GLASNIK PKCG / oktobar 2012 - Privredna komora Crne · PDF filetoliko ih je i u Srbiji. Potencirajući problem nerazvije-nog industrijskog sektora, ... Milovan Đuričković, Aerodromi

GLASNIK PKCG / oktobar 2012


[email protected]

3


www.pkcg.org

4 GLASNIK PKCG / oktobar 2012K

OM

OR

SK

E A

KT

IVN

OS

TI

„Kriza i perspektive balkanskih privreda“ bila je tema sjednice Upravnog odbora Privredne komore održane 8.oktobra, o čemu je govorio saradnik Beč-kog instituta za međunarodne ekonomske studije dr Vladimir Gligorov.

Upravni odbor Privredne komore održao sjednicu u proširenom sastavu

Balkan može iz krize strukturnim i fiskalnim promjenama

Niska zaposlenost, visoka zavi-snost od stranih finansija i male

izvozne mogućnosti, prije svega zbog nerazvijene industrijske proizvodnje, ključni su problemi balkanskih privre-da u aktuelnim uslovima ekonomske krize. Na srednji rok je teško vidjeti oporavak bez strukturalnih i fiskalnih promjena. Za brži privredni opora-vak mora postojati ozbiljna agenda privredne politike u stukturnom i fiskalnom smislu. Ovo je kazao sara-dnik Bečkog Instituta za međunaro-dne ekonomske studije dr Vladimir Gligorov, učestvujući, 8. oktobra 2012. godine, na V sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, organizovanoj sa temom „Kriza i per-spektive balkanskih privreda₺.

- Balkan je region koji je najviše pogođen krizom zbog oslanjanja na strane izvore sredstava koja nisu ade-kvatno alocirana. Finansijski račun pokazuje odliv kapitala, a nedosta-tak priliva ne može se nadomjestiti štampanjem novca, jer je najveći dio kredita u eurima. Eksterni debalans

mora da se umanji smanjenjem uvo-za, znači potrošnje – rekao je Gligo-rov.

On je naglasio da u uslovima krize država ne treba da bude konkurent privatnom sektoru, osnivajući na primjer zadruge ili industrijska pre-duzeća. Država treba da ulaže tamo gdje privatni sektor nema interes, u infrastrukturu bez koje nema razvi-jene privrede i u ljudski kapital, i da strukturnim mehanizmima i regulati-vom zainteresuje privatni sektor. Ne-racionalno je da država subvencioni-ra strane investitore, jer oni svakako mogu lakše doći do jeftinog novca.

Industrija pokretačekonomije

Korporativni sektor u zemljama na Balkanu je, prema riječima Gligo-rova, u rđavom stanju i potrebno je ozbiljno restrukturiranje, kroz preu-zimanje, prodaju, zatvaranje kompa-nija, što je komplikovan proces koji

djeluje recesivno. Veliki problem za preduzeća su i nenaplaćena potra-živanja. Korporativni sektor u Hrvat-skoj, prema podacima MMF-a, ima 25% nenaplaćenih potraživanja, a toliko ih je i u Srbiji.

Potencirajući problem nerazvije-nog industrijskog sektora, Gligorov je naveo podatak da je industrijska proizvodnja u razvijenim zemljama centralne Evrope dvostruko poveća-na u posljednjih 20 godina, dok je u istom periodu na Balkanu umanjena za 40 -70%. Crna Gora ipak, zbog ve-ličine i položaja, ima komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje Balkana, koje ne mogu izaći iz krize bez razvoja industrije.

- Kada ste mali, na moru, i ako imate proizvod uvijek ćete moći da ga prodate.

Balkanske ekonomije tokom krize karakteriše porast nezaposlenosti. U najgorem stanju je Srbija, gdje se broj zaposlenih u periodu 2008-2011. smanjio za 700.000.

Sjednica UO

Eksprertiza nužna za rješavanje problema KAP-a

Profesor Gligorov kazao je, od-govarajući na pitanja novinara, da je za rješavanje problema u Kom-binatu aluminijuma Podgorica ne-ophodna ekspertiza koju treba da urade nezavisni stručnjaci.

- Ekspertiza bi pokazala per-spektivu i uslove opstanka ili za-tvaranja te kompanije. To je prije svega socijalno i političko, pa tek ekonomsko pitanje. Potrebno je uraditi ozbiljnu poslovnu i finan-sijsku analizu, koja bi na dugoroč-noj osnovi pokazala da li opstanak preduzeća ima smisla i pod kojim uslovima – rekao je Gligorov.

GLASNIK PKCG / oktobar 2012 GLASNIK PKCG / oktobar 2012

[email protected]

5

KO

MO

RS

KE

AK

TIV

NO

ST

I

Korist od Evropske unije

Gligorov je kazao da je Evropska unija liberalan projekat, ali je ujedno i zajednica pravila. Ona omogućava značajno zaduživanje privatnog sek-tora, povoljno kreditiranje, ali po-stoji mogućnost pogrešne alokacije tih sredstava što može dovesti do značajnog priliva novca u određe-nim sektorima i stvaranja takozva-nih finansijskih, cjenovnih mjehura. Osnovni problem Eurozone, smatra Gligorov, je što nema instrumente da utiče na dislokaciju kredita, kao i na stabilizaciju kada do krize dođe. Evropska unija se stoga bavi pitanji-ma kako obezbijediti da bankarski sektor ne kreira finansijske mjehure, kako da javni dugovi budu osigurani i kako da Evropska centralna banka odigra ulogu stabilizatora u slučaju krize. U sve tri oblasti, kaže Gligo-

Vladimir Gligorov

Rođen je u Beogradu. Po vokaciji je ekonomista i politikolog. Diplomi-rao je i magistrirao u Beogradu, a doktorirao na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Radio je na Univerzitetu u Beogradu, na Institutu ekonomskih nauka, a od 1994. godine zaposlen je na Bečkom institutu za međuna-rodne ekonomske studije. Ekspert je za ekonomiju i politologiju bivše Jugoslavije. Profesor Gligorov je kon-sultant pri različitim međunarodnim organizacijama kao što su OECD i Sv-jetska banka. Član je Savjeta Instituta Istok – Zapad. Konsultant je za Srbiju i Kosovo ispred Svjetske banke, član vanjskog savjetodavnog odbora za upravljanje borbom protiv korupcije u Evropi i regionu centralne Azije, ta-kođe Svjetske banke. Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova.

rov, napredak nije zapanjujući, ali ga ima.

- Kod bankarskog sistema, dat je predlog da se formira bankarska unija i da se supervizija banaka pre-mjesti sa nacionalnog nivoa. Predlog je takođe da postoji Bank Resolution Authority, koja može da uzme u po-stupak sanaciju nacionalnih banaka. Razmatra se i mogućnost davanja evropskih garancija na depozite. Gligorov je kazao da se javlja i ideja da Eurozona postane fiskalna unija. Njemački predlog je uvođenje stro-gih fiskalnih pravila ponašanja, dok je Evropska komisija za povećanje

budžeta EU uz sticanje prava opore-zivanja. Uz to bi EU bila u mogućnosti i da izdaje obveznice, a tim sredstvi-ma bi se formirao fond za stabilizaci-ju. Postaje jasno da Evropska unija nema smisla bez fiskalne integracije – smatra Gligorov.

Umjerena inflacija bi bila dobra

Nakon izlaganja Vladimira Gligo-rova članovi Upravnog odbora Ko-more i gosti su postavljali pitanja.

Milovan Đuričković, Aerodromi Crne Gore, pitao je da li u Evropi vla-da logika koncepta neoliberalne eko-nomije, te da li EU treba da participi-ra u vođenju ekonomske politike ili da to prepusti nacionalnim ekonomi-jama. Gligorov je odgovorio da je EU projekat slobodnog tržišta na kojem su svi učesnici dužni da se pridržava-ju definisanih pravila.

Odgovarajući na pitanje Drago-

ljuba Jankovića, Montenegro Bu-sines School, da li vidi opasnost od inflacije u Evropskoj uniji, ukoliko se njeno povećanje iskoristi kao jedan od načina rješavanja problema krize, Gligorov je kazao da nije vjerovatan inflatorni udar. Postoji razmišljanje u Evropskoj centralnoj banci da ne bi bilo loše da je u Njemačkoj infla-cija veća, jer bi to povećalo konku-rentnost juga Evrope. Umjereno po-većanje inflacije od dva ili tri odsto, smatra, ne bi dovelo do povećanja kamatnih stopa.

Marijana Mitrović, Centralna banka Crne Gore je tražila odgovor

na pitanje šta monetarna politika može da uradi da bi sačuvala bankar-sku stabilnost u uslovima strukturnih i fiskalnih reformi koje se očekuju. Centralna banka, odgovorio je Gligo-rov, u ovim uslovima ima ograničen uticaj jer ne može da štampa novac. Treba ići na smanjenje javnog duga, što je veliki problem.

Ekonomski analitičar Vasilije Ko-stić je pitao Gligorova da li vidi mo-gućnost za stagflaciju na Balkanu, na šta je profesor rekao da je to malo verovatno, jer su inflatorna očekiva-nja niska.


www.pkcg.org

6 GLASNIK PKCG / oktobar 2012E

KO

NO

MS

KA

dIP

LOM

AT

IjA

Na poslovnom forumu iskazano je interesovanje za unapređenje privredne saradnje u oblastima energet-ike, turizma i zaštite životne sredine, kao i upravljanja otpadom.

Poslovni forum Crna Gora - Koruška

Najavljena saradnja u energetici i komunalnoj infrastrukturi

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Austri-

je u Podgorici, Kancelarijom Privre-dne komore Austrije i PK Koruške, organizovala je 2. oktobra 2012. godine poslovni forum Crna Gora – Koruška.

U radu foruma učestvovali su Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore, Franz Pacher, predsjednik Privredne ko-more Koruška, Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice, predstav-nici komora Crne Gore i Koruške i brojni privrednici.

Podsjetivši na izuzetno dobru dugogodišnju međukomorsku sa-radnju Crne Gore i Austrije, Veli-mir Mijušković, predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore je izra-zio očekivanja da će prva posjeta

privrednika iz Koruške rezultirati otpočinjanjem novih poslova u Crnoj Gori, ili samostalno, ili kroz saradnju sa nekim od domaćih pr-vrednika. Što se tiče oblasti u ko-jima Crna Gora ima izuzetnu mo-gućnost da se razvije, oslanjajući se na prirodne predispozicije, Mi-jušković je pomenuo energetiku, istakavši da Crna Gora raspolaže izuzetnim vodnim potencijalom, a imamo dovoljno sunčanih dana da bi se mogli usmjeriti i na proizvo-dnju dijela energije iz tog resusa. Takođe, po kapacitetima, vjetar i biomasa, ne zaostaju za nevede-nim izvorima, saopštio je predsje-dnik Komore.

„Zaštita životne sredine, a u prvom redu upravljnje otpadom su takođe polazište za građenje

saradnje i privlačenje investici-ja. Cijeneći vaše bogato iskustvo, smatram jednako dobrodošlim znanje i investicije sa vaše stra-ne u ovu oblast. Vjerujem da se tu može dobra šansa pronaći u saradnji kroz javno-privatno par-tnerstvo. Uz to, preduzeća ko-munalne privrede su još uvijek neprivatizovana i očekuje sa da u skoroj budućnosti otpočne proces njihove privatizacije, što bi mogla biti odlična prilika za investitore“, rekao je Mijušković.

Postoje brojne mogućnosti za saradnju

Velike mogućnosti za saradnju predsjednik Mijušković vidi i u oblasti turizma, u oblasti turizu-ma posebno planinskog. „Siguran sam da među vama i vašim kole-gama postoje oni koji bi bili spre-mni ulagati u planinski turizam u Crnoj Gori, uz dobre uslove koje naša zemlja nudi stranim investi-torima“, rekao je on.

Mijušković se osvrnuo na tre-nutnu ekonomsku situaciju u Cr-noj Gori i istakao da je: „Crna Gora od sticanja nezavisnosti 2006. godine, pa sve dok nije dospjela pod udar krize bilježila je zavidan ekonomski rast. Rast BDP-a dosti-zao je i do 10,7 odsto. Nakon toga smo, kao i brojne ekonomije za-bilježili snažan pad koji je bio 5,7 odsto. BDP-a za 2011. godinu je rastao 3,2 odsto. Posebno zabri-njava negativan spoljnotrgovinski bilans. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini je bila 24,3 odsto, a za prvih osam mjeseci ove godi-ne na nivou je od 19,8 odsto. To znači da smo zemlja sa izuzetnim

Detalj sa poslovnog foruma


[email protected]

7

EK

ON

OM

SK

A d

IPLO

MA

TIj

Astepenom zavisnosti od uvoza. Na žalost uvozimo i one proizvode koji se mogu proizvoditi u Crnoj Gori. Tu mislim i na brojne poljo-privredne proizvode, uključujući i flaširanu vodu. Iz tog razloga bi nam bile nužne investicije u poljo-privrednu proizvodnju“.

Neophodne investicije u poljoprivredu i sektor MSP

Predsjednik Komore mogućno-sti za proširivanje saradnje vidi i u poljoprivredi, a pogotovo proizvo-dnji zdrave hrane, kao i u sektoru malih i srednjih preduzeća, koja su generator novog zapošljavanja i ekonomskog rasta.

On je govorio i o trgovinskoj saradnji Crne Gore i Austrije isti-čući da učešće Austrije u ukupnoj robnoj razmjeni Crne Gore poslje-dnjih godina opada. Uvoz za osam mjeseci tekuće godine iznosi 22,6 miliona eura, a izvezeno je roba u vrijednosti svega dva miliona eura, odnosno 0,8 odsto ukupnog crnogorskog izvoza.

Strane direktne investicije iz Austrije su od 2003–2011. godine iznosile 370,8 miliona eura.

Obraćajući se učesnicima fo-ruma Franz Pacher, predsjednik Privredne komore Koruška, je po-ručio da su veoma zainteresovani da prodube ekonomsku saradnju sa kompanijama iz Crne Gore.

Ekonomske potencijale Crne Gore i Privrednu komoru pred-stavila je Tanja Radusinović, sav-jetnica predsjednika Komore, a o ekonomiji Austrije govorio je Andreas Haidenthaler, trgovinski savjetnik u Ambasadi Austrije.

Nakon završetka plenarnog dijela foruma, Velimir Mijušković predsjednik Privredne komore Crne Gore, razgovarao je sa Fran-zom Pacherom, predsjednikom PK Koruške, Silke Guggenbichler, iz odjeljenja za spoljnu trgovinu i EU u Regionalnoj privrednoj komori Koruška i Joachimom Kostwei-

nom, članom nadzornog odbora WIFI Koruška i predstavnikom kompanije Kos- Mech GmbH.

U bilateralnim razgovorima učestvovali su predstavnici koru-ških kompanija iz sektora ener-getike, turizma, šumarstva, ko-munalija, poreskog konsaltinga, proizvođači i prerađivači plastike, hidrotehničkih sistema, građevin-skog materijala. Sa koruškim pri-

Gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša, očekuje sa-

radnju sa austrijskim kompanija-ma u realizaciji veoma značajnih infrastrukturnih projekata, kroz privatno javno partnerstvo. Ovo tim prije što podgorička firma De-ponija doo već ima dobra iskustva u saradnji sa respektabilnom ko-ruškom kompanijom Krušic. Mu-goša je najavio da će Krušic tokom ovog mjeseca u Podgorici otvoriti firmu – ćerku i istakao da je riječ o kompaniji koja se bavi otkupom i reciklažom PET ambalaže, plasti-ke i slično i preko koje podgorička „Deponija d.o.o.“ izvozi sekundar-nu sirovinu. Govoreći o mogućno-stima saradnje Mugoša je kazao da traže partnera za transfer gasa sa sanitarne deponije u električ-nu energiju, za korišćenje solarne energije i njen transfer u elek-tričnu, kao i za korišćenje biljnog otpada u iste svrhe.

„Podgorica traži partnera za transfer kaptiranog gasa sa sani-tarne deponije u električnu ener-

vrednicima razgovarali su pred-stavnici kompanija iz Crne Gore iz oblasti: građevinarstva, špedicije, turističkih, uslužnih i komunalnih djelatnosti, saobraćaja kao i pred-stavnici Glavnog grada, Nikšića, Danilovgrada i Kolašina. Oni su razmijenili informacije i iskazali interes za afirmaciju i unapređe-nje saradnje.

Partnerstvo u realizaciji infrastrukturnih projekata

giju, a ova investicija vrijedi 100 miliona eura. Planiramo da na ovoj deponiji postavimo solarne ploče i na taj način ovu energiju transformišemo u elektičnu“, re-kao je gradonačelnik Podgorice. Takođe, Mugoša je informisao o gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda na deponiji, sa pratećom kolektorskom mrežom, što je jedna od najznačajnijih in-frastrukturnih investicija i čija je vrijednost 55 miliona eura. Ovaj projekat podržava Vlada Crne Gore, a za mjesec dana biće ob-novljen tender. Mugoša saradnju sa austrijskim kompanijama vidi i kroz realizaciju projekta koji se odnosi na sakupljanje i preradu plastičnih boca i guma i smatra da bi bilo svrsishodno formirati regionalni centar za ovu namjenu sa sjedištem u Crnoj Gori. Podgo-rica će, u saradnji sa partnerima iz Koruške, od države tražiti kon-cesije za preradu starih guma, a ovaj posao bi se prvi put obavljao u Crnoj Gori.


www.pkcg.org

8 GLASNIK PKCG / oktobar 2012

Prva posjeta crnogorske privredne delegacije Kipru

Razmjena iskustava sličnih ekonomijaTokom posjete koja je organizovana od 3. do 6. okto-bra, Privredna komora Crne Gore i Trgovinsko-indus-trijska komora Kipra potpisale su Sporazum o sarad-nji.

EK

ON

OM

SK

A d

IPLO

MA

TIj

A

Crnogorska privredna delegacija, koju je predvodio predsjednik Pri-

vredne komore Crne Gore Velimir Mi-jušković, boravila je od 3. do 6. oktobra 2012. godine u prvoj posjeti Kipru. Su-sret crnogorskih i kiparskih privrednika organizovan je 4. oktobra 2012. godine, u saradnji sa Trgovinsko-industrijskom komorom Kipra i Limasola, te Ambasa-dom Crne Gore u Grčkoj. Tokom foru-ma, potpisan je Sporazum o saradnji između Privredne komore Crne Gore i Trgovinsko-industrijske komore Kipra.

Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici Kontejnerskog terminala i generalnih tereta AD, Luke Bar AD, Al-bone DOO, Jadranskog brodogradilišta Bijela, Lučke uprave Crne Gore, Atlas grupe i Atlas banke.

Intenzivirati saradnju

Predsjednik Komore Mijušković je istakao da su ekonomije dvije zemlje, koje su najviše usmjerene na turizam i poljoprivredu, slične kako po veličini, tako i po strukturi.

Obim robne razmjene sa Kiprom na niskom je nivou, pa je poželjno de-finisati pravce koji bi vodili poboljšanju rezultata – kazao je Mijušković. On je podsjetio da je normativni okvir za jačanje saradnje u oblasti turizma de-finisan u junu 2011. Sporazumom o saradnji.

- Crnogorska hotelsko – turistička preduzeća su zainteresovana da sa ki-parskim investitorima zajednički ulažu i rekonstruišu postojeće kapacitete u skladu sa međunarodnim standardi-ma, kao i da izgrade nove objekte: ho-tele, rekreacione centre, golf terene, marine – rekao je Mijušković.

Iskazani su mogućnost i spremnost za jačanje saradnje u oblasti turizma i brodogradnje. Ovo je moguće realizo-vati kroz programe obuke za predstav-nike turističkog sektora Crne Gore, pod pokroviteljstvom kiparske i crnogorske vlade, uz boravak na Kipru u trajanju 2-3 mjeseca, koji bi bio fokusiran na razmjenu iskustva, te sticanje znanja u oblasti hotelijerstva, turizma i usluga. U budućem periodu, navodi predsje-

dnik Komore, očekuje se da će biti zavr-šena unutrašnja procedura u Crnoj Gori za potvrđivanje Sporazuma o izbjegava-nju dvostrukog oporezivanja, Sporazu-ma o ekonomskoj saradnji, kao i Spora-zuma o podsticanju i zaštiti investicija. - Znanja koja nam Kipar može pružiti podjednako su važna državi, lokalnoj upravi, privredi i Komori, kao njenoj asocijaciji što može pomoći da na kva-litetan način iskoristimo sredstva koja će Crnoj Gori biti dostupna – rekao je Velimir Mijušković.

Učenje od konkurencije

Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Limasola Philokypros Andreou je naglasio da su ekonomije Crne Gore i Kipra usmjerene na uslužnu djelatnost, kao i da u velikoj mjeri zavise od stranih investicija i da su obje turističke desti-nacije.

- Na prvi pogled bi se moglo reći da su Crna Gora i Kipar konkurenti, ali smatram da međusobna razmjena is-kustava treba da bude od koristi i da je na crnogorskoj i kiparskoj poslovnoj zajednici da rade dalje u tom pravcu – rekao je Andreou.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, na osnovu dugogodišnjeg iskustva na Kipru, sugerisao je crno-gorskim privrednicima da prikupe što je moguće više iskustava od kiparskih kolega, bilo da je riječ o finansijama, turizmu, shipping-u, ili iskustvu u pro-izvodnji alternativne energije sunca i vjetra. Učesnicima sastanka su se obratili i ambasador Crne Gore za Ki-par Ivo Armenko, počasni konzul Crne Gore za oblast Limasola Christos Ma-vrellis, kao i predsjednik udruženja Cr-nogoraca na Kipru Vladislav Popović. Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore na Kipru postoji od 2005. godine u Limasolu. U oblasti Limasola živi oko 600 Crnogoraca, njihova uloga u eko-nomskom povezivanju je značajna, jer su kao cilj postavili promociju crnogor-skog državnog i kulturnog identiteta, razvijanje bilateralne kulturne i eko-nomske saradnje i transfer kiparskih ekonomskih i političkih iskustava na putu ka EU.

Detalj sa poslovnog foruma


[email protected]

9

EK

ON

OM

SK

A d

IPLO

MA

TIj

A

Zajednički interes, intenziviranje ekonomskih veza prije svega u oblasti proizvodnje, iskazan je kroz Sporazum potpisan sa privrednim komorama Poljske.

Crnogorski i poljski privrednici u Varšavi

Interesovanje za turizam, energetiku i poljoprivredu

Poslovni forum crnogorskih i poljskih privrednika organizovan je 29. ok-

tobra 2012. godine u Varšavi. Tom pri-likom potpisan je Sporazum o saradnji Privredne komore Crne Gore sa Polj-skom trgovinskom komorom i Poljsko-Balkanskom trgovinskom komorom.

Ocijenjeno je da je sporazum osno-va buduće planske i osmišljene sara-dnje, dobra prethodnica potpisivanju Memoranduma o razumijavanju u eko-nomskoj saradnji.

Privrednu delegaciju Crne Gore činile su 22 crnogorske kompanije iz sektora građevine, avio i pomorskog saobraćaja, informacionih tehnologija, poljoprivrede, energetike i trgovine, te opština Danilovgrad i Pljevlja.

Učesnici foruma su se saglasili da bi, budući da se Poljska prepoznaje kao zemlja koja je vrlo uspješno koristila ra-spoložive resurse EU za unapređivanje razvoja, prenos njenog znanja iz te obla-sti bio od izuzetne pomoći.

Prostor za investicije

Predsjednik Privredne komore Veli-mir Mijušković, učestvujući u radu foru-ma, kazao je da u dosadašnjoj saradnji

sa Poljskom nijesu iskorišćene sve mo-gućnosti, gledano kroz robnu razmjenu, posjetu poljskih turista Crnoj Gori, priliv stranih investicija iz ove zemlje.

Robna razmjena između Crne Gore i Poljske u 2011. godini učestvovala sa 0,9% u ukupnoj koju je ostvarila naša zemlja. Investicije iz Poljske iznosile su 1,3 miliona eura za period od 2007. do 2010. godine. Najviše je investirano u 2011. godini - 37,4 miliona eura. Poljska kompanija Boleslav je u 2011. kupila 51% akcija firme Gradir Montenegro, u okviru koje posluje rudnik Šuplja stije-na u Pljevljima. Do sada je tu uloženo oko 37 miliona eura, što predstavlja i najveću poljsku investiciju u Crnu Goru. Kroz Sporazum o pružanju kredita za vezanu pomoć, od 2006. godine za po-trebe željezničke infrastrukture usmje-ren je iznos od 6,2 miliona eura. Tim sporazumom poljska Vlada je odobrila Crnoj Gori 6,4 miliona eura za ulaganje u razvoj crnogorske poljoprivrede.

- Broj poljskih turista koji su posjetili Crnu Goru u prvih osam mjeseci 2012. godine manji je od 30.000, i ostvareno je svega 150.000 noćenja, što pokazuje nedovoljnu saradnju u ovoj oblasti. U 2011. godini zabilježena je veća posjeta u odnosu na prethodnu, ali ne možemo

biti zadovoljni, pogotovo ako znamo da je Hrvatsku posjetilo blizu 500.000 go-stiju iz Poljske. Očigledno je da je ova-kav bilans posljedica niskog nivoa turi-stičke promocije naše zemlje u Poljskoj – rekao je Mijušković.

Predsjednik je naglasio da prostor za unapređenje saradnje postoji, prven-stveno u sektoru proizvodnje u Crnoj Gori, pa se očekuje da nadležne institu-cije privuku investitore kroz podsticajnu regulativu.

- Želim da posebno istaknem šansu za saradnju u oblasti energetike, bilo da je riječ o proizvodnji iz termo ili obnovlji-vih izvora – rekao je Mijušković i pozvao na dodatni angažman obje strane da bi se bilateralna saradnja unaprijedila.

Veća saradnja zajednički interes

Predsjednik Poljske trgovinske ko-more Andrzej Arendarski izdvojio je tu-rizam, energetiku (termo izvori, obno-vljivi izvori energije) i poljoprivredu kao oblasti u kojima se može unapređivati saradnja.

S obzirom da se u Poljskoj trenutno gradi pet energetskih blokova, predsje-dnik Poljsko-Balkanske trgovinske ko-more Andrzej Zarajczyk smatra da to iskustvo može biti dragocjeno za Crnu Goru. Takođe, Poljska može pružiti zna-čajnu pomoć kada je u pitanju korišće-nje EU fondova.

U radu poslovnog foruma učestvo-vali su i ambasador Crne Gore u Poljskoj Ramiz Bašić, te Grażyna Sikorska, am-basador Poljske u Crnoj Gori.

Mogućnosti za investiranje u Crnu Goru kroz konkretne projekte predsta-vio je Nebojša Popović, koji je na čelu Sekretarijata za razvojne projekte Crne Gore, a predstavnik Ministarstva za spoljnu trgovinu je upoznao učesnike foruma sa karakteristikama poljske eko-nomije.

Predsjedavajući poslovnog foruma, Varšava, 29.10.2012. godine


www.pkcg.org

10 GLASNIK PKCG / oktobar 2012E

KO

NO

MS

KA

dIP

LOM

AT

IjA Delegacija Vlade Iraka u Privrednoj komori Crne Gore

Centar u Bijeloj nudi obuku iračkim roniocimaCrnogorski demineri mogli bi dobiti posao razminiran-ja Basre, područja od 600.000 kvadratnih metara, što bi trajalo 10 godina, rečeno je na sastanku održanom 12. oktobra 2012. godine. u Privrednoj komori.

Mogućnost da Regionalni centar u Bijeloj obučava iračke ronio-

ce uklanjanju podvodnih mina, te da dobije posao razminiranja 600.000 kvadrata močvarnog područja Basre, bile su teme sastanka održanog 12. oktobra u Privrednoj komori Crne Gore sa delegacijom Vlade Iraka, koju je predvodio direktor Direkto-rata za protivminske akcije pri Mi-nistarstvu za zaštitu okoline Khalid Rashad Jabbar.

Sastankom je predsjedavao predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, a učestvo-vali su direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore Daliborka Pejović, direktor JU Regionalni cen-tar za obuku ronilaca i podvodno raz-miniranje Veselin Mijajlović, gosti iz Hrvatske - direktor Klastera za huma-nitarno razminiranje Oto Jungwirth, direktor Hrvatskog centra za razmi-niranje Nikola Pavković, te savjetnik ambasadora Republike Hrvatske za ekonomska pitanja Republike Irak Jasim Daher.

Pozdravljajući goste iz Iraka, predsjednik Privredne komore Ve-

limir Mijušković je kazao da je Crna Gora ponosna na Centar za obuku ronilaca i podvodno razminiranje u Bijeloj koji, iako je regionalni, sma-tramo svojim.

- Ovaj sastanak bi trebalo da bude inicijalni, koji može da dovede do značajnog posla između Regionalnog centra za obuku ronilaca i podvodno razminiranje Bijela i Vlade Iraka, uz posredovanje iz Hrvatske – kazao je predsjednik Mijušković.

On je tom prilikom podsjetio na razgovore koje je prošle godine vo-dio sa Iračanima o mogućnostima saradnje dvije zemlje u oblastima građevinarstva, drvoprerade i proi-zvodnje pića.

Predvodnik iračke delegacije Ja-bbar naglasio je da je posjeta Crnoj Gori pokušaj da se uspostavi sara-dnja dvije prijateljske zemlje i vrate pređašnji dobri ekonomski odnosi.

- Ministarstvo za zaštitu okoline zaduženo je da riješi problem mina i razminiranja u Iraku. Došli smo da iskoristimo iskustvo koje ima Crna Gora, posebno u razminiranju ispod vode. Ovo je bio jako lijep početak i

nadam se da ćemo ostvariti konkre-tnu saradnju – rekao je Khalid Ra-shad Jabbar.

Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović kazala je da Crna Gora može da se pohvali prestižnom institucijom ka-kva je Centar u Bijeloj koji može da pomogne u razminiravanju širom svijeta, gdje god je to prijeko potreb-no. Niko u Crnoj Gori, kaže Pejović, ne posjeduje takvu opremu, kadar i sposobnosti i podsjeća da je Centar za podvodno razminiranje pripremio teren i za izgradnju Porto Montene-gra.

- U ime Vlade možemo da pruži-mo ozbiljne garancije da je svaki vid saradnje dvije zemlje dobrodošao – rekla je Pejović.

Direktor Centra za razminiranje u Bijeloj Veselin Mijajlović naglasio je da bi saradnja tekla u dva pravca: obučavanja ronilaca i deminiranja Basre. On se, upitan za vrijednost posla, osvrnuo na tržišne cijene.

- Obuka traje oko četiri sedmice i cijena se kreće oko 200.000 eura za 20 polaznika, a u cijenu su uraču-nati svi troškovi. Razminiravanje Ba-sre, područja od 600.000 kvadratnih metara, trajalo bi 10 godina. Cijene toga, prisutne na svjetskom tržištu, kreću se od 7 do 14 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od opasno-sti posla – rekao je Mijajlović.

On je naglasio da će cijena koju će ponuditi iračkom ministarstvu biti usaglašena sa Centrom iz Hrvatske koji treba Iračane da obuči kopne-nom razminiranju i sportskom ronje-nju.

- Bićemo jeftiniji od bilo koje or-ganizacije iz Evrope ili drugog dijela svijeta za 30 do 50 odsto, jer želimo da obnovimo kontakte sa Irakom i saradnju koja je bila dobra – zaklju-čio je Mijajlović.

