao dragulj (Kleinod)

' ) Fejel ': "Codex dipl." V., '.l., 430., 478.

") Otac ol 'og Stefano. bijaee Haholt (sporninje se 11 godinama 1265,) t266., 12'72., 1273.);

sin "VelikQg Ha1101ta:" ,a bratom Inuse spominje neki :Mo.tija, sinom pale Nikola, ~aladsk, j

:t:upan (1335.).3) Dr. Ivan Bojniliic spomin]e, da jebio banorn 1282., ali .ne ozn:acllje vrela. (»A.delv. Kl'Oatienund

Slavonien". ail: Ba.nily de Lindwa).

4) ];'arlati: "TIlyr. sacrum" V., 378,

li) Feier: nCoileJi dipL" V., II,. 498.

Just sa jednakim krakovima. U orti pac a ta desno od s t i.t a

nalazi s e it ik.r s t n es to m an j i, a lijevo ovie t.

Fecat bana StefanI).gorickog ivodiCkog(god. 1295,),

N atpis u okrugu p e ca t a g lasi

S(IGIl1D21ID) STEPl t.TI :[UJ] EAU[I ] TO[G1V]S S6DTI :VOUHI +.

Ims bana Stefana. nalaeinro iu samojl ist in-i , kojom daruje rnanast iru

u Landstrasu neki p0sjed.

1sti peeat, same slabije sa,cuvan, nalasi seina listini od 2. fe-bruara 1290.1),

kojom ban Stefan podjeljnje nekom Frisku (Frischo) Altenburgu popust

desetine u Ze bur u ..

Taj ban Stelan spominje se vrlo cesto n listinama XIII. viieka, te je

clan vrlo ugledne plemieke hrvatske obi telji Babo.nega2 ).

Zaeetnik te obitelj i b ijase knez (comes) g·oric.ki Stetal'l, koF se spo-

rninje vee 1210. godine, On. [e pratio kralja An.d r iju II. sa 250momaka

o svom trosku 11 svetu zemlju, te ga ie kralj za to nagradio eaobitim po~

vlasticama 1218.

Niegov sin Stefan, koji ie.1241. od Bele IV. dobio iVodicu u Bosni ,

te se pleme otale prozvalo vo dica n.ak im, imagjase cetiri sinai od ovih spo-

menuti je osobito Babonega II., osnovatel ja I ini je Babonezica iSteiana Ill.;

bana alavonskcg, komu pripada netom opisani peeat, a po tome 1 novci

sa krstom na lieu.

1) Godina [eU origlnalu ispravljena, Original u muzeju \ILjubljani.

' ) J 8 . . a r - 4 1 T I 1 , aa n az iv 'l ja Babon id i, 1 !i li bo no si (\ i n i le~l l k orek tn a, v e< l d a v a. 1j a t u ohitelj po praocu

.Babonegu svatl Babonesima ili Bo:bolleziCima, Ist i grb kao oua] na peea tu Stjepamt Babonceiea .nalaai S.6,

kako me [e prljaano upcaorio gosp. ministerijalni savjetnik G. Pauler ina [sdnom peiiatll u ark ivu pestan-

skom (hr. 845), na Ilstini palatlna Dloniza kneza Okiekog, I).slna nekog kneza Gj\ll'e. Na z al 6s t n ij e

pOllnat.o, u kojoj su rodbinsko] svozi bili Okici sa Baboneslma, .

- 7 6 - - 77 -



Ban Stefan se u svim listiuama nazivlje samo smom ),kneza" Steiana

bcz poblise oznake obitelji, a da ie potomak kneaova goriekih ivodickih,

zaklju6iti je po tome, sto su u istom manastiru u Landstrasu, sto ga po

listini od 1295. dad vase ban Stefan a poslije (1321.) sinovi Steiana Bfl,~

bonesica Ivan, Gjuro, Dioniz iPavao 1) ) vee odavna sahranjivali Haboner,i

svoje listine, kako nam to izrieno svjedoei Iistina slavonskog vojvode

Bole od godine 1269.2).

Dokazuje nam se to itime, St.o [e ban Stjepau u pounskom kraju, na

Megjul'jeciu Une iSane, gdje je sag.ragjen grad B lagai iodakle potekoseBabonezi blagaiskog koljena, nakupovao zemlj ista , te t ime rasirio imanje ,

kojim gospodovahu potdmci blagajskog poritekla.

Siefan rasirio ie posjed na Uni valjda inslijed parnioe, koja se zap-o~

djela glade ostavstine IV'acina (hana 1,270.-1272.), sina bana ivojvode

slavonskog ikapetana s~jerskog Stefana . Bar se ion spominje u ulomku

neke listine od god. 1278 ..megju strankama, koje su se radi tog nasIjedstva

borils 3 )1 ipomenute godine mil' sklopile; a godioe 1279. nalazimo zabi-

l jezeno, da se ie izmirio isa Nikolom, onda banomva sinom bivseg hana

Henrika,").

Steian, koji' se ad 1280.-1287.spominje sam hanom, imao je za

vlade Andriie UI., a za vre:menaan:zuvinske beebe 0 priiesto eiie li niz

protubanova, Spominjo se Radislav, Brikcio, Gisingovci Renl'ik,-Nikolai I van itd,

U to vrijeme stegnuta mu je m oe valjda na sta ru djedovinu na Horioi

iV od ici, te na nove posjede na 6ani i Tlni, gdje jestoIovao bile u

Blag aju, bile u gradu Zr i nju, gdje i e i zdao darovnieu manastira Land-

strasa (12·95:)-

VJada bana SteIana' pada u ono deba, kada je vee pod kraj vlade

Ladislava Kumana, a osobino u pocetak vlade Andrije III. Mle6amna,

Hrvatskom iUgarskorn zavladao beskrajai nernir, koji S,B i6· tek utisao,

kad je Anzuvinac zasio na prijesto.

U to doba zasjede tolikobanova na bansku stolieu, te su ili .samo

kratko vrijeme ibenevali, ili se tek berili sa pl;otubanovima, da je vrlo

tesko po dosadaniim vrelima izvj~sno odrediti vri jeme, ka.da ie.koji vIadao.

To se tim.tezedade ustano'iriti, sto BU bano:vi imali obieaj ~ izasvoje

ostavke nazivati se u privatnim i j ;tvnim listina-rna ".oanom", pa tako

se u isto doba po'Vise njih ponose tim naslovom.

') Dvije [jstin~ ' \ 1 . ljll bljanskom !!lU2eju.

'") Sr. Reg'i!s!a Kll}<ulieviea. U nStlLriuama.", . sv. 27. , s tr . 9 :1 ..

3) ",Bnllet,ino di aroheol. e storia Dalm&ta.~·V,. 71.

t) Kukuljevic.: Regesta II "-Starjnama~ 27_,164,

Tako se uz Stjepfilla, koji se od godine 1278. pa sve do 1295.

u listinama nazivlje banom, spominje eijeli niz c1rugih hanova, a mogIo

hi se to mozda i tako tumaciti, da su u pojedinim dijelovima vladali

posebni banovi, kao reprezentanti raznih opreenih politiekih struja,

Novci sa krstom vise kune imadu ove sigle : D R, n R, S DiS R.

Najobicniji i u nekoliko varijanata zastupljeni tip je ona] sa

siglama 11 R, koje oznaeuje ime Ladislous Rex. U druge vrste ono 11 ili

je pokvareno Ir ili 1t, pa ozuacuje prema tome irne kralja Ladislava, Hi

And'die ID. U Sigla S L tumaciti nam je S n a ime samoga bauaSteiana

a Ir na ime kralje vo Ladislous. 'raj tumacslaZe se time, da je ban

Stelan vladao za oba ova kralja, a dosljedno S ovim tumacem valja nam

inovee be z Justa na lieu, koji na zalicju imadu sigle S Ii, pripisati banu

Stefanu, odnosno takogjer kralju Ladislavu IV.

U nalasu iz Duns-Ssekcsd nagjen [e megju tim jedan banovac sa

ktiZem isig-l ama;,S R. Sigie (Stefanu.s rex) nvrsduju taj novae u vladu

Stefana V. (127Q.-- 127'2.), a gom smo naveli rasloge, s kojih nam valja

UVl'stiti te naves najkasnije u prvo doba vlade Ladislava. Po tomesu se

kovali ti "kriZari " vee pri ie bana Steia:na.

Za vlado Steiana V. bijase samo jedan od njega priznati ban oijele

Blavonije, po menu Ivacin (Joachim) s pridjevkom Petkari, koga obieno

dm e sinom bana Stefana, .kapetana staierskog _. dakle is knee Gut-Ksleda,Grb Gut-Keleda - u koliko ga poznamo _. megju tim mirri'a krsta.

U kojem li Ie s roastvu ban Stelan, brat Babouegov, bio s t im Ivacinom,

ni je mi [asno; svakako se Stefan navodi megju ba;stinichua Ivacinovim.

Na osaovu toga m~g1i bismo samo ~hipo-teticld izreci, da Ivaein

Petkari, ako i. e bin zbilia sin kapetana, SteJana, dakle roda Gut-Ksledova,

imagiase uz stari grb maZda iposebn.i,a taj ie preuzeo Stefan s bastinom

iza Iaeina.

Time bi se tlltilacilo, za sto u Baeonegova bl'ata nahodimo drugi

grb, neg~) u njegovih sinova,

2. -stefan iIvan Babone-zici (1369.-· 1323.)..

Druga Vl'sta. banovaea sa ban skim grb(j)vim a imade na lieu mjesto

zvijezde vise kune gornii t:l"np llspinju6eg Se I av a.

Taj grb imade po Ritt erovoj banologi ji Konja, sin vojvQde erdeljskog

Tome, koj i is bio hanom Dalmac-lje i Hrvatske (1365.), a otac gla:3o-

vitog kUl"ijalnog SUM F.ranka Szechenya. No tome banu ne smij"emo te

novOe Ii'ripisati s razloga, jer j e biD sarno banom Brvatske iDaltna.cije,.

a ue "cjelokupne" Slavonile, a ivlada ron pad.a pod konac CIne IJerijode,

- - ------------------------- -

- 78 -79 -



k. . kovali nutonocini s lavonski novci, dok nas eitavi vanjski oblik

U 010] su se 1 . . . l'/.' da ib UVTSt imO U nesto ranije doba. Kuna na leu

till novaca upuuule, ..

Grb ba na Kon je po banol ogi ji Ri tte rovo ] ( god. 1365. ).

ik . 0 skokom n It des n 0, sto ie karakterist ikon star iill k0vin a, apn azana 1e ~., _ . :1:

na dva eksemplara iz Brdara nalazimo mjesto zVl]ezde l)od kunom stih-

zovan krin, .koji nas opet upucuje na to, 'da ga uvrstimo bar u pocetak

anzuvjnske vladavine.Od banova koji u to doba vladahu, imagjahu dvoii~ u grbu lava:

Stefan titieni~cak (1316.), sin Bsbonegov iIvan, sin ovog Stetana a unuk

Ba ·onegov.To ke ljeno promi jenilo ie :')tal'* grb, kojim s~ ie, kako vid~e~mo, slnzio

ibtat Babonegov, ban Stefan, u toliko, st o 1e VISe grpa sa trr kose pruge

zamiienilo .ona] krst sa slikom lava. .. .Ra~log, za sto ie nova Iini ja, koia vuce :ozu od _~a~onega, prom1leni la

-b ill'l'B poznat a ni vriieme kada [e tai grlJ proIDllenlen ne da se talmogt 1 ,. ~ 1 '., Sustanoviti- Naistal'iji grb nalasimo 1 1 a pecatu .Babonegova sma .telana na

I is tini od 15. marta l30S., k O i O ! se original cuva u dvorskom arkivu u Been.

. . Pe ca t s ir ul . I1alYonegovu. seel\i.ll~ ( g . { ld .1308.1, POSJij6, bana,

. ,1.Ni} .~pj~pe~ata U okr;gu ,gIa,si: S aOMI!lS. ~T~PltJ:s;:rlJ .. FIll?:

,aQ],vgl,J$ B7n~(Qn,mG * , ~ grb na oblik $l:cohka st~ta. imade u dfi.nlQl

p:qli:.kos e, pr~g;e. kao igl'b starije IQ~e. "

KIst vise stita nestao ie te ie mjesto njega uvrscen u gomju polu

stita prednji dio 1av a.

Vise stita je sIjem, uresen na tjemenu grancicama.

S obje strane stita smi~sten je u orti pecata po jedan cvijet,

koji imade tek za to neku znamenitost, sto ga nagjosmo ina pecatu

Steiana Vodicanskog, a nagjosmo ga i na peCatu Mihaila Blagaja

od godine 1498. u stitu vise kosih prutica (original u Pesti), te

na gl .'bovima Babonica Blagajskih , koje is Dr. Bojne~ici6 priopcio u svom

grbovniku 1 ).Sliean je i pecat Gjure, sina bana Steiaua Babonezica, koji se

nahodi na listini, izdanoj 21. decem bra 1321. u Ozlju) kOjOIU braca

Gjur o, D i n i.z iPava 0 obecaju opatu manastira Landstrasa Ivan U,

da ne ce osteeivati manastirslrog posjeda 2). Pecat Gjuriu razliku]e se

u, toliko od ocevog, sto [e sljem krilat, a mjesto cvjetova U ort i imade

graneica.

Natpis U okrugu ovoga peeata, rekonstruiran po drugom iednom

otisku u istoj zbirci glasio je: S COMITIS GEOB.GII FILII STElFAXn

BTI:UI Bn;BorHlt +.

Pecnt Gjure 'Baboue"i6.a (god. 1321.).

Spomenuti nam Ie napokon '1oste' i pecat Ivana sina Stefan.a

Bab on ez .i c a na listini -od god. 132.1., izdanoj-u Za-grebu, kojom.braca

Ivan,· Giuro, Dioniz iPavao poklanjaju-manasti ru Landstnasu -crkvu

sv, Gjul'e u Liehbergu S ).

Na stitu se til, razabiru tek slabo k o s e p r u g e, dok je lay sriijes.ten

vise sliema, a, na orti pei3ata ir-rezane su hrastove gr.al1e. Natpis ;glasi:

S· G(OSXI:)ITIS [IOlh~[nIB F]I IHI BTEIR1UH BARI + : f.

1) Dr. Ivan Bojnici6: .Der Adel v on K roa ti en UD<l Slavonicn", tabla O.

.) Original u muzeju u Ljubljani.

3) Origi nal j e ta kogj er u Ljubljaui.

--~~-- -~------ -

80 -- 81 -



U svih tih gl'bova ostao ie stari lik grba - kose prutic: -

neprorhi.jenien, a samo ono, 8tOse u heraldi~i n~zivl ie dragu1iem (=Klerood)

p1'omi.ienilo se, teo se na mjesto k r S t a smjestao 1av.

Peea.t 1,ana Ivana Babon6'lic.a (goil. 1321.).

Kada ie nastala geneaioska legenda, da Babonezi vuku lozu od s.tarerimske obi telj i U l'sin a, zamije.nise lava s megiedom (=U1'S1k'? =meg!ed!,

kako to vee nalazimo i na grbu Pavla, sina Stefana Babonega, sto l~

otisnut na jeanoro pecatu od god. 1336., gdie ona] lav .naliei vi~e. ~a

megjeda ili na vukal), nego na lava, a u ona dva grba,. sto :hDr. ~~!D1c16

iznosi u SVOID grbovniku, stariji is Fuggerovog grbovmka mmde lOS lava,

dok drugi mlagjega parijekla, imade uz to i lik megjeda.o ba~u Steianu Babonezicu, ' ko ii u mletackim listinama nasi pridjevak

de Steunizu ale"2 ) imade $pomena u listinama iz godine 1310. i1311.," b kih .te gakrali Karle Roberto poziva d~ 8titi p~sied zagre ae 1 gra!t\ana,

Ko hiju, koji ih ide po pravu vlasnistve. .Znamenit postao je Stefan time, sto je pripomogao, da se dovrsi borba

zagl'eba6kog kaptola glede posjeda grada Medvedgrada pod 81iemenom.'I'a] grad. bijase isprvine kaptclski, no 1291. izdao ga ie kastelan

Gardun kralju A.n d r ijiIII., kojigapovieri Mlecanima Nikoli iJ'a.n in u

Torrustiu. Ovai potonji -. "crni Jauml" - lziS3Q isa svojih zavadioa

i krvavih borbi sa kaptololil iZagrebcanima nazaO glas, te i i postigao,

da run se je predala na neko vrijeme zagrebaeka kovnica (1294.).

~)Yidi ,,'rlll'w" Budapes t XI. , s tr . 148 ., ywao Autun For.

Z) Sr. Liubic: .Listine" 1., 192., 255.

Pcsto [e ".~roi,j Janus poginuo u seliaekoj huni, naslijedi ga po-

ectkom XIV. vijoka u kastelanstvu brat mu kanonik Marko 'I'o r r u s ti

a, ovaj prodade Medvedgrad Stefanu Babonegu. '

. Biskup Augustin Kazoti zapoceo je megju tim parnicu, da pri-

bavi kaptolu opet taj grad, sto ga je izgubio izdajom kastelana. Ta

parniea, u kojo] ie sudjelovao i papin legat, trajala Ie do 1310, a

te godine izjavio je Baboneaic, da ce ,za spas duse svoje' predati

grad kaptolu, ako mu ovaj vrati kupovninu, koju je platio kanoniku

Marku. Kaptol prih vati tu ponudu i pristaue na u viet, da Baboneziimadu ostati dotIe kastelani u 1VIedvedgradu, dO R se ne isplati sva

kupovnina, a kaptol da je duzan do onda davati kastelanu zn uzdrzavanje

posade svake godin6 hiljadu kabala viua, 500 kabala zita i cetrdeset

maraka srebra u novcu.

Babonezi ostadose tako kastelani sve do godine 1323.

osugjen je ban Ivan Baboneg s veleizdaje, a sva mu dobra

jenjena itako dogje Medvedgrad opet u kralieve ruke ').

Te godine

budu zapli-

3. Nikola Lindva (1343.-1346.)

IT brdarskom nalazu bija~e jos jedna vrata banovaca sa domacim grbom

banovim. Sli1~an a li nepobpuno sacuvan kornad vee. ie Weszerle priopeio

u svom atlasn (E. I., s1. 33.), ali je brdarski komad ako ine savrseno

svakako 1:1 toliko bolje sacuvan, da se grb jasnije rasabire. 1

Na E.cu. tog ~a.no~ca vigja~o kunu u trei na liieyo, vise nje

kruuu, dolJe Iistak djeteljine, Natpis U okolici glasi : .MOllElT1r J11aOL1U·

BTHH ~ .

. Na zalicju ima obicni d v-o s t r u.kik r s t, u gornjem poliu dva p o l u-

mjese.cH, dolj~ mjesto obienih okrunjenib glava dvije bikovlje glave,

a megJll . rogovrma smjesten je krst2). Kao sigle upotrebljena su slova B n

koja bijahn sigurno inicijali ban aNi k ale. '

. Bikovlja gla.va s ~rstom vis~ tjemena je domaci grb obitelji Lend va.ya

(Lindwa), ed kojo potJe6e nekol iko slavonskih banova.

Po stilu, izradbi ipo svom sadi'zaju valja nam te novce uvrstiti u

mlagie doba autonomne kovrrice. .

IT to doba bila su samo dva bana, P? imenu Nikola, ban Nikola

Sz echy ili de Zee.eh, kako ga pisu u starim listinama te njegov pred-

~asnik N ikola. koii upotrebljavase istl~ grb k'ako' .

b. ,~ ~ ,ga vigjamo na

anovcima,

? Sr. X.kal~i~: .Man1lm. hist. civ. Zia.grabiae" 1., CLUXI V. idalje. Tamo su j dotiene Iistine,

") Rupp mMs po eks mplaru u W0Szeda te g lave ~a t ronoge .

6

_ 82 -

83 -



t t bana, koji se Daho.di naD rilozenoi slici l 'eproduciram pec~a oga arkivu u BudiIDpestl.

.p b.' 1345 1 : 1 . kr. drzavnornlistin iod '23. sept~m Ia .

N'k Ie Lindve nIL l'ellatu od god, 1345,

Grb bana 10 .

di . od nl' ime.e at ao vosak tamo, g 16 1e P

Pecat i e dobro sacuvan, saroD 1 .~. . krst vise tiemena nestao.. il .a pa 18 1 ona] rs ~

bila pricvrMena sv ens vrpc , ~.OCIVS . 8 t J IU\ .VOIne : .

1 . (.8 YlICO]l17\:l' B 7t.Xn } .. t :II' enNatpis g asi . J.~ t k togs banovca 1)08ve sigurno us anoviTiroe 1 e dakle posaDa .

(1343 1346) ill 1313. bana,.- .' '. 11 svojoi banologiii uz- go nu Nik 1Ritter-VitezovJ(~ 8polIUIll

eiroag:iase nas ban loa.

. d" ~ . b kao sto ga ~~Nikolu, te ron aJe ISu gr ~

Grb bana Nikole, po Vite:z;ovicevoibano1ogiji.

. ... ali ako ijesu, ne sroiiemo taj banovacMoguce, da sn oba bana IdentIc~~, 'c . tak XJIll. vi ieka, gdie je novae

vee raOi stilisticnih razloga UVl'.S~~tl~. po e. st nam se reprezentira n~

i po tipu i po vriiednosti bol]l bio nega

0

ptimierak. ..... zupanolll sopronjskirn, poslao i~Bans Nikolu, koji bl1ase velikl~ . u Hl'vatsku, da ugUSI

. k 1 \ " - glara 1Kumana]uaii Karle Roberto sa vOlS om ill-a ~

bunu, sto ie pocligos BaboneziCi is koje oui izgabise svo] posjed, Nikola

provalio je s voj skom ve do Spljeta, a onda se vratio u garsku .

1344" mjeseca aprila, imenova ga kralj ball om , a kra lj Ljudevit mu

povjel' i, da dosadanjeg canadskog hiskupa Jakova instal ira biskupom zagre-

backim. 0 tom banu znamo dalje, da je sa knezom veljskim imodrus-

kim raspravljso, kako bi se uredilo ipreu trojilo pobiranje kraljevskog

pOl'eza tridesetine. Knez veljski zagovarao je dosadanji obica] koji je

vladao od starine itako zakljuci generalna kongregacija u Krisevcima

8. augusta 1344., da valja inadalje pobirati taj porez istirn naeinom,

kojemu se je narod od davnine svikao.

1344. pomirio ie Nikola sinove svoga predsasnika, Mikca Prodanica,

koji su vodili parnicu radi svoje bastine iza oca, a isti tai ban Nikola dao

i na 11. novembra 1344. zagrebaeku kovniou u zakup magistru Ja k 0v u.

Za prispodobu navodim jos ove pec.ate sa grboIil Lendvaya:

Bikovlja glava, s krstom megju rogovima, koji se tek slabo razabire i

s natpisom: [.8. XlICO]lf7U' B2!RI 'l'OC[IV]S S[GD7r]VOrUa[ + od go-

dine 1345., u drsavnom .arkivu u Budimu br. 33.339.

Slican peeat s natpisom: ., ..... ". COD7t Bn:Xn SCD·7tVOnIB +:

od godine 1353., 14. oktobra, l!:ojim se slusio Nikolin nasljednik u ban-

stvu Nikola Sec, u drssvnors, ankivu u BudiIDU br. 33.4:08, i napokon

vrlo lijepo saenvan peeat brace Stelana. iNikole Lindwe, sinova mu, od

gadine 1383., u istoin arkivu br. 34.370.

4. Nikola Sec (1346.-1352.; 1361.--1368.).

Niz banevaea, koje mozeme u.tanoviti na osnovu domaceg banskog

grba, zaevrsicemo sa banovcsm, koji na lieu imade vise kun e, k oja tr ei,

lijeva dvije orlovske glave, a pod njom kao obin o zvijezdu.

Tip na .zalicju razlikuje se od dosadanjega u toliko, sto su okrunjsne

glave smjestene vise prijeke grade krsta, a pod njorn vigjamo opet dvo- .

struke orlovske glave.

Natpj$ U okrugu na lieu glasi: ffiouaT RaGa aarr~vo +:, dakle

korumpirano ad obicnog natpisa: mOllaT(~) RBG(l)S (P) SaD~VO-

(nI~~ + , te ineke .natpise, u kojima se vee gubi savez 1 smisao:

snORS IS P C2!VSS~'"

ia 0 rrSf(0S Pa lrn t 0 n n +:

Ti nam dakle novci daiu najbolji osnov, da ustanovimo doba, kada S 1 1 .

nastali i ostali banovci sa nerazuruljivim natpisom.

6*

- 84 -- 85



Grb na ovirn novoima i e grb 0bitelji ze ch y a, samo da se radi

tijesna mjesta na noveu nije otisnuo citav orao, vee sarno najvazniji mu

dio: dvije glave .Nikola See bija.se sin podvo.jvode sedmogradskog Petra bio i

mag /s t er c l ap '{ / e; '0 1 '1 l rn , te se u Iistinama u to! casti spominje sve (10 godine

1345.1) Banom imenovan js valjda naredne godine. 0 njegovom radu

dok jos biiase ban, malo sta znamo. Zanimljiva mu [e listina, kojom dajo

gradu Zagl'ehu pravo, da na potoku Isdveseaku (Medvednici) naeini

majdan soli ) )s al vo j U ?'e 1 'e ga li 'P To U t alias in 1'egno Hunga1 'ic infra termmos

1 'e ga l£ s e s t consuetudo". Banom cijele Slavonijc ostao [e samo do godine

1351.) i1 se u tOl godini zove 11 Quondam bemus tocius Sclaoonie et Oroatie

nunc V8'J'o bano de Zeuerino(/.Poslije bude po drugi put imenovan banom Sh.voniie iHrvatske, te

ostade na banstvu od prilike do 1361., a naslijedio ga [e Lcustak, ban

eil Ie Sbvonjic. Od tog doba nazivlje se on ve do go dine 1379. u listinama

banom Dalmacije i. Hrvatske.Za prispodobu grba navodim grb bana Nikole Seca P? Ritter-Vite-

zovicevoj banologiji. Jo s valja spomenuti pecat na listini od 24. aug'usta

1367. u kr. drzavnom arkivu 11 Budimu br. 33.668, koji 'i e dosta hrgjavouzdrsan, t e se iedva razabire orao, a oelnatpisa ostalo ie citl jivo: S . XlIU0l17U

[comi#s de Ze;ch to) CIVE Sal17l:VOIUa BTOIl + .

arb hana Nikol.e Seea, po Vitezovi6eyoj

banologi]'.

Grb kurijulnog suca Nikole Se6ana peeatu

oel godine· i82.

Vrlo Iijepo sacuvan i e 'peeat istoga Nikole, kuriialnog sndije od godine

1382. (drzavm arkiv u Budimu br. 33.726), st o ga reproduciram u slici.

') "CQde;x:Alldegavensiss" IIV. , 5 14 .

5. Vojvoda Stefan (1350.-1354).

Suvremeni sa netom opisanim, a li u tehnickom pogleclu bolje iZ l'agjeni

novae nalazi se u gradslwn1 muzeju u Osijekn.

Ta] novae, nagjen kod Klise, akoprsm ie po natpisu slavonski novae,

U osta lom se bitno razl ikuje od svih dosadanjih.

Cij IL l sredinu Iica zaprema stilistieki izragjen k r i , domaci grb

anzuvinske knee. U dvo trukoj okolic i cit a se natpis: ill DB l? SOI17l:VO-

u rn : m * daklc: r:~l(oneta) d(uGi)s p(er) Sclaoonicm. « 1'aj novae vee jestoga vazan, jer ie jcdini ua komu je gramaticki korektnn sufiks akuza tiva

u Ilijeei »Sc l asxmiam. " ,

N.a zalioju vidi se sljem (Ki.ibelhelm), a kao dragulj na lljemu kruna,

iz koje nice nojeva glava sa potkovorn u kljunu, a sa strane po jedno

nojevo pero.

Sigle s obje strane s l. iema jesu T Ir B~, sto valja da tumacimo imenom

Nicolaus Bemus.

Noja naci cemo vrlo cesto na novcima ugarskim iz anzuvinskog

doba, Prikazuje se ili citav (Weszerle II., sl. 15., 12. i 26., u potoujem

Ugarsko-nnzuvinski grb nil ernal ji rano] kopoi .

slucaju kalco svoja iaja krije), iIi pak kao dragulj ugarsko-anzuvinskog

gl'ba netoro opisanim naeinom (ibidem sl, 6 .i29.) na noveima Ljudevlta 1.1).

t) Sravni ig rbove u Ny aJ 'Y A lbe rt: .A Hel 'l Ildi ka . vez cr alc ual u", Budimp cs ta 1 880. , sf !". 55. i es .

86 - 87



Kao tumac tome grbu citira Rupp II., str. 10 ovu izreku iz oplsa

sveeanog sprovoda Karla Roberta po suvremenom lje topiscu:

" ... In q u o1 'u m g _ u£ d em m £ h" tu n -t chctt's reqalibu« equis i ns id e nt iu oi g al eis

aureis coronia C' inumdatz : s , £nsz"gn£a sub forma st1"tdhz"onz"s avis, quae Pe? ' z j Js um

dominum. regem v£ta sib£ c om it e h ab er i, et ferri c o ns u eo e ra t, I ui be b an tu r. { (

Grb na nasem uoveu je dakle anzuvinski.

Sudeci po siglama, kovao je taj novae ban imenom Nikola, a sudeci

po grbu, kovan ie u ime slavonskog vojvode (sr, , ;moneta ducu:" na l ieu)iz kuce ansuvinske.

Taj vojvoda mogao ie biti sarno Steian, sin Karla Roberta a

brat kralja Ljudevita, koF od godine 1350. nasi naslov vojvode slavonskoga.

