58

GLASNIK PKCG / april 2013 - privrednakomora.me · isticana kao pozitivan primjer. Zetatrans je kompanija koja je u 2012. godini ostvarila poveća-nje ukupnog prometa, kao i pro-fita

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

GLASNIK PKCG / april 2013

GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

3

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

4 GLASNIK PKCG / april 2013

Nagradu Komore za uspješno poslovanje dobili: Daido metal i Zetatrans, za društvenu odgovornost Crnogor-ski Telekom, za inovativnost predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević i za unapređenje menadžmenta iz-vršni direktor Pošte Crne Gore Milan Martinović.

Svečanost povodom 85 godina Privredne komore

Nagrade najboljima u biznisu

Povodom Dana Privredne komo-re Crne Gore, na svečanosti u

Vili Gorica 19. aprila 2013. godine uručene su nagrade kompanijama i pojedincima za uspješno poslova-nje, društvenu odgovornost, inova-tivnost i unapređenje menadžmen-ta.

U prisustvu brojnih uglednih zvanica, nagrade Privredne komore uručio je predsjednik Crne Gore Fi-lip Vujanović. Laureati su kompani-je Daido metal AD Kotor, AD „Zeta-trans“ Logističke usluge Podgorica, Crnogorskom Telekomu, te predsje-dnik Atlas grupe dr Duško Knežević i izvršni direktor Pošte Crne Gore AD Podgorica Milan Martinović.

Mijušković: Komora promoter crnogorske privrede

Predsjednik Privredne komo-re Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da ova asocijacija pri-vrednika sa ponosom obilježava 85 godina postojanja, podsjetivši da tradicija komorskog udruživa-nja na ovim prostorima seže još od daleke 1806. godine, ali da je prava preteča današnje Komore - Trgovačko-industrijska komo-ra ustanovljena 1928. godine u Podgorici. Osvrnuo se na istorijat

Komore od osnivanja do danas, kada je ona članica međunaro-dnih asocijacija i kojoj su povje-reni brojni zadaci u vezi sa evrop-skim integracijama Crne Gore, promoter je crnogorske privrede i borac za podizanje njene konku-rentnosti.

- Gledajući unazad, možemo reći da od daleke 1928. godine prošlog vijeka, Komora, mije-njajući imena, postoji i djeluje kao dio savremene crnogorske istorije, nekada u harmoniji sa politikom, a često kao amortizer njenih lomova i turbulencija, sa sviješću da je privredni razvoj

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

5

osnova za dobrobit društva. Da-nas je Privredna komora Crne Gore članica asocijacija, regiona Balkana, Mediterana, Evrope i naravno Međunarodne trgovin-ske komore. Zahvaljujući tome pored brojnih drugih prednosti imamo i mogućnost za admini-striranje određenih poslova veza-nih za implementaciju pojedinih međunarodnih konvencija – re-kao je Mijušković.

Predsjednik je izrazio zado-voljstvo što privreda u Komori vidi istinskog zastupnika interesa, kojeg ujedno Vlada prepoznaje i uvažava kao partnera u rješava-nju ozbiljnih pitanja stvaranja dobre poslovne klime i utvrđiva-nja puta ekonomskog i ukupnog razvoja.

- To je razlog što smo prisutni u svim radnim tijelima u kojima se rješavaju važna ekonomska pitanja. Moram i ovog puta da istaknem da postoji samo jedno tijelo Vlade formirano sa ciljem da razmatra pitanja iz ekonom-sko socijalnog dijaloga, koje nas ne prepoznaje, na opšte nezado-voljstvo crnogorskih poslodavaca i privrede. Brojni povjereni zada-ci koji se tiču evropskih integra-cija naše zemlje, prema njegovim riječima, potvrda su da Komora ima visok kapacitet za učestvo-vanje i vođenje značajnog dijela poslova u procesima pristupanja Evropskoj uniji – rekao je Miju-šković.

Naglasio je da je Privredna ko-mora Crne Gore danas prepozna-ta i uvažena od svih relevantnih domaćih i stranih institucija i or-ganizacija kao centralna instituci-ja ekonomskog povezivanja Crne Gore sa svijetom.

- Kapacitetima koje ova insti-tucija nastoji kontinuirano jačati, nastavićemo da unapređujemo postojeće aktivnosti i njihov di-japazon proširujemo saglasno zahtjevima privrede i globalnih tokova. Za to postoji jasna opre-dijeljenost svih u Komori i vje-rujem da ćemo realizovati takve tendencije – rekao je Mijušković.

Laureati

Predsjednik Odbora za dodjelu nagrada Privredne komore Crne Gore Zdravko Krivokapić, obrazla-žući odluku, kazao je da je Daido metal kompanija sa respektabil-nim rezultatima, pouzdan partner renomiranih kuća svjetske auto industrije koji izvozi 99,4% proizvo-dnje.

- U godini za koju se nagrađuje, Daido je ostvario rast ukupnog pri-hoda od 26%, a vlastitog kapitala i rezervi za 25% - kazao je Krivokapić, dodajući da sliku uspješnosti ove fabrike odlično dopunjava njen od-nos prema lokalnoj zajednici, zbog čega je od Opštine Kotor više puta isticana kao pozitivan primjer.

Zetatrans je kompanija koja je u 2012. godini ostvarila poveća-nje ukupnog prometa, kao i pro-fita koji je na kraju godine iznosio 1.175.000 eura. Lista korisnika nji-hovih usluga čini nekoliko stotina komitenata, a za najveći broj njih je i ekskluzivni-generalni špediter i skladištar.

- Zetatrans je i društveno od-govorna kompanija, što potvrđuje podrška koju pruža sportu i drugim društvenim aktivnostima – obra-zložio je Krivokapić.

Nagrada Privredne komore Crne Gore za društvenu odgovornost uručena je kompaniji Crnogorski Telekom AD Podgorica.

- Društveno odgovorno poslo-

vanje je sastavni dio korporativne kulture i neizostavan dio poslova-nja ove kompanije. Sebi su kao pri-oritet postavili uključenost u sve oblasti koje su od ključne važnosti za crnogorsko društvo te aktivno učešće u razvoju zajednice – ob-razložio je Zdravko Krivokapić, do-dajući da veliko poštovanje zaslu-žuje širok dijapazon aktivnosti koje je Crnogorski Telekom usmjerio na zdravstvene i druge institucije, sportske organizacije i pojedince u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, usklađivanjem poslovnih interesa sa dobrobitima društva, biznis li-deri sve češće počinju da donose odluke koje istovremeno jačaju i održivost njihovih korporativnih ciljeva. Lider u takvom konceptu u Crnoj Gori, dodaje, jeste preds-jednik Atlas grupe dr Duško Kne-žević, dobitnik nagrade Privredne komore Crne Gore za inovativnost.

- Bilo da govorimo o prvom pri-vatnom univerzitetu u Crnoj Gori, digitalnim medijima ili internet bi-znisu, o novom pristupu filantropiji i internacionalnim partnerstvima - inovativnost u oblicima i načinu poslovanja je ono što izdvaja i čini prepoznatljivim Kneževićev model liderstva. Preduzetničkim i dru-štveno angažovanim inicijativama, dr Duško Knežević dao je značajan doprinos formiranju okvira koji je jedini pravi način nošenja sa izazo-vima našeg doba – a to je javno-privatno partnerstvo i podjednako učešće svih bitnih aktera društvene zajednice u ključnim pitanjima za budućnost našeg društva i global-ne zajednice u kojoj sve intezivnije učestvujemo – navodi se u obra-zloženju odluke o dodjeli Nagrade Privredne komore Crne Gore.

Izvršnom direktoru Pošte Crne Gore AD Podgorica Milanu Marti-noviću uručena je nagrada za una-pređenje menadžmenta.

U obrazloženju se navodi da je, obavljajući funkciju izvršnog direk-tora Pošte Crne Gore od novembra 2004 godine, Martinović u značaj-noj mjeri doprinio razvoju i una-pređenju poštanskog sistema.

- Pošta danas posjeduje najsa-

Velimir Mijušković

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

6 GLASNIK PKCG / april 2013

vremeniji informacioni sistem koji daje potpunu podršku ukupnom poslovanju Kompanije i predsta-vlja najrasprostranjeniju računar-sko-komunikacionu mrežu u Crnoj Gori. Značajan poduhvat je realiza-cija nacionalnog projekta urađenog u saradnji sa Vladom Crne Gore, a koji se odnosi na izdavanje digital-nih sertifikata građanima i pravnim licima – rečeno je u obrazloženju.

Vujanović: Dugo trajanje Komore dokaz njene vrijednosti

Predsjednik Crne Gore Filip Vu-janović izrazio je zadovoljstvo zbog velikog i vrijednog jubileja Privre-

bilateralnu komunikaciju, članstvo u brojnim regionalnim i globalnim organizacijama, te posebno uvaža-vanje za njene aktivnosti u godina-ma krize, koje su bile vrijedne, va-žne i uspješne, te izvjesno učinile da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi ekonomske i finansijske krize. Na završnu fazu nesumnjivo uka-zuje nastavak investicija u Crnoj Gori koje su bile usporene ili zau-stavljene u vremenu krize, zatim nove investicije koje su na vratima Crne Gore i potencijalni investitori koji iskazuju visoko interesovanje za ulaganje u našu zemlju – kazao je Vujanović.

Da je Crna Gora u završnoj fazi ekonomske krize, prema predsje-dnikovim riječima, pokazuju i oni koji su uspješni u biznisu, pa je pre-ma njima izrazio poštovanje, uje-dno čestitajući dobitnicima Nagra-de Privredne komore Crne Gore.

- Dobitnicima koji su pokazali da su u prošloj, teškoj godini imali uspješne privredne aktivnosti i koji su svojim primjerom pokazali da ih treba slijediti a uspješnošću da se zaista nalazimo u završnoj fazi sa-vlađivanja krize – rekao je predsje-dnik Vujanović.

On je iskazao i visoko uvažava-nje prema Komori za uspostavljanje odnosa sa Skupštinom Crne Gore i formiranje Crnogorskog parlamen-ta preduzeća.

Iskazao je poštovanje prema do-sadašnjo saradnji komore sa preds-jednikom Crne Gore u organizaciji

biznis foruma i prilikom zvaničnih predsjedničkih susreta, uz očekiva-nje da će biti nastavljena jednakim kvalitetom.

Knežević: Biznis je u viziji i usavršavanju

dne komore – 85 godina postojanja i uspješnog rada.

- Činjenica da Privredna komora postoji osam i po decenija je dokaz njene vrijednosti. Neuspješni ne mogu dugo trajati u ekonomiji, a ovakvo dugo trajanje je nesumnji-vo najsnažniji dokaz i vrijednosti naše Privredne komore – rekao je predsjednik Vujanović.

On je kazao da postoji niz uspje-ha koje je Komora postigla u perio-du svog trajanja, a koji su vezani za promociju ekonomskih i prirodnih resursa Crne Gore, privlačenje in-vesticija, rješavanje problema čla-nova Komore i ukupno poboljšanje ekonomske atmosfere i životnog standarda.

- Želim da iskažem poseban re-spekt za međunarodni ugled naše Privredne komore, ostvaren kroz

U ime nagrađenih zahvalio je predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević.

Prema njegovim riječima da je priznanje postrek da daju još veći doprinos razvoju društva.

- Meni lično priznanje znači mnogo jer stiže od Privredne ko-more sa dugom tradicijom, koja ima značajnu ulogu u unapređenju ekonomije Crne Gore. Komora daje značajan doprinos saradnji Crne Gore i regiona, uspostavlja vezu sa međunarodnim poslovnim asoci-

Brojni privrednici na svečanosti

Predsjednik Filip Vujanović

Duško Knežević, Atlas grupa

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

7

jacijama i institucijama – rekao je Knežević.

Predsjednik Atlas grupe je ta-kođe kazao da od početaka u bizni-su njeguje inovativnost, predpo-stavku uspjeha i razvoja.

- Za uspjeh u biznisu danas je bitna vizija i usavršavanje, jer radi-mo u vremenu novih tehnologija. Inovativnost je stvar i društva, pa ono sa posebnom pažnjom treba da stvara uslove za njen razvoj – poručio je Knežević.

Čestitke

Dan Privredne komore su česti-tali crnogorski zvaničnici, poslovni saradnici iz zemlje i inostranstva.

U telegramu predsjednika Skup-štine Crne Gore Ranka Krivokapića se navodi:

„Prije osam i po decenija Mićo Stijović je stvorio tadašnju Trgovin-sko-industrijsku i zanatsku komoru Crne Gore koja je postala funda-ment današnje kuće crnogorske privrede i privrednika.

Zahvaljujući vizionarstvu i pre-duzetničko-stvaralačkoj svijesti vrijednih Crnogoraca danas imamo svi zajedno čast da se pohvalimo osmodecenijskom vertikalom pri-vrednog organizovanja i udruživa-nja.

Bogati tom tradicijom, zaje-dničkim naporima smo po prvi put i suštinski spojili dva mjesta kon-centracije misli, mudrosti i znanja – Skupštinu Crne Gore i Privrednu komoru kroz prvi Crnogorski par-lament preduzeća. Mjesto đe će se okupljati predstavnici građana i privrede i kroz dijalog i međusobno savjetovanje kreirati sistem koji će biti jači, sigurniji i bogatiji, kao mje-sto boljeg života naših građana.

Služeći se našom institucio-nalnom snagom i vašim trudom, znanjem i vještinama, možemo ko-račati dalje u našem razvoju i evro-atlanskom putu.

Vama, privrednicima i ovogo-dišnjim laureatima čestitam 85. rođendan Komore sa željom da stoti zajedno dočekamo u ekonom-ski suverenoj i snažnijoj Crnoj Gori, članici Evropske unije“.

Dan Privredne komore česititao je i predsjednik Vlade Milo Đuka-nović, kojeg su međunarodne oba-veze spriječile da prisustvuje sve-čanosti.

- Srdačne čestitke svim privre-

dnicima, predsjedniku Privredne komore i njegovim saradnicima – navodi se u čestitci iz premijerovog kabineta.

Vila Gorica 19. April 2013

Chikara Kawahara, Daido metal

Anton Turk, Zetatrans

Rudiger Schultz, Crnogorski Telekom

Milan Martinović, Pošta Crne Gore

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

8 GLASNIK PKCG / april 2013

da se uklone te barijere.Podsjetimo, Asocijacija balkan-

skih komora je osnovana 21. sep-tembra 1994. godine u Rumuniji, sa ciljem integracije i razvoja pri-vredne saradnje u regionu. Članice su nacionalne komore Albanije, Bu-garske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privre-dna komora Crne Gore predsjedava ABC u 2013. godini.

Partnerski nastupati na tržištu Evrope

Predsjedavajući ABC, predsje-dnik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je neophodno uložiti dodatne napore za podsticanje stvaranja strateških partnerstava između članica ABC u cilju nastupa na regionalnom trži-štu i šire. On smatra da neadekva-

Neophodno je uložiti dodatne napore za podsticanje stvaranja strateških partnerstava između članica ABC u cilju nastupa na regionalnom tržištu i šire, rečeno je na skupu u Bečićima.

Generalna skupština Asocijacije balkanskih komora

Neadekvatne saobraćajne veze prepreka poslovnoj saradnji

Balkanske komore, prepoznajući trend strateškog okretanja pre-

ma ne-evropskim tržištima, treba zajednički da nastupaju u inostran-stvu i međunarodne aktivnosti ba-ziraju na sinergiji ekonomija i pre-duzeća, ocijenjeno je na General-noj skupštini Asocijacije balkanskih komora (ABC), održanoj 17. aprila 2013. godine u Bečićima.

U radnom dijelu Generalne skupštine ABC razmatran je značaj saobraćaja za ekonomski razvoj re-giona, kao i mogućnost zajedničkog nastupa ABC komora i preduzeća na poslovnim forumima i sajmovi-ma.

Konstantovano je da je neade-kvatna saobraćajna povezanost prepreka za stvaranje kvalitetne poslovne saradnje između predu-zeća ABC zemalja, te je zato po-trebno pokrenuti inicijativu prema vladama zemalja članica kao i pre-ma EU institucijama u nastojanju

tna saobraćajna infrastruktura i obimno dodatno administriranje, potrebno da bi se steklo pravo na prevoz robe i putnika u međunaro-dnom saobraćaju, i to samo u sluča-ju kada je već postignut bilateralni međudržavni sporazum, čine pre-preke da se regionalna privredna saradnja razvije do nivoa stvarnih potreba i potencijala.

– Ova činjenica u predstojećem periodu posebno dobija na znača-ju, jer će imati negativne efekte na konkurentnost regiona po ulasku u EU, posebno onih ABC članica koje su istovremeno CEFTA potpisnice. Naša obaveza je, pored ostalog, da pokušamo da preduzećima stvori-mo fer uslove za stvaranje budućih pozicija u Regionu i u EU i da se potrudimo da se uključimo u pred-stojeću implementaciju Strategije za povezivanja Evrope 2020 (2014-2020) koja je jedan od mehaniza-ma da se poveća stepen investicija u saobraćajnu infrastrukturu Evro-pe – rekao je Mijušković.

On je podsjetio da Privredna komora Crne Gore u 2013. obilje-žava 85 godina od osnivanja, ali i 10 godina od sticanja statusa pu-nopravnog člana ABC, asocijacije koja je povezivala privrede zemalja regiona i u vremenu otežane komu-nikacije među državnim vrhovima, a to čini i danas.

Osvrnuvši se na istorijat ABC, predsjednik je kazao da se ambi-jent i okolnosti koje su obilježili kraj XX vijeka na Balkanu, a u kojima je Asocijacija stvorena, značajno raz-likuju od današnje slike.