Detalj sa press konferencije


[email protected]

11

oB

jeK

TIVPotpredsjednica Privredne komore Ljljana Filipović

Restriktivna fiskalna politika i naredne godineNapredak tokom naredne dvije-tri godine se može očekivati uz ulaganja u ljudski kapital, rast domaće štednje i investicije u proizvodnju namijenjenu izvozu, kojima treba da prethodi precizna agenda privredne politike, kaže Ljiljana Filipović.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je

da očekuje da će Vlada naredne godine nastaviti sa vođenjem restriktivne politi-ke.

- Očekivanja su da će se u 2013. go-dini nastaviti sa vođenjem restriktivne fiskalne politike, smanjenjem učešća javne potrošnje u BDP-u, kao i smanja-njem javnog duga – rekla je Filipović.

Ona podsjeća da je do rasta javnog duga sa 27,5% BDP, koliko je iznosio kra-jem 2007. godine, na 47,3% procijenje-nog BDP-a na kraju jula 2012, došlo kao posljedica poteškoća u servisiranju bu-džeta. Javni dug pratio je i rast garancija koje su dostigle 10,9% BDP-a, odnosno 23% državnog duga.

- Iako je javni dug i dalje ispod Ma-strihtskog kriterijuma, zabrinjava ten-dencija njegovog rasta i opasnost da u narednom periodu postane ograniča-vajući faktor ekonomskom rastu – sma-tra potpredsjednica Komore.

Filipović je kazala da poslovanje u ovoj godini karakteriše blagi oporavak i realan privredni rast, inflacija nešto veća od projektovane, rast zaposlenosti, ali i spoljnog duga, povećanje trgovinskog deficita, kao i pad neto stranih direktnih investicija.

Nedavno istraživanje Privredne ko-more o investicionoj klimi pokazalo je da su najjača ograničenja za poslovanje privrednih društava pristup finansira-nju i konkurencija iz neformalnog sek-tora. U istraživanju je učestvovalo 176 privrednih društava i identifikovane su prepreke za ulaganje i rast poslovanja u oblastima: infrastrukturne usluge, pro-daja i kupovina, konkurencija, inovacije,

dostupnost zemljišta i građevinske do-zvole, kriminal, odnos između javnog i privatnog sektora, pristup finansiranju i rad.

Privredna komora priprema analizu devetomjesečnog poslovanja privrede i predloge za mjere ekonomske politike u narednoj godini koja treba da bude raz-matrana sa predstavnicima Vlade.

- Napredak tokom naredne dvije-tri godine se može očekivati uz ulaganja u ljudski kapital, rast domaće štednje i investicije u proizvodnju namijenjenu iz-vozu, kojima treba da prethodi precizna agenda privredne politike – rekla je po-tpredsjednica Filipović.

Smatra da dugoročni rast zahtijeva strukturne promjene, budući da je do-

sadašnji privredni razvoj bio zasnovan na visokom prilivu stranih direktnih in-vesticija i rastu obima usluga, dok su tradicionalne izvozne djelatnosti gubile na značaju - metalska industrija, drvo-prerada...

- Budući razvoj treba da se temelji na rastu onih proizvoda i usluga u kojima Crna Gora može ostvariti komparativnu prednost i povećati izvoz. To su energe-tika, turizam, primarna i organska poljo-privreda, prehrambena i prerađivačka industrija - naglašava Filipović.

Ljiljana Filipović

Fiskalnom politikom su definisani novi ciljevi za naredni srednjegodišnji period koji se odnose na uspostavl-janje održivog sistema javnih finan-sija kroz definisanje fiskalnih „sidara“ i pravila, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2012-2015. godine Sek-tora za ekonomsku politiku i razvoj Ministarstva finansija.

Glavna fiskalna sidra u periodu 2013-2015. su rast budžetskih pri-hoda u skladu sa rastom BDP-a kroz smanjivanje sive ekonomije, intezivi-ranje naplate poreskog duga i real-izaciju započetih i planiranih stranih direktnih investicija; smanjenje budžetskih izdataka na 32% BDP-a u 2015; smanjenje deficita javnog sek-

tora u 2013. godini na 1,4% BDP-a i uravnoteženi budžet u 2015 (0,5% BDP-a); uspostavljanje primarnog su-ficita u 2013. godini; postepeno pov-edanje kapitalnog budžeta do 2015; ukidanje izdavanja garancija osim za razvojne projekte; Kreiranje fiskalne rezerve, na minimalnom nivou od 60 miliona €. uspostavljanje trenda smanjivanja državnog duga u 2015.godini sa nivoa od 46% BDP-a.

Iz dokumenta izdvajamo i da se očekuje blag porast državnog duga naredne godine, na 50,65% BDP-a, a zatim njegovo blago smanjenje u 2014. godini na 49,33% BDP-a, da bi, prema projekcijama, na kraju 2015. godine trebao da iznosi 1.863,6 mil-iona eura ili 46,5% BDP-a.

Održivi sistem javnih finansija


www.pkcg.org


Ministar finansija poziva na reforme i integracije u regionu

Katnić: očekuju nas još četiri teške godineBez fiskalne konsolidacije region bi mogao da uđe u opasnu spiralu negativnog rasta, rastućeg duga i nezaposlenosti, upozoreno je sa Samita „Finansijska budućnost regiona”.

Milorad Katnić

fOK

US

Naredne četiri godine biće si-gurno teške. Karakterisaće ih ne-izvjesnost i rizik iz više razloga – ne-riješenog pitanja krize u Evropi ne samo u javnom nego i bankarskom sektoru, ocjena je crnogorskog mi-nistra finansija Milorada Katnića iskazana na Samitu „Finansijska bu-dućnost regiona₺ koji je u Miločeru 24. i 25. oktobra 2012. godine oku-pio ministre finansija i guvernere centralnih banaka.

- Dosta zavisi od nas, od toga kakve ćemo politike da vodimo i kako ćemo region da integrišemo i pospješimo njegov rast. Ključni lijek su reforme koje su nepopularne i teške, ali su nužne ukoliko želimo da obezbijedimo stabilnost, stvori-mo dugoročne uslove za ubrzanje ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta – rekao je Katnić.

Finansijska konsolidacija ključna

Ministar je naglasio da je fiskal-na konsolidacija ključna za uspo-stavljanje ekonomske stabilnosti i rasta u regionu. Većina država Evro-pe, uključujući i susjedne, iscrpila je fiskalne rezerve, a uvećani javni dugovi podrivaju njihovu makroe-konomsku stabilnost.

- Bez fiskalne konsolidacije re-gion bi mogao da uđe u opasnu spiralu negativnog rasta, rastućeg duga i nezaposlenosti – upozorio je Katnić.

Crna Gora, kaže ministar, nasta-vlja da sprovodi fiskalnu konsolida-ciju, što će se vidjeti i kroz Budžet za

2013. godinu, a što znači manju dr-žavnu potrošnju, niži deficit i sma-njenu izloženost prema nestabil-nom međunarodnom finansijskom tržištu. On podsjeća da je potrošnja smanjena na ispod 40% BDP-a, defi-cit na oko 3%, a javni dug je zadržan u okviru Mastrihtskih kriterijuma. Sprovedena je penzijska reforma, izmijenjena regulativa na tržištu rada i nastavljaju se promjene u sis-temu socijalne politike.

- Zadržali smo niske poreske stope, kojima želimo da promoviše-mo konzistentnost i ohrabrimo rad i investicije. Kroz veću efikasnost administracije, smanjenjem tran-sakcionih troškova i unapređenjem poslovnog ambijenta činimo eko-nomiju konkurentnijom – rekao je Katnić.

Dodao je da je većina država u regionu morala da revidira fiskalne planove i napravi dodatnu konsoli-daciju kao rezultat težih ekonom-skih uslova od očekivanih u 2012. Ministar je potencirao uticaj zdra-vlja bankarskog sektora, te novog kreditiranja na ukupnu ekonomsku

stabilnost i razvoj.- Pored fiskalne konsolidacije,

stabilnost i rast je neophodno oja-čati ubrzanjem strukturnih reformi, unapređenjem institucionalnog i poslovnog ambijenta i izgradnjom kvalitetne infrastrukture, posebno one koja povezuje naše države, je-dnu sa drugom i šire sa Evropom – smatra Katnić.

On dodaje da zemlje regiona mogu da urade puno više na među-sobnoj ekonomskoj integraciji, po-sebno u domenu infrastrukture.

Razvoj kroz integraciju sa EU

Govoreći o krizi, Katnić je rekao da će Eurozona ove godini biti u re-cesiji, što je slučaj i sa šest država Zapadnog Balkana u prvoj polovi-ni 2012. godine. U ovim zemljama očekuje se na godišnjem nivou rast ne veći od 0,3% ponderisanog pros-jeka BDP-a.

Integracija sa EU je razvojna šan-sa cijelog regiona, mišljenja je mi-nistar, a nedavni izvještaj Svjetske banke o „Zlatnom rastu u Evropi₺ jasno pokazuje da su sve države koje su prišle Evropskoj Uniji isku-sile brzu konvergenciju per capita nacionalnog dohotka.

- Evropski voz konvergencije sto-ji i pred balkanskim zemljama. Po-sljednji izvještaj Evropske komisije govori o progresu koji je učinjen, kao i o značajnim finansijskim i teh-ničkim programima pomoći koji se nalaze pred našim zemljama i koji se moraju maksimalno iskoristiti. Važno je naglasiti da Evropu ne tre-ba shvatiti kao garanciju razvoja i izvor novca, nego prevashodno kao razvojnu šansu koja se može iskori-stiti, ali i ispustiti – rekao je mini-star finansija.


[email protected]

13

fOK

USPlanirana gradnja hidroelektrana u okruženju u žiži javnosti

Crna Gora traži zaštitu pravaDogovor sa Srbijom i Republikom Srpskom je da se našoj državi dostavi dokumentacija o zaštiti životne sredine u vezi sa izgradnjom hidroelektrana na Limu i drini.

Najavljene izgradnje hidroelektrana u Republici Srpskoj i Srbiji, o čemu

Crna Gora nije konsultovana i protivi se zbog uticaja na njenu životnu sredinu, bile su u žiži interesovanja regionalne javnosti i tokom oktobra, te teme ko-munikacija zvaničnika.

Podsjetimo, Crna Gora je, zbog pla-nirane gradnje elektrana na području Foče, u septembru uputila protestnu notu Savjetu ministara BiH navodeći da je Republika Srpska prekršila među-narodnu konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Krajem tog mjeseca predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je kazao da nikakve crnogorske protestne note ne mogu spriječiti taj entitet da izgradi elektra-ne na Drini, jer je to, po njemu, njihovo suvereno pravo. Premijer RS Aleksan-dar Džombić smatra da izgradnja četiri hidroelektrane snage 260 megavata neće ugroziti Crnu Goru. Republika Srpska je kao strateškog partnera za taj posao izabrala njemačku kompani-ju RWE, jednu od najvećih u Evropi iz oblasti energetike.

Jasan stav Vlade Crne Gore pono-vio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić, na sastanku ministara ener-getske zajednice u Budvi održanom 18. oktobra.

- Nema gradnje ako se ne zadovo-lje svi najbolji međunarodni standar-di u oblasti životne sredine. Saradnja zemalja u regionu, kada su u pitanju energertski potencijali,koji su inače ve-liki, neophodna je – rekao je Kavarić.

Na istom skupu, ministarka ener-getike Srbije Zorana Mihajlović kazala je da ta zemlja još ne planira izgradnju elektrana na Limu.

- Svakako da se ništa u ovom regio-nu neće raditi a da predstavnici država ne sednu za sto, i oni koji se time bave o svemu ne dogovore. Konačno, inte-res je ne samo Srbije, nego i susjednih

zemalja da se energetski povezuju – rekla je Mihajlović.

O planiranoj gradnji hidroelektrana u okruženju bilo je riječi i u Privrednoj komori, nakon skupa o ženskom pre-duzetništvu kojem je prisustvovao po-tpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

- Ovih dana smo zaokupljeni ide-jama i projektima naših susjeda koji, na ovaj ili onaj način, žele da rješavaju svoje energetske probleme, ne vodeći računa o tome šta misle njihove prve komšije na čiju će teritoriju, građane, prirodu imati posljedice izgradnja tih objekata. Postoje međunarodni stan-dardi, međunarodno pravo i Crna Gora će maksimalno štititi naše pravo kao što ćemo našim energetskim projek-tima gledati da ta prava ne ugrozimo. Mogu oni imati želju, inicijativu, spre-mnost da idu u realizaciju tih proje-kata, ali se o međunarodna prava ne smiju ogrešiti. To je elementarna stvar na kojoj ćemo maksimalno insistirati –

kazao je potpredsjednik Vlade Lazović.Crna Gora treba da zatraži među-

narodnu zaštitu u slučajevima najavlje-nih gradnji hidroelektrana, ukoliko su države regiona potpisnice konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (Espo), rekla je direktorka Agencije za zašti-tu životne sredine Daliborka Pejović, na koferenciji za novinare povodom predstavljanja preporuka za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, održanoj 30. oktobra.

Ona je ocijenila da je po ovom pi-tanju potrebno da Crna Gora iskoristiti sve diplomatske, medijske, kao i priti-sak civilnog sektora, te da se ne smije dozvoliti da građani trpe posljedice i budu kolateralna šteta

Pejović je kazala da ukoliko zemlje okruženja nijesu potpisnice Espo kon-vencije, Crna Gora ne može koristiti međunarodne mehanizme zaštite.

- Zato je potrebno koristiti i do sada uspostavljene državne i diplomatske odnose da se to spriječi. Treba biti be-skompromisan, ne znam šta još da se desi da bi opomenulo naše građane na posljedice loših odluka i projekata – za-ključila je Pejović.

Crna Gora se dogovorila sa Srbijom i Republikom Srpskom da joj dostave dokumentaciju o zaštiti životne sredi-ne u vezi sa izgradnjom hidroelektra-na na Limu i Drini koje mogu ugroziti dio crnogorske teritorije, saopštio je u Beogradu, Vladimir Kavarić, ministar ekonomije.

On je na sastanku u Beogradu sa ministrima energetike Srbije i Re-publike Srpske Zoranom Mihajlović i Željkom Kovačevićem najavio da će biti osnovana mješovita radna grupa kako bi svi bili upućeni u projekte od zajedničkog značaja.

- Dogovorili smo se da se aspo-lutno neće raditi nijedan projekat dok se sve zemlje ne usaglase. Ni u jednoj zemlji ne mogu da se rade projekti, a

da se ne zaštiti interes druge strane – kazao je Kavarić.

Srbija planira da gradi hidroelek-trana na Limu kod Prijepolja, što bi kako su upozorili pojedini predstavni-ci nevladinog sektora ugrozilo dio crnogorske teritorije.

Iz Republike Srpske ranije je najav-ljeno da će graditi hidroelektrane na Drini, bez obzira na to kakav je stav Crne Gore.

Na sastanku Savjeta ministara Energetske zajednice, koji je nedav-no održan u Budvi, zaključeno je da je svaka država koja namjerava da izgradi novu elektranu obavezna da o tome informiše susjedne zemlje, prije nego što počne sa bilo kakvim aktivnostima.

Bez saglasnosti svih zemalja nema gradnje elektrana


www.pkcg.org


Željka Radak, pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma

Nastavljen trend rasta u turizmuNastavljen je trend rasta turističkih dolazaka i ostva-renih noćenja, a prema procjenama i prihodi od turiz-ma na kraju godine će biti nekoliko procenata veći.

Željka Radak

Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima u ovoj turističkoj se-

zoni. Uspjeli smo da nastavimo trend rasta turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja, a prema podacima koje posjedujemo i prihodi od turizma na kraju godine će biti u skladu sa Vla-dinim projekcijama, odnosno nekoliko procenata veći, što je imajući u obzir trenutno stanje u svjetskoj ekonomiji i kupovnoj snazi turista, dovljan razlog za zadovoljstvo.

Trenutna popunjenost hotela ja na većem nivou u odnosu na prethodnu godinu, pa očekujemo dobre rezultete i u postsezoni. Crna Gora će u novembru mjesecu biti domaćin kongresa Nje-mačkog turističkog udruženja (DRV), koje broji nekoliko hiljada najvećih nje-mačkih kompanija. Posjetiće nas oko 1000 predstavnika turoperatora i agen-cija sa ovog tržišta, avio kompanije, osiguravajuća društva i značajan broj medija iz Njemačke.

Kvalitetnija turistička usluga

Poseban uspjeh turizma Crne Gore je činjenica da smo opet napravili kva-

litativni iskorak kada je u pitanju nivo usluge. To je i karakteristika crnogor-skog turizma u posljednjih nekoliko godina i ubjeđeni smo da je to glavni razlog zbog čega nam se stari gosti vraćaju ali i dolaze novi.

U prilog tome govore i poznate lič-nosti koje su ove godine bile prisutne na našem primorju i planinama.

Crna Gora je u 2012. godini bogati-ja za 17 hotela. U pitanju su većinom visokokvalitetni hoteli manjih smještaj-nih kapaciteta, koji značajno unapri-jeđuju našu ponudu i kvalitet. Manji hoteli visokih kategorija (poput Forza Mare u Kotoru) značajno doprinose promociji naše destinacije, jer u njima veoma često borave svjetski poznate ličnosti. Osim novih hotela i kvalitet privatnog registorvanog smještaja je znatno unaprijeđen pa ni malo ne za-ostaje za kvalitetom koji turisti mogu naći u hotelima. Kvalitetnija I sadržaj-nija ponuda na plažama od kojih 19 nosi prestižno priznanje „Plava zastavi-cia”, bogat kulturno zabavni program i brojne manifestacije, obilježile su i ovu sezonu.

Konkurentnost našeg turističkog proizvoda

Crna Gora kao mala zemlja, koja je nedavno obnovila državnost, se poste-peno predstavlja svijetu, preko integra-cija u Evropskoj Uniji i Nato-u, tako i putem turističke promocije.

Dalekim tržištima poput Kine, Ja-pana, Južne Amerike i.t.d. se predsta-vljamo zajedno sa zemljama Balkana iz razloga bolje prepoznatljivosti destina-cije i navika turista sa tih područja koji provode aktivan odmor, odnosno obi-laze više destinacija za vrijeme jednog

odmora.Promocija naše destinacije na naj-

bitnijim emitivnim tržištima u Evropi i regionu se uspješno realizuje na svim većim sajmovima turizma, globalnim i nacionalnim TV mrežama, novinama, elektronskim portalima, putem pred-stavništava NTO-a, roadshow kampa-njama itd.

Crna Gora polako ali sigurno gradi status sigurne turističke destinacije, nevjerovatne prirodne ljepote i razno-likosti, kvalitetne usluge dostupne svim turistima. Činjenica da godinama bilje-žimo porast turista iz EU-a ali i dalekih tržišta govori da se nalazimo na pra-vom putu.

Šta otežava poslovanje u turizmu

Sve zemlje svijeta, ma koliko eko-nomski bile razvijene u većoj ili ma-njom mjeri imaju sivu zonu. Takva situ-acija je i u Crnoj Gori i upravo je siva zona/ nelojalna konkurencija najveći problem sa kojim se susreću turistički poslenici. Iz godine u godinu bilježimo sve bolje rezultate po pitanju prijave neregistrovanih izdavalaca smještaja. U saradnji sa lokalnom samoupravom biće riješeni problemi vezi privremenih objekata. Čestim kontrolama turističke inspekcije u saradnji sa komunalnim inspekcijama i službenicima Uprave policije sprovode se kontrole plaža, turističkih i ugostiteljskih objekata, od-nosno nastoji regulisati izdavanje soba i poslovanje raftera.

U narednom peridou ćemo nastavi-ti dalji rad na smanjenju sive zone i nje-nim uvodjenjem u zakonske okvire.

Razvoj turizma pokreće cijelu privredu

Sama činjenica da direktni i indi-rektni prihodi od turizma učestvuju sa 17,2% u ukupnom bruto domaćem

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INa


[email protected]

15

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INaproizvodu (prema podacima Svjetskog

Savjeta za turizam i putovanja iz 2011.godine) i da se u vremenu teške eko-nomske krize sve nade za revitalizaciju privrede i ekonomije polažu upravo u oblast turizma govori da je turizam već postao glavna strateška privredna grana u našoj zemlji. Jedna od veoma bitnih osobina turizma kao privredne grane je da njegov razvoj pokreće i ci-jelu privredu – trgovina, poljoprivreda, saobraćaj itd

Kako bi ostvarili još bolje rezultate potrebno je uložiti veća sredstva u iz-

Ako turističku 2012. godinu vrednujemo po broju noćenja

onda je ocjena 4+ ali, ako je ocje-njujemo po finansijskim rezultati-ma onog dijela turističke privrede koji djeluje legalno, ocjena bi bila jedva dovoljan. Za to postoje dva osnovna razloga. Prvi je ekonom-ska kriza, zbog koje su gosti više vodili računa o potrošnji i birali uglavnom jeftinije usluge, a dru-gi je što je ove godine siva zona bila vrlo aktivna i agresivna do te mjere da je bilo i ozbiljnih prijetnji onima koji su pokušavali da im se suprostave.

Kvalitet turističke ponude ove godine nije značajnije unaprijeđen i ne može biti sve dok se ne obez-bijedi dovoljan broj kvalitetnih ka-paciteta u osnovnom smještaju i uvede red u sve segmente turistič-ke ponude, te obezbijedi primjena urbanističko tehničkih standarda, higijensko tehničkih standarda, kao i legalnost obavljanja svih dje-latnosti u turizmu.

Teško je generalno ocijeniti konkurentnost našeg turističkog proizvoda s obzirom da se on i po

Dragan Ivančević, direktor ,,Queen of Montenegro”

Sezonu opredijelili kriza i siva zonaTurističku 2012. godinu opredijelili kriza, zbog koje su gosti birali jeftinije usluge, i siva zona, koja je bila vrlo aktivna i agresivna.

kvalitetu i po sadržaju mnogo raz-likuje. Onaj dio turističkog proizvo-da koji je namijenjen zahtjevnim stranim tržištima je konkurentan po cijeni i kvalitetu, ali zbog nedo-voljnog broja kapaciteta za njega ne postoji veliki interes vodećih turoperatora. Tome treba doda-ti i lošu saobraćajnu dostupnost. Onaj dio turističkog proizvoda koji je namijenjen regionu je takođe konkurentan i nažalost dominan-tan. Postavlja se pitanje da li se našoj državi isplati da razvija takvu

gradnju visokokvalitetnih hotela većih kapaciteta, poboljšati i saobraćajnu in-frastrukturu i podići kvalitet ponude.

Mjere na poboljšanju poslovnog ambijenta

Veoma predano radimo po tom pitanju, stvorili smo sve zakonske pre-duslove lokalnim samoupravama da privuku velike investitore time što će ih osloboditi plaćanja određenih poreza, ali i dali im mogućnost da vlasnicima

hotela sa nižim kvalitetom usluge (1,2 zvjezdice) koji se nalaze na atraktivnim lokacijama, a nijesu zainteresovani za ulaganja, povećaju poreze kako bi te hotele prodali investitorima koji su sposobni da ih rekonstruišu u objekte sa 4 ili 5 zvjezdica.

Nastavljaju se aktivnosti na divresi-fikaciji turističke ponude. Sa Njemačk-om međunarodnom saradnjom (GIZ) radimo projekat edukacije stanovništva sjevernog i centralnog dijela Crne Gore kako bi im pomogli da svoja domaćin-stva uključe u turističku ponudu.

vrstu ponude koja se svodi na oko 40 dana sezone i ozbiljno ugrožava kvalitet u totalu.

Veliki je broj problema koji opterećuju poslovanje turistič-ke privrede pa ću pobrojati samo neke: visoke kamate, visoke cijene komunalija, struje, vode, smeće, gorivo, porezi, takse kao i nelojal-na konkurencija koju su proizvodi-li svi oni davaoci usluga u raznim segmentima turističke ponude na nelegalan način i uglavnom iz pri-vremenih objekata itd…

Turizam jeste strateška grana privrede Crne Gore, ali izgleda da ni Država ni lokalne samouprave još nijesu u dovoljnoj mjeri spre-mne da to priznaju i da se ozbiljni-je pozabave problemima turizma. Apsurdno je da strateška grana privrednog razvoja jedne zemlje nema svoje posebno ministarstvo i to dovoljno govori o odnosu pre-ma jednom takvo projektovanom cilju.

Što se tiče poslovanja kompa-nije kojom rukovodim zadovoljan sam poslovanjem uprkos proble-mima izazvanim ekonomskom kri-zom koji direktno utiču na turizam kao i lošim ambijentom izazvanim problemima o kojim sam ranije go-vorio. Što se tiče planova, Queen of Montenegro za 2013. godinu ima već potpisane ugovore. Oče-kujemo bolji ambijent za privređi-vanje, eliminaciju najvećeg dijela problema evidentiranih u ovoj go-dini i stoga mnogo uspješniju se-zonu 2013.godine.

Dragan Ivančević


www.pkcg.org


Svetlana Đakonović, izvršna direktorica HTP ,,atlas Hotels Group”

Rast prometa i u nepovoljnim uslovimaBudući da je ovo godina ekonomske krize i ekonom-ske nestabilnosti, rast turističkog prometa u Crnoj Gori smatram uspjehom.

Za hotelijere, period pred i postse-zone bio je odličan, a onda je usli-

jedio pad u julu, kada se mogao naći krevet više. Kada govorimo o opštem utisku sezone, i dalje u prvi plan izbija masovnost u julu i avgustu, koja nije direktno propocionalna potrošnji na destinaciji, ali direktno utiče na kvali-tet ponude.

Možemo slobodno reći da una-pređenje kvaliteta turističke ponude u Crnoj Gori teče sporo, ali svake godine dešavaju se određeni pomaci koji, u pozitivnom smislu, utiču na poboljša-nje ponude. Svake godine imamo ma-kar jedan novi visokokvalitetni hotel, unapređuje se postojeća saobraćajna infrastruktura, donose se posebni pro-pisi i zakoni koji obavezuju ugostitelje na očuvanje i unapređenje nivoa uslu-ga. Svakako da veliku ulogu u svemu tome imaju inspekcijski organi koji kontrolišu kvalitet istih. S druge strane, svjedoci smo nepoštovanja propisa o limitiranju buke u naseljenim mjesti-ma, i dalje postojanje tzv. “dilera” soba, što šteti imidžu destinacije i smanjuje

Svetlana Đakonović

kvalitet turističke ponude. Crna Gora je skup prirodnih ljepo-

ta i bogate kulturno-istorijske bašti-ne, a kao posebna prednost , ističe se njena mala površina, te su posjetioci u mogućnosti da, u vrlo kratkom vre-menskom periodu uživaju na moru, jezeru i planinama. U zadnjih nekoli-ko godina, dosta je urađeno na polju razvijanja selektivnih oblika turizma, te se Crna Gora ne prepoznaje samo kao destinacija za odmor, već i za na-utički, poslovni, kulturni i eko turizam. U zadnje vrijeme, ponuda se dodatno obogaćuje i usmjerena je ka raznim ni-šama u oblasti aktivnog odmora - vin-

proizvoda u jedan kvalitetan i razno-vrstan paket-aranžman, koji se može lakše probiti na udaljena emitivna tr-žišta, koja bilježe najveći rast broja pu-tovanja van zemlje (Kina, Indija, Brazil, SAD).

Privući investitore ali i poznate in-ternacionalne hotelske brendove

Jedan od glavnih faktora koji može uticati na poboljšanje ponude i uku-pnog dojma o destinaciji su ljudski re-sursi, na čiju se edukaciju, čini se, ne ulaže onoliko koliko bi trebalo.

Osnovni problem je naći kvalite-tnog stručno osposobljenog radnika. Takođe, velika nestabilnost na tržištu energenata automatski utiče na rast cijena inputa što se ne može kompen-zirati podizanjem cijena usluga.

S obzirom da postoji “Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020.

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INa

ski putevi, pješačke i biciklističke sta-ze, posmatranje ptica na Skadarskom jezeru, kajaking, kite-surfing na Adi, džip safari i sl. Daljim planskim inve-stiranjem u visokokvalitetni smještaj i saobraćajnu infrastrukturu, a naro-čito očuvanjem postojećih prirodnih resursa, crnogorski turistički proizvod može postizati bolje rezultate na polju konkurentnosti na turističkom tržištu. Pritom, smatram da je od izuzetne va-žnosti integracija regiona kao cjeline i objedinjavanje nacionalnih turističkih

godine”, potrebno je preduzeti mjere i aktivnosti koje su njome predviđene u cilju razvoja turizma na ovom podru-čju. Da bi turizam bio strateška privre-dna grana Crne Gore, potrebno je da se stvore povoljni uslovi za privlačenje investitora koji će ulagati u izgradnju visokokvalitetnih smještajnih kapacite-ta (hotela sa 4 i više zvjezdica sa svim pratećim sadržajima), ali i uslovi za pri-vlačenje poznatih internacionalnih ho-telskih brendova i lanaca. Crna Gora, definisana kao avio destinacija, jedina


[email protected]

17

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INa

Igor Begović, direktor hotela ,,Polar Star”

Imamo konkurentan turistički proizvodTurističku 2012-u godinu ocjenju-

jem kao dobru uzimajući u obzir globalnu krizu, olimpijsku godinu i vremenske uslove. Kvalitet turistič-ke ponude je unaprijeđen individu-alnim pokušajima industrijalaca iz grane turizma, a jako malo od strane nadležnih organa.

Turistički proizvod Crne Gore je vrlo konkurentan na području Evro-pe i svijeta i u tom svijetlu ga treba i predstavljati.

Glavni problem sa kojim se su-srijeće turisticka industrija je da je Crna Gora ostrvo u pogledu avio sa-obraćaja u odnosu na tržište Evrope i svijeta. Zatim, nedostaje zajedničko predstavljanje i istupanje turističke

se u regionu i šire ne može pohvaliti da ima makar jednu niskobudžetnu avio-kompaniju, stoga dalje aktivnosti treba usmjeriti na stvaranje pogodnog tla za dolazak “low cost” aviokompanija, ali i za poboljšanje postojeće avio-saob-raćajne infrastrukture.

Pored ovoga, postoji čitav niz dru-gih jako bitnih faktora za dalji razvoj turizma: planska gradnja i suzbijanje nelegalne gradnje, očuvanje plaža, ku-pališta i prirodne sredine uopšte, dalja segmentacija turističke ponude (eko sela, jedrenje, ronjenje, gastro ponu-da), i naravno obrazovanje stručnih kadrova.

ponude Crne Gore na sajmovima i berzama turizma. Naime, ne predsta-vljamo cjelokupnu ponudu Crne Gore, već ponudu turizma malih, lokalnih zajednica što pravi veće troškove, a problem je i neadekvatno reklamira-nje proizvoda. Razvoj turizma, odno-sno proširenje kapaciteta i povećanja standarda hotela, ograničavaju i nepo-voljni krediti poslovnih banaka (kratak grace period, visoke kamate, prevelik kolateral za obezbedjenje kredita).

Neophodno je proglasiti turizam za glavnu granu privrede u Crnoj Gori i kao takvu ozbiljno i na planski i stra-teški način razvijati. Ministarstvo turiz-ma treba da bude glavno ministarstvo u Vladi Crne Gore.

Sobzirom na opšte ekonomske pri-like na koje ne možemo uticati ,rast ci-jena, jaku konkurenciju i lokaciju naših objekata možemo reći da smo zado-voljni ostvarenim turističkim prome-tom u 2012.godini, koji je za 23% veći u odnosu na 2011.godinu. a poslovni prihod je za 10% bolji.