Kada se 1351. osenio s Marg'aretom, koja se poslije takogjer nazivlje voj-

votkinjom slaven skarn , imenovan je vojvodom sedmogradskim te pogje

onamo, Za njegova odsuca naravski mu zastupuik bijase ban Nikola Sec)

koji ie itaj novae kovao. Mi ga dakle mozemo uvrstiti u vrijeme od

1351.-· 1354.

8~U~

Ugarski obol sa anzuvinskim grbom (nojem) iz dohe Ljudevlta I.

Radi prispodobe prilazemo ovdje (stl' . 85.) sliku ugarsko-anzuvinakcggrba na [edno] emaljiranoj kopei, koja se cuva u rizniei ialacke kapele

Karla Velikog 1) ijedan obol Ljudevita s istim groom.

IX. Ugarski banovci po uzoru slavonsklh,

Debar glas, 11akoji izigjose banovci g toga, s to su h il i : :fini ieskovani od

novaca susjednih kovnica , bi jase povodom, te su se t i novei do mala pomolil i

iu inostranom prornetu. Da se tome s tane na put, pocele su ugarske komore

da kuju ipromecu dinare po uzoru banovaca, .koji su ovim po vanjskom

lieu nalikovali, a dobili takogjer ime ban o va ca (denar£z ' bamalen),

Vee .koncem XIII. vijeka bijase osim u banovini u prornetu hanovaeapo Srijemu, Pecuhu, Vacu, Ostrogonu, Oanadu, Cegledu, Sedmogradskoj

i Vesprimu, g'dje su se tros ili bila isklju:c.ivo, bilo uz druge vrste novaea.

Da je jedna dl'zava. nasliedovala novae druge drzave, nije ueobicno,

a lezi u samoj naravi 110YCallog razvitka, koji je uvijek isao za tim, da

nasljeduie one oblike, koji se prometu naiboJie prilagodise. 'l'ako se posEje

~) lspo~edi til'. J rranz Bock: "Karls des G~ossen Pfalzkapell" ,md ihre Kunst schi it 7~". J (o ln u lld

N eu ss 1 86 5. , I ., 75,

ugarska zlatna forinta - f lm ' en u s 7 ~' un ga 1 '£ c a1 is - u drugim drzavama

uzela za uzor, po kojemu se kovali zlatni novci,

U magjarskim kovnieama su se monetari - imitirajuei banske novee _

dl'zal1 samo imena ivanjskog oblika, dole je vrijednost tih ugarskih banovaea

hila razlicita, obieno manja, nego li U originalnih slavonskih.

Premda se je samo pecujska mark a razlikovala od slavonske, te je

vrijedila 48 grosa, dok su ostale marke, s rijemska, os trogonska j vacka

vrijedile 40 budimskih grosa, kao i slavonska , ipak bi jahu vri jeduosniodnosaji u svakoj kovniei rasliciti, [er se u svakoj raeunao raelicit brojdinara 11ajednu marku ,

S toga su bili liudi onoga doba prinusdsni da .radi la~nieg racuna

preraeunavaju novee po budimskoj vrijednosti, kako to nalasimo iZl'aZeno

u zak ljueno] stavci raeuna papinskog poreznika Jakova Bereugara:

"Summa s um m ar um i t ot iu s lZb1'£d e p e cun ii s , receptis pe1' a01nz 'num Jacobuin.

BeTengarii col lectorem et a lios s ub col lec to res s uo s a c d om sn um . Raymundum

de Bonafazo si ,m£li t8li ' colleetorem, fo ci: n ove m m't 'lz 'a GCe et LXXXV. 1W1Cas

cum, d imUlia ad compotum. B ud en se m c om pu ia md o, que marca Jac~'t LVI

g1'08808, q uz'a o mn es pecunz'e, q.ue in toto 'lsto lz~bm c on t£ ne ntw ', e t qua le s -

cu,:nque m a1 'o 7ze s un t e t p eou nia, re duc te B unt ad m a rc os p re d ic ta s Buden8es,

quz'a maz'01'es £n po nd e1 'e e t n um ero habeniu» et es s e noscuntur, e t v,b£cunque

11om£nant 'U ' 'J 'pense t 'n isto Wn'o, sempe?' yr o XL denart'is c om p ui om tu », M a1 'c he

auiem. div~·.n·numen' e t p on d er rz 's s un t Z 12 1·egno Hun(jar£e-" . 1 ) .

. Razli.cite vrste banovaea, koji su se i oblikom itez inom megju sobom

l·~.zhkovali, . danas je ~rl0 tesko razlucivati i opred jel jiva ti pojedine vrste

rih ugarskih, po slavonskom uzoru kovanih banovaca.

U tu kategoriju spadajtJ. najpr:ije vee spomenuti restituirani dinari

koji su bili posve alieni s lavenskim, daije valja amo uvrstiti one banovee'

koji su po tipu posve slieni sl avon s k im , samo im natpis na lieu glasi: '

MOU8:T1t REIGr.8 F vnGXIUX o l < .

. ~atpis . ih odaje ugarskim noveem, a aka se pridrzase na npma

tipovi, pa 1 Sam grb Slavonij«, cinilo se to za to da sto vise nalies

slavonskim, ne bi litako pr ije ilaglje stekli ugleda. '

Ovi koma~ valjda su prvi, koji su se kovali u U garskoj, a kada

se promet naviknuo na taj novi tip, pocese tipove banskih dinara po

malo mije ll ja ti , te se pr ije svega izostavl iao na lieu zema,}jsk ig rb Slavoni je .

Ra' ~) Raclllli kQ!ektora ]>apmskog desf)'tinskog bil'a izdaui S(l zajedno u Monumenta Yatic.ana Hun"ariae'

tione~ collectoruHl pO)l. tincior lI1u in Huu.ga.ria 1281-137.;). Budap. 1887.Sadrzaj: Popi~i Ma"'.Gerard~de Muiina 1281-1286· Rfi a C'h" 131. 0

. ,u n e 1 mlO 7-1320; Jacob Berengal"ius i Raimund de BO)ll1futo

1332-1337; Gatllmril tie Carcerious 1338-1342; Arno1d de L,\ Cuciua 1300-1354.it. a.

- 88

)- 89 -



Mjesto njega stavil a se ondjo kraljeva slika, grb uga.l'ski iii grb anzuvinski

ili drugi zgodni motiv. Isto taka se promijenio riatpis, a mjesto obicnog

slavonskog dolazi u okrugu N OU ElT TI: V UG A Rlff, IV IO nE IT ~ K 1\:R VJ1 1

ili H OrrE IT 1\: R EIG lS K 7\R Vlll +. it. d.Motivi na zalicju ostadose duga riepromijenjeni a samo pojedinosti

promijenisese prema pi-ilikama, Dvostruki ie pak krst u svima jednak.

Tacna razlikovanje tih ugarsk:ih banovaca po danasnjem stanju zna-

nosti nije moguce, a nadrnasuje QPseg' ave radnje, ier spada 11 specijalnu.

uga.rsku nnmizmatiku. Ja d 'ziru, da i e dovoljno rad iprispodobe istaknutisamo najobienije ugarske banovce, te sam s toga u redu slavonskih

banovaca nekoliko njih na kraju spomenuo.

1. Peeujski banovci.

Odnoaaje vrednota pecujske kovnice mozemo proracunati 1)0 popisima

desetinskog bira papinskih kolektora od godine 1317.-1320" gdle se

veli na 8t1'. 20.:

"In primiB vacavit s emel P1'elJ{)S£t?,~?'aQuinqueecclesz'ensis, euju» frudms

a sc e1 l.d eb an .t a d S U Tm nm n XXXIIII m an hG wu m a 1! Je nti bamaliusn, computatts

11GXL P TO q u al z7 ;e t l In o nh a , de quibus p 1 'o d o1r /, 'l ?" lO no s t1 ' (j e 1 e . 9 £ medietatern

videlicet XVII marchas,guan..?n

que- libet va le t II I j lo t enos . "Isti uacin izrazaja naei cemo i na drugim mjesti.ma tog' poplsa, u

koliko se odnos na pecujsku biskupiju.

Prema tome vrijedila ie pecujska kao i slavonaka marka 3 Iorinte,

ali je imala 240 banovaca.

.Na strani 22. kazuje se dalje:

,Jtem pos t ea de fructibus tertie pa1'U:"quo1'undam ? ·ed ' l .Vuurn d£ct e pteb~s

spectantz:um ad moniole« mon as te 1 'Z 'z ' s a nc te M ( }J } ya ? ·i te d e t 7! . ti ul a B u d en $ z~ qui

aseendeban: 'i n universo ad eusnmasn . X VIllI m are ha ru s» e t u niu s fe rto ni»

e iu sd e m. f in i a 1 ·g e1 l. ti, e Ze g£ m e di et dt em , v£delicet VIllI m arc ha s e t d im id ia m

e t d im z' diu m fer tonem, q ua ru m q ue Zz oe t valet 1111 f lorenos auri. «

Tu se izricno genrOl' i 0 finom srebru, te se veli da Iina rnarka vnijedi

4 i O T . , dok ie kovana marka vrijedila 3 for., odakle izvodimo, da sn

banovei pecujske kevnice kovani od srebra sa '15°/1000 finoce.

U istim popisima desetinskog bira od god. 1332.-1337. 'naiazimo

ovuznacajnu reeeniou :

"Sciend um es t, quod d e pecunia recepta . d e D / , ' o c e s i .& : E cc les ia Q uin -

q1J,eeccles£ens~'in qUMunque moneta, jacz't marca VI pensa.s & q_uing_l1 ,eparvz

dena'l· i i med",i'_-s eu p arv£ oienenees vocatz' et duplz 'cat t~ b an al es d £ ct' l~ famunt

unum g 1' Os s um , e t ascenda: sum ma d e pred icto Zib1 'On to to DGLXllII marcas

mz 'nus IV g1'os s i s ad numeruni quinqueecclesiensem »idelicet cu m se x pens1:8

co mp uta ncl o m arc am , e t a d c om po tu m Bu de ns em co mp uta nd o fociicn» DLXVIIII

1Y I.areas minus XI I [P "0 88 £8 , m ar ca a uie m Budeneis faci: LVI ,q1'08S08, pensa

auiem Budensis fadt XL denarios ubique & ; maroa Qm'nqueecclesienBts faci:

XXXXVIII g1'08S08, "

Iii: !)M agi;s te ?' G uilk el um s c an om cu s £ b£ cl em , s ol vit p ro do min o ep is co po

Quinqueeccles'iens~' centum marchos ad numerum. civz'tat·zs ei d io iesis eiusdem

videl'tcet XL VIII gros sO ,<;pm marcha compuiando z'n banalurus, q~tefaciun:

marehas Budenses LXXI mareiuie et XXIII ,g rOSS08. «

Vrednote po peeujskom kurzu bijahu dakle ove:

1 peeujska marka= 6 penea = 240 dinara

1 budimski gl'OS = 5 peclljska banovca

1 peeujska marka =48 gl'osa

1 budimska mark a= 56 g' l·osa.

Peeujska marka odnosila se dakle prema budimskaj kao 6: 7 (penza),

48: 56 (gl'osa) il i .kao 240: 280 (banovaca).

Ako is pecujska marka kao i slaven ka marka vrijedila 3 Iorinte,

ali imala na broj sa 40 dinara vise od slavouske, slijedi, da je pe('!ujski

banovac bio za L /6 laglji od zagrebaekog, il i dn se [e vrijednost ovih vrsta

odnasala kao 5: 6, iii kao 1: 1'2.

Pecui:;tka komora bii as€! iedna od prvih, kola kovase dinars imenom,banovaea, [er se vee u [ednoj Iistini od 1285. spominju peeujski dinari,

koji su isli kao poslije 6 penza na jednu marku I).

1288. spominju se i u Barauji marke "d.enariO'rum banolium, P9'O

quiJlibet mana sex pensas denariorum banalium. computamdo",

1352. isrieno se spominje u Baranji posebni lokalni, kurz: })nove1'tJ;

1nC61'CM, quam l'ibet cum sex pens is laiorusr: vt.'enne1 ts zim n ad ? ·o , cz 'onen d e

Bw)'any.a €011'Puta r n i i O / , 2) .

2. Srijemski banovci.

. U popisu papinskog desetinskog bira, sto ga je .kao kolektoT sastavio

Gailhard de Oarceribus u god. 1338.-1342., spominju se ave reeenice,

koje se odnose na arcidjakonat srijemski :

" P? 'i me H el ia s p ',. es b z' te r d e G lza iru g p ro tn 'b us a nn ie; u ltim is s ol vz't X XX

g7'OSSOS, VIZ ban a les P TO g1'O$S{) q uo lz 'b et (! ,o mp uta nd o e t p on eb an t m ard un n.

singuZz' pro LX gmss<ps . « - - - - -

,) it em A m 'l .r at us p le ba nu s d e S em e l£ nt ;L Injeno'r£ solvz 't Fl'O tota decima s exen-

naZi II mWl'chas mmus IX g'l'ossis , LXX bamalespt o ferione compuiando et VII

') Wenzel: "Code:!{Arpo:d. IX., 436., 191.,192" xn., 476.') "Collex Andegavensis" V., 600.

- 90 - 91 -



banales pro g1 '0880." - - "D. Clemen» Plebanus d e Z eg un g, A rc kz "d ia co nu s

SY1'm£ensz"s solvz"tVI m arcos cum m ed ia, VII banalespm 91'0880 c om pu ta nd o. ( (

Prema tome bijase u sri jemskoj kovnici U obicaju oyaj vri jednosni seIDa:

1 graB = 7 srijemska banovca,

1 marka= 40 grosa = 280 srijemska banovca.

Posto ie srij emska marka vrijedila kao i slavonski 40 grosa, a

budimska 56, to s tajahu obje megju sobom kao 5: 7.

Posto je srijemska imala istu vrijednost kao slavonska, ali brojem za

80 dinara vise, slijedi, da je srijemski dinar bio slabiji od zagrebaekog,a megjusoboa vrijednost bjese im u razmjeru kao 1: 1'4.

Odnosaje srijemske i pecuJske kovnice sa vrijeme, kada bijahu sjedinjene,

karakterisu Dam potanje dvije listine ostrogonskog primatiialnog arkiva 1).

Jednu listinu izdao je Karlo 1. 2. Iebruara 1342. te njome daje

srijemsko-peeujsku komoru za 1500 m. godisnie u zakup magistru And1'iji

de Ohempelenyi. lz uvoda tog ugovora razabiremo, da ie podrueje ovih

komora obuhvatalo slijedece zupanije: Srijem, Vuku, Baeku, Bodrog,

Baranju, Somogi, Tolnn iSalad.

Oome s c am e ra e imao ie.da kUla dinare ill.komhustije, dakle sa 2/afina

srebra, a izjedne nne marke 1-2 penza iIi 48.0 komada dinara, 8 penza

(=320 kom.) tih dinara imali su dakle zakonitu tesinu jedne budimske marke.

1 zlatna roriuta vrijedila je 90 ovih dinars, a 1 marka data od 12 karata

vrijedila ie 7 maraka dinara na vagi.

Monetari imali su na iavnim trgovima da izlasu nove dinare te da ih zamje-

njuju za stare, io 3 nova dinara za 4 beeka i li za druge diuare iste vrijednosti.

Iu tdj listini zabranjuje se privatnicima kupovati i primati stari novae,

a ko bi se pronasao kriv, kaznio bi se zaplijenom zatecene kontrabande i

dsshonestaeijom. Jednako ie bilo zabranjeno izvazati srebro istari novae.

Osiro drugih potanjih ns tanova te listine istakuuti nam [e ssmo to,

da [e i ovdje dusan zakupnik komors, da brsni falzifikaciju novca, da

krivce progoni, a ako toga ne bi ucinio da se sam kazni, te iu ustanovu,

da [e taj novae imao vrijednost nesamo u podrueju obih kovnica, nego

u cijeloj kraljevini.

Drugu listinu izdao je kraIj Ljudevit I. u Visegl"adu, 25. marta 1345.,

a daje njome obe kovnice buditnskom gragjaninu Nikoli de Zat1nnar uzakup

za .33'00 maraka.

Po tom ugovoru bija8e duzan c om es c am m 'a e, da iz jedne maTke fina

srebra kuje 81/2 penza = 340 din., ill kombustije, dakle sa 2/8 linoee.

1 ) Obe t e l is ti ll e ima il u sa t ek po i zv orni cima obj eJod an it i u nMODument a s t. l' ;i go ni en si a~ , meg il l. t im .

PJ' ij ll o2 Ii im pos l" ed ov an jem gosp. d vo rsk. s av ie tn ik a dm. L . p l. Tha lJoc ll y-a b ij ll .i ie mi moguce, dobit i ill na

uvid , te ill njih ispisati, Slo ie po 1.1&S asobito valina.

8 penza i16 din. (=336 d.) vrijedilo 1e jednu marku nna srebra

na vagi, a 6 d. vrijedilo je jedan novi gros.

Kod zamjenjivanja novih dinara za stare, davalo se 6 novih sa 7beekih

ili drugih istovrijednih dinara, a samo kada se lukrum placao starim

novcem, raeunalo se 8 starih srijemskih dinara za 6 nova.

Osim cijelih dinara kovao je c om es c am er ae i poludinare (obole).

I taj novae imao je zakonitu vrijednost po cijeloj Ugarskoj od

granice do granice.

Zanimljiva je ta listina is toga, jer iz nje razabiremo, da se Iucrwm.camerae nije vise naplacivao u naravi vee se otkupljivao, Slobodni kraljovski

gradovi placali su u to ime posebni porez ito Slankamen 240 m., Zemun

15m., Sv. Demeter 50 m., Engh 60 m., Nogolaz25 m., Eztyan 30 m.,

Seg-usd, Apanyas, Labaad, Chehy, Peeuh po 40 m. Na ladanju plaealo

se osim toga od svake kapije (porte) 3 nova g:rosa (=18d.)

Novi novci izlagali su se u prisutnosti povjerenika nadbiskupa ostro-

gonskog i magistra taoarniccmua na, tablama na zarnjenu. Ova dvojica

iarucili sa za zakoniti postupak kod kovanja novca ikod zamjenjivanja,

a za to [e dobio nadbiskup ad svake marke kovana srebra 1 pondus,

m{};!JistertavaQ'nz"co1-umdobio je pak svaki dan, kad se novae kovao 1/ 2 lertona

(- 1/fJ. m.). Da uzmogne VI'sititai nadzor iruagjase nadbiskupski povjerenik

kljuceve kovnice u pohrani, a time ipravo, aka comes camerae ne hi redovito

plaeao nadbiskupski pizet, da ne otvara kovniee prije, dok se ne namiri dug.

Zakupnik bijase dusan da plati dvorskom vicekancelaru za sastavljanje

zakupnog ugovora 30 maraka, a osim toga iobiene notarijalne troskove,

I ta listina imade posebnih ustanova 0 zabrani trgovine i izvoza staroga

srebra, protiv krivotvorenju novaca i. d. Stare srebro imalo se donositi u k1'a-

ljevsku kncu (kovnicu) iamo karatirati, te obiljeziti biliegomkomornog grofa.

Disciplina u kovnici bijase na taj nacin uregjena, da [e komorni grof

sudio svojim radnioima icinovnicima, a l'l jemu samomu sudie je m a g z " s t @ ' l '

taoarnieorum.

3. Ostrogonski banovci.

U zbroju popisa papinskog bira od god. 1317.-1420., opJ.SU]Ue

vrednote ostrogollske ovak:Q:

"Item ( l f l"q.entiba nalium CLXXVI ba,nalibus pro m ana qu al£bet eompu-

tatz"s VIl lI m m'che, q u { J ) r U ' / 1 I , qu elibet vcd et III j lo 're1 w8 am ·i. «

lli: }}w mm a m m'ch aru m a rg er d~ ' bwnah'urn ?'eceptm'um tn c t" 'v i ta t e e t d z "oc e s i

sup';'adictis:l :) VIII mar()he, (J£XXtTI o an al £b us p ro q ua li be t m a1 'c ha c om pu ta t: is

g ua ru m q ue lib et v al et III j lo Te no s a w·i, V al en t in s um ma XXVII f /, or en as a U 1 ·i .

t) fd est in strigoniensi.

92 - 93

/,ltem a7'genti bamalium. CLXKVl banolibus pr o maroa qualibe: compu-



t a t t " s V 1 11 1 1 m a rc he , qua1'um quel ibe: valet JII fi01·e I70S U,U" i."

Ostrogonska marka vrijedi dakle tol iko, koliko slavonska (=B for.),

ali imade brojem samo 176 dinars, Vrijednost ostrogonskog diuara bijase

dakle veea od vrijednosti - slavonskog, R odnosaj obim vrstama bano-

vaca 25: 22,

X. Sistematicki l)rijegled slavonakth ba1l0VaCR.

A. Prva vrsta banovaca.

BANOVCI ARPADOVSKOG DOBA.

4. Vacki banovei. Te-Bro]

" ina ' )

Literatu r!l., 'odn0-

sno na]a~il;te~)Lice ZaJiiije

I po vac ko] hiskupiji trosio se poscban banovae, a islo ih 40 11 a1 .ferto ili 160 na jednu marku. Marka vrijedila je 40 gl'o~a! dakle kao

slavonska za 16 grosa manje nego budimska,

To nam potvrgjuju ovi zapi si papino,g poreznilsa Gailhaeda de Oa1:08-

ribus (1338.--1342.):

"Domz'nus M a r t i n u s c an on ic ue d i et e e cc le ei e s o lv .i t p l' ou lt £m . j) omno 'meclz'a1n

?'J"mnlwm LX bomales p1O f er to ne c omp ut a' nd o . (e

" ..... Et es t sciendum. quo,l in £800CI?YJh£diaconatu CU?'rU.nl LJ( banale»

p r o f el ·t on e et XL gTQSSt' piO marcha: ' Dalje nalesimo primjedbu :

"Summa a$signatae pecu(I,i;e pr o 81.prwlictis de $upl'adicta XIII marciie

minus XXX banal£bus , vide l i ce t IJX bonalee a:nt£quo$1!7'O !e1 ·6one . .Jomputando,

Et j i J / t ' t a e ua n. e X }J 1' !3 Ss e , quod s£ ta U banale: non C / l t r ' / ' e : / ' e n t ibz'dc~nJquod ip.n'

soloentee $e'rv.a~'ent cameram. indempr la l ln . '(

Iste novcane, vrednote bile BU , kako nalazimo u istom popisu i

u arcidjakonatu s.egedinskoOl.

Bela IV.")

a) D'inar is ob.icnim n a t piao m.

I.

Kunau tre i na desno") , izmegjuc Iv ij e zY i j ezd e . Natpis n dvo-strukam vijencn bisel'a.

P at l 'i j a :r k a ln i (d vostruki) k rs t n apodno:liku,. S obje aIU stranodvi je okrun jene gl ave, [ednag 1 ed a ju c i u dl'uguj gore d es nozvi j e -i . d a , l i jevo polurnjesee. Iz

sredista krsta niCll bilo malicvJetovi, bilo bobice illk.olutici .Krai donje pri jeke grede krstasmjelltelle au sigle,

_N - n r a s k .t : 1l 0 l1 hohiec, u polu- We s 2 I . . XVl ., 3 4 ..• I L ti t C. I H - . dvoJ'sl~i

D.;lesecu ;:0ut elQ

S - muse].igle: 0 0

;tvIOl'ET:rrB RESlS F

'sQl1NOffTl +:

1 086

MOr€T'lt B . 1GIS J?

SQDNOHI 0 11 , , + -

I"IONttl£ y B • REG1.8 FS C I l J n r o .: rn n : . > I<

Wes:!'. ib. 32.9

35. Prijegled vrijednota najobi6nijih ugarskih banovaca,

(U prvoi poli XlV .. vijeka.)

Wes;!,. itt 29.

Rupp I., 197.o o

.4

I Zlatne tor. 1 G~o~a.·1 enza 1Dlnara I Ra~lIli(;" ~r(;ma ..

builirnsk oJ nHtrmKovn Ica

3 40 5 2 0 0

3 .48 6 2 4 0

40 7 28 0

3 40 4 " / 5 176

40 4 160

Zagreb.

Pe-cuh .

Sri jem. ,

Ostrogon

Vac

11

1

1

1

5: 7

6: 7

5: 7

5: 7

5: 7

r v r o m T 7 t • E _.. EGIS P 0 0D.-Szekcso 4kom.

SQLP;10HI1\ : > I<

5 I ION!:T2t B .REGIS P Wesz. XVI., 31." 0

SODNONI71 ::+

I) Vague sam snmo bol je Sae l. lwl. ne komade. B to j~vi II zaporci [l ozna.ilniuPQPl"ijecnu te:iinu, prO_Dl).r

gienn 1l1jerenjeln p ov e de g b ro ja k o m (l ;d . !" I- .

.) B ro je vi k od nalnsisra o:;;uaiCUju mnor, it lJ l nag jenih komada i .ste , ' l"1:StG,

3) TillOvj~to slijede~pona vlj llH su s e i IHI. vlade Km-ia Roberr!l. .

4 : Valia uri upozoritj, da sam ll: ra'anii dosljeduo naveo Ill'ijentaciju, kaku [e heraldika usvojila. Oznake

d as n 0 ]_Iie v 0 lie ravuaju se po stan\ lv iS!u mot .riQ£. l1 ,Yf),C po ~ !l .mompredme ti 1, k o] i s e opisuja,

1 peeu js .k i d in ar -1 zagrebackl

1 E\ri_ jemsld n -'71"

1 ostregonski71 - 1'136

II

1 vllcki'1

-. . 1 · 2 011

1 budimski"-0 '83- ~

dinar p ec n js k i b a no v ae .

s r i, j em s k i n

o se ro go na lri "

vacki

bud, r l l , S l c i

~l

-1'4

=0·84=.0,8

=1'2

n1 zagrebacki

dinsr))

- 94 -- 95 -



eo o Weszerle 33.

7

8 !1''210'92[0'901

10

MOlErx: . B . REGIS J?

saDN .ONIX: . >{ <

1'10IET7t . B . REGIS J?

saDAl· OI:U-c 1t y +'

l '10Nt'r1t REGIS J?

saDNo:o:m > ' I <

Nom'rn: PEGIS J ?SOJ.tN O N I ' n : > 1 - <

HOllETn: REGIS J?

saDNOlUn: +R,azlicite interpunkeriie.

o c D.·S~ekcs6 '2k om ,

o 0D".muz. '2 kom.

Budimp, S . ! rom.

Wesz., Sarajevo,

0 0Zagreb.

0 0D.·Szek. 90 kom.

e o Budimpesta.

o oBudimp. 3 kom.Wesz, XVJ., 36.E. I ., 131. , 32 .

ll.

1 O'S\) NOIlET1t REGIS' P U polumjeseeru kolutic iii bo- DI'. muzo S .kom.

o S82- SaII1YOlll1t > ' I < bica . .! !" ~ . U sredistu cvje-Budimp. povise

[0'915]komsda.

092tovi. Sigle: ~ ;.. D.-8.zek. 106 k,

2 MOllErn: REGIS J? isto Budimp, '2 kom,

SOLNO:m"x:

s

0MOnET1t ".REGIS J? isto Bosna '2 kom,

BClLNOm ...1t +:Osi jek 1 kom,

i! NOllET1t REGS J? 1St0 Budlmpests.

SOLNOl1I1t+

5 0'94 HOnETn: ERGS ]? isto ,n

SaIl/\. .Olll1t>l<

6 !072 XVIOllET1t ERGltJ) PtnallNOll > I<

7 0'94 MOnETTI : RGE J?

SOllN onm > 1 - <

.'3 n'S2

IU.

BudiulPCiitll,

isto

U sredi~tu bobice, u polumjesecn Rupp 171-

kolutie ~ Budimp. 1 kom.

Sigle: '* ' '* 'Dv. muz . 1 kom,Builimp . .'3 kom.

'* 'Tesanj 1 kom.D . -8 z e! >. 3 5 k o m ,W. E. I., 4.

'* ' '* ' Dvorski muze].

'* ' '* 'Budinrp, '2 kom,

11 O'SO l"IOnET' n : y REGIS PSOLNO.nIX: > I<

1.2 [0'95] 1"10IETTI: REGIS FSaLNOR1'ltKuna sa

dngackim usima.

1 !1'04 HomT7\' REGIS J?

SaDNOlU1i.' > I<

2 094 MOm'r7\' s; REGIS PSaM 0 .N...n ...+:

Razlieirom interpunkcijom:MOllET7\' y REGIS :P

SOI1Nom· T I: +

4 0'8S MQUET7t y REGIS J?.saDNOllUt· » <

I) NOUET1t REGIS l'saruvoru·1t y+

6 1'00

IU sremstu cvjetovi,

'* ' '* '

Dvorski, muse].

U sredistu nama ni cvjetica- ill Di-Szekeso I kom.

bobica.

'* ' '* '

mOJ1E'r:rr REGIS 1 >SQI1NOllI1t +

7 083

l"1011ETX REGIS :PSUDNOnI7t if<

- 96 - I

- 97 -



I V .

U sredistu cvjetovi, u polnmje-

seen kolnt ic ~

h R .Bndimpesta.

Dvorski muze].D.·S~ek.

74kom.

1 [0932J0'95

Budimp. 1 kom, .

IB_ez koluti6a u pohimjssecu,

Sigle: h R

D.-Szekc-so2kom.

U natpisu razlici te mterpnnk-

cije.

X'10llETX REGIS PSCDA l om . 7\ • '* '

2 NonETE A REGIS Psa·D·N J.0.n· 7t > I<

X'10JlET1k REGIS Psa · 1 1· NOXU7 t > I<

Dvoslruk hst, pod njim okru-

njene gla ve, gore zvijezda(desno) ipolumjesec (lijevo).Iz sredista nicu bobice.

Sigle: 0 0

3

Kana desno, izmegju dvije zvi-[ezde. Natpis:

1

1'10naTll nvots PSUDNOXH'l t > I~

1

c J Oboli.