- ABC je osnovana u godinama rata i sistematskih promjena u Re-gionu. Stare zemlje su nestajale, nove su se stvarale. Iako je u tom trenutku bilo teško zamisliti da će

Ukloniti biznis barijere: Sa Generalne skupštine ABC

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

9

ekonomski sistemi Balkana opet činiti jedinstven, komplementaran sistem, vizija tadašnjih predsje-dnika privrednih komora regiona se ostvarila. Zbog osnivanja ABC, tačnije zbog operativnosti i fleksi-bilnosti koje su komore Balkana pokazale i lakoće sa kojom je stvo-ren zajednički razvojni koncept, komorskim sistemima Asocijacije od strane međunarodne zajednice data je prednost u odnosu na ta-dašnje vlade zemalja članica. Ne treba zaboraviti da je u tom peri-odu u velikom broju slučajeva bilo otežano ostvariti čak i bilateralne dogovore na državnom nivou. Kao posljedica takvih okolnosti, Asoci-jacija balkanskih komora, kao pio-nir regionalizacije, bila je jedna od najvažnijih platformi za stvaranje Pakta stabilnosti kao prvog zvanič-nog okvira koji stimuliše regionalnu saradnju i integraciju regiona u EU, te podstiče ekonomski prosperitet – podsjetio je Mijušković.

Naredne generalne skupštine Asocijacije su se održavale konti-nuirano. Iako je ubrzo došlo do da-lje segmentacije članica na zemlje EU, zemlje kandidate i non – EU ze-mlje među predsjednicima komora i radnim tijelom Sekretarijata po-stojao je visok nivo razumijevanja, dodao je predsjedavajući General-nom skupštinom.

Podsjetio je da je posebnu dina-miku u rad Asocijacije unijela po-drška Savezne komore Njemačke (DIHK). - Pozitivna praksa poslova-nja njemačke komore, kao komore jedne od najjačih globalnih eko-nomija koja po mehanizmu oba-veznog članstva zastupa interese članica, dala je doprinos profesio-nalizaciji svakodnevnog poslovanja u svim balkanskim komorama. Afir-misan je značaj uvođenja sistema kvaliteta u rad komora i preduzeća članica. Usvojeni sistemi menadž-menta kvalitetom danas su podra-zumjevana referenca za međuna-rodno poslovanje svih ozbiljnih pri-vrednih subjekata Regiona – rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Značaj auto puta

Ministar saobraćaja i pomor-stva Ivan Brajović vjeruje da će Generalna skupština ABC zemalja doprinijeti unapređenju saradnje, budući da je zajednički interes da se stanje u sektoru saobraćaja po-boljša. Ministarstvo je imalo zavi-dnu saradnju sa ABC zemljama, ali i dalje postoji prostor za realizaciju

zajedničkih projekata, smatra on.– Vlada Crne Gore je uložila

značajna sredstva u poboljšanje saobraćajne infrastrukture, pre-poznajući njenu važnost. Jedan od najznačajnijih projekata je izgra-dnja auto puta Bar - Boljare. Koji otvara mogućnosti za intenzivniji razvoj turizma i poljoprivrede u Cr-

CEFTA-DIHK projekat

Projekt menadžer DIHK-CEFTA Eduard Schwartz podsjetio je to-kom Generalne skupštine ABC da je projekat započet 2010. godine, na temelju dobrih iskustava pre-thodnog DIHK-ABC projekta, a sa ciljem da mala i srednja preduzeća iskoriste prednosti i mogućnosti CEFTA sporazuma.

- To znači da je cilj projekta da potpomogne informisanje poslov-ne zajednice o prednostima koje mogu ostvariti putem CEFTA spo-razuma. Drugi cilj ili smjernica koju smo zajedno razradili je korišćenje projekta kako bi unaprijedili kapa-citete komora u oblasti CEFTA i uje-dno obezbijedili da ovaj Sporazum bude primijenjen u praksi – rekao je Schwartz.

Dodao je da su usaglašeni i re-zultati koje je potrebno ostvariti u okviru druge faze ovog projekta: jačanje međusobne saradanje u okviru CEFTA i stabilizacija regio-nalne mreže, obezbjeđivanje uslu-ga komora malim i srednjim predu-

zećima u pravcu jačanja konkuren-tnosti, jačanje dijaloga nacionalnih komora u vezi sa prekograničnim zastupanjem interesa malih i sre-dnjih preduzeća u pogledu CEFTA implementacije.

Schwartz je podsjetio da je, iz-među ostalog, održano devet kon-ferencija i foruma, realizovane su dvije studijske posjete Briselu, 49 seminara, radionice u svim zemlja-ma CEFTA, obuke u njemačkim gra-dovima, sastanci na različite teme, te pripremljene brojne publikacije.

Istakao je da je u okviru projek-ta izuzetno važna stavka podrška radnim grupama CEFTA foruma, koje su se sastajale na temu pol-joprivrede, carina i porijekla robe, netarifnih barijera... Radne grupe su, dodaje, značajne jer razrađuju strategije koje komore preduzimaju prema vladama u regionu.

- U sljedećoj fazi imaćemo četi-ri radne grupe. Pružićemo podršku i radnoj grupi za usluge kroz ovaj projekat – rekao je Schwartz.

Eduard Schwartz

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

10 GLASNIK PKCG / april 2013

noj Gori – rekao je Brajović.Ministar je u okviru razvojnih

planova istakao Jadransko-jonski autoput, koji prolazi kroz sedam država Jadransko-jonske inicijative, a koji u dužini od 95 km prolazi kroz Crnu Goru, što jer investicija od oko 920 miliona eura. Osvrnuo se na razvoj i značaj željeznice i Luke Bar, kao i na izuzetnu važnost avio sao-braćaja na ekonomski oporavak ze-mlje, podsjetivši da je Vlada usvo-jila Master plan razvoja aerodroma sa glavnim ciljevima unapređenja aerodromske infrastrukture i kapa-citeta međunarodnih aerodroma u Podgorici i Tivtu.

–Treba uložiti dodatne napore da bi se ABC države bolje poveza-le avio saobraćajem i razmišljati o izradi zajedničke studije o pobolj-šanju saobraćajne dostupnosti re-giona – rekao je Brajović.

Podsjetio je da je Vlada Crne Gore zaključila sporazume o pre-vozu putnika i tereta u međuna-rodnom drumskom saobraćaju sa državama regiona, potpisnicama CEFTA sporazuma – Bosnom i Her-cegovinom, Hrvatskom, Makedoni-jom i Srbijom.

– U toku je postupak potpisiva-nja Sporazuma o transportnoj zaje-dnici između EU i jugoistočne Evro-pe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Ma-kedonija i Srbija) sa ciljem usposta-vljanja jedinstvenog transportnog

realizovani bez sinhronizovanog razvoja saobraćaja, unaprijeđene i usklađene saobraćajne infra-strukture i usluga.

- Balkan se ne može u potpuno-sti ekonomski integrisati u Evropu ako se prethodno sam ne integri-še. Da bismo konačno kapitalizo-vali svoj položaj geostrateškog čvorišta, te da priča o Balkanu kao velikim vratima prema istoku i za-padu, sjeveru i jugu Evrope ne bi ostala samo parola lišena sadrža-ja, vrijeme je da planiramo kojim organizaciono-finansijskim putem ćemo najefikasnije doći do bolje saobraćajne povezanosti naših ze-malja – rekao je Saveljić.

Govoreći o perspektivama Bal-kana, on je dodao da Jadranska oblast ima realnu mogućnost da izgradi mrežu veza između grado-va, univerziteta i privrednih ko-mora i tako uspostavi dinamične odnose sa oba dijela Sredozemlja, te da može da bude pokretač iz-gradnje mreža i partnerskih odno-sa između Baltika i Sredozemlja.

Saveljić je, između ostalog, ukazao na potrebu izgradnje trgo-vačkih centara duž pravca Bar–Be-ograd–Temišvar–Konstanca, čime bi se jadranski sistem približio susjedstvu EU, odnosno Ukrajini i njenoj luci Odesi, kao i duž pravca Bar–Beograd–Sofija–Solun.

–Ako se razviju ovi pravci, stvo-riće se mreža koja se dopunjuje sa sistemom predviđenim grčkim projektom Hiperb, a nije mu kon-

tržišta – najavio je ministar saob-raćaja i pomorstva.

Brajović je naglasio da će sve ABC zemlje u Ministarstvu saob-raćaja i pomorstva Crne Gore imati pouzdanog partnera.

- Realizacija projekata koji će dovesti do poboljšanja saobraćaj-ne povezanosti i unapređenje sa-radnje u svim vidovima transporta nam je zajednički cilj – zaključio je ministar Ivan Brajović.

Balkanske integracije prije evropskih

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Save-ljić ocijenio je da pozitivni efekti otvaranja granica ne mogu biti

Učesnici Generalne skupštine

Bečići 17. april 2013.

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

11

kurencija. Na drugom pravcu tre-ba uskladiti kapacitete luke Bar sa kapacitetima Drača, albanskog pristaništa koje Grčka, putem So-lun–Tirana, povezuje sa osovinom Egnatia – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Spoljnotrgo-vinske komore Bosne i Hercego-vine Nemanja Vasić, govoreći o robnoj razmjeni te zemlje sa re-gionom, kazao je da je Crna Gora po tome na trećem mjestu. On je istakao da je pitanje saobraćajne infrastrukture mnogo bitnije za BiH od političkih pitanja.

– Lako smo se saglasili oko ra-zvoja saobraćaja u Bosni i Herce-govini, jer je to značajnije od poli-tike – rekao je Vasić.

Tcvetan Simonov, predsjednik Privredne komore Bugarske, če-stitao je domaćinu za sjajnu or-ganizaciju Generalne skupštine i odličan izbor tema.

- Saobraćajna infrastruktu-ra je u žiži interesovanja ABC još od prve Generalne skupštine. Svi smo zainteresovani da se stanje poboljša. Infrastruktura je izuze-tno značajna za turističku razmje-nu između naših zemalja. Žao mi je što nemamo bolje saobraćajne veze. Trebalo bi da se obratimo vladama da razmisle o ovom pro-blemu – kazao je Simonov koji je od Bugarske do Crne Gore, upravo zbog loše saobraćajne povezano-sti, putovao 11 sati.

Predsjednik Privredne komore Srbije Željko Sertić smatra da je za adekvatan razvoj privrede re-giona i zemalja pojedinačno, ne-ophodan brz i dinamičan razvoj saobraćajne infrastrukture.

– Žila kucavica ekonomskog razvoja je saobraćajna infrastruk-tura. Brojni zajednički projekti zemalja regiona su ispušteni, jer nijesmo bili dovoljno dobro orga-nizovani. Treba da koristimo sva-ku pomoć institucija EU, ali mje-sto na kojem moramo da gradimo naše pozicije je ovdje na Balkanu, Radićemo na tome da naše zemlje budu bolje povezane, kako bi ima-li veći kvalitet života, te da naša saradnja bude konkretna i plo-donosna. Komorski sistemi su od

Generalna skupština Aso-cijacije balkanskih komora 17. aprila 2013. godine u Budvi usvojila je sljedeće zaključke: • Jačati veze i odnose između privrednih sistema, komora i vla-da zemalja članica ABC-a kako bi interesi privrede bili uvaže-ni kod donošenja odluka i krei-ranja konkurentnog ambijenta za poslovanje u Regionu ABC-a; • Unapređivati rad komora članica ABC i njihovih javnih funkcija poput stručnog osposobljavanja, vođe-nja poslovnih registara, unapređe-nja spoljnotrgovinskog poslovanja i promovisanja izvoza, osnivanja preduzeća, nadzor tržišta u cilju obezbjeđenja fer uslova i arbitraža; • Ojačati postojeću struktu-ru ABC Sekretarijata i pre-dložiti mehanizme za centra-lizaciju njegovih aktivnosti; • Jačati saobraćajnu povezanost između zemalja članica ABC-a kako bi se ostvarivala regionalna saradnja u skladu sa stvarnim po-trebama i potencijalima članica; • Podsticati, privlačiti i promovisati investicije u saobraćajnu infrastruk-turu Regiona u skladu sa Strategi-jom povezivanje Evrope 2020 (EU

Strategy Connective Europe 2020); • Podsticati vlade država članica ABC-a da obezbijede pravni okvir za uspostavljanje saobraćajnih veza i da na multilateralnoj osno-vi odrede zajedničke prioriteta za oblast saobraćaja i transporta, • Jačati međukomorsku saradnju sa ciljem zajedničkih nastupa na sajmovima i poslovnim forumima u Regionu i na trećim tržištima; • Podsticati stvaranje strate-ških partnerstava između pre-duzeća članica u cilju nastupa na Regionalnom tržištu i šire; • Podsticati vlade država članica ABC-a da smanjuju nivo sive eko-nomije kroz otklanjanjanje faktora poput neprilagođenosti poreskog sistema, neefikasnosti državnih organa i nekonzistentnosti i ne-stabilnost zakonske regulative; • Jačati ulogu komora u pregova-račkim procesima sa EU u zemlja-ma ABC-a koje su u predpristu-pnoj fazi po crnogorskom modelu. • ABC portal uspostaviti na novim osnovama, shodno potrebama preduzeća iz regiona za nastup na trećim tržištima. Koordinaciju ovih aktivnosti će obavljati predsjeda-vajući ABC, Crna Gora.

ključne važnosti i treba ih dovesti na nivo nacionalnih lidera – rekao je Sertić.

Ilir Zhilla, predsjednik Privre-dne komore Albanije, kazao je da zemlje regiona treba da motivišu Brisel da novac uloži u infrastruk-

turu Balkana, a ne samo u politi-ku.

– Uložili smo značajna sredstva za unapređenje saobraćajne infra-strukture u Albaniji i time stvorili uslove da značajno unaprijedimo ekonomsku poziciju zemlje – re-

Zaključci Generalne skupštine Asocijacije balkanskih komora

Jačati veze između privrednih komora

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

12 GLASNIK PKCG / april 2013

kao je Zhilla, što je predsjeda-vajući ABC Mijušković prokomen-tarisao riječima da je Albanija naj-bolji primjer u regionu po pitanju saobraćajne povezanosti.

Ljubica Nuri, Stopanska ko-mora Makedonije, govorila je o odgovoru CEFTA na EU strategiju „Konektivna Evropa”.

– Na regionalnom nivou nema-mo master planove o razvoju sao-braćaja, te moramo definisati naj-realnije prioritete među kojima je razvoj željezničke infrastrukture. Ako se regionalno ne organizuje-mo bićemo i dalje gubitnici, što će se odraziti na našu konkurentnost – rekla je Nuri.

Fusun Karacasoy, Privredna komora Turske, kazala je, govoreći o infrastrukturnim projektima u saobraćaju, da treba razmišljati o formiranju regionalnih logističkih centara koji bi doprinijeli bržoj i lakšoj realizaciji ovih projekata.

U okviru teme „Mogućnost za-jedničkog nastupa ABC komora i preduzeća na poslovnim forumi-ma i sajmovima u ABC zemljama i šire”, predsjednik Stopanske ko-more Makedonije Branko Azeski predložio je objedinjavanje snaga ekonomija regiona radi uspješni-jeg učešća na trećim tržištima.

– Potrebno je da unaprijedimo međusobnu informisanost. Make-donija je u mogućnosti da pruži

informacije i logistiku u vezi pred-stojećeg sajma u Libiji (19-23. maj) zainteresovanim ABC zemlja-ma – rekao je Azeski, na što se predsjednik Mijušković nadovezao konstatacijom da Libija Crnu Goru pamti kao pouzdanog partnera, naročito u oblasti građevinarstva, drvoprerade i proizvodnje namje-štaja.

Tcvetan Simonov, Privredna komora Bugarske, podržao je ide-ju o objedinjavanju potencijala privreda regiona. U pravcu una-pređenja informisanosti predlo-žio je pokretanje internet portala ABC ekonomija.

Vili Galabova, takođe iz Privre-

dne komore Bugarske, predstavila je Drugi međunarodni balkanski festival i takmičarsku izložbu vina održane od 16. do 19. maja 2013. godine.

Pristupni pregovori Crne Gore

Tokom sjednice Generalne skupštine ABC, o trenutnom sta-nju Crne Gore u pretpristupnim pregovorima govorio je generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i šef radne grupe za pogla-vlje 3 u pregovorima sa EU Pavle D. Radovanović.

- Pristupni pregovori, u kraj-njem članstvo u EU, ne predsta-vljaju cilj, već sredstvo za istinsko dosezanje evropskog kvaliteta života kroz proces prilagođava-nja vrijednosnom, pravnom, eko-nomskom i ukupnom društvenom sistemu Evropske unije – kazao je Radovanović.

On je dodao da je proces ana-litičkog pregleda je završen za 19 poglavlja, te da se nakon ovog procesa pristupa izradi izvještaja o poglavljima pregovora koji pra-ve radne grupe zatim to dosta-vljaju pregovaračkoj radnoj grupi, Skupštini i taj izvještaj na kraju usvaja Vlada. Zatim slijedi odluka Vijeća o mjerilima za eventualno otvaranje pregovora, potvrđuje

Pavle D. Radovanović: Napredak ka Evropi

Formirati regionalne logističke centre

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

13

se ispunjenost mjerila za otvara-nje, usvajaju se pregovaračke po-zicije.

Radovanović je kazao da je u 35 radnih grupa za pregovore sa EU 1.062 ljudi, 55 odsto čine žene. Gotovo polovina članova radnih grupa su predstavnici civil-nog sektora, privrede i akadem-ske zajednice.

- Privredna komora, kao aso-cijacija koja objedinjuje i zastu-pa interese cjelokupne privrede, nezaobilazna je i nezamjenljiva u integracionim procesima. Takvom je prepoznju i donosioci odluka. Privredna komora Crne Gore ima predstavnike u 27 radnih grupa, u nekima od njih i više od jednog. Tu su ne samo predstavnici struč-ne službe Komore, već i vlasnici privrednih društava koji mogu da daju dodatni doprinos kvali-tetu ovog postupka. Predstavnici u radnim grupama dobijaju infor-macije od realnog sektora što su

to zahtjevi i interesi privrede po granama i zastupaju te interese u fazama pregovora, dok je dru-gi smjer da informišu privredu o onome što nas čeka u svakoj od faza pregovora, odnosno o pravi-ma i obavezama koje nas očeku-ju u svakoj od njih, do potpunog članstva u Evropskoj uniji – obja-snio je generalni sekretar Komo-re.

O značajnoj ulozi Komore u pregovaračkom procesu govori i činjenicana da radnom grupom 3 predsjedava predstavnik ove aso-cijacije privrednika.