Za početak naredne godine, pla-nirane su razne marketinške aktivno-sti u cilju privlačenja novih partnera za naša dva hotela – Princess**** u Baru i Vir*** u Virpazaru. Za hotel „Vir“ ćemo uraditi novu brošuru i web sajt, i ponuditi ga agencijama koje se bave aktivnim odmorom zajedno sa

ponudom turističkog menija za grupne ručkove tokom izleta na Skadarskom jezeru.

Za hotel „Princess“ smo pripremili povoljne pakete za organizaciju konfe-rencija i seminara koji su aktuelni u pe-riodu vansezone, zatim u pripremi su i posebni vikend-velnes paketi i dnevni spa paketi, a za samu sezonu 2013. nastojaćemo da pripremimo dodatne sadržaje u hotelu i boravak naših go-stiju učinimo atraktivnijim. Nadamo se da ćemo ostvariti nove kontakte na predstojećim sajmovima turizma u Is-tambulu, Berlinu, Moskvi i Beogradu.

Što se tiče poslovnog bilansa kompanije, kojom rukovodim, uslov-no rečeno sam zadovoljan, ili uslovno rečeno, nezadovoljan s obzirom na gore pomenute faktore. Plan kompa-nije je proširenje kapaciteta i poveća-nje prometa u oblasti van pansiona.

Inače, intenzivniji razvoj planin-skog turizma je moguć samo ukoliko bude omogućeno da ljudi iz hotelske industrije, koji se bave problemat-kom sjevera, budu više zastupljeni u organima koji se bave turizmom (Ministarstvo turizma, Privredna ko-mora) jer su opisom posla upućeni u problematiku turizma na sjeveru. Ne-ophodno je adekvatno predstavljanje turizma na sjeveru na kongresima, sajmovima...

Igor Begović


www.pkcg.org

18 GLASNIK PKCG / oktobar 2012T

eM

a: T

UR

IST

IčK

a 2

012.

Go

DIN

a Mr Zoran Kovačević, Institut Igalo

Institut Igalo je sinonim za zdravstveni turizam, ali...

Mislim da je u Crnoj Gori ova turistička sezona protekla na

nivou očekivanog, dok je u Institutu Igalo ona bila ispod očekivanja, prije svega zbog izostanka programa opo-ravka Ruske djece poznatijeg kao Blagovijesti.

Smatram da je turistička ponuda značajno unaprijeđena u nekim gra-dovima kao što su Tivat i Budva. Ali je hercegnovska turistička ponuda značajno ispod nivoa koji ova de-stinacija zaslužuje. Kvalitet ukupne novske ponude značajno utiče i na kvalitet proizvoda koji Institut Igalo nudi već dugi niz godina na među-narodnom turističkom tržištu, tako da mi koristimo svaku priliku da uka-žemo na nedostatke iste kako bi u budućnosti konačno dobili podršku kakvu zaslužuje Institut dr “Simo Milošević” Igalo kao glavni nosilac turističke ponude u Herceg Novom.

U nekim segmentima ponude smo izuzetno konkurentni, dok u ne-kima zaostajemo za konkurencijom. Mislim da će se svi složiti da smo u svim aspektima ponude koji su oslonjeni na prirodne ljepote konku-rentni, dok u pratećim sadržajima i dalje zaostajemo za najrazvijenijim turističkim destinacijama.

Problemi u radu su raznoliki. Konkretno mi u Institutu se susreće-mo sa više problema među kojima se posebno ističu: plasman proizvoda zbog ekonomske krize, kako u regio-nu tako i u cijeloj Evropi, restriktivna

politika poslovnih banaka u pogle-du finansiranja razvojnih projekata u našoj djelatnosti, problem loše povezanosti Crne Gore sa mrežom low cost avio kompanija, problemi u vodosnabdjevanju tokom mjeseca juna, problem buke u toku ljetnje sezone i još mnogo drugih.

Mišljenja sam da je turizam od strane Vlade Crne Gore već prepo-znat kao strateška privredna grana, međutim smatram da za razvoj bilo kojeg strateškog opredjeljenja nije dovoljno samo prepoznati turizam kao takav, već je potrebno bezre-zervno uključivanje svih učesnika u ovom procesu kako bi ono što je zacrtano bilo i ostvareno.

Ja sam od skoro na čelu Institu-ta. Institut je trenutno u procesu privatizacije, u kojem su se na javni

uvažavanja kako od nadležnih na na-cionalnom nivou, tako i od lokalnih struktura vlasti. Sama činjenica da se radi o najvećem centru u Evropi ove vrste, kao i da mi u medicin-skom sektoru imamo 350 zaposle-nih govori o potencijalu naše kuće. Ljekovito blato, mineralna voda i ostali medicinski sadržaji u Institutu namjenjeni kardio pacijentima, di-jabetičarima, reumatičarima, goja-znim osobama i djeci su izvanredna šansa za plasman našeg proizvoda na mnogim tržištima. Mi šansu vi-dimo i u rastu cijena zdravstvenih usluga na razvijenim tržištima kao i po tom osnovu značajnom rastu tro-škova njihovih osiguravajućih fon-dova. Pored evropskog tržišta, nove tržišne niše na ruskom turističkom tržištu za nas predstavljaju izuzetan

poziv Tenderske komisije javila dva investitora: francuski Vichy i srbijan-ska MK grupa. Od rezultata tender-skog procesa zavise i naši planovi za 2013. godinu.

Institut Igalo je sinonim za zdra-vstveni turizam u Crnoj Gori. Među-tim, mi još uvjek nemamo dovoljno

potencijal. Hoćemo li to uspjeti da iskoristimo zavisi od više faktora. Konačno, uspjeh Instituta je nada da postoji šansa za razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Jer ako jedan ovakav potencijal sa tradicijom koju ima Institut ne uspije, kakve su šan-se ostalih?

Mr Zoran Kovačević


[email protected]

19

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INaPredrag jelušić, izvršni direktor HTP ,,Primorje”

Vitalnost i u vremenu krize

Predrag Jelušić

I ovogodišnja turistička sezona se, kao i predhodne tri odvijala u uslovima

izuzetno izražene ekonomske krize, i na taj način dodatno komplikovala određi-vanje turističke ponude i formiranje odgovarajućih cijena prema emitivnim tržištima. Iz tog razloga se po procjeni većine turističkih radnika ovogodišnja sezona 2012. odvijala u očekivanim okvirima i po pitanju planiranog broja noćenja, kao i očekivanih finansijskih rezultata.

Konkretno HTP Primorje je za prvih devet mjeseci ostvarilo 38.502 noće-nja, odnosno ugostilo je 12.785 turista, što je otprilike predstavljalo gotovo isti obim posjete (-4%) kao i godinu ra-nije. Prema mojim saznanjima i drugi činioci turističke ponude (prvenstveno hotelijeri) imali su slične rezultate po broju posjeta. Neki možda i nešto više nego godinu ranije. Ovo govori da cr-nogorska turistička ponuda pokazuje vitalnost i u vrlo teškim ekonomskim uslovima koji vladaju i u okruženju, kao i u cijeloj Evropi.

Investicije u infrastrukturu i promociju

U prethodnih nekoliko godina Drža-va je uložila značajna sredstva u rješa-vanje poblema u funkcionisanju infra-strukture (vodosnabjevanje, regulacija otpadnih voda, regionalne deponije i reciklažni centri, poboljšanje putne in-frastrukture) tako da je kompletiranje funkcionisanja turističke ponude i pro-izvoda kojeg nudi Crna Gora sada na značajno višem niovu. Takođe, ulože-na su i značajna sredstva u promociju tuirstičke ponude Crne Gore u svijetu. Crna Gora se nalazi među 10 destina-cija u svijetu koju preporučuju presti-žni specijalizovani časopisi. Crna Gora iz godine u godinu zaokružuje svoju ponudu i čini je kvalitetnijom, o čemu i svjedoči struktura gostiju koji je pos-jećuju. Crna Gora je u posljednje dvije godine postala i omiljena destinacija za kruzere.

U narednom periodu neophodno bi bilo nastaviti aktivnosti na daljem podizanju kvaliteta ponude u sva-kom segmentu i na svakom nivou po pitanju usluge i servisa. Takođe treba nastaviti sve aktivnosti koje su usmjerene u stimulisanje investitora za izgradnju turističkih kapaciteta, s ciljem dobijanja što kvalitetnijih prvenstveno hotelskih kapacite-ta, i dovođenje poznatih hotelskih brendova (nakon Amana, Hiltona u Podgorici, Regenta u Porto Monte-negru, Oraskoma...) kako bi destina-ciju učinili još kvalitetnijom, a sezonu produžili na devet mjeseci. Naravno, uporedo raditi na podizanju svijesti lokalnog stanovnistva o značaju tu-rizma i njegovog uticaja na životni standard građana Crne Gore, kao i aktivnije povezivanje svih privrednih grana koje su posredno naslonjenje na turističku ponudu. (poljoprivreda, proizvodnja voda, energetski poten-cijali, drvoprerada...)

HTP Primorje u svom poslovanju uspijeva da kvalitet svoje ponude prilagođava gostu i da cjenovno taj

kvalitet odražava na određenom nivou. Preduzeće je likvidno i redov-no izmiruje obaveze prema zaposle-nima, Državi, dobavljacima. U toku su aktivnosti za izradu projektne do-kumentacije za hotele ,,Planinka” na Žabljaku ,,Palma” u Tivtu sa ciljem podizanja kvaliteta ponude na 4*. Očekujemo da bi rekonstukcije mo-gle otpočeti na proljeće/jesen 2013. godine.

Povećavati kvalitet ponude

Ove godine u novembru u Crnoj Gori se dešava jedan od najznačajnih događaja u svijetu turizma, a to je kon-gres njemačkih turistickih operatorta, što je svakako signal kvaliteta i povjere-nja koje pružaju njemački turoperatori koji godišnje na odmor usmjeravaju

oko 60 miliona turista.Problemi s kojim se susreću turi-

stički poslenici jesu prvenstveno jaka ekonomska kriza koja će biti prisutna evidentno još nekoliko godina, kao i jačanje konkurencije destinacija u regi-onu po pitanju cjenovne politike.


www.pkcg.org


eM

a: T

UR

IST

IčK

a 2

012.

Go

DIN

a Danjel Mlečnik HIT ,,Montenegro”

Uspješna turistička godina

Turističku 2012. godinu možemo oci-jeniti kao uspješnu, pogotovo ako

uzimamo u obzir i dalje jako nepovolj-nu ekonomsku situaciju u okruženju, a posebno na našem primarnom tržištu (Italija). U periodu januar – septembar bilježimo tri odsto niži broj noćenja u odnosu na isti period prošle godine te čak sedam odsto veći broj gostiju, što samo po sebi dobro ilustrira turističke trendove ove godine. Što se sezone tiče, kao najuspješniji mjesec ističemo avgust, kad smo uspjeli da dovezemo čak 16 odsto više italijanskih gostiju u odnosu na avgust 2011. godine.

Turistički proizvod na tržištu Evrope

Teško možemo govoriti o una-pređenju kvaliteta turističke ponude. Turistička ponuda i dalje ostaje na nivou prošlih godina. Karakteriše je velika kontrastnost između par hote-la koji se mogu pohvaliti sa relativnim kvalitetom ponude i servisa te sa druge strane, velikog dijela turističke ponude koja ne odgovara strateškim opredje-ljenjima i ciljevima turističke privrede.

Mislim, da se turistički proizvod do-bro profilisao na tržištu Evrope čime je na neki način doprinjela “egzotičnost” zemlje sa izuzetnom prirodom što po-staje sve veći adut crnogorskog turizma

u odnosu na konkurenciju. Treba raditi na komplementarnom razvoju juga i sjevera zemlje te na taj način omo-gućiti još veću prepoznatljivost speci-fičnog turističkog proizvoda. Na kon-kurentnost turističkog proizvoda utiče relativno skup pristup do destinacije, u odnosu na druge sa razvijenim avio saobraćajem i brojnim konekcijama.

Ne bih mogao govoriti o nekim većim problemima u radu osim već pomenutim generalnim nedostacima

ambijenta koji karakterišu turističku destinaciju. Jedan od problema kome treba posvetiti pažnju u narednom periodu jeste manjak adekvatnog ugo-stiteljskog kadra na tržištu rada. Deficit prije svega kuvarskog kadra je sve izra-ženiji. Izgleda da uprkos profesionalnoj prilici koju predstavlja turistička privre-da, mlada populacija ne pokazuje inte-resovanja za određene profile stručnog školovanja.

Danjel Mlečnik

Treba samo slijediti strateška opredeljenja Vlade, koja su dobra i u što većoj mjeri eliminisati nega-tivne pojave turističke prakse tako-zvanog ,,ad hoc” turizma. Moramo biti svjesni ograničenosti prostora i zato težiti ka ekskluzivnom modelu turističkog razvoja. Preduslov svega je adekvatan infrastrukturni razvoj, koji se danas pokazuje kao jedna od glavnih prepreka bržeg turističkog i opšteg razvoja zemlje. I dalje treba unapređivati poslovni ambijent i na taj način stimulisati dolazak novih stranih investitora.

Sa poslovanjem HIT ,,Montene-gro” d.o.o. u ovoj godini sam zado-voljan. Krajem oktobra možemo već

podvući crtu za ovu godinu kao je-dnu od najuspješnijih od postojanja kompanije. Premašićemo godišnji plan, koji je u početku godine iz-gledao veoma ambiciozno. Sledeća godina biće započeta investicijom u adaptaciju kazina, što je prvi korak u okviru trogodišnjeg investicionog ciklusa postepenog renoviranja Re-sorta. Cilj nam je prije svega reno-viranje i osvježavanje hotelskih sa-držaja, a time i održavanje kvaliteta produkta i očuvanje konkurentske prednosti. Što se poslovnog rezul-tata za 2013. tiče planiraćemo ga otprilike na nivou procjene ostva-renog za 2012. godinu.

Eliminisati „ad hoc” turizam


[email protected]

21

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INaMarko Petričević, izvršni direktor HTP „Mimoza“ aD, Tivat

Novi sadržaji u ponudi

Sezonu koja je iza nas možemo okarakterisati relativno uspje-

šnom s obzirom na okolnosti koje su se dešavale kod nas i u okruže-nju. Pad kupovne moći ljudi u zemlji i okruženju što je poslijedica opšte

krize, zatim povratak na velika vra-ta sjevernoafričkih ponuđača nakon arapskog proljeća, sve bolju i jeftini-ju turističku ponudu Turske i uvijek popularnu i cijenama prihvatljivu i geografski blisku Grčku, koja je po mojem mišljenju najviše doprinela padu posjeta iz Srbije. Tu mogu da dodam i hrvatske konkurente, koji su agresivnom marketinškom kam-panjom čiji slogan je već godinama napisan na ekavici „Tako lepa, a tako blizu“ značajno doprinijeli da se gosti iz Srbije, koji su za nas či-nili pojedinačno najveću grupaciju, opredijeljuju da svoj odmor provedu van Crne Gore. Ono što je pozitiv-no uticalo na sezonu je svakako sve kvalitetnija ponuda u crnogorskom turizmu koja se ogleda u sve broj-nijim dodatnim sadržajima te veli-koj diversifikaciji turističke ponude.

Marko Petričević

Posebno važnu ulogu je odigralo i sve ozbiljnije shvatanje turizma kao strateške grane privrede na svim nivoima odlučivanja u našoj zemlji. Takođe je otvaranje prema novim tr-žištima prije svega ruskom sa kojeg imamo sve brojnije i platežnije goste bitan razlog što ovu sezonu možemo ipak sumirati kao uspješnu.

Crnogorski turizam još uvjek muči nedostatak hotela sa pet i više zvjez-dica koji su faktički postali standard i uslov za uspjeh i opstanak na turi-stičkom tržištu jedne destinacije. Ta-kođe veliki problem je i saobraćajna infrastruktra i dostupnost destinaci-je. To su dva velika problema u kon-kurentnosti našeg turističkog proi-

Turizam pažljivo i dugoročno planirati

Što se tiče preduzeća na čijem sam čelu ova sezona je u fizičkim parametrima pokazala pad od oko 10 odsto što se upravo odno-si na avgustovski podbačaj agen-cija iz Srbije (oko 2000 noćenja manje nego prošle godine), drugi podbačaj desio se u maju mjese-cu (manjak od oko 3000 noćenja) kada je izostala posjeta osnova-ca iz programa „Škola u prirodi“ koja je bila ugovorena već krajem 2011. ali je izostala zato što su osnovci nadoknađivali nastavu izgubljenu tokom zimskog vanre-dnog stanja u Podgorici i na sje-veru zemlje. Ovaj podatak nam još jednom govori o tome da je turizam vrlo osjetljiva grana pri-vrede koja stoji na kraju lanca uzročno poslijedničnih veza u svim sferama društva, te da ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati.

zvoda na svjetskom turističkom tržištu koje je je sve probirljivije i zahtjevnije. Dobar primjer kako se postiže konku-rentnost i svjetska klasa je marina za mega jahte i poslovno rezidencijajni kompleks Porto Montenegro u Tivtu. Tu je investitor pažljivom analizom gapa na tržištu (razlike između broja megajahti koje krstare Mediteranom i

broja dostupnih vezova za njih) do-šao do zaključka da su baš marina za megajahte, te prateći servis, ono što nedostaje. Sa druge strane naša administracija je pokazala efikasnost te palnskim i drugim dokumentima omogućila brzo delovanje zaintere-sovanog inverstitora što se pokazalo kao ključ uspjeha.

Nedostatak visokokvalitetnih hotela


www.pkcg.org


eM

a: T

UR

IST

IčK

a 2

012.

Go

DIN

a Goran čolović, izvršni direktor Ta ,,Gorbis Travel”, Herceg Novi

Više turista manje platežne moći

Goran Čolović

Turistička sezona 2012. godine protekla je bez većih promjena u odnosu na

ranije godine kada govorimo o broju ljudi koji su posjetili Crnu Goru.

Finansijski gledano, godina je lošija, jer je u padu potrošnja gostiju, odnosno primjetan je porast gostiju sa manjom pla-težnom moći.

Zadovoljavajući kvalitet icijene usluga

Kada govorimo o uslugama u turizmu, kvalitet je apsolutno poboljšan, bilo da je riječ o restoranima, kafićima, diskoteka-ma, turističkim agencijama, suvenirnica-ma itd.

Omjer cijena i kvaliteta usluga je na za-dovoljavajućem nivou, čak daleko ispred zemalja u regionu i šire, a na kvalitetu sva-kako treba još da učimo radimo.

Zbog nedostatka hotelskih kapacitete-ta u Crnoj Gori, kao i trenda rasta individu-alnog bukinga, odnosno putovanja gostiju u sopstvenom aranžmanu, naša agencija je prebacila težiste rada na Cruise industri-ju i izletničke programe za goste Zapadne Evrope, Japana i Amerike.

Konstantan je porast korišćenja usluga preko interneta i on-line plaćanja istih.

Regulativa i praksa

Najveći problemi s kojima se susrece-mo su diskontinuitet i neusaglasenost u radu državnih, javnih institucija i predu-zeća i lokalnih samouprava, te nepostoja-nje usaglašenosti zakonske regulative sa praksom. Jednostavno rečeno - u praksi se ne vidi i ne radi na način da je turizam vrlo važna razvojna grana naše privrede, a kamoli strateška. Zato s razlogom pitam da li se ovakvom praksom dovodi u pitanje poštovanje Ustava.

Primjera radi: zakonski odobrena grad-ska turistička taksa, koja se naplaćuje u Ko-toru, Cetinju itd. je nesvakidašnji primjer u svijetu naplate ulaska u grad, a još gore je

da je to obaveza je samo za organizovane grupe turista, a za neorganizovane nije?! Kome to možete objasniti? Država koja sama svojim zakonskim aktima ne poštu-je Ustav, a da ne govorimo o ispravnosti navedene odluke sa aspekta potražnje i pristupa gostu, čemu samo služimo za čuđenje i podsmijeh. Vjerovatno je neko pametan izračunao da 30 turista naprave štetu i imaju veću težinu, ako su organizo-vani, pa im zato treba naplaćivati ulazak.

Slično je sa jedinstvenim primjerom naplate ulaska u katedralu Svetog Tripuna u Kotoru, gdje nema prisustva države, kao da se ista ne nalazi u Crnoj Gori. Zamislite - u katedrali Notre-Dame u Parizu i Duomo u Firenci nema naplate ulaska, već jedino ako želite posjetiti posebno kulu, kupolu ili riznicu unutar istih.

A pri tome je još zaboravljeno, da or-ganizovani turisti obavezno posjećuju i kupuju usluge, muzeja, katedrale, restora-na, suvenirnica, te možete imati potpunu evidenciju potrošnje i posjećenosti, a na kraju da ne zaboravimo i porez. Ali, da li je to bitno i važno?! Naravno da jeste ali sa stanovišta struke i uredne države.

Stubovi turizma

Crna Gora se mora jasno odrediti prema turizmu, sa jasnim razvojnim cilje-vima.

Mora se postaviti kompletan krug fun-

kionisanja koji čine svi privredni subjekti i privredne grane zajedno.

U osnovi nema turizma bez: jasnih ciljeva razvoja industrije i poljo-•privrede-sela.potpuno urađene i jasne planske doku-•mentacije sa svim transparentnim po-voljnostima za potencijalne investitore iza kojih stoji država upravljanja profesionalaca koji znaju •šta je turizam, na svim vitalnim pozici-jama, a ne političara kvalitetne i kontinuirane planske obu-•ke radne snagezakonski i izvršno odgovornog političk-•og koncenzusa za sve navedenojake države•jasno i javno postavljenih zajedničkih •interesajasne i definisane pojedinačne odgo-•vornostinepostojanja konflikta interesa u jav-•nim instuitucijama i preduzećimačvrstog stava i odluke da država može •biti samo koncesionar, a ne i posloda-vacčvrste politike države prema bankama •koje bi trebalo da su servis potreba pri-vrede, a ne nužnosti i monopola, jedna banka mora da ima odgovornost za kreditiranje projekta, a ne samo i samo naplatu kamate i datih sredstava

Konkurentnost

Crna Gora nije i ne može biti konku-rentna bez: jače i kvalitetne turističke i uopšte infrastrukture: puteva, luka i mari-na, novih aerodroma, hotela, komunalija, komunikacija; jasno definisanih mogućiih obostranih interesa prema najjačim emi-tivnim zemljama Zapadne Evrope, kao što su Njemačka, Engleska i Francuska, a da pri tome ne zaboravimo i Srbiju i Sloveniju kao najjače emitivne zemlje regiona.

Planovi

Planiranje se uvijek zasniva na real-nim ulaganjima te povećanju kapaciteta, a samim tim i mogućnosti u turizmu na nivou države, infrastrukture i objekata. Nemamo nikakva nova realna očekivanja, prema navedenom, već da nastojimo od-ržati nivo kvaliteta usluga, koji imamo po anketama i priznanjima od strane gostiju i ino partnera.


[email protected]

23

Te

Ma

: TU

RIS

TIč

Ka

201

2. G

oD

INaodbor turizma i ugostiteljstva

Potrebno formiranje posebnog Ministarstva turizmaevidentirano je 1.153.256 dolazaka turista, 4,56% više nego u uporednom periodu lani. Zabilježeno 7.665.769 noćenja, što je rast od 3,94%. Prihodi od turizma su 609 miliona eura, 3% viši nego u prvih osam mjeseci 2011. godine.

Odbor Udruženja za turizam i ugo-stiteljstvo Privredne komore Crne

Gore tražiće da nova Vlada formira po-sebno Ministarstvo turizma, s obzirom na značaj koji ima za crnogorsku ekonomiju, zaključak je sa sjednice Odbora održane 16. oktobra.

- Zahtijevaćemo da turizam bude poseban resor jer bi tako kvalitetno obezbjeđivali zakonsku regulativu i stva-rali ambijent za razvoj kroz podizanje kvaliteta usluga i za animaciju investito-ra – rekao je predsjednik Odbora Dragan Ivančević.

Razmotreni su rezultati koji poka-zujeu rast turističke posjete Crnoj Gori i prihoda.

- U periodu januar - avgust 2012. godine evidentirano 1.153.256 dolazaka turista, 4,56% više nego u uporednom periodu lani. Zabilježeno je 7.665.769 noćenja, rast od 3,94%. Prihodi od tu-rizma u tom periodu iznose 609 miliona eura, 3% više nego za osam mjeseci pro-šle godine – navela je Sanja Marković, sekretar Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo.

Tokom ljeta bilo je 989.776 dolazaka, za 5,01% više, i 6.952.917 noćenja, 3,71%

više nego u istom periodu lani. Najviše su noćili gosti iz Srbije (31,58%) i Rusije (24,12%), zatim BiH, Ukrajine, Kosova, Češke, Poljske, Njemačke… U privatnom smještaju bilo je 58% ukupnih noćenja, a u hotelima 31%.

Promet u ugostiteljstvu, u prvom kvartalu 2012. godine, manji je za 5,85% u odnosu na lani, a u drugom kvartalu veći za 15,4%.

Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak kazala je da su re-zultati u turizmu takođe dobri u septem-bru i oktobru.

- Zahvaljujući najavljenom kongresu udruženja njemačkih turoperatora sigur-ni smo da ćemo imati dobru posjetu i po-punjenost smještajnih kapaciteta sve do kraja novembra – rekla je Radak.

Ponudu smještaja, kaže, obogatilo je 17 novih hotela. Gosti su se žalili manje nego lani, najviše na dilere i neizdavanje računa. Ministarstvo planira sastanke sa turističkim poslenicima i opštinama kako bi akcioni plan za 2013. bio gotov do kra-ja novembra.

Predsjednik Odbora Ivančević kazao je da sa dobrom sezonom isplivaju i sla-bosti koje nijesu nove.

- Siva ekonomija i dalje razara tkivo turizma… Jedan od najvećih limita je ne-dostatak kvalitetnih hotelskih kapaciteta – rekao je Ivančević.

Dejan Belada, Hit Montenegro, uka-zao je na nisko učešće hotela u ukupnim kapacitetima, i rekao da se nada povrat-ku Njemaca koji su nekad činili 37% svih gostiju.

Odbor je ocijenio da se treba usmje-riti na pripremu zimske sezone, suzbija-nje sive ekonomije u ovoj oblasti, i ulazak na tržište low-cost aviokompanija. Za da-lji rast pozitivnih trendova treba izgraditi hotele visoke kategorije i druge kapaci-tete, produžiti sezonu, edukovati kadar, unaprijediti infrastrukturu i razviti seoski turizam. Naglašena je potreba za origi-nalnošću crnogorske ponude kao osnov-nog elementa konkurentnosti.

Državni organi pozvani su na uvođe-nje reda u turističku ponudu na svim nivoima, posebno u privremenim objek-tima.

- Precizno locirati privremene objek-te, grupisati ih u zone, definisati djela-tnosti kojim mogu da se bave, obavezno im uvesti fiskalne kase - samo su neki od zahtjeva Odbora.

Investiciono razvojni fond predsta-vio je Odboru kreditni aranžman od 50 miliona eura koji je odobrila Evropska investiciona banka za podsticanje poljo-privrede, preduzetništva i MSP.

Najavljeni Kongres Njemačkog turi-stičkog udruženja od 15. do 17. novem-bra u Budvi, ocijenjen je događajem od državnog značaja.

Predstavnik Biroa rada Podgorica govorio je o programu stručnog ospo-sobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem.

Potpredsjednica Privredne Komore Ljiljana Filipović pozvala je turističke po-slenike da aktivnije učestvuju u privre-dnim forumima.

- Učešće u privrednoj delegaciji koju organizuje Privredna komora je najmanji trošak za vas, a potencijalni efekti su izu-zetno veliki – rekla je Filipović.

Sa sastanka Odbora


www.pkcg.org

24 GLASNIK PKCG / oktobar 2012Ž

eN

e U

BIZ

NIS

U

Stavljanje malih i srednjih preduzeća u središte poli-tike za povećanje konkurentnosti i ekonomskog ra-sta jedini je put koji treba da slijedi Crna Gora, ocije-njeno je iz evropske unije.

Žensko preduzetništvo – perspektive i izazovi

Preduzetnice mogu doprinijeti ekonomskom razvoju

U Crnoj Gori je svega 9,6 odsto pre-duzeća u vlasništvu žena. Prosječ-

na veličina „ženskog preduzeća₺ ma-nja je od „muškog₺, kao i njihov izvoz. Ovi i drugi podaci ukazuju na potrebu promovisanja i afirmisanja ženskog preduzetništva, te poboljšanja polo-žaja žene u društvu. Žensko preduze-tništvo u malim i srednjim preduzeći-ma može da pomogne sveukupnom razvoju ekonomije Crne Gore.

Ovo je ocijenjeno na okruglom stolu „Žensko preduzetništvo – per-spektive i izazovi₺ koji je 24. oktobra 2012. godine organizovala Privredna komora Crne Gore.

Okrugli sto je organizovan u sklo-pu Evropske nedjelje malih i srednjih preduzeća - promotivne kampanje koju koordinira Evropska komisija, a realizuje se u 38 zemalja Evrope, кroz niz događaja na nacionalnom, regio-nalnom i lokalnom nivou na kojima se predstavljaju podsticaji za rad malih i srednjih preduzeća i preduzetnika,

Angelina Međedović

kao i mogućnosti njihovog poveziva-nja sa partnerima iz inostranstva.

U radu su učestvovali predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović i šef delega-cije Evropske unije u Crnoj Gori amba-sador Mitja Drobnič.

Poslovanje u ženskom preduzetni-štvu sagledano je kroz izlaganja o tre-nutnom stanju/barijerama sa kojima se suočavaju preduzetnice, zatim o ovom preduzetništvu u malom i sre-dnjem biznisu, politici i vladinoj podr-šci za žene u biznisu, kao i finansiranju u okviru Investiciono - razvojnog fon-da.

Predrasude nemaju osnova

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, u uvo-dnom obraćanju, istakao je da se u procesu ekonomske tranzicije i pristu-

panja Evropskoj uniji razvoj preduze-tništva prepoznaje kao jedan od glav-nih oslonaca crnogorske ekonomije. Preduzetništvo, odnosno posjedo-vanje sopstvenog biznisa, postalo je prihvatljiv, ali i poželjan izbor karijere, kako za mlade tako i starije.

- Posebno mjesto u ukupnom po-slovanju ima žensko preduzetništvo koje i mi u Privrednoj komori podr-žavamo. Od 2000. godine, učešćem u aktivnostima Jadransko - jonskog foru-ma - radne grupe za žensko preduze-tništvo i od 2005, osnivanjem Odbo-ra za žensko preduzetništvo u samoj Komori organizujemo obuke, okrugle stolove i radionice o aktuelnim te-mama za razvoj i afirmaciju ženskog preduzetništva, pripremamo analize uslova i mogućnosti za unapređenje poslovnog okruženja za žene predu-zetnice, umrežavanje preduzetnica u lokalne i regionalne mreže – rekao je predsjednik Mijušković, dodajući da je od 2010. godine Komora dio Savje-ta za žensko preduzetništvo u okviru Asocijacije balkanskih komora.

On je podsjetio da su žene često opterećene višestrukim ulogama koje imaju, nedostatkom adekvatne podr-ške, nedovoljnim shvatanjem od stra-ne okoline, kao i preovlađujućom po-slovnom kulturom, kojom je poslovni svijet shvaćen kao muška „teritorija”.

Predsjednik je dodao da predra-sude da žene nijesu u stanju da vode biznis nemaju osnova ukazujući da su upravo uspješne poslovne žene uče-snice okruglog stola.

- Pokazalo se da podsticanje žen-skog preduzetništva, promocija indi-vidualnih inicijativa, podrška radu po-stojećih i potencijalnih preduzetnica i menadžerki predstavlja mehanizme koji u značajnoj mjeri mogu pomoći poboljšanju ukupnog položaja žene u društvu i izgradnji dinamične i konku-rentne privrede – zaključio je predsje-

Detalj sa okruglog stola


[email protected]

25

Že

Ne

U B

IZN

ISUdnik Mijušković.