I.

~una desno, izmeg-ju dv:ije zvi- Dl~~de. Natpis u dyostrukoj ok _ . vostrnki krst, pod n jim okru-lrC I: 0 njene g!ave, gore zv:ijezda

(desno) 1 polUllljesee (lijevo)

NO IL E 1: n: E :G r. s J. ? a 1 1 1 1 Je 11 1 cvijetak· ' BudimpeMa.

SL ' .NOm1i : > I< Sigle: L \..-

II.

--

0'93"10 !

H.

0'90 NOnETl i DValS p U polumjesecu kolutic ~ Rupp 172.

SOLNOm: n : > I< Sigle:'* ' '* '

2 0'90 XvION6TE DVars p'* ' '* 'Q1I1HOIDA' > 1 < .

3 0'98 XVIO'HarE DVOIS P'* ' '* '

D.·Szeksco9 kom,

SQLLNON . I A > I-

4, (098]

_JYIO.l1EtX y DVOl P'* ' '* '

Budimpesta.

SLLNOIU y 1\. >I <

s [O'95J JYIONEIT7t DVOIS P U poltUlljeseeu evjetak •- n

SOl INO;{ \UX +:'* '

i'

b) Dina.r i s naslovom v ojvode.

I.

1 0402 Kdo

una nil desno O " 0 1 ' e-. d ' I:>

0·60 ZVlJez a, Natp:is:REX SOL NOm E

1'1011ET1t DVOIS P. sODA'Om " J \ ' : +:

2 1'03 XVIONar7 r DVOlS PQ l uVONrA ' +: .

5 107 1 ' 10 I LE17 r DVOrS pSOl IN. om .. ' Jr " +

4 n· . 7 MOnE'r1t J. overs ;pDGIllYOmn: +

5 0'90 NO, l IETn : overs. sO l1NOrU1r > I<

p

105 r vr OX Z ET 1i:. O \T ar s FSOLN01Un : > I<

m.

U polull lj es ec ll bob ic s -.!.- I~v. iosjecki muz.

} ' 1esz . XlV., 50,

Rupp 138.

D. ·S - / .e l l . 4 2 )(0111.

Wes". XIY., 51.

Sigle: ""R

""R Dvorski muse].

Bez bobice u pohmljeseCll .

"" ""It R

D.·Szeksco 1 .kOO1.

rv ,

Bez eirkum l'Ieksa.

U pohulijesecu kohttictf J a

BudimpeSta ..

dolje U sredtlitu bob i ce) u polumje-

secu kolutic ~Sigle: 0

Zb. !oi"nbCI'. 1-- kom.

;oudunJ).'u, 5 kom.,llagr. 4 k. Dv, mnz,W .E . J., 22., 28.

7

o

- 9

2' Kuna na desno, gore i dol je Zvi jezda l ijevo, polumjesec des.

- 9 '0 -

""8 080 MOllETn: REGIS R R Budimpesta.



zvijezda. [atpis: U polnmjesecu nema kolutica.REX Sall n:VOnIE . , . Budimpesta

.DVX s·ou·n·vo·rr·r·E· iKao gore,

MOllEt5X REGLS ;p U polumjeseeu koluti6 ill bo-

SODNOnm + - bicaQ

.-'-

.."" ""S R Budirnpesta,

6 [0'855] "" ""MOllETn: REGIS I' S R

S01li\iOUr +t "

D.-8zek,;,l1l kom.. . . . . ""

MOJlE'rTI: REGIS F S RSQLNO:JlIX + -

1 0'455 'DVX .saL IJtVOruff.

2. " '- ;

Knna u trcina 'desno, izmegjudvije zvijezde. Natpis u dvo-

strnkom vjjencu bisera.

i 092 1"1OUffT7t RaGlE ;[l

S (J lJ NOXU 7t ~•2' 1'07 Mo.nffT7\ RaGIS I'

saDNonn : > I<

3 0'71 l-'IOUET7~ REGIS PBDl1TI :O lT I :+

4 1'05 IU1ETX REGiS I'

-SQDTI:TORln : +:

Ii [0'855]

,/

nr.

I Kao go re.~uilimpe;jta.Zbirka Nuberova.

Stjepan V.

• I.

Patri ja rkalni (dvostruld) krst napodnosku, s obje mn stranedvi.ie okrunjene glave, jednagledajuei u drugu; gore desno

zvijezda, lijevo polumjesee.S it Dvorski mnze].

"" ""S R

"" R Bndimpesta.

"" ""S R n

,.: ,

SLTI:OIUTI: * '"" ""

\I 1'1.0 tm!n: RGS ;p H Hudhu p. lalxifik. ?

SaluV0J1111: +.

"" ""10 WOllETn: BEGI P 8 R Budimpesta.

SaLN o.rUn: > :l

""11 NOllCTn: prCI ]? Vi R Zagreb,

arRomn: '* 'u 076 I"IOnETJi: REGIS J? en R Budlmpesta.

SaDNOnn: > I<

. [075] HOUE!n:"" ""