Prema riječima Radovanovića, radi se o kompleksnom poglavlju koje se odnosi na pravo osniva-nja preduzeća i slobodu pružanja usluga te sadrži međusobno pri-znavanje stručnih kvalifikacija i poštanske usluge.

- To je veoma kompleksno po-glavlje koje podrazumijeva aktiv-no učešće u ovom momentu 13

ministarstava, veliki broj drugih organa državne uprave, privatnog sektora i koje se odnosi na gotovo sve vrste usluga – objasnio je ge-neralni sekretar.

Radovanović je kazao da pro-ces evropskih integracija obiluje izazovima. Iskustva drugih zema-lja pokazuju da nema univerzal-nih rješenja, već je svaka zemlja specifična, te da sa svakim novim proširenjem se postavljaju sve složeniji zahtjevi pred buduće čla-nice.

- Izazovi su svakako prihvata-nje i usklađivanje sa evropskim propisima, jačanje administrativ-nih kapaciteta i efikasna primjena propisa. Privredna komora će na-staviti da kvalitetno i stručno za-stupa interese privrede i na taj na-čin pruži doprinos integracionim procesima – zaključio je generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

14 GLASNIK PKCG / april 2013

Konferencija „Neformalna ekonomija kao destimulativni faktor razvoja u CEFTA regionu“

Suzbiti poslovanje u sivoj zoniNajavljen novi zakon kojem je cilj sprečavanje neregi-strovanog poslovanja, davanje većih ovlašćenja Pore-skoj upravi, onemogućavanje licima koja imaju učešće u zaduženim privrednim društvima da osnivaju nova, i koji će prvi put definisati krivičnu odgovornost za one koji posluju neregistrovani.

Neophodno je preduzeti snažne mjere u cilju suzbijanja poslovanja

u sivoj zoni. U CEFTA zemljama rješa-vanje ovog problema smatra se jednim od najvećih izazova, pošto je smanjenje nivoa sive ekonomije među zahtjevima za članstvo u Evropskoj uniji, rečeno je na konferenciji „Neformalna ekono-mija kao destimulativni faktor razvoja u CEFTA regionu“, održanoj 16. aprila 2013. godine u Hotelu Splendid.

Konferencija je organizovana uz podr-šku DIHK CEFTA partnerskog projekta fi-nansiranog od strane Saveznog ministar-stva za ekonomsku saradnju i razvoj Nje-mačke i Asocijacije njemačkih komora. Istaknuto je da problem sive ekonomije negativno utiče na stvaranje fer uslova poslovanja, prijeti fiskalnoj disciplini i prihodnoj strani budžeta. Prosječna stopa sive ekonomije u EU 27 iznosi do 19,5% BDP, dok u CEFTA zemljama stepen učešća sive ekonomije je preko 20%.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je kazao da je siva ekonomija prisutna u skoro svim segmentima privredne djelatno-sti: usljed neregistrovanja obavljanja djelatnosti na tržištu rada, kao poslje-

dica neprijavljivanja zaposlenih, plaća-nje poreza i doprinosa na minimalnu zaradu ili kod zapošljavanja stranaca; kod obračuna zarada, usljed neade-kvatnog, odnosno umanjenog obra-čuna zarada; kod obračuna prihoda odnosno izbjegavanja registrovanja prihoda ili umanjenja njihovog iznosa, zatim kod prometa akciznih proizvoda, nelegalnog uvoza, itd.

- Neophodno je unaprijediti propi-se u smislu preciziranja odredbi koje stvaraju nedoumice i nejasnoće pri-likom obračuna obaveza privrednih subjekata, bilo da se radi o akciznim, carinskim ili drugim dažbinama. Oja-čati kapacitete inspekcijskih organa, posebno u dijelu koordinacije rada tijela koja vrše kontrolu i nadzor nad obavljanjem prometa različitih roba i usluga. U dijelu tržišta rada veoma je bitno eliminisati nelojalnu konkurenci-ju koja se javlja u slučaju rada na crno, kroz neprijavljivanje radnika i nezako-nito obračunavanje zarada, te neizmi-rivanje pripadajućih poreza i doprino-sa – rekao je Mijušković.

Dodao je da je potrebno elimi-nisati pojavu gotovinskog palaćanja prilikom koje dolazi do neizdavanja računa i utaje poreza, kao i slučajeve

Žugić: Siva ekonomija ključna biznis barijera

Neformalno poslovanje u svim segmentima privrede

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

15

namjernog kašnjenja u plaćanju, gdje se svjesno izbjegavaju obaveze, te je neophodno sprovesti kontrolu finansi-jskih iskaza u slučaju zloupotrebe sta-tuta pravnog lica, miješanjem imovine društva i lične imovine.

- U cilju suzbijanja kašnjenja u plaćanju potrebno je, po ugledu na Direktivu EU o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima komercijalnih transakcija iz februara 2011. godine, usvojiti pro-pis kojim bi se jasno definisali rokovi plaćanja između privrednih subjeka-ta, kao i između privrednih subjeka-ta i organa državne i lokalne uprave. Takođe, treba onemogućiti licima čija su preduzeća insolventna da otvaraju nova preduzeća i nastavljaju lošu pra-ksu poslovanja odnosno neizmirivanja obaveza prema povjeriocima – nagla-sio je predsjednik Komore, izražavajući očekivanje da će vlade država regiona s dužnom pažnjom uzeti u razmatra-nje inicijative koje predlažu privrednici na ovu temu.

Ministar finansija Radoje Žugić ka-zao je da je konferencija doprinos zaje-dničkim naporima da se eliminiše siva ekonomija kao ključna biznis barijera.

- Prema ranijim istraživanjima, učešće sive ekonomije u ekonomskim aktivnostima Crne Gore je preko 20 odsto ili ona dostiže preko 600 milio-na eura. Na taj način gubimo na ime poreza oko 120 miliona eura godišnje, što je više od tekućeg budžetskog defi-cita – rekao je Žugić.

On je naglasio da Vlada Crne Gore intenzivno radi na suzbijanju sive eko-nomije, te da je formirala komisiju sa ciljem da saradnju državnih organa učini što efikasnijom.

- Cilj Vlade je da pristupi ovoj po-šasti na neselektivan način, s nultom stopom tolerancije i potpunom tran-sparentnošću – naglasio je Žugić.

Ministar se posebno osvrnuo na Predlog zakona o mjerama za spreča-vanje nelegalnog poslovanja koji će se, najavio je, ubrzo naći na Vladi i pred poslanicima. Cilj zakona, kako je ka-zao, je sprečavanje neregistrovanog poslovanja, davanje većih ovlašćenja Poreskoj upravi, onemogućavanje lici-ma koja imaju učešće u zaduženim pri-vrednim društvima da osnivaju nova preduzeća. Zakon će po prvi put defi-nisati krivičnu odgovornost za one koji posluju neregistrovani.

Sesija 1

Govoreći na prvoj sesiji „Poreske reforme u funkciji unapređenja poslo-vanja i smanjenja nivoa sive ekonomije u CEFTA regionu“, Nina Drakić, ruko-vodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore, kazala je da je siva ekonomija jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju sve zemlje u regionu, te da je ona u većini tran-zicionih sistema prepreka snažnijem razvoju sektora preduzeća i privrede. - Najefikasnije mjere za suzbijanje

poreskih obveznika – najavio je Lakićević. Uprava carine na dosljedan i profesi-onalan način doprinosi koordinisanim naporima Vlade na suzbijanju sive ekonomije, istakao je Milan Marko-vić pomoćnik direktora Uprave carina. - U cilju suzbijanja sive ekonomije Uprava carina analizira carinske i druge propise koje primjenjuje carinski organ. Ukoliko utvrdimo da u određenim propisima nije precizno ili uopšte propisano postupanje carinskog organa, Uprava carina inicira izmjenu propisa kod nadležnog organa ili internim propisima nastoji da riješi

sive ekonomije sa aspekta poreske politike su smanjenje distorzivnog djelovanja poreskog sistema, smanje-nje troškova primjene poreza, ispla-tivosti utaje poreza i tolerancije pre-ma sivoj ekonomiji – rekla je Drakić. Direktor Poreske uprave Crne Gore Mi-lan Lakićević je istakao da će se ubuduće raditi na podizanju nivoa poreskog mo-rala, između ostalog i kroz komunikaci-onu strategiju, odnosno medijsku pro-mociju, a najavio je rigoroznu poresku kontrolu tokom turističke sezone, uz poštovanje principa nulte tolerancije. Založio se za izmjenu niza sistemskih zakona, među kojima su zakoni o raču-novodstvu i reviziji, te o privrednim dru-štvima, da bi se prilagodili potrebama rješavanja problema sive ekonomije. Naveo je da je poreski dug u Crnoj Gori 354 miliona eura, koji je naj-većim dijelom stariji od 10 godina. Smatra da su mjere koje je preduzela Poreska uprava već dale rezultate, po-što je u prvom kvartalu naplaćeno 13 miliona eura više nego u 2011. godini. - Patriotizam je kada plaćate porez, i zato će poreska uprava intenzivno u nare-dnom periodu provjeravati patriotizam

konkretni problem – rekao je Marković, dodajući da se poseban naglasak stavlja na utvrđivanje carinske vrijednosti robe. Milivoje Milietić, direktor Biroa za regi-onalnu saradnju Privredne komore Srbi-je, iznio je podatke koji pokazuju da je u 2010. godini zastupljenost sive ekonomi-je u toj zemlji 30,1 odsto BDP, te da se njo-me bavi 28 odsto privrednih subjekata. - Siva ekonomija je najzastupljenija u građevinarstvu, poljoprivredi, ugostitelj-stvu... Podaci pokazuju da je obrt koji ostvaruje siva ekonomija oko četiri mili-jarde eura, te da Srbija zbog toga godi-šnje gubi oko 800 miliona eura – rekao je Miletić.

Sesija 2

Ekonomija u sjenci je fenomen koji je dio stvarnosti i koji je postao način života. Eliminisanje sive ekonomije iz društvenog tkiva predstavlja naporan i dugotrajan proces, rekla je Sanja Mar-ković, sekretar Odbora turizma Privre-dne komore Crne Gore, moderator se-sije Uloga inspekcijskih organa u borbi protiv sive ekonomije. Ona se posebno

Lakićević: Podići nivo poreskog morala

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

16 GLASNIK PKCG / april 2013

osvrnula na sivu ekonomiju u turizmu. Prema njenim riječima, glavni generatori sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu su: rad bez odobrenja, neregistrovani smještaj, promet akciznih proizvoda, evi-dencija prometa u maloprodaji, odno-sno neizdavanje fiskalnih računa i tržište rada, posebno zapošljavanje stranaca. - Crna Gora ima nepovoljnu strukturu

- Činjenica da se Crna Gora suočava sa neformalnom ekonomijom upućuje na neophodnost koordinirane akcije na-dležnih organa na njenom suzbijanju Direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić rekla je da je trećina radno sposobnih osoba koji primaju so-cijalne nadoknade radi “na crno”, te da je potrebno napraviti izmjene u sistemu socijalne zaštite.

- Moraćemo puno da radi-mo da bismo smanjili broj korisni-ka socijalne zaštite – rekla je Jelić. Ukazala je i na problem zanatlija koji rade u sivoj zoni, a zvanično su neza-posleni. Rekla je i da je zapošljavanje stranaca veliki problem jer se u ve-likom procentu radi o zapošljavanju “na crno”, te da se puno radi na pro-pisima koji će regulisati ovo pitanje. - Moramo da domaću radnu snagu okrenemo potrebama tržišta, omo-gućiti joj da stekne znanja potrebna crnogorskoj privredi. Vrijeme do ula-ska naše zemlje u Evropsku uniju treba iskoristiti za podizanje konkurentnosti crnogorske radne snage inače ćemo imati problem kada se priključimo trži-štu od 500 miliona ljudi – rekla je Jelić. Sonja Pejović, Inspekcija rada, kon-statovala je da siva ekonomija nega-tivno utiče na fer uslove poslovanja, odražava se na nepoštovanje prava zaposlenih i njihovu socijalnu sigur-nost, te ugrožava i prihode budžeta. Posebno se osvrnula na rad na crno, kao oblik sive ekonomije u Crnoj Gori. - Prioritet inspekcije rada je da se kroz kontinuiran nadzor, preventivne i repre-sivne mjere suprotstavlja sivoj ekonomiji – rekla je Pejović.

ekonomije na graničnim prelazima. - Prema sivoj ekonomiji moramo se odnositi kao u Evropskoj uniji. Valja pojednostaviti proces carinjenja i uve-sti elektronsko carinjenje u skladu sa evropskim propisima - rekao je Vasić. Ljubica Nuri, Stopanska komora Ma-kedonije, rekla je da je u toj zemlji prije tri godine siva ekonomija bila 35 od-

smještajnih kapaciteta gdje dominira in-dividualni smještaj od 74%, koji ne treba posmatrati samo kao jedan od genera-tora sive ekonomije u turizmu, već i kao dobar potencijal koji treba registrovati, standardizovati i objediniti, te na taj na-čin, doprinijeti suzbijanju sive ekonomi-je u oblasti turizma – rekla je Marković. Predstavnik Ministarstva održivog ra-zvoja i turizma Božo Vučeković rekao je da se u turizmu siva ekonomija naj-češće manifestuje kroz rad bez odo-brenja, nelegalno izdavanje smještaja, te da je sporna i kategorizacija smje-štajnih kapaciteta u domaćinstvima. - U cilju suzbijanja sive ekonomije ne-ophodno je pojačati inspekcijski nadzor, pojednostaviti izdavanje dozvola za rad, te bolje koordinirati aktivnosti nadle-žnih institucija – rekao je Vučeković. Mijat Šestović iz Uprave za inspekcijsku kontrolu, kazao je da je ta institucija na-pravila dinamični plan nadzora koji se odnosi na oblast sive ekonomije. Naj-više sive ekonomije, kaže, ima u zanat-stvu, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu. - Ova uprava smatra izuzetno važnim preventivne mjere u koje ubraja edu-kaciju privrednih subjekata u suzbijanju sive ekonomije. Uprava će doprinijeti da se stvori klima za poslovanje privre-dnih subjekata koji aktivnosti obavljaju u skladu sa propisima – rekao je Šestović. Nemanja Vasić, potpredsjednik Spolj-notrgovinske komore Bosne i Herce-govine smatra da je siva ekonomija zastupljenija u toj zemlji nego u Crnoj Gori. Akcenat je stavio na ulogu inspek-cijskih organa i carine u suzbijanju sive

sto BDP, a sada je njen udio 30 odsto. - Siva ekonomija je i dalje izazov za našu Vladu, pa je donijela akcioni plan za bor-bu protiv nje. Do sive ekonomije dolazi zbog neadekvatnih zakonskih rješenja i nedostatka političke volje da se situacija dovede u red – rekla je Nuri.

Sesija 3

Moderator sesije „Tržište rada kao izvor sive ekonomije u CEFTA zemlja-ma” Aleksandar Mitrović, rukovodilac Sektora za pravne, finansijske i opšte poslove Privredne komore Crne Gore, rekao je da je siva ekonomija komple-ksan problem koji zahtijeva angažovanje kako državnih organa tako i privatnog sektora. Crnogorsko tržište rada uređe-no je nizom propisa čija je primjena ključna za suzbijanje sive ekonomije.

Neformalna ekonomija izazov za Vladu

Neophodna koordinirana akcija

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

17

Zaključci konferencije

Potrebno je:1. Smanjiti negativno djelovanje poreskog sistema, pojednostaviti poreske i administrativne proce-dure, te koristiti iskustvo iz EU pri-likom naplate poreza;2. Uticati na unapređenje propisa u oblasti poreza, inspekcija i rada u cilju što efikasnijeg eliminisanja poslovanja u neformalnom sekto-ru;3. Zalagati se za eliminisanje poja-ve gotovinskog palaćanja prilikom kojeg dolazi do neizdavanja raču-na i utaje poreza;4. U saradnji sa nadležnim orga-nima raditi na eliminisanju nelo-jalne konkurencije koja se javlja u slučaju rada na crno, kroz ne-prijavljivanje radnika i nezakonito obračunavanje zarada, te neiz-mirivanje pripadajućih poreza i

doprinosa, kao i jačanju kontrole angažovanja stranaca koji rade na crno;5. Raditi na jačanju kapaciteta i unapređenju efikasnosti inspek-cijskih organa, posebno u dijelu koordinacije rada tijela koja vrše kontrolu i nadzor nad obavljanjem prometa roba i usluga;6. U cilju suzbijanja kašnjenja u plaćanju pridružiti se kampanji 30 max koju sprovodi Eurochambres u cilju poštovanja odredbi EU Di-rektive o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima komercijalnih transak-cija iz februara 2011.godine, na način da ćemo vlade obavijestiti o tome, kao i promovisati kampanju kanalima komunikacije koji su nam na raspolaganju; 7. Saradnjom sa nadležnim organi-ma raditi na unapređenju sistema

oporezivanja i socijalne zaštite u ci-lju formalizacije transakcija iz sive ekonomije i rada na crno, stvara-njem uslova za smanjenje dažbina i troškova legalnog poslovanja;8. Putem kampanja, konferenci-ja, okruglih stolova jačati svijest privrede i građana o negativnim efektiva sive ekonomije, te znača-ju suzbijanja ove pojave koja pred-stavlja ograničenje poslovanju i razvoju privrede;9. Komore u okviru svojih nadle-žnosti treba da se uključe u sve navedene aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u cilju zaštite svo-jih članica;10. Komore treba da budu glasnije i aktivnije u promovisanju zdravog okruženja i njegovog značaja za ra-zvoj ukupne privrede.

Šta je siva ekonomija

Pod pojmom sive ekonomije u najširem smislu podrazumijeva se sva-ka protivzakonita privredna aktivnost usmjerena ka sticanju koristi za sebe i svoj račun, a na štetu drugih pojedina-ca, privrednih subjekata ili države. Siva ekonomija je aktivnost koja putem ne-poštovanja pravnih normi i poslovanja van legalnih tokova ima za cilj izbjega-vanje plaćanja propisanih fiskalnih i drugih obaveza prema državi.