MSP u središtu ekonomskog rasta

Evropska unija poklanja punu pa-žnju razvoju malih i srednjih predu-zeća, naročito u vremenu krize, rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori, am-basador Drobnič.

Evropska komisija, dodao je, hvali što je održana makro-ekonomska sta-bilnost, ali i ukazuje na visok spoljno-trgovinski deficit, slabo tržište rada, velike izazove u nezaposlenosti, infla-ciji, nelikvidnosti javnog sektora...

- Neophodno da se crnogorska ekonomija pozicionira na putu odr-živog rasta, gdje veliku ulogu imaju mala i srednja preduzeća. Stavljanje malih i srednjih preduzeća u središte politike za povećanje konkurentnosti i ekonomskog rasta jedini je put koji treba da slijedi Crna Gora – rekao je Drobnič.

Ženama, smatra Drobnič, treba dati više prostora da bi društvo doživ-jelo puni razvojni potencijal.

- Crna Gora ima sve preduslove da stvori preduzetničku atmosferu za žene. Time će podstaći razvoj malih i srednjih preduzeća i ukupan ekonom-ski rast – naglašava Drobnič.

Crna Gora posvećenarazvoju preduzetništva

Potpredsjednik Vlade Lazović kazao je da je Crna Gora snažno po-svećena razvoju preduzetništva koje je prepoznala kao podsticaj inovacijama, konkurentnosti i ekonomskom rastu.

Mala i srednja i preduzeća su razvojna poluga konkurentnosti cr-nogorske ekonomije i daju veliki do-prinos zapošljavanju, rastu BDP-a, jačanju izvoza, unapređenju međuna-rodnog poslovanja, ravnomjernijem regionalnom razvoju i doprinose dina-mičnom tranzicionom procesu zemlje i stvaranju uslova da Crna Gora bude članica EU.

- U Crnoj Gori MSP čine 90 odsto ukupnog broja preduzeća. U 2011. godini u Crnoj Gori je bilo 28.882 pre-duzetnika, mikro, malih i srednjih pre-duzeća sa 107.482 zaposlenih – rekao

je potpredsjednik Lazović.Uvažavajući važnost ženskog pre-

duzetništva od marta 2011. godine, u okviru finansijskih proizvoda IRF-a, startovala je kreditna linija za finan-siranje projekata čiji su isključivi no-sioci žene, u okviru koje je odobreno 597.870 eura za 18 projekata.

- Vlada će dati punu podršku eko-

nomskom osnaživanju žena u cilju po-spješivanja ekonomskog razvoja Crne Gore, a kao jedan od izlaza iz ekonom-ske krize vidimo i razvoj ženskog pre-duzetništva – rekao je Lazović.

Crna Gora je atraktivan ambijent za razvoj preduzetništva što ocijenjuju međunarodne institucije.

- Privredna komora Crne Gore, od 2006. godine, preko Odbora za žensko preduzetništvo realizuje niz aktivnosti koje se odnose na osnaži-vanje preduzetnica kroz edukacije, učestvovanje u projektima i korišće-nje sredstava EU, identifikovanje ba-rijera u poslovanju, kao i podsticanje klime za žensko preduzetnišvo – ka-zala je potpredsjednica Komore Lji-ljana Filipović.

Ona je dodala da žene čine više od 50 odsto populacije, ali i 46,2 od-sto svih nezaposlenih. Žene su vlasni-ce preduzeća najčešće u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, naučne i tehničke delatnosti, državne uprave i poslovanja nekreninama.

- Žene slabije napreduju u poslu u odnosu na muškarce, jer su opre-znije i sklonije da realnije sagledaju zahtjeve koje neke pozicije nose i da odmjere svoje kapacitete i sposob-nosti. Otežano obavljaju pojedine funkcije zbog usklađivanja brojnih obaveza i nijesu u dovoljnoj mjeri po-litički ambicionzne i angažovane, što je ograničenje za obavljanje pojedi-nih funkcija i napredovanje u javnom sektoru – rekla je Filipović.

Potpredsjednica je podsjetila na projekte koje Privredna komora rea-lizuje u ovoj oblasti i saopštila da je neophodno promovisati žensko pre-duzetništvo radi poboljšanja položaja žene u društvu, slušati glas preduze-tnica i promovisati ženske preduze-tničke mreže.

Predstavnica Direkcije za razvoj MSP Ana Šebek konstatovala je da je sve što je urađeno u razvoju malih i srednjih preduzeća jedan od najzna-čajnijih pomaka u ekonomiji Crne Gore. Ova direkcija je definisala niz

mjera, među kojima je i uvođenje poreskih olakšica za žene u biznisu. Ona pruža organizacionu i finansijsku podršku te promoviše najbolje pra-kse u tom segmentu, a radiće i dalje na stvaranju podsticajnog poslovnog okruženja za razvoj ženskog preduze-tništva, rekla je Šebek.

Branka Vlahović, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, govorila je o politici i Vladinoj podršci ženskom preduzetništvu.

- Jako smo napredovali što se obrazovanja žena tiče, jer je povećan broj visokoobrazovanih, ali je po-rastao i broj nepismenih. Nemamo premnogo žena vlasnica preduzeća – rekla je Vlahović.

Ona očekuje ravnopravniji pri-stup ekonomskim resursima za žene i muškarce.

Predstavnica Investiciono razvoj-nog fonda Olja Stanković govorila je o mogućnostima koje pruža kreditni aranžman odobren od strane Evrop-ske investicione banke (EIB), u uku-pnom iznosu 50 miliona eura.

Ona je kazala da je u okviru toga dogovorena posebna kreditna linija za projekte čiji su nosioci žene.

- Predviđeni krediti su u iznosu od 10.000 – 200.000 eura, sa rokom otplate od šest godina i kamatnom stopom od 4,5 odsto, uz grejs period od dvije godine – rekla je Stanković, dodajući da će IRF nastaviti da finan-sira MSP u cilju poboljšanja njihovog položaja.

Primjere dobre prakse na dana-šnjem okruglom stolu predstavile su Vesna Bojanović, Centar za preduze-tništvo i ekonomski razvoj i Nataša Paunović, direktorica firme PaMark.

Komora podstiče žensko preduzetništvo


www.pkcg.org


Prva međunarodna konferencija o životnom osiguranju održana u Budvi

Podići svijest stanovništva, prilagoditi ponudu tržištuCrnogorsko tržište karakteriše nizak nivo učešća pre-mije životnog osiguranja i dominantno neživotnog.

Stanje na crnogorskom tržištu ži-votnog osiguranja, gdje svega 5%

stanovništva uplaćuje polisu, nije za-dovoljavajuće. Stoga je potrebno po-dići svijest stanovništva, edukovati ga i upoznati sa prednostima ove vrste osiguranja. Postoji mnogo prostora za proširenje ponude osiguravajućih društava, te je potrebno razvijati nove proizvode čiji bi sadržaj i cije-na bili još više prilagođeni crnogor-skom tržištu. Ovo su istakli učesnici međunarodne konferencije na temu „Razvoj tržišta životnog osiguranja: mogućnosti i izazovi“, održane je 17. i 18. oktobra u Budvi.

Prvu konferenciju tog tipa na prostoru Crne Gore i regiona, koja je okupila od 100 učesnika, među kojima i renomirane eksperte, orga-nizovali su Grawe osiguranje, Mer-kur osiguranje, Wiener Stadtische i Uniqa životno osiguranje, Lovćen životno osiguranje i Atlas Life uz po-dršku Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore kao regulatora ovog tr-žišta, te Privredne komore u okviru koje su osiguravajuće kuće formirale Grupaciju.

Ministar finansija Milorad Katnić

je ocijenio da je novom zakonskom regulativom, jačanjem institucional-nih kapaciteta i saradnjom kroz Sav-jet za finansijsku stabilnost osnažen finansijski sistem i sektor osiguranja kao njegov važan segment.

- Država i osiguravajuće kompa-nije trebalo bi da partnerski formu-lišu najbolje politike i proizvode za smanjenje sistemskih i pojedinačnih rizika, kako bi ukupna ekonomija bila efikasnija i konkurentnija, a osigura-vači profitabilniji – rekao je ministar Katnić.

Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović ukazao je da je osnovna karakte-ristika našeg osiguranja nizak nivo učešća premije životnog osiguranja i dominantno učešće premije neživo-tnog.

- Taj odnos je približno 85% spram 15%. Bez obzira na trend rasta životnog osiguranja iz godine u godi-nu ne možemo biti zadovoljni time, posebno imajući u vidu koliki uticaj može imati tržište osiguranja na BDP, na ekonomiju, finansijsku stabilnost, ali i koliku korist i sigurnost mogu imati građani Crne Gore – rekao je

OS

IGU

RA

NjE

Plaža u Čanju

Vujović.Privredna komora je spremna,

sudeći po riječima njenog predsje-dnika Velimira Mijuškovića, da tra-ži od Vlade stimulisanje ove važne kategorije osiguranja kroz poreske olakšice, što je praksa u svijetu. - Istraživanja ukazuju da stopa rasta korisnika životnog osiguranja ima di-rektan uticaj na privredni rast i obra-tno. Primjeri razvijenih i srednje raz-vijenih zemalja pokazuju da porast stope korisnika životnog osiguranja za 1% uzrokuje povećanje stope ra-sta BDP-a za 0,15%. Porast rasta sto-pe BDP-a per capita za 1% u vezi je sa povećanjem stope rasta korisnika životnog osiguranja za 2,49% - rekao je Mijušković.

Stručnjaci iz različitih oblasti ve-zanih za tržište životnog osiguranja iz zemlje i inostranstva stavili su ak-cenat na različite aspekte životnog osiguranja, osnovne principe, zaštitu osiguranika, nadzor, nove proizvo-de, kanale prodaje i iskustva drugih evropskih tržišta osiguranja.

Direktor osiguravajuće kompanije za naučna istraživanja „WR Consult“ Wolfgang Rohrbach naglasio je da osiguranje u prvom redu znači preu-zimanje rizika, a tek u drugom stva-ranje kapitala. Objasnio je da postoje četiri talasa mega šokova (demograf-ski, ekonomski, ekološki i tehnološki) koji se preklapaju i povećavaju rizike, pa je neophodno drugačije strukturi-sati proizvode i pakete proizvoda.

Polisa životnog osiguranja nije samo parče hartije i kap tinte, sma-tra Ermin Nuhić, predsjednik Borda direktora Merkur osiguranja AD i izvršni direktor ove kuće za BiH, već „jedini plan koji obezbjeđuje pozna-ti iznos u nepoznato vrijeme, nado-knađuje izgubljeni dohodak premi-nule osobe, isplaćuje hipoteke, kre-dite i pozajmice i isplaćuje pogrebne i s tim pripadajuće troškove₺.

Predsjednik Mijušković na otvaranju konferencije


[email protected]

27

OS

IGU

RA

NjECrnogorske i EU brojke

U Crnoj Gori učešće bruto pre-mije životnih osiguranja u uku-pnoj iznosi 12,48%. Bilans stanja na dan 30.6.2012. je pokazivao 4.374.045,39€, 2,34% više nego u is-tom periodu prošle godine.

U periodu januar – jun 2012. go-dine sklopljeno je 2.159 novih polisa životnih osiguranja. Usljed uticaja ekonomske krize, osiguravajuća dru-štva su bila suočena sa problemom otežane naplate premija, što je re-zultiralo storniranjem velikog broja polisa, kao i povećanjem broja zah-tjeva za otkup polisa.

Osiguravajuća društva, u dome-nu životnog osiguranja, u II kvartalu 2012. godine imala su visoke nivoe ažurnosti u isplati šteta - 100%, i rje-šavanju šteta – 81,06%.

Uporedni pokazatelji za zemlje EU27 i zemlje iz okruženja

EU27 Hrvatska Srbija Crna Gora BiHBroj društava za osiguranje 4.755 27 26 12 25Premija ukupno (mil.€) 1.116.225 1.254 587 62 241Od toga životno (mil.€) 688.382 333 97 8 38Premija ukupno/stanovnik (€) 2.241 292 80 99 64Od toga život/stanovnik (€) 1.382 78 13 13 10Od toga neživot/stanovnik (€) 859 215 67 86 53Ukupno premije u BDP-u (%) 8,43 2,80 1,80 2,06 1,91

Osiguranje kroz istoriju

Prvi oblici nekog obezbjeđenja za slučaj smrti (što je smisao današnjeg osi-guranja života) zabilježeni su još 2.500 godina prije nove ere - egipatski zidari kamena organizovali su društvo za pri-bavljanje sredstava za plaćanje troškova liječenja i troškove pogreba članova.

Nešto kasnije, otprilike 400 godina prije nove ere, u Grčkoj su bila organizo-vana društva za pogreb koja su se finan-sirala doprinosima članova. U Rimskom carstvu osnovano je religiozno udruže-nje u koje su članovi uplaćivali iznos za prijem, kao i mjesečnu članarinu, a u slučaju smrti nekog člana solidarno su snosili troškove sahrane, pomagali udo-vice i djecu umrlih.

Prvu polisu životnog osiguranja, u pravom smislu te riječi izdala je grupa

pomorskih osiguravača u Londonu, 18. juna 1536.godine, izvjesnom Wiliamu Gybbonsu. Polisa je bila jednogodišnja i glasila je na iznos od 400 funti. Interesan-tno je da je Gybbons umro u toku godine i osiguravači su njegovoj porodici isplatili osiguranu sumu.

Razvoj osiguranja života u evropskim zemljama počinje krajem 17. vijeka i ka-rakteriše ga postepena primjena mate-matike u tehnici osiguranja. Od velikog značaja bila su i otkrića u matematičkoj statistici, prije svega zakon velikih bro-jeva (Bemuli, Laplas i Gaus). Primjenom prve zvanične tablice smrtnosti, obja-vljene 1693. godine, započinje razvoj osi-guranja života u osnovi i u onom obliku kakav je i danas poznat.

Prvo moderno društvo životnog osi-guranja u Evropi bilo je osnovano 1699. godine u Londonu pod nazivom „Dru-

štvo za osiguranje udovaca i udovica, a u u SAD 1759. godine pod nazivom „Dru-štvo za pomoć siromašnm i ugroženim prezviterijanskim sveštenicima i siroma-šnim i ugroženim suprugama i djeci pre-zviterijanskih sveštenika“, koje još postoji i najstarije je društvo životnog osiguranja na svijetu.

Prve poslove osiguranja u Kraljevini Jugoslaviji obavljala su strana osigura-vajuća društva. Početkom XX vijeka na-staju prva domaća osiguravajuća predu-zeća, poslovno povezana sa stranim. Kao i u većini zemalja i u Jugoslaviji je vladao koncesioni sistem za osiguravajuće po-slovnice. Uoči Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je bilo 28 osiguravajućih kom-panija. Uredba o nadzoru nad osigura-vajućim društvima od 1. marta 1937, bila je prekretnica za razvoj osiguranja u Kra-ljevini Jugoslaviji.

Pojmovnik

FAKTURISANA PREMIJA – Prihod osiguravajućih društava u obračun-skom periodu. Temelji se na pisanom dokumentu (fakturi) koji osiguravač šalje ugovaraču osiguranja, na osno-vu kojeg se obavlja plaćanje premije. Faktura je: knjigovodstvena isprava koja služi kao podloga za fakturisanu premiju u poslovnim knjigama osigu-ravača.

PREMIJA OSIGURANJA – Iznos koji je ugovarač osiguranja dužan da izmiri

osiguravaču na temelju ugovora o osi-guranju.

POLISA OSIGURANJA– Dokument koji su potpisale ugovorne strane koji konstatuje postojanje i uslove pod ko-jima je zaključeno osiguranje.

Polisa je u formi obrasca koji štam-pa osiguravač. Ona obuhvata sve klau-zule koje su zajedničke svim ugovori-ma iste vrste. Uz ove mogu se dodati i posebni uslovi, štampani ili ne koji individualizuju ugovor.


www.pkcg.org

28 GLASNIK PKCG / oktobar 2012R

Az

GO

VO

R S

PO

VO

dO

M

Tokom 16 godina postojanja, i u turbulentnim vre-menima, uspjeli da održimo trend rasta proizvo-dnje, da je značajno tehničko-tehnološki unapri-jedimo i dovedemo do pozicije da konkurišemo kompanijama iz eU. o tome govori desetogodišnje kontinuirano prisustvo ,,Montcarton”-a na evrop-skom tržištu, a danas izvozimo preko 80 odsto uku-pne proizvodnje. Zato volim da kažem da je uspjeh na Balkanu dvostruki uspjeh, kaže jovan jovetić.

jovan jovetić, direktor i suvlasnik kompanije „Montcarton” d.o.o. Podgorica

Porodična firma evropskih rezultata

Crnogorska kompanija „Mont-carton”, prema ocjeni Evropske

komisije, uvrštena je među najbo-lje firme malog porodičnog biznisa u Evropi. ,,Montcarton” je u grupi 36 uspješnih evropskih kompanija, a u Briselu je, od 15. do 20. okto-bra 2012. godine, u okviru projekta Evropska sedmica malih i srednjih preduzeća, pod pokroviteljstvom EK upriličeno niz manifestacija za lau-reate, kojima je prisustvovao i Jovan Jovetić, direktor “Montcarton”-a, što je bio povod za razgovor sa njim.

Glasnik: Ovo priznanje će Va-šoj kompaniji sigurno donijeti

brojne benefite, poput boljeg pozicioniranja na tržištu Evrope, uspostavljanja novih poslovnih kontakata i slično . Sa kakvim utiscima se vraćate iz Brisela i što za Vas predstavlja ovo pri-znanje?

J. Jovetić: Malo je reći da sam oduševljen dočekom i uvažavanjem na koje smo naišli tokom našeg bo-ravka u Briselu. Gotovo na svakom koraku imali smo veliku pažnju i gostoprimstvo od organizatora, a posebno sam impresioniran doče-kom od strane visokih zvaničnika Evropske komisije. Oni se ponose činjenicom da su upravo oni izvršili

odabir kompanija i po zaista strogim kriterijumima odabrali njih 36 koje su se našle u brošuri uspješnih ma-lih i srednjih preduzeća iz Evrope za 2012 godinu.

Kada govorimo o najvećim kori-stima ovog priznanja, opisao bih to kroz par riječi - uspostavljeni veoma značajni kontakti. Ako imamo u vidu da je crnogorsko tržište malo i otvo-reno, dodatne informacije, saznanja i kontakti predstavljaju pravu razvoj-nu mogućnost za nas. Upravo zato nam je priznanje značajno jer nam je omogućilo da se upoznamo sa šansama koje nudi otvoreno tržište Evrope, ali i bilateralni susreti koji su omogućili da uspostavimo poslov-nu saradnju, kako sa firmama koje su se našle u brošuri, a koje koriste komercijalnu kartonsku ambalažu za pakovanje svojih proizvoda, tako i sa drugima koji su bili prisustni na ovoj svečanosti.

Glasnik: Imali ste priliku da raz-govarate sa predstavnicima naj-uspješnijih evropskih kompanija iz sektora MSP. Kakva je Vaša procjena: gdje su naše kompani-je u odnosu na njih ? Ili, da li se crnogorska mala i srednja pre-duzeća poput „Montcarton-a” mogu mjeriti sa njima?

J. Jovetić: Tačno je da smo malo

Montcarton

Jovan Jovetić

Proizvodna hala Montcarton-a


[email protected]

29

RA

zG

OV

OR

S P

OV

Od

OMtržište, ali to ne znači da ne može-

mo i da nemamo potencijala da budemo konkurentni i na velikom evropskom tržištu. Čim imamo po-tencijal, znači da možemo, samo je pitanje hoćemo li. To zavisi od nas! Naravno, imamo dosta kvalitetnih kompanija koje imaju veliku šansu da se pozicioniraju na tržištu Evro-pe za koje kažem da je jedna velika vjetrometina jer je zaista zahtjevno kako kroz kvalitet samog proizvoda tako i kroz cijenu i kvalitet distribu-cije. Kolege iz Evrope cijene uspjeh koji postižemo imajući u vidu sve turbulentne godine koje smo prošli i u kojima smo uspjeli da ne samo održimo proizvodnju nego i da je značajno tehničko-tehnološki una-prijedimo i dovedemo do pozicije da konkurišemo kompanijama iz EU. Zato volim da kažem da je uspjeh na Balkanu dvostruki uspjeh.

Glasnik: Saopštili ste da Vam je Privredna komora Crne Gore do-sta pomogla kada je ovo prizna-nje u pitanju. Kako?

J. Jovetić: Više puta imao sam priliku da apliciram za razne nagrade i priznanja svih ovih godina, ali naža-lost nijesam, jer prosto nijesam vje-rovao u objektivnost tih kriterijuma. U ovom slučaju moje nepovjerenje je otklonio gospodin Pavle Radova-nović, generalni sekretar PKCG, koji je bio uporan da i naša kompanija aplicira, pošto je imao informacije da već duži niz godina uspješno sarađu-jemo sa kompanijama iz EU. Tako da i ovu priliku želim da iskoristim da se zahvalim na podršci koju nam kon-stantno pružaju kolege iz Privredne komore u što boljoj promociji na tr-žištu EU, u što nesumljivo, svakako spada i ovo priznanje.

Glasnik: Predstavite Vašu kom-paniju koja uspješno radi 16 godina, a deceniju kontinuirano izvozi u evropske zemlje i svake godine bilježi rast proizvodnje.

J. Jovetić: Kompanija „Montcar-ton” je osnovana 26. februara 1996. godine u Podgorici , u 100% priva-tnom vlasništvu. Kompanija se bavi

proizvodnjom komercijalne karton-ske ambalaže i u svom sastavu pos-jeduje najsavremeniju štampariju što joj omogućava da na tržištu po-red ambalaže nudi i ostale grafičke proizvode (knjige, brošure, katalo-ge, reklamno-propagandni materijal i slično ). „Montcarton” danas izvozi na tržišta više zemalja regiona i EU, naši proizvodi se konstatno nalaze na tržištima: Italije, Njemačke, Al-banije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Takođe, jedan dio proizvo-dnje plasiramo i na domaćem trži-štu, ali u znatno manjem obimu cca 20% od ukupne proizvodnje zbog, nažalost, malog obima proizvodnih kapaciteta koji danas pakuju svoje proizvode u komercijalnu kartonsku ambalažu. Industrije za koje radimo su zaista zahtjevne to su, prije svega: farmaceutska, prehrambena, kondi-torska, tekstilna, duvanska i mnoge druge koje imaju potrebu za našim proizvodima. Kompanija je svih 16 godina poslovanja ostvarivala cilj osnivanja, a to je rast proizvodnje, kvalitetan proizvod i zadovoljan kupac. Nama profit nikada nije bio glavni cilj ni prioritet već održiv rast i razvoj proizvoda i kompanije.

Glasnik: Kažete da Vam nikad profit nije bio cilj već ekonomija obima i zadovoljan kupac. Ko-mentar.

J. Jovetić: Mislim da tu i nije po-treban neki veći komentar, prosto želim da pošaljem poruku, kao eko-nomista, da cilj zapravo i ne može biti profit, iako je on bazičan u osni-vanju svake kompanije. Moje je mi-šljenje da će profit doći sam po sebi, kao nagrada za uložene napore i trud u pravcu ostvarenja kvalitetnih preduslova da naši proizvodi dove-du do povećanja tražnje kod kupaca duži period i da ta tražnja raste.

Glasnik: Vaša kompanija je sva-ke godine imala rast proizvo-dnje, čak i u godinama krize. Smatrate da Vam u prevazilaže-nju teškoća najviše pomaže brzo prilagođavanje promjenama na tržištu. Objasnite.

J. Jovetić: Male kompanije koje se nalaze u privatnom porodičnom vlasništvu kao što je naša moraju biti: efikasne, efektivne i fleksibilne ako pretenduju da opstanu na onoj vjetrometini koju sam ranije pome-nuo. Zato smo krizu doživjeli kao još jedan od izazova na našem putu razvoja. Kako je kriza pogodila mno-ge kompanije u Evropi, dotakla se i naših kupaca, tako da smo neke već planirane narudžbe koje su bile go-tovo sigurne morali da storniramo i da se nađemo u velikom problemu da nam ostane dobar dio kapaciteta upražnjen što nijesmo smjeli dopu-stiti jer imamo značajne fiksne tro-škove zbog ranijih investicija koji se moraju izmirivati redovno ukoliko že-limo da ostvarimo naše ciljeve. Naša fleksibilna organizaciona struktura omogućila nam je brzo prilagođava-nje novim kupcima i tržištima što je rezultiralo da danas izvozimo preko 80% ukupne proizvodnje.

Glasnik: Činjenica da „Montcar-ton” 80 odsto proizvodnje izvo-zi zaslužuje poseban komentar. Kako se gradi povjerenje kod ino kupaca?

J. Jovetić: Veoma teško, dovolj-no je samo da Vam kažem da mnogi kupci prilikom našeg prvog kontak-ta zapravo i ne znaju gdje se nalazi naša zemlja, a ne da znaju nešto više o nama. To je dug i naporan put koji treba proći od same pre-zentacije, kada potencijalni kupac i prihvati da odvoji vrijeme za nas, do uspostavljanja ozbiljne poslovne saradnje. Povjerenje gradimo kroz precizno poštovanje dogovorenih rokova isporuke, kvalitet proizvoda ne treba posebno pominjati jer se podrazumijeva da mora zadovoljiti najstrožije kriterijume i dizajnerske zahtjeve. Naime, poznato je da am-balaža u velikoj mjeri prodaje neki proizvod. Tu treba navesti i brze ro-kove isporuke kao i prednost koju koristimo kod transporta. Dakle, zbog spoljno trgovinskog deficita, veliki broj kamiona koji dovoze robu u Crnu Goru, vraća se na tržište EU prazan. Mi naše proizvode tran-sportujemo upravo tim kamionima,

Jovan Jovetić


www.pkcg.org

30 GLASNIK PKCG / oktobar 2012R

Az

GO

VO

R S

PO

VO

dO

M naravno po niskim cijenama i dis-tribuiramo proizvode i na udaljene destinacije.

Glasnik: S obzirom na to da su ljudski resursi izuzetno znača-jan činilac u poslovanju, recite kako ste u štamparstvu, koje je izuzetno zahtjevan i znalački po-sao, obezbijedili odgovarajuće kadrove. Naročito zato sto su u Crnoj Gori grafičari deficitarni kadrovi.

J. Jovetić: Zaista imamo razloga da se ponosimo kadrovima sa ko-jima smo timskim radom i velikm naporom uspjeli da dostignemo ovo što danas jesmo. Ako nemate dobar kadar, nema ni vas. Odabir kadrova vršimo s posebnom pažnjom, a kada ih odaberemo nastojimo da im omo-gućimo rad u kompaniji, kao da su dio porodice.

Zato se svi naši zaposleni u po-tpunosti osjećaju kao dio pobjednič-kog tima, jer oni to i jesu. Sa njima svakodnevno osvajamo nove pobje-de u zadovoljenju sve većim zahtje-vima koje dobijamo od naših klijena-ta iz zemalja EU.

Kao što ste i sami konstatovali ovo je jedan zahtjevan i odgovoran posao i ukoliko se njemu ne priđe timski, odgovorno, problemi su vrlo realni. Zato nikada nijesam smatrao da jedan čovjek može biti odgovoran za problem koji nastane u proizvo-dnji, pa iz tog razloga nikada nijesam dozvolio kolegama koji neposredno upravljaju procesom proizvodnje da kazne bilo kojeg zaposlenog. Spoj mladosti, odgovornosti i iskustva, mora rezultirati kvalitetnim poslov-nim rezultatima na duži rok, a to naša kompanija posjeduje i može se pohvaliti time.

Glasnik: Interesantna je i priča o tome kako ste započeli ovaj biznis. Budite ljubazni upoznaj-te naše čitaoce sa tim idejama, prvim proizvodima, prvim godi-nama rada, ko je iz porodice u ovom poslu?

J. Jovetić: Ideja za biznis rodila se u pauzama predavanja na Ekonom-

skom fakultetu u Podgorici gdje sam devedesetih prošlog vijeka bio stu-dent II godine kada se jedan od kole-ga požalio da mu je najveći problem da, za proizvodnju koju je pokrenuo, obezbijedi ambalažu. Od tog trenut-ka kod mene se „upalila lampica” da razmišljam na temu biznisa koji sam preferirao, a to je bila proizvodnja. Daleko sam bio od svih ostalih djela-tnosti. Kako su te godine, bile teške i nepredvidljive, a kako je i naša poro-dica ušla u probleme kao sve druge prosječne u Crnoj Gori, počeo sam da sklapam kockice novog biznisa kojim bi mogli da se bavimo. I na-kon šest mjeseci razmišljanja odlu-čio sam da ideju podijelim sa mojim najbližim: roditeljima i braćom te da ih upoznam sa šansom koja je pred nama i kroz koju bi mogli da riješimo veći dio naših ekonomskih problema u budućnosti. Tako je i bilo, saslušali su ideju koja je na početku moje ela-boracije pobrala njihove simpatije jer su čuli nešto novo, drugačije, što niko do tada u Crnoj Gori nije radio. Tako je krenuo biznis!

Od tada do danas firma ima kon-stantnu podršku porodice što sma-tram da je veoma važno i značajno i u velikoj mjeri je doprinijela situaciji u kojoj se trenutno nalazimo. Kasni-je je u firmu kao akcionar ušao moj ujak kojeg je naslijedio njegov sin Miloš Vulikić i mi danas kao partne-ri u porodičnoj kompaniji razvijamo firmu i stvaramo viziju budućeg ra-

zvoja „Montcarton-a”.

Glasnik: I za kraj kakva je vizija razvoja Vaše kompanije?

J. Jovetić: Ovo nije vrijeme za neke velike planove i investicione poduhvate, naša vizija je da održimo i povećamo postojeći nivo iskorišće-nosti kapaciteta i da proizvodnju proširimo na još neka, za nas, inte-resantna tržišta kao i da istrajemo u namjeri da proizvodimo što kvalite-tnije proizvode i samim tim osvoji-mo nove klijente kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Glasnik: Da li želite da kažete još nešto?

J. Jovetić: Iskoristio bih priliku da pozovem sve mlade ljude, ako imaju neku dobru biznis ideju da pokušaju da je realizuju, jer najvažnije je znati šta hoćeš, sve ostalo je nadgradnja. Dobra ideja podrazumijeva da je dru-gačija od ostalih, a onda upornost i predanost, daće svoj doprinos.

Takođe, želim posebnu zahval-nost da izrazim Privrednoj komori Crne Gore, koja je još jednom poka-zala da je dobar partner i Vama lično što ste nas pozvali i omogućili nam da se naša priča nađe na stranicama vašeg časopisa i na taj način omo-gućite promociju „Montcarton-a” kao i više puta do sada.


[email protected]

31

oB

Ra

Zo

Va

Nje

osnovna odlika nezaposlenosti u Crnoj Gori je ne-sklad između potreba privrede i onoga što obrazo-vanje nudi. obrazovanje odraslih za kratko vrijeme obezbjeđuje tržištu kvalitetan kadar, što formalna edukacija ne može.