13 REGltn P rn R

tnaLNOlll:II.: +:

~~~ETTI: R'OIS""

14 1'01 '1 tn If

~QLWfUTI:$] > : I . <

15 L O ' 9 1 ] NOlLE!n: REGIS"" Rp S

sall~¥oxn1t .p.

16 [L 'QlJ

I1OILETTI: REGIS J? U polnmjeseeu evi je tak • D."S~ek, I!l4kOIU,

Saluyora7t: + -"-" Osijek."" ""S H Budimpesta.

(RazliCita inter pnnkcijs :)

: s ""7 [0-88] moneTn: ReGIS P RsaliN onI1r + -

18 . HOIl.ET~ 'I REGIS P "" ""S 'R Bosna,

SUDNOW ,,1t '< > : I . <

19 089 NOlLETX: BEGiIS l' "" RSULNOllI:rr > I<

S Budimpesta

20 O'S4, NOlffiTX REGIS P "" itSQllA'OUTI > I<

a

21

NOI tErTI: REGIap "" ""

8(lIJ1\1 o n > I< a R Wesz. E. 1., 14.

22 l-IOllET7t REGIS Ji ' "" ""

.saLn:OrH +S l{ Rupp,

23 0'75 NOUE!n: RE~~S p ""

. s Ol J7 tOU . ..S ? Budimpesta .

7*

- 100 - - 101



27

4

5

6

7

MOUFT-J\' REGIS F

SaLNOIU: : r r > 1<

HOllETTI: REGIS l?S a:U NO HI::rr -

1 '1 0 . ll E 1" 7 t . REGIS, l?

s a: D NO U1 TI: +:

MOllETTI: REGIS PSaLNOUIT I : +:

1 '1OnET1t REGIS Ps aLNOn. r1 t '* 'l '10nET7t REGIS l?BalLNOXonoIo7l +Prostor izmegju slova,njen je tack~ma.

Zvijezda liievo) polumjesse des., Dvorski muze].

u njein bobica ~

"" ""g R

ispu-

a polumjesecu cvijetak -!..

S [R 1

U polumjesecu cetiri piknje ...:. .. .D.-Szeksco 3 kom,

"" ""g R

Po lnmjesec desno , zvi je zdn 11- D.-Szeksco I k o m .

jevo. Bez c irkumlleksa. Sig-Ie:

.s R

U polumjesecu cvijetak -!..

i t S

""R ""S

U polumjesecu kolllM ~

Sigl e bez ci rknmf leksa :

11 .s

Budimpeata.

Bupp 226.

D.-Sz ek . 1 Kom.

Budimpeata.

Stjepan V. Ban Joakim (?).

I.

Kuna desno, ]od njoru zvi jezda,vise nje krst, grb banov.

I10UET1r REGlS I'

SalJNOJ1I7t > 1<

1 I'10flET7t REGl. I'SOLN01U1f +

2 NOrmTI\' REGIS p

SaIJNOlll7r . ..

s 0·S3 isto

4 [0'97J isto

5 JvIOllETX REGIS FSQLNOIHX '* '

6 0·77 HOltEUI: REGIS FSQLNOllli +

'1 [0'8] NOllET7 \ ' REGIS 1 1.sOLNOIU7r ...

I'atrijarkalni (dvostruki) krst nil.podnosku, S obje IUU stranedvi je okrun jene gl ave, [ edna

g ledajuci u drugu ; gore desnozvijezda, lijevo polumjesec.U polumjeS'ccu cvi.ietak._!., D. -S l la J ,e s o 1 kom.

S it

Paerijarkalni (dvostruki) krsrnspodnoskn, S 0bje mu stranedvi je olc rnnjene gla :ve, [ednagleaa judi u d1"ugu.; gore desnozvijeede, lijevo polumjesee,

it L Budimpesta.

Ladislav IV.

T.

"" ""R I

IT polumjesscu cvijetak •'-

"" ""R L

it ""L

"" ""R II

. . . .""R D

"" ""R L

Kuna u trci nit desno, izmegjudv ij e zv ij ezde. Natpi s u dvo-strnkom vijencu bisera.

Zagreb.

Dvorski muza],

Sarajevo, Zagreb.Budimpesta.

Dvorsld muze].

Zagreb.

2. l 0·82 MOllEl'X REGIS :p

. sOLNOn +

25 NOllETTI: REGIS PSOl lAOD . +.

26

H.

"" "" Brdari 1 kom.I 0·855 MOnET.7\ : REGIS p R SSaLNOll tn :

Budimpcsta,

"" "" Br da ri 2 kom.0·93 MOl1ETTI: REGIS P It SSaLNOUI7t

"" "" Br da ri 4 kom,3 0'807 HOllET'll: REGIS P R S. s aLTI :VONlTI : oJ

Sarajevo.

D.-SzekcsO 5kom .

1 0 2 -- 'l03 -



8

!J

10

11

13

14 [0'79]

HORETTI: REGIS PSODNomTI: > 1<

IVIOIl.Er~ REGIS FSQDNOnIlI > 1<

isto

7-tOnET1l REGIS PSOllTI:OUI+

isto

i s t o

1 0'83

NOlIET1\: REGIS I'S(l]lNOru or 7- \ or > I<

2 0-98 MOllETfi" MIS PSODNOUI v:It '"+

0,.

U polumjesccu. cvijetak.

"" ""R D

U po lumje se cu bobica .._ "

"" ""R :u

Zagreb.

Zagreb, Budimp.

Za oln'l1lljenirnglavama pojedntt Z agreb 1 kom,

piknja. ""R 11

'itnije slovo R vi!!e priieke Sara-jevo.

grede.Budimpe~ta.

"" ""R R b

"" ""R R lJ Wesz., R. 2TO.

Za okrun je nirn glavama pGBndimpesta.

j edna piknja.

it R D

u .

U polu:rnjesecu cvijetak ., .!..

i1 R

""1 1

Bec .Budimpesta.

D .-Szakcs o 1 koru.

KUlla u trci n a d esno, izmegju

dyi jo zvi jezde. Natpis II dvo-

strnkom vijencu bisera,

MOnET1t REGIa p

SODNom~ > 1<

2 NOllETa\' REGIS P

SOD1\lOIl'l1\:' +

3 MOnET.7i: REGIS I'

.sorzsor > 1<

;I, lO'6Q) l"IOUET~ REGIS l'

SaliN oun: +

5 MOUET1\ : EGIS P

SaDNOUr:It +

6

isto

s ""D.

S ""D Budimpesta.

"

""< ? u "

t

"" ""S li ~

,Ill. .

Po, tr ii al 'hlni (dvostruki) krs t na

podnosku, 5 obje mu strane

dvije okrunjene glave, jedna

gledajnci u drugu; gore desno

zvijezda, Iijsvo polumjesec.

U polurrijesesu cvijetak . . ! . -

S D

isto

Zagreb.

Zagreb.

12 lO- 82] r '10nET~ REGIS ;psalJ.AT01ilJt+

Polurnjesec desno, zvi jezda li- Budiwpesta.

jevo. "" "".} i L

Manji modulus u vrijednosti

obola.

'1 0'74. MORET1t REQItI .l +aODNOI ~

8 MOllaTX EGT8 FaaIJNIU7t +Manji modul us 11 vrijednosti

obela.

MOUET1t REGIS :P

SallNo:(U ...

""a ""Ii

9 Upolumjesecll kolutid .,!!.,

Ii g

104 - 105 -

3 0'75 ·M·Oll·E··r·A· R ...G.,.r·S· Budhnpesta,



1 rO'95j

' " [0' 96][0'84-1

Ban Stjepan Babonezie, Kralj Ladislav IV.

I.

KUl l a desno, pod u jQm zvijezda,yi se nj e kr st ,

Iv lOrmT1t REGIS PSauNOIH:IT +

istQ

Knna n trei na desno, izmegju

dvije zvijezde. Natpis u cl \'0-strnkom vijeneu bisera.

1 [0'78J MONET2r REGIS Pscucv OIH7r+

2 072 MOne:TTl Ra<nS p

SGLNOIUAt +

Patrijarkalni (d"ostrnki) krst 113

podnosku, S obje mu s.tranedvije okrurijene glave , lednagleclajuc i u drugu; gore desnozvijezda, lijevo palllwjesec.

U polumiesecu cvijetak !-

L it""R

""R

Ii it(=IJ R Hi 7\ : R )

And.rija III.

1.

Nuber.Budimpesta.

Zagreb.

Budimp., Zl>greb.

Budimpesta,

Budimpes l< ' l .Zagreb.

N,uber.

Nuber.

Brdari !b .kom.Budhnpesta.

Dvorsld muse],

.MOnET7\: REGIS 1 ? Za okrunjenim glavaIllfl mali

SaIJNOIt:IT 0} < kolnti~i."" ""R :IT

;; isto lata, a na donjo] pl"iiekoj gredi RU P I > 2 9 1 .

cetiri cvijetka.""

>IV

R :I T

() tvIOnET'A REdIS P Na donjoj prijekoj grecli tri We sz. 1. , 10.

SaIJNOXUti: > 4 - cvijetka."" ""R X

7 NOnET1\: REGIS ;p U polumjesecu kolutie 0 Za~reb.-aLNOlH'R + "" ""R 'R

4

1

p. S:a·u·N:O·ll·!·7tJ.o}<

2

MOXlET:1t I~~~~SaL:hO-Il17t +

JvIORETX REGIS PSIT1.4NO.UIX0 +

HOlmr2\: REGIS PSaltNOrHn +

2 [1'04] l'1.OImTTl REGIS I?

SauNOmT~ +

3 [0'81] roonET:IT llEGIS l?

8011N01'l. '* '

Patri ja rka1ni (dvostruki) krst na

podnosku, S obje rnu s tranedvije okrunjene glave, [ednagl~daiuCi u drugu; gore desnozviiezda" Iijevo polumjesec.

"" ""R 'it

u .

1

KUl la na desno, i zmeg jn dv ij ezvijezde, Natpis:

REX sor, NomE

U polumjeseen cvije tak ~IT R

Polumjesec, u niem kolut i6 l i-[evo, zvijezc1a desno,

""R

Obol.

m..

Dvostruk krst, okrunjene O{I\ ve,

z~iezaa (desn?) ipolu~jese~OlleVa) . U sredini bobiee, Sigle:

. . . . .R :n :

- 106 -- 107 -



10 NOnETii: EGI~ I'tnDTI:OlU2I +

J 1 071 . ~. ~. . . REGIa FSQDTIOXH2I...

U polullljesecu bob ica _ Budimpssta,

""I

R~tzJicite ai g le d o s a d anje vr s t e. . ,

s ..

Patrijarkalni (dvostruki) lust no.podnosku, s obje mn strano.dvije okrunjene glave, jedna. .gledajuci u druguj-gore desno

zvijezda, Iijevo polumjesee.

IT polumjesecu evijetak . . , ! . .

1 3 D

Kuna u trci no. desno, izmegjndvije zvijezde, Natpis 11 dvo-strukom vijencu bisera.

12runnET7\: GlO sarNOm '* ' Polumjesee bez piknje,Stari falzifikat manjeg modulo. ~

(obolus).S 5 1Budimpesta.

1 0'65 .MOllET1t REGIS Pizljzlln. . SQDNOJ lI2I ·'" . 13 r vxo rmTJt EGIS :P

aql1NOU2I '* ' U polumjesoen rnali lust . . . ! . . -

"" ""a z"2 IDOllflT1t RaGIS P

SOD1tOUl':IT +; -.

U polumjesecu kolntic ...!-

g . g14 0'75 JVIOR.ET~ REGIS· 1?

SULNOnm(Vise Il. cirkumfleks).

""j) Il .rdari 5 kom.< l [0'84J l'ToneT1t RaGIS 1?SCl.U2IVO:n..m > I e :

M

Zagreh.~H~HL1~E P sarm-VOm7t

w

Slova bez cirlemnfleksa,U polumjesecu kolutic ..,!,

51 11

HOlmr.7t REGIS :I ?

Sa·LAm + -

,.J

6 !070

Slova hez cirknmileksa. Budimpesta,

U polumjesecu nema kolut iea.

o T

NON:TTI REGIS PSauNONI7\: +:

"" ""S A Zagreb.

, , _ .""S . 1 : \ ;

""S A

7. MOllET1t REGIS 't

saxuvoxu . ,7t • +:

8 :t10llET1t R~!H P,SQI1NOllIA +. .

9 l '10J lET1t REGIS C £

SaLlVOtU7t + -

- 108 109 _



a

1'52

Pavao (i" 1312.) iMladen (t 1322.) SUbici ..

Sold inipo inletackom U<l01·U.

I.

Ljubic; .Popis[ugosl, Novaea''

str. 183.

Svetitelj l" : lUll01il i ,8 tojec; okogian os jenka od bisera; daiedesnieorn banu barjak, It Ij8-vieom drzi kojigu.Desno do svetitelja ban, pUllO-lik, usprsvan; uzima desnieombariak a u lijevoj rnei m : z ikratko zezlo.Natpis dosvetit;eli~:

DVX P~VL"Niz drza k barjaka: BAN) dobaua: r1I1ADEOl"

Isus, punolik 1 sjedl na prijestolu,oko.glave osjenka « krstom.Do glave monograml.

Do ban.a:Se:GVNDVS

- .C

SIi.can konrad sa nekoliko raz-lika n peiSatn.·

isto

Isti tip uz mauje r~like u oti-sku; natpisglasi:Do sevetitelja:

DV'XN i z : ba ri ak . :

-eJi.VD~B

1\

NH1 1Il

D

5

6

Kao gornj in natpi s g lasi :

DV+ Pn:VI1vBltN MLltD aeUV-lmva

gornji, a natpis:s vx P : ' 1 I V X

Bn:N:

~t:'

~,.Q

Sa.aVUD

Kao

IstoDV'X PAVlt ..

B

~l.l'IHL

Ab

:se:CVllDJ.l(S)

H

r+ Ljubie p. 189., 4.

Sal"~je' l"Slci rnIIzej,

>-(

IC. . . . .+C

110 -

BANOVCI ANZOVI SKOG DOBA.

- H



Bro] 'fe-Zlnn LiceZalillje

Litcruturn, odno-

sno nulaeiste

,

"

.Kralj Karlo Roberto iBan Ivan (1309)

I.

079 NOU[ETn : RE]GIS"" ""

1 F I ,K ; Brdari 1 kom.

SUll7i:VOUI7t > I<

[ 0 ·74 i1 . ] REIGlE"" 5i

2 MOllET7 t;p I

Erdar ; 5 kern.

SU I lA :VOIHn : +

3 - isto U polmnjesecu koluti6 0 Budi'mpeiita.._

""oN

I R

4 0'90

••0'80]

. .

-

"" ""MOn T7 t REGIS 1? K I Bl 'da d 13 kor n.

SUJ . . . : l tV01U7t '* 'Saraj., Zagreb.

5 0'83 isto""

[O'85J

F I Brua d 15 kom,

"" ""11 072 isto

}:-< I - Brdari 11 kom.

[ 0'8 3J .Zllg,reb.

"" ""7 [ 0 ' 825] i s t o ~ I Brdari. 2 kom.

S [0'8111 MOllET7 t FEGJS Evv

I' ~ B (( l ad 3 7 l com .

s awrvOXUn:, Bndimpe.ta.

"" ""I

9 - 1.vlOREI' l ' :R REIGlE 1?It I Wesz. E. 1.-,28.

SUI . J7 rVomn: '* ' •

10 1 ' 101H11 'A RnIS"" 1:p R

Sll,rajeyo.

.sOI.J7tVOllTi:+

t

1[0'783]

2 [0'781

3 rO'76 2)

Kra lj Ka rlo Roberto iBan Stj~pal1 BaboJ1,ez,ic

(1310.-1313.) 1316.-1318.).

II..

MO IlE Tlr -R EG IS I"sa~von.rn:+

I'10naT1t R8.GIS I'. sUI . JNOIU1\ : +

K

, I"".s

" ,

'I'esan],

Sara]. Zagreb.

Budimpesta,

Br da ri 53 k om,

Brdari 23 kom.

I3rda.ri 4, kom.

112113 -

B. Druga vrsta banovaca (prelazni tip).



1 [0' 70)

2

KUlla desno, dolje zvijezda, gore

vise kune gornji trup uspi-

njuceg se lava.

mOrrST7t REGIS £SODNOnI7I:

isto

S 0'71

0'69

lsto, samo pod }cunom mjesto

zvijezde krill.

IIOrrET~ Re:GlS PSO:unVOIH71.'+:

Patriiarkalni (dvostruki) krst na

podnosku,s obje mu s.tranedvije okrunjene glsve , [edna

gleClajuci. u drugn; gor~ desnozvijezcla, lijevo polumjesec.Polnmjesec des., avijezda lijovo,

it '\..

Budimpesta.

ZfLgreb.

Zagreb.

f \r da ri 2 kom,

Bt'oj Tezin&Li teratura, odno·

sno ualazisteice Zalicje

2

Karlo Roberto.

J.

.KUlla desno, v is e n je k 1 " L 1 n a , azvijezda pod njom nalici TUZl.

IIOmT:n: PEGIS PSODNONITI +

I"lOJ1ET REGIa pa Q J J n : ~ o r n +:

l "lOnET nEGIBa p

80Id\VOm +3

4 [0'83)

[lOnET It REGIa paOI1J\vOru +:

r. fO 'flO] WOlLETA REGIS FSOI11\:Voun: +:

Dvostruki krst, pod njim dvijeokrunjene o-laye.~It raskl'Mu bobice, gore zvi- J~raal'i"1 kom.

jezda (desno) iIJolumjeseG sakoluticem ~ (lijevo).

-s M

K M

K M

•M

K M

Budirnpesta

"

Ban Stjepan Babonie (1310 .~1313. ; J316 .) .

I.

n.Kuna desno, gore kruna, dolje Dvoatruki.laat.dolie dvije 0la.1.1-

zvijezds, njenegla;ve. Na tlon;joj priiekojgredi dva g0Iub~t. Sigle bez

c i rk um f le l cs e . .1 (1 808 NOnETA nEGra P K M ·ara,jevo.

. s aL l i. VOn I +:

Brdari 1. kom,

Wesz. rr, 19.(I{afl. Rob.).

8

G

- 114 -- 115 -

C. 'I'reca vrsta banovaca.



1 [0' 63]

W OUE1n: R EG IS l~

SCILmOn1\ : '* '

1) Neki kO)l!L~i bez u:v?i~e SU ••11110~_aJ(? r es an i n sl ij ed c es !!> je k uu a ios 11 trci D~ C le Sl l0 prikazana.

Ove lJi po pr avu v- alpl o uvr stt u. us bje d~c . ti pus .

HOUET REGl SOllTI:VO.-nITI 11 > I<

8

Natpis naopako rezan: ,

DS I' SmDP TI:TBIl0 Iv I> I< IHOV\

=MOnErTn: R aG IS PSDA iON I > 1<

K MWes z. E . 1'1 27.

m.

Dvostruki kret, dolje dvije okru-njeue glave . N a d on] oj prijekojgredi dva golubn.. Sigle bez

c ir k nm f le lc s a.

n : >iBrdari 1 kom.

n : [> i?]1

"

K MI)

'"

K M2

"

K M3

"

K4

"

4 "M

S MBrd. 2 r az. kom.

Broj 'l 'ezill a, Zll]i ejeLiteratura, odno-

suo nalnxisteLice

1 [0 '6731

Migh-ban.

n.

'2 10 -66] nOlET PEGIS P 6

SaDNOlN X "11 "

3 [0'6831 HOl£TJI: P.EGIB P 6

tnQlaIlOW:fi +)) ))

,

4 nOIETJI: PEQ IS l' Bu dimp. 1 kom.

5 a1 l7 t1 01 \ •1) 11

KUlla na Iijevo, gore kruna,d o lj e p ol um j es e c j zvijezda .

r vIO '[ ET1 I P EG Jt 1. l 1?

:T.lOD:rrrOJ1 I<

Knns na lijevo, gore krunadolje pchrmjesec i: r; v ij e zd a . '

I\on A R ErG J. . . 81 1. .. ... . . . A n. +

2 [0-496] I r o n T1t PflGIS Psouxvon +

S [0'797]

Kuna desno, vise nje kruna)

dolie polumjesec izvijezda I).

1"10J1ETTI: REGl Paa :u7 tVOU1r > 1<

'1 [0-7 t1 tvIOXI.ET REGIa p

SQLNorr:n: > I<

3 [0.73) NOUET7 t REGIS P

aall1IVO.a +

4 1'101lET REGIS ;p

aa lmVOI~ > 1<

5 [0"72] XYlOJlE 'T REGIa p

aU l l7 tV OIL7 t +

6 NOllET REGIS }J

aa :u7 tVOnl > +<

7

IIO Uo .l'Jr R aG IS 1?

SaI . t1rVONI +

I.

Dvostruki krst, pod .n j im dvijaok run jene gl ave, na pr ij ek im

gTed ama dvije pr ice .Sigla nema. Brd ar i ; ) k om.

Dvostr~lkikrst, pod njimdyijeokrtllljenegla.ve, naprljekimgrcdama dvije peice ,

K M Budimpesta .

M Brdari 3 kom.B

B M

8*

- 116 -- 11 7 --

16 lIOE!21 PEG-IS ]? ·8 M Brdar i 1 kom,

4 lO'fi~21 SQLNOIII21



S obje st rane krune po [edankolutic,

NOl1QT21 PUGIS F B M Brdari 3koill. 17 [0'v311 I lON!.:TA PEGlen ;p '8 M B rdar i 6 kom ,

saun:vomn: '* ' cnQDNONI1\. + Budimpesta.

1.... SQDn:VONIn: '* "

5 [0'685] 1"1on cr paGIS ;p B M

"

2 ~ Desno kraj krune tri kolutica.

.sULn:VOllln: > I< + 18 lO'603 ) 110m!'1\: PEGIS ;p l8] M Brda ri 6 kom,SaD1\. To NIA ~l<

6 [0'708) l"IO~!P; PE~Itfl P s M7 n

cnQlJA,rolnn: +:J9

•[0'(; '23] NON!:TA, I)EGHtn 1 ? 3 M n 11 n

wQDNONl7t > I<

8 lO'037] 1"10 'Tn: PEGltn I' 8 M "49

"cnQDNONI1r * Iznad kune ,\ '@

monETA REG}ItJ:l '8 M Budim pesta,

9 0-515 110 J J = ' ' l ' A B2.G1tn F M1 BODNONIn: +

UiQl1·NO~ITI: +:

10 0'63 NOII.UTn: RaGIS I' 8 M n 7" 20 [0'(85)

BQDn:VOUI +

@1 061 MOTtaTn: P8:GIS P 8 M "

4

"SalIn:Vorun: + -

12 (0'59J MOnGTn FE IS l? M "3

"Desno do krune zvijezda.

SallAVomn: ++NOmT 1\. PEGIS P '8 M Brdar i 4 korn.

SQI1NONIA +: Sarajevo.

13 flOET1\: P€IGIS P '8 M Blld.impeli(a.

sor.mro:m.TI: > I<21 SJ10Ua~1IRLS p '8 ill Budimpesta,

-'Olt1IVOlll1f +

t4 (0'6441

@ Bez posebnih znakova ,22 [0'64J NOl'ET Ii. PEGltQ P E .Brda!" i 2 kom,

~"tnOLNONIA +

IlO 'T1\. REGIS J? ·8 MBrdnd 61 kom,

.saltN ONI1\. '* ' Desno do krune t ri OSOVllO na-niZUIlI1 kolutica, lijsvo jedan

15 [0'63]

•kolutie,

23 [0'11J 1YIO~TA PEGr8 F [ ' 8 ] a 1

aal1NO:fl[IA +]

110tTn: PEGtLl p ·8 M n 1 ,"

.tnQl1A rOI'll 'f 1"1+

-118 -

IBez posebnih znakova,

36

'14 0685 von\: ' rEGIS q K W Bl'dari 1 kOOO.

- 119 -



Sll1NOVlli. . +:

:!5 lO( ;"] . uO~TJ1: PEGl tn I? m B "4-

"

It nO l. JN 0 NI l J. -Ie

26 roOll6.T1I ({GIS [I'] ill B Wes:!. :E. I ., 29.

~I. .(rrOUl1{ + "

27 [0'75]

37

snOllElT1f RGIS p s a BBrdari 4, kom.

SD.1T :aUI .,.Zagreb.

28 SI10J16Tl I R(US P ill n Budimpesta.38

SQ1tHOTI1f +

29 [0'612lIl ETJ1: P .EGl tn ]? Iii 8B rdar i 4 kom .

ooOl . J 'ROln:n : >I-.lludimpe§t.a.

39

S'O [0'64}

40 [O'682J

Desno do krune tri lwlutica. GrollETJ1: PEGI .S P ill

Brdari '2 kom.

SOD7I: f0111TI :>I-Budimpesla ..

.

Ka0 ~osadanji tipevi, ali natpis

DGSno do krUllC II osovnom

glasi:

redu tri 'kolutiea , l iievo jedan

NOUEITX ReGIS pa R 8 Brdari. 3 kom,

31 [0 '65] nOI!E1' 'R PEGJS p ill 8Brdari '2 ."

soxvox '* "

or .U¥om2t +

3:. MOnaTT l R6:GIS ;p M B "3

41 [0'52J

SaDTlVomTI: *~

33 : rOUElTTl REIGlS p M B "'2

SOl1:n :VOUrTI : > I< > I<

34 19IOUEJT1t RGIS P [M] B2"

I '10naTX ReGr paR M

SaD7\: +:

SODXVl ' l '* "B 4

"

35 nONff 'R PHGI S p M I~ ~ '2

Sa.L NO~l ~

J esuo do krune mali kolntic,

H OneTT I: peG IS I'

OUITvomn : +:[3 Brdat i 5 kQJU.M

Desno do krune piknjica,NO:aeT'Ir P.EIG IS PSOD'IrVOmn: * '

B " 1"

Sa svake strane krune po [edankolntic,

I"ION;:TA P ,EGItn Pt r . lOLNONll} : * '

M " 4 I~

Slicno s ovim natpisoru:

l"JON1T.Il P,EGIUJ ESO LN O :N lT i: * '

Budimpesta.M 8

- 120 -

- 12 1 -

Obieni natpis:GO 0'72 !iIOltEtrn:,2



[0'63'3) IIO~TA PEGltn £' M B Brda ri 65 kom: RtlGIS p

tIlCILNUNTIl (+?) sar.m:vomn: >X cp M Bl'da ri . 1 kom,

43 r iorrn PEGIS ]? M 13 161 052(; NOIWT1l RaGlS p

"SaLuVONl'o1\ : > I< R"al11rVO.QI >} <R M

"1"

44 O-Mj rOIET1\ PEQIS :e M B Budimpesta.62 11 0 "Tn: PEQlCQ I>

SOlJATOlIl SUDNONln: + M .Rlldimpe§!a.

45 [0'6GB}

MO T1\ FEGltn P M 13 'Brdari 20 kom, 63 0'67 NO i<'Tn: IJEGICQ p

tfJOLNOHrn > I< ~aL~rrONI7r + 'R M B rd ar i 1 9 .k om .

Dvorski rnuzej,

4G l'10NETn:. RGIS P [M] 13 21 ,1 4 HOIE'rn: PEGIS p

Bndimpesta,

n

SOlJ1£ > I< 'PODNOHlTI: »l.oR M Brdari 99 kom,

Budimpei!t&.

47 045 NOnaTn: REIGlS p M [ 1 3 1 l e 0'48 MO ?T7r PEGIn p oR£[QJL(1\V]O > I< iflQDN NlTI: ,;;. M Bnlal 'i 1 1 1 0 m . .

Blldimpeiita.

48 [0(7) HOne1'n: PEtGlS p M B 961i 0'648 I'r0lEnt P.EGItn ;p

".,

SOD'ITVau '* ' ~OIlNOldl ~:IT +:oR M Erdar i 5 kom.

Blll1imp(lsr.a.

49 [0'601] MOlHl1'1f PEfGIS P M '1 3 186-7 [0-68J IWmrn : PEGltIJ p

"omrora > I< tr.IOLNO~In: > I<'8 M B rda rl 3 k om .

[,0 [06'Hl Jv10XtaTlI PEtGlS P M 13 15!IS 0'70 . lIO A l i : P~GIS P" '8

SODlI~OrU1t > I< t l . :aLJ1i OnI7r M 1 n

51 nO\EtA paQlS p M R Budimpesta,

SOLNONIX1)9

Desno do I tl 'uue clvije tacke '0

(l-G3HO~T:n: PEGlS P

~2 (0"042J IIOWT7t PHGIS P M H . HI'dari it kom. SOIINONf:n: * ' MI

I

"SQL1Y0 \1-1X

&3 072 l"lOnaTlI RGltn P M go 1 Desno do krune t ri tacke70 [0'(161] ~OmTA

.. .'f.) M

tr.lOulIOt1.1£ '* ' REGltn ;p

tnQDNONI7r * ' "6

"f.4 [ 0 ' ( l S 3 ] MOnffT2t PEGl~ p M T Jl 6

Bllilimpesta.

" H[0'66]tr.lODNONI1\ .... rrOMT7r I~EGltn p

0 0 0 1 1 1 \ 1 oum '* ' '\1 M B r_ da ri - t k o m .

55 (O'74J MOnSTr1\ PEl]GIS p M ti 1Budimpelil:l\.

"Zagreb.

SOlin VOUIA > I<Bez taeakl.1.

56 0'68 MOUOl"A POGlS72 067

HONf:T7r .PEGlcpP M P"

1"

PSULAVOnI ....... ' SOIINOru"1r '* ' W Bl'dad 1 kom,

57 [0'621 HOnOTA BOG~S73

HOMT1t PEGISP n M "3" SaDEOl'Ir~ ~

p '8 WSHla':VOXn > 1 < . Budimpesta, Blldilllpe.~ta.

,)8 [0(73) l'10narn: BOGIS74 ( 1 ) - ( H 1 rrOO{T1r PHQISIt M Brdari 3 knm, I?

SaIlIrVOllI2t > I< SODNONW x; : : : ; M 1 3 1 ' d ari '2 'kom.

59 nOi\:_T'IT PEG4IS7; ; [0545 [NON6T.7r RE]GIS' d W Budimpeata, P

I SOlJ1r10NIA > I<.8OLIIrOnl x s ? 2

" "

9

- 12 2 -

76 0'665 l'10narTI: l?EGI.S l? s [M?l B rdar i 1 kom .

sorl1tVIII7i:TI: + : + :

12 3

S 0'50



77 [0'677J l'10fErn: PEGIS 1 ? W R' ~ 1O.

tnOI1NOI4ITI: +Budimpesta.

78 [0'694J l'1m~TTI: PBGIS P IN H Bl'duri 5 kom.

SOlm/ONl X

79 0'76 IIOm[TTI: PE]GIS p W [R?) 1 II

Sal11\TOJ\:

+80 [0'65) I IOIElT1t PEG IS F W B 2 II

SaI.tlIJOIlI

Ill.

Dvosti'uki krst, pod njim dvije

okruniene glave, 1 1 1 1 priiekimgredama dvije ptic.e.

'8 S i t

Kuna na lijevo, gore kruna,

dolje polumjesee izvijezda,Natpis glasi:

1 (0673) SUOUElT1f SaI.t'HlfO~:aIXlIX

Brdari 3 n

2 [0.' 68]

mOnaTlI SOI.tlIVO~ rl ill "8

"

nlxEllx

3 0'6'4 .mOrrElT!! SOUlIVO- M1

"

X H E l r o X

4, mOrrElT1I S(Jl(ITVO- MBudhn pesta.

mEl X illX

5 [0'805] r o o n e . 1 ' 1 I Sal1lIlJO-'Brdari 2 kom,

nie:xIDX

6 [0'638] mOIle:Tll SOI.t1IVO- "4"

nlXmXI 13UdiIUpe§t.a. .

7 roo lIEl1'1f OI.t.11VO- ill Brdar i 6 kom.

SJ1ElxVx

, obje strane krune po [ednabobiea,

mOUaT1f SOlllIVO- 8 SIF) Brdac i 1 kom.

nrs X ill X

Bez bobiea,I) ffiorrOT[ 1\ soumvo- ill B

max

1 »

10 [ffiJOU1l1n: ScTIlI2IO- ill

Illx~x

1"

11 ffioua1n sororvo- II

ll.Ix illx

1

"

12

~

mOBEfT1£ sonnvo- H U 2

lU6:xm x

n •Bndimpesta.

13 .roOUOHi RS p ill [8]

ShTIJIOTllI +Brdari 1 kom.

14

•Don01Ul1' !l[HO]ROUn- ID B 2

OUl > I<

». "

15 (illO)UOJ\J{111"18 PSO[LlIVo.UI11 +:?]~)

[ID] B 1"

1) Novei pod brojem. S. i 12. mogl i h i gil uaveeti . ...a l l . naime ptiee nil. zalicju naliiie no U d ~s~ u prilog n1UllenJll, lito sam gil. Iznec nil . straw 85.,

» Sli' . . . In. ova va primjerka til. [e slieaost dosta velika,

can natp18 us.[ednoui banoveu u nar, muzeju u Budimpesti sa siglama g m ·

-----

- 124 -

- 125 -

Nikola S e c (1346.--1"352:).



Karlo Roberto.

1

Dvostl'uki krst, pod niim dvijeokrunjene glD:v8 ,na prijekim

gl'edama dviie plica.s n B

snO:w: .8T1t ReGIS IK1UWD > I<

KUl la l ii evo, nad n jom kruna,dolje polumjesec izy-.jjezda.

BrclaTi 1 kom.

Nikola Lindva (1343.-1346.).

1

Miesto OkTl1Ilj8Uih glai"a dvijebikovlie s krstom megju rogo-vima. Gore dva polumjeseca .

Sigle: B n

l\.una na lijevo, vise 11iekruna,

pod ujom list d je te \l iue.Wesz. E . 1., !i3.

1 kom.l '1 0 IH : ITT i : U ICOl1T i: l'

BJ\lll

B 11Brilari 1 1<01"0.

4

1 '' IO l l8 T 1t I lI CODT i: l' ,'

B'ID +

:It8:ItROBOTi:lII SOBR1f -

It .

S1tTi: > 4<

:~H~~~ 01t +-TJ l .TRSTGl . I >{<Sigle izbrisane.

3

II II(koruUlpll 'ana.)

Buuimpesta..

I T I lOboh\s bez nateisa, insce posve

s l ican.5

3

7

Knna l i jev .o ) go re dvije 01"10\1'0

g-Iave, dolje zvijezda.

Dvi;i e o~'U~jeJ le gI a v e v i se krsta,a d~IJe po dvije orlove kaoua lieu.

Sizle: 1 "" ('I).u. . bez '" Budimpesta.mOX l. aT 1t XW P IS SQ I ' > I.

r oO U 8:T 7t . R El GlS .aarAr

n Nuber.1

oorr~aO.8rr p6,rn:O:AtlJ1t+

roonara Ra~~§~iJ\OPlaI +: ---

2I I 'Vas"..E. I., .32.

Bez sigla . Budimpesta,

1 2 6127

BANOVCI S NAT ISOM BEZ SMISLA

kovani Zit banovanj a Nik I L: I N'k 1 '. e mt ve, I 0 e Se ca, pa do kone a au t onomne kovnic o.



Stefan, vojvoda slavonski (1350.-1354.).

8

mouam -r6'ltYS SX ' * ' \

1

Veliki krill u sriiedi, uaokolo

u dYostl 'ukoj bisernoi okolici

natpis:

ill DS P Sal1'AtVO-1l1'ltSll +(Monr;. t a du c i s pe'l' Sclavon ialll.)

1Wesz. E r., 31.

Sli em, na njemu kruna, kao

draguli l10ieva glava sa pod-kovorn u kljunu, a sa strane

dva nojeva para. Sigle:

U 1 [R) 'it

(Nieolaus Bartus? "! )

IT muzeju u Os i -

ish.

1

:Broj Teiina Lice ZalicieLiteratura, odno-

sno nalaziste

I.

Dv~~truk .krst , na donio! gredi

d;nJe] ptlce. Sigle su man]evise cor-umpirana slova

B M i M B.

E M

Kuna lijevo izmcglu krune

polumicse~a izvijezde. Natpi~

n.em~ smisla, ali uvijek po-(SImIlesa 1"1 a zavrsnje sa B.

Natpis po.cimLje sa ~ .

~aJtrrmm5lnbanIAmqB '* '~m0TJRMOn:I<Ifi.Sm:1I-RCfiE > I<

;E;XVnrrXUV1IOoOMr:1IOIID +

~roDOVSlrolJIdVIBODT]JIB+

~UOIUlSI2R'sllOTJ1tIV1tB,*,

Brdar i 2 kom.

3

2 n

5

~RSA~aIOE'ltRG'ltTJP]j '* ' 1

7 Vise k:uue n poliu mali ovijetak,Nat pI s z lo s aeuvau . Ima 6 r as -

7 n

nih nstpisa,

8 Ville ku~ezviiezdica kraj krune,2 razlicna komada. -

2 n

9 P.od ku~om glavom mal i cvi -

l et .. R a zr o ' Pe c a. ti .

10 n

10 Posve necitliivo. 9

- 128 -.- 129 -

6



1

3

4

e

7

8

\I

10

1"

l'

1 ~

G"

'i"

II.

N " atpis pomnje BtL '2 t:. . \' ; :? ;1 tCJMArnr ro1tV l f f i51051B ." .

~ J : .' lOnS51I lvl 1 tTU1S0 fl-1t:)sm > i<

~l'10T1t;)rNI5fclrrJi1tfl-

SHB +:

~msllSrnaIBe:XUBanB * '' 2 t:S1H. :. l1\ I . . . . IYJ:4Sl ; )QnIB > 1<

: ; ;5 IOISl1 t r ·1 t ld 1 \ . lSXf f i -

BO lmB * '

MBrdari 5 kom.

Necitljivo.

Iznad kunine glave pu~oliakod krina (5 raznih 11atpis a).

Ispod. leucine glave krst.

I spod kunine g lnve ma li cv ije t

(4 razna natpisa).

10

11

12

ViAe kunine glave cvijetak.~7tOrnT7t"RIG7tU: PI B * '

Brdar l 1 kom.

" 3 "

III.1

Natpis pOCillj~ sa ~.W

B)'dru' i 1 kom.

I ~ All!) ImnVr r clJ1D '1-l fi .. 1 \B . " . 2

2"

2 ~1ru1rovOTSIUV1TS-3O1'1t51B . ; ; <

1"

3 ' tm:)1'ntW7\IdA SI-4,

7 U l l 1 . S X B +:n

2 n

'6'" ~ ff i0 1 tl l Q 7 tJ \. U .I SJ 1V -roOMB * '

2" G

5 ~Jl:)Br1.m1\JSIdOI:)mvntB +:

7

~mOATmG' I7 t ° ( 01 'SI -

ill/WB +:

1 »

2

1

26

1"

, 1 ,

"

" 2 n

"2 •

1 ,

7

Pod glavom kuninom krst:~n1 'r rOS J 1IV 5 1cl TO lU -V7tOrra: +:

10

8

Pod kuninom glavom cvijet.

,3 varijante, Del kojih se jednacita:

~ f fi T 7t IO QT f f ic lV l17 t-onrrm +:

9

ViSe glave kunine mali evije t,a natpis glasi:~aSGOE1tRr:tPIBR7tT-aLB +:

~CTJ7tSllIaOE'1TllC7tPB > I<

~PVliTilapG'1SaVROB +:

Necitljivi u vise raznih otisaka.

IV.

Natpis pocinje sa ~.

AIDa011£XArn . s rm-<ramBa > I<

~ffiITJAll7tmrur ~Vo~l1TJ1£B + '

~m~sxrnsTGQlHl lTSn 'S lB +

•~ •B1t:>'r80cl:>TJm15Q-SlXTJE·B·+

~ mO rrV TQ IU 'r. sx mI -ccona +

s :n .A ~ o I lJ i . .7tcIUll .J i . .Cf-.ffi7tr:nB + .

- 130 - - 131 -

Pod kuninom glavom cvije tak.Brdar] 2 kom.

8 ~smllO ~n :; r vo s . rT m IO-TV B > I< VI.



9 : :S::rvmmOJlSVln:11rurll1TIB + - 2 Natpis poeinje sa : 3 : .~ff iRDn:aIOqdTJ1)~ lTIqa- M B Brdar i 3 kom.

10 Neeitljivi. 2 f f iJ 1B >}<

::S::XVn11n:n1l\~dO SIrr7t- 6

I 1I B > }<

v . ~M' : I l1 l In :STGdl lXVlTS7HlB >}< n 3 n

Natpis poeioje sa ~. ~ SV T Q Bm l l0 n :1 1V 1 SO - n 2

1 ~JiSQn:1JOlvrn:V O!J/). 11M- M B Brdaz i 1 kom. ! lOQB > 1<

QV1 ' 1 0B +

2 ~In: : )qRNOn: ldNIRSrOIE + 2 n

G~ff il J ; )7 tOr :>f lc l' I " (< l .mmO-.

UOrOB +:

4-~ffiJlD7\:aIDqdrrJsrn;qa- 1

SJm.B +~ smxo Vn : rDRT I7 t. s I~ I - "

1

r s.m . .. .

~mD1£VaTR rciInll5.fj\- 1 ~t- ' I lT1l0rmIMd1JTIO- 1 n

aQOB :+ jVI·B +:

5 ~ :m IF I0 80 q .u m . < IR N DO - 2 ~lliJID7trrro:JBcIrlTMAO- 1n

l" ' laUB +: !VB ....

6 j 8mOAOnmT l1d l lAHIO- 2 ~ .Mqavn: r - : :mdmss rAr- 2

m x o a + - r s m > Ie

7 ~mOAn:q ;MISdrYlA7 trJ r - 1 ~7 tSm~j{TOl t r rQdTI : : :>rn- 1 n

f lSXB> Ie asm > {<

s ~V rrT mrrV TV lbM T - n r n ~1v oan :O ~rr7tIA O rrl'B ~ 1"

r rOmIIB .+Pod knainem glavom l'ui!la, n 3

9 ~R QOaU7 tNn : adD ' lr :r 8 - 2 2 razliens otiska,

~B+ Necitljivo. n 30 11

10 ~ l'l 7t OI T~ (T V 7t dI ro l' - 7

ffiIB>}<

11 Pod kuninom glavom rusa, n 4 n

12 Necitljivo. n28 n

10*

- 132 -

VlI.

- 133 -

5 ~ o J ) .. m I '1 0 m 1 \ d 7 r · r r v s x o -m ls > I<

I Brdari 2 kom.

~ 17 1



1

2

3

4

6

7

8

1

Na. tpi s pocinj e sa ~ .

~7ramrOrrV1rTJI01rO-1'SHQB > I<

~l\:>l3TlmlHSIVmmvmB +

~llmV'1UAOMl,IOSl-sn~SmqB +

~ 01 Bl7i:O.JffibIliJlSA-snUB +

~rIIJTIV7):Isr0Iat .TI: '1ITJ-TI:OB +"

Vise kunineglave cvijetak,~I1\Iat.1rla1trr7):OB +

Isto u tri razlike,

Necitljivo. 18

1

1

1

3

NeCit l j ivo.

IX.

Natpis pocinje sa 1'3:. II~1J.Iln:BSVIOdJiJIFJ1WB > I<

J znimno :< r2 QOrJvIIGOn:Sd'Sn:·G41rTJ+

N atpi l i i poCinje sa ~.~.m;)ruGNLJI5UdSn:OVU-ffiISIB~

~ffi'1ltsm:t:)AS1d'7tlSI1:J-

7J7t J B ....

1 - Necitljivo.

B

x .

)f

Brdan 1 kom.

Brdari 1 kom,

Natpis po~inje sa l 3 ! .~7rI1\7trrraSrmrIT B O- W B Brdani 1 kom,

1\18£ +

2 ~AOmmSMlb VOJ!ffi- 1n "BAABd<

3 ~1rSXI;) 7V:rSfOBbPIffiA- 1

OI"V 'B . . . ."

4 ~mrx'I'Ion.sJ)..d:7Jn.m7J- 1

' lOmB . .. ."

B B rila..i I kom.

XI.

M Brilari 1 kom.

1 "

1 II

w

~

~

1 "

1

1 "

2 "

1

3

xu.

N e ja s ll e l 3i g- Ie . Brdari 5 kom.

vm,

13 4

OBOLI ANZUVINSKOG DOBA.

13 5

D. Bagatini.



1

2

3

4

Lice ZaliciaLit er atur a, odno-

SDO nalll!ciste

KUlla . l ii evo, gor e k runa , dol je Dvost ruk kTs t? dol~e okl 'J ?l je~epolumiesec izvijezda. glave, na prijekoj gradl dvije

Iptice. S-igMle:

Natpis :fali . BBudimpesta,

0'18

isto M K Wesz. I., 24.

isto MWesee rl e 26.

Zagreb.

e~I MWesze rl e 25.

isto

kraj krune lijevo cvijet.

Ban Nikola.

Polumjesec sa zvi jezdom, Natpis Prednjapoloviee leune (?) lUI. de-11 okolici: sno,gore cviiet, dolje polumje-

secobmut, n pol jn dvi je bobice.Za gre b 1 kom ,

1 2t .hn:m1 =NIC( 0) l .L2t[I B 1 - \ ]

Oboli.

1

Polumj6sec i zvijezda, a sa IKao gore, same lIto su io sstnana po [edna bobica, Natpis na lijevom rnbu tri bobice.

ide na opako:1t a 1A t 0)•ill Budimp. 1 lcom,

=ICo[D]2tI B7r(ni)

Broj Tdina Lice ZalicjeLit er ar ur a, odno-

sno nala!!liSte

Dvostruk krst. Pod njim dvakrina j na donjoj pr:ijekoj gredidvi je p ti ce , g leda juci [ edna II

drugu, visenjibovih glava pojedan kolutic o,

Mjesto sigla dva kolutica:

Okrnnjena glava, obmnta nil.

desno; nil . kmni kao dragul jkrin, Gore desnozvijezda, Iijevo

pol umje see s a I co lu ti cem ~.

U pol ju sig-Ie:oN ""

B lJ o 0Budirnpes tao

Zagreb_

Nuber.

(Nalaziste zagr.

komada je No"jB an ov ci k ed Z e-

mona.

1 O-J4 ao0-1-9

Opis ove vrste b agatina osniv a e na prispodo bi neko licine

dosta hrgja;vo saGl1vanih k?mada. Posve dobro sacuvau komadmi nije poznat. Slike tih komaela neka razloze nacin rekon-1§trllkcije.

2, 0'14

Polumjesec sa zvijezdom 11 oko-lid1).

Inici jal X(Andrija II.)

Zagreb, j1, N_Ba-

novaca 1 kom.

' ) Bagat in. onom dinaeu, koj i je .kovan nakon reinkorporaci je Dalmaci je.

- ]36

E. Dodatak,

BANOVCI, KOVANI U UGARSKThI KOVNICillA PO UZORU SLAVONSKlH

- 137

Karlo Roberto.



BANOVACA.

(Tipo logiek lm redom.)

Bro] .Tezina Z alii j eLi teratura, 0dno-

suo IIlp,zisie

1

Lice

Ladislav IV.

Kuna tri'li rn:egju ~vile zvijez~~ I Rao n obicnih slsvonskih bu.-na desno. Natpis 1 1 O kGI iC l novaea.glasi:SJ10Il8:'I'n: REGIS P Sigle; R 1I RUPF I ., p. 156.

VUG1m11 t ' * ' .

2

Bela IV.

PoP.rsje kralja, p.u.noUko. N atpis ; I K. 3:.'0 gore.oREX BElin: Sigle: o

Ito s na tp isom ;oREX· BEliE

o Rupp 8 1. 195.

U po lUJ ll jesecu kolu~<1 ~Sigle~ 0 0

Sreolik ~tit).razdijf31jen OSOVITio- Kao u. slavonskih banovaca,eom u d viie pole, n lijevoj g07:e l ijevo polumjssec, desnokrinovi, 11 desnoj 4pruge. Nat.- "2 iV ' l J6zda • .

pis 11 Qkolici:MOllET~ REGIS K7tRVLI Sigle.: ~ -"\.. Rupp ~1.383..

3 0'71 do0'84

•• • • • • • • • • • • •

Punoliko popr sje kral jevo , Uokolici natpis:

Rao gore. Natpis:0'45 rv r! .RaG]S RTI :RVLI

Obol.

4 0'77

Kao gore, ali mjesto svijezdo ipolumjeseea dva krina, U ras»krsc.u nema granciea.

Sigle: . i E ' \ . . Rupp 81. 885 .

K I l O gore. Rllpp 81. 386.

~

~

Slican, tek ~to je ugarski grb Kao gore.Jijevo, ~"Uvinsld desno. Nat-pis u okolici:

o·n MOllEnt B.EGlS S~le;,«"\.. Ru pp sl , 884.

Kn:RVLI > I<

Punnlikn poprela kralja, uz ra-msna mu .po javorovIist , sa-okruaen okvirom, sa1!tay.lj~nimod cetiri polukruga (Viel'pass).Natpi sa nama. Obo l.

Kao gom, mjesto polnmjeseeaizv; ii e2 ide dva- javol'o:va lista.Na r~skrMu nema graueiee,

Sigle: R Rupp 8 1. 38:'7.

- 138 --

6

- 139



7

8 0 7.7

Kao gore. Na krstu desno krill ,l ijevo mali kolut. Sigla nema.

Rupp 381.

Punoliko poprsje kralja, donjega desuo krin a va1jda jIijevo, gdje je izbrisan. Natpisanema , Obol .

Poprsjs Isusa, punoliko. NatpisU okolici:

MOllET(7t VU)G7tRIEr,!,

Slova u zaporci prikriva Isusovplast, Obol. .

Slevo R, megju krakovima elovadva cvijeta, S obje s trane po

:iedna kruna, Natpis Uokolici:MOJlEJ::A REGISKARVltl,..Mjesto krnna nalaze se isigle:7t F -, S E, S· R

Bela IV. ( ' 2 )

Dvostruki hat . Mjesto vlada -lackih gla:vadviie glave bezkrune, Gore dvije zvijezele, .naraskrMu bobice.

Rupp 51 . 315.

D.-Szekcso.

~

~

Dvostruki krst, gore idolje podva krina, izmegiu .ramena

k rs ta dva cv ije ta .Sigle: ' td§ "& , S E

Kao gore mjes to kruna sigle:JS l{ Sigle: E

Andr.ija Ill. (?)

Poprsje kraljevo s dngom ko- Dvostruki host, gore desnopolu- Rupp 51.276.

som, s preda U okolici. mjesec, lijevo zvijezda,Obol.

9 0 38 d o002

s

10 o - s s as ~ ..., rt1t\052 \W ~

11

Poprsje kralja sa strane, Obol. I Dvostruki krst,

Stjepan V.

Karlo Roberto.

Isus, stolnjnci'na nebesko] dugi,

drii u ljevici zezlo. U iJko!icinatpis:

ST6Fl tU . PEIGIS

Rupp 61 . 278.

Dvostruki hat sa dvije gran-

cice na clonj im ramenima, upoljn razdijeljen natpis :

tv 1 0 1 ' 1 e : TAte sest kl'ugljica.iceliri kriaa,

- 140 -

XI. Series :Banorum.

Nadajuci S6, da ce se uz do sada pcznate banovce, na kojima ie

- 141 --

( { ? , " z~~~



smiellten uz grb kraljevine i grb banov, naci vremenom jos po koji

nepoznat i pr imjerak, sastavio sam slijedeci popis banova, koj i su vladali od

Andrije II. pa do dokinuca slavonske autonomne kovnice, Gdje mi iebilo moguce, nastojao sam ustanoviti pleme, iz kojega au banovi potekli,

te sam dodao i. g rb njihov, kako ga nagjoh na peeatima niihovima. Numiz-

matik moci 6e prema tome, ako mn dogie novae te vrste u ruke, bar odprilike ustanoviti ime bana, koii ga je kovao.

'Istina, nasa Iiteramra imade dva popisa banova - l,Banologiju."

Rittera-Vitezovica, stampanu u Danioi ilirsko] i 1 S m " i e s bonorum" Mikoezyev,

stampanu N Arkivu za jugosl. povjest, nu osvjedocih se, pisuel svoju

radnju, da ni jHdna ill druga De oc1govara svrhi.

U 8voiopis uvrstio sam samo one banove, kojima sam nasao spomena u

dokumentima, a HZ njihova imena dodao sam igodine, u kojima se spominju, U

nizu banova, koi i zaredase ad god. 1240. , uvrstio sam samo one, koj i se zvahu

banovima eii e1e Slavonije, jer drzim daen samo ovi imali prav-o kovanja novea,

Ni ovaj mo] popis nije sasvim potpun, nn strukovnjak, koji ce se

zanimati za pojedinca bana, lako 6e popuniti i popraYiti ono, s to mu

treba, prebiruci po listinama ipoveljama, koje se na nj odnose.

Da ne duljim odvec, taj popis, nijesam navodio na po se vrela, koja

ce strukovnjak ionako, aka mu ustrebaju, lako naci,

Bs noviKralj

Andri ja II. 1205. do

1235.

Mitra.rius, ban izupan somogislci1205.

Chepan (Scepan), sin Mike 1207.

"Banko 1209. (palatin 1213.).

Toma 1209.

Martin 1213.Ochuz (Okic) 1214., posliie c om es c u 1 -i a li s .

Ivan 1215. , nosi naslov lJb()Jnu.~ Slavonie".

Banko 1217.-1~18.Jula 1219.Ochuz 1220.-1223., c o me s c u ri al is 1 'e g i-

na e i zupan varaidinski.

Ernej de genere Akus 1221.

Salamon 1223., 1224., zupan saladski.

I Ma.rtin 1224.

Bela. sin Andrije II.

1222.-1226.

Bela IV. 1235. do

1 .270.

Banovi s naslovom "Banus totzUs Sclavonieu

•

Koloman 1226. do

1241.

\. Buzad de genere Buzad 1225.

Aladar 1226. (zove se vee b an us to tiu 8

Bclavonie . "Feier: 11 Cod.dipl. tt III. 2. 481.)

Valegian 1226.

Jula de genere Kean " Sc la v on ie b on u s"

1228.-1234. (zupan sopronjski i comes

cwrla l i s ).

~~l~ Buzad (gornji) 1231.-1232.

\>JOpoj de genere Gnth-Keled "totius

\i!;' Sclavoniaf! bamue" 1237.-1239.

I ' f ( ! jNikola 1240

I Stefin 1240.,' 124_l. (pogi,nuo valida Zit

I provale Tatara).Dionizduo:; et banue totius Sclavonie 1241.-1245. (postao 1245.

palatin),

Bela ( f iu;r . et bonus 1244.

Ladislaus dux et ' {Janus 12·45.{1246.palatin),

IDioniz (gornji) 124 .6 .

Stefan 1248.-1259. d u : : c. e t b a n us , c a pi ~~n; e us S t yr ia ,e ,

de genere Guth-Keled, sm Draguna, bl]aSe 1245. do1247. iwiex CUM ' a eizupan Njitre. Za njegovog bo-

ravka 11 Stajerskoj hili su podhani:

Fulkmar, zupan kalnieki 1253.

Magis ter Alexander, zupan zagrebacki

1252., 1266. 'Porijet lo ovog Stefana izvodi Lucie

od Marmonje,p l'aoca Subica , t e ga drz i

i stovje tn im sa knezom Stefanom Subi -

c e r n , nu vee Mikoc .zy dokazao [e da je

to k rivo i tvrdi, da je ban Stefan ir zplemena Csaka.

142

Magjutim iMikoczy js u jome po-

g-rijesio , jer ban Stefan, sin eomesa Csaka ,

kako se nazivlje u dvije Iistine ad god.

14 3

W}JJ~ Moys 1272., prije palatin,adislav IV. 1272.



1258., bez dvojbe [e is tov jetan sa banom

severinskim Stelanom, koii bijase Sill

Csakov (1243.), te je bio, kako doznaje-

mo iz viAekasnijih listiua Karla Roberta,'

od plemena Durusme (Drnzrne), pa. mu

porodi ca val jd a pol azi i z Go rj ana.

Po grbu na pecatima ina stajerskim

noveima, 1Ito i h [e kovao ban Stefan kao

kapetau 1Itajerski, nema d vojbe, da [e

p lemena Gu th -Kel edova, 8to j e iu jeduoj

listini izreceno. Stelan ostavio [e sinove

Joakima: Nikolu i Steiana te valjda i

cervr tog po imenu Pavl a.

Bela sin Bele IV.

1261.-1269.

\ f S i i J i } Ro.land deg~~el 'e Ratold, sin ma-

\ ! 2 1 gistra Dominika, 1261.-1267.

Henrik . (GisingovaC) de genera

Heder·), sin Henrika, 1267. do

1274. Podigao bUlla protiv Ste-

lana V. te ie u hi tci kod I lsvaziga 1270.uhvacen, a 'pI'istasa mu palatin Henrik

ubijen.

U maju 1273. priznao ga Lsdislav

IV. u hanskoj' casti, nu naredne godiue

digue svojim bivsim protubanom Joaki-

mom nQVU bunu ipogins u Bakonjskoj

sumi (Buken- sumla) . kod Fuena, negd je

U septembru 1274.

Joakim (Pectari ), s in bana Ste-

lana. , protuban HenI' il~a za vlade

Stemna V. 1270.-1272.

(Bio j e 1263., 1264. magister pincer-

narum vojvode Bele a poslije, 1273.,1274.

mag i st e r t a 'I J ur n iC ! Y1' 11I f tI ,izupan Pilisa.)

Stefan V. 1270. do

1272.

') Henrik, po gradu Kisegu zvan Gisingovac, Imao je slnove Ivana, Nikoln iHenrika (Herko, Kerko),

a sva t ro ji ca b il i z u ' banovi , Osnov at el ] . ob it el ji b ij a§ e Hed er Hi Hsndre d eg en ere Nempt y (12 !! 'O .) , p o n je rr lu

sa. p~ozva obi~eli iHedervary.

do 1290.Matej, protuban Henrikov, 1272. do aprila

1273. (poslije j udex cur iae -?s in Ha-

holdov?).

oDioniz Oki6ki , nasljednik Henri-

kov 1274.-1275., bio zupan sa-

ladski ipalatin.

Andrija, bratkraljev

1274.

Johanna, ducissa

1275.

Ivan (Ihones) 1275.-1277. sin

bana Henrika, poshje palatin

(1273. Zupan saladski, 1274. Zu -

pan i§opronjski , 1281. zupan Vrbasa, Sane

iGvecke).

Toma 1275.-1276. (Spominje se doduse

vee u Iistini od 1274. 4. decembra, nu

l is tina je krivo dat irana, s to se 'raza:-

hire, kacl se u njoj pomenuti dostojall-

stveniei prispodobe sa dostojanstvenicima

u istodohnim listiuama. Ima valjda biti

1276.) Vladao s trvremeno s gornjim. Od

1276. zupan .Njit l 'e.

Joalc im 1276., 1277.

~ Uenrik Gisingovac 1277.

r t f } Stefan 1278. ,,' I 'egni Sclavoniae

_ q ; '; ~ b(bnus", sin Haholda ad Lindve ').

. Bojnici6 ga spominje u svom grbov-

niku (Banffy) n god. 1282. (?).

Nikola Gisingovac 1278.) 1279.

(1281.). - Bio je 1264. Can~cellarius deyilm>IYl'um regiwn i

zupan kalni eki , 1284. , 1285. pa lat in .

• " 1) Zae etui k obit .el ji L indva, pos lij e Banf fy j e vali ki H ahol d. S in mu Hahold imao [ e d v a s in a Mat e! 'a

1 uana Stefanlt k .. l_291 3 '•. ..: Oil. se ., 129. . zove naprosto mag is trom, 1 297. , 1 298. zup anom borsodskim. 8m rnu

Nlkola blo 11l znpan saladsk! ( 1335.). .

144

Petar Pakracki (de Puknr) 1279. , 1280. ,

sin Benedikta magistra pince:rnaT'ltm; de

Karlo Roberto

1301. (priznat u Hr-

Httskoj) do 1342.

Albertin Mauro-

ceno 1300.-1305.

Ladislav 1301.-1308., ban u stranama

protime stranke.



Ivan iHenrik Gisingovci,u stra-

nama KarlaRoberte, 1295., 1299.,

potonji takogjer 1302. J 1305.,

1309., 1310.

genere Thechun ') (1283. comes de Gy1' -

zynch. Ovsj nazivlje svog predsasn.ika u

banstvu Nikolu s inom ban a Stefana) .

oStefan, s in kneza gorickog ivo-

diekog Steiana, brat Babonsgov-

1280.-1295.~).

Andreas dux 1285. Radislav, brat Dioniza bana, 1278.,1288.

(1285. i.upan Sane iVrbasa).

Brieeio 1290. (7istovjetan sa Erikom).

Ivan 1290. B) .

Andrija IU.1290 d € l

1301.

Henrik, sin Remika bana, pri-

stasa an.fuvllskestranke,1290. do

1294.

m n Y Nikola , brat ron , suban )290. do

' \ 1Y 1294. (1299. zupan Vuke).Katarina dueissa

1291-

Henrik. 1293.

Albert 1297.

Tomasina,mati kra-

ljeva 1300.

' ) Rodovnlca bana. Petra (Genus Thecun, 'I'ecun, Cbecbuu it, d.)

? comes de Pukur

IP e til.T

~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ ~ - - - - - - - - - - - - - - - - ~Iic h a e1 Mo.rce ll u s B ene d idI

Pe tar ban

Lnv r c "Tu2''' l'fikola

~) U to doba spominjn se osim gore spomenntih bs.nova jos i ovi, k oj i s t!n8.zivlju naprosto bano-

vinJs.: Stjepam, sin 8tefana bans 128.0.-1284. i IV8.n, sin Henriks. bana 1284.D) Taj Iv8.J:Lii ie bioBa.bonezi6 illG.isingovac. Valja gil. amo uvrstiti II r ae lo ga , s to s e u l is ti ni o d

1290. spominje RadesclaVlls !:rater bani SelavonleiStefan hater bani Selavonie, a Ivan sin .Babonegov

Imao i e dva bra ta t oga i znena. .Nu 'u drugoi l iBtinfpape Nikole IV. spominje se ope! Nicolaus t il ius Renrjci

frarer bani 'Sela.vollie iMenricus :filius Henrici fioater bani Sclavonie-, a. to su braea Ivana. GisingovC&, koj i

se i6 kao pristaSa aniuvinske s tranke opi rao Andl' ij i T IL t e drt ao grad Klseg na oruZjn (1295.-1299.).

Ljudevit I . 1342. do1382.

\ilf!j)St~fan Babonez:c 1~10.-1313.,

~ 1316.-1318. (I 1321.).

Nikola 1313.

1

Ivan Babonezic l309.} 1313.)1317.) 1318., 1321.-1323.

Nikola 1323.-1324.

Mikac Prodanic (Mygh) de genere Akus

1323'1 1326.-1343.