U različitim zemljama upotrebljava-ju se različiti nazivi za sivu ekonomiju, kao što su i različite (a opet i slične) faze njenog ispoljavanja. Pojavom sive eko-nomije i njenim razvojem državi izmiču značajni izvori budžetskih prihoda. Zbog toga siva ekonomija ne samo da ugroža-va redovan priliv budžetskih sredstava, već i ozbiljno ugrožava proizvodnju i re-gularni promet roba i usluga. Nelojalno konkurišući čitavoj registrovanoj (legal-noj) privredi, ona umanjuje i efikasnost ekonomske politike na nivou države.

Do izvjesne mjere djelovanje sive ekonomije može imati i neke pozitivne efekte (dinamiziranje privrednih aktiv-nosti, poboljšavanje ili održavanje do-stignutog nivoa životnog standarda sta-

novništva, povećanje ukupne tražnje), ali negativni efekti su daleko brojniji. Njeno značajnije širenje u pojedinim se-gmentima ukazuje na slaba mjesta pri-vrednog sistema, a veliki obim je znak bitnih poremećaja u razvoju privrede, gdje vitalne funkcije regularne privrede preuzima neformalni sektor.

Smatra se da je osnovni razlog za pojavu i širenje sive ekonomije utaja u plaćanju javnih prihoda, odnosno izbje-gavanje ili kršenje propisa koji regulišu privredne transakcije. Često se dešava da namjerno izbegavanje plaćanja je-dnih obaveza prouzrokuje nenamjerno izbjegavanje drugih. Na primer, nepri-javljivanje radnika zbog izbjegavanja plaćanja poreza ima za posljedicu izbje-gavanje plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje.

Uopšteno posmatrano, glavni uzroci i uslovi za pojavu sive ekono-mije mogu se klasifikovati u tri grupe faktora:ekonomske (finansijski pro-blemi, visoki poreski nameti, vjero-vatnoća otkrivanja, strogost sankcija, očekivani profit),psihološke (neslaganje sa ciljevima i sredstvima ekonomske politike, stav prema riziku) i faktore

oportuniteta(iskustvo u utaji, obrazova-nje značajno za nalaženje posla i njego-vo uspješno obavljanje izvan zakonske regulative).

Osnovni faktori koji djeluju u pravcu širenja sive ekonomije su: nezaposle-nost i nizak nivo životnog standarda, neprilagođenost poreskog sistema, ne-povjerenje građana u bankarski sistem, stalna bojazan od inflacije, neefikasnost državnih organa, nekonzistentnost i ne-stabilnost zakonodavne regulative, ne-razvijena svest o potrebi plaćanja oba-veza prema državi, rat...

Države se protiv sive ekonomije bore na razne načine. Neke od mjera su strožija kontrola i u oblast zapošljavanja; plaćanje samo preko bankarskih tekućih računa što utiče ne samo na suzbijanje sive ekonomije, nego i na povećanje kreditnog potencijala i likvidnosti bana-ka; povećanje naplate javnih prihoda; smanjenje poreskih stopa, svođenje kontrole cijena na što manju meru; te insistiranje ekonomskih vlasti na vlada-vini prava.

Iz autorskog teksta profesora dr Zvezdana Đurića za GM Business & Li-festyle

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

18 GLASNIK PKCG / april 2013

Intervju predsjednika Privredne komore Crne Gore Velimira Mijuškovića agenciji MINA Business

Partnerstvom do internacionalizacije preduzećaPrivredna komora je važan akter u sistemu edukacije, posebno promocije i realizacije cjeloživotnog učenja, realizaciji međunarodnih ekonomskih aktivnosti, svim oblicima promocije privrede, podsticanju domaće pro-izvodnje i slično, rekao je predsjednik Komore Velimir Mijušković.

Regionalno povezivanje predu-zeća na partnerskim osnovama

nameće se kao neophodnost u nare-dnom periodu. Regionalna preduzeća sada imaju motiv, vrijeme, a ako se potrude, i sredstva da stvore regio-nalne mini korporacije bazirane na partnerskim odnosima koje će moći da ostanu konkurentne na regional-nom tržištu i posle ulaska u EU, kazao je u intervjuu agenciji MINA Business predsjednik Privredne komore Crne Gore.

MINA Busines: Kakva je bila ulo-ga Privredne Komore Crne Gore u razvoju crnogorske privrede u prethodnom periodu?

V. Mijušković: Komora koja je pre-teča današnje Privredne komore Crne

Gore osnovana je 21. aprila 1928. godine u Podgorici. Stvorena je na-kon decenijskog nastojanja tadašnjih trgovaca i industrijalaca da dobiju od ondašnje Kraljevine saglasnost za in-stitucionalizaciju svoje ideje. Prema nadležnostima i zadacima Komora stvorena 1928. godine bila je istov-jetna sa komorama evropskog tipa, koji se, kao model, kako u naprednim zemljama Evrope, tako i kod nas za-držao do danas. Tadašnji industrijalci i trgovci prepoznali su da ujedinjeni u Komoru mogu uticati na privredni i ekonomski razvoj zemlje ukazu-jući vlastima na ključne probleme. Napori koje su posebno u tom teškom i po svemu kompleksnom periodu po-kušavali prevladati utemeljivači ove važne institucije i akteri privrednog života ondašnje Crne Gore, vrijedni

su našeg dubokog poštovanja. Oni su uspjeli postaviti pouzdan i stabi-lan okvir djelovanja i rada Komore, a na kasnijim generacijama je bio posao usavršavanja tog rada i pri-lagođavanja aktuelnim trenucima. Gledajući unazad, možemo reći da od daleke 1928. godine prošlog vijeka Ko-mora, mijenjajući imena, postoji i djelu-je kao dio savremene crnogorske isto-rije, nekada u harmoniji sa politikom, a često kao amortizer njenih lomova i turbulencija, sa sviješću da je privre-dni razvoj osnova za dobrobit društva. Zajedničko obilježje svih komora je njihova snažna intersektorska struk-tura. Komora predstavlja interese po-slovne zajednice na način izbalansiran sektorskom podjelom i veličinom is-tih. Privredna komora se razlikuje od granskih poslovnih asocijacija, udru-ženja poslodavaca i drugih usko inte-resno fokusiranih organizacija. Inter-sektorska struktura čini smislenim po-ređenje komore sa državom i drugim višeznačnim, složenim institucijama sposobnim da brže identifikuju izvor ekonomskih problema i predlože rje-šenje. Pored toga, komora je najkom-petentnija da determiniše i sprovede strategiju pružanja specifičnih obli-ka podrške poslovanju koje različite agencije nemaju kapacitet da obez-bijede.Na bazi svega ovoga, logično je da je komora nezamjenljiv činilac u smislu sublimiranja i definisanja sta-vova privrede kreatorima ekonomske politike. Neke mjere i predlozi su na srednji, neke na dugi rok, ali ekonomi-ja zemlje se ne unapređuje od danas do sjutra, već je to kontinuiran pro-ces.

Kako je osnovna uloga Komore da zastupa objedinjene interesa svoga članstva, u našem slučaju ukupne pri-vrede, to podrazumijeva i njen glavni i po obimu najobuhvatniji zadatak.

Velimir Mijušković

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

19

Zastupanje i zaštita interesa članica podrazumijevaju sve aktivnosti koje Komora ima u opisu svoje djelatnosti, a usmjerene su na kreiranje ambijen-ta povoljnog za poslovanje, promociju privrede u zemlji i van nje, edukativne aktivnosti i slično. To istovremeno po-drazumijeva aktivnu uključenost svih članica, koje posredstvom svojih le-galno i legitimno izabranih predstav-nika u organima i tijelima ove insti-tucije iznose stavove, daju predloge i sugestije, utičući na taj način da obje-dinjeni zahtjevi privrede prije svega dođu do kreatora ekonomske politike i donosioca odluka. Podsjetiću da Ko-morom upravlja oko 600 predstavnika privrednih društava koji su različiti po veličini i strukturi, a i dolaze iz razli-čitih privrednih grana. Dakle, Komora Crne Gore integriše kompanije svih veli-čina i iz svih sekto-ra, zastupa njihove interese, a njome upravljaju demo-kratskim putem birani predstavnici poslovne zajedni-ce. To znači da smo najveći zastupnici opšteg ekonomskog interesa zemlje. Upravo univerzalno članstvo osigurava slobodu i podrazu-mijeva našu usmje-renost na srednje i dugoročne ciljeve, a ne lobiranje za pojedinačne ili kratkoročne interese, na bazi čega doprinosimo koheren-tnosti ekonomske i socijalne politike.

MINA Busines: Koja su to najzna-čajnija dostignuća Privredne ko-more u prethodnom periodu i na šta ste posebno ponosni?

V. Mijušković: Iza nas su veoma kompleksne gotovo tri decenije, u ko-jima se desio raspad velike zajedničke države, koji je za posljedicu, logično, imao i narušavanje ekonomskih od-nosa, duboku ekonomsku i socijalnu krizu praćenu hiperinflacijom i slično. Međutim, saglasni su svi, da su repu-bličke komore koje su postojale unutar sistema Privredne komore Jugoslavije uspjele ne narušavajući odnose da se

razviju u veoma efikasne nacionalne komore, koje su danas odlični repre-zenti pojedinačnih ekonomija kako na bilateralnom planu, tako i u okviru asocijacija u kojima djeluju. Vrijedna je pažnje činjenica da je prva inicijati-va za obnavljanje veza među tržištima na području bivše Jugoslavije, upravo potekla od privrednih komora. Sredi-nom devedesetih godina prošlog vije-ka stvoren je, sada već možemo reći institut Predsjednika komora bivše Jugoslavije, koji su zajedničkim osmi-šljenim djelovanjem vršili pritiske na nacionalne vlade da se ukidanjem ba-rijera uspostavi ponovni robni i finan-sijski promet unutar regiona. Danas takođe djelujemo usmjereni na una-pređivanje ekonomskih odnosa, raz-mjenjujemo iskustva kada su evropske

i druge integracije u pitanju i slično. Kasnije, kada je potpisana CEFTA 2006, komore su oformile Forum CEFTA ko-mora, koji ima radna tijela, tako reći u stalnom zasijedanju i koji je kao takav prepoznat i uvažen od CEFTA Sekreta-rijta u Briselu, budući da u kontinuite-tu prati sprovođenje Sporazuma.

Privredna komora Crne Gore je po sudu prije svega privrede, koja je i čini, a zatim i i međunarodnih par-tnera značajno unaprijedila svoje po-slovanje, u smislu praćenja aktuelnih događanja i potreba privrede. Veoma smo važan akter u sistemu eduka-cije (realizovanje obuka, radionica i slično), posebno promocije i realiza-cije cjeloživotnog učenja, realizaciji međunarodnih ekonomskih aktivno-sti, svim oblicima promocije privre-de, podsticanju domaće proizvodnje

i slično. Takođe, realizujemo značajan broj međunarodnih projekata, a pov-jeren nam je i po obimu i po značaju respektabilan posao vezan za prego-varanje za pristup Crne Gore Evrop-skoj uniji.

Regionalno povezivanje privrednika

MINA Busines: Značaj regionalnog povezivanja privrednika, može li to biti jedan od načina prevazila-ženja krize? Koja je uloga komora u tom procesu?

V. Mijušković: Partnerstvo je, na m e đ u n a r o -dnom planu, jedna od najefi-kasnijih poslov-nih strategija za koje se pre-duzeće može odlučiti. Jedna je od najče-šće korišćenih i najsigurnijih metodologija za internacio-nalizaciju pre-duzeća. Na re-gionalnom pla-nu tržišta dviju zemalja bivaju z a m i j e n j e n a

čitavim regionom – prepoznatljivost brendova i nedostatak jezičkih bari-jera povećavaju potencijal i otvaraju mogućnost uključivanja novih aktera.

U kontaktima sa privrednicima če-sto se čuju primjedbe na biznis barije-re sa kojima se susreću u protoku roba, usluga i kapitala u CEFTA regionu koji bi trebao da bude slobodan. Na dana-šnjem CEFTA području, koje je nekada uključivalo i Bugarsku i Rumuniju, po-tpisano je 28 bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini proisteklih iz Me-moranduma o liberalizaciji i olakšica-ma u trgovini iz 2001. godine, a koji je potpisan u okviru Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. Čitav proces je-ste bio komplikovan, dug i skup. Neki napori su uzaludno ulagani - neposre-dno po njihovom konačnom potpisi-vanju Bugarska i Rumunija su ušle u

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

20 GLASNIK PKCG / april 2013

EU što je dovelo do suspenzije svih nji-hovih važećih bilateralnih sporazuma. Stalno povećanje obima poslovne saradnje među preduzećima zemalja potpisnica jedini je validan pokazatelj efikasnosti ovog za region pripremnog integracionog procesa. Ukupno ostva-rena robna razmijena unutar CEFTA tr-žišta u stalnom je porastu, iz godine u godinu, i to na godišnjem nivou od 10 do 15%. Što se Crne Gore tiče bilježi se trend porasta izvoza u CEFTA zemlje. Akcenat CEFTA, pored ostalog, stavlja na investicije, usluge, javne nabavke i zaštitu intelektualne svojine. Ipak, za jačanje konkurentnosti lokalnih pre-duzeća na regionalnom tržištu prije svega je važna poslovna saradnja u realnom sektoru. Dakle, ako već go-vorimo o regionalnom partnerskom udruživanju, preporuka je da bude bazirano na proizvodnji.

Još jedan razlog koji ide u prilog tome jeste činjenica da su strukturni fondovi Evropske unije i programi po-drške namijenjeni zemljama u pred-pristupnoj fazi veoma naklonjeni pro-jektima bilateralne i prekogranične poslovne saradnje između preduzeća, posebno kada je riječ o ulaganjima u proizvodne procese. Iskustva zema-lja poput Češke, Poljske ili Slovenije kažu je procenat iskorišćenja tog di-jela namjenskih sredstava najmanji. Preduzeća, posebno mala i srednja, nemaju dovoljno kvalifikovanog kadra koji bi, između ostalog, mogao da se bavi i uistinu komplikovanim proce-durama koje su nametnute od strane evropske administracije. Kvalitet sa-mog projekta i kredibilnost partnera nisu jedini uslov potreban da bi se određena sredstva iskoristilla. Forma izrade koja podrazumjeva i navode iz kojih mora da se jasno vidi na koji na-čin je projekat usaglašen sa ciljevima određenih EU strategija, direktivama i preporukama Evroske komisije kao i samo poznavanje Acquis communau-taire-a presudni su za sudbinu projek-ta. Ipak, ove više vještine, nego znanja su savladive.

Sve više privrednih komora re-giona razvija svoju konsultantsku funkciju i pomažu da se savladaju mentalitetske i stvarne barijere od balkanskog privrednika do briselskih fondova. Sam proces pregovaranja i otvaranja poglavlja treba shvatiti kao

mogućnost da se određeni principi na kojima EU počiva bolje razumiju te da se ta znanja dalje prenose na crnogorska i regionalna preduzeća. Kada se govori o prednosti kvaliteta pregovaranja i integracija nad brzi-nom pristupa misli se baš na to – op-timalno korišćenje svih mogućno-sti koje predpristupna faza pruža. Sloboda udruživanja na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi je kada su komorski sistemi u pitanju je velika. Same multilateralne komorske organi-zacije mnogo su fleksibilnije od držav-nih, ali njihova efikasnost je posredna i ograničena pa se odnosi samo na srednji i duži rok. Ova godina je obilje-žena predsjedavanjem Privredne ko-more Crne Gore Asocijacijom balkan-skih komora pa su se, u skladu sa kre-tanjima, u platformi predsjedavanja na značajnom mjestu našla i izgradnja mehanizama za olakšano pronalaže-nje strateških partnera unutar regije. Privredne komore imaju sposobnost da pruže i onu praktičnu neposrednu uslugu da kroz poslovne forume i or-ganizaciju učešća na sajamskim mani-festacijama kao B2B mehanizme pruže mogućnost da dva preduzeća ostvare inicijalni kontakt. Potrebno je imati na umu da je realizacija poslovnih dogo-vora ipak na samom preduzeću tj. na sposobnosti njegovih predstavnika.

Regionalna preduzeća sada ima-ju motiv, vrijeme, a ako se potrude, i sredstva da stvore regionalne mini korporacije bazirane na partnerskim odnosima koje će moći da ostanu konkurentne na regionalnom tržištu i posle ulaska u EU. U suprotnom, od-govor na pitanje mnogih preduzeća da li će dalji integracioni procesi do-vesti u pitanje njihovu konkurentnost na samom lokalnom tržištu je: „Naj-verovatnije da hoće.“ Dakle, regio-nalno povezivanje preduzeća na par-tnerskim osnovama nameće se kao neophodnost u narednom periodu. Nakon prostog izbora o unaprijeđe-nju i širenju svoje poslovne aktivnosti van lokalnog tržišta potrebno je naći metodologiju za pronalaženje pravih poslovnih partnera. U odabiru treba biti pažljiv i oprezan, ali pretjeranoj nepovjerljivosti u normalnim poslov-nim relacijama više nema mjesta. Na Balkanu posluju preduzetnici koji se susreću sa sličnim izazovima i normal-

MINA Busines: Šta bi država mo-gla da uradi i pomogne domaćim proizvođačima da izađu iz krize?

V. Mijušković: Država je dužna da stvori najpovoljniji privredni ambijent za poslova-nje. To je prilično širok opseg, ali tu se i završava njena mo-gućnost djelovanja. Naravno, kada je ambijent u kojem poslu-jete povoljan lakše se odupirati krizi. Lično vjerujem da ni jedan ozbiljan privrednik i menadžer u Crnoj Gori od države ne oče-kuje ništa više od stvaranja po-voljnog poslovnog ambijenta. Svako pojedinačno privredno društvo mora u vremenima ka-kva su ova koja danas živimo, mora sa izuzetnom analitično-šću pratiti svoj rad i dugoročno planirati sopstveni razvoj.

Isto tako, privrednici upravo preko Komore daju smjernice Vladi u kom pravcu treba praviti rezove i reforme da bi se una-prijedio poslovni ambijent. Te aktivnosti vodimo na dnevnom nivou.