Cjeloživotno učenje

obrazovanjem odraslih u susret potrebama tržišta

Obrazovanje odraslih jedino može da brzo odgovori potrebama tržišta za

znanjima i vještinama koje se stalno mi-jenjaju. Potrebno je da se cjeloživotno učenje u Crnoj Gori prepozna kao opšti interes, a da bi donijeti dokumenti i stra-tegija koji se na to odnose zaživjeli, treba dugoročno urediti pitanje finansiranja. Ovo je rečeno na okruglom stolu „Zna-čaj potencijala obrazovanja odraslih za lični, ekonomski i društveni razvoj₺ koji su organizovali Privredna komora Crne Gore i Centar za stručno obrazovanje 29. oktobra 2012. godine.

Zaključeno je, između ostalog, da treba pospješiti međusektorsku sara-dnju, a sve partnerske institucije ojačati ljudima koji razumiju potrebe za obrazo-vanjem. Lokalne samouprave treba da se više uključe u ovu problematiku. Is-kazana je i potreba za osnivanjem javnih ustanova – centara za obuku.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje i ljudske resurse u Privrednoj komori Mladen Perazić kazao je da okrugli sto organizovan u sklopu projekta Lobira-nje u obrazovanju odraslih pokazuje da socijalno partnerstvo u Crnoj Gori nije

između ostalog, treba omogućiti fleksi-bilnost i mobilnost obrazovnog sistema da brzo reaguje na potrebe tržišta, ula-gati u nastavni kadar za obučavanje od-raslih, obogatiti obrazovnu ponudu. Ga-rić je kazala da EU želi da do 2020. godi-ne bar 15 odsto odraslih bude uključeno u ovaj vid obrazovanja, te da se ne zna precizan broj uključenih u Crnoj Gori.

Direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić smatra da je obrazovanje odraslih jedno od najvažnijih pitanja, jer je osnovna odlika nezaposlenosti u Cr-noj Gori nesklad između onoga što tre-ba privredi i što obrazovanje nudi.

Ocijenjuje da se upravo zbog nede-finisanih izvora finansiranja čini da je Crna Gora ponovo na početku, što se ove problematike tiče.

- Privreda ulaže koliko može, ali je to problematično u uslovima krize. Država mora da nađe interes za to, jer se radi o investiciji u konkurentnost – naglasila je Jelić.

Profesor dr Slobodan Backović , rek-tor Univerziteta Mediteran, smatra da bi država morala da napravi jasnu stra-tegiju ekonomskog razvoja sa studijama izvodljivosti budućih velikih projekata, koje će sadržati i potrebe za radnom snagom. Na osnovu toga treba obučiti ljude koji bi, s tim u vezi, pravili procjene potreba tržišta radne snage.

- Mi u ovom trenutku ne znamo šta su procjene potreba tržišta radne snage za četiri godine, iako znamo da će početi veliki projekti u građevinarstvu, hidroe-nergetici, planiramo auto put, hotele na Velikoj plaži... To treba riješiti na nivou države – rekao je Backović.

Po mišljenju Ćazima Fetahovića, iz Ministarstva prosvjete i sporta, u Crnoj Gori treba razviti kulturu cjeloživotnog učenja, a obrazovnu strukturu harmoni-zovati sa EU, da bi naši ljudi tamo mogli ravnopravno da konkurišu za posao.

Projekat Lobiranje u obrazovanju odraslih finansira DVV International iz Njemačke.

Sanna Koritz

samo deklarativno. Direktor Centra za stručno obrazo-

vanje Duško Rajković rekao je da orga-nizatori u projekat žele da uključe sve relevantne institucije i partnere, među kojima i nadležna ministarstva, kako bi se ofanzivnije krenulo u izradu svih rele-vantnih dokumenata i obezbijedio defi-citarni kadar za crnogorsko tržište rada.

- Obrazovanje odraslih može za krat-ko vrijeme da obezbijedi tržištu kvali-tetan kadar, što formalna edukacija ne može – rekao je Rajković.

Dodao je da su rezultati obrazovanja odraslih veliki s obzirom da je do sad u to uloženo svega 170.000 eura. Rajković se nada da će se ubuduće neki od pro-jekata cjeloživotnog učenja finansirati i sredstvima EU.

Ljiljana Garić, takođe iz Centra, pods-jetila je da, za razliku od pojedinih drža-va regiona, već 10 godina imamo Zakon o obrazovanju odraslih čime su stvoreni uslovi da se počne sa priznavanjem ne-formalno i informalno stečenih znanja i vještina. Centar ima 83 programa za sti-canje stručne kvalifikacije i 47 za sticanje ključnih vještina. U narednom periodu,

Okrugli sto: Obrazovanje odraslih


www.pkcg.org

32 GLASNIK PKCG / oktobar 2012e

UR

oC

Ha

MB

Re

S

članice eurochambers potpisale su u Briselu De-klaraciju kojom se obavezuju da će se suprostaviti protekcionizmu, te promovisati slobodnu trgovi-nu, investicije i jačanje saradnje među komorama.

Konferencija članica Globalne komorske platforme

Trgovinom i investicijama ka rastu

Konferencija „Trgovinom i in-vesticijama ka rastu₺ okupila

je 18. oktobra 2012. godine člani-ce Globalne komorske platforme. Konferenciju je otvorio Christoph Leitl, počasni predsjednik Euro-chambres-a i predsjednik Globalne komorske platforme, a učesnicima se obratio i Marc Vanheukelen, go-voreći u ime evropskog komesara za trgovinu.

Glavni zaključak ovog skupa je Deklaracija članica Globalne ko-morske platforme koju je u ime ko-mora Evrope potpisao predsjednik Komore Austrije. Deklaracijom se potpisnici obavezuju:

Da će se suprotstaviti protek-•cionizmu bilo koje vrste i radi-ti na poboljšanju mehanizama monitoringa koje će sprovoditi relevantne međunarodne in-stitucije

Da će promovisati slobodnu •trgovinu i investicije na glo-balnom nivou i raditi na suz-bijanju barijera u međunaro-dnoj trgoviniDa će se zajedno zalagati za •aktivno promovisanje povolj-nih ekonomskih uslova za po-slovanje, time pospješujući konkurentnost u regionima zemalja potpisnicaDa će istaći potrebu jačanja •saradnje među privrednim ko-moramaDa će naglasiti ulogu ekonom-•skog dijaloga unutar Globalne komorske platforme i ukazati na spremnost za njeno jača-nje.

U cilju prevazilaženja finansij-ske i ekonomske krize i stabilizacije finansijskog tržišta oni će:

1. Ukazati na potrebu za jačanje

globalnog finansijskog nadzornog sistema kao i domaćeg regulator-nog sistema, baziranu na prihvaće-nim međunarodnim standardima, tako stvarajući transparentniji fi-nansijski sistem sposoban da po-novo zadobije povjerenje finansij-skog tržišta kao i drugih ekonom-skih operatera.

2. Ostvariti tendenciju da banke propisno vode računa o mjerama koje će sprovesti kako bi se izbjegle buduće nepovoljne ciklične ten-dencije i ujedno osigurale odgo-varajući ciljni pristup finansiranju biznisa svih veličina.

3. Naglasiti važnost jačanja glo-balnih finansijskih institucija i po-zvati na povećanu saradnju među njima. Međunarodna finansijska institucija treba biti reformisana kako bi predstavila globalnu eko-nomsku situaciju i treba biti snad-bjevena odgovarajućim kapitalom kako bi djelovala na vrijeme i u skladu sa izazovima koje 21. vijek donosi.

4. Naglasiti da važnost stabi-lizacije i reformisanja globalne finansijske strukture treba biti in-strument u ponovnom pokretanju ekonomije.

5. Isticanjem potrebe za imple-mentacijom ciljnih mjera u stvara-nju mogućnosti za zapošljavanje, povećanju neto prihoda i investici-ja u obrazovanje i obuke sa ciljem suzbijanja nezaposlenosti mladih.

EU akcija za biznis

Istog dana Asocijacija komora Evrope EUROCHAMBRES je u zgra-di Evropskog parlamenta organizo-vala skup pod nazivom: “EU akcija za biznis”. Ovaj događaj bio je na-mijenjen komorama članicama EU-ROCHAMBRES-a i privrednicima,

Alessandro Barberis, predsjednik Eurochambres-a i Đorđije Goranović, direktor MI „Goranovivić”


[email protected]

33

eU

Ro

CH

aM

BR

eSčlanicama tih komora. Crnu Goru

je predstavljao Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije Goranović iz Nikšića. Više od 200 prisutnih privrednika iz Evrope is-koristilo je ovaj sastanak i za među-sobno upoznavanje i razmjenu in-formacija koje bi mogle biti osnova eventualne buduće saradnje.

Učesnike je pozdravio predsje-dnik Eurochambres-a Alessandro Barberis, koji je i ovom prilikom insistirao na snažnijem poveziva-nju donosioca odluka i predstav-nika poslovne zajednice. On je u svom obraćanju predstavio prepo-ruke asociojacije na čijem je čelu upućene Evropskom samitu vođa država i vlada, koji je tih dana imao sastanke u Briselu.

Preporuke Eurochambers-a

Evropa 2020 je strategija rasta EU, ili drugim riječima, njen biznis plan. Možda nije savršen, ali je sta-bilan i politički usvojen. Dok biznis plan mora biti dovoljno fleksibilan da se prilagodi promjenama sredi-ne, privatnom sektoru djeluje za-brinjavajuće što vođe Evrope gube previše vremena i energije u defi-nisanju i redefinisanju prioriteta, pritom djelujući nedovoljno spo-sobnim ili zainteresovanim da iste sprovedu u djelo. Ovo predstavlja veliki trošak za Evropu i recept je za ekonomsku stagnaciju, a ne rast.

Sudbinu poslovne zajednice određuje nivo rasta i otvaranje no-vih radnih mjesta. Kreatori politike i administracije u EU, moraju biti ujedinjeni i odlučni u nastojanju primjene Evropa 2020, kako na na-cionalnom tako i na regionalnom nivou, pritom osiguravajući da su spremne mjere za prosperitet EU biznisa i proizvodnju rasta i radnih mjesta.

Rast

Poslovni rast i prosperitet su u direktnoj sprezi sa blagovremenim prepoznavanjem poslovnih prili-

ka. Žena ili muškarac koji stvaraju, posjeduju ili upravljaju biznisom, su naročito skloni prepoznavanju šansi i spremni su da ih ugrabe, ukoliko one djeluju ekonomski po-uzdane i ukoliko imaju elemente pomoću kojih bi mogli sprovesti svoje ideje, napore i investicije u poslovno održiv projekat.

Svaki poslovni poduhvat sadrži elemenat rizika i evropski preduze-tnici su svjesni svoje odgovornosti za uspijeh ili neuspijeh kompanija. Ipak, oni neće investirati ili riziko-vati budućnost svog posla, osoblja i socio-ekonomskog okruženja sva-ke kompanije, bilo da je mala ili velika, bez minimuma nagovještaja da se ekonomija kreće pravim pu-tem i da su uslovi povolji za priva-tna preduzeća.

Ovo nije široko rasprostranjen slučaj u EU. Turbulencija finansij-skog tržišta i kriza u Eurozoni, kom-binovana sa sumornom atmosfe-rom javne štednje i smanjenom privatnom potrošnjom, su primo-rale mnoga preduzeća da prihvate plan preživaljavanja, baziran na potrebi da se sakrije od „oluje“ do pojave povoljnijih uslova.

Presudno je da se brzo usposta-ve povoljni uslovi za biznis.

EUROCHAMBRES zastupa tri ključne preporuke za vođenje poli-tike koja bi stimulisala rast u Evro-pi:

Nužno je sprovođenje efika-•snih mjera za ravnopravan tretman i finansiranje dugova preduzeća. Napori se moraju uložiti kako bi osigurali da su garancije dostupne svim drža-vama članicama. EUROCHAM-BRES pruža posebnu podršku Komisiji u uspostavljanju Plat-forme za evropsku garanciju koja bi upotpunila postojeći regionalni i nacionalni plan i umanjila rizik od investicija ili zajma preduzeća, naročito manjih.Nastupajuća diskusija Savjeta •o budžetu EU 2040-20 će biti

test posvećenosti država čla-nica Evropi 2020 i zajednička inicijativa rasta na EU nivou. Svako umanjenje fonda pre-dloženo od strane Komisije za ključne pokretače rasta bi po-slale negativan signal poslov-noj zajednici i umanjile mo-gući značaj akcija na nivou EU. Posebno, ono što je presudno da budžet za istraživanje Hori-zonta 2020 i inovaciju progra-ma bude očuvan do predlože-nog nivoa. Horizont 2020 po-drška mora obuhvatiti manja preduzeća koja nijesu obično uključena u istraživanje, što daje presudan značaj SME Instrumentima. U međuvre-menu, predložen je novi SME program, COSME koji predsta-vlja 0.2% cjelokupnog draft budžeta EU za 2012 godinu, i mora biti značajno uvećan.EU mora postati jedinstveno •tržište, neometano administra-tivnim i pravnim preprekama. Ovo će imati ogromne pred-nosti za poslovanja unutar EU i ojačaće poziciju evropskog pregovaranja u svijetu. Dok je Jedinstveno tržište II viši pro-fil, EUROCHAMBRES pridaje veću važnost Komisijinoj sko-roj „Bolja Vlada za jedinstve-no tržište“ komunikaciji. Ovo naglašava prihvatljive povolj-nosti aplikacije i adekvatnu primjenu postojeće legislative unutrašnjeg tržišta. Komora podržava preusmjerenje izvo-ra Evropske komisije ka imple-mentaciji, povinovanju i sna-ženju bolje regulacije zemalja članica. Prekršajne procedure protiv zemalja članica koje nijesu uspjele da propisno primijene pravila unutrašnjeg tržišta u svoj zakon treba da ostanu posljednje pribježište, ali ono koje Komisija ne okli-jeva da upotrijebi ako je ne-ophodno.


www.pkcg.org


Radna mjesta

Evropa je trenutno suočena sa porastom nezaposlenosti i velikim brojem nepopunjenih konkursa. Ova činjenica je pogubna je za konkurentnost i društvenu stabil-nost EU i neophodna su efikasna rješenja i prekid dalje eskalacije; pojedini posmatrači već predviđa-ju izgubljene generacije obespra-vljenih mladih ljudi bazirano na ra-stućem trendu mladih koji ne rade, niti se obrazuju ili usavršavaju.

Odgovor zahtijeva mjere pro-mjene i sa strane ponude i tražnje. Tražnja za radnom snagom u EU će povećati rast ako evropsko tr-žište rada odgovori sa potrebama preduzeća na strani ponude. Prci-zno pedviđanje budućih tehničkih zahtjeva je sve teže u brzo rastućoj ekonomiji još od početka 21.vijeka. Politika obrazovanja i zapošljava-nja mora nastojati da obezbijedi biznis sa potencijalnom radnom snagom nudeći im sticanja raznih vještina i razmišljanje preduzetni-ka uz njihovu sposobnost da uče i prihvate promjenu.

EUROCHAMBRES zastupa tri ključne preporuke u politici za otvaranje novih radnih mjesta:

Ono što je primjetno je da •su one evropske zemlje sa utvrđenim šemama rada za-snovanim na stručnom obra-zovanju, vođene od strane Ko-mora sa jakom uključenošću u kompanije, imaju niži nivo nezaposlenosti. Nažalost, te šeme nijesu sprovedene u većini zemalja članica EU. EU-ROCHAMBRES je uvjeren da orjentisanost ka implementa-ciji prakse, kao i VET strategije bazirane na kompanijama sa podrškom Komore trebaju da budu prioritet na nivou drža-ve i EU. Kratkoročno, neisko-rišteni kohezioni i strukturni fondovi trenutnog budžeta EU bi trebali biti tretirani kao podrška razvoju i reformama VET sistema, posebno u onim

zemljama koje bilježe visoku stopu nezaposlenosti mladih. Sa ovim naporom treba ući u 2014-20 i novo evropsko obrazovanje, obuka i program za mlade moraju odražavati ključni doprinos VET-a. Du-goročan cilj je dovesti VET do ravnopravnosti sa univerzitet-skim obrazovanjem.Što je veće i mobilnije tržište •rada, manje će biti neusklađe-nosti vještina. EU može odigra-ti vodeću ulogu u olakšavanju mobilnosti evropskog tržišta rada. Mnogo je već urađeno u ovoj oblasti, ali potpuna sloboda kretanja radne sna-ge još uvijek nije postignuta. Poslodavac jedne države čla-nice će biti zainteresovan za radnu snagu iz druge države samo ukoliko su kompetencije kandidata lako dostupne. EU-ROCHAMBRES zato poziva na ubrzanje napora za poboljša-nje prekograničnog priznanja akademskih i stručnih kvalifi-kacija, kao i vještina stečenih kroz formalno i neformalno učenje.Obrazovanje preduzetni-•ka igra važnu ulogu u rastu i otvaranju radnih mjesta. Po-tencijalni poslodavci ocjenju-ju osoblje razmišljanjem pre-duzetnika. Stimulisanje pre-duzetništva će ohrabriti ljude da razmisle o samozapošlja-vanju kao zanimljivoj poslov-noj alternativi, koja je obično

prvi korak ka kreiranju novog biznisa. EUROCHAMBRES pre-poručuje da preduzetništvo treba da postane ključni ele-ment primarnog i sekundar-nog obrazovanja, kao i tehnič-kih studija i VET-a. Ovo neće donijeti trenutno olakšanje ekonomske slabosti EU, ali je bitno na dugoročnom planu zbog razvoja prijateljskog bi-znisa i preduzetničke kulture u Evropi.

Nakon sadržajnog izlaganja predsjednika Barberisa prisutnima se obratio Christian Weinberger, viši savjetnik EU poslovi - Evropska komisija, Generalni direktorat za preduzetništvo i industriju. Njego-vo izlaganje za temu je imalo Mo-gućnosti finansiranja za mala i sre-dnja preduzeća i komore (Cosme i Horizon 2020 MSP instrumenti, strukturni fondovi i Erasmus za sve).

Sa budžetom od 2,5 milijarde eura u razdoblju od 2014. do 2020. Program za konkurentnost malih i srednjih preduzeća (Programme for the Competitiveness of Enter-prises and SME - COSME) finan-cijski je instrument koji je velikoj mjeri nastavak aktivnosti u sklopu tekućeg Programa za konkuren-tnost i inovacije (CIP).

Novi je program usmjeren po-sebno ka malim i srednjim podu-zećima, koji će imati koristi od la-kšeg pristupa sredstvima za poslo-vanje, građanima koji žele postati samozaposleni i imaju teškoće u

eU

Ro

CH

aM

BR

eS


[email protected]

35

pokretanju ili razvoju vlastitog bi-znisa te javna tijela država članica, kojima će se pomoći u njihovim nastojanjima da razrade i imple-mentiraju efikasne političke refor-me. Prema riječima Weinbergera olakšavanje pristupa finansiranju, resursima, tržištu i politici za ra-zvoj preduzetništva koja je usmje-rena na mala i srednja preduzeća ključno je za prevazilaženje eko-nomske krize. Taj program pomoći će u prepoznavanju potencijala u rastu preduzeća sa naglaskom na jačanje prave industrije. Ojačati konkurentnost preduzeća i otvoriti nova radna mjesta te u konačnom ojačati potencijal rasta privrede u EU cilj je koji se želi postići ovim programom.

COSME će se usredsrediti na finansijske instrumente i podršku za internacionalizaciju preduzeća i biće pojednostavljen kako bi mala preduzeća imala što veće koristi od njega. Program ima sljedeće opšte ciljeve:

Unaprijediti pristup finansira-•nju za mala i srednja predu-zeća. U fazi razvoja i ulaganja pružiće malim i srednjim pre-duzećima komercijalno orijen-tisane nadoknade finansiranja vlastitog kapitala, prije svega u obliku rizičnoga kapitala pu-tem finansijskih posrednika. Unaprijediti pristup tržištima •unutar Evropske unije i ši-rom svijeta. Usluge poslovne podrške orijentisane na rast preduzeća pružaće se putem Evropske mreže preduzeća (EEN) kako bi se olakšalo šire-nje poslovanja na jedinstve-nom tržištu. Taj će program takođe pružiti pomoć malom i srednjem preduzetništvu u EU. Podsticati poduzetništvo. Te •će aktivnosti uključivati razvi-janje preduzetničkih vještina i stavova, posebno među no-vim preduzetnicima, mladima i ženama.

Očekuje se da će ovaj program

pružiti pomoć za oko 39.000 pre-duzeća u stvaranju ili čuvanju oko 29.500 radnih mjesta i pokreta-nju 900 novih poslovnih proizvo-da, usluga ili procesa za godinu. Pristup kreditima biće olakšan za preduzetnike, posebno one koji su spremni za pokretanje preko-graničnih aktivnosti, sa planiranih 3,5 milijardi eura dodatnih kredita i investicija za evropske kompani-je. Finansijski okvir za sprovođenje programa biće 2,5 milijarda eura, od čega će se 1,4 milijarde eura dodijeliti finansijskim instrumenti-ma. Ostatak će se utrošiti za finan-siranje Enterprise Europe Networ-ka, čiji je Privredna komora Crne Gore član, međunarodnu saradnju industrije i preduzetničko učenje.Program Horizon 2020 treba da po-mogne inovativnim preduzećima u ranim rizičnim fazama poslovanja, dok se Erasmus for All odnosi na obrazovanje, treninge, omladinu i sport i objedinjuje sedam dosada-šnjih programa, a treba da startuje 2014. godine.

HORIZONT 2020, kao novi okvirni program biće aktuelan u periodu od 2014 - 2020 i njegov budzet iznosi čak 80 milijardi eura, koje ce Evropa u narednom perio-

du investirati u nauku.Govornik na temu „Preduze-

tništvo u okviru predstojećeg seta mjera Ekonomske komisije“ bio je Marko Curavić, šef Odjeljenja za preduzetništvo u Evropskoj komisi-ji, Generalni direktorat za preduze-tništvo i industriju. On je naglasio da se 70-80% biznis barijera odnosi na administrativne teškoće. Dalje je istakao da svega 45% građana Evrope želi da bude samozaposle-no, za razliko od SAD (55%) i Kine (71%). On kao problem prepoznaje činjenicu da svega 25% MSP u EU izvozi van nacionalnih tržišta, a još manje, tj.13% van EU.

Azijska tržišta sa osvrtom na poslovne mogućnosti za mala i srednja preduzeća iz EU bila je tema o kojoj su govorili Poul V. Jensen, direktor Evropskog po-slovnog i tehnološkog centra i Chris Cheung, v. d. direkto-ra EU centra za MSP u Pekingu Glavne teme u sklopu ove tačke bile su: Glavni trendovi u Indiji, Kini, i Tajlandu i tržišnie mogućno-sti za mala i srednja preduzeća – prezentacija alata EU za ostvare-nje tog cilja tj. uspješan ulazak na tržište.

eU

Ro

CH

aM

BR

eS


www.pkcg.org

36 GLASNIK PKCG / oktobar 2012S

AjM

OV

I

ZePS 2012, najveći sajam u BiH i jedan od najvećih u regionu, održan je od 2. do 6. oktobra, a učestvo-valo je 405 izlagača iz 27 zemalja. Privredna komo-ra Crne Gore uspješno organizovala prezentaciju crnogorske privrede, a kompanije, na ovoj repre-zentativnoj manifestaciji, nagrađene značajnim priznanjima.

zEPS 2012

Zapaženo učešće crnogorskih kompanija

Ovogodišnji, 19. Generalni BiH sa-jam ,,ZEPS 2012”, organizovao je

Poslovni sistem RMK DD iz Zenice, a na 18.000 metara kvadratnih proizvo-de i usluge predstavile su renomirane evropske kompanije. U okviru ove ma-nifestacije održan je 9. Međunarodni sajam metala “ZEPS Intermetal”. Sajam je 2. oktobra 2012. godine otvorio pre-mijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić.

Tokom pet dana predstavilo se 405 izlagača iz 27 država, među kojima i cr-nogorski privrednici. Karakteristika ovo-godišnjeg ZEPS-a su jedanaest kolektiv-nih izložbi na kojima su se predstavile privrede Češke Republike, Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Zeničko – doboj-skog kantona, kao i komorskog sistema BiH.

Crnogorske kompanije na ZEPS-u 2012

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivre-

tpisnica CEFTA sporazuma koji, u okviru projekta „Implementacija CEFTA u cilju unapređenja i internacionalizacije pri-vreda Jugoistočne Evrope“, finansira Asocijacija njemačkih komora – DIHK i Ministarstvo ekonomije i privrednog razvoja Njemačke. Na tom štandu Ko-mora je predstavila ekonomiju naše države kroz mnogobrojne razgovore sa privrednicima ovih zemalja, potom preko različitih privrednih publikacija, adresara privrednih subjekata, brošu-ra o prirodnim i privrednim resursima, najboljim crnogorskim proizvodima označenim kolektivnim žigom „Dobro iz Crne Gore”, posterima i slično.

Dodijeljene su medalje kvaliteta Ruža ZEPS-a. U konkurenciji su bili proi-zvođači prehrambenih proizvoda, voda, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića. Ocjenjivanje kvaliteta prehrambenih proizvoda izvršeno je prema proceduri propisanoj posebnim pravilnikom, na osnovu analize Instituta za prehrambe-ne tehnologije Poljoprivrednog fakulte-ta u Sarajevu.

Priznanja ZEPS-a

Dodijeljena su priznanja u nekoli-ko segmenata, i to: najviše priznanje za nastup, za proizvod, za kolekciju proizvoda, specijalna priznanja, me-dalje kvaliteta i zlatne medalje. Grand

Montcarton

Jovan Jovetić

U okviru međunarodnog sajma •metala 9. ZEPS Intermetal dodije-ljena su priznanja za najuspješniji proizvod i najuspješniju promoci-ju. Preduzeće FEP iz Plužina dobilo je Priznanje za proizvod obložene elektrode.

de i ruralnog razvoja i USAID-om, rea-lizovala nastup crnogorske privrede na ZEPS-u 2012. godine. Na zajedničkom štandu su se predstavila preduzeća: Mesna industrija „Goranović“ - Nikšić, Fabrika elektroda – Plužine, Fabrika so-kova „Pirella” – Danilovgrad, „Kovačni-ca Manojlović” - Nikšić, „Bonesa” – Bar, Pivara „Trebjesa“ – Nikšić, „Nikšićki mlin”- Nikšić i Pekara „Uniprom”.

Crnogorska komora je bila aktivna i na zajedničkom štandu svih komora po-

Nagrađeni crnogorski proizvođači

Bonesa - 5 zlatnih ruža ZEPS 2012 •za: kečap blagi 500, kečap ljuti 500, paradajz pire 720, maslina zelena bez koštice 720, maslina zelena sa košticom 720.Nikšićki mlin• – 2 zlatne ruže ZEPS 2012 za: pšenično brašno t-400, pšenično brašno t-500.


[email protected]

37

SA

jMO

VIprix “Ruža ZEPS-a”, najviše priznanje

za nastup dodijeljeno je firmi “Kovan” iz Gračanice.

Tokom sajma organizovane su prateće manifestacije među kojima je bila konferencija “Energetska efika-snost i obnovljivi izvori energije - Od teorije do prakse”. Prvog sajamskog dana u okviru ZEPS-a Intermetal orga-nizovan je Forum metalne industrije, a u organizaciji DIHK i Vanjskotrgo-vinske komore BiH održan je seminar „Kako poslovati sa Njemačkom”. U okviru sajma preduzeće FEP Fabrika elektroda Plužine predstavila se Teh-no – ekonomskom prezentacijom.

Štand CEFTA

Na zajedničkom info štandu CEFTA komora bili su predstavnici pet Komo-ra:

Vanjskotrgovinska komora BiH•Privredna komora Srbije•Hrvatska Gospodarska komora•Privredna komora Makedonije•Privredna komora Crne Gore•Cilj zajedničkog info štanda bio je

da se predstave ekonomski potencijali zemalja potpisnica CEFTA sporazuma. S obzirom da je ovaj sajam central-no mjesto prezentacije proizvodnih, uslužnih i izvoznih mogućnosti pri-vrede, predstavlja i važno sredstvo za promociju CEFTA regiona i njegovih potencijala. CEFTA štand je finansirala Asocijacija njemačkih komora – DIHK i Ministarstvo ekonomije i privrednog razvoja Njemačke, u okviru projekta “Implementacija CEFTA u cilju una-pređenja i internacionalizacije pri-vreda Jugoistočne Evrope“. U okviru projekta na sajmu je bio organizovan i seminar “Kako izvoziti proizvode me-talne industrije u Njemačku”.

Učešće na štandu CEFTA komora je bilo prilika za razmjenu informacija o mogućnostima i vidovima saradnje. Predloženo je intenzivnije umrežava-nje komorskog sistema, sektorsko po-vezivanje i povezivanje preduzeća. To bi se moglo realizovati uključivanjem crnogorskih privrednika u događaje/delegacije koje organizuju zemlje re-giona. Naglašeno je da su, u odnosima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, neiskorišćene crnogorske mogućno-sti u turizmu i trgovini. U trgovini vi-

nima Crna Gora je konkurentnija od Hrvatske koja ima visoke cijene. Trži-šne mogućnosti Crne Gore u BiH će biti povećane nakon ulaska Hrvatske u EU, s obzirom da je ona najvažniji spoljnotrgovinski partner BiH. Ta-kođe, u okviru zajedničkih projekata koje finansira EU regionalna saradnja se može unaprijediti.

Štand crnogorske privrede

U toku sajma na štandu Privrene komore ostvareni su brojni neposredni kontakti sa predstavnicima preduzeća iz Bosne i Hercegovine kao i sa pred-stavnicima zemalja iz inostranstva. Na video bimu prezentovana je turistička ponuda Crne Gore; putem informativ-nog materijala predstavljeni su proi-zvodi preduzeća „Plodovi Crne Gore” iz Podgorice, Pekare „Uniprom” iz Ni-kšića, MI „Goranović”; Plantaže su izla-gale vina i rakiju, FEP - elektrode i žicu za varenje, Pirela – Danilovgrad - soko-ve, a bile su izložene i vode „Aquamon-ta” i „Monte Minerale”, a brojnim kup-cima su proizvode predstavili Nikšićki mlin, Bonesa i MI „Goranović”.

Fabrike elektroda „Piva” iz Plužina imala je kompanijsku prezentaciju sa firmom Arit doo iz Sarajeva, koja je ge-neralni zastupnik FEP-a za tržište Bo-sne i Hercegovine. Tehno-ekonomskoj prezentaciji prisustvovali su predstav-nici zainteresovanih firmi iz BiH koje su

poslovni partneri Arit-a. Prezentacija je realizovana uz očekivanje da će doći do povećanja izvoza poizvoda na trži-šte BiH, gdje ovo preduzeće već plasira proizvode. Željezara iz Zenice, Mittal, koja je dio Arcelor Mittal, vodeće sv-jetske kompanije za proizvodnju čeli-ka, zainteresovana je za kupovinu pro-izvoda FEP-a. Osim nje, interesovanje za FEP izrazili su i drugi privrednici sa kojima su predstavnici FEP-a razgova-rali tokom održavanja sajma.

Predstavnici Komore imali su niz razgovora sa privrednicima zaintere-sovanim za preduzeća koja nijesu bila prisutna na sajmu. Među njima su pre-duzeće „Kovan” iz Gračanice koje je dobitnik ovogodišnje najveće nagrade na sajmu, zainteresovano je da održi kompanijsku prezentaciju u Crnoj Gori i traži distributere za svoje proizvode. Ovo preduzeće takođe traži potenci-jalne investitore za proizvodnju peleta od kojih bi otkupljivali gotovi proizvod u narednih pet godina. Sa predstavni-cima Zeničke mljekare razgovarano je o načinima regulacije otkupa mlijeka u Zeničkom kraju, o čemu je takođe prikupljena i dokumentacija, koju će predstavnici Komore dostaviti mljeka-rama. Preduzeće „Jeram“ iz Slovenije je dalo veoma interesantnu ponudu za opremu za proizvodnju sira i jogurta za male proizvođače, koja će biti do-stavljena službama Ministarstva poljo-privrede i ruralnog razvoja za potrebe proizvođača radi uspostavljanja mo-guće saradnje.