~~~ Nikola od Lindve 1343.-1346.

'V I (1353.).~ Nikola Sec 1346.-1352. (poslije

~ ; ) j d ba:n.l1rvatski idalmatinski te j u d ex

~~ curiae).

Stefan 1300. do

1354. (1351. vojv.

Transsilvan:iie) Vi-c c s t en e uG v0jvqdin

Paul Ugal tot. &l.

oan'us 1250.

Margareta 1354. d-o

1356.

Ivan 1356.-1361.

Stefan Starcki 1352., 1353.

Leustakij 1354.~1361.

Nuola Sec 1361.~1368. po drugi put

(1372. juilC$ ( ; l l ! T " i a e ) .

Petar Zudor 1368.-1384.

11

14 6

"

XII. Llstlne,

147

2.

125G. 1\ . (1e ce Inb r a. Bela IV. potvrgjuje n il . zahtjev nadbisk upa ostrogonskog, as . biskup sagrebaek!

ncma da is vodi niko] e p ravo jz okol nos ti, st o [ e knnoni k Bened ikt b io povje renik om komor e S cnn



1.

1253. 3, okt 0 bra . Bel a IV. po tvrgjnie knezu Ivanu posj cdovanje nekin dohara, koj a su zaplijerrjeoa 11 nekog

Gregol'a, Ivana iDemetre 2bog k rivo tvorenj a novca , a Ivan ib kupio,

Bela Dei gratia, Hung., Dalroat., Croat.) &c. Rex, ad universorum

..... notitiam harum serie volumus per venire, "quod cum Laurentius

villicus de Beseneu, quae ad Ecclesiam S. Gl'egorii pertinet, nee non at

filius ipsius Demetrius nomine, ac Joannes gener Gregorii de eadem villa

Beseneu per Camsrarios nostros 8yrmiense.3, Leopoldum videlicet & Sooios

ejusdem in manilesto crimine Iabricationis Ialsae monetae deprehensi,

coram Venerabili Patre Benedicta Archiepiscopo Colocensi, Aulae nostrae

Cancellario .... qui per totam 8yrmiam non solum honore Comitatus, sed

etiam vice & auetoritate nostra ex delegatione nostra lungebatur, exigente

iustitia .in ipso opere deprehensi Iuissent couvicti, ita quod at omnia

instrumenta eorum, per quae ipsam falsariam exercebant, nobis lorent

praesentata & eorum bona secundum consU!;ltudinem'regni a u dictum Ven.

Patrem, utpote nomine Majestatis i,udicis, & in partem dictorum Camera-riorum nostrorum essent deuoluta, idem Ven. Pater coram nobis oorpora-

liter constitutus fideli suo Ivan Magistro Tavarnicorum suorum domes et

quasdam vineas, 'fenetum & torculas ipsius Laurentii, ac quasdam alias

praedictornm, videlicet tam illam portionen, quae ipsum contingebat,

quam partem dictorum Camerariorum, quam sibi veudiderant, sicut

iidem coram nobis sunt conlessi, contulit possidenda, exceptis duabus

vineis, quas Petro Comiti, cognato suo duxerat conlerenclas, quas et

idem Magister Ivan a dicto Petro Comitecomparavit & sic bona illo-

rum universe ad dictum M. Ivan pervenel'untur. Quam utique dona-

tionem praefatus Archiepiscopus nostro fecit privilegio confirmari. Nos

itaque cum justa esset petitio & honesta, praesentes in pel'petuum prae-

dietorum omnium firmitatem liter as duximus concedendas, duplicis sigilli

nostri munimine roboratas.

Datum Jaurini anna Domini MCCLIDquinto Nonas Octohris, regni

autem nostri anno XVIII.

Pray: .liierRrcru a Hnnga r." P. n., 62., Schl5uwie sne r p. 178. Fej er : nCod~ diplomaticus"

IV., n., 170.

stral1UDrave, a pravo na desetinu komorsku una samo nadbiskup ostrogonski,

Nos Bela, Dei gratia Rex Hungarie .... Dux Styrie, tenore presen-

tium omnibus fieri vclumus maniiestum: Quod Magister Beneilictus Oano-

lUCUS Zagrabiensis et Arcidiaconus de Guerche in Camera de Ultra

Draua non resedit ut homo Episcopi Zagrabiensis, quamvis idem Episcopus

una cum Bano Stephano vice nostra procurauerat Cameram ultra Drauam,

sed tamquam homo bani, per ipsum Ranum ad hoc specialiter deputatus;

quod et idem Episcopus coram nobis praesenti aliter recognovit. Ne ergo

ex eo, quod dictus maaister Benedictu ill dicta Camera permansit, Strigo-

niensi scclesie et Ven. Patri R. ArchiepisGopo eiusdem, ad quem et eius

Eoclesiam supra dictae Camerae decimatio, sicut et aliarum in quacunque

provincia Camerae constituantur vel moneta cudatur pertinet et pertinuit,

et quam decimationem .Archiepiscopi et ecclesiae Strigoniensis in Camera

pra fata de ultra .Drauam residens plene et pacifica eorum nomine pereepit

et semper peroipit, praeiudicium aliquod g'enel'etur vel Zagrabiensis Epi-

scopus aut quiuis alius in dicta camera ultra Drauam ius aliquod in posterum

sibi valeat vendicare, eidem Venerabili Patri B. Al'chiepiscopo Strigoniensi

te eius Ecclesie presentss dedimus litteras dnpplicis sigillis nosti munimimerebotatas. Datum anna Domini MCCLVI decimo septimo kaJ. Janual' ii,

regni autem nostri anno XXII.

Fejer: »Codcex .d ipJ." IV. , n., 293.

3 .

Suglasna listina istog dana izdana u Fejer: "Codex dipl." IV., n.)371., gdie se veli: "Quod Magister Benedictus, Canonicus Zagrabiensis

et Arcidiaconus de Guerche in Camera de Puchruch non resedit vel

homo Episcopi Zagrabiensis . . . . . ."

4 .

1256.16. d e c emb r e , Bela IV . izdaj e I ist inu istog Saal'l'i:aja. kao igornje,

. Nos ~ela, ~ei. gratia, Rex Hungarie at Dux Styrie tenora presen-

tium, .omnibus ii~n .volumus maniiestum. Quod Magister Benedictus,

Cancnicus Zagrabiensis et Arcidia~onus de Guerchs, in Camera de Ultra

11*

- 148 -

Drava non resedi t ut homo Episcopi Zagrab iensis , quaorvis idem opisoopus

una cum bano Stephana vice regis procuravit cameram ultra Drauanam

sed tamen homo 'bani Stephani per ipsum banum ad hoc specialiter dspu-

149 -

ex parte carissimi Patris nostri B, illustris regis Ungario, tum pro impens is

factis in partibus maritimis, tum etiam ratione dotis seu dotalitiorum cum

omnibus suis per tinen ti is , append ici is e t ut il itat ibus, Castris sci licet , vi ll is ,



tatus, quod et idem episcopus coram nobis praesentialiter recognovit; ne

ergo ex eo, quod dietus 'magister permansit in d ic ta camera, Strigoniensis

eeelesiae et Ven: Patti B. Archiepiscopo ejusdem, ad quem dic tae camerae

decimat io sieut e t al ia rum, in quacunque provincia camera consti tna tur, ve l

Moneta cudatur pertinet et pertinuit, et quam decimationem archiepiscopi

et ecclesiae Strigoniensis homo in camera praeiata de ultra Drauamresidens plene et pao if iee eorum nomine percep it e t semper perc ipi t, praeiu-

dicium aliquod generetur, vel Zagrabiensis Episcopus aut quivis alius in

dicta. camera ultra Dravam ius aliquod in posterum sibi valeat vendicare,

eidem Venerabili Patri B. Areliiepiscopo Strigoniensi ac eins Ecclesie presentee

dedimus litterar dupplicis s igillis nostri munimine roboratas, Datum pel'

manus dilecti fidelis nostri Magistri Smaragdi Praepositi Albens is , aulae

nostrae Vice-Oancel la ri i Anno Domini J 't fCOLVI Decimo sep tima kaleud,

Jauuarji, regni autem nostri anno vicesimo secunda.

Fejer : "Code ll : dipl, Hnngar." IV., II., 370.

5 .-

Viterbo 20. ina 1266. I,wl\dak 11 Iistini pape Klimeuta IV., kojom se potvrgjuje, ( 1 8 . [ e k ra lj ic a Mad ia

d ob il a sr ij em sk u k omoru 1 1a d ar .

II •••• Stephanus Dei gratia junior rex Ungarie) Dux 'I'ransilvanue,

Dominus Cumanorum, universis tam praesentibus, quam Iuturis, praesen-

tium notitiam habituris, salutem in omnium 5a1ut01'8. Universorum notitie

tam presentium quam postremorum volumus fieri manifestum, quod ex

afiectu cordis deuotissima et sincera animi voluntate, materne re'uerentie

innixi a prima nostre indole inuentutis teste eo, cui omnia nuda sunt

etaperta, pro posse dedimus operam, ut tranqnillum et pacatum cor

maternum erga nos et habere possemus, et actore Domino censer uare.

Huic igi tur proposito, hu ic intent ioni adhue insis tentes , annuimus,conces-

simus et permisimus, ut ad plenam materne reintegrari et reconciliaa-i

possimus, quod mate!" nostra carissims Oameram de Syrmia que nostra

fuit, habeat et poss ideat liberam ordinationem disponendi et relinquendi,

cuicumque liberorum suorum voluerit habens et eadem. Iterum villam

Rugas Ismaelitarum in tempus vi te e iusdem eariss ime rnatris nost re duximus

concidendam, eidem cum omnibus prouenribus, utilitatibus et aliis pronentibus

de eadem. Ceterum terrain sen predium Posaga,que vel quod cessit eidem

tributis omnimodis, colectis reliquimus et permisimus eidem, secundum

quod a Domino nostro Car is sima Patre nostro, extitit dictum predium

assignatum, dantes eidem de ipso predio ordinandi plenam Iacultatem

cuicumque l iberorum suorum relinquere vo lueri t, ve l e tiam, S1con templa-

tione eleemosynarum pro reme Iio anime sue al icui ecclesie appl icare . .. .. etc,

Fejer : "Codex -wpl." IV., IlI ., 365., 366.

6 .

1271. S-tjepan V. potvrgj uj e povelj u Bel e 1\7., kojom sa guolovi Aleksander i . Deme tr ij c sl ob ag ja ju o d

pIll-canja poreaa II illl!) komornog Jukra 11 izn081I or 1 7 dinars,

Stephanus d. gr. Hung. D-tie, Croaeie Rame, Seruie. GalIi.cie, Lodo-

merie Oumanie Bulgarieq1 ile Rex. Omnibus tam praesentibus quam Iuturis

praesentem paginam inspecturis sa.lutemin eo, qui regibus dar salutem.

Si regalis sublimitaris immenaitas debet suorum merita oculo pietatis

prospicers subditorum, sis n-ffluendo donatiuis ; multo Iortius eornm tenetur

iura debite eonfirmarevaliorum temporibus aquisita, et consenciendo suorum

privilegiorum testimonio roborare; cum id inconcussum permaneat, quod:r~gio Iuerit patrocinio cemmnnitum, Proinde ad universorum tam praesen-

ClUID quam futurorum notitiam harum serie volumus peruenire, Quod cum

post decessum Domini Bele, i llustr is regis Hungarie, reco:rdacion is fe licis-

s ims, kariss im:i pa tris rrostt i, r egoi gubernaculum ad nos deuo lutum fuisset

iure successor is , seu ordine geni ture , Alex-ander e t Demetrius , fi li i Demetri i

ccmitis, dilecti et : fide lis uostr i, constare nob is fecerunt pel' val ida instru -

menta, et pel' testes euidentes, menda~iaqu_e respuentes, ac eciam nobis

per eiusdem negocii recenciam c1ariut maniieste, qu:od homines in eo rum

possessionibus, ultra Draua-m existentes collectam septem denariorum a

tempore rpsius patris uoatri sditam at inclictam ratione lucri Camero at

multam aliam exaction em , lieet minimam, que cum facta fuerit et indicts

per totam t?lTam ~~~ ex llldultoeiusdew. patris .nostri, nunq~am solnis-

~ent, n_ec e tiam prmntrus soluere debuissent; et petiuerunt a nobis cum

ms~ntia, quatenus ~is eandem graoiam sibi et eorum populis factam,

l'~~ficare .e~nostro ~g~aremur privilegio confirmars: Nos itag_ue lauds-

bllla. serurna et merrtoria obsequia, que iidem nobis et regno cum summa:fidehtate impsnderunr . ,. .' acqursitum conseruare, verum et maiora

poterunt non nnmerrto promerori, recensents s, volentesque in hoc eis cum.

- 150 -

lauore gracioso, memoratam graciam, seu ordinacionern ipsius patri nostri

circa .' favora-biliter Iactam, ratificantes, presentibus coniirmamus;

sta tuendo, quod popul i ipsorum nee prenominatam septem denaJ_· i.ol 't~~

col lectam soluendam, nee eciam alias exaet iones dandas iudici

- 151 -

Archiepiscopo Strigoniensi petente at vendicante decimas ex ipsa sihi et

ecclesiae suae debitas: tum ex privilegio, tum ex antiqua consuetudine

cuius non extat memoria; in contrarium autem Lorando negante assecu-

rante: de collecta lucri camerae vltra Drawam nusquam Archiepiscopum



con tingeri t, al iquali te r compellantur, sed ab hi js s int perpetuo l iberi peni tus

et exempti; hoc saluo, quod possessio eorum ·.·· haetenus perso-

Iuerunt . TIt igi tnr eadem gl'acia successiuis tsmporibus peseueret , presen tes

concesimus litter as , duplicis sigilli nostri munimine roboratas. Datum per

manus venerabilis viri Magistri Benedicti Orodiensis Ecclesie Prepositi,

aule nostre Vice-Oancella.r ii dilecti et fidelis. Anno ab Incarnatione Domini

MCOLXX prime, septimo Calen ..... regni autem nostri anno secunda;

Vellerabilibus Patribus, Philippe Strigonieosi, Stephano Colocensi

et Johame Spalatensi Archiepiscopie, Lamperto Agriensi, Job Quinque-

ecclesiensi, Philippe Vaciensi, Pau la Vasprirnensi, Briccio Chanadiensi,

Lodomerio VaradieDsi, Dyonysio Jaur iensi et Petro Transs luano Episcopis

ocelesias Dei Iel ici te r gubernant ibus, Moys Palat ino , Oomite Suprun iensi

et Judice Cumanorum, Nikolao Judice curie rrosrre, Comite Symigieusi

Ezidio magistro Tavarnicorum, Comite Posoniensi, Jo achimo Bano tociusb La .

Sclauonie; Mathea Waywoda Transsiluano et Comite de- Zonuk: urencio

bano de Zeueriuo, Oomite de Doboka; Petro magistro dapilerorum, Comite

de Guechke. Alberto magistro Agazouum, Comite Scibiensi, Philip po

magistro Pin cern arum , Paulo Comite Bachiensi , Gregol 'io Magist ro 'I 'avar-nicorum domine regine, Comite Castri Ferrei, Ponich bano, Oomite

Zaladiensi: Michaels Comite Nitriens i; et aliis quampluribus Comitatum

hononores regni tenentibus.

F~iel': nCodex. dipl." vr., str, 150.-15"'l. Iz prepisa La.dislava IV. od god. 1274.

7.

1272. Stephan V. odlucnje, da vali a davati usdbi skupn desetinu od 'poresa, kO'ji saplacac n ime komornog

.lukra (7 rlenara), ikoju mu [e ban Roland n sk radivao,

Nos Stephan us , Dei gratia Hungariae, Dalmatiae Oroatiae, Ramae,

Seruiae , Gall ic iae, Lodomeriae , Ouma-niae , Bulgariaeque Rex .

Pro memoria signilicamus uniuersis praesentium per tenorem, quod

inter venerabilem Patrem .Philippum, Archiepiscopum Strigoniensem, et

perpetuum Com item loci euisdem, dileetum etfidelem nostrum ex una

parte; et inter Lorandum. Banum, cu i col lectam nostrum septem denar iorum

vltra Drauam pro lucro camerae dedimus et donauimus i super decima

ipsius collectae, ortacoram nobis materia quaestion is ; ipso Vonerabi li Pat re

Strigoniensem percepisse; quamvis iure communis intentio Venerabilis

Arehiepiscopi Strigoniensi iuuaretur pro eo, quod eo, cum decima Camerae

per totum regnum debebatur, per consequens et decima lucri Camerae,

quod tantumdem significat, deberi intelligetur. Ad ahundantiorem tamen

cautelam et eu ident iam mani lest iorem, eidem Venerab il i Pat ri Str igoniensi

Arohiepiscopo, super iure percipiendi e t SUPOl' posaessioue , vel quasi iuris

percipiendi de lucro camerae vltra Drawam probationem duximus

indieendam. Quis venerabilis Pater et pel' Iitteras papales, et per litteras

Ielicis recordationis Genitoris nostri, luce darius probauit, et os tendit sibi

et Arohiepiseopatum Strigoniensom in possessione, vel quasi iuris percipien-

dae decimae de Iuoris Camerae, eollectae vltra Drawam fuisse et extitisse:

eontradietiene qualibet non obs tante. Quibus litteris Iacta nobis plena fide

quod decima lucri Camerae vltra Drawam Strigoniensi Archiepiseopo at

Al'(~hiep iscQpatus deberetur, e t Str igoniensis Archiepisoopus et Arch iepi-

scopatns in posses sione vel quasi peroipiendi decimas lucri Camerae vltra

Drawam semper Iuisset, et extitisset, sicut et es se debet: ipsi Lorando Bano,

et Pel' consequens omnibus, quibus quovis tempore ipsa collects lucri ex

Li beralitate regia donaretnr, voeem eontradictionis quoad .solutionemdecimae collectae praenotate abstulimus, at silentium perpetuum impo-

suimus, adjudicantes sententialiter ipsas decimas lUC1·icamerae vltra Drawam

Archiepiscopo at Archiepiscopatui Strigoniensi ex debito persoluendas.

Ne igitur in posterum super im'e percipiendi deoimas lucri camerae

vltra Drawam questio similis vale a t vel renasoi, Archiepiscopo et Arehi-

episcopatui Strigoniensi ad rei memoriam sempiternam et in robur et

privilegium perpetuum ex certa scientia, praesentes nostras concess imus

litteras-, dnpplicis sigilli nostri munimine roboratas,

. Datum per manus Magistri Benedict i. Praeposit i Orod iensis , au lae nostrae

Vlce-Oanceliarii. Anno Domini Millesimo, ducentesimo septuageeimo secundo,

Original U ostecgonakcm ka.ptolskom a.rkivu. Fejer: "Codex d ip l, ~ V., I., pag. 251.-253.

8.

Oko 1294. 23 '. Andr" m ilr ". .. . I una. ,]a. ° eglul6, a l l . Bep rlhodom zag rebaeke komore pod rs ava medvedg rads ks , pos ada,

Andreas dei gracia rex Hungarie, Fidelibus suisdemonte Grecensi

salntem et graciam plenam cum dileccione. Noveritis, quod pro eo, quod

- 152 -

de castro nostro Medwe vocate, vobis et ad vas spectantibus pel ' comitem

Gyanum illata iuis se dicuntur nocumenta, nos ipsa cupientes nocumenta

a vobis et vestris. amovere, cameram nostram de Zagl'abja eidsm Gyano

duximus conterendam ita, ut amplius de eodem castro nostro nullum

153 -

denarius) pro uno autem pOSS01) boh2) (emico) t res novi denar ii , pro argenta

vel' o·~) cum pondere budensi ad unam marcam quinque pense novornm

denar iorum ab ipsis (comitibus) carr ie re nostre cambiantur. Quare. f ide li tat i

vestre percipimus per prosentes, quatenus dum iidem comites camere



nooumentum irrierri presumatur, sed de nostris rebus custodes nutriantur.

Si qui autem contra hoc nostrum perceptum presumpnentur, nobis in

vestris literis curetis intimare, ut huius mandati nostri transgre sores digna

ulcione per nos Ierian tu r.

Datum Bude, in vigilia beati Johannis baptiste.

9 .

Iz " Li be r p ri vi le gi ol 'um e pi se opa tu s Z ag rl l. bi ~n si a f ol . 6 6. u k ap to ls kom a rk iv u, J. 'l;'lmlei~: "Sporn.

gr. ·Zagrebi" I., 7·3.

1323. 6. [an tra r a, Rralj Karla I. naTegjuie, da se kl1in u Ugarsko j banovci po uzo ru banovacav.sto ih ie

k ova o b an Stefan za. vlade Bela IV.