Ako uzmemo u obzir veličinu Crne Gore, strukturu privrede, koja je takva kakva jeste, neću reći ništa novo kada saopštim da naš dalji razvoj u mnogome zavisi od stranih direktnih inve-sticija. Da bi smo mogli zainte-resovati investitore, moraćemo napraviti najpovoljniji ambijent u regionu, i taj posao je isklju-čivo na državi. To vidim kao ne-ophodnost, jer ako ne budemo upravo tim uslovima najkonku-rentniji u regionu, interesova-nje ino investitora, a i domaćih, za ulaganje u Crnu Goru će samo opadati.

Takođe, funkcionisanje insti-tuta državne pomoći je veoma važno za ukupni razvoj i politika njenog sprovođenja je važno da bude apsolutno transparentna i u vertikalnom i horizontalnom smislu.

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

21

no je da se brzo i lako sporazumiju. Internet, specijalizovanje baze poda-taka, učešće u privrednim delegaci-jama i poslovnim forumima koje pri-vredne komore organizuju, kolektivno ili individualno učešće na regionalnim sajmovima dobre su metode da pre-duzeća prošire vidike i ostvare nove kontakte. Iako su uvijek dobrodošli, jednokratni komercijalni aranžama-ni, kolika god njihova vrijednost bila, strateški ne unaprijeđuju pozicionira-nje preduzeća koliko neki simboličan projekat saradnje i zajedničke proi-zvodnje sa srodnim preduzećima iz regiona.

Konkurentnost

MINA Busines: Da li su crnogorska preduzeća spremna da se nose sa konkurencijom iz EU? Može li im Privredna komora pomoći i kako da povećaju konkurentnost?

V. Mijušković: Nedavno je Privre-dna komora Crne Gore u saradnji sa Skupštinom Crne Gore organizovala Crnogorski parlament preduzeća. Je-dna od tema je bila konkurentnost crnogorske privrede. Izlaganja učesni-ka u ovoj sesiji, su pokazala da je kon-kurencija na našem tržištu izuzetno jaka, zbog otvorenog, liberalnog trži-šta koje omogućava veliko prisustvo roba i usluga iz regiona, Evrope i šire. I pored sve zaoštrenijih uslova i enor-mnog rasta aktera na globalnom trži-štu, domaća preduzeća smatraju da imaju u ponudi kvalitetne proizvode i usluge koji realno mogu biti konku-rentni.

Ipak, jasno iznose da često dola-ze u podređen položaj u odnosu na uvozne proizvode na crnogorskom tržištu, a na drugoj strani su prilično sputani pri pokušaju prodora na poje-dina CEFTA tržišta, zbog zakona koji su važeći u određenim zemljama, a koji-ma se daje podrška domaćim proizvo-dima i uslugama. Kada god se iniciralo prenošenje istog modela za crnogor-sko tržište, odgovor je bio negativan sa argumentacijom da to predstavlja kršenje osnovnog načela međunaro-dne trgovine – kršenje nacionalnog tretmana.

Značajno različiti budžetski pod-sticaji u poljoprivredi uticali su, kako

privrednici sami saopštavaju, da su uvozni prehrambeni proizvodi na našem tržištu jeftiniji od domaćih, a kada se ovome doda damping, cije-ne pojedinih uvoznih prehrambenih proizvoda su znatno ispod cijena do-maćih proizvoda. Vrlo nizak nivo cije-na uvoznih prehrambenih proizvoda uticao je da su neki uvozni proizvodi postali cjenovno konkurentniji od domaćih, što je za sobom povlači-lo uvoz. Velika ponuda roba široke potrošnje omogućava trgovačkim lancima da uslovljavaju proizvođače dugim rokovima plaćanja, čime oni postaju njihovi beskamatni kreditori. Ekonomski nelogični, dugi rokovi plaćanja prema domaćim proizvođa-čima, koji u pojedinim slučajevima idu i preko 180 dana, nepostojanje kvalitetnih sredstava obezbjeđe-nja kao i pojava nenaplaćenih po-traživanja predstavljaju osnovne probleme funkcionisanja domaćeg poljoprivredno prehrambenog sek-tora, koji ozbiljno ugrožavaju njego-vu likvidnost, a na dugi rok i opsta-nak. Pretjerano dugi rokovi plaćanja primoravaju domaće proizvođače da u maloprodajne cijene kalkulišu visoke kamatne stope što predsta-vlja opasnost za dalji porast cijena; Saglasno prethodnom, u cilju očuvanja konkurentnosti domaćih proizvoda, za-državanja postojećeg nivoa malopro-dajnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zaštite životnog standarda stanovništva, privrednici su poručili da je potrebno po hitnom postupku: - Donijeti propis o rokovima plaća-nja osnovnih proizvoda za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mli-ječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer) sa rokom od 15 dana. Tim propisom treba definisati nadležnost nadzora Po-reske uprave za primjenu istog; - Zakonski urediti instrument kojim se garantuje plaćanje u zadatom roku; - Unaprijediti Zakon o javnim nabav-kama, jer postojeće odredbe često narušavaju zdravu konkurenciju. Postoji potreba obezbjeđivanja po-voljnih kreditnih sredstava, kao i intenzivnije promotivne aktivnosti; Veliki broj preduzeća ne posjeduje standarde kvaliteta, a pomoć za nji-hovo uvođenje očekuje iz subvencija ili povoljnih kredita;

Ulaganja u opremu i tehnologiju, zatim edukaciju menadžera i zapo-slenih, promotivne aktivnosti, kao i izgradnja poslovnih objekata, prepo-znati su kao prioritetni uslovi za jača-nje konkurentnske sposobnosti;

Zbog brojnih, naprijed pominjanih faktora, poslovne strategije naših fir-mi realizaciju proizvoda i dalje uglav-nom usmjeravaju na domaće tržište. Privredna komora Crne Gore saglasno svojim nadležnostima i drugim kapa-citetima predano radi na pružanju po-moći crnogorskoj privredi da postane što konkurentnija, čineći to različitim vidovima informacija, edukacija, pro-mocija i slično. Mi ćemo i dalje nasta-viti da djelujemo u tom smjeru.

Ovdje je važno istaći podršku koju domaćoj proizvodnji Komora pruža kroz projekat Dobro iz Crne Gore. Cilj projekta je valorizacija prirodnih i pri-vrednih resursa, afirmacija i uspješniji plasman kvalitetnih domaćih proizvo-da i usluga u zemlji i u inostranstvu. Projektom je predviđeno da korisnici žiga mogu biti proizvodi koji se proi-zvode uz poštovanje HACCP sistema i ISO standarda, za čiju proizvodnju se koristi minimum 50% sirovine iz Crne Gore, čija se proizvodnja i prodaja na domaćem i inostranom tržištu po-većava iz godine u godinu. Do sada je pravo korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore” steklo 76 proizvoda 15 vodećih crnogorskih proizvođača.

Jedna od aktivnosti predviđenih ovim projektom podrazumijeva i ana-lizu preduzetih mjera i ostvarenih re-zultata. Upravo iz navedenih razloga u posljednjih pet godina se realizuje „Ispitivanje javnog mnjenja o svijesti i upoznatosti javnosti sa projektom “Dobro iz Crne Gore”, kao i o navika-ma i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje. Na osno-vu dobijenih podataka za prethodnu godinu može se zaključiti da projekat i nosioci žiga „Dobro iz Crne Gore” uži-vaju povjerenje građana i potrošača i iz godine u godinu bilježe uspjehe na domaćem i inostranim tržištima. Du-goročno posmatrano, projekat „Dobro iz Crne Gore” trebalo bi da doprinese povećanju domaće proizvodnje i una-pređenju kvaliteta domaćih proizvo-da i usluga koji će biti prepoznati i na međunarodnom nivou.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

22 GLASNIK PKCG / april 2013

Projekat regionalne trgovinske logistike

Unapređenje trgovine regionaCilj projekta je uklanjanje regulatornih prepreka, razvoj trgovine regiona i povezivanje sa tržištem EU.

Projekat „Trgovinska logistika u ze-mljama Zapadnog Balkana“ koji se

realizuje uz podršku Međunarodne fi-nansijske korporacije (IFC) fokusira se na uklanjanje regulatornih prepreka trgovini u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Hrvat-skoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Koso-vu), čime se olakšava trgovina u regionu i unapređuje povezivanje sa tržištem EU, kao i sa globalnim lancima nabavke.

Evropska komisija preko Višekorisnič-kog programa Instrumenta za pretpristu-pnu pomoć (IPA), finansira projekat koji ima dva cilja:

Eliminisanje suvišnih ili duplih zahtje-•va za dokumentacijom u trgovini, čime se smanjuju vrijeme i troškovi za firme,Pojednostavljenje procesa i postupa-•ka u trgovini kako na većim graničnim prelazima (GP) tako i na glavnim trgovinskim ulazima (lukama i aero-dromima) čime se omogućava nes-metan protok tereta.Kompanije iz privatnog sektora i re-

prezentativna tijela iz trgovine i transpor-ta uključena su u konsultacije radi iden-tifikovanja uskih grla u prekograničnom protoku roba. Kroz projekat se podstiče osnivanje odbora za trgovinsku logistiku tamo gdje takve grupe još ne postoje, dok se sa komorama, udruženjima špe-diterima i drugima radi na formulisanju preporuka za reformu. Privredna komora Crne Gore, kao partner na projektu ima ulogu da priprema zajedničke preporuke privatnog sektora za pojednostavljenje postupaka prekogranične trgovine i da promoviše aktivnosti vezane za među-regionalnu trgovinsku logistiku s ciljem jačanja dijaloga, efikasnosti i saradnje u okviru regiona CEFTA kroz organizovanje regionalnih okruglih stolova privatnog sektora.

Privredna komora Crne Gore i IFC organizovali su Regionalnu radionicu

„Sanitarne i fitosanitarne, veterinarske i kontrole hrane prilikom trgovine“, koja je održana je u Budvi, 16. aprila 2013. go-dine.

Radionica je okupila preko 50 pred-stavnika inspekcijskih organa iz zemalja zapadnog Balkana u cilju razmjene isku-stava, informacija i identifikacije ključnih problema koji opterećuju trgovinu.

Teme radionice su bile:Sanitarne, fitosanitarne i veterinar-1. ske kontrole prilikom uvoz/izvoza/tranzita, zasnovane na analizi rizika,Saradnja agncija i država – razmjena 2. informacija,Zahtjevi EU u vezi sa procedurama 3. prilikom obavljanja sanitarnih, vete-rinarskih i fitosanitarnih kontrola u postupcima uvoza/izvoza/tranzita,Potreba i mogućnosti za harmoniza-4. ciju zahtjeva i procedura. Učesnicu su usaglasili zaključke i pre-

poruke:Preporučeno je da se osnuje Forum •koji će se redovno sastajati i baviti pitanjima trgovinske logistike u zem-ljama zapadnog Balkana. S obzirom na važnost međuresorne koordi-nacije, posebno u oblasti upravljanja rizikom i obavljanja kontrola prilikom uvoza/izvoza/tranzita, učesnici su preporučili da u rad Foruma budu uključeni predstavnici carinske ad-ministracije.Posebno su istakli važnost ost-•varivanja balansa između broja kon-trola (u cilju zaštite zdravlja ljudi, bil-jaka i životinja) i bržeg protoka roba, odnosno olakšanja trgovine. U tom smislu potrebno je posebnu pažju usmjeriti na unapređenje sistema analize rizika.Kako je carinska administracija otišla •najdalje u primjeni specijalizovanih softverskih alata za analizu rizika

potrebno je unaprijedinti saradnju sa CEFTA Radnom grupom za analizu rizika kako bi se se iskustvo i dobra praksa prenijela na inspekcijske or-gane.Učesnici su pozvali CAFTA Radnu gru-•pu za upravljanje rizikom da razmotri mogućnost izrade zajedničkih profila rizika carine sa Sanitarnom, Fitosani-tanom i Veterinarskom upravom. Takođe, zajedničke kontrole inspekci-jskih organa značajno bi doprinijele efikasnosti.Jedna od prioritetnih oblasti za •unapređenje postupaka inspekci-jskih kontorla prilikom trgovine jeste razmjena informacija. Preporučeno je da zemlje regiona upute zajedničku inicijativu Evropskoj komisiji za uvođenje TRACES sistema u zemlje zapadnog Balkana,Carinska administracija je pozvana •da razmotri mogućnost da dozvoli inspekcijskim organima korišćenje SEED sistema, s ciljem bolje razmjene informacija,U cilju pojednostavljenja inspekci-•jskih kontrola prilikom obavljanja spoljnotrgovinskih poslova potrebno je smanjiti broj potrebnih dokume-nata i uskladiti zahtjeve i procedure u regionu. S tim u vezi potrebno je izaditi detaljne komparativne analize nivoa tehničke opremljenosti u svim zemljama regiona IFC će pružiti tehničku podršku in-

spekcijskim organima u cilju izrade i im-plementacije efektivnog sistema analize rizika.

U okviru Projekata sarađuje se sa drugim donatorima i međunarodnim finansijskim institucijama radi stvaranja sinergije i unapređenja djelotvornosti planiranih intervencija. CEFTA Sekretari-jat ključni je partner u ovim naporima i najvažniji akter u napredovanju ukupnog programa regionalne trgovine. Izvještaji sa projektnih aktivnosti dostavljaju se pododborima CEFTA za carinska pitanja i pružiće savjetodavne usluge njegovoj ne-davno osnovanoj Radnoj grupi za uprav-ljanje rizikom.

Očekuje se da će regulatorne inter-vencije u okviru plana aktivnosti Projekta pomoći zemljama zapadnog Balkana i ostvariti znatne koristi koje se kreću od smanjenjenih administrativnih i transak-cionih troškova i povećanje naplate pri-hoda od većih stopa poštovanja propisa, poboljšanje regionalne integracije i veće konkurentnosti.

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

23

Pšeničnom brašnu T-400 u pakovanju od 1 kg, 5 kg i 25 kg i pšenično brašno T-500 u pakovanju od 1 kg, 5 kg i 25 kg ovog proizvođača dodijeljeno pravo korišćenja znaka Dobro iz Crne Gore.

Brendovi

Nikšićkom mlinu Dobro iz Crne Gore

Na sjednici Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogor-

skih proizvoda Dobro iz Crne Gore, održanoj 25. aprila 2013. godine, donesena je Odluka o dodjeli prava korišćenja znaka Dobro iz Crne Gore proizvođaču „Nikšićki mlin“ a.d. – Ni-kšić za pšenično brašno T-400 u pako-vanju od 1 kg, 5 kg i 25 kg i pšenično brašno T-500 u pakovanju od 1 kg, 5 kg i 25 kg.

Odluci je prethodio prijedlog Teh-ničkog komiteta za ostale prehram-bene proizvode koji je konstatovao da ovi proizvodi „Nikšićkog mlina“, is-punjavaju sve uslove za dodjelu zna-ka, uključujući sertifikat za HACCP sis-tem, a kompanija je započela imple-mentaciju standarda ISO 9001:2008 Sistem menadžmenta kvalitetom. Dobitnik je i međunarodnih nagrada.

„Nikšićki mlin“ je počeo proizvo-dnju pšeničnog brašna 1951. Godine, a privatizovan je 2007. Godine. 2012. godine dostigao je godišnji obim

proizvodnje od 24000 tona, od čega 19200 tona plasira na domaćem, a 4800 tona na tržištu Albanije.

Savjet je razmatrio i usvojio Izvje-štaj o realizovanim aktivnostima pro-jekta Dobro iz Crne Gore u 2012. go-dini i plan aktivnosti u 2013.

U cilju afirmacije kvaliteta do-maćih proizvoda i usluga, te jačanja konkurentske sposobnosti kompanija na crnogorskom i inostranim tržišti-ma, Privredna komora Crne Gore je i u 2012. godini posvetila značajnu pažnju realizaciji projekta „Dobro iz Crne Gore“. U prošloj godini pravo korišćenja kolektivnog žiga za pose-ban kvalitet stekla je Mljekara La-zine, pa znak “Dobro iz Crne Gore” koristi 74 proizvoda 14 proizvođača, i to: „13 jul Plantaže”a.d., Industri-ja mesa “Goranović“ d.o.o. Nikšić, „Šljukić CO“ d.o.o. Nikšić – Mljekara Srna, Mljekara „Nika” d.o.o. Nikšić, „Mesopromet”d.o.o. Bijelo Polje, „Inpek” a.d. Podgorica, „Niksen-tra-

de” Čavor-Kotor, „Martex” d.o.o. Cetinje, Fabrika vode „Lipovo”d.o.o. Kolašin, „Gradina Company“ d.o.o. Rožaje, Interproduct d.o.o. Cetinje, Industrija piva i sokova „Trebjesa“ a.d. Nikšić, „Bonesa“d.o.o. Bar, „Šim-šić Montmilk“d.o.o. Danilovgrad.

Po ustaljenoj praksi, planiranje aktivnosti i evaluacija efekata temelji se na rezultatima istraživanja javnog mnjenja o potrebama i navikama po-trošača u Crnoj Gori, njihovim stavo-vima o domaćim kompanijama i pro-izvodima, te vrednovanju opravda-nosti samog projekta i očekivanjima u narednom periodu. Istraživanje je reazovao CEED consulting iz Podgori-ce od 13. do 21. decembra 2012. go-dine, a na osnovu dobijenih rezultata se može zaključiti da projekat i nosi-oci žiga uživaju povjerenje građana i potrošača i iz godine u godinu bilježe uspjehe na domaćem i inostranim tr-žištima. Većina građana je upoznata sa projektom „Dobro iz Crne Gore“ i njihova informisanost je povećana u odnosu na 2009. godinu. Kao i pre-thodnih godina, građani su najčešće za projekat čuli putem medija. Pri-vredna komora Crne Gore prepozna-ta kao nosioc ovog projekta. Kampa-nja će doprinijeti jačanju povjerenja u crnogorske proizvode i povećati domaću proizvodnju. Zato kampanju „Dobro iz Crne Gore” treba nastavi-ti. U budućem periodu informacije o projektu potrebno je plasirati putem TV-a, novina ili prezentacije u prodaj-nim objektima, navodi se u istraživa-nju. Podaci potvrđuju da su premaše-ni planirani ciljevi kampanje.