Privredna komora Crne Gore od 2004. godine učestvuje na ovom sajmu, organizujući predstavljanje privrede na zajedničkom štandu. To je prilika za povezivanje privredni-ka sa poslovnim partnerima, kao i povećanje obima robne razmjene. Pored individualnog predstavljanja izlagača na zajedničkom štandu, Pri-vredna komora prezentuje crnogor-ske prirodne i privredne potencijale korišćenjem reklamnih materijala, brošura, postera, proizvodnih pro-grama, video bima, katologa izvozno - uvoznih firmi.

Crna Gora je bila i zemlja partner

na ZEPS-u, i to 2005. godine zajedno sa Srbijom i 2010. godine samostal-no. Te godine Privrednoj komori Crne Gore dodijeljeno je najveće priznanje na sajmu, Grand Prix “Ruža ZEPS-a” za organizovani nastup crnogorske privrede i predstavljanje Crne Gore kao zemlje partnera. I ranijih godina PKCG je dobijala specijalne nagrade i priznanja za organizaciju kolektivnog nastupa i doprinos u povezivanju pri-vreda Crne Gore i BiH.

Crnogorski privrednici tradicio-nalno na sajmu dobijaju potvrdu kva-liteta proizvoda, kroz brojne nagrade i priznanja.

Doprinos Komore jačanju privrednih veza


www.pkcg.org

38 GLASNIK PKCG / oktobar 2012B

IZN

IS

ocijenjeno je dugoročno najjeftinijim da privrednici sami formiraju preduzeće za upravljanje posebnim vrstama otpada. Iskustva iz okruženja crnogorskim privrednicima prenijeli predstavnici slovenačke fir-me Interseroh i srpskog Sekopaka.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma predstavilo modele upravljanja posebnim otpadom

Posao od ekološkog, socijalnog i ekonomskog značaja

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma prezentovali su 1.

oktobra 2012. godine, na sastanku u Privrednoj komori Crne Gore, modele upravljanja posebnim vrstama otpada.

Učestvovali su proizvođači/uvozni-ci ambalaže ili proizvoda koji je sadrže, električnih i elektronskih proizvoda, au-tomobila, automobilskih guma, bateri-ja i akumulatora. Oni, prema Zakonu o upravljanju otpadom, imaju obavezu plaćanja naknade na ime produžene od-govornosti proizvođača otpada.

Iskustva sa upravljanjem otpada crnogorskim privrednicima prenijeli su predstavnici firmi Interseroh iz Slovenije i Sekopak iz Srbije.

Reciklirati 50 odsto

Sastanak je organizovan u susret ra-spisivanju tendera za odabir referentnih kompanija za upravljanje otpadom koje se bliži, ali to, prema riječima pomoćnika ministra u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Siniše Stankovića, ipak ne tre-ba očekivati do kraja godine. Stanković je podsjetio da će Vlada 2013. godine

Sa sastanka u Privrednoj komori Crne Gore

donijeti plan upravljanja otpadom, po kojem je cilj da se 2020. godine reciklira 50 odsto sakupljenog.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić kazao je da or-ganizovanje poslova preuzimanja, saku-pljanja i obrade posebnih vrsta otpada veoma važno pitanje u svijetlu Strategije održivog razvoja, kao i procesa integraci-je Crne Gore u Evropsku uniju.

- Upravljanje ambalažnim otpadom ima vrlo izražen ekološki, socijalni i eko-nomski značaj – istakao je Saveljić.

On je dodao da predstoji kontinui-rani rad na podizanju nivoa svijesti sta-novništva i kapaciteta pravnih lica, te na intenzivnijem uključivanju javno-komu-nalnih preduzeća u sistem upravljanja ambalažnim otpadom.

- Otpad u savremenom svijetu ima svoju tržišnu vrijednost i mi treba da to tako razumijemo – rekao je Saveljić.

Modeli

Pomoćnik ministra Siniša Stanković osvrnuo se na tri modela upravljanja otpadom koji bi mogli da budu primije-

njeni u Crnoj Gori. Prema prvom, privredna društva

plaćaju državnom budžetu naknadu na ime produžene odgovornosti proizvođa-ča, a nadležni državni organi zaključuju koncesioni ugovor sa referentnim privre-dnim društvima (operaterima) za oba-vljanje poslova sakupljanja, transporta i obrade navedenih posebnih vrsta otpa-da. Ukazano je da u tako uspostavljenom sistemu privredna društva nemaju uticaj niti direktni uvid u način na koji operater obavlja poslove dobijene ugovorom.

- To je za državu najlakši model, ali je dugoročno skup, jer se tako daje mono-polska koncesija kompaniji koja kasnije može tražiti povećanje cijene usluga, što u krajnjem plaća stanovništvo – proko-mentarisao je Stanković.

Interseroh je predstavio sistem koji funkcioniše u Sloveniji, gdje su privredni subjekti angažovali operatera sa isku-stvom u poslovima upravljanja navede-nim vrstama otpada.

- Ovo je stručno pitanje i zahtijeva specifičan know-how. Angažovani ope-rater, između ostalog, brine za interese proizvođača otpada, uređuje postupak kod države, organizuje sakupljanje i pre-radu otpada – rekla je predstavnica slo-venačkog operatera Interseroha Mateja Mikec.

U Srbiji se devet privrednih društava organizovalo i formiralo Sekopak, opera-tera za upravljanje otpadom kojem su se kasnije pridružile stotine firmi. Pomoćnik ministra Stanković okarakterisao je ovaj model dugoročno najjeftinijim iako nosi početne teškoće ukoliko u novoj kompa-niji-operateru nema iskusnog kadra sa znanjem za te poslove.

- Pozvala bih Crnu Goru da uči na greškama drugih i napravi najefikasniji sistem sa najvećim količinama otpada i najmanjim troškovima – rekla je pred-stavnica Sekopaka Rebeka Božović.


[email protected]

39

Me

ĐU

Ko

Mo

RS

Ka

Sa

Ra

SN

ja

Partnerski projekat komora regiona „Implemen-tacija CeFTa 2006 u cilju unapređenja internacio-nalizacije privreda jugoistočne evrope” dao je zna-čajan doprinos jačanju međukomorskih veza pa je izražen interes za nastavak saradnje.

Projekti komora regiona

Najavljena druga faza DIHK – CEfTA partnerskog projekta

U cilju podsticanja regionalne trgovine i privrednog razvoja,

kao i međuregionalne saradnje u jugoistočnoj Evropi, Asocijacija pri-vrednih komora Njemačke (DIHK), Savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj Njemačke (BMZ) putem Fondacije za privredni ra-zvoj i stručnu kvalifikaciju (SEQUA) finansira DIHK – CEFTA partnerski projekat komora regiona „Imple-mentacija CEFTA 2006 u cilju una-pređenja internacionalizacije pri-vreda jugoistočne Evrope”. Partneri na projektu su, pored Privredne komore Crne Gore, Privredna ko-mora Srbije, Gospodarska komora Hrvatske, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Stopanska ko-mora Makedonije, Unija privrednih komora Albanije i Privredna komo-ra Moldavije. Realizacija projekta je počela u junu 2010. godine, dok je završetak prve faze planiran za april

2013. godine.Imajući u vidu dosadašnji dopri-

nos projekta sve komore partneri izrazili su interes i spremnost da na-stave saradnju, odnosno da se pro-jekat produži za još tri godine. Tim povodom, u Privrednoj komori Sr-bije je održana evaluacija projekta koju je je iniciralo Savezno ministar-stvo za privrednu saradnju i razvoj Njemačke (BMZ).

Na sastanku su analizirani dosa-dašnji rezultati, realizovane aktivno-sti i interes za produženje projekta. Zaključeno je da je projekat značaj-no doprinio jačanju veza između ko-mora u regionu, sticanju novih zna-nja, podizanju kapaciteta komora i uvođenju novih usluga za članstvo, jačanju veza sa državnim instituci-jama zaduženim za primjenu CEFTA sporazuma, kao i otklanjanju neta-rifnih barijera.

Takođe, značajan dio aktivnosti

projekta bio je usmjeren na privre-dna društva. Realizovane su obuke, radionice, studijske posjete, zaje-dnički nastupi na sajmovima, foru-mima i konferencija, kao i seminari iz oblasti marketinga, međunaro-dne trgovine, pravila o porijeklu robe u cilju podsticanja regionalne saradnje.

Prof. dr Friederike Welter, eva-luator projekta je, nakon razgovora sa rukovodstvom i predstavnicima Privredne komore Srbije, Spoljnotr-govinske komore BIH, Gospodarske komore Hrvatske i Privredne komo-re Crne Gore, iskazala zadovoljstvo povodom ostvarenih rezultata i izra-zila pozitivno očekivanje u pogledu produženja projekta.

Predloženo je da u sledećoj pro-jektnoj fazi, težište bude usmjereno na sektorsko povezivanje privreda i na promociju regiona u EU i Nje-mačkoj. Takođe, predloženo je da, uvažavajući značaj segmenta usluga u okviru Sporazuma CEFTA, proje-kat budućim aktivnostima obuhva-ti i novoformiranu radnu grupu za usluge Foruma privrednih komora CEFTA regiona. Akcenat je stavljen i na potrebu stručnog usavršava-nja privrednika, posebno u domenu standarda.

Njemačka Vlada, odnosno Fe-deralno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj Njemačke BMZ, trebalo bi da donese odluku o na-stavku projekta najkasnije do marta 2013. godine.


www.pkcg.org


Bankari su ocijenili da su stotine miliona eura imobili-sane u imovini dužnika nad kojom pravo raspolaganja imaju samo na papiru, ne i u praksi. Pozvali su Upravu za nekretnine i privredne sudove da efikasnije rješa-vaju njihove zahtjeve .

Odbor udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja pozvao je Centralnu banku Crne Gore da što prije da detaljna uputstva u vezi šeme knjiženja usklađene sa međuna-rodnim računovodstvenim standardi-ma koja će početi da se primjenjuje od 1. januara 2013. godine, da poslovne banke ne bi to radile po internoj me-todologiji.

Na sjednici održanoj 23. oktobra 2012. godine, članovi Odbora su oci-jenili da je prelazak na novu meto-dologiju knjiženja tema od izuzetne važnosti.

- Ovo je veliki iskorak i ne bi bilo dobro da bude improvizacija, nepre-ciznosti i kašnjenja, jer u tom slučaju poslovni rezultat neće biti objektivno iskazan – kazao je Radule Raonić, So-ciete Generale Montenegro.

U iščekivanju instrukcija Central-ne banke, na sjednici je predstavljen predlog šeme knjiženja budvanske Komercijalne banke, koji je po mišlje-nju članova Odbora dobro urađen. Zaključeno je da je potrebno da se u problematiku uključe revizorske kuće.

Bilo bi dobro, ukoliko se prelazi na primjenu međunarodnih standarda u računovodstvu, koji su već u upotrebi u zemljama okruženja, da se to uradi na cjelovit način.

Tokom rasprave o sudskoj praksi koja se odnosi na sticanje kolaterala i ostvarivanje faktičkog posjeda nad stečenom imovinom, Odbor je apelo-vao na Upravu za nekretnine i privre-dne sudove da povećaju efikasnost u ovom segmentu.

- Predlažem da se na sjednicu Od-bora pozovu predsjednici bjelopolj-skog i podgoričkog privrednog suda, jer se sudovi blagonaklono odnose prema onima koji ne ispunjavaju svoje obaveze – rekao je član odbora Dragan Lajović, Investiciono razvojni fond.

Predsjednik Odbora udruženja ba-naka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Goran Knežević rekao je da efekti ovog problema možda i veći na makro nivou.

- Par stotina miliona je imobilisano u stečenoj aktivi. To je veliki potencijal za ponudu novca u Crnoj Gori – rekao je Knežević.

Predstavnica Prve banke Crne Gore Vesna Jovanić kazala je da imaju dosta problematičnih dužnika koji tra-že način da izbjegnu obaveze.

- Na ruku im, nažalost, idu neažur-ni katastri i loša sudska praksa. Mislim da se sa javnim izvršiteljima neće brzo krenuti u praksi, jer se tek traže rješe-nja – kazala je Jovanić.

Mladen Bojanić, Aktiva Integra AD, kazao je da je zakon koji ovo re-guliše dobar, ali se ne poštuje, pa je neophodno povećati efikasnost po-stojećeg normativnog okvira.

Predstavljajući Zakon o potrošač-kim kreditima i izazove u primjeni, Gorica Vujisić, Mikrokreditna orga-nizacija „Kontakt₺, rekla je da se prvi put uvodi institut potrošačkih kredita koji nije više isključivo bankarski ugo-vor, a akcenat je na zaštiti potrošača u skladu sa evropskom direktivom 2008/48. Ona je definisala institut kreditora – davaoca klasičnih kredi-tnih usluga, potom potrošača, a što se tiče kreditnog posrednika, ocijenjeno je da licence za njihov rad treba da iz-daje Ministarstvo finansija.

Odbor je usvojio izveštaj o sta-nju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za drugi kvartal 2012. godine, koji je predstavila Lidija Jauković iz Agencije za nadzor osiguranja.

U izvještaju su pomenuti rast bru-to premije na nivou tržišta u Crnoj Gori za 5,07 odsto, dominantno uče-šće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 87,16 odsto, rast premije neživotnog osiguranja za 5,48 odsto u odnosu na II kvartal 2011. godine, kao i bilansne sume u odnosu na 31. 03. 2012. godine za 1,82 odsto, odnosno za 2,632 miliona eura. Nastavljen je trend pozitivnog bruto finansijskog rezultata na nivou sektora, koji je 30. juna 2012. godine iznosio 2,228 miliona eura.

KO

MO

RS

KE

AK

TIV

NO

ST

I Odbor bankarstva

Centralna banka da dostavi uputstva o novoj šemi knjiženja

Branka VuksanovićSjednica Odbora bankarstva


[email protected]

41

KO

MO

RS

KE

AK

TIV

NO

ST

I

Program energetske efikasnosti u javnim zgradama, vrijedan 13 miliona eura, obuhvata rekonstrukciju 30 obrazovnih ustanova, a realizuje ga Ministarstvo eko-nomije kreditnim sredstvima Njemačke banke za ob-novu (KfW) i donacijom njemačke vlade.

Odbor udruženja građevinar-stva, industrije građevinskih

materijala i komunalne privrede, na sjednici održanoj 11. oktobra 2012. godine, razmatrao je Pro-gram energetske efikasnosti u jav-nim zgradama, Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i izgradnji obje-kata, kao i radnu verziju Predloga Zakona o građevinskim proizvodi-ma.

Program energetske efikasnosti u javnim zgradama, vrijedan 13 mi-liona eura, realizuje Ministarstvo ekonomije kreditnim sredstvima Njemačke banke za obnovu (KfW) i donacijom njemačke vlade. Ovaj projekat, započet u januaru 2012. godine, obuhvata rekonstrukciju 30 obrazovnih ustanova, a rok re-alizacije je 30 mjeseci. Tenderi za

izvođenje radova biće raspisani u tri navrata, a javni poziv za prvu grupu objekata trebalo je da bude raspisan do kraja oktobra 2012. godine. Procedura će biti organi-zovana po pravilima KfW banke.

„Planirano je da se ovim projek-tom energetska efikasnost pobolj-ša kroz rekonstrukcije fasada, ter-moizolacije krovova, intervencije na sistemima za grijanje/hlađenje, rasvjetu, potom, potrošnju tople sanitarne vode, kao i ostale kom-ponente koje utiču na ukupnu po-trošnju energije i uslove komfora u objektu”, rekla je Sanda Šipčić, predstavnica Ministarstva ekono-mije.

Govoreći o Predlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i izgradnji obje-kata, Danilo Gvozdenović, po-

moćnik ministra za građevinarstvo je kazao da su izmjene pomenutog akta bile neophodne zbog toga što su, između ostalog, postojale teškoće u njegovom sprovođenju. Naime, brojne su opštine koje ne sprovode Zakon, odnosno, po služ-benoj dužnosti, ne obezbjeđuju neophodnu dokumentaciju inve-stitorima pa su oni primorani da se sami snalaze. „Apelujem da građe-vinari, ukoliko opštine ne pribave odgovarajuća dokumenta, ukažu na to nadležnim državnim organi-ma. Insistirajte na pribavljanju do-kumenata po službenoj dužnosti”, rekao je Gvozdenović. U sličnom tonu govorio je Aleksandar Mitro-vić, rukovodilac Sektora za opšte, pravne i finansijske poslove Pri-vredne komore Crne Gore, ističući da će Komora operacionalizovati sve zahtjeve i predloge građevina-ra prema državnim organima.

„Predlog Zakona o građevin-skim proizvodima prvi put se radi u Crnoj Gori i znači impleman-taciju evropske regulative. Ovaj akt propisuje uslove pod kojim se građevinski proizvodi mogu naći na tržištu, kao i njihovu upotre-bu”, riječi su Svetlane Vuksano-vić, predstavnice Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ona je potencirala standardizaciju u ovoj oblasti navodeći da je crnogorski Institut za standardizaciju usvo-jio 400 harmonizovanih evrop-skih standarda koji se odnose na građevinske proizvode.

Građevinari o rekonstrukciji objekata obrazovnih institucija

Cilj – povećanje energetske efikasnosti

Branka Vuksanović

Sa Odbora građevinarstva


www.pkcg.org


Krizu u svom poslovanju osjetile su sve ključne ICT kompanije. Većina njih imala je pad prihoda u odnosu na lani i uglavnom poslovala na ivici rentabilnosti ili ispod nje. Najveći problem je nedostatak projekata u oblasti ICT, ocijenjeno je na sjednici odbora.

C ijene pristupa internetu u Crnoj Gori više su od prosjeka u regi-

onu. Učiniti internet pristupačnijim građanima posao je kojim se treba pozabaviti u narednom periodu.

Ovo je rečeno na sjednici Odbo-ra udruženja informaciono komu-nikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, održanoj 19. oktobra 2012, na kojoj su predsta-vljeni pregled tržišta elektronskih komunikacija Agencije za elektron-ske komunikacije i poštansku djela-tnost, te informacija o poslovanju ICT sektora, sa preporukama za po-boljšanje poslovnog ambijenta.

- Cijena interneta u Crnoj Gori jeste visoka, ali je naša zemlja u specifičnoj situaciji, jer je na repu velikih evropskih telekomunika-cionih kapaciteta koji ovuda ne prolaze – objasnio je predstavnik Agencije za elektronske komunika-cije i poštansku djelatnost Darko Grgurović, dodajući da transport povećava troškove.

Situacija se mijenja, jer, kaže,

slovenački Siol postavlja komuni-kacioni kabl na sjeveru Crne Gore, dok je firma Fibernet iz Srbije ka-blom stigla do Podgorice i Bara.

Strategija razvoja informacio-nog društva za period 2012 – 2016. godine zadaje kao neke od ciljeva korišćenje interneta od 70% do 2014 godine i 80% do 2016. godi-ne, a broadbanda od 25% do 2014 i 40% do 2016. Treba omogućiti simetričan broadband pristup od najmanje 10 Mbita za 50% popula-cije do 2014. godine, i 10 Mbita za 100% populacije do 2016. godine, uz broadband od 30 Mbit za 30% populacije do 2016. godine.

- To su zahtjevni ciljevi i traže ne samo angažovanje operatora i Agencije, već cijelog društva. Istra-živanja pokazuju da porast pene-tracije širokog pojasa od 10% vodi porastu bruto nacionalnog dohotka od 1% - zaključio je Grgurović.

Član Odbora Vuk Gojnić, Crno-gorski telekom, smatra da treba uticati i na Radiodifuzni centar da

učini atraktivnijim cijene pristupa internetu.

- Na te cijene, imajući u vidu vlasničku strukturu RDC-a, moglo bi se i prije uticati nego na one operatera, a da ne pominjem zakup antenskih stubova koji je izrazito skup – rekao je Gojnić.

Navedeno je i da je Crna Gora lider po broju mobilnih telefona (180% je penetracija u mobilnoj mreži, 53% više nego u EU). Pri-ključak za fiksni telefon ima 80% domaćinstava. Priključeno je 63% domaćinstava na neku od platfor-mi za distribuciju radiotelevizijskog programa, a jedan smo od lidera po upotrebi IPTV.

Sekretar Odbora Veselin Dra-gićević je rekao da su krizu u svom poslovanju osjetile sve ključne ICT kompanije. U Crnoj Gori je više od 200 ICT firmi.

- Većina IT kompanija u Crnoj Gori imala je pad prihoda u od-nosu na lani i uglavnom poslovala na ivici rentabilnosti ili ispod nje. Najveći problem je nedostatak pro-jekata. Uzrok malog obima posla i slabog razvoja nije vezan samo za firme, već i za tržište koje ne iska-zuje potrebnu tražnju za korišće-njem IT, osim banaka i provajdera telekomunikacionih usluga – naveo je Dragićević.

U informaciji se preporučuje da ICT sektor uspostavi dinamičnije partnerstvo sa državnim institucija-ma i aktivnije učestvuje u eGover-nment projektu. Budžetom treba definisati iznos za javne nabavke u ICT, a taj sektor podržati za uče-šće u projektima koji se finansiraju iz predpristupnih fondova EU. E-plaćanje bi trebalo da bude priori-tet u narednoj fazi razvoja. Predla-že se osnivanje tehnološkog parka, klastera crnogorskih firmi i sistema elektronskih javnih nabavki. Što se problema sa naplatom potraživa-nja tiče, preporučuje se donošenje Zakona o rokovima izmirivanja nov-čanih obaveza. Promovisati dostu-pnost širokopojasnog interneta u formi temeljnog građanskog prava - „tehnologija dostupna svima“, ta-kođe je jedna od preporuka koje su se čule na Odboru.

KO

MO

RS

KE

AK

TIV

NO

ST

I Odbor ICT

Cijene interneta prilagoditi građanima

Detalj sa sjednice Odbora ICT


[email protected]

43

Promet u trgovini za osam mjeseci 2012. godine izno-sio je 692,7 miliona eura, što je za 8,5% više u odnosu na isti period prethodne.

Odbor udruženja trgovine Privre-dne komore Crne Gore zaključio

je na sjednici održanoj 17. oktobra 2012. da je potrebno da nova Vlada formira posebno Ministarstvo trgovi-ne, s obzirom na to da taj sektor stva-ra 12,4% BDP. Predložen je niz mjera za unapređenje poslovanja u trgovini, sa fokusom na suzbijanju sive ekono-mije i naplati potraživanja sudskim putem.

Ocijenjeno je da efikasna zaštita konkurencije omogućava privredi da se ravnopravno uključi u utakmicu na razvijenim tržištima. Novi zakon koji to reguliše od 8. oktobra je dobar, a Pri-vredna komora će doprinijeti informi-sanju srednjeg menadžmenta o tome šta raditi po pitanju zaštite konkuren-cije organizovanjem okruglih stolova i seminara.

Komora je spremna da organizuje i seminar kojim bi pomogla privredni-cima da naprave što bolje programe i apliciraju za povoljne kredite Investici-ono razvojnog fonda.

- Promet u trgovini za osam mje-seci 2012. godine iznosio je 692,7 miliona eura, što je za 8,5% više u od-nosu na isti period prethodne. Najveći promet je u nespecijalizovanim pro-

davnicama, u vrijednosti od 444 mili-ona eura ili 64,1% ukupne trgovine na malo – navela je Nina Drakić, sekretar Odbora udruženja trgovine.

Prosječna bruto zarada u tom sek-toru porasla je na 494 eura, 5,8% u odnosu na isti period 2011. U avgustu 2012. godine trgovina je zapošljavala 23,1% od ukupnog broja zaposlenih, što je rast od 2,9%.

- U cilju unapređenja poslovanja treba efikasnim mjerama inspekcijskih i drugih organa eliminisati nelegalne oblike trgovine; preispitati, smanji-ti ili ukinuti lokalne takse i naknade koje stvaraju nepovoljne uslove za poslovanje; finansijska sredstva učini-ti dostupnijim i omogućiti reprogram postojećih kreditnih aranžmana; raz-motriti mogućnost odlaganja plaćanja dažbina koji opterećuju poslovanje; obezbijediti bržu naplatu potraživanja sudskim putem – rekla je Drakić.

Pomoćnik ministra ekonomije Zo-ran Perišić zadovoljan je rezultatima u trgovini.

- Donošenje novih zakona o konku-renciji, zaštiti potrošača i unutrašnjoj trgovini dalo je rezultat, gledajući po-datke o trgovini koje je prezentirala Privredna komora – rekao je Perišić.

KO

MO

RS

KE

AK

TIV

NO

ST

IOdbor trgovine

Formirati ministarstvo, suzbiti sivu ekonomiju, zaštititi konkurenciju

Dodao je da nije primio nijednu pritužbu trgovaca koji posluju na tr-žištu Crne Gore, što pokazuje da je zdravlje zakonodavstva u ovoj oblasti na zavidnom nivou.

Direktor Nall International Jovan Lekić smatra da trgovina treba da ima znatno osmišljeniju strategiju razvoja. On je predložio da trgovina dobije po-sebno ministarstvo.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović govorila je o izradi analize poslovanja za devet mjeseci, te da će predlozi Odbora biti unijeti u taj ma-terijal.

- Vidimo da je potrebno riješiti pitanje nenaplaćenih potraživanja, kao i konkurencije iz neformalnog sektora. Veliki problem naše privrede je niska pokrivenost uvoza izvozom. Naše tržište je spremno da veoma uvaži proizvode iz inostranstva, pa i na štetu kvalitetnih domaćih, kojima nedostaje marketinški nastup – rekla je Filipović.

Direktor Uprave za zaštitu konku-rencije Miodrag Vujović naveo je da po novom Zakonu o zaštiti konkuren-cije kazne za one koji je ugrožavaju iznose do 10 odsto prošlogodišnjeg prihoda. Ko prijavi kartel, a u njemu je učestvovao, biće djelom ili potpuno oslobođen odgovornosti.

Ekspert iz ove oblasti Miloš An-drović smatra da ne zaostajemo u im-plementaciji tog zakona u odnosu na region.

Srđan Kalezić, Investiciono razvoj-ni fond, rekao je da će sredstva iz kre-ditnog aranžmana od 50 miliona eura, odobrenog od EIB, biti kroz kredite plasirana preduzetnicima, poljopri-vrednicima, te malim i srednjim pre-duzećima. Iznos kredita je do milion eura, grejs period do dvije godine, a kamata od 4 do 6,5% godišnje, zavi-sno od namjene i djelatnosti.

Sjednica Odbora trgovine


www.pkcg.org


CBC(CROSS-BORDER COOPERATION)

CBC (Prekogranična saradnja) čini sastavni dio regionalne politike EU, osmišljene sa ciljem unaprjeđenja ekonomskog i društvenog jedinstva i smanjenja razlika u stepenu razvi-jenosti evropskih regija. Njen cilj je uspostavljenje punog partnerstva između pograničnih oblasti različitih zemalja.

Prekogranična saradnja je jedna od komponenti Instrumenta pretpri-stupne pomoći (IPA) za period 2007-2013. Komponenta prekogranične saradnje je usmjerena na: a) pre-kograničnu saradnju u pograničnim područjima između država članica EU i država kandidata-potencijalnih kandidata (tj. obuhvata vanjske gra-nice EU), b) prekograničnu saradnju između zemalja kandidata i potenci-jalnih kandidata (tj. između zemalja zapadnog Balkana) i c) transnacio-nalnu teritorijalnu saradnju.

CIP(COMPETITIVENESS AND INNOVATION FRAMEWORK PROGRAMME)

CIP (Okvirni program za konku-rentnost i inovacije) je program Za-jednice uspostavljen u finansijskoj perspektivi 2007 – 2013. godina, a njegova vrijednost je 3,621 milijardi eura.

Cilj Programa je podsticanje kon-kurentnosti evropskih preduzeća, podržavanje inovativnosti, osigura-vanje boljeg pristupa finansijama te podrške poslovanju u regijama.

Takođe, cilj mu je podsticanje boljeg korištenja informacionih i ko-munikacionih tehnologija i pomoć u razvoju informacionog društva te po-većanje korištenja obnovljivih izvora

mjera s jednakim učinkom, te re-formu državnih monopola. Cilj ovih mjera je integrisanje tržišta država članica i osiguravanje slobodnog kretanja robe, slično onome unu-tar teritorija jedne države. Kontrola robe koja prelazi unutrašnje granice država članica prestala je 1. januara 1993.

Sloboda kretanja ljudi - znači da građanin Evropske unije ima pravo da se preseli, nastani i zaposli u bilo kojoj od država članica bez izlože-nosti diskriminaciji na osnovu svog državljanstva. Sloboda kretanja lju-di postepeno se razvijala tako da je prvo obuhvatala radnike, zatim sa-mozaposlena lica, studente, a kasni-je i sve građane EU. Premda je od-redbu o slobodnom kretanju radnika sadržavao još i Ugovor o Evropskoj ekonomskoj zajednici (1957/1958.), svi državljani Evropske unije mogu se slobodno kretati i živjeti na cije-loj teritoriji EU tek od 1993. godine, odnosno uspostavljanja unutrašnjeg tržišta.

Ograničenja slobodnog kretanja ljudi su još uvijek moguća iz slje-dećih razloga: javnog reda i sigurno-sti, zaštite zdravlja i zapošljavanja u javnoj službi.

Sloboda pružanja usluga - omo-gućava ekonomskim subjektima slo-bodno pružanje usluga na cijelom području Evropske unije, bez obzira u kojoj im je državi članici poslovno sjedište. Tako npr. banke ili osigura-vajuća društva mogu pružati usluge na cijeloj teritoriji Evropske unije, a građani mogu izabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutrašnjem tržištu.

Sloboda kretanja kapitala - za-branjuje restrikcije za kretanje ka-pitala i plaćanja kako između država članica tako i, uz određene izuzetke, između država članica i trećih drža-va.

EVROPSKA POVELJA O MALIM PREDUZEĆIMA(EUROPEAN CHARTER FOR SMALL ENTERPRISES EUROPEANCOMMUNITY-SME)

Evropska povelja o malim predu-

Poslovni leksikon

POjMOVNIK EU

EV

RO

PS

KE

INT

EG

RA

CIj

E

energije i energetske efikasnosti. CIP se sastoji od tri potprograma:

_ Program za preduzetništvo i inovacije (EIP) – usmjeren je na olakšavanje pristupa finansijama za pokretanje i razvoj malih i srednjih preduzeća te podsticanje ulaganja u inovativne aktivnosti, stvaranje ambijenta za razvoj saradnje malih i srednjih preduzeća te podsticanje svih oblika inovacija u preduzećima.

Program podrške politikama u oblasti informacionih i komunikacio-nih tehnologija (ICT PSP) – usmjeren je na podsticanje inovacija i konku-rentnosti kroz šire prihvatanje i efi-kasno korištenje informacionih i ko-munikacionih tehnologija od građa-na, vlada i kompanija.

Inteligentna energija u Evropi (IEE) – usmjeren na poboljšanje trži-šnih uslova koji će osigurati očuvanje energije te podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije u Evropi. Čine ga četiri potprograma:

SAVE – unaprjeđenje racionalnog korištenja energije, posebno u obla-sti industrije; ALTENER – promocija novih oblika energije;

STEER – podrška samoobnovlji-vim izvorima energije i goriva koji se koriste u transportu;

COOPENER – podrška izvorima obnovljive energije i korisnost ener-gije u zemljama u razvoju.