Karolus . . rex .. capi tu lo ecclesie Transsi lvarre .. novcri ti s, quod pre la ti

baroues et nobiles Tegni nostri hahito inter se diligentifssimo) oolloquie,

ad nostram aceedentes preseneiam, humiliter a nobis postularunt, quo'd

quia pe r indebi tam monetam camere nost re regnicole nimium grava;xentux,

propter restauratioaem pris tiui status regni nostri et utilitatem meliorem

bon am nov-am monetam p e rpe tu o durabilem et per totum regnumnostrum ubique discur rendam Iabr icari Iaceremus, et ut hoc condeceremus,

i idem prela ti , barones e t nobi les . regni nostr i de singu lis port is iobagionum

suorum et aliorum omnium populorum in regno nostro existenciunr, nullo

penitus exemto, vide licet tam in civitatibus eciam, quam in oppidis consti-

tutorum singu los d imidios fertones cum -argen ta vel denar iis iuxte valorem

argel it i .hoc anno ' l1ob isdari . e t persolvi ordinantes assumpserun t; V8rUl1:1

nos ius tis petieionibus eorundem pre la torum, baronerum et nobi lium regni

nostri inclinati ut tenemur, cameras nostras seu comitatum camere pel'

totum iegnum nostrum comiti Heys, Ladislao dicto Gurche, Emerico

hatri domini. episcopi Waradiensis, Petro dicto Peuldre et Jos ... ch fide-

Iibus nostris simul cum predictis dimidiis Iertonibus vendidimus et Ioqua-

v im u s, bonos novas denarios scilicet oct(ave combust)ionis per tatum

regnum nostrum ad pondus denariorum banalium antiquorum, -quos Stephanus

quondam banns tempore domini Bele regis ... cudi lecerat, per eosdem

comites camerarum nostrarum preeipiendo et eommitendo Iabricandos ao

(pel' totum) regnum nostrum absque condicione aliquali perpetuo discurrendos,

ordinandoque et statuendo, ut pro tribu viennensibus venus novus ) dena-

rius camere nostre et pro duobus antiquis banalibus similiter unus nevus

nost re (vel ) a liquis ex ipsis sen ofi ic ia les . ipsorum predictos novos denar ios

nostros in medium populorum vestrorum ubique existencium p(resen)tav81'int

per cosdem populos vestros di ligentel ' suscipi , honorifiee acceptari et

poteuter currere, ac cambium ordine prescripto, absque contentione

faciatis i et ipsos dimidios fertones de singulis portis seu mansioni-

bus, cum argento, vel denariis ad valorem argenti ipsis comitibus

carriere nostre, vel alieui ex IPS1S, sen oificialibus ipsorum ad hoc

deputatis, presente homine magistri Nicolai dispensatoris nostri, quem

iidem comites camere nostre eis pro socio a nobis pecierunt, ex .integro

dari et plene persolvi Iacere debeatis, aliud non facturi, alioquin

damnum, si quod camera nostra ex parte .populorum vestrorum patere-

tor, per eodem populos vestros cum ipsorum g'ravamine restaurari facie-

lUUS. Datum in 'I'emeswar, in Iesto Epiphanie domini, anno eiusdem

MOCCOoXXo tereio,

1 '1 )N~ y Im re : ~CoaeK d ip l, hunga r. Andegav .u n., 5 9. , 6 0. , g aj e 16 ~ to -st a m an jk av o, {J popnnio

s am man jk av a m ic es ta , Po sl ll is lu i sa:o:lr~aiu listine,

10.

1338. 1. okto b 18.. !Iletacko vije6e zak1jui! i, da se blje poslanik knesu Dujrnu. daprosvieduje protiv pajvo-

.renim novcima, koji Be u njega kujn.

1338. d ie prim e ootubris, capta: quod pL'O i~tis factj;! hie dictis,

scilicet pro moneta ialsa, qu e fabricatur :in partibus Sclavonie, et pi'O

facto iuramenti, quod debet facel 'e comes Doymus per Iorriiam concossionis,

et quod adhuc non. Ie cit, mittatur aliqua bona persona in nostrum nuncium

ad ipsas partes, cu i commita tus e tiam de regaliis ducatus non solutis per

comites; et dominus, consil ia ri i et capi ta habeant l ibertatem eligendi dictam

personam, et assignandi terminum comparendi pro dieto iurameuto et de

commissione dicti nuntii, sicut videbitur domino, eonsiliariis et capitibuspredictis.

.MiBtlu

mle ta 6k og s en at a XVTI . , 108., u a rk ivu uM le ei rn a. L jn bi c: " Li st in e m le t. . re pu bl . U II. , p. 30.

1 ) Va . l ida . .grosso". Cini se (111.bi kod slijede':ih rlj ~ t re bal o io ~ dopunjka,J) ovako a ne .boc • .

~) "ve ro " mjesto npnro". ,

- 154 -

11 .

1338. Knez krcki .Bal'tol poaiva S6, da sabrani patvoreuje .mletaeklh novaca,

. ~xemplum littere misse comiti Bartholo Vegle. Nuper ad nostram

155 -

Capta Iuit pars, quod mittatur alius arnbaxiatol' ad dictas partes

Slavonie cum illa commissione etverbis gravibus et opportunis, que

videbuntur domino, consiliaribus, capitibus et provisoribus, vel maiori

parti eorum, qui habeat libras tres gToSSOl'Umpro sua provisions pro ista

materia, et vadat ad expensas communis de grossis * XVIIj * in die. Jnsuper



noticiam est productum quod in loco }""luminis1) laborantur et cuduntur

solidini falsi ad similitudinem soldinorum nostrorum, de quibus soldinis

Ialsia plures in nostris manibus habuimus. Quod quippe nos tantum

g-:~vat, et turbat, quantum plus potuit. Et adhue multo amplius gravaret,

nisi crederemus, preter vestram eonscientiam istud esse, certi enim sumus,

quod tum propter antiquam nobilitatem generis vestri, tum propter vetu-

stat em et sinceram caritat em, que inter DOS viguitet vigebit, tal ia nullacte-

nus ··pateremini in tantam nostram iniuriam et oliensam. Et quia niehil

e~t, quod nostrum comunem citius provocaret contra quoscuruque culpa-

biles et assentientes Iacinori supradjcto, amici tiam et dilectionem vestram

requirimus et rogamus instanter, quod vobis placeat diligenter inquirers

de predictis, et talem ordinem apponere et apponi Iaeere in locis et distri cti-

~us .vestris, quod hec vel similis Ialsitae minime oomunitatur. Et quod

SlqUJ~ repertus esset publiee vel occulte, sic rigide pun iatur , quod transeat

omnibus ad exemplum, Naill. sumus certi quod si voluntatem vestram

publieari et notificari ieceritis, et terrorem debi tum feceri tis hi is, qui talia

presumerent, nemo erit tam temerarius, qui audeat vestris iussionibus

conn:aire. Et vos, qui qanto vos estis nobis magis famil ial'is et oarus, tantogravllls haberemus, si in vestris districtibus hec commiti vel tolerari

cont ingent . Hoc valde gratum haberemus: secus autem si fieret nul latenus

sub disimulatione transire possemus, quin provideremus cum afie~tu remediis

o~portunis, ~~cut pro .honore nostro at reparatione tam gravis iniurie

videremus utilis convenire. Super quibus vestram velitis mittere responsivam.

Origii:talni koncept n mlet, arkivu, br, 1331. Liubie: Lis tine IT" 31.

'12.

1339. Mletaeko vije<ie izdaje naredbu, d a, s e nniste u Slavoniji patvoreni novci po U2iOlU soldadina,

1339. die viii Maii.

, Cll~ .moneta Ialsa de soldadini s qui fiunt in part ibus Slavonie multi-

plicet nums in damnum nostris communis et alias Iuerit missus ambaxia-

tor ad comitem Bartholum 2 ' ) , in cuius terris predicta fieri dicu.ntul'· et

ipse responderit de cessando, et peius fiat i '

1.) T. j, danasnja Rijeka ,

.) l!~g()pan,

cum comes Duymns non venerit ad faciendum sacramentum fidelitatis

dato ei termino usque ad pasca resurectionis elapsum, et ipse non videatur

curare de veniendo, coromitatus dicta comiti, quod veniat personaliter

u que ad sanctum Micbaelem proximum, et si non venerit quod nos Iaciemus

f ieri et mitt i executioni secundum formam concessionis.Capta: et ex nunc eligantnr tres sapientes pel' dominum ducem,

eonsiliarios et capita, qui examinent et faciant poni in scriptis de omni

gravamina et remedio, quod eis videbitur contra dictum comitem et SUDS,

et pro reparatione predictorutn, et quod si dictus comes non Iecerit, quod

d habit, habeant libertatem veniendi ad consilium et ponendi partem

sieut eis videbitur.Electus ambaxator ill Sclavoniam : ser Petrus Geno j plezius: ser

Pet rus Miaui. Elect i sapientes : ser Thomas Superant io, ser Petrus de Canali

sex Petrus Lauredano.

.Anlhi'do (li StDoto, 8 a11a110 , 1 '> .t i s ~ i, Reg, XVIlI., cap . 33

13.

1339. 8. i n i. Mlafa6ki poslanik, koji S6 salie .knezu Dujmu, npu6uie se, ijto ce zll.htijevati, da sa uk10ne

slasnnske patvorine mletaelrih. nevaca,

lS39. dis VIII iunii eapta.: quod rescribatur ser Michaeli Georgie

ambaxatori, quod Iaciat preceptum comiti Doymo veniendi ad nostram

presentiam usque ad sanctum Michaelem proximum pro faciendo mramentum

fidelitat is , et quod hoc facto, cum inlormatione aliorum negociorum Venecias

revertatur, et elongetur terminus istorum negociorum }1er totum mensem

Iutumm, at eonsiliarii teneantu:r tunc venire ad istud consilium vel ante

ivideretur , pro Iactis predietis, et sapientes remaneant f irmi curr: l ibertate

quam habent usque ad dictum terminum. 67. '

, .Quod scribamr comiti Bartolo, quod oceasione monete, que ad simi-litudinem no~tI'e ,in suis partihus cudebatur, misimus adeum prime ser

Joh~.unem VlCt~1rl ambaaatorem nostrunr ad hoc, ut ipsa ialsatio cessaret

omnmo. Sed SC1ID'llS, quod post discessum ipsius ambexatoris dicta moneta

Iuit etiam, in dictis partibus cuniata, de qua re, in quantum plus possumus)

coaturbamur. Et secundo. misimn ad cum in nostrum ambaxatorem ser •

~ 156 ~

Michaelern Georgium, qui presentialiter est ibi, cui fecit talem rosponsionem,

quod exinde gravamur plurirnum at mi ramur, Et propterea sibi pre~ ipjm~s

quod totam monetaro conlectam ad similitudiuem nostre, que 11 1 surs

part ibus repei- itur, Iac ia t anich ilar i e t dest ru i, a t o rd inare e t scr idari facere ,

quod omnes et singuli sue iurisdictioni submissi, debeant sub certis penis

15 7

etattondentes devocionis sincere item et fidelitatis constanciam Jacobi.,

filii Vlfardi, civis de civitate Grecensi, Nicolai, filii Pauli) Ziletk, filii

Staulen, civium. de Kapruncha, magistri Raphaelis et Mychaelis fratris

eiusdem Nicolai, quibus nobis studuerunt complacere, de eonsensu et



huiusroodi monetam incidere, cum ad manus eorum pervenerit, .Insnper,

quod actores Iabricantes et suspectos fal sifica.tioui s ipsius , qui in suis locis

poterunt reperiri, capi racere debeat, et ad nostrum dominium sub bona

custodia destin are, Et si non reperirentur insuis partibus, iaciat eos

banniri perpetuo de tQta sua iurisdrctione; et -si aliqno tempore in suispartibus .epparerent, ardinet at faeiat 80S oapi at in forciam nostri dominii

mittat eos . Quod si factum Iuerit, i d habebimus valde gratum, et fidelitatem

eius per affectum operis eognoscemus ;alioqlJill providehimus, sicut pro

bono at honore nostro videbimus convenire.

Et scribatur comiti Doymo, quod circa pte dicta eomplendadet suam

operamst Iavorem Iaciens incidi totam monetam ralsatn similem nostre, que in

suis partibus poterit rep etTI'i at hciens soridari.quad similiter omneseui

subditi debeant talem monetam destrnere, cum adeorum manus pervenerint.

Et scribatur nostre ambaaaeeri, quod circa predicta solicitet, ut nos tra

intentio impleatur; at mittatur ei propterea sxemplum Iitterarum, que

comitibus transmittentur, et cum respos ione quam ab eis habuer it , accepto

comeatu, Venecias rev ertat ur, De sic 13, de non 0 ., non sinceri 1.

Misti TIm" 40. LjubiC.: Listiu€I II. , 42.

14.

1.339. 31. i li, Kaot . ..dnji rok sa dokbmce patvorenih mleta6kih. no.. ..ca usta.novl jl lje sesredina augusta 1339.

1339 die ult imo iu1ii , capta: quod t erminus. sapientum Sclavonis pro

facto soldinorum ialsol'uID, pro quibus illuc rnissua fuit };Iro ambaxatore

S6l' Michael Georgio, elongetur in statu presenti ad medium mensi s augusti

proxIme seouturi,

Mls,t! XVl lr . 154 , L jubi6: Listine fl., 52..

15.

1344. U . IIov emb a. 1. Ban Nikola daje Jakovu in.iegovim drugovima !lagreba.l)ku komoru u zakup a. .6l}jom

iIukrum ·came.rae ialUg~ slavcnske. pOI6ZC.

Nos Nicolaus banus toeius Sclauonie , Memorie commendantes tenore

presencium sign ifioamusquibua expedi t universis , quod nos conside l'antes

del ibera tione universorum nobil ium regn i Sclauonie nobiscum existeno ium,

cameram nostrum pel" totam Selauoniam cum oroni plenitudine juris et

lucre eiusdem, ad honorem banatus spectantibus, a iesto saneti Martini

ooniessoris incipiens usque revolucionem siusdem, pro trecentis mareis

dsnariorum nOVOl 'Um monete nostre auno in presenti,cum quinque pensis

computat is , a t in quo libe t meuse vigint i quinque marcis nobis persolveudis,eisdem Jacobo Nicolao, Zuetk, rnagistro Raphaelo et Mychaeli duximus

colloeandam: si quem terminum solucionis preterirent , cum iudicio decem

marcarum solvers teneantur, Nam iidem comites eamerarum nestrarum de

una. rna-rca argenti, novem pensas et duodecim de(narios), denariorum

integrorum, quarto combustior ris, Iabricabun t ohu losque et parvos denarios

earners nostre :vigin.ti pensa5, videlicet decem pensas ad rrumerum inte-

g-roI'um denariorum iabrica-bunt et.nona pars ipsorumubnlorum ia):IJ:iG.etUl·,

scilicet de novem marcis ad un am maream ipsos obulos, et non plus

iahric.an:di .habeanr faculatem; de quibus .septuaginta. duo QUt'runt et vadunt

pro .fl.()l.'eno,o.ambiant~l;que novi denarii :nostri pro tribus antiquis deuariis,

obuli autem antiqui in statera, vel qnatuor pro uno novo denario camere

nost re camlriantur; de quibns denariis quinque pcnse cllrrunt,et 4,e abuliadecem pense pro una marea. Vieneuses autem et Grecensss denarii, quia

tercie at quarte combustionisexistunt, duo de ipsis nostris monetis pro

quatuor Vyenensibus et Greo ensib us' cambiantur. S'tatuimus stiam, quod

si quis aurum, argentum vel denaeios antiquos extra regnum in al iquibus

sareinis in diminieionem regni Sclanonie asportarellt stcomites eameraaum

nostrarum invenire possent, ex tune omnibus rebus et bonis suis ipsis

aura, argento de, denariis antiquis inventis priventur et spolientur. Quos

nostros denarios novos ad nostram monetam iabricat6s, in Ioeis puplieis

at loca forum ad tabnlas exporri eommiss iarus cambiendes modosuperius

annotate; de quibus denariis nostris nevis primo iabricatis unam .marcam

ad nOB recipiendo, sub nostro sigilla, quod nos conservamus, ut si in

aliqua falsitate in ampliandis denariis monet€)' nostre in camera et in

apponendis ad monetam ipsos comites caanerarum nostrarum apprehendiin-venire contingat, tunc eandem unam maream contra ipsos in stateram

.imponemas , Quod si in aliqua nequieia eonrperiemus, solum quod in una

marea casualitsrer, .in duobus vel in quatuor aut in sex at non ultra

denariis augmentaxi vel diminui instater.am budensem porrendo, contingeret,

. s ed si ultra ipsis sex denariis, ipsam unam maream in statera seu pondexe

- 158 -

posita, Ialsitatem et diminucionem pateretur, tunc eosdem puniemus, ut

exigi t ordo iuris. Hoc expresso, quod quia in examinacione octo ponderum

argenti duo pondus, saltern quartus, in carbone c1efalcatur et remanebit,

ob hoc si ipsa sex pondera in tribus vel in quatuor denariis non ultra,

casual iter diminucionem in statera predicta paterentur, huius ra tione dicti

- 159

ta res mart iU'inarum nost ra rum cum eorum instrumentis, quibus se excusa-

rent a solucione marturinarum nostrarum, coram nobis vel vices nostras

eli. . de eodem Datum Zagra-

gerenti debeant cornparere , red tun ~'aCloneme ", ' . .biae , in testa sanc ti Mart ini con108S01'18. Anno domini mi llesimo OOCXL

quarto.



comites camerarum nostrarum, ab 'que aliqua vindicta habeantur, nisi in

us l im non att rahant. Si autem in pluribus infra quatuor denariis ipsa

sex pondera diminucionem paterentur, extunc eis vindic tam merito possent

vendicare. Universi autem mercatores cum navis denariis nostre monete

forum iaciant in Iorizacioue ant iquorum denariorum, argentum emptoreset aurum, si qui rep e rie n tur , per comites camerarum nostrarum. in rebus

.inventis puniantur; meres tares autem de rebu s _ consvetis lucrum came re

solvant, prout est oonsvetudo regni.; et 8 1 aliquis mercator res suas de

iure amiserit, de eisdem duae partes nobis, tertian). partem comites came-

rarum pereipiant. Volumus , ut Iamulos et servientes comitum camera rum

nostrarum in quibusvis eausarum arti culis, nullus comes vel iudex noster,

preter nostram. personam, . iudicare valeat, Item similit er anno in presenti

icllecciones marturinarum nostrarum inter fluvios Zaua et Draua cum

omni plenitudine iuri s ea rum, banoschinis, nezethi s et ponderibus in nost ro

banatu oonst itutas, pro mi lle at t recentis ac quinqul;tginta marcis denari-

orum novorum rrostre monete eisdem Jacobo, Nicolao, Zuetk, magistro

Raphaela et Mychaeliduximus collocandas, salvis strennis nostris; de

collecturis marturinarnm et camel" nostre volumus, ut de .marturinis

uostris pecuniam nostram in ducentis vel in pluribus marcis nobis portent

vel mittant, salvo hoc, quod si alieui jn minori quantitate de pecunia

nostra dari Iacicrnus: hoc non pretermisso, quod si collectas martu-

rmarum nostrarum vel lucrum camere nostre solvere aut solvi

Iacere non curarent homines possessionati, in possessionibus talium

comites camerarum nostrarum descendendi l iberam lrabeant facult ate-m.

Hcnrines autem nost ri dignita tss a nobis. habentes, in. eorum dignitatibus

et redditibus priventur, donee vel quousque emenda ex parte talium,

comitibus eamerarum nostrarum fiat. Marturinas nostras autem inter

Zauam et Drauam, ubi anna preterite nobis dicavernnt, dicandi, et exi-

gendi super tales , qui solvere tenentur, collectores martur inarum .nostrarurn

habeant facul tatem. Lucrum earners nostre comites camerarum uostrarunr

ultra Zauam de rebus consvetis, exigendi habeanr potestatem. Nee J10C

pl 'et el'mittimus, quod si qui col lectoribus maturinarum nost ra rum in dica-

cione rnartm-inarum contradixerint et se dicari non admiserint, prout alias

honori banatus marturine Iuissent dicate, in quibus termini assignati pel'

comites earnerarum nostrarum contra eosdem camera rios nostros et col lec-

Iz prepisa, !ito gil, narediiie Rafael nLatinns" iJakov, gragjanin zagl'ebacki isle godine da im se

n RCin i. ' I'a ] pr ijep is [ e u ka ptol skom a rki vu u Zagrebu.

Zadnje potpuno izdanje u Tkali ij ca : "Spotn. gr . Zagreba", I ., str, 174.-177.

16.

" '. I". L·1 't I , " hI ' " a l l . se -u Slavoni ju unosl ugarski novae ina"egjuje bisknpu Ste,fauu, gene-1364., ' . / : : > . I u J. llluC\i l . ~ " ' " ,

ralnom vikaru s lavGDskom, da sa OKO toga brine,

Lodoucius dei gracia rex Hungarie. Fideli suo. venerabili i~ C~l'is~o

patri , domino Stephana, zagrabiens~ .episoopo, regmqu;. Sclauome VICat']O

genel'ali salutem et gratiam. Noveritis, quod tam D~bili~ quam .ClV)t~-

tensium in regnQ nostro Selauonie iam dicto consistenorum q~enmollla

aures populsavit nost re maicstati s, quod ill~ m~n~ta na.va, qua~ 111 eodem

-regno exponere intenditis di seurrendarn, eis mmrum fieret noc~va, ym~lO

ex ejusdem exposic ione eunc tis ipsius l 'egni incolis dampnu~ ~to~lerabile

et nrrbaeionom non modieam p1'esens issent evenil'e . Quare f idel itat i .vest l~e

firmis damus in mandatis, quatenus, si cum eisdem nobilibus et ciVl~at~n-

s ibus poteri tis ordinate, ut preaicta I ilon_~tain eodem dis~urrat . regno lpsms

incolarum mutuis usibus exponendam mxta vestram mtencronem, bene

quidem, alioquin factum ipsius 11l0net~ta~ter d~sponatis, u t eadem mo~eta

nee nobil ibus et civitatensibus predict is SIt nocrva e t dampnosa, nee etiam

nobis dampnum eveniat ex eadem. In casu autem, quo hol'u_m neut~'Um

Iseere possetis, tunc nobis ea seriatim rescribatis, ut nos e .xmde dehbe~

remus quid Iuerit faciendum. Datum in villa Gerencher, in lesto beati

Jacobi aposto1i . Anno domini mi llesino CeOLX quarto.

Original n a.rkivu iugoslavanske akadenrije u 7_.agrebu.

Tkalilic: .Spom. gr. Zagreba." I" litr. 231.

17.

1884. Mariia na.regjnje, da ae uzagrebaCkoj kovniel kuje kraljevsk i novae i lialje kao monetare Fraucuza

Aczoma i Simuna De 'I'alentis.

Maria dei gratia (maior reO'ina-Hungarie. Fidelibus) suis, iudiei,, , b . •

iurat is et universis civibus ac hospitibus nostris Grechens ibus (de) Zagrabia

16 0

salutem et (g l'aciam ). [pro emolum ento incJolarum nos trorum unacum

prelatis et baronibus nostris deliberautes ordinavimns, ut nova moneta

nostra ... (per [orones] regni) nostri climata discurrat et ab omnibus patenter

recipiatur, nostreque collecte , .. ( tam) regales e t regina les .. .. et tricesime

nostre cum eadem solvantur ; universi eciam ecclesiarum prelati .... et



debita ac quosvis reditus .... et nobiles aliique cuiusvis s ta tus homines

ipsorum proventus universes, tributa, terragia et quasvis (exacciones) ....

et iobagionibus, tributariis et officialibus in ipsa nova moneta nostra, aut

(in) florenis recipi et exigere teneantur ..... nove monete. Fidelibus riostris,

magistris S imoni de 'I'alentis , civi n08t1'O Cassouiensi et Aezom Gallico,comiti . .. . duxer imus committendam ... Fidelitati vestre firmiter mandamus,

quatenus dictam monetarn nostram rsgalem in prefata [civitateJ .... vide-

Iicet regali ad hoc constituta, prefatam novam monetam nostram dictis

magistris Simoni et Aezom ac eorum camerariis .... cudi facers permit-

tatis, ipsamque novara monetam nOstram in empcionihus et vendicionibus

rerum vestrarum recipere et (percipi iacere, labojresque cusorum ipsius

monete nostro fideliter conspicere ac ipsos cnsores semper ad fideliter at

sollerter laborandum .... neoessariis, dum et quando oportunum iuerit

vestris consiliis et Iavoribus ac auxiliis oportunis assistere debeatis. [Hanc

autem ordinacionem debetisJ ; in ioris et in aliis locis publicis

ubique in regno nostro Sclauonie palam lacere proclamari,

Datum B(ude) .... martiris . Anno domini MCCCLXXX quarto.

U prepisu hanova Stefan a i Ivane, Lilld1l'e U g ra dsk om a rk iv n u Zo. gl 'o bt L.

Tko.liiic: nSPOIl1. . gr. Zagl'eba~. 1., sti'. 301 .

Hua 3Hl lT 8 ] 2[ 3 H 80 JI J2 [THTf EO rf J;o 6a aa EpaJbeBIDIaMa

I~OfJ; HOBo ra I IIe xe pa .

Ra~ Oa1l'1 MHHyJIe rO,ll;lIH8 1896. y 3BaHlf'mO~{ I IOC JIY 6HO as IIyTy H3

HOB ora illexepa y MJIa~OmeBlIIQT, aamry MH oxa sa asepje o,zr;Epellfen-a,

Roje [e JIemaJIO y j e, Zl ;HOMj ap JC y uOEp aj n ec re ,

IIQRJIIHM H pasrJIe,n;aM Te anepiee II o,n;Max 1I0llfJ'lCJIm.l, zta 01 1 Ty 1I1.or.rra

OHTH RaROBa rraceoo1iIRalIB upenxacropajcaor- ,lI;ooa. IIoc.J.UIje HeEOJIlIEO ,lJ;aHa

o~eM onee na TO MjeCTorra ys nOMok je,n;HOl'a cezsaxa sawouallf oH,n;je

Heroajex 60 em ,n;:y60EO y se~rJ I. y. TOM nparo,Zl;OM onaaaar, ,a;a ce Ty H:aJIaSH

x ao ro B Bep a& a o ,Z l;E _p eM eH a H ~p6:HlIa o,n; liIJIOBaCTOr IIocy~a, R o i~ i e r pa 1) eH o

npOCTOllf PYICOM.Hanrao

caM UPJa TOM KOnaR.

yjom 11 HeltOI7ll'l:EO ROMa,n;a

nOKBapene aJIaTXe O,ll;EaMena. CBeHatene CTBapH UOCJlao cax y sell'[aJbCRlI

Myse j y Capajeao, C T6:M: D;pH:Mje,n;6oMI ,lJ;a OlI ce Ha OBOM MjecTY, 110

MO jSMM lm je n. y, M O rJ Ie n al m &{)je&aB:B8 CTBaplI

lIS :maMeHor ,n;06a~ CJI8J3HO panHaTeJbCTl30

6 0c .- xe p: q. - seM aJ I. CKO r Myseja JIO(MaJIO JIflI je

20 tpQ P" ,lI;'a HX yrr()Tpe6RM sa IIpelCOTIaBaR.e

onor- MjSC'l'3.

Ja caM O,l{Max,ll;ao npeEOl1anaTB II rrocao

i HCIIao ,ZI;OOpo sa P Y : E < U f , jep ce na nOBp-

m:mm 0,Zl;70 -rreTBOpHI:lX MeTapa nai;ome oae

CTB3pU:

OTpj e.in:qe, OC06HTO JI:Hjeno 1ffipai;eHe;

HamJIO llX ce 10 cacBBjeM 'q][TaBDX II 11BJilIITe :MaH:.e lleSrOTOBJLeHl1lX H'Jm. noasapenax

npH PS,IJ;lhH. CROPO CBe HMaiy ,lQlmRE ca 0.=;], 1.

~. O.lllUilCa 1., 1/ 1 aapanae B6JIH"lllHe,

npmcasyje Bekn: TlIII o.zr. pOOKlbaEa, ex. 2., 1/ 1 nap. BeJI.,

lammea.

C.IlHI(a 2.

TOMO ,D;pa:rHQeBHli .

12

"~- _ - - - -

~ - 162

C T P Y l'a JIZ U;a BaIDJIO ce H em TO nam e i 0,11;IlIHpOEe J3pCTe, CA. 3'J

l/~Hap. BeJI., Barmro ce ie 26 a o,n; EpaTEe caao 5 [W:B'ra , l l ;a . Haql1fffiene

cJ 0 , 1 1 ; i a cI1J i Jca , pO:Kt IDa . r ca:II EpeMeRa .

163 -

10., 2 / 3 Hap. B 6 Jl . H a ,n ;a Jh e ce

,lI;a c e je T O opy:!Je 11tSpa:gn-

20 EOMa,zr,aBe-

UJ IOCHaTa c j eR1 i Ip a 1I .zpnrjeTo, CA. 9. n

na~om e CieEHp1ilu;e H 19 ROMa,n ;a , n ; . r r f f ieT a.

En , J IO ynpaBo aa onOM l ir je cTy, CB j e, n ;O " 1 eHaM

3rOTOE .J 'heHlIXcieKilpa II 20 ,zr..JIliIjerra.



CaKR 3.

C.utIIm. 4.

HajJlf8.Ibe ce i BaIllJlO n a a a, C.1{,. 4., 1 . / 1 aap. Be~'1.) ];I cBp,n ;J Inha

CJ l ; • .5. ; o,n; npae rapcre ce 1e namao 4 a OAApyre 12 lWMa,n ;a -- BeliR-HO:l'! cy Hspa: !Jel IH 0/1. jacrraca.

Haruao cax j e, zr ,RY i e .n ; tmy c y-

JI H n ; Y o ,z r, oanor'a p0:K(.ffiaI\ia , EOjy

npasaayje CJl;·. 6. Y 1/ 1 Hap. aeer.0,11;Ha~eIrnX rrpe,n;MeTa npn-

C.I J> JRR 6 . Jm'laH ie oPOl :a :o~e:Ba, 48 100-

r . ra , z r, a .He ooa snpyl iR ce lla oOJ! lTIHe

Tpoyr J IaCTe 00 I n : : i: : B : e , CA. 7., 1/ 1 Hap.

B e JI ., RRU I JI O ce [e n: saoEpy:ate-

JnIjex H oaazax y O OJ IF Ilty c'I'py-

rR. .m:qe .