Aktivnosti na realizaciji Projekta ,,Dobro iz Crne Gore’’ u 2013. godini biće usmjerene na djelovanje u dva pravca: kontinuitet sadržinskim se-gmentima Projekta (inovacija, edu-kacija, informisanje i promocija) i uvođenje novih strategija i sadržaja, prilagođenih aktuelnoj fazi Projekta.

Ispunili uslove za žig: Nikšićki mlin

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

24 GLASNIK PKCG / april 2013

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore

Uspješna realizacija projekta „Dobro iz Crne Gore”Pravo korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore”, u toku pet godina, stekla su 76 proizvoda od 15 proizvođača. Ovaj projekat ima povjerenje svih, posebno građana, i to je njegova najveća vrijednost.

Projekat Dobro iz Crne Gore je po-krenut prije skoro pet godina sa

ciljem: smanjiti veliki i stalno rastući spoljnotrovinski deficit, odnosno de-balans između izvoza i uvoza.

Shodno djelokrugu rada Privredne komore, za nas je to značilo: identifi-kovati, afirmisati, promovisati, motivi-sati i aktivirati sopstvene (crnogorske) mogućnosti za veći izvoz. Opredijelili smo se u početnom periodu za tzv. strategiju masovnog marketinga, pri čemu je akcenat stavljen na djelova-nje prema proizvođačima i potrošači-ma. U okviru proizvođača (roba i uslu-ga), težište djelovanja je primarno bilo usmjereno prema firmama koje imaju potencijal da postignu željeni kvalitet, u punom značenju te riječi: fizičko-hemijski kvalitet proizvoda i usluga, poslovna orijentacija, menadžment, organizacija, tehnologija, standardi – jednom riječju konkurentnost. Pre-ma potrošačima se djelovalo u pravcu

jačanja svijesti o kvalitetu domaćih proizvoda i usluga, a posebno u prav-cu suzbijanja dugo ukorjenjivanih, ne-utemeljenih trendova favorizovanja svega što dolazi izvana, odnosno pre-drasuda o inferiornosti svega domaće-ga, rekla je za agenciju MINA business Ljiljana Filipović, potpredsjednica Pri-vredne komore Crne Gore.

To je značilo potrebu za jasno i precizno definisanim projektom. Urađene su sve neophodne radnje za

uvođenje kolektivnog žiga koji se po posebnoj proceduri dodjeljuje indivi-dualnim domaćim proizvodima i uslu-gama za natprosječan ukupni kvalitet (svojstva, primjena međunarodnih standarda, nagrade za kvalitet, mar-keting).

Pozitivna ocjena zaDobro iz Crne Gore

Pravo korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore” do sada su stekla 76 pro-izvoda od 15 domaćih proizvođača. Nema sumnje da je to, iako ne cjelo-kupan, elitni dio savremene crnogor-ske proizvodnje.

Ljiljana Filipović

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

25

Više od 90 odsto građana podrža-va projekat. Izuzetno je poraslo povje-renje potrošača u domaći kvalitet.

Mnoge naše kompanije, u poređe-nju sa stanjem od prije pet godina, snažno su evoluirale u pozitivnom pravcu. Firme čiji su proizvodi obilje-ženi ovom oznakom kvaliteta znaju da je koncept državnog protekcionizma propao sa državnom planskom privre-dom i da se bez konkurentnosti danas ne može uspješno izaći na bilo koje tržište. Zato su i konkurisali za korišće-nje žiga, jer su znali potencijal brendi-ranja, pa u promotivnim kampanjama njihove proizvode ne zovemo bez ra-zloga “najbolje od najboljih”.

Svi ovi, kao i mnogi drugi rezulta-ti, razlog su za našu pozitivnu ocjenu dosadašnje realizacije projekta. Na-ravno, mi znamo da Privredna komo-ra i uspješni projekat “Dobro iz Crne Gore” nijesu jedini, možda ni ključni uzroci svih tih vrijednih i stvarno ohra-brujućih kretanja i rezultata, ali smo sigurni da taj doprinos nije za potcje-njivanje.

Konkurentnost proizvoda koji imaju žig Dobra

Komentarišući pirtanje da li prozvo-di sa žigom Dobro iz Crne Gore mogu biti konkurentni na tržištu EU, potpreds-jednica Filipović je kazala “da u poima-nju konkurentnosti i mogućnosti uspje-ha na inostranim tržištima, kod nas je donedavno dominiralo uvjerenje da je

dovoljno imati pravi kvalitet. Posljednjih nekoliko godina, visokim svojstvima proizvoda/usluge se, kao nužan uslov za izvoz, sve više dodaje i promocija. U uslovima savremenog poslovanja, ovi kriterijumi se jednostavno podrazumi-jevaju. Osim njih, podrazumijevaju se i politika cijena prihvatljiva potrošačima, dodate vrijednosti, dugotrajni i mukotr-pni rad na dopiranju do svijesti potroša-ča, neprestano izučavanje preferencija potrošača, makar minimum inovativno-sti, cijela umjetnost ulaska i opstanka u kanalima distribucije…

Drugim riječima, kao presudan fak-tor konkurentnosti i sposobnosti realiza-cije na inostranim tržištima sve se više javlja kvalitetan menadžment, odnosno sposobnost definisanja poslovne po-litike i upravljanja firmom, - čak i kada posjedujemo unikatne proizvode. Uz to, treba znati da su naše mogućnosti u obimu, odnosno količini proizvoda, izu-zetno skromne. Da bi se moglo izaći na velika tržišta treba raspolagati mnogo većim količinama proizvoda. Pošto to ne mogu postići sami, naši proizvođači bi se morali međusobno udruživati i zajednič-ki nastupati na tržištima. Na žalost, to za sada nije realno. Većina je još bojažljiva i krajnje rezervisana prema bilo kakvom partnerstvu”.

Potpredsjednica Komore smatra da je neophodno djelovati na dva nivoa: kompanije i država kako bi domaći pro-izvodi sa žigom Dobro iz Crne Gore bili bolje pozicionirani na tržištu EU.

“Što se kompanija tiče, prvo se mora položiti ispit na domaćem tržištu. Tek

nakon toga slijedi, neka mi bude dozvo-ljena takva ilustracija, mukotrpan put “nostrifikovanja diplome” na tržištima EU. Dok god za naše prizvođače i pru-žaoce usluga želje i potrebe kupaca ne budu imperativ, nemaju šta tražiti napo-lju. Pored toga, moraju konačno shva-titi da istraživanja tržišta nijesu stvar slobodnog izbora već nužnost, te da su fleksibilnost i sposobnost za partnerstvo vrhunske poslovne osobine koje krase najuspješnije. Partnerstvo, udruživa-nje u klastere i slično, ne znače gubitak identiteta, već put do profita.

Što se tiče države, ona mora voditi više računa o opterećenjima proizvođa-ča, koja su sve veća. Skuplji inputi, reci-mo električne energije, mnoge domaće firme onemogućavaju da budu cjenov-no konkurentnije u odnosu na strane. Uz to, odavno je poznato da su diploma-tije najrazvijenijih zemalja u ogromnom procentu svoga rada u najdirektnijoj službi privrednog razvoja svoje zemlje, odnosno izvoza, za što postoji značajan prostor za napredak” ocijenila je Filipo-vić.

Očekuje se veće interesovanje kompanija iz oblasti usluga

U vezi sa planovima dodjele žiga u narednom periodu potpredsjednica smatra da je “dodjela prava korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore” čvrsto je ute-meljena na strogoj primjeni propisanih visokih kriterijuma. Svjesni smo da bi bilo kakvo neprincipijelno popuštanje kvantitetu na štetu kvaliteta, bilo ne samo štetno, već i fatalno za sam pro-jekat. Za ovih pet godina smo postigli da “Dobru iz Crne Gore” vjeruju svi, a posebno građani, i to je njegova najveća vrijednost koju ćemo slijediti.

U takvim okolnostima, ne treba ra-čunati na nagle i velike skokove u pogle-du broja korisnika. Nedavno je pravo ko-rišćenja znaka dobio Nikšićki mlin za par svojih proizvoda. Do kraja godine mogu se očekivati još jedna ili dvije aplikacije.

Nadam se i vjerujem da će budući period obilježiti veći interes davalaca usluga za korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore”, zaključila je Ljiljana Filipović.

Sa sjednice Savjeta za dodjelu žiga Dobro iz Crne Gore

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

26 GLASNIK PKCG / april 2013

Činom otvaranja i privremenog zatvaranja poglavlja 25 i 26 Crna Gora se definitvno „približila“ Evropi, stvorivši time uslove da crpi brojne benefite. Da li će benefiti u kvantititivnom smislu biti veći ili manji, za-visi od naše spremnosti.

Dr Anđelko Lojpur, pregovarač za poglavlja 25, 26 i 10

Pozitivan stav Briselao poglavlju 26

Crna Gora je 15. aprila 2013. godine zatvorila poglavlje 26 –

obrazovanje i kultura. Sagovornik Glasnika tim povodom je pregova-rač za ovo, kao i poglavlja 25 i 10, profesor dr Anđelko Lojpur, koji za naš list objašnjava tok pregovarač-kog procesa, obaveze i benefite koji nas očekuju u periodu koji slijedi.

- Smisao čitavog procesa tzv. pregovora je u tome da se preispita sposobnost Crne Gore da preuzme obaveze iz članstva u EU, odnosno, pravne tekovine EU, kao što je to navedeno u Ugovorima, podza-konskim aktima i politikama Unije, odnosno da se po pojedinim po-glavljima detaljno skeniraju admi-nistrativni kapaciteti Crne Gore da implementira pravnu tekovinu EU u cjelini. U konkretnom slučaju za poglavlje 26 - Obrazovanje i kultu-

ra, sve prethodno navedeno rezul-tiralo je pozitivnim stavom i sagla-snošću da je Crna Gora spremna da u potpunosti prihvati pravnu teko-vinu u toj oblasti, te da u tom smi-slu ne očekuje neke poteškoće niti zahtijeva neki specijalni aranžman, odnosno prolongiranje ili dodatni period za usklađivanje – kazao je profesor Lojpur.

Glasnik: Koje je uslove Crna Gora ispunila u oblastima obrazovanja i kulture da bi pregovori sa Evropskom unijom po tim pitanjima išli, stiče se utisak, zavidnom dinamikom?

A. Lojpur: U funkciji potpuni-jeg razumijevanja pregovaračkog procesa, jako je bitno da istaknem da tu u suštini i nema pregovora o sadržaju pravne tekovine EU. Prak-

tično, mi tu uz jedno kompetentno mentorstvo pregovaračkog tima polažemo ispit „sami pred sobom”, jer se proces, u osnovi, temelji na principu da svaka država kandidat-kinja tokom pregovora mora usvo-jiti cjelokupnu pravnu tekovinu, te to je, u konačnom, i njihova svrha. Čitav proces se fokusira na uslo-ve pod kojima će država kandidat usvojiti, eventualno dograditi i, što je najvažnije, implementirati acquis communitaire, odnosno tzv. pravnu tekovinu EU. Radi se o preispitav-nju sposobnosti da se prihvataju evropska „zajednička pravila igre” i, što je posebno važno, da se do-sljedno implementiraju.

Želim da naglasim dvije, po meni, bitne stvari koje se opredi-jelile brzinu i sadržaj pregovora u ovom poglavlju. Prvo, ako ostavimo po strani tokom čitavog toka pre-govora ispoljen zavidan nivo pri-premljenosti članova radne grupe i spremnost koja se očitovala u tome da smo uspijevali da ponudimo ade-kvatne odgovore po svim otvorenim pitanjima, podsjetiću na ono što je predsjednik pregovaračkog tima EU Komisije g. Fidalgo potencirala već prilikom otvaranja pregovora, a to je da je napredak u obrazovanju i kulturi podrška svim sektorima, odnosno ukupnom ekonomskom i kulturnom razvoju jedne države. I drugo, ako malo pažljivije i dublje proniknemo u evropsku sadašnji-cu i strateška dokumenta Evropske komisije, naći ćemo u predgovoru ključnog strateškog dokumenta „Evropa 2020“, gdje predsjednik Komisije J.M.Barroso u periodu do 2020. godine ističe pet mjerljivih ciljeva koji će biti pretvoreni u naci-onalne ciljeve: za zapošljavanje, za istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i enrgetiku, za obrazova-

Prof. dr Anđelko Lojpur

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

27

nje i za borbu protiv siromaštva. Svi navedeni ciljevi se direktno ili indirektno tiču obrazovanja, nauke i kulture, bolje reći obrazovanje i nauka su generečki faktor cjeloku-pnog društvenog razvoja, ovaj put posmatrano ne samo na nivou EU, nego cijele Evrope, pa time i Crne Gore.

Glasnik: Šta su bile polazne osnove a koje ključne oblasti predmet prego-vora? Da li je bilo otvorenih pitanja gdje je Crna gora u obavezi da nešto radikalno mijenja i prilagođava u domaćoj regulativi?

A. Lojpur: Kao polazna osnova za pregovore u cjelini, pored za-konske regulative, služili su i brojni strateški razvojni dokumenti EU, kao npr. Evropa 2020, Inovativna unija i sl, čime su se nametenuli ciljevi koji su imali karakter „ben-chmarkova“:

U EU živi približno oko 100 mi-liona mladih koji čine jednu petinu ukupnog stanovništva; kvalitetno obrazovanje i obuka, uspješno in-tegrisanja na tržište rada i veća mobilnost mladih ključni su za oslobađanje potencijala mladih i realizaciju ciljeva Startegije „Evro-pa 2020“; nezaposlenost mladih je neprihvatljivo visoka i iznosi 21%; ciljna stopa zaposlenosti je 75% - uzrast od 20 do 64 godine; naj-manje 40% osoba starosti između 30 do 34 godine treba da ima vi-soko obrazovanje; smanjiti stopu preranog napuštanja obrazovanja na 10%; bolji rezultati u oblasti pi-smenosti – 21,4% pokazuje slabe rezultate iz čitalačke pismenosti; kompetencije za cjeloživotno uče-nje; svim mladima u Evropi pružiti priliku za mobilnost do 2020.go-dine; promovisanje i priznavanja neformalnog obrazovanja i infor-malnog učenja. Inače, strukturom pregovora u okviru ovog poglavlja bila su obuhvaćena sljedeća ključ-na područja: obrazovanje i osposo-bljavanje, sa naglaskom na pitanja koja se tiču organizacije predškol-skog, osnovnog, srednjeg, visokog obrazovnja i strategije cjeloživo-tnog učenja, zatim segmenta mladi

i sport, kultura, EU programi i pri-stup obrazovanju.

U okviru svakog od ovih segme-nata morali smo da pripremimo sveobuhvatna obrazloženja o do-metima istih po osnovu institucio-nalnog i organizacionog okvira, ra-zvojnih dokumenata i namjeravanih aktivnosti. Pažljivo smo analizirali brojna pitanja kao što su ona koja se tiču nacionalnog kvalifikacionog okvira, prioriteta kakvim se smatra mobilnost u obrazovanju, kvaliteta i efikasnosti obrazovanja što se di-rektno tiče potrebe unapređivanja osnovnih vještina i kompetencija, profesionalnog razvoja obrazov-nog osoblja i modernizacije viso-kog obrazovanja i slično. Predmet pažnje bila su i pitanja koja treba da promovišu jednakost, socijalnu koheziju i aktivno građanstvo, te procjena mogućnosti, podjedna-ko u organizacionom i praktičnom smislu, koje se odnosi na poveća-nje kreativnosti, pospješivanje ino-vacija i preduzetničkih aktivnosti, unapređenje partnerstva između biznis i cvilnog sektora i drugo. U dijelu koji se odnosio na „mlade i sport“ postigli smo saglasnost da je na bazi važeće regulative, stra-teških razvojnih dokumenata i re-vitalizacijom pojedinih politika iz ove oblasti vidljivo da je Vlada Crne Gore spremna da prihvati pravne tekovine, a koje su već dobrim di-jelom sadržane u njenim dokumen-tima, ili se planira da budu aktivi-rane i implementirane u narednom periodu.

Glasnik: Kakve se mogućnosti otva-raju zatvaranjem pregovora po dva poglavlja za koje ste pregovarač?

A. Lojpur: Trenutna ulaganja po istraživaču u Crnoj Gori su ne-dovoljna i čak nekoliko puta manja od razvijenih zemalja (npr. ulaganja po jednom istraživaču u Švedskoj su preko 200.000 eura godišnje), i u tom smislu nam se upravo za-tvaranjem poglavlja 25, pored pro-mjena u visini izdvajanja za nauku u domaćim okvirima otvaraju brojne druge mogućnosti u pogledu jedno-stavnijeg i bržeg pristupa izdašnim evropskim fondovima, kao i da se u ovom pogledu što prije smanji evidentan raskorak između članica i zemalja kojima predstoji priklju-čenje EU. U prilog tome navodim program koji se tiče mobilnosti is-traživača i studenata, za koji je pod nazivom „Erasmus for All“, Evrop-ska komisija za period od 2014. do 2020. godine odobrila 19 milijardi eura, gdje projekcije pokazuju da će samo oko 2,2 miliona studenata uzeti učešća po raznim osnovama u ovom programu. Pored toga, po-tencijalne benefite ovdje moramo posmatrati kao imperativ za Crnu Goru, jer projekcije pokazuju da u poređenju sa 2010. godinom, kada su zaposleni sa visokim obrazova-njem zahtijevani u oko 29% slučaje-va, danas je to već poraslo na 35%, a procjena je da u EU svega oko 26% zaposlenih ima visoko obrazovanje, dok je u Crnoj Gori taj nivo skoro tri puta niži. Nadalje, predviđanja pokazuju da će do kraja 2020. godi-ne potrebe za nisko obrazovanom

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

28 GLASNIK PKCG / april 2013

radnom snagom opasti za dodatnih oko 20%, dok će istovremeno po-treba za srednje obrazovanim ka-drom porasti za oko 5%, a visoko obrazovanim za oko 20 %. U tom smislu, treba cijeniti procjenu Ko-misije da ovo poglavlje bude prvo otvoreno, jer nam se pruža prilika da se nauka i istraživanje uz potpu-nije investiranje iz navedenih fon-dova i u CG nametne kao jedan od najproduktivnijih faktora ekonom-skog razvoja u dugom roku.