ČETIRI SLOBODE(FOUR FREEDOMS)

Jedno od najvećih dostignuća Evropske unije je stvaranje unutra-šnjeg tržišta, koje je zvanično uspo-stavljeno 1993. godine. Unutrašnje tržište zasniva se na četiri slobode: slobodi kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.

Sloboda kretanja robe - obuhva-ta ukidanje carina i taksi s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carin-ske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i


[email protected]

45

zećima je dokument koji je usvojilo Evropsko vijeće na samitu u Santa Maria de Feira 2000. godine.

Povelja poziva države članice i Evropsku komisiju da preduzmu ak-cije s ciljem davanja podrške malim i srednjim preduzećima u sljedećim oblastima: obrazovanje i obuka, po-kretanje posla, zakonodavni okvir, dostupnost vještina, bežični pristup, porezi, tehnološki kapaciteti, „e-posao“ modeli i vrhunska podrška malim preduzećima, jaka i efikasna predstavništva interesa malih pre-duzetnika na nivou Evropske unije i država članica.

Povelja odražava privrženost Evropske unije malom i srednjem preduzetništvu kao najvažnijem iz-voru novih radnih mjesta, inovativ-nosti, ekonomskoj dinamici i socijal-noj uključenosti.

REGIONALNA SARADNJA(REGIONAL COOPERATION)

Regionalna saradnja osnovni je element evropskih integracija od nji-hovog začetka i prve integracije kroz Evropsku zajednicu za ugalj u čelik do današnje Evropske unije.

Ona je nezaobilazni instrument privredne i socijalne stabilnosti Evrope. Regionalna saradnja je za zemlje procesa stabilizacije i pridru-živanja (Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedoni-ja, Srbija i Kosovo pod Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99) je-dan od ključnih uslova integracije u Evropsku uniju.

U skladu sa zaključcima Evrop-skog vijeća iz Santa Marija de Feirea (2000.), od zemalja zapadnog Balka-na zatraženo je zaključivanje među-sobnih sporazuma ili konvencija o regionalnoj saradnji.

Ključni podsticaj regionalnoj saradnji dao je Samit u Zagrebu (2000.) na kojem su se lideri zema-lja zapadnog Balkana obavezali na potpisivanje sporazuma o bilateral-noj i regionalnoj saradnji. Ti spora-zumi uključuju: međusobni politički dijalog, stvaranje zone slobodne trgovine, tijesnu saradnju u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, za-

EV

RO

PS

KE

INT

EG

RA

CIj

Ejedničko suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i svih drugih ne-zakonitih djela i ilegalne prekogra-nične trgovine. Obavezu regionalne saradnje zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja preuzimaju i uspo-stavljanjem bilateralnih odnosa s Evropskom unijom koja im je posta-vljena kao preduslov daljnjeg razvo-ja međusobnih odnosa zemlje potpi-snice i Evropske unije.

SIGMA

SIGMA je zajednička inicijativa Evropske unije i Organizacije za eko-nomsku saradnju i razvoj (OECD) čiji je cilj da podrži reformu administra-cije zemalja koje se nalaze u procesu pristupanja Evropskoj uniji. SIGMA je uspostavljena 1992. godine, a danas pruža podršku reformi admi-nistracije u zemljama kandidatkinja-ma, potencijalnim kandidatkinjama te zemljama učesnicama evropske politike susjedstva.

PROCES SARADNJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI(SOUTH –EAST EUROPEAN COOPERATION PROCESSSEECP)

Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi je okvir za regionalnu sara-dnju koji je pokrenut je 1996. godine u Sofiji. Ovim procesom obuhvaćeno je 11 država: Albanija, Bosna i Herce-govina, Bugarska, Crna Gora, Grčka,

Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Turska. Osnovni ci-ljevi procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi su jačanje sigurnosne i poli-tičke saradnje, intenziviranja eko-nomskih odnosa te saradnje u obla-sti demokratije, pravosuđa i borbe protiv ilegalnih aktivnosti. Namjera procesa je da se jačanjem dobrosus-jedskih odnosa, preobrazbom regije u područje mira i stabilnosti podrži približavanje zemalja članica evrop-skim i euroatlantskim strukturama.

Najznačajniji dokument proce-sa saradnje u jugoistočnoj Evropi je „Povelja o dobrosusjedskim odnosi-ma, stabilnosti, sigurnosti i saradnji u jugoistočnoj Evropi“, a najzna-čajniji događaj procesa je godišnji samit predsjednika država ili vlada država članica, te ministara spoljnih poslova, dok se sastanci političkih direktora održavaju po potrebi. Ak-tivnosti u okviru procesa koordinira zemlja predsjedavajuća koja pred-stavlja proces na međunarodnim sa-stancima i domaćin je godišnjem sa-

stanku šefova država i vlada. Preds-jedavanje zemlje traje godinu dana i rotira se međudržavama članicama. Proces saradnje u jugoistočnoj Evro-pi djelovao je u bliskoj vezi s Paktom stabilnosti za jugoistočnu Evropu te je, u okviru njegove transformacije u Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), dobio ulogu najvećeg političkog fo-ruma zemalja regije. Sve članice procesa su i članice Vijeća za regio-nalnu saradnju i njegovog Upravnog odbora.


www.pkcg.org


Ekonomska hronikaB

IZN

IS

danilovgradska fabri-ka „Pirela” počela je 2. oktobra 2012. da izvozi voćne sokove i nektare u pure-pack ambalaži na tržište Singapura.

„Pirella” izvozi sokove u Singapur

Iz kompanije „Pirella” su saopšti-li da je za Singapur 2. oktobra krenuo kontejner sa novim proizvodima – voćnim sokovima i nektarima u pure-pack ambalaži, u kojoj se prvi put pa-kuju sokovi u Crnoj Gori.

- Riječ je o proizvodima od jednog i dva litra u ambalaži proizvedenoj mo-dernom tehnologijom na najsavreme-nijoj opremi – navode iz ove fabrike.

,,Pirella”, kako dodaju, ima zaklju-čen ugovor o izvozu voćnih sokova i si-rupa sa najvećim lancem robnih kuća u Singapuru. Iz kompanije je ranije sa-opšteno da su standardi koje ,,Pirella” posjeduje, kao i degustacija i analiza kvaliteta njenih sokova u Singapuru bili neophodni uslovi za sklapanje tog spoljnotrgovinskog aranžmana.

Fabrika sokova ,,Pirella” iz Danilov-grada je osnovana 1999. godine kada je počela proizvodnju.

Kako naglašavaju iz kompanije, njihova poslovna politika, koja se za-snivala na kvalitetu proizvoda i dobrim odnosima sa partnerima, doprinijela je da se u oštroj konkurenciji ,,Pirella” održi kao lider na tržištu Crne Gore.

Ova fabrika je, da podsjetimo, prvo privatno preduzeće u Crnoj Gori koje je 2006. godine implementira-lo paralelno standarde kvaliteta ISO 9001:2000 i HACCP.

Preduzetnice iz Crne Gore, uključene u projekat “Mreža mentora za žene preduzetnice”, učestvo-vale na evropskom SMe Week samitu u Briselu.

SMe Week samit u Briselu

Preduzetnice daju smisao poslovanju

Privredna komora Crne Gore i Cen-tar za preduzetništvo i ekonomski

razvoj, uz finansijsku podršku Evropske unije (DG Enterprise and Industry), od oktobra 2012. godine realizuju projekat “Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori”.

U okviru ovog projekta osnovana je prva mreže mentora za preduzetnice u Crnoj Gori koja ima za cilj da doprinese jačanju ženskog preduzetništva i razvo-ju privatnog sektora. Mentorke iz Crne Gore, uključene u ovaj projekat, uče-stvovale su na Evropskom SME Week samitu u Briselu koji je, u organizaciji Evropske komisije i Kiparskog predsje-dništva Evropske unije, održan 17. okto-bra 2012. godine.

Evropska nedjelja malog i srednjeg preduzetništva je godišnja kampanja koja ističe aktivnosti sprovedene na svim nivoima javne uprave, kako na evropskom tako i na lokalnom nivou, u cilju pružanja podrške malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu u cjelini. Na Samitu je učestvovalo 37 zemalja, preko 400 preduzetnika i 300 predstav-

nika poslovnih asocijacija.Tema ovogodišnjeg SME Week sa-

mita bila je “Žensko preduzetništvo daje smisao poslovanju”. Govornici su bili Androulla Vassiliou, evropski kome-sar za obrazovanje, kulturu, omladinu i višejezičnost, Yiannis Kontos, izaslanik za trgovinu i industriju malog i srednjeg preduzetništva na Kipru i Joanna Drake, direktor za mala i srednja preduzeća i preduzetništvo, Evropska komisija, Op-šta uprava za preduzetništvo i industriju. Tokom četiri radionice akcenat je sta-vljen na sljedeće:

1. Preduzetničko obrazovanje za žene preduzetnice;

2. Podrška ženama preduzetnica-ma pripadnicama migrantskih i manjin-skih zajednica;

3. Pristup finansiranju za žene preduzetnice;

4. Žene u biznisima na bazi teh-nologije.

Nekoliko uspješnih preduzetnika i istraživača učestvovalo je u panel disku-sijama, a mentorke su imale priliku da učestvuju u mrežnim sastancima.

Preduzetnice u Briselu


[email protected]

47

Ekonomska hronika

BIZ

NIS

„Pirella” izvozi sokove u Singapur

Crna Gora je na 51. mjestu po uslovi-ma za lako poslovanje od 185 ran-

giranih nacionalnih ekonomija, navodi se u izvještaju Svjetske banke Doing Business 2013, objavljenom 22. okto-bra 2012. godine. Izvještaj se odnosi na period jul 2011 – jun 2012. godine i po-kazuje napredak naše zemlje na listi za pet mjesta u odnosu na prošlogodišnji.

- Napredak Crne Gore u Doing Bu-sieness izvještaju (DB), koji u kontinu-itetu ostvarujemo tokom posljednje četiri godine (Crna Gora je u DB2009 zauzimala 90. mjesto), potvrđuje po-svećenost Vlade Crne Gore reformskim politikama koje sprovodi, a koje su pre-duslov jačanju konkurentnosti i među-narodnog kredibiliteta naše ekonomije – saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Od zemalja u regionu, bolje od Crne Gore su rangirane Makedonija (23. mjesto) i Slovenija (35), dok su lošije rangirane Albanija (85), Hrvatska (84), Srbija (86), Bosna i Hercegovina (126) i Kosovo (98).

Singapur je prvorangirana zemlja po lakoći poslovanja.

Napredak po kategorijamaLakoća poslovanja mjeri se u 10

oblasti poslovne regulative. U katego-riji započinjanja biznisa Crna Gora je

Uspostavljanjem Kreditnog registra, Crna Gora je omogućila da njegove po-datke, pored kreditno-garantnih insti-tucija, mogu koristiti i kreditno zaduže-ni, te jemci/žiranti.

- Reforme u oblasti dobijanja kredi-ta dovele su do poboljšanja pozicije u ovom indikatoru, pri čemu je naša ze-mlja na globalnom rangu zauzela četvr-to mjesto – rečeno je iz Ministarstva.

U oblasti izdavanja građevinskih dozvola prepoznate su reforme u dije-lu smanjenja troškova za pribavljanje građevinske dozvole (za 10.605 eura), ukidanjem naknade za građevinsku i upotrebnu dozvolu, korekcijom troško-va za izradu studije protiv požarne zašti-te, kao i smanjenjem administrativnih taksi za pribavljanje ekološke saglasno-sti. U dijelu procedura priznato je elimi-nisanje koraka pribavljanja saglasnosti za priključenje na elektro-energetsku mrežu, koju je izdavala EPCG.

Singapur sedmi put liderPrvih osam nacionalnih ekonomija,

rangiranih lani po lakoći poslovanja, u novom izvještaju su zadržale pozicije. Prednjači Singapur koji je lider po uslo-vima za lako obavljanje biznisa već sed-mu godinu. Island i Irska više nijesu u top 10.

Deset zemalja koje su najviše una-prijedile lakoću obavljanja biznisa, tj. ostvarile napredak u tri ili više indika-tora, jesu Poljska, Šri Lanka, Ukrajina, Uzbekistan, Burundi, Kosta Rika, Mon-golija, Grčka, Srbija i Kazakstan.

Ovogodišnjim Izvještajem obu-hvaćene su dvije države više - Barbados i Malta.

Navodi se da je 108 zemalja spro-velo ukupno 201 reformu. Najveći broj reformi se odnosi na unapređenje sta-nja u indikatorima započinjanja biznisa, plaćanja poreza i prekogranične trgovi-ne. Najviše reformi i ove godine sprove-le su zemlje istočne Evrope i centralne Azije. Od deset prvorangiranih zemalja, njih tri nijesu sprovele nijednu refor-mu: Singapur, Hong Kong i SAD, dok je Gruzija napravila šest reformi i tako se našla među top 10.

zauzela 58. mjesto, u kategoriji izdava-nja građevinskih dozvola 176, dok je u oblasti registrovanje imovine na 117. mjestu.

- U oblasti zaštite investitora, ove godine smo zauzeli 32. poziciju, u pre-kograničnoj trgovini 42. mjesto, a u ka-tegoriji izvršenja ugovora 135. mjesto – navodi se iz Ministarstva finansija.

Crna Gora je zabilježila bolji rezultat u odnosu na lani u oblastima plaćanja poreza (napredak za 27 mjesta na listi), zatvaranja biznisa (+8), dobijanja kredi-ta (+4) i dobijanja priključka za električ-nu energiju (+2).

- Napredak od čak 27 mjesta u obla-sti plaćanja poreza Crna Gora je ostvari-la zahvaljujući sprovedenim reformama koje se odnose na objedinjene registra-cije i naplate poreza i doprinosa, kao i značajnom smanjenju broja plaćanja i trajanju postupka plaćanja poreza. Napredak od osam mjesta u oblasti zatvaranje biznisa rezultat je značajnog smanjenja trajanja tog postupka sa dvi-je godine na 1,4 godinu – navodi se u saopštenju.

Prema izvještaju, Crna Gora je na-pravila reforme u oblastima dobijanja kredita i izdavanje građevinskih dozvo-la.

Svjetska banka objavila izvještaj o lakoći poslovanja Doing Business 2013

Crna Gora napredovala za pet mjesta


www.pkcg.org


Uvođenje naponskog nivoa 20 kV može biti per-spektiva daljeg razvoja distributivne mreže u Crnoj Gori, a najveći benefit ovakvog zahvata je smanje-nje gubitaka u ovoj mreži. Inače, u elektroener-getskim sistemima država evropske unije i država u našem okruženju, decenijama se ovaj naponski nivo uspješno koristi. Mr Boško Bogetić, kroz teh-ničko-ekonomsku analizu, sagledava opravdanost prelaska na naponski nivo 20 kV. Bogetić je bio du-gogodišnji uspješni direktor He Perućica, dobitnik je nagrade Privredne komore Crne Gore i dobitnik nagrade Nikola Tesla, najprestižnijeg priznanja u struci.

Mogućnost uvođenja naponskog nivoa 20 kV U eeS Crne Gore

Perspektiva razvoja distributivne mreže

Podsistem Elektrodistribucije (u daljem tekstu ED) se sastoji od distributivnnih

srednjenaponskih vodova, transfostanica i mreža niskog napona. Distributivni pod-sistem u Crnoj Gori koristi 3-4 nivoa (110, 35, 10 i 6 kV) visokih napona i jedan nivo niskog napona (0,4 kV), na koji se direktno vezuje najveći dio potrošača u sekundar-nom dijelu podsistema. U ovom podsis-temu se koriste transformacuje: 110/35 kV, 110/10 kV, 35/10 kV, 35/6 kV, 35/0,4 kV i 10/0,4 kV. Konfiguracija distributivnih mreža uglavnom ima radijalni karakter i jedan smjer električne energije (prema potrošaču). U tabeli 1 su dati osnovni djelovi ED Crne Gore (prema Biznis Planu

spektivu daljeg razvoja podsistema elek-todistribucije treba da karakteriše jedan srednjenaponski nivo (20 kV) i jedan ste-pen transformacije (110/20 kV), odnosno transformacija 20/0,4 kV za niskonapon-sku mrežu. Na ovaj način se gubi napon 35 kV(Slika 1.), a vrši zamjena naponskog nivoa 10 kV.

Implementaciju naponskog nivoa 20 kV prati dugoročni proces, koji podrazu-mijeva: optimalno korišćenje postojeće mreže i resursa, pronalaženje optimalnih prelaznih rješenja, korišćenje prelaznih i hibridnih rješenja, koja prethode punoj implementaciji naponskog nivoa 20 kV. U Strategiji razvoja energetike Crne Gore(iz 2007. godine) je procijenjeno(bez ade-kvatne ekonomske analize) vrijeme od 20 do 40 godina, za potpuno uvođenje 20 kV naponskog nivoa.

Implementacija naponskog nivoa 20 kV se različito vrši u vangradskim i gradskim mrežama. U načelu, zamjena naponskih nivoa počinje u nadzemnim vangradskim mrežama 10 kV, a završava se prelazom gradske kablovske mreže na naponski nivo 20 kV.

Prednosti koje donosi prelazak na di-

Boško Bogetić

EPCG 2009.-2013.godina i Strategiji razvo-ja energetike RCG).

TRAFOSTANICE Broj TS Instalisana snaga (MVA)

TS 110/10 kV 2 114,5TS 35/10 kV 87 685,3TS 35/6 kV 35/04 kV 24 29,2TS 10/0,4 kV 3.762 1 206

VODOVI Duzina (km) Ekvivalentni presjek (mm2)

Nadzemni vodovi 35 kV 1.02985

Kablovi 35 kV 49Nadzemni vodovi 10 kV 3.544

55Kablovi 10 kV 998Nadzemna mreza niskog napona 11.542

41Kablovi niskog napona 1.394

Tabela1, Distributivna mreza EPCG

Pored navedenog, ukazuje se, da uku-pni broj potrošača u Crnoj Gori iznosi 322 420, čija je potrošnja električne energije, u 2008. godini, iznosila 3 324 698 MWh.

Smanjivanje broja postojećih trans-formacija, odnosno smanjivanje broja ko-rišćenih naponskih nivoa u distributivnoj mreži Crne Gore je jedno od optimalnih rješenja pri daljem razvoju ovog podsi-stema. Postojeći način povezivanja ED i prenosne mreže čine dva stepena trans-formacije (110/35 kV i 110/10 kV). Per-

AU

TO

RS

KI T

EK

ST

rektnu tansformaciju 110/20 kV u distri-butivnoj mreži Crne Gore mogu biti :

-Najznačajniji efekat je smanjenje •tehničkih gubitaka u ED, a smanjuju se i komercijalni gubici. Pored ovoga , u znatno manjem obimu se smanjuju i gubici u prenosnoj mreži. -Povećanje pouzdanosti i sigurnosti •snabdijevanja (smanjenje neisporu-čene el. energije), -Zamjena tehnološki zastarjelih po-•strojenja 35 kV i 10 kV,-Unificirana oprema za naponski nivo •

Mr Boško Bogetić


[email protected]

49

20 kV zbog velikog broja istorodnih elemenata, kao važno tehničko-eko-nomsko pitanje,-Novu opremu u postojećoj mreži •10 kV ugraditi, a staru zamijeniti ili rekonstruisati. U oba slučaja ugraditi opremu sa stepenom izolacije 24 kV. Na mjestima gdje nije moguće direk-tno preći na napon 20 kV, treba ugra-diti prespojive ili preklopive transfor-matore. Na ovaj način se ostvaruje povećanje prenosnog kapaciteta po-stojeće mreže 10 kV,-Poboljšanje naponskih prilika se •ostvaruje smanjenjem pada napona u mreži 10 kV,-Smanjenje trajanja prekida napaja-•nja u odnosu na 10 kV naponsku mre-žu (u kojoj su visoke vrijednosti pada napona),

AU

TO

RS

KI T

EK

STkoji će u početnoj fazi raditi pod naponom

10 kV. Suprotno ovakvoj odluci, za grad-sko područje Sarajeva je odlučeno da se gradi srednjenaponska mreža i postroje-nja na 10 kV naponskom nivou, iz razloga velike razvijenosti postojeće gradske 10 kV kablovske mreže. U skladu sa navede-nim odlukama odvijala se (u tom periodu) sanacija i izgradnja mreže i postrojenja.

U Hrvatskoj Elektroprivredi (HEP-u), u primorskim područjima (Rijeka, Pula, itd.), gdje je gustina potrošnje velika, u značajnom obimu se koristi 20 kV napon-ski nivo, dok je u slabo naseljenim podru-čjima (u unutrašnjosti) i dalje u eksploata-ciji srednjenaponska 35 kV mreža.

Ako se ekonomski analizira buduća eksploatacija naponskog nivoa 20 kV, koju karakterišu smanjeni gubici i manji troško-vi , to se potrebne investicije u implemen-

taciju napon-skog nivoa 20 kV mogu sma-trati kao dugo-ročno oprav-dane. Prema procjeni u Studiji „Ra-zvoj prenosne i distributivne mreže Nikšića do 2025. godine“(EKC-B e o g r a d , 2010. godine), u ED Nikšić će se ostvariti vrlo značajno s m a n j e n j e gubitaka kod p o t p u n o g uvođenja 20 kV napon-skog nivoa

(dijagram na Slici 2.). U Studiji „Razvoj prenosne i distributivne mreže Podgorice do 2025. godine“(EKC-Beograd, 2010. go-dine) je procijenjeno smanjenje gubitaka kod potpunog uvođenja 20 kV naponskog nivoa.(dijagram na Slici 3.).

Sigurnost snabdijevanja potrošača električnom energijom je izuzetno važan uslov u eksploataciji elektrodistributivnih mreža. U skladu sa ovim, u primjeni je kri-terijum sigurnosti N-1(jednostruki kvar) u prenosnoj mreži, dok njegova primjena u distributivnoj mreži, obzirom na konfigu-raciju ove mreže, nije uvijek ekonomski opravdana. Kriterijum N-1 se smatra za-dovoljenim, ako je nakon nastanka kvara (poremećaja) i izvršenih korektivnih aktiv-

Slika 1. Poređenje direktne transfor-macije 110/20 kV s mrežom 35 kV i među-transformacijom 35/10(20) kV (Strategija razvoja energetike RCG, 2006. godine)

-Izgradnjom direktne transformacije 110/20 kV izostaje potreba za obnavlja-njem stare mreže 35 kV, postrojenja 35 kV i ćelija 10 kV u trafostanicama 35/10 kV.

Treba ukazati, da nije uvijek ekonom-ski opravdan prelazak na transformaciju 110/20 kV, iz razloga što je (često) jeftinije rješenje da se rekonstruišu 35 kV i 10 kV mreže. Interesantan je primjer Elektrodis-tribucije Sarajevo, u kojoj je 1977. godine donesena odluka, da se gradi srednjena-ponska mreža i postrojenja 20 kV napon-skog nivoa na vangradskim područjima

nosti uspostavljeno novo uklopno stanje sa vrijednostima napona i struje u dopu-štenim granicama, a sve bez redukcije po-trošnje, koja bi dovela do smanjenja broja potrošača i prekida napajanja potrošača.

Slika 2. Smanjenje gubitaka u ED Ni-kšić kod djelimičnog i punog prelaska na napon 20 kV

Dvostruko napajanje u mreži 35 kV, rezerva u transformaciji i mogućnost re-zervisanja srednjenaponskih izvoda vrši se samo kada je to ekonomski isplativo. Kod transformacija 110/10(20) kV i 35/10(20) kV, rezerva u transformaciji nije neopho-dna, ako ne postoji dvostrano napajanje iz mreže 35 kV (vrlo kratki vodovi su izuze-tak). Pored ovoga, rezerva u transforma-ciji nije neophodna za vangradsko podru-čje gdje vršno opterećenje ne prelazi 2,5 MVA. Dvostrano napajanje TS 35/10 kV se realizujeje za vršno opterćenje iznad 10 MVA. Inače, dvostrano napajanje ovih trafostanica zavisi od dužine voda i od op-terećenja.

Kod velikih evropskih gradova pri-mjenjuju se i rješenja koja se odnose na princip dvostrukog kvara ( kriterijum N-2), koji u mnogim slučajevimama nije lako ekonomski opravdati. Ovaj princip nalazi primjenu u centralnim djelovima velikih gradova (obično u prečniku od oko 5 km) gdje je najveća gustina opterećenja.

Slika 3.Smanjenje gubitaka ED Podgo-rica kod djelimičnog i punog prelaska na napon 20 kV . (Nastavak teksta objaviće-mo u narednom broju).


www.pkcg.org


Mali biznisi pokreću inovacije i rast zaposlenosti zato su okosnica današnje ekonomije. Mnogi mali preduzetnici su stručnjaci u svojoj oblasti, ali ne-maju uvijek znanje o razvoju biznisa koje je potreb-no za uspjeh.

Sanna Koritz

Mali biznisi su okosnica ekonomije

Glasnik: Možete li nam opisati kako ste počeli, u kakvim uslovima, šta se događalo u međuvremenu i gdje ste sada?

S. Koritz: Šveđanka sam, a u Crnoj Gori živim od 2007. godine i tada sam započela poslovanje ovdje. Prije toga, imala sam sopstveni biznis u Švedskoj i znala sam da želim da nastavim da se bavim preduzetništvom. Smatram da je to najveći izazov i najstimulativniji živo-tni stil koji čovjek može da ima.

Bavim se razvojem malih biznisa, što znači da pomažem vlasnicima drugih malih biznisa da postignu bolje rezultate kroz podršku koju im pružam u izgradnji poslovne strategije i planiranju, prodaji i komunikaciji. A sve to realizujem putem konsultacija i programa obuka.

Glasnik: Kako ste došli na ideju da se bavite baš ovim poslom?

S. Koritz: Oduvijek sam radila na ra-zvoju biznisa. Počela sam u švedskom trgovinskom savjetu u Briselu, tako što sam pomagala švedskim kompanijama da osnuju svoju kancelariju u zemlja-ma Beneluksa; zatim sam se preselila i započela rad sa Arthur Andersen-om u Londonu kao konsultant za poslovnu strategiju; radila sam i za COLT Telecom u Londonu, u njihovom sektoru za razvoj međunarodnog biznisa. Uz to, bila sam i u javnom sektoru grada Stokholma, najprije kao menadžer na IT projektu, a zatim kao direktor službe za procjene u Investicionom fondu, na definisanju strategije evaluacije za 600 razvojnih projekata i budžet od 200 miliona eura.

Jako sam posvećena razvoju biznisa i želim da iskoristim svoje iskustvo da pomognem malim preduzećima da po-stanu uspješnija: mali biznisi su zaista

tih rješenja. Kada ima na raspolaganju znanje i iskustvo mentora, preduzetnik može da izbjegne skupe greške, pro-nađe motivaciju u pomoći koju dobija od mentora da lakše savlada teškoće u poslovanju i poveća šanse za uspjeh.

Glasnik: Kako vidite svoju poslovnu putanju iz ove perspektive?

S. Koritz: Zadovoljstvo mi je što sam dio mentorske mreže za žene preduze-tnice. Voljela bih da sam i ja imala men-tora kada sam počinjala svoj prvi biznis prije mnogo godina. To bi mi pomoglo da savladam neke od izazova sa kojima sam se suočila i mnogo brže bih ostvari-la dobre rezultate.

Budući koraci koje planiram u sop-stvenom biznisu su nastavak razvoja svoje online prisutnosti, kako kroz mar-keting tako i putem online programa obuke i da nastavim da pronalazim nove načine da pomažem drugim malim bi-znisima da postignu rezultate koje žele i zaslužuju.

Glasnik: Kakvi su uslovi za obavlja-nje ove djelatnosti u Crnoj Gori?

S. Koritz: U suštini, mislim da su osnovni izazovi za poslovanje slični u cijelom svijetu. Vlasnici biznisa često imaju premalo vremena ili novca – ili im nedostaje i jedno i drugo. A to znači da treba da pronađu način da izvuku najvi-še iz sredstava koja imaju, što nije uvijek lako. Pronaći pravi smjer za svoje poslo-vanje je ključ, kao i saznanje da radite na stvarima koje su važne za Vašu firmu.

Ono što je karakteristično za Crnu Goru, iz moje švedske perspektive, je manje transparentnosti u poslovanju i činjenica da se posao obavlja puno više kroz privatne mreže. Takođe primjeću-jem da su žene ovdje u težoj situaciji nego u Švedskoj: vrlo ograničen pristup svojoj imovini otežava dobijanje kredita kod banaka; one imaju mnogo veće od-govornosti i obaveze kod kuće i takođe primjećujem da se ukupni rodni stavovi razlikuju mnogo od onih u Švedskoj.

Sanna Koritz

okosnica današnje ekonomije, oni su ti koji pokreću inovacije i rast zaposleno-sti. Istovremeno, dok su mnogi mali pre-duzetnici stručnjaci u svojoj oblasti, oni nemaju uvijek znanje o razvoju biznisa koje je potrebno za uspjeh. Moja misija je da pomognem preduzetnicima svo-jom kreativnošću i znanjima kako bi oni imali profitabilan biznis.

Glasnik: Kao uspješna preduzetni-ca, izrazili ste spremnost da podi-jelite svoje znanje i iskustvo kroz program mentorske mreže za žene preduzetnice, za žene koje su poče-tnice u toj oblasti kako bi unaprije-dile svoje poslovanje i ostvarile lični i profesionalni razvoj. Možete li da procijenite koliko će implementaci-ja ovog projekta pomoći u realizaci-ji postavljenih ciljeva?

S. Koritz: Svako ko započinje biznis, neizbježno će se susresti sa brojnim iza-zovima: upravljanje vremenom, obez-bjeđivanje finansija, organizovanje po-slovanja, prodaja svog proizvoda ili uslu-ga... Svaki preduzetnik mora da pronađe način da izađe na kraj sa ovim izazovi-ma. Rad sa mentorom skraćuje put do

PR

Ed

Uz

ET

NIš

TV

O


[email protected]

51

Glasnik: Kakav je osjećaj biti žena preduzetnica u Crnoj Gori? Koji su najveći izazovi sa kojima ste se su-sreli tokom svoje karijere?

S. Koritz: Vjerujem da su glavni izazovi žena preduzetnica u Crnoj Gori upravo oni koje sam već spomenula. Što se tiče mene, možda je moja situa-cija drugačija iz razloga što ja dolazim iz druge zemlje. Izazovi sa kojima sam se ja suočila u svom poslovanju u Crnoj Gori imaju više veze sa tim, nego sa činjeni-com da sam žena.

Glasnik: Šta mislite o činjenici da se relativno mali broj žena odlučuje da pokrene sopstveni biznis?

S. Koritz: Ne mislim da je to čudno, s obzirom da se poslovna tradicija u dru-štvu uglavnom bazirala na muškarcu. Međutim, ja sam vrlo predana tome da promijenim tu situaciju. Upravljanje sopstvenim biznisom je jedan od naj-boljih načina da se izgradite kao ličnost: kako Vaš biznis raste, rastete i Vi sa njim, uz to izazovi sa kojima se susrijećete kao preduzetnik jačaju Vas kao pojedinca.

Finansijska nezavisnost i sposobnost da upravljate vlastitim vremenom su jednako važne prednosti.

Društvu je potrebno više preduze-tnika, to je prosta ekonomska činjenica. A s obzirom na sadašnje brojke, najveći potencijal za rast je među ženama. Da bi se što više žena odlučilo da pokrene sopstveni biznis, potrebni su vidljiviji uzori, obuka je važna, a umrežavanje je ključ. Mentorska mreža za žene predu-zetnice je veliki program, jer sklapa sve ove kockice u jednu cjelinu. Na taj na-čin pomaže nam da budemo korak bliže uspješnijim ženama preduzetnicama.