OCOOH'I'O i SaHHM.H>ImROMa,n;

B a~ eH e a Jla TE e, E 01 Y n :p 1i.lE as yje

C.lb. 8.) Y aapaaaoj BeJll1'ilfIDl· lIma

1e llSpRijeHR (l,ll; casor pO~l i>REa

y Tpn GiplI,I1.a a: M'Ome ; n;a c e yno-

T pn ie 6a E ao c rr py ra JI :I ID ;a .

3a Hamy naceo6:any oeo-

ORTO j e E ap aR rr ep 1i lC TH 'l lI O I 'J Ia -

~eHo (rroaapaao) opy~e. O,n;oo.llllEa,

rra Eoje B RJba p,a 0 6paT l!IM o oco-

O l I T Y IIaiItH>y) BamHH cy OBn :C.mK3 7. (»rliB:R S.

O :e ll c y E OM a,ll. II : : s : a c ac Bl !I ie M u pO CT n a't HH H CE Jr ec aH H

T e H e u OE as yiY } lH EaK :B a rrp ara & aK OB O~ {I'.rra 1)s lh y (U OJ UI-

paIDy). Op~e i I Ip l1TOTOBJbnBaHO 0,11 ;Barmenor n CHEor

J 1 ll £pl iJ b eBn ;a ( g ra u er K i es e ls c h ie ie r) .

Behm ra SrOT OBJheaOr opylja norea-

s yje T paroB6 M aore ynoTpe6e. On

y r. rr a~ eH or o py 9a ca p yn oM H a ll IJ Il i

cy ce EOM a, zr ,R i eAH o ra ' l. SE R li a n

iep;Hor Eeeepa (Ham nieraxt). 0 ,11;

,zr;pyror opy9a, !toie je B eh:ID I ,zr,ll-

iJIOM MO rJ lO C JI y,m I rT H s a : u s p a 1 ) 1 i I -

: ea T he R aM el la , H am JI O ce j e oEpy r JI E :-

ix III J IRJ .baCTHlex Ty-qaEa , : a :CTOTaBiO

1I 6pYCOBa E r . rra ,n;l 'J .Jl lIn;ao,n,}JasE OI'

MaTepl!ia .rra Y BeJPl lW i Ml:ro~tHDf.

Ha EO:a:qy B&JI,a ,1I;aenOMelleM, ,lI ;a

ce [e y tty JIT yp no M M oiY lIa DIJ IO y

npJIJlH'llIoi :MEIO~ p a sH1 i Ij ex OTn a -,lI .REa,EJ3epia 'Ii pa s6n jeH1 i . lx Eor .m.n ;a o , n ; Cllll:Ra 9. CJJE1<,3,10.

rJIaljeRor HRerJIaljeJfor op y l j airarnxoce T8iEO~epMEoro TaR03BaB: :H jex l I JEJ Ie - ja y npI IJ rH 'lHO B6 , lI l u tl i IMeECeMIIJl apIDfa .

illTO ce TlI'9Ji} x P 6 1 / . 1 : 1Ia o,n; ,JlO Ba u;a , I1 wry ,z r. a p eq eM , .zr.a ce -

lia : l£ 3 .J IO CTHEj e H am ao :IDl j e, n; al I : tm T a B J IOH au ;. AJI1l narrpocan 6HJIO

Cl l llR :3 , 11 .CJImcll. 12.

je M Roro XpOJllI& o ,z r, s ,z qeJ Ia n JIO Han ;a , B O c aY -o pn ie -T Eo c a .n ;p JIIJJ ;trM a.

O ,n; aam apaanjex xp6:rm a R am JIO ce je ca~lO 8 EOM a,zr;a . 0 , 1 1 ; , 11. II 12. ,12*

r

- 1 1 3 4

1/1 Hap. BeJI .) nosasyjy ll.JlaCTIIQEB: ypeCj aa .py6y BI1T.zr;eCEl ynr:cn;H

o.zr;rrpCTa.

O.n.13 . .zr;o1.6., 1 /1 Hap. BElJI., 1l0Easyjy opaaarenae y OOJIHEY Bpn:o;e.

lloci§e [e rpageHO npOCTOM PYROJlf j Y I '. 7I li fH n e e IIaJIaBe EOMa.zr;nlin 0 ,1 1 ;

- 165 -

"Epal liH' Il 'l liOr rYBHa" je.zr .Ro6-- 700 Eopare.a rrpeera HOBoM maxepy, .zr ;aocal if

rra , )Cpa, lb8BRHalfa", a Y IOllBll EMl iHa MyJIaoera Cnaxaha, EonaTliI aa



CJ1lfi<a 15. C.l[HKa 16.

namreaaa. 0 ) 1 ; ApyrorSeJ\l :JOallor nocy9a rranrao ee ie: je,lQia Bora O,lI;

s.n;jeJIH.IJ;e,rpageH8 o,n;rrpae rJIime, 4 YTere J[ 2 pas6HjeH€l KyrJle.

Hs llPl!JIO:at8HHX Han;pTa en, 17. II 18. BH,lI;H ee, ,zr;a je npBo HaJIa-

SImITe rra je, ll ;HOM 6pHjery, Te OK peKao, ,n;a i e Ty 6aJIa rrpeaxacropajcsa

yTBp,n;a. Jo m ce II cazra, , z r ; O , Z I . y m e , , lI;OCTaCJIaoo pacnoeaaje HaGH1l S6MJb8

y OOJ.I:HEYnrapaJlffiOBa.

O,lI; onor' MjeCTa, Roje ce SOBe npOC'l'O "rpHO" (HeEK .ra SQ'By

" E p aJ b rr q nHO I 'J 1 =iHO") r rp o cTnpy ee H.;rJIBeHHSOp~ec DpeMa HOBoM Iffexepy,

Roja [e OBJIOO,ll;aBJIe ieABa ' IeTBp' r caTa Y,lI ;aJbeHo.

Te l&HBe SOBY ce "Rp a J. b eB l [Re " • HAyliE nYT8M: nOBlpaj TlIX lMlBa

npeMa BOSOM IDexepy, aanrao CaM na nonpmaaa y rpaon: H no lI>HBaMa

oB~e OHAie no EOjy EaMeHY aJI3.T1ty; a H JOyJJ;l:I cy MY npmroB]Jje.zr;a.llR,

,n;a ee no "Epa.J.be13.HHaMa" aeopaaa no lw ja aJIaTEa n MHoro EpeJlfeH>e. .C

C.llllt& 17. Kp&JMI:lIDIO iJlIHO.

je,n;lIoM. MjeCTY, [[0 rrp:H.)I~ sa je,ll;aH M6Tap AYOO~O, Te. CaM 11 na TOll!

'l1jecTY namao npBJUi'IaH opaj ~aeHoBpCHHX aJIaTKH, Ira oam 1I OHO

HajJbemrre ,ll;JIRjeTo.

Ha TOM MjeCTY He Mory ce paCllo :maTl I r rpa roml I taROBe yTBp.zr ;e,

jep je rsana R OEOJ"IHI' \'acacBnjeM paRHa; aJIH ,n;OE ee EO[[a 60-80 om.

,zz;YOOEO,nOKWEe ce BO,ll;.a, a :o;pmm;e ca p61'!RaThra O,ll; llIJIOBaOTOr nocy~a

EMa.n;8 sa 100em ,n;yOOR;O.Hnje .zr.aEJI8IIpHJIBEe, .zr.aoy oB.zr;je 6IIJIe eoje-

aane, lIO TO 6n oe MOrJIO YCTaHOBHTH caxo Ta"9:HHlIf ]1[ ,2I;a.1J:.R'ID\fpezo-

naBaThe~.

Ja .zr .pmHll '[y T.BP.n;O,,n;a ie CBY.zr.no "EpaJbeBlnraAm" y H80.l .U'lTH'I lCO

,2I ;ooa 5HJIa npenxacropajcaa naceoriana, EO l100JIHme 0 Thoj MohR lie ce

YCTaHOBIITB llOTalbHM BClTIITHBaffieM.

l lpeEOnaBa:EfueM yr rl lpAHO caa, ,n ;a ee r .n; jeRoje aJIaTEe r raxozte nehncnoz; 20 em Ay6Jbl IE :e, a ripaana H aJIaTEe HaXO, lI ;e ee nOHajB]JIDe 0)1;

25-80, Ea.zr; H EaA 1I 100om .zr.yOOEO. Ha.zr;aJ~e ee HaXo.n;H no.zr.0cTa·

yr.u: .eB. !ba, OCOOl iTOy Haj .zr;Ol I>8Mcaojy . I toCTl1 jy :moraBpJIO MaJIO, a 1I OHO

mTO ce Ha3je TaBlO ie Tponmo, ,ll;a ce BeliHM ,n;:o:jeJIOMy npax. pacne "lHM

ce ,n;OTaE:ae.

- 166

Y Haj,1l;OH:.e:M:Jlojy O,ll; RaEOBHX 10-15 em )I;eoJbHHe, Hi1xO,l(H ce BpJIO

MaJID cjereapa Ii ) l; JI lf jeTa , HD ,n;OCTay r'JheHa, xpr iaaa OA JIORa-qa If r,rr,ie-

Rojn Hom 11 cTpjeJIJiln;a 0)1; repeaena. Ja cax anaie noxrsaao IIOKynnO CBe

KOMa,rr,lllie o,rr, ROCTlI, Koje Ca1l'I iramao. I-\.OBHHaMa HeMa Hl1 Tpara, na

EaEO CEOPO CBe aaarree, Eoie cy Ha~8He, aexajy pyrre, TO M}JCJIliM, ,rr,a

- 167 -



a ll OBO naaaaarrt re MOrJIO O:I :ITH HS npeaaaa o,.n;naJIeOJIJi lTIIQEe Y HeOJlR-

T1fqRY rrepllO,.n;y. C Tora ,zr.P!l lt l' lM,,rr,aje OBO HaJIaSJilIIITe BpJIO SHaMeHHTO,

1 1 1 : TO T.HM BHIIIe, nrro ce je .n;o caza y BOCRJ I 11 Xep~erOBnHl I HamJ IO

BpJIO MaJIO OBaEl IX MjecTa. ITo MOM MIDTIJbeH:.Y 61IJIO Oil , lI;o6po, ,n;a ce Y

pano npo.seke, rrpaje Hero ce rrotnry H:.HBe 06pa~HBaTH ( o . n ; 1. MapTa ,n;o

reonrta anpnaa), OBAie rrpe,zr ;ysMe ,n;aJhIbenpeieonaaarse. Cy,n;el iH no MHOrOM

naepjy, soje i ,e oTrra.n;aJIO Ea.n;ace ie op~e I Ip lfpe~l lBaJIO, MO!ll t8 ce MI' ICJIRTH,

,n;a cy npacraaoanarra csoje EaMeHl' lTO op~e J:lspa9l1BaJIH O,ll; , lI;oMaliera

MaTepnjaJIa,KOiera ce y 6JIHSlmlI Honor-a illexepa CBY,ll; no noronaxa

MO!llW ,lI;ocTa HaM, ua aam II HR caMOMe MjecTY.

Prinos kronologiji slavonskih novaea1 ).



Priopcio C. F. Nuber u Osijeku.

Zna S6, da su se velike pogrjeskecinile skoro u svijem granarna

srednje-vjekovne numizmatike. Nije dakle eudo da se pogrjeske pocinis('}

ta:kogjer onda, karl su se pocel i odregjivati novci,sto su poznati pod imeuom

s l.a v o n s ki h, koji su se kovali za tadanju cjelokupnu Slavoniju ( " toc£U8

8oicwonia"), te od kojih [e pocetkom ovoga stoljeca jos veoma malo komada

pO!Znato hila. Ko d pisaea priie Rup p a, cije i e , d i e102 )idallas josmjeroClavno,

te,ciie s a . mu ij en je poprimili inasi povjesnieari , ~- nailazlmo na miSijenie, kao

da su slavonsk.i novel kovani izmegju kones XII. idruge polov:ice cak XVI.

stolie6a,. doeim su so ti novci, kao st D cemo v i d j et i , kovali same kroz

id no s tOJieC8,ito p o priEd ad polovioe XIII. do polo vice XIV. stolje6a.

No iu temeljitost Ruppovog opredjeljivanja posumnjalo se vee vise,

puta. Najpl'iie Ie potaknut na to Romer sa s tav om na .l a z -a k a slavon-

skill nc va c.a, a onda Rethy analogijom tipa kod s'uvr e.men i.h

magjarskih. n o v ac a, od kojih su se mnogi komadi kovali u istim

kovrrieama, u koiima su vs e ltevali islavonski novei . U oboj ioe nalazimo

ioznaeen put, kojim nam valja pol!tZiti ispravljajuci Ruppovs pogrje:Ske.

Po Ruppu naime, - koji opisuje, samo OIiLe, novce, st a sn ih po

njegovom mni,ienju kovali kral jevi , buduci daon.i, sto potten od banova

llspadaju u red pokl'ajinskjb novacg", ~- bio bi kronoloski red ovaj:

: n : - R=Emcrik, 1196.-1204.

¢- '* ' =Andrija II. JerusoHmski, 1205.-· 1235.0-0 = Bela lV.) 1235.~1270.

S- R=Stjepan y" 1270.-1272.

R-u= Vladislav IV. Kumanac, 1272.-1290.

R-A

= Andrija TIL Mleeanin, 1290. -130 L..;l-l..= Kado Rop~rto, 1300.(8.)-1342.

' ) Ov a i~ r asprav a, s as l' ii e\ ri ,SHmos ta ln o pos ta la k ao i ona naseg kustosa, gOsp. dr. 6. 'I'rnhelke,]rojl!' je otstalnplll1a no.B~ranamliL (to160" tese t1p~jrnije blli''' alavonskim banoveima, .Poglsdom na vlclnosL

predmeta ra(lo iZIlosimo i' O'l"U radnju, pr i c emu svra6amo paiznjl.l lULsijeh c it at el ja n aroc it o n 3 pomnj iv o

i~ragjeni pdjegleiL nalazaka slavouskih novsca, U" . ednutVQ.

2) "Numi ImDg<lriae hactenus coguiti", Bilua 1841.

13

17 0

Da sigle S-:R, R~D R-A zuaee Stephanus Rex, Rex Ladislaus

iRex Andreas bilo je sasvijem vjerovatno, te se prema tome uzelo ida

n-R znaci Hen1'2'cw';ili Hemericus-Iiex (pod kojim se imenom u listinama .

navagja kralj Ernerik), aleoprem i nema slavonslcih novaca sa siglama

A-R i B-R, koji bi na isti naein naznaeili ikovanja- pod kraljevima

A.ndrija IT. iBela IV., koji su vladali izmegju Emerika i Stjepana V. ,

- 171 -

kr tom 1). (Gdie nema broja od postotaka, imaju se razumjeti s v 1 komadi

doticne vrste.)

Tip A.

Kuna sa l ije v e strane, obicno megju svijezdama.

2



uzevsi pri tome da .ad kralja Vladislava Ill., radi njegove kratke

vladavine, 1204.-1205., nema posebnog novca ni za Slavoniju. Ovijem

preskoeenim vladai-ima kao i kralju Karlu Roberta (za kog se jz

listina, .znade,. da SUSs pod njim slavonski novci j08 kova1i), pripi-

sivali su preostale komado, sto su naznaceni l ji ljanima, kruglj icama i

pticama, jer (po Ruppu) tih znakova ima i na magjarskim novcima

spomanutih vladara, sto se megjutijem obistinilo samo .n obim zadnjim

slucajevima.

0vo opredjeljivanje krivo je iz ovih ra,zloga:

I. ftadika u tipu slavonskih novaca sa siglama Il-Ri magjal'skih

novaoa, sto se pripisuju kralju Emer:iku, taka je velika, da se na isto-

dobnost ni pomisliti ne da,

II. Iz megjusobnog iaporegjivanja slavonskih novaca islasi, da su se

po. razvoju tipa poceli kovati najpl'ije komadi, nasnaeeni sa krugljieama,

a ne sa siglama JL-R.

ill. N3jsta:riji slavonski novci, po analogiji .tipa sa magjarskim

novcima, .kovani su sasvij em pouzdano istom pod Belom IV. (Re thy.)

IV. 0 drugom kronoloskom redu svjedoei sastav noveanih nalazaka

(R6mer), 0 kojima e n j08 docnije poblize govoriti.

V. Podatke 0 ovim noveima nalazimo takogjer u Iistinama istom iz

doba Bele IV.

VI. Slavonski novei, kako je to vee Sehonvisner 1) dobro tumacio,

ne magu biti kovani prije god. 1217., [er pb Iistini kralj a Andrije H.,

kojom je tegodine potvrdio povlastice zagrebacke crkve, nikada nije pr ije

njega kovan kr a.ljev skinovae } ,i n r eq no banatus sioe ducatus(2).

Za teea,ia visegodisnjeg sabiranja slavonskih novaca - od kojih sads

imam jednu od najvaznijih zbiraka - osvjedocio sam se, da se po siste-

ma t i c n o j pro mj eni nekojih z n a k o v a najbolje maze postaviti novi

kronoloski red,' za oiju sam temelj itost trasio inasao dokaze u sastavun o v e a n ih nala.zaka. Promj~na tih znakova najjasnije ce se rasa-

brati iz ,ovog prijegleda, u kame sam osim krivotvorenih, uvazio sve

meni p0znate slavonske novce glavnoga tipa sa kunom i dvostrukim

1) nNotitia Hungaricae Rej Numaria '' , Buda 1801., sir. 166.

') Tkalcic: nPovj esni spumeni ci b iskupi je z ag reba cko" , Zag reb 1873., str. . 45,

1. )

Regis 68 %' (R-L

• K-M (':

'a-M [ ' i f ! ! J. ]~I

1 / .0

O-T;

II .S)'t-'t Regt's 32O f o , Ducis ; ~ - \. . .; h-R Regz's 1 Ducis; S-R

8% . (D-R 1% j R-Pi: 23% .)

III.

S-R 90%4); S-L (t); L-R (: 70%' ~ 30%); R-D

73°/0'

R-D (obienih

69%; f{-S

~N-I?)

IV.

RRIi ' l i R-R (~-1;;l)

(I-JI i t. d.).

8 %, R R I'* 'li);o 0

980/0); R-I%,

**V .

20% , ~ 80%).

'rip B.

Knna sa des n e strane, obicno megju krunom 1 \!I.

+

I.

M-B (.), M-R (.), W-R C , ) , C ,) l3-M,

.B-Sl1, a-ill it. d. (s pravilnim

nim natpisom 35%)i bez sigla,

(.)8-M, C o ) 8-W, .ffi-B,

natpi som 650/0\ s iskvare-

1) Neka j e ge sp, dr, T rah elki o ~i jem o sobit a z ah va lno st , ~t omi je l jubazno stavio D& raspolozcn]e

POl}is vOOmlt vaznogl l. na, lB!!ko . sla .vonsk il i novaca od Br i la ca, i dozvo ll o mi d a se mogu pos lu ii .t i : nj il ne .

2) I znimke ~ a U l be z k l' ug lj ie e) : 2 o bO)\ o. 0- 0 (2 %0 ) ieil(Ln obol R-1t (8 "/0) '

~) I zni mke s a 0 1 * (t-): dvo; d ena ro. s o. 1 1 . - ptica (u nar, muz. U Zagrebu) i [edan denar

sa R- ptica (u nar. muz, n Budimpesti),

~)Iznimke sa . . J . . - 1% i , .!, . 1"/0.

13 *

172

n.

.B -11 iIi a -12 (~ natpis "llfoneta Nicolai Ban" 40 % , natpis

iskvaren. 40 O f o , obol bez natpisa 20 O f o ) ·

m,

- 173 -

B. [alaziste : F'e I s d -Besn y d (Magjarska, zupnnija Feher). Ovi su

nov inagjeni 1895. Jedan je dio dospio u nar. muzej u Budimpestu a lrugi,

navodno sa. nalazista Oesa (zupanija Pest-Pilis-Bolt-Kis-Ktiu), u moju zbirku.

Luksemburski novae . 1 kom.

jemaeki novci, car Friedrich II.) 1212.(20.)-40. 3 "

Kolonjski novei, biskup Konrad von Hochstetten, 1237.-61. 2 "



i~1.-1,!I-I, 21-1 iIi 1-11 c r , natpis iskvaren ].

Ne obziruci se na iznimke, kod kojih se po cijelom stilu znadekamo prrpadaju, dade se iz gornjeg sastavka zakljueiti, da su se slavonski

novci po OVOID redu poeeli kovati :

Vrsta 1. 0-0 2. 1:>-,*" 3. "- - .. , 4. It-E., 5. 3-R, 6. 3-D,

7.a L-R, 7.b R-D, 8. R-A, 9. K-S, 10. K-I, 11. K-M,

12. B-M iL a ., 13. B-rt j 14. U-I.

.0 istome redu svjedoei isastav nalazaka, koji sadrze s lavonske novce,

ad kojih cu samo one' uavesti, koji su taeno obragjeni. (Za, vecu sigurnost

smatracu .kod, datiranja slavonskih novaca samo one rnao'ial'ske novce

sigurno opl 'ediel ienima, na kojima se nalazi ime kralja.)

A.• Nalaeiste: nepoznato (u Magjarskoi), god. 1883. poplsano u

nar. muzeju u Budimpesti.

Kolonjski novei

Frisacki

Magjarski "

5 kom.

"165

"1484

"Bela IV. (672 korn.)

Rupp Species Ia 9, VIa 416, Xa 10, XIII a 152, XIV a 85 kOD1.

Neizvjeeni (812 kom.)

Rupp: Amlriia n. Sp, XX 19, XXIII 2 korn.

" Bela IV. Sp. II 4, IVa 13, XV 12, XVII, - (nova vrsta)

48 kom,

Stjepan V. Sp. V 8, XV a 171, XVilla 68 korn.

Vladislav IV. Sp. IV 6, VI,a 2 ,4 , XX 1, XXla 71, XXII .1,

~I' 1, XXVIIa 142, xxrx- 128 kom,

Andrija m. Sp. lIa 9_2 kom.

J7

"Slavonski novci 97 kom,

o - 0 Rupp: Bela IV. .

" Andrija II.

Karlo Roberto,1 1

68 kom.

.' 10

15 "" Emerik 4' "

Frisacki novci . 10"

Magjarski novci 300 "

Bela IV. (255 kom.)

Rupp Sp. Ia 87) VIa 163, XIIla 5 kom.

Stjepan V. (1 korn.)

Rupp Sp, II 1 korn.

Neizvjesui (44 kom.) .

Andrija II. Sp. XIX 1, XX 18 kom.

Bela IV. Sp, II 1 korn.

Stjepan V. Sp. XV a 12 korn.

Vladislav IV. Sp. XXVIIa 12 kom.

Rupp:

II

Slavonski novci . 1036 kom,

297 korn.

106

"193"254 n

186"

Rupp: Bela IV.

" Andriia II. .

Karlo Roberto

1'-T

_'«-'\.

h-R

S-R

"

,~Emel'ik.

Stiepan V . .

C . Nalazisf.e: DUD a-S z'ekeso (Magjat 'ska, zupani ja Baranya), Ovi sa

novci nagjeni 1896.; pobiljeseni su u DIU. muzelu u Budimpesti. a naba-

vljeni od zero. muzeja u Saraje 'Vu.

Magjarski novci 357 korn.

Bela IV. (Un kom.)

Rupp Sp. la 12, III 5, XII 62, xur., 3D,XVII 12 kom.

Stjepan V. (~50 kom.)

Rupp Sp, II 150 kom.

Nei.zvjesui (86 kom.),

Rtrpp: Bela IV. Sp. XVI 8 kom.

" Stjepan V. Sp, XV a 29, XVIIIa 1 kom.

?, Vladislav IV. Sp. XXI a 20, XXVIIa 1 kom.

11 Andriia m. Sp, IIa 17 kom.

- 17517 4

Slavonski novci 59 7 kom,

0 - 0 Rupp: Bela IV. 102 kom.

't-'t ."Andrija n. 43 1)

Af-~"

Karlo Roberto 10 6 71

h-R"

Emerik 120"

Stjepan V. 22 0 l) l)

(Tip A. V.)

24 kom.K -1'"1

S-Ivr?

TI:-'}l?

2

6"



S-R"11-R ))

Vladislav IV. 1"

R -11" " "

5"

(Tip B. 1. )

t. d.. 976MB 8-M " -

Tip B. II.)D. Nalaziste : N eme t-Cs auad (Magjarska, zupaniia Torontal). Novae,

nagjen oko god. 1880., dosao je u nar. muzej u Budimpestu, 1= n ),

3 kom ..letacki novei

Lorenzo Tiepoli, 1268.-1275. (1 kom.).

Giovanni Dandolo, 1180.-1289. (2 kom.).

Srpski novei .

8tjepail Uros, 1237.-1272. (3 kom.),

Stjepan Dragutin, 1272.-1316. (48 kom.).

G. Nalasiste: Met l.ik a (Kranjska) . Novae Dagjen 18"89., sada die10 -

mieno u mojoj zbirci.

Paduan ki novel .

.Iacopino da Caxrara, 1350.-1355.

Mletaeki nOVCl

Francesco Dandolo, 1329.-1339 .

Andrea Dandolo, 1343.-1354.

Giovanni Gradenigo, 1355,-1356.

Giovanni DoHin, 1356.-1361.

Lorenzo Oelsi, 1361.-1365. .

Marco Cornaro, 1365.-1368.

Andrea Oontarirri, 1368.-1382.

Oglajski novei

Lodovioo della TOTi:e, 1359.-1365.

Tirolski novci

Meinhard I. ill II.

a 3 kom.

1056 kom.

4 kom.

39"

22"66"

34

"0"

871"

2 k om .

5 kam.

a kom.

54 kom,

51 kom.

. 76 korn.lavonski novei

It -RRupp: Emerik

S-R"

Stjepan VI. (V.)

S-11 n

" "I1-R" Vladislav III. ( IV.)

R-L" " "

R -F ". Andrija II. (III.)

1 korn.

5 n

1

"a "65"

1 11

E. Nalaziste : nepoznato. Ovai je novae god. t878. nabavio nar,

muzej u Budimpesti,

lB6 kom,lavonski novei .

K - M Rupp; Kar lo Roberto

MB, S-Mi t. d. Rupp .

F. Nalaziste : Brdari (Bosna; banjalucki kotar).

nabavljen od ' zero. muzeja u Sarajevu,

Slavonski novci .

4 kom,

162 "

Novae nagjen 1894.,

Beeki novci

Magiarski novci

Ljudevit I., 134.~.-r382., Rupp Sp. XXI .

Slavonski novci

. 1192 kom.174 kom.

(Tip A . IV.) 1kom.

172 "

K-M

M - B, S - MIt. d.

,n - I

R -~? .

K-S

K - I, I -}l i t. d.

M- I? .

4 kom.

89"85"5"

1

Ovi nalasei sadree po navedenom novom kronoloskom redu ove' vrste

slavonskih novaca:1) Megiu ovima 2Ialliilikata sa R-S.

176 -

A . 1 ,

B. 1,

C . 1,

D.

E .

F.

1 1 , 12.

9, 10, 11, 12, 13.

2, 3 , 4 .

2, 3 4, 5 .1

2, 3, 4 , 5 , t« ' 7 b .

~ , ·4, 5, 6, t» ; 7b , 8 .

- 177

siglama M-B! S-M it. d.), koja po tipu isastavu nalazaka staji megju

vrstama 11., 13. i14., maze biti kovana iadino ad bana Mikea Pr o.da-

nia (Mykoh de genere Akos), 1323.-1342.; najmlagji komadi od njega

biee sa iskvarerrom legendom, koju irnaju i skoro sve kasnije vrste, te

ko ji u nalasku F sa6iniavaju 3 / 10 auG pak vee g / . l svijeh njegovih novaca .

Po marne rnnijenju naznacuju 0- 0 <:f- '* ' i~-"\. k 0v n ice )



G. ~~-~ , - 1 1 , 12, 14.

No osim sto ovi nalasci potvrgjuju novi kronoloski red, do koga smo

dosli sistematskom promjenom raznih tipova, oni Dam svojim sastavom

pomasu i pri datiranju pojedinih vrsta slavonskih novaca." Taka se iznjih daie zakljuciti, da Rupp nile la lio, dodjeljuju6i slavonske novee

Stjepanu v., Vladislavu IV. iAndriji III., nadalje, da su se vrste 1-4

kovale pod Belom IV. a vrste od 9-14 pod Karlom Robertom iLiude~

vitom 1. .

~ Da hi sigla K kod vrsta 9, 1() i 11 mogla znaciti kl'ulja Karla

Roberta,smatrao sam uvij.ek za vjerovatno,te mi [e poslo za rukom naCi

tU01ucenje· i za sigle 5, I i Iv X i) U imenima banova Stie pa naB a b o~

nia, 1310.-1318., sina mu Lv'a n a Ba.bo n ida, 13i3.-132:3. iMlad.ella

Subiea, 1312.-1322. Ovo su mi dodjeljenje lcasnije djelomice potvrdili

pecati grofova Ba.b o n i (i to Stjepana od god. 1308., Ivana od god..1316.

i Pavlaod god. 1336.), sto se nalaze u c. i. 11'. kucnom, dvorskom i

drzavnom arkivu u Becu, U grbu njihovom nalazimo istog uspravlj~nog

lava 2) , kao i na dva komads novea sa a iglama R S u nalasku od

Brdara ina komadima sas iglama :R ~ ptica iR - ptica, No ova zadnja

podndaraju se po sti lu sasvim sa noveima kra lja And.rii e III., pod kojim

ill je. i~jerovatno [edan clan ove porodice (kao b.an H i c ome~ camer ae )

kovati dao, Na slican se nacin daju d.od ii~l it i po grbu: vrsta 13. sa

glavom hila ikrs ticem rnegju rogovima 3) i siglama B(anus) 'Q(icolam),

banu Nikoli de ·genere Bue ad, 1343.-~·1346. i1353.-1355 .. ad kojega

nam iesai5uvan prevazni ugovor'), kojim [e gad. 1344. dao u zakup

zagrebacku kovnicu; dalje vrsta 14. s a okrunjsnom dvostrukom orlovom

glavoro 5) i biljegom II I(colaus) bann Ni oli S e c-u N. de Zeeb),

1346.-1348. i1355.-1366', A prema tome je iasno da ivrsta 12. (sa

I) Sig1e r1-R obo la , k oj 6g$ Rnpp dod je lj uj e.Ra rl u Rob er tu ,. 1 o- iv o' j e &ll an o m~estt,M--'B.~) : pl. B (ljn ill ic 1) ije jos po :;>n ava o ( lvog ll Itja ta rij eg ' gr ba kod i~ d~va nja ~Der Ad~ l V( lll K roa ti en

unit S1a.vOl'!lf;:b.~. ",Sie)Jrnacller"s Wapp6nbuch~., 1m}. IV., ~Y. 13. 1. Ntlrulle;g 1896. Isporedi t a. b. ·5.

nBaboiLiccBla.gaya)". .