Moje čvrsto uvjerenje je da nam je pružena šansa u područjima gdje smo izloženi konkurenciji, gdje smo dobro ocijenjeni, i gdje se kada je u pitanju razvoj Crne Gore može najviše učiniti, a to su obrazovanje, nauka, infromatička društvo i sl, što su u današnjem svijetu ključne poluge ili generički faktori razvoja. Od značaja je procjena da je Crna Gora u ovim oblastima uhvatila ko-rak sa članicama EU, da je involvi-rana u brojne na razvoj i podizanje konkuretnosti EU ciljno usmjerene aktivnosti, te da nam je time, ne čekajući ostala poglavlja, upućena poruka i pružena prilika da se bržim i potpunijim efektuiranjem nacio-nalnih resursa po ovoj osnovici više približimo razvijenim državama. Ima li se u vidu novouspostavljena privredna struktura Crne Gore u kojoj dominiraju usluge ili tzv. se-kundarni i tercijarni sektor, te da su u uslovima pune globalizacije sve pozicije na tržištu odavno zauzete i da je teško iznova započeti proces reindustrijalizacije, činom otvara-nja i privremenog zatvaranja baš ova dva poglavlja Crna Gora se de-finitivno sasvim „približila“ Evropi stvorivši time uslove da crpi brojne benefite jer, osim što ne učestvu-je u odlučivanju, od sada skoro da imamo sve druge mogućnosti kao i zemlje članice EU. A da li će ti bene-fiti u kvantititivnom smislu biti veći ili manji, to je upravo ono što zavisi od naše spremnosti, i to je prostor koji ima i svoju vremensku dimen-ziju, u kome privremeno zatvaranje može biti preispitano.

Glasnik: Kada se očekuje otvaranje pregovora za poglavlje 10 – Infor-matičko društvo i mediji, i koje su aktivnosti urađene?

A. Lojpur: Mislim da smo zavr-šetkom screeninga i bilateralnog sasatanka na kome smo mi pre-zentirali dostignuća Crne Gore u oblasti „informatičkog društva i medija” u odnosu na pravne teko-vine EU, ostavili dobar utisak čemu

u prilog govori i neveliki broj upita i dodatnih pojašnjenja. Sada smo u fazi pripreme Izvještaja za pregova-račku grupu, te ako se ima u vidu da je poglavlje u značajnoj mjeri komplementarno poglavljima 25 i 26, i objektivno cijeneći značaj ovih poglavlja za razvojne perspektive Crne Gore, vjerujem da ćemo i po tome veoma brzo imati pozitivne signale iz Brisela.

Glasnik: Od sredine marta ste predsjednik Savjeta za naučnoistra-živačku djelatnost koji je formirala Vlada Crne Gore. Kakvi zadaci su pred tim Savjetom?

Pokušaćemo da promijenimo neke stvari pri čemu mislim da je mo-guće dosta uraditi i na kratak rok, a nešto posebno kada su u pitanju stra-teška opredjeljenja Crne Gore i uloga nauke u tom smislu, to su pitanja koja traže dugi rok. Ipak, u osnovi se to svodi na problem da nauka u najši-rem smislu tog pojma zauzme mjesto ključnog potpornog stuba i najizda-šnijeg razvojnog faktora crnogorske ekonomije, a u najkraćem to bi zna-čilo da efektuiranjem komparativnih prirodnih prednosti podignemo nivo konkurentnosti i ojačamo izvoznu po-oziciju crnogorske ekonomije što je uslov njenog trajnog opstanka. Pored toga, defintivno, i krajnje je vrijeme da se raskine sa shvatanjem da nau-ka treba da samo uzima iz državnog budžeta, a da za uzvrat ništa ne daje. Naprotiv, stvari treba obrnuti tako da nauka promjenom razvojne pa-radigme i potpunijim efektuiranjem raspoloživih prirodnih resursa počinje puni budžet. Isto tako, već odavno nije sporna spoznaja da nisu najbogatije i najkonkurentnije one zemlje koje su bogate prirodnim reursima, već one zemlje koje su bogate ljudima, mi ži-vimo u vrijeme kada je kapital izgubio primarnu ulogu i kada su radnici kapi-tal, a riječ je o tzv. radnicima znanja. To direktno zadire u neka ovorena pitanja koja se tiču i sistema visokog obrazovanja, tržišta rada i sl. tako da tu moramo biti jako pažljivi kada do-

nosimo neke sudove tipa procjena da imam višak visokoškolaca, zaborava-ljajući time direktno na ciljeve i jedan od ključnih strateških dokumenata koji je usvojila Evropska komisija „Evro-pa 2020“, dalje, ne smije se desiti da u Crnoj Gori poskupljuju struja, nafta i sl., a da pojeftinjuje radna snaga, jer to je ono što nam je najdragocijenije. Posebeno moramo imati u vidu neka već ranije otvorena pitanja koja se tiču funkcionisanja pojedinih institucija i koja su njihovi nedakevatnim rješava-njem, a direktno se tiču ne poštovanja zakona, dosta doprinijela degradaciji i poimanju uloge i značaja nauke u do-maćim okvirima. Jer neke nacionalne institucije, koje umjesto da se istinski bave naukom, su od svega još samo zadržale apanaže i prefiks „naučna“ u svom nazivu, i mi ćemo se i po tim pitanjima jasno postaviti. Ujedno, in-sistiraćemo na tome da uspostavimo dobre kontakte sa drugim potpornim državnim institucijama kao što su Pri-vredana komora, Unija poslodavaca, Savjet za visoko obrazovanje i sl.

Ujedno, kao ključni nameće nam se zadatak da opravdamo povjerenje koje nam je ukazao Brisel u procesu pregovora, otvaranjem i privremenim zatvaranjem pregovora po poglavlju 25, što nije učinjeno kao što se to če-sto pogrešno tumači jer se radi o naj-lakšem poglavlju, već o poglavlju koje je u sadašnjoj razvojnoj fazi Crne Gore nesumnjivo od najvećeg značaja za njenu budućnost, te stoga što se po tom osnovu kroz dostupnost raznih vidova saradnje i pristupa razvojnim fondovima EU mogu veoma brzo osje-titi prednosti od približavnaja i ulaska u EU.

Naučno-istraživačka djelatnost

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

29

Znanja se olako odričemo

Glasnik: Iako smo privremenim zatvaranjem pregovora dobili po-tvrdu usaglašenosti obrazovanja sa EU zahtjevima, od privrede sve češće stižu ocjene da je obrazovanje neusklađeno sa potrebama tržišta rada, odnosno privrede. Kako to ko-mentarišete?

Problem usaglašenosti pravnih tekovina u cjelini sa EU, pa i same su-štine i njihove implementacije je je-dna stvar, mada teško da i u jednom segmentu društvenog života postoji toliko šarenila u EU kao kada je obazo-vanje u pitanju, a sasvim drugo je ono što se dešava u ekonomiji Crne Gore, ili još bliže na tzv. tržištu rada. Dakle, ovaj prvi dio je čekiran od strane EU, i nama je ostalo da „dogovoreno“ do-sljedno implementiramo, ali da isto-vremeno pratimo tokove i ciljeve EU, kao npr. „Evropa 2020“ na tom podru-čju, u mjeri u kojoj to specifičnosti i ra-zvojni trenutak jedne zemlje dozvolja-va. Međutim, kada je u pitanju to što se dešava u pogledu ponude i tražnje na tržištu rada u cjelini, posebno gdje su neke anomalije očigledne u po-sljedjnih nekoliko godina kada je u pi-tanju visokoobrazovana radna snaga, moramo imati u vidu ono što je zako-nomjernost u savremenoj ekonomiji koju prepoznajemo kao „ekonomiju znanja“ i ono što je slučaj u Crnoj Gori. Takođe, sve pozicije u međunarodnoj podjeli rada u pogledu dostignutog nivoa konkurentnosti su već odavno zauzete, tako Crna Gora ne može biti, niti treba da teži da postane industrij-ska sila, i jedino što nam je preostalo je da se domaća ekonomija reformiše u pravcu sekundarnog, i još više ter-cijarnog i kvartarnog sektora usluga, gdje posebno dolazi do izražaja kvali-tet visokobrazovane radne snage.

Prvo, pošto sam dobrim dijelom odgovoran za kreiranje upisne politike na UCG, ali podjednako i kao preds-jednik Savjeta za nauku, ističem da je crnogorsko tržište rada hibridno, da nije produkt nekog dugoročno usmje-ravanog i prirodnog procesa, već je po okončanju sankcija i izolacije i brojnih uglavnom negativnih tranzicionih so-

cijalnih i drugih posljedica stvoreno vještačkim putem, dakle neminovno sobom nosi sve boljke procesa tranzi-cije, s tim da je u uslovima potpunog otvaranja nacionalne ekonomije is-tovremeno izloženo i jakim uplivima i prisustvu angažovanja radne snage iz okruženja. S toga i koristim termin takozvano tržište rada, jer još funkci-oniše na dosta imperfektan način, što znači da nerijetko „šalje“ pogrešne signale prema visokoškolskim institu-cijama, posmatrano na mikro nivou. Jer kako na primjer objasniti da je kvalifikaciona struktura nezaposlenih značajno bolja od one koja je prisu-tna u postojećim firmama, zatim, čak i pod brojnim pogodnostima koje nudi država, poslodavci se teško odlučuju na zapošljavanje mladih ljudi, što u uslovima kada najveći dio crnogorske ekonomije funkcioniše u formi malih i srednjih preduzeća, porodičnog bizni-sa i sl., može da dugoročno predstavlja ozbiljnu branu zapošljavanju. To treba da uzme u obzir i država kada nepo-trebno popušta pred nekim nerazu-mnim zahtijevima poslodavaca, jer ne znam nijedan slučaj da je neki posloda-vac došao pred Vladu i kazao da je nje-govo preduzeća propalo zbog vlastitog neznanja i nehtijenja da angažuje i pla-ti one koji to znaju bolje od njega, već

time svi pokušavaju da cijenu vlastitog neznanja prevale na državu i sl. Dakle, domaći „preduzetnici“ moraju da shva-te da se vrijednost današnjih firmi i nj-hova konkurentnost ne mjeri brojem zaposlenih nego šta ti zaposleni imaju u glavi, i lično sam mišljenja da pored određenih prirodnih pogodnosti koje objektivno posjeduje Crna Gora, zna-nje je najizdašniji faktor koga se olako odričemo. U krajnjem, to znači da će se propadanje domaćih firmi nastaviti, da će tzv. kvazi preduzetnici nastaviti da plaćaju kamatu ne bankama ili ne-koj drugoj božanskoj sili na koje se oni žale, makar se radilo i o PDV, već je to kamata kao kazna za vlastito neznanje. U ovu priču se mogu uklopiti i eventu-alne odluke o privremenom obusta-vljanju upisa na studijske programe farmacije i stomatologije, koji jesu zah-tijevni u pogledu infrastrukture što ih značajno poskupljuje, ali to nikako ne znači da imamo višak nezaposlenih. To se da objasniti nekim drugim fak-torima koji ozbiljno remete društvenu zbilju na tom području, kao npr. da li imamo višak stomatologa u odnosu na broj stanovnika ako to uporedimo sa standardima razvijenih zemalja, ili je to možda jednim dijelom rezultat niskog životnog standarda, nedovoljno razvi-jene zdravstvene kulture i sl.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

30 GLASNIK PKCG / april 2013

Anton Turk, izvršni direktor „Zetatransa”

Vodeći logističar na crnogorskom tržištu

Glasnik: „Zetatrans“ AD Podgorica dobitnik je Nagrade za uspješno poslovanje u 2012. godini koju dodjeljuje Privredna komora Crne Gore. Što vam znači Nagrada koju ste dobili od najbrojnije i najstarije asocijacije privrednika – Privredne komore Crne Gore?

А. Turk: Puno nam znači, jer je Pri-vredna komora, među privrednim su-bjektima na tržištu Crne Gore, prepo-znala našu kompaniju kao uspješnu. To je sigurno rezultat napornog rada svih zaposlenih i politike koju vodi menad-zment kompanije, a koja posebno insi-stira na kvalitetu pružene usluge i pri-lagođavanju zahtjevima tržišta i naših kupaca. Rezultat toga je uspješno po-slovanje i pozicija vodećeg logističara na crnogorskom tržištu. Ako uzmemo u obzir, da poslujemo u jako nepovoljnim ekonomskim uslovima, Nagrada stiže kao podsticaj za još veće zalaganje, a ujedno je i indikacija, da je Zetatrans na pravom putu.

„Zetatrans“ je uvijek bila uspješna kompanija. U po-slednjih pet godina, otkada posluje u sastavu slove-načke Intereurope, ostvarila je 6,3 miliona eura čiste dobiti, što je izuzetan rezultat.

Glasnik: „Zetatrans“ AD Podgorica posluje od 1965. godine, a ugled i renome građen je kroz poslove međunarodne i unutrašnje špedi-cije. Od 2008. godine, kompani-ja posluje u sastavu Intereuropa koncerna iz Slovenije, i među vo-dećim je špediterima u Crnoj Gori. Gospodine Turk, što možete reći o Vašim poslovnim iskustvima u Cr-noj Gori?

А. Turk: U posljednjih nekoliko go-dina poslovno iskustvo je odraz uku-pnog stanja u privredi Crne Gore koja je opterećena ekonomskom krizom i iz-razitom nelikvidnošću. Ne zna se šta je teže: naći i kvalitetno odraditi posao ili naplatiti potraživanja. U tom pogledu pravna država još nije učinila dovoljno da zaštiti svoje uredne poreske obve-znike.

Glasnik: Gdje je teže raditi u Crnoj Gori ili u Sloveniji?

А. Turk: Ako sagledamo trenutne okolnosti, svakako, u Crnoj Gori, jer je privredna situacija prilično teška. Po-stoji samo mali broj „dobrih“ kompa-nija u poslovnom i finansijskom smislu. Konkurencija na tržištu je jako izražena što pozitivno utjeće i na naš razvoj uz konstantno usavršavanje naših usluga. Ono što nas najviše pogađa je nelojal-na konkurencija, koja obara cijene na račun izbjegavanja plačanja poreskih i drugih obaveza. U trenutnoj situaci-ji često, za dobijanje posla nije bitan kvalitet usluga koje pružate, već samo cijena. Veliki pad cijena utječe na sniža-vanje opšte produktivnosti, tako da za ostvarivanje zacrtanih planskih ciljeva, treba uložiti puno više truda.

Glasnik: Zetatrans je u 2012. go-dini ostvario povećanje ukupnog prometa kao i profita koji je iznosio 1.175.000 eura. Da li ste i pretho-dnih godina, od kada ste u Crnoj Gori, uspješno poslovali?

А. Turk: Zetatrans je uvijek bila uspješna kompanija.U poslednjih pet godina, otkada posluje u sastavu Inte-reurope, ostvarila je 32,9 miliona eura ukupnih prihoda, sedam miliona eura dobiti prije oporezivanja i 6,3 miliona eura čiste dobiti. Nema sumnje, da su za ovakvo kratko razdoblje to jako im-pozantne brojke iza kojeg stoji zalaga-nje čitavog kolektiva Društva.

Glasnik: Što je, po Vašem mišljenju, najznačajnije za uspjeh u biznisu?

A. Turk: Kao bivši sportista odu-vijek sam i u poslu tražio izazov, puno ulaganja, čak i odricanja radi postizanja zacrtanih ciljeva. Najteže je svakako

Anton Turk, izvršni direktor Zetatransa

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

31

kada firma postane market lider jer i u sportu teško je vrhunski rezultat pono-viti, a kamoli zadržati vodeću poziciju u dužem vremenskom periodu. U našoj djelatnosti uspjeh je sklop više odluču-jućih faktora kao što su znanje i struč-nost zaposlenih, iskustvo i timski rad, inovativnost pojedinaca, dugoročni partnerski odnosi sa našim komitenti-ma, pridobivanje njihovog povjerenja, pa sve do infrastrukturnih i finansijskih mogućnosti. Svakako bez malo sreće se ništa ne postiže a kažu da sreća prati hrabre.

Glasnik: Kako je počela ova poslov-na godina, da li dosadašnji rezulta-ti nagovještavaju nastavak uspje-šnog puta?

Glasnik: Sa kojim se biznis barije-rama špediteri suočavaju u Crnoj Gori?A. Turk: Od administrativnih i regu-

latornih mjera: opštinski porezi i dažbi-ne, postupci javnih nabavki i preduge administrativne procedure, a od ne-

postane lider u ovoj djelatnosti u jugoistočnoj Evropi.

A. Turk: Koncern Intereuropa oja-čao je svoj položaj vodećeg ponuđača logističkih rješenja na teritoriji država bivše Jugoslavije. Sa vlastitom mre-žom svojih preduzeća i poslovnica na V. I X. evropskom koridoru i mrežom logističke infrastrukture, Intereuropa obezbjeđuje cjelovite logističke usluge, koje su sve više prilagođene potreba-ma ključnih kupaca. Akcenat je na or-ganizaciji cjelovitog logističkog lanca sa povezivanjem zavisnih društava i upo-trebi moćne i razgranate partnerske mreže kako u Evropi tako i na ostalim kontinentima. U koncerenu Intereuro-pa pružamo cjelovite logističke usluge preko tri poslovna područja: kopnenog i interkontinentalnog prometa i logistič-kih rješenja. Društvo će takođe i ubu-duće nastojati da jača svoj konkurent-ski položaj i nadogradnju postojećih produkata kao i razvoj novih. Osim na slovenačkom tržištu, koje je najvažnije, razvoj će biti usmjeren na tržište istoč-nog Balkana, gdje postoje mogućnosti dugoročnog razvoja. Društvo ocjenjuje, da je s obzirom na ostvarene prihode, vodeći ponuđač cjelovitih logističkih rješenja u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Jedan od strateških ciljeva Intereuro-pe do 2014. godine je očuvanje i una-pređenje vodećeg položaja ponuđača cjelovitih logističkih usluga u Sloveniji i državama nekadašnje Jugoslavije.

Glasnik:.Da li bi kazali još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima?

A.Turk: Nadam se, da ćemo se srije-tati i gledati u što dužem vremenskom periodu jer bi to bila potvrda ostvariva-nja naših poslovnih ambicija.

A. Turk: U ovoj teškoj godini uspje-šnost ne samo našeg Društva već čitave ekonomije Crne Gore će u mnogo čemu zavisiti od ostvarenja velikih investicio-nih projekata, kroz koje bi strani kapital omogućio otvaranje novih radnih mje-sta i donio sviježi novčani input, koji je neophodno potreban za ekonomski opstanak. Tu svakako ubrajam projekat Portomontenegro, Lušticu, Kumbor, vetrenjače, gradnju dionice brzog puta Bar-Boljare, ili, još bolje produžetak Jonskog autoputa, gradnju hidroelek-trana, drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, pa cementare sa izgradnjom dijela željezničke infrastrukture, itd. Bez stranih investicija očekujemo nastavak lošeg poslovnog ambijenta i u slijedećoj godini. Zetatrans se nalazi u logističkom lancu i kao takav je u jako osjetljivoj si-tuaciji. Zbog vlastite infrastrukture, po-uzdanih i stručnih kadrova i finansijskih resursa Društvo je u dobroj kondiciji i spremno na nove izazove.

administrativnih barijera: niske cijene i nelojalna konkurencija, nedovoljno razvijena infrastuktura za transport i problem naplate potraživanja.

Glasnik: Koje preduslove treba da ispunjava kompanija iz Vaše dje-latnosti kako bi klijentima dala sa-vremene logističke usluge ?

A. Turk: Pored sopstvene infra-strukture tu su prije svega kvalitetni kadrovi. Zetatrans se time može pohva-liti i ovom prilikom bih odao priznanje, kako bivšim tako i sadašnjim kadrovima i menadžmentu Društva, jer su oni naj-zaslužniji za uspjehe u poslovanju, za nagrade i priznanja koje dobijamo.

Glasnik:.Predstavite, molim Vas, Intereuropa concern, koji je vodeći ponuđač logistickih usluga u Slo-veniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini sa tendencijim da

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

32 GLASNIK PKCG / april 2013

Kontinuiranim unapređenjem organizacione struktu-re i uvodjenjem savremenih tehnologija u poslovanju izgradili smo sistem koji u cjelosti zadovoljava potre-be korisnika.

Milan Martinović, izvršni direktor Pošte Crne Gore

Unapređenjem menadžmenta do efikasnog korišćenja resursa

Glasnik: Gospodine Martinoviću, mnogi kažu da su najdraže nagrade koje dodjeljuju kolege, jer one ima-ju posebnu simboliku i značaj. Vi ste, kao iskusni privrednik, upravo od privrednika, odnosno Privredne komore Crne Gore, dobili priznanje za unapređenje menadžmenta. Što bi Vi rekli o ovoj nagradi?

M.Martinović: Ova nagrada za mene mnogo znači upravo iz razloga što predstavlja priznanje koje dodjelju-ju kolege privrednici odnosno Privre-dna komora Crne Gore koja uživa veliki renome u Crnoj Gori i šire. Nagradu do-življavam ne samo kao priznanje meni lično već i kao priznanje članovima menadžmenta i ostalim zaposlenim u poštanskom sistemu koji u okviru svojih nadležnosti daju puni doprinos da ovaj sistem ostvaruje dobre rezultate u po-slovanju.

Glasnik: Prokomentarišite, molim Vas, značaj unaprijeđenja mena-džmenta za poslovanje kompanije kojom rukovodite.

M. Martinović: Unapređenje me-nadžmenta je vrlo značajan faktor u poslovanju svake kompanije, a naroči-to za veliki sistem kao što je Pošta Crne Gore. Kontinuiranim unapređenjem organizacione strukture na načelima savremenog i racionalnog organizacio-nog koncepta i uvodjenjem savremenih tehnologija u poslovanju izgradili smo sistem koji u cjelosti može da odgovori zahtjevima tržišta kako sa aspekta tra-dicionalnih poštanskih usluga tako i sa aspekta specifičnih zahtjeva korisnika.

Glasnik: Cilj unapređenja menadž-menta je da se kroz efikasno kori-šćenje ljudskih i materijalnih resur-sa postignu željeni rezultati. Kako to radite u Pošti Crne Gore?

M. Martinović: Stalnim unapređe-njem menadžmenta obezbijedili smo efikasno korišćenje ljudskih i materijal-nih resursa. Unaprijedili smo organiza-ciju poštanske mreže, kvalitet poštan-skih servisa, proširili ukupan asortiman usluga saglasno zahtjevima tržišta uz sprovođenje evropskih poštanskih di-rektiva.

Značajno unaprđenje ostvareno je u organizaciji poštanske mreže u smislu uvođenja novih organizacionih modela za pružanje poštanskih usluga na rurar-nim područjima gdje smo realizacijom koncepta franšiza našli dobar balans iz-među obaveza koje proističu iz Zakona po pitanju održivosti univerzalnog ser-visa i troškova koje ta obaveza nosi.

Glasnik: Prema Vašim saznanjima koliko se principi savremenog me-nadžmenta primjenjuju u crnogor-skim kompanijama?

M. Martinović: Prema informacija-ma kojima ja raspolažem veliki broj cr-nogorskih kompanija posvećuje pažnju primjeni principa savremenog menadž-menta kao bitnom preduslovu za uspje-šno poslovanje. Svako otvaranje tržišta neminovno pojačava konkurenciju, pa to dodatno traži savremeni menadž-ment koji je prije svega sposoban da brzo reaguje na takve promjene.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Pošte?

M. Martinović: Tehnološko osavre-menjavanje tradicionalnih usluga, sa naglaskom na poboljšanje kvaliteta i sigurnosti.

Optimizacija postojeće mreže da-ljim razvojem mreže izdvojenih šaltera, agenata i franšiza.

Unapređenje sistema kvaliteta po principu primjene ISO standarda

Standardizacija i tipizacija pošta.Pretvaranje pošta u post šopove.Jačanje kapaciteta Express dostave.Partnerstva na regionalnom nivou.Dalje optimizovanje interne ekono-

mije.Praćenje potreba tržišta i u tom

smislu prilagođavanja usluga ili razvoj novih.

Praćenje i poboljšanje zadovoljstva korisnika.

Jačanje funkcije komunikacije sa javnošću i unapređenja korporativne slike.

Valorizacija viška poslovnog prosto-ra.

Planova je u principu mnogo više nego realnih mogućnosti. To po pravilu iziskuje da se definišu prioriteti.

Milan Martinović, izvršni direktor Pošte Crne Gore

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

33

Glasnik: U obrazloženju za dodjelu nagrade rečeno je da “Pošta danas posjeduje najsavremeniji informa-cioni sistem koji daje potpunu po-dršku ukupnom poslovanju Kom-panije i predstavlja najrasprostra-njeniju računarsko-komunikacionu mrežu u Crnoj Gori”. Vaš komen-tar.

M. Martinović: Pošta Crne Gore raspolaže Informacionim sistemom koji daje potpunu podršku u tehnolo-ško-poslovnom funkcionisanju poštan-skog sistema. O tome najbolje govori činjenica da Pošta ima mrežu preko 250 radnih stanica što sa ostalim I/O uredaj-ima (štampaci, sceneri, bar-code čitača i sl.) čini preko 500 terminala koji se nalaze u jedinstvenoj mreži za prenos podataka u okviru 77 automatizovanih pošta na 87 lokacija širom Crne Gore. Stoga se može konstatovati da je ovo jedna od najrazudjenijih i najsloženijih racunarsko-komunikacionih mreža u Crnoj Gori. Potrebno je posebno istaci da je ova mreža realizovana sa razlici-tim tehnologijama (mipnet, 2G/3G, ADSL i iznajmljene linije) što je čini još složenijom. Ovakav resurs jedan je od osnova za ostvarivanje konkurentske prednosti, odnosno, na osnovu nje se može održati i poboljšati strategijska pozicija Kompanije, kao i pružiti nove mogućnosti za primjenu adekvatnih koncepcija u poslovanju.

U toku 2012. godine uglavnom se radilo na održavanju i poboljšavanju velikih projekata koje smo relizovali tokom 2010-2011. god. (PKI - certifi-kaciono tijelo, virtuelizacija postojećeg sistema - Vmware, segmentacija LAN-a i sl.), kao i pripreme za predstojeći pro-jekat reinženjeringa šalterske aplikaci-je. U tom smislu posebno treba istaći projekat segmentacije LAN-a u Direkciji gdje je postavljena izuzetno kvalitetna tehnologija, postavljen wireless pristup internetu, uvedena nova security poli-tika i izvršena »fizicka« segmentacija mreže. Kada je u pitanju mreža za pre-nos podataka kontinualno se vrši opti-mizacija postavljene mreže tako da je u toku 2012. izvršena dalja migracija po-šta sa 2G/3G na mipnet i očekuje se da se taj projekat potpuno realizuje tokom ove godine.

Glasnik: Među značajnim podu-hvatima ubrajate realizovani naci-onalni projekat urađen, u saradnji sa Vladom Crne Gore, koji se od-nosi na izdavanje digitalnih sertifi-kata građanima i pravnim licima. Na čemu se temelji važnost ovog projekta?

M. Martinović: Tako je. Kada je riječ o PKI (Public Key Infrastructure) sistemu - PoštaCG-CA (certifikaciono tijelo) potrebno je još jednom istaci da

M. Martinović: Siguran sam da ću kada kažem da je on u osnovi visok naići na mnogo oponenata. Ipak, usuđujem se da kažem da smo u tehnološkom smislu u Crnoj Gori veoma davno imali mnoge napredne tehnologije. Drugo je pitanje koliko su one koriščene, a posebno koliko su bile dostupne u do-brom trenutku sa aspekta cijena.

Čini mi se da bi direktan odgovor na Vaše pitanje trebao biti na fonu mog poimanja da nam ipak više nedostaje

je ovaj sistem od izuzetne važnosti kako za Poštu CG tako i za državu Crnu Goru jer obezbjeduje primjenu e-certifikata prvenstveno u poslovima Poreske upra-ve tj. elektronsku razmjenu podataka izmedu Poreske uprave i poslodavaca (pravnih lica) koji se dalje unapređuje (elektronska prijava PDV-a). Ovo ne tre-ba shvatiti samo kao projekat koji je bio neophodan zbog poreske uprave. Mno-gi drugi servisi, posebno u dijelu Dr-žavne uprave (e-goverment) ne mogu funkcionisati bez primjene e-certifikata tako da tek očekujemo intenziviranje njegove primjene.

Ovo je projekat koji daje osnovu za razvoj mnogih elektronskih servisa i usluga. Na žalost to ne ide tempom koji bi željeli mi u Pošti, jer smo sada u poziciji trgovca koji prodaje neku robu, a nivo tražnje te robe zavistan je od di-namike razvoja servisa i usluga za čiju primjenu je neophodan.

Glasnik: Što možete reći o stepenu razvoja informaciono – komunika-cionih tehnologija u našoj državi?

dobrih projekata u ovoj oblasti nego sa-mih računara i kvalitetnih komunikacio-nih resursa kojima bi ih povezali.

Glasnik: Da li bi željeli da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanji-ma?

Možda se nismo dotakli tema ve-zano za održivost poštanskog sistema uopšte u sferi ovako naglog razvoja informaciono-komunikacionih tehno-logija. Iako postoji realna bojazan da će Pošta izgubiti ovu trku, ne treba za-nemariti ni činjenicu da je ovaj sistem istorijski preživljavao bez obzira na značajne tehnološke revolucije koje su se dešavale čime je pokazao svoju vital-nost i sposobnost prilagođavanja savre-menim trendovima.

Upravo pravi spoj tradicionalnih usluga i modernih tehnologija može da doprinese da Pošta i ovaj put “pre-živi”. To svakako prvenstveno zavisi od potrebe za ovim sistemom i njegovom infrastrukturom.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

34 GLASNIK PKCG / april 2013

Mogućnosti za investiranje italijanskih kompanija u našoj zemlji postoje u sektorima infrastrukture, sao-braćaja i energetike. Osim očekivanih investicija, ne-ophodno je raditi i na boljoj trgovinskoj povezanosti dvije zemlje.

Sastanak sa predstavnicima Konfindustrije

Najveća italijanska organizacija poslodavaca u posjeti Crnoj Gori

Konfindustrija, najveća italijanska organizacija poslodavaca, koju

čine 150 hiljada kompanija i 260 te-ritorijalnih i sektorskih udruženja, organizovala je 17. aprila, u saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori i Italijanskim institutom za spoljnu tr-govinu – ICE, posjetu 50 italijanskih firmi Crnoj Gori.

Ova inicijativa, organizovana u saradnji sa italijanskim Udruženjem građevinara ANCE i italijanskom Fe-deracijom privrednika iz oblasti ele-ktromehanike i elektrotehnike ANIE, ima za cilj da predstavi mogućnosti za ulaganje u sektor infrastrukture, saobraćaja i energetike.

Prisustvo italijanskih firmi u Cr-noj Gori je visoko pozicionirano. Ita-lija, kao značajan investitor, je stra-teški partner od velikog značaja za Crnu Goru. Italijanske firme su pri-sutne prije svega u sektoru energe-

tike, ali značajne mogućnosti posto-je i u sektoru infrastrukture, turizma i zaštite životne sredine.

Potpredsjednik Privredne komo-re Crne Gore, Ivan Saveljić, imao je susret sa predstavnicima Konfindu-strije, na kojem je predstavio način organizovanja i rad Privredne ko-more Crne Gore, kao i mogućnosti za buduću saradnju, te planove koje Crna Gora ima kada je u pitanju eko-nomski razvoj.

Potpredsjednik Saveljić je ista-kao da se kreiranje ekonomske po-litike ne može odvojiti od političke i socijalne sfere, pa su i ekonomski odnosi Italije i Crne Gore dobrim di-jelom određeni nastojanjima Crne Gore da postane dio Evropske unije. Zadati evropski okvir međutim osta-vlja dovoljno prostora privredama naše dvije zemlje da formulišu auto-nomnu razvojnu politiku na osnovu

ekonomskih kompatibilnosti Crne Gore i većine italijanskih regija. Čudi i zabrinjava činjenica da je u 2012. godini uvoz italijanskih proizvoda u Crnu Goru iznosio 104 miliona eura, a izvoz iz Crne Gore u Italiju svega 11,6 miliona eura. Osim očekivanih direktnih stranih investicija, oči-gledno je da moramo poraditi i na boljoj trgovinskoj povezanosti dvije zemlje. Potrebno je više obostranih inicijativa u identifikovanju novih područja i konkretnih programa du-goročne saradnje.

Par projekata ili ugovora, ma koliko značajni i uspješni bili, te-ško da mogu biti nosioci strateškog partnerstva. Da bi se to postiglo moramo obezbijediti aktivniju ulo-gu italijanskih privrednika u osmi-šljenom, cjelovitom programu eko-nomske modernizacije naše zemlje. Naime, dok se u prvoj fazi tranzicije koju karakteriše odsustvo stabilnog poslovnog ambijenta bilo logično osloniti na ulaganja u sektor raz-mjene dobara, sadašnji visoki nivo pravne sigurnosti, makroekonom-ske stabilnosti i otvorenosti tržišta zahtijeva scenario koji će angažova-ti naše proizvodne resurse. U ovoj fazi investitori mogu računati na to da će država podsticati preduze-tništvo kroz poreske olakšice, kon-cesije, javno-privatna partnerstva, infrastrukturne projekte koji imaju multiplikativne pozitivne efekte. Govoreći o mogućnosti saradnje, prirodnim resursima koje imamo, potpredsjednik se osvrnuo na činje-nicu da: Projekti koje će Crna Gora realizovati u budućnosti, biće u ko-rist onih koji će raditi na unapređe-nju konkurentnosti bilo koje cjeline (poljoprivrednog gazdinstva, pre-duzeća, izvoznog klastera, poslovne mreže ili alijanse i lokalne samou-prave) kao osnove za ravnomjeran i

Predsjedavajući sastanka

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

35

decentralizovan prostorni razvoj. Uz aktuelni projekat izgradnje

malih elektrana koje bi podigle nizak stepen korišćenja hidro potencijala Crne Gore, validni projekti vezani za energetske potencijale vjetra, sun-ca i biomase, dobijaće u narednim godinama podršku pretpristupnih i strukturnih fondova Evropske Unije iz sredstava koja su opredijeljena ili će biti predviđena za podizanje energetske efikasnosti u Crnoj Gori. U fazi realizacije ili planiranja su projekti izgradnje drumske i želje-zničke putne mreže za koji će sred-stva biti obezbijeđena iz budžeta, kredita međunarodnih finansijskih institucija, pretpristupnih fondova EU, privatnog kapitala i sredstava preduzeća.

Razmotriće se i mogućnost sa-vremenih modela finansiranja, BOT, PPP i drugi aranžmani imajući u vidu da je nedovoljno razvijena sa-obraćajna mreža još uvijek smetnja većem prilivu stranih investicija i da-ljem omasovljavanju zimske i ljetnje turističke sezone.

Potrebno je izraditi studije i projekte kojima bi se identifikovale potrebe i zahtjevi za razvojem inter-modalnih transportnih usluga. Zbog definisanja lokacije logističkog cen-tra potrebno je uraditi studiju izvo-dljivosti tokova teretnog saobraćaja koji će biti integrisan u tokove EU. Izgradnja terminala bi imala veliki uticaj na razvoj cjelokupne privrede, posebno manje razvijenih područja, a realizovala bi se na bazi privatno-javnog partnerstva.

Ambasador Italije u Crnoj Gori, kao i predsjednik ANIE, su istakli apsolutnu saglasnost za preduzima-nje svih aktivnosti koje mogu voditi boljem pozicioniranju ekonomija Ja-dransko-jonskog basena, posebno u dijelu projekata iz različitih fondova, koji ga mogu unaprijediti.

Predsjednik ANIE je dao prije-dlog da se oformi ekonomski savjet dvije zemlje koji bi bio koordiniran od Ambasadora Crne