Projekat „Preduzetništvo na vašem pragu“ predstavljen u Privrednoj komori

Kreditima IRF-a do veće zaposlenostiSredstva iz kreditnog aranžmana sa evropskom in-vesticionom bankom, vrijednog 50 miliona eura, distibuiraće se preduzetnicima, poljoprivrednici-ma, te malim i srednjim preduzećima uz povoljne uslove vraćanja.

Projekat „Preduzetništvo na vašem pragu₺ koji Investiciono-razvojni

fond realizuje sa Ministarstvom poljo-privrede i ruralnog razvoja, Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, te Zavodom za zapošljavanje, predstavljen je u Privrednoj komori Crne Gore 4. ok-tobra 2012. godine.

- Cilj „Preduzetništva na vašem pragu₺ jeste da se kroz pojedinačne projekte relevantnih institucija Crne Gore utiče na smanjenje nezaposlenosti i razvoj preduzetništva - kazala je po-tpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, naglasivši da je istraživanje koje je Komora realizovala za potrebe Svjetske banke pokazalo da je jedna od najvažnijih prepreka za po-slovanje privrednih društava pristup fi-nansiranju.

Predsjednik Odbora direktora Inve-sticiono razvojnog fonda Dragan Lajović kazao je da će preduzetnici, poljoprivre-dnici, mala i srednja preduzeća zahvalju-jući dobrom kreditnom aranžmanu sa

Evropskom investicionom bankom (EIB), vrijednom 50 miliona eura, moći da pod povoljnim uslovima dobiju kredite za unapređenje djelatnosti.

Radi se o kreditima maksimalnog iznosa do milion eura, uz kamatnu sto-pu od 4% do 6,5% na godišnjem nivou, zavisno od namjene i djelatnosti koja se finansira te grejs periodom do dvije godine.

U okviru projekta predviđene su kre-ditne linije za finansiranje projekata u kojima su nosioci žene, zatim za mlade u biznisu (od 21 do 35 godina) i MIDAS projekat u realizaciji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja.

- Investiciono razvojni fond će davati posebne stimulacije za direktne kredite u cilju smanjenja nezaposlenosti. Pre-duzeća koja zaposle najmanje pet novih radnika imaće kamatne stope smanjene za jedan odsto – rekao je Lajović.

Iste povoljnosti će važiti i za one koji posluju sjeveru države ili u manje razvi-jenim opštinama.

Lajović je obavijestio učesnike da će IRF napraviti crnu listu građana koji su nenamjenski koristili kredite.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, po riječima pomoćnika ministra Branka Bulatovića, nastavilo je da po-maže poljoprivredna gazdinstva, proi-zvodne i preređivačke pogone.

- Ministarstvo nudi povoljne kredite uz podršku IRF-a i Zavoda za zapošljava-nje, sa kamatnom stopom od 5,5 odsto i subvencijama za kredite u manje razvije-nim opštinama - rekao je Bulatović.

Zavod za zapošljavanje i Biro rada pružaju podršku razvoju preduzetništva kroz kreditnu podršku, edukaciju i virtu-elna preduzeća, rekao je direktor Biroa rada Podgorice Dragan Marović.

- Iznos kredita za svako novozapo-sleno lice je 5.000 eura. Krediti se mogu odobriti za najviše tri radna mjesta, u maksimalnom iznosu od 15.000 eura. Grejs period je pola godine, rok otplate tri godine za nezaposlena lica i dvije za mala preduzeća i preduzetnike – rekao je Marović.

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, prema riječima Ljiljane Be-lade, pruža nefinansijsku pomoć pre-duzećima, kroz obuke, informisanje i grantove.

PR

Ed

Uz

ET

NIš

TV

O


www.pkcg.org


Predstavljamo

Savezna industrijsko – trgovinska komore Njemačke

Ime komore: Savezna industrijsko – trgovinska komore NjemačkeDeutsche Industrie- und Handelskammertag (DIHK)

Struktura: 80 lokalnih komora (IHK) u Njemačkoj i mreža od 120 predstavništva (AHK) u 80 zemalja na 5 kontinetata

Članstvo: Obavezno

Broj članica: 3.800.000 članica u Njemačkoj i 42.000 lokalnih kompanija u 80 zemalja u kojima komora ima predstavništva (AHK)

Finske pa dosledno prate strate-gije kojima se rukovodi njemač-ka privreda. Iako je proizvodnja suočena sa nedostatkom tražnje u kratkom roku, predviđanja za 2013. do 2015. godine kažu da će se smanjiti nezaposlenost, što će prouzrokovati povećanje potrošnje, posebno na lokalnom tržištu.

Istorijat

Kada govorimo o istorijatu njemačkih komora potrebno je naglasiti dva različita aspekta sa kojih nauka posmatra komorski sistem u Njemačkoj i to lokalni i „uvezeni”. Prvi se odnosi na tra-diciju ekonomskog udruživanja koja je ovom dijelu Evrope bila formalizovana kroz gilde - udru-ženja trgovaca i proizvođača

dni rast. Njemački realni sektor izlazak iz krize bazira na reindu-strijalizaciji kao principu novog privrednog razvoja. Potencijal ovog zaokreta prepoznale su i privrede Švedske, Holandije i

KO

MO

RE

EV

RO

PE

Prof. Dr. Hans Heinrich Driftmann, predsjednik DIHKAngela Merkel, njemačka kancelarka

Veličine DIHK (Savezne komo-re Njemačke) ćete postati sv-

jesni čim u srcu nekad Istočnog Berlina, na samoj obali rijeke Špre (Spree), uđete u kompleks zgrada povezanih atrijumom sa staklenim krovom veličine košarkaškog terena u kojem je smještena. Značaj DIHK najbolje promoviše „čelična lejdi novog milenijuma” njemačka kancelar-ka Angela Merkel koja je u Ko-mori čest gost. Naime, svjesna da DIHK i formalno i suštinski predstavlja glas njemačke pri-vrede dolazi po informacije iz prve ruke za kreiranje ekonom-ske politike u Njemačkoj i u EU.

Savezna komora Njemačke zastupa interese najjače evrop-ske ekonomije i jedne od najva-žnijih svjetskih ekonomija koja i u ovim vremenima bilježi privre-

Sjedište DIHK-a, Berlin


[email protected]

53

koja su formirana od XII do XVII vijeka sa ciljem zastupanja zaje-dničkih privrednih interesa na-ročito prema inostranstvu. Dru-gi aspekt se odnosi na jak uticaj Francuske u oblastima lijevo od Rajne početkom XVIII vijeka. Kraljevskim dekretom je 1830. godine formirana komora u Vu-pertalu (Wuppertal). Do kraja XIX vijeka formiraju se nezavi-sne trgovinsko – industrijske ko-more na teritoriji cijele njemač-ke teritorije. Zapadna Njemačka je do ujedinjenja uspijela da sačuva i dalje razvije jedinstve-nu strukturu komora tako da je i posle 1989. primjenjen ovaj, zapadni model za čitavu terito-rije Njemačke. Sa druge strane, za razliku od ostatka Istočnog bloka koji je umio da prepozna i njeguje nasljeđe komorskih sistema i tokom perioda „gvoz-dene zavjese”, Istočna Njemač-ka je u komori vidjela zaostatke buržujskog udruživanja i margi-nalizovala njen značaj dajući joj funkciju predstavnika mikro pri-vatnih preduzeća.

Struktura

Struktura DIHK je razgranata kroz mrežu od 80 lokalnih trgo-vinsko – industrijskih komora

(IHK -Industrie und Handelskam-mer) koje posluju samostalno na određenoj teritoriji. Najvećom komorom se smatra IHK Minhe-na koja ima preko 350.000 čla-nica.

Poseban značaj Savezna ko-mora Njemačke pridaje interna-cionalizaciji njemačke privrede koju, imeđu ostalog, ostvaruje kroz mrežu od 120 predstavni-štava privrednih komora u ino-stranstvu (AHK - Auslandshan-delskammern) sa oko 1.700 za-poslenih u 80 zemalja svijeta od Alžira do Vijetnama. AHK imaju legitimno pravo da, zajedno sa ambasadama i konzulatima, po-litički i ekonomski predstavljaju Njemačku i štite njene interese u inostranstvu. Imajući u vidu činjenicu da se ova predstavni-štva nalaze, pored ostalog, na tri lokacije u Brazilu, četiri u Kini, dva u Vijetnamu i čak šest u Sjedinjenim Američki Država-ma, jasno je da itekako umiju da procijene i iskoriste mogućnosti određenih tržišta za potencijalni nastup njemačke privrede.

Finansiranje

Zastupanja interesa njemač-kih preduzeća i „terenski rad” obavljaju lokalne komore - IHK.

Iako je članstvo obavezno i sva registrovana preduzeća plaćaju članarinu, zanimljivo je nagla-siti da finansiranja njemačkog komorskog sistema snose uglav-nom velika preduzeća. Sa bal-kanskog aspekta je još zanimlji-vije da je menadžmentima veli-kih njemačkih kompanija (Mer-cedes Benz, Bosh, Siemens..) normalno da svoju društvenu odgovornost, između ostalog, iskazuju i na način da finansiraju institituciju koja najveći dio svog poslovanja fokusira na pružanje usluga onima koji nijesu u mo-gućnosti da unutar svojih redo-va posjeduju kadrovske i finan-sijske potencijale da samostalno postanu konkurentni. Ovakav slučaj je karakterističan za kon-tinentalni model organizovanja (Francuska, Njemačka, Austrija, Italija) za razliku od komora an-glosaksonskog tipa (SAD, Velika Britanija, Belgija) koje pružaju usluge na osnovu parcijalnih in-teresa svojih članica, uglavnom velikih preduzeća, i to na komer-cijalnoj osnovi.

Usluge

Njemačke komore perma-nentno rade na razvijanju svojih uslužnih potencijala koji uklju-čuju: informisanje o zakonskoj regulativi, pomoć u osnivanju preduzeća kroz besplatno preli-minarno informisanje i pripremu za samozapošljavanje, edukativ-nu funkciju kroz dualno obrazo-vanje kadrova u kompanijama, podršku za inovativnost i zaštitu životne sredine kroz savjetova-nje o energetskoj efikasnosti, e-poslovanju, tehnologijama koje štite životnu sredinu, bez-bjednost hrane i sigurnost proi-zvoda, programi podrške i finan-siranje inovativnih projekata, internacionalizaciju…

Tamara Milunović Ivanović

Atrijum, DIHK


www.pkcg.org


Pruga je bila duga 43 kilometra, širine kolosjeka 75 cm, centimetar manje od tadašnjih standarda, pa je voz za ovu prugu prepravljen u Berlinu. Postoja-la je 51 godinu, do novembra 1959. godine, kada je izgrađena nova pruga, od Bara do Podgorice.

Kako je građena prva pruga u Crnoj Gori od Bara do Virpazara

Italijani htjeli preko Murića, bilo i štrajkova...

Prva pruga u Crnoj Gori, od Bara do Virpazara, duga 43 kilometra, pušte-

na je u saobraćaj 2. novembra 1908. go-dine. Dvogodišnji rad na pruzi, finansiran italijanskim kapitalom, obilježili su gra-diteljski poduhvati, imovinski problemi i – štrajkovi.

Prije ove pruge, na teritoriji današnje Crne Gore, željeznica je povezivala Usko-plje i Zeleniku, kao dio trase od Gabele u BiH do Zelenike u Boki Kotorskoj.Tu dioni-cu izgradila je Austrougarska 1901.godi-ne, u čijem je sastavu Boka tada bila. Zato se, s pravom, pruga Bar-Virpazar smatra prvom crnogorskom željezničkom pru-gom, jer je prvoizgrađena u nezavisnoj i međunarodno priznatoj Crnoj Gori, na-kon Berlinskog kongresa 1878. godine.

Italijanski posao

Ratovima iscrpljena Crna Gora po-četkom 20. vijeka za izgradnju prvih industrijskih i infrastrikturnih objekata morala je da koristi strani kapital, jer do-maćeg nije bilo.Tako je bilo i sa gradnjom prve pruge.

Italijanski kapital za ovaj posao pla-siran je preko akcionarskog društva koje se zvalo Barsko društvo sa sjedištem na

Rad i štrajkovi

Najveći graditeljski poduhvat na pru-zi bio je probijanje tunela Sutorman, du-gog 1.969 metara, na nadmorskoj visini od 550 metara.

Tokom izgradnje bilo je i štrajkova, jer je dolazilo do sukoba između crno-gorskih radnika i italijanskih poslodava-ca.

Prvi štrajk 1906. godine organizovalo je 30 radnika zbog otpuštanja nastojni-ka koji ih je štitio od preduzimača. Drugi štrajk, 1907. Godine, bio je nekoliko ra-dnika Crnogoraca koji su ranije radili u Americi. Pored većih nadnica, tražili su da nastojnici (šefovi) ne budu Italijani, već Crnogorci. Štrajk je uspio jer se pre-duzimač plašio da se pobuna ne proširi.

U to vrijeme mnogo Crnogoraca je odlazilo u pečalbu. Domicilno stanovni-štvo prijavljivalo se za rad na pruzi, ali ih je malo dobijalo posao. Nadnice su bile niske, a angažovani su i stranci, što je takođe stvaralo nezadovoljstvo kod Crnogoraca.

Problema je bilo i prilikom ekspropri-jacije zemljišta za šta je bila odgovorna crnogorska vlada, jer je kasnila sa dono-šenjem Zakona o zauzimanju privatnih dobara za javnu (narodnu) potrebu uz naknadu.

Mimo standarda

Uprkos svim teškoćama, nakon dvije godine izgradnje pruga je svečano pu-štena u saobraćaj 2. novembra 1908. godine. Bila je duga 43 kilometra,širine kolosjeka 75 cm, centimetar manje od tadašnjih standarda pa je voz za ovu pru-gu prepravljen u Berlinu.

Dozvoljena maksimalna brzina na pruzi bila je 25 km/h, ali su putnički vo-zovi išli brzinom 18 km/h, a teretni 12 km/h na sat. Pruga je ušla i u Ginisovu knjigu rekorda, jer je u selu Limljani ima-la četiri stanice.

Egzistirala je punu 51 godinu, tačni-je do novembra 1959. godine, kada je izgrađena nova pruga, od Bara do Pod-gorice, koja je kasnije postala dio pruge Beograd-Bar.

B. Pejović

Sanna Koritz

Cetinju. Italijani su imali za cilj i izgra-dnju luke u Baru sa Slobodnom zonom, gradnju i ekspolataciju željeznice u Crnoj Gori, te uspostavljanje monopola nad plovidbom po Skadarskom jezeru.

Intersantno za gradnju ove pruge je da su Italijani uradili dva projekta a da su bili prinuđeni da se opredijele za nepo-voljiji po njih, i to iz političkih razloga. Na-ime, cilj italijanskih investitora je bio da se izgradnjom željeznice kroz Crnu Goru povežu Jadransko more i Skadarsko jeze-ro, odnosno, dvije luke: pomorska Bar i jezerska Virpazar, kako bi se dalje išlo pre-ma Albanijii koja je njima bila starteški i ekonomski takođe važna. Zato je prema prvom projektu planirano da pruga od Bara ide južnom stranom Rumije, iznad Murića. Tako bi se izbjeglo probijanje planine Sutorman, bilo bi manje uspona, trasa za putovanje pošte od Bara do Ska-dra takođe bi bila skraćena i, što je najva-žnije, radovi bi manje koštali. No, kako se za to moralo preći kroz dio turske terito-rije, trebalo je dobiti saglasnost moćnih Osmanlija. Knjaz Nikola je učinio velike napore da dobije sagalsnost Turaka, nu-deći i mogućnost zamjene teritorije, ali to nije pomoglo, pa se pristupilo drugom, skupljem projektu.

PO

SLO

VN

I VR

EM

EP

LOV


[email protected]

55

euro je valuta koja ujedinjuje 17 zemalja koje pred-stavljaju eurozonu. Međutim, mnogi bi mogli da se iznenade ogromnom razlikom cijena unutar euro-zone.

Rangiranja

Šta možete kupiti za 20 eura u eurozoni

Da bi razlike u cijeni bile jasnije, evo šta sve možete kupiti za 20 eura u euro-

zoni.Na primjer, ukoliko ste »ludi« za ispija-

njem kafe, možda je bolje da planirate go-dišnji odmor u Portugalu nego u Grčkoj.

1. Šoljica kafeU Grčkoj ćete za 20 eura popiti 7 šolji-

ca kafe. Svakako nije jeftino. Međutim, u Portugalu ćete za isti iznos moći da popi-jete 35 šoljica kafe. Onome ko pije šoljicu dnevno, to je više od mjesec dana. Defini-tivno jeftinije i isplativije.

2. JajaJaje je svakodnevna namirnica i čest

gost stolova u vrijeme doručka. No unutar eurozone, cijene pakovanja jaja značajno se razlikuju pa tako u Irskoj za 20 eura mo-žete dobiti 7 pakovanja jaja, dok na Malti možete dobiti njih 16.

3. NajlonkePotreban ženski odjevni predmet, koji

je u Belgiji poprilično skup, jer tamo za 20 eura možete dobiti četiri para najlonki. U Slovačkoj je situacija drugačija, tamo za is-tih 20 eura možete dobiti čak 19 pari naj-lonki. Gotovo par za jedan euro.

bioskopu u toj zemlji? Nije svejedno gdje u eurozoni želite da pogledate film, jer razlike su velike. U Irskoj za 20 eura može-te kupiti tek dvije katre za bioskop, dok u Slovačkoj možete kupiti njih 7 ili 8.

8. CigareteBitan podatak za pušače. Dobro je

znati gdje su cigarete u eurozoni skupe, a gdje jeftine. Irsku u tom smislu valja iz-bjegavati, jer za 20 eura dobićete tek 2-3 paketa cigareta, dok ćete u Estoniji za isti iznos moći da kupite 10 paketa cigareta.

9. Dnevne novineNa Kipru su novine očigledno vrlo

skupe, jer za 20 eura možete kupiti tek 11 dnevnih novina. Na Malti je to drugačije i tamo možete kupiti 30 dnevnih novina za 20 eura. Čisto za poređenje, u Velikoj Britaniji, koja nije u eurozoni, za 20 eura možete dobiti čak 27 primjeraka dnevnih novina.

10. Taksi prevozKoliko kilometara vožnje taksijem iz-

nosi 20 eura u eurozoni? U Holandiji malo, tek 7,2 kilometra, no u Portugalu ćete za isti iznos taksijem preći 23 kilometra. Tri puta jeftinije.

11. Maslinovo uljeGotovo nezaobilazan dodatak jelima,

pogotovo salatama. U susjednoj Sloveniji za 20 eura možete dobiti tek dva litra ma-slinovog ulja. U Španiji ćete za isti iznos dobiti sedam litara.

12. Pivo u kafićuKoliko vam piva može kupiti 20 eura

u eurozoni? U Slovačkoj, ne baš puno, jer za 20 eura možete u kafiću popiti tek šest čaša piva (o, 35 l), no u Portugalu ćete za isti iznos imati pravu feštu. Za 20 eura, 24 čaše piva (0,35 l).

13. Crveno vino u bociZa one prefinjenijeg ukusa nije sveje-

dno gdje kupujete vino u eurozoni. Za 20 eura možete kupiti pet boca u Italiji, no u Portugalu za isti iznos možete kupiti čak 20!

14. Crni čajZa one koji vole da piju čaj više nego

bilo što drugo, bitan podatak je koliko vrećica čaja možete dobiti za 20 eura u eurozoni. Razlike nijesu male. U Austriji, na primjer, za 20 eura možete kupiti 242 vrećice čaja, dok na Malti možete kupiti njih čak 704.

Sanna Koritz

4. Autobuske karteKad se nalazite u drugoj zemlji obič-

no je potrebno da koristite tamošnji javni prevoz. Međutim, u eurozoni razlike u tom prevozu su drastične. U Holandiji ćete za 20 eura moći da kupite 8 autobuskih kara-ta, dok ćete u Slovačkoj za isti iznos moći da kupite čak njih 43!

5. Pivo iz prodavniceDa ne dužimo previše o proizvodu

kog je većina probala, u Italiji za 20 eura u prodavnici možete kupiti šest litara piva. Gle čuda, eto opet Slovačke, u kojoj za isti iznos možete dobiti čak 20 litara piva!

6. Camembert sirMekani i masni sir sa bijelom plemeni-

tom plijesni, intenzivnog ukusa... Navede-ni sir je francuski gastronomski amblem. Za 20 eura u Sloveniji možete dobiti 1,6 kilograma tog delikatesa, dok u Belgiji za 20 eura možete kupiti gotovo dvostruko više - čak 3 kilograma.

7. Karte za bioskopKoliko ste puta bili negdje u inostran-

stvu i poželjeli da pogledate neki film u

zA

NIM

LjIV

OS

TI


www.pkcg.org


Na savjetovanju SQM 2012 i međunarodnoj konferenciji ICQMe 2012 predstavljeno ukupno 84 rada.

Godišnje savjetovanje o kvalitetu okupilo preko 100 učesnika

Zahtjevima evrope u susret, uz pomoć države

Šesnaesto savjetovanje o kva-litetu - SQM 2012 i sedma

internacionalna konferencija o kvalitetu, menadžmentu, životnoj sredini, edukaciji i inženjeringu – ICQME 2012. Savjetovanje i kon-ferencija su bili dobro posjećeni sa preko 100 učesnika, od kojih je više od polovine iz inostranstva. Na ovim skupovima je predsta-vljeno 84 rada, 40 na SQM i 44 na ICQME.

SQM savjetovanje je pred stručnu i naučnu javnost otvorilo aktuelna pitanja koja se odnose na ulogu standarda i kvalitetana harmonizaciju zakona Crne Gore sa direktivama Evropske unije. Sledstveno tome, ukazano je na potrebu daljeg pospješivanja im-plementacije standarda menadž-menta kvalitetom, zaštitom živo-tne sredine, bezbjednošću na radu i zaštitom zdravlja, bezbjednošću informacionih sistema, rizikom i drugih sistema menadžmenta,

što je iz godine u godinu sve veći broj polaznika seminara i drugih vidova obuke koji Komora orga-nizuje na temu kvaliteta i pojedi-načnih standarda. Uz konkretne donacije od međunarodnih orga-nizacija tokom poslednjih godina, kaže on, obezbijeđena su sredstva kao pomoć kompanijama prilikom uvođenja standarda. Ta lista po-staje veća, što je potvrda da se ova tema prihvata u Crnoj Gori ne kao nužnost, već kao stil u poslo-vanju.

- Uvođenje standarda u po-slovanje od izuzetnog je značaja za podizanje konkurentnosti do-maće privrede. Koliko god uvođe-nje standarda bilo neobavezno sa formalne strane, potvrda kvalite-ta osvjedočena u sertifikatu da je kompanija ispunila zahtjeve koje konkretni standard propisuje, naj-bolja je ulaznica na šire tržište – kazao je potpredsjednik Saveljić.

On smatra da je imperativ uči-niti sve da crnogorsko društvo i privreda kao njegov dio prihvate kvalitet ne samo kao najvišu per-formansu, već kao ekonomičan i prilagođen odgovor na tržišne zahtjeve. Jer zapravo, kvalitet je po prioritetu visoko na listi čini-laca konkurentnosti kako pojedi-načnog preduzeća, tako i privrede u cjelini. Menadžment kvaliteta predstavlja najjače sredstvo za postizanje konkurentske predno-sti. U situaciji kada visokokvali-tetne proizvode i usluge pružaju novi, naročito inostrani konkuren-ti, kada industrijski i pojedinač-ni potrošači sve više zahtijevaju kvalite, svaka firma mora da se opredijeli za proces unapređenja kvaliteta i obezbijedi da se kvali-tet definiše onako kako ga osjeća-

Sanna Koritz

kako u privrednim, tako i u van-privrednim organizacijama. Ovom prilikom razmijenjena su mišljenja i iskustva iz prakse, što je posebna vrijednost ovakvih savjetovanja.

Imperativ prihvatanja kvaliteta

Potpredsjednik Privredne ko-more Ivan Saveljić, pozdravljajući učesnike, podsjetio je ta instituci-ja shvatajući značaj pokreta kva-liteta i standarda, kao i nužnost promocije društveno odgovornog poslovanja, prije pet godina od-lučila da Nagradom Komore pod-stakne način takvog poslovanja kod svojih članica. On smatra da je dobro da ima kompanija koje zaslužuju tako sveobuhvatno pri-znanje, ali ostaje prostor da svi o društveno odgovornom poslova-nju učimo više.

Saveljić je izrazio zadovoljstvo

KV

ALI

TE

T


[email protected]

57

ju i doživljavaju potrošači. Da bi crnogorske kompanije usmjerile poslovanje pomenutim pravcem, potrebna su joj savjetovanja na kojim se godišnje sumiraju ino-vacije u ovaj oblasti i aktivnosti u Komori putem kojih će im se pre-poruke s njih približiti.

Zbog toga ostaje da zajedno sa Vladinim odborom za kvalitet i institucijama infrastrukture kvali-teta nastavimo djelovati po svim odredbama Sporazuma o saradnji koji smo potpisali prije dvije godi-ne, kako bi smo zajedničkim napo-rima učinili da domaći proizvodi i usluge postanu konkurentniji i prisutniji na tržištu EU.

- Velikim problemom Crne Gore percipiramo činjenicu da u njoj ne postoji sertifikaciono ti-jelo. Pretpostavljam, da bi se po-red drugih prednosti na taj način smanjili troškovi koje crnogorske kompanije imaju prilikom uvođe-

nja standarda. To je bio razlog da u Komori pokrenemo inicijativu za formiranje sertifikacionog ti-jela pri našoj instituciji – rekao je Saveljić.

Okrugli stolovi

Na savjetovanju su održana če-tiri okrugla stola. Prvi okrugli sto je bio posvećen strategiji razvoja standardizacije u Crnoj Gori, gdje je ukazano na zadatke i obaveze standardizacije koje proističu iz procesa priključivanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na zadatke standardizacije u ispunjavanju

zahtijeva privrede i drugih zain-teresovanih strana. Drugi okrugli sto je bio posvećen metrologiji, odnosno aktivnostima Zavoda za metrologiju Crne Gore.

Institut za standardizaciju Crne Gore i Zavod za metrologiju su dvije institucije koje imaju vrlo precizno definisane obaveze koje treba izvršiti da bi postale članice međunarodnih i evropskih asoci-jacija za standardizaciju, odnosno metrologiju. ĆČlanstvo u tim aso-cijacijama, odnosno priznanje od njih je uslov za članstvo države u EU.

Treći okrugli sto se bavio pi-tanjima akreditacije, onim što je već postignuto i što treba uradi-ti u ovoj oblasti da se dosegnu svi uslovi koji se postavljaju pred Akreditaciono tijelo Crne Gore da bi postalo prihvaćeno i priznato od Evropske asocijacije za akredi-taciju.

Ova tri okrugla stola su bila do-bro posjećena, teme su bile dobro pripremljene, a razmjena različitih mišljenja vrlo bogata. Zaključci su okrenuti izvršenju integracionih procesa, pa se traži da država po-mogne razvoj svih novostvorenih institucija kako bi mogle da odgo-vore potrebama društva. posebno u oblasti evropskih zahtijeva na sprečavanju tehničkih barijera i omogućavanju slobodnog protoka roba.

Četvrti okrugli sto je bio po-svećen energetskoj efikasnosti – standardu ISO 50001 i novinama koje donose direktive EU u ovoj

oblasti, kao i pristupima za njiho-vo prenošenje u crnogorske za-kone. O značaju ovog standarda, iako se pojavio prije dvije godine, dovoljno govore podaci da je ob-javljen na Svjetskom ekonomskom forumu, da se primjenjuje u 26 dr-žava i da su uštede energije vrlo značajne. Na okruglom stolu je ukazano na povezanost standarda ISO 9000 (Sistem menadžementa kvalitetom), ISO 14000 (Sistem menadžmenta zaštitom životne sredine)i standarda ISO 50001 (Sistem menadžmenta energijom). Posebno su istaknute značajne podudarnosti u nekim zahjevima standarda, ali i razlike koje se tu javljaju. Iskustva pokazuju da one organizacije koje već imaju serti-fikacione sisteme menadžmenta kvalitetom i sistem menadžmen-ta životnom sredinom ili jedan od ova dva znatno jednostavnije uspostavljaju sistem menadžmen-ta energijom usklađen sa zahtjevi-ma standarda ISO 50001.

Tehnički komitet

Na okruglom stolu je data in-formacija da su u organizaciji Insti-tuta za standardizaciju Crne Gore zainteresovane strane formirale Tehnički komitet za energetsku efikasnost. Komitet je počeo sa radom sa zadatkom da međunaro-dne (ISO) i evropske (EN) standar-de iz oblasti energetske efikasno-sti stavi na raspolaganje crnogor-skim organizacijama, promovišući crnogorske nacionalne standarde (MEST).

I pored toga još nema zaintere-sovanih organizacija – potrošača energije koje hoće da primjenjuju ovaj međunarodni standard i tako na utemeljen, provjeren i sistem-ski način pristupe uštedi energije. Ukazano je na mogućnost da bi se projekat primjene standarda u ne-koj organizaciji – velikom potroša-ču energije mogao finansirati iz sredstava međunarodnih organi-zacija.

KV

ALI

TE

T


www.pkcg.org


Crna Gora je druga najbolja turistička destinacija na svije-tu sudeći po listi za 2013. godinu koju je objavio jedan od najčitanijih štampanih turističkih vodiča Lonely Planet.

Lonely Planet

Crna Gora druga najbolja turistička destinacija

Prvorangirana na listi „Best In Travel 2013₺ je Šri Lanka, a iza Crne Gore

među 10 su Južna Koreja, Ekvador, Slovačka, Solomonska Ostrva, Island, Turska, Dominikanska Republika i Ma-dagaskar.

Lonely Planet je Crnu Goru naz-vao „budućom superzvijezdom divlje ljepote₺, preporučujući je turistima za avanturu i šetanje po netaknutoj pri-rodi.

gorsku prirodu sve pristupačnijom, a to domaćem stanovništvu donosi nova radna mjesta.

Lonely Planet preporučuje, između ostalog, posjetu našim nacionalnim parkovima, karnevalu u Kotoru, Portu Montenegro, Svetom Stefanu, pred-stavljajući posljednja dva kao rezultat otvorenosti naše zemlje za strane inve-sticije.

U pripremi je drugo izdanje njiho-vog vodiča o Crnoj Gori na engleskom jeziku. Podsjetimo, Lonely Planet je još 2008. godine uvrstio našu zemlju među 30 top destinacija, u publikaciji „Blue List₺.

- Priroda je u Crnoj Gori bila nadah-nuta i stvorila umjetničke pejsaže poput očaravajuće Boke Kotorske ili plaža duž rivijere. Kada dolazite, ne zaboravite da osim kupaćeg kostima spakujete i cipe-le za planinarenje, jer ljepota Crne Gore nije ništa manje intenzivna ni u njenoj unutrašnjosti – navodi Lonely Planet.

Vodič dodaje da sve razgranatija mreža planinarskih i biciklističkih staza, te poboljšana infrastruktura čine crno-

We

LCo

Me

Perast


[email protected]

59


www.pkcg.org

60

Documents

GLASNIK PKCG / oktobar 2012 - Privredna komora Crne · PDF filetoliko ih je i u Srbiji. Potencirajući problem nerazvije-nog industrijskog sektora, ... Milovan Đuričković, Aerodromi