~ ) p l. Bolni~i6,I.. ( 1 . , IV. , 1 3 .. 2 ., t ab .. HI. nBuzM·Har ro lt ".

O J 'rkaltiib: ~Poviestni SPQmen~ slob. gr, Zagreb;", Zag.reb lR89 , str. 17'1.

. ~~) •p~. B (l jn iw.c , 1 . . ~ . : ~ v _ . , 13 . . . 2., ta b. :21. ~Derecsenj i ~ koj i. S1 j ed nogo . p or ij ek 1a k ao nSechy d .,

.Rullaszech teSIl. se Slll;>lli l st lmgrbo .i :n . (Dosada je obj8.vl jeuo plemstvo sawo od A doG.;

ad kojih za sada mogu odrediti samo 0 -" kao znak zagrebacke kovoice.

Po vise Hi manje f inom stilu, mogu se kod novaca sa 0 - 0 razlikovati

3 vrste, od kojih fin dvije prve zastupaue u nalasku B, . to su prema tome

kovana pod Belom IV. (ev8ntualno ] pod njcgovim sinom StjepanoDl V.)

Kada se· troca (najlosija) vrsta kovala, za sada jo s ne znam, ja r nijesam

imao jos nijednoga ualaska u rukama, guje bi bila zastupana. Po ~tilu se

pak ova, vrsta potpuno slaze sa nekim novcima bana -1rEkca Prodanica,

za koju svesu najiasnije svijedoci samo u dva primjera poznati prelazui

komad sa 'S-M naveden u priiegledu 0 promjeni znakova pod A I.

Dccim je naime na komadima sa 0 - 0 kuna predstavljena 'sa Iiive

.straue megjuzviiezdama, imadu ie novci bana Mikca Prodaniea (osim

gOl'oja 2 kom-ada ) uvijek sa a e sn e s trane ito megjn krunom itI, prelazni

komadi pak jos sa l ij e v e strane .i z vijez d om pod knnomvali vee. sa

kl'Ullom nad UiOID. Na drugol strani imadu komadi sa ,,- 0 zvijszdu,

o i" /,oni Mikea Prodanica pak rnjesto toga ptic;;- sanro pl'elazni

komadi osim' 8-Msve drugo kao ani sa o - o , U ra~uniI1)a sabiraca

papslee desetine nalaairao meg;jn god. 133.2. i1342. vrstu 12. kao "denarz'imonete ZafJ'Pahiensis Mykzbanz"(( ili nM£8ban£lrl)j prem-a tome 1e po stilu

vjerovatrto, da su se inovei sa 0 - 0 u Zag r e b u kovali, eime se slasu

i lis tin ski podaei, po kojima se najprije navagiaju JJdenarii (svakak.o:

ban a le s) ZagraMeris z 's { ( , le r se vrsta ·sa 0 - < (kako iz ptijegleda 0 zl1acenju

znakova mozemo l'azabrati) takogjer poeela naiprij e kovatl. No sastilom

till na vede~ na,im1agjih. novac a sa 0 - ° slaze se iiedini dosad poZ'nati

komad S ! . 1 0-T nar. muz:eja u Bud.impesti, kQji bi mogao biti novae

magjarskog kralia Ottona'Bavarskoga, ~ 1305.-1308-.., ali ie svakako

Gud~o:vato., da orrda nile 'kovan u jedno] od magial.'skih kovnica (za koje

IZ listuls]cib podataks snamo, CIa se veliki dio slavonskih novaca u n.jima

koV"ao)l vee upravo u zagrebacK@i, posto Otto ovdle n iie nikada bio priznat

kraljem. StQj i lipak ovo opredjeljenje, ollda ie pouzdano, da se inajmlagjillovcisa ° - 0 imajll istom dobu pl'ipisati.

U listinama XIV,. vdjf;lka razlikuju se slavonski novel kao "bana,leq

antz"qui:1 i ,/n.ov£((-; po moroe mnijenju pripadaju prviroa vrste 1-9, poto~

l) nMonuuie:nta VMiMn!t~) .B.a:i18;pes"t18~87" Sar. I ., T, I.,. str. 403. i dalje.

- 178 -

njima pak sve ossale. Ali se iz jec1ne Iistine od god. 1308.1) po })antz'qua

bana l i s moneta-i f zakljuciti dade, da se te godine vee pocelo bilo sa kava-

Diem nov~ vrste, prema tome da S11 Babonici ili prije svoga banovanja

poceli vee kovati vrste 9 i10, iIi pak da u najmlagjim novcima sa o - 0

imademo nazrijevati prvu vrstu novih banovaea, cemu hi u prilog govo~

rila ta okolnost, da je razlika u tipu njihovom prama drugim vrstama

Oznaka.

., - Q a.. i b

~ 179 ~

ZUll.menje Doba

?

Zagrebacka kovniea. Bela IV.,. (1235.)--.1270 .

1)') Reg i s : kao gore ..

Duci s : [Stjepan,. (1245.)-1262.



novacasa oznakom o - c . dovoljno velika.

Da 'se osim 1., 2.. i 3. vrste i 4. vrsta sa h - R kovala pod

Below IV. vjerovatno je istaga,S'to od Stjepana V. im amo vee novaca

sa ozuakom njegovog imena; h-R ne maze s toga niksko biti skradi-

vanje kraljevskog imena, vee je samo prelazna vrsta voznacivanja, koie hi

po mnijenju vrIog poznavaoca sredovjeenih novaca, prof. Luschina, moglo

znaciti: . h (unga ' l ' ~ :Qe) R(ern) Hi R(egnum).

Posta je tako ueinjen pokusaj datiranja pojedinih komada, neka U

slijedecem pl"iiegledu bude iskazan kronoloski red i opredie1jeuje sviju

slavonskih novaca, (8tl' . 179.)

Zadn.ja vrsta sa In - BX, ad ·hrje is dosads poznat samo jedan

komad, ~to se nalasi u muzeju slob. kr. grada Osijeka,. odudara sasvim ad

ohicnog tipa s lavonskih novaca (veliki liljan, S n [ f m e t a J R[egiJS F [ i 3 r ]

SCI.a>;V 'OtHPl.m +; kaciga, J1I~HP;) isto taka kao jedina jos vrsta, koja

se pouzdano d a i e opredjeliti kao slavonska : polumjesec i zvijezda,

N1Ch.ACBA rotrogradno; prednja polovioa kune ("Cat. Montennovo",

hr. 214.). Obe te vrste jesu nairolagje ·odslavonskih novaoa, idao ih ievjerojatno kovati jos ban Nikola Se6.

. Po 2iadaci, koju smo sebi za ovaj put sta1,ili, preostao v b i jos te samo

pokusa] datiranja pocetka isvrsetka kovanja slavonskih. novaca,

Akoprem se d e n ar iz ' ' ba n al es prvi put spominju istom god. 1272.2 ),.

to zoademo po d e na ri i z ag ra bi en s es ; ad kojih iz god!roe 1265. imademo

najstariiu vijest a ), da suse slavonski novei ipak prije peceli kovati, ~ pb

zadnjoj vrsti, koju za najstariju drzimo, te koia ie navedena iu listinama

ad god. 1266., 1268'1 1269., 1270., 1271. i t. d.'), po 6'\toj pril ici oko

god. 1265. Po [edno] listini pak od god. 1323., imali bi premetnuti poce-

tak kov:a:ui~ u malo ranije doba, 1245.-1259.) posto ie tamo govOJ'a .0

s taeim banskim noveima, koie ie ban Stiepan pod haliem Belom IV.

kovati dao 5 ). Iz istog nesto ranijeg doba, iz god. 1256" i:mamo iviiest

'J Ker che li cb: "De r egu ia Da lmat ., Cr oat " Sla v. no ti si ae pr ae limina rea ", : ~a gra bia , (1' 770. ..

sh' , 128.

2) Tkal<3i6:~Poviestni spemenici biskupiie iliagrebacke", Zag,,:eb 1813., 1" str . 161.

a) Fejer:. ,Codex diplom.aticns", Bnda 1829., IV., . 3 ., s tr , 26: r.

l) TI{aloli~,; "Pol1estni spomenici bislrupije zn ; gr ebao k 'a " , Z ! l .g l 'e b 181]3., I., st!;. 13,'!. id.(ilje.

6) "Cat.a.logus SzecbSnyi", Pest 1807,., App"'ndi,,~ str. 164,.

S~R

g~D

u-R i. R-ll

O~T

K-S

s -lVI?

: n : - )X ?

?

h(Mga1iae)~R(ex) ?

S(tephamIS) - R(ex).

))

'""iIi] Bela ml. , {1262.)~1269.. ~

Bela IV., (1235.)-1270.

S(tephanusJ-L(adislaus). Isti iVladislav (do 1272.).

l l ( ad i8 1aus )~R ( er o ) i Vladislav IV. Kumallac,.1272.-12~O,

obratno.

R ( R W ) ~ F i( n d 1" fJ a s ).

ZagNbacka

O--T(to).

R eg is ' }D .' kao ked ¢-i".U C 1. .3 :

Stjepan V., 1270.~] 272. ,

Andrija Ill. M1ecanifl,. i290.~130L

Kao gore. (.... ,. Babonie, ban iIi

c om es c am era e,· . . . ) .

O k o 1 3 '0 5. . (?).

Otto Bavarski (L305,-1308.).

R(ar"olw)-S( t tpl tanus) . Stjepan Babonic, ban 1310.-1818.

M-B, a-ill i t. d. M(ykch)~B{a..nu8).

?

:R-'\.. i R-\.,. 11 . iR= ?.. = ? kevaica,

K-1, I-}J it. d. R(a1·olus)-I(ohannes). Ivan Babonie, ban1313.~1323.

M - I? CM[onetrt] -I[olw11nij). Kao gore.

K - M .R:(a1"Olus)-M{lailenns). n!.laden S:tibic, ban 1312.-1322.

B-fl.., a-li.

)2-1, l~ll

llI~B1\

Kuo gpre.

Kao gore.

Mikae Pl'crdanic, ban 1323.~1342.

B (a n us ) - J 1 .( io Q Za n .s ) . 'Nikola; '(de ge.nere Bczad), ban 1043.

do 1346. (i 1353.~1355.).

n~I(colau.9). NikolaSM, ban 1346.~1348. (i 1355.

dn 1366.).

Kao gore .(?).

1) (lini sa de. je ova kovniea najprije prestala sa kovanjem slavonskih novaca te ·de. Btl njeru

kalupi (matriee) razdijeljeue megju. kQvniee 0 i "",,posto imamo od obih, >ladnjihkovuiea. kOinad"ll',.ed

kojib jestril:na sa. ku;nom lednim i i st im g 'l 'c iigjem kovana kao na nek irn komad ima sa OZU.a.kOUl !f> ~.,*,.

18 0

o kovniei u Pakracu (camem. de Pucruch) ~), za koju megjutim sigurno ne

znamo, da li su se u nioi slav on ski novci kovali.

Svakako se slazu ovi podaci sa .rezultatom, do kojega smo na drugi

naein dosli: da naime naistariii slavouski novci nijesu pod Emerikom,

1196.-1204., vee pod Belom IV. 1235.-1270., kovani, 0 cemu svjedoei i

natpis MO < TF\ . B(ele) REGIS P(?'o) SCDNONIA: na nekim komadima



najstarije vrste sa ,,- 0

Zadnji ee pak slavonski novci biti oni od bana Nikole Seca ito

moguce samo iz debe niegovog lwvog banovanja 1346.-1348., posto je

god. 1248.-1253. bio banom Stiepan de Starchy, od kojega megjutimdosada De poznajemo slavonskih novaea; svakako pak nijesu se vise kovali

god . 1364. , jar znamo, da je kra l. j Ljudevi t I. tada vee pro tiv vol je p lsmstva

j gmgjanstva uveo bio kolanje novoga, magjarskoga 2) novca po Slavoni ji a ).

Kod opred.ieIienja lcronoloskog reda slavonskih novaca, hotimice nijesam

se obazreo na njihovu vrijednost (tezinu ifinocu), posto bite eventualno

lako moclo pogrjeske prouzrociti, vee sam htio, - prije nego Ii poenem

isa ovim istrazivaujem, imati kao gigurnu podlogu tacno opredjeljenje

doba, za koje bi onda nagjene vrijednosti valjati imale.

Iako sam osvjedoeen, da se od nalazaka u buducnosti imamo pouz-

dane nadati i os nekojim ra2'jasnieniima, mislim da 1e prvi uvjst, u koliko

[e bilo moguce, jpak v e e ispunjen. S vramenom ja e u raspravljati i

drugo vasno, DO komplicirano pitanje, koju su vrijednost jmali slavonski novei

u tl'govacKom prometu 01log doba. Da in pak poviest s lavonskih novaca

veoma komplicirana, dokaz ie i u tome, sto su nam dva izvrsna

poznavaoca istih, Ignjat pI. Do bo c.sk y') i nas Sime Lju.b i ") ostal i

duzni obecanim nezu ltat ima svoj ih irazivania slavonskih novaca uopee i

po njihevom mnijenju krivo opredjel jenib slavonskih novaea ponaosob . Za

to ce bez sumnje svi, koji su do istoga moijenjad6sli (a tih imade mnogo)

zajedno sa mnorn s radoseu pozdraviti, sto 8e gosp. dr. Truhelka latio

istog posla, tako, da se mosemo nadati, da ce na poliu jugoslavenske

.numizmat ike uskoro za iednu veliku anornali ju iopet manje biti.

Oaije k, koncem godine 1896.

') Knauz : "Monu~nenta. e cclesiae Stcigoniensis" I., str, 438. ,

.) Tkalliic: "Povjestni spomeniei kr, slob. grada Zagreba", Zagreb 1889., I" str, 2$1.3) 1 '0 morne mnii eu iu b ila [ e t o v rs ta , o pi sa na kod Ruppa Eod Spe c. ] (xU., k oia S6 i l l , oko 1362.

u Pceuhu j Siro:iiumll.pooola kovati.<) Ign .j . p I . Doboczky bij ase j edan od najveci h sah irae ll . i ugos lav~nskih novaC3. . Ist om nabavkom

niegov.e zbirke i e n ar . mazej u Budimpesti ..;_stinnpostao n i l- tOD l e polin jedan 0(1 najvainijih.

~)u aielu 0 ovim :novdma, 1<ojeod god. 1891. u rukopisu dovrl ieno lei i, ostao i kod neldh _pogr je-

saka (n. pro da su se pod Emeri ll :on~poceli kovat i) , no novce blLIlOva.djelOmice dobro 1e opredijelio.

I{:ffiJD'I\:eBHOCT. - Kujizevnost.

"Materialian zu einer Ornis balcanica, IV.Montenegro". (Ilpuaoaa E n s y' !a -

naa;y n:t'll'IH:jer 'cBlIjeTa 6a.i l .l taH:erol i Ix aejl-la.iba, IV . Ifpas T'opa.) Be.aasa 8°, C'l 'p. 149,

CIl ,<I ;BHjeT116.il.6 y 60.ia~!a l'I jeAlJo~I EapT oM ET ha~eB FIHe I(p He ro pe. B e'! 1896 . HS,i\aEbe

6oc.-xepn: flell'f!l..-bCKOr fuyaeja y Capajesy. Hanacaaa OTMa_ p Pajcep (Reiser) 11 J .bYAeBRT

na. < I >n pe p ( Fu h re r) . Y :aalt.i \ IlAl i l KH.l l: ;Kape B .ap . it l l- Fepoaaa cna y Besy, TI;lI'jeaa[) limp.

I-taA [e rrpaje ABaje rOAHHe yr.ileAaAlt c BH je T n pB a csecsa OBOr, rra mapcsoj

lIO,1l;JtO:m: s ac ao na ao r , n;j e. tU \ 0 l IT w ur je M c B Rj eT Y 6aJtltaneK~rx aeMaA.a, y IW j Oj j e TOCIT.

-~yc~ l 'oe Pajcep EaJl.OOEHO pcay.i\'l 'tlTe opaarcaonrsor I lp o y' -l 3 .' B fl T ha I m ,a m e BI T ae B y ra p cl te

YK.3.>J'l lffiO HCTO'IHB PYMe.ul je n Ao6pY1.fel), noaApaBn1l16 yqerur repyroBH npHpo,a.-

J£,a'llt6 C!l . 'PYRC oBaj r roAxBaT aanrer M]se ja . atHBlur p ap ;o B af fi eM H HajBelim.r cm.maTlfjaMa,

o QC1i!y je Y: caoje Bp : a je i l1e nOB6AeB I l- pajes II Y OBOM ~l.lICTy 2).

CllecKa , RQj a j e caAa : a3FL ll i. il a l in ! r nraxne , 6~1 I1 I ee 0PBHTO.i\Oil l i tJIM rrpoy-qaBaffieM

eycje,i\H6 RaM RfDa~BmIe I1;pHe rope. ITOllTOBRHIIM '1JfTaGlJ,lIMa "r -taeHFUcal( IT03Hl<CB

c y opBn ' .rO . itOmI \' . e u plf. .uru:e O Be A p~B e R 'S PaCI IPa'Ba , so j e 16 M y 3e jC ln I t oo ..eRTop rocrr,

J bY Ae BH 'I ' u a. < .p Hp ep 06UB,liO y OBO ~ ..n eT Y a) . MapA, iHBO~f Ol3OM paAOH l I RY na...a je y.n;H0 c-peka~ Aa je ]herOBQ BH me ~oA HrnF be rrpoyq anl.1.T he IIT IDm jer ca ajera I(pfle rope

HumAO Ae. itOmBOpnOI' npOJlll 'fItw.reha y. yal3uJIImwj oeoria IbeI 'OIlOr BHCO'la;s:cTBa, It1I>~~e-

:SMa HRJII4ei'tHnRa A a m r . > t ; a .

A.;m_ p a p, o ll l ' ro c n . <.pnpepa H e 6 Dja Ule [o m ,3 ,o :sp me Ho O BO nltrUIO ]JCTp8Qf{]!1B8Jf,O, TO

je C Tora y lbeI'OBOM APYIlITBY rocn, KyCTOC .Pa jcep 4e:r~r rOAlIHe 1895. El:penyo y I (pny

ropy, ,i\1.I..UI'lHO rrpoy'lll Ta~omfD y ¢lay:ay J[ ,il.a y ~ m or o '{ aM Y nOlY-1m ,il,OTa,il,amThR pa A

nil OllOMTIGky npDpO, i l ,Re Hayl\~e.

, ; 1 l , aASKO 6u Ha c 0ABMO, l l :aA 6HCMO C'.l1a,;rn l ;fa6paja.TlI CB e Epajelle, Kojluta cy npoaa-

3U.ilH . ;P up ep , n it O H Aa T I1 E1 :0 lj ep P aj ce p -y T;f;>er()BO~lApy tOTBY mapox ~pHe rope iTeR :

lielo1O ]lCTa[mYTlt, 1 I; a cY 06ap;Bojl i fo;a c no ja n po aa rp ats « -. :m :m rJtn 0 ,< 1YJUl . I1fba AO . PYA lr n a,

O,il. J[onhena AD RoJtaffitlHa H AUApujernu'!;e, nocBYAa y- a l lJ.l .6aHerm:cy rpil .I-Iltuy, HapO'!I[TO

n aa r ra C lI l. aA a PC lt OMe ae py , s a TIIM yepei, .H:mI;mIillKor r roa.a JI I f r r se, yonhe y CBa!WM

1tpajy D;pl!e rope.

CBaE , 10 0 .ihy6n t q_:> IMaTe CTal JOBnHl~e Ba aAyxa ll03ApaB1rlie p a, a, OC HO O BO A ie .- to : re

he Sa6;1ll;l!'OAlPJ!TK 06H1I1 nJICIl,J'(Ma B i I. J £ ,l I :X :OBOMYTPYAY . Hac . OBflMO y Xepner -Bocaa

ilorOT0BO he Saa]lMaTjfl' OBIl. :Eg,Hra, jep Hami l . o'l 'aJ,I6Jma. rroEl:uayje y r eO. .l O JI IEWMlOl'JteAY

RC:ry _ [ " J ? ~ Y Ra O II' :O;PBU T op a. < po pM an ;a :j a Kpma : F b er OBe nO Ii HE ,S e H p ae je .J U nl e, BOAe

UOROpmuW , A HB .i .b Il p ac K ll ,l l; ll -r m rpe6enH n ByUO,1'f, na ltfeljy :FbIDla 1I0.itOateRe ,il,OAHHe

l.) "r.llaClDrR aeltf . lMyaeja", rOI l_ VI. (1894.), CTp. 795. 11 796.

~ ) I b id { , dDTOA . \In. (1895.) , C'rp. 15.9. II 160 .

:I) !bidem 1011.. VI. (1894.), CTp. 543.-6Q4. II .roll. VII. (1895.), Cllp. 24,1.-258.

I

18 2

OOH.lUI6 nere'l 'IU\Mj OM H paSHon pCHOM rpay amr:, rrCllpeKIJ AaHB roaax reocaxa BHCOrenx

DJ\a:EI11 Ha - eBC TO , UO'llUbyt.l'I Y I"' -paThcl;wj npOB.la'll'l: ee ,li,a,.".M[ (l tj 0 1 1 1 BOCIIOlII lit

Xepueroaaaox ]I saxsaTa y cycjeAHY I1;PIrJ ropy .

Me~y OCTMO Bah.>:l H3AomHfFi [om jeA aH MOMeaaT, KOlll no6Y1:iyje SaB"I<rMa:Ebe

cnpaM one I tpmHe se ~ I. i be . OBaMo c e ja Te M llo rI JI S8C'.l'ynaa:U;1l c p eAE bOeBpO II c K B c J .l ay a e 1I

(payne cpeaoseaaora Mapa, RM: my TOIt.a, yH& 'lOJlHU;& (sastca, 1'OJUIIJ;ft,Alpendohle) ,

6H j e ..a a 11:-0E a (Ml{CE peICH clln,.!Ig-yptischer Aasgeier), Up HH r a n P aH (Kolkrabe),

A j eT .t l.H liH c p e, l\ lI >e Espone (mitteleuropaische Spechte) l'I rr jeBHu;e y j ymElHM CBOjHM

Poziv.

Molimo we one na..'fe citatelje, koji imadu no, p1"etekp o je d in e s ve sk e



npCTaMfL, !tao: n:p ana pH Uit ( . t l .OR"l:ap,Felsenapechtmeise, Sit ta syriaca), u; p Hoy x a

6jeJl.l'ysa (Ohrensteinsehruatzer, Baxicola aUTila), MaCJLHHCKa np'T.lhapEa (Oelbaum-

spotter, Hypolais paa-ida), na,1l;M>c)KpaTK,o'HO[,FI Ko6an; (Zwerghabicht, A.stu,r brevi:pes) ,

a$p1l1MtBCECII co ico (Feldeggialke, Falco feldeggi), ao rr axao aa CfC8..i \~pCIl:OM [esepy

noaocaa He c·gT (reM,na:Eba .D;, H~HKa)"'f). Oso [esepo H OKQJLHHIl.My ynpll .Bo cy npll.Bl!t

e.it,il,li1p';tAono. npujaTMa nTR"l lt ier cmrjeTIl .. OaA je ee y esaieo ,u;o6al 'oAl IHe Eyne t tpHAa-

T ' H I J ; 6 CB[lKOBPC'ElEX rpaMEJLHja, '1'y l l a , n ; a j y BaMOpeIUI nyTHIfn;a as nO:<r0.lTaK,ny'l!yjyliH

R G:jeBepy HAIl ~~ jy,rYl a MROrlI. cienepEb.all.H ,a,OJLll.seaMO ll~ Torr.urja SHM(gnlllITIl..

Hama liIc~'pamHBa'lH npeTpamff.!l.H cy aa, neT rO,;1,HHIl.eae OBeaaHH~J.",;hlIBec'l'paae;

JIB :lEIl.;J:eiur CIIAHQl' lIuno.pa npOB.!la'lIUIIe ee OHH n:p03 one pac jeAHYTeJLH:I1m:J ;e , All .

npn6epy rrO'l 'I '!YHO l'pll .AIDlO Ba @{lY uy6.il1i{t;af);1t.jy. CSYAIl. ey HM IIp:o:oropc;.rce o:6AaCl'H

HllIJl.e all. P Y E Y , lIapO'lH.T0 mlK Itr£.a:ateBD'fi~ Harn.a,eAHHK, 0. NOMe ee 3ErIl.Ae,",'aje. Be.>lHE

DpHjaT6.4 ; H 0AymBSh.>BBll npO~U:UJ;aTeh.>sasor 3HaRCTBeIWP pll.AIl..

Y eBeMY ~a6pa1l1e PajceI' H.<PHpep 516 ujeJIm.Jlll1.lJI.:fl 36 0 ll'l'U'mja JLe1'JLIl.rmrlesp;a).

C"Be TO 'IyBa ee xo RapOT.f.l'['ilattpaOTopCRa a6]L})Ka y npOCTop:ajaMa Ramer lIIYseja.

CBa l; l:H ' ll lTRJLan; OEo.I 'AjMii , ' ll lj a YEy cHa OJIpeMa' MyllElI 6e'D;\18j WT8.l(lIa:pu:ja:

AAOA!'p1t XQ,.il.p,Xl\yse:all lIft '1a t' .. :l : 6n:_ke. 6JLaro, lI ;apaa. Cl: :m:caT~a, I IlTO 6y Y GDl[C

CBOj0'X rryTJIHX peayJLTaTa Y1Me..tiI II :M:IJOl'y 3l'O,lI;ay 0 .KPlflIJoj <lellfkl.f H ItpDii:rHM joj CTaHO~

BIJIDI;l'lA(a. , li ,jeAo je e oHnjElM yro,l I;1' Ip 3a'HfEbeRO, It n ' ll lTtl .i taIJ; ce €io.a,e CUaA8.:.3l! l•

Ya '-v.Ibn!'y cJl npij.ilo~eB.e.,1I;B~ie y I ~y C H O lf3pal,ieRe Ta6.i\O y 6l!ljaMIt: 0. q : r p lUt;a lLeItH

cotso (Falco /eldeggi) n KpaTKOHon: K06an; (A.StU1' brevipes), na :raEOl,iep seMkOmiCHIt

iCa.p:I'aI~Ibaate.BHHen;pH~ rope; ItQja [e y n pa S Q M A jC :l :O P Cl Q. { .Hspa~eHa Te HaM noieaayje

rry!l.'e:ae, E@ jl lMa e y 0 0 6a ~cTpam.nBa'l!1 n:p03 OEO ner rOAHHI l ; rrp0-la3H.il.R. C Be 'T O YMHo.-

maIla np:njeAHQCT am;" Kr£.l ll '8, n:ojr ij he, arco B6r Aa, lleh AO rOAHHe CJLnje.n;FlTHCB8CKa

o UT.FI'llIjeM !/RHBOT.YCpa.a,eBlIHe rp ' <me, 1 ', il ,jey rrpaso caA.a no ApyrH r ry :T 6opaBD: Ham

~Y.(},TOCPajeep, ,l,a npoyqaBa rrp[lJLnKe TailIOmEbe qlaJEIe,

iii citava godista ovog "Glasnikc~(( od 1889. i 1890. god., do, nam je

ustu!piti ieoole ili besplatno iUuz pr'imje1"enU odstetu u n6vcu ..

]{ose misU odazvati ovoj nasoj rnolbi, neka 'flam 'izvoZi svoju

ponudu st a prije pismom. priop6iti.

$cwajevo , .mJ j e seca ma·rta .1897.

Ilrednistvo

"Glasnikabos.-herc.eg. zem. muzeja".

II03F.I:B.

MOJl . 'U,"~ ( ,QeB oUBua IU~B '1j/UTCitrB.JbB, lWjU u.;tta;n,y »o. upe r e« UO j ep ,UHe( )BeCHe UlIU YUTQ8G 20AUWTG osoe , ) " 'Jt .a ,CtlUlr .a" of ! 1889. u 1890. 20Ih

AU 1ta.M-'e YWYWUTUU8B"OJU3 ~uu oecuJtct(J;uQuJtu y B npu'htiepeuy O/l,1MiI'eTY

y UO.61 f1J .

ED ce :~tUC.)1jU .0ll,aaeCiJTU 080j uo,1#9j ,aw.7tO'U, nena UClJ.iJt U88OJllU,

coo jy l I Z O U Y A Y I/,UTO wp:u{je WUO.M;OJJt 'UpUO'tfJiUTtt.

Capajeeo, ;;ujecB1fa .M.apxQ,189·7.

YpeAHlIlliTB0

"fJlaCHilKa ooc.-xeIHJ;e1'.seM. IIl'yseja'l.

Documents

Glasnik Zemaljskog Muzeja 1897./god.9 knj.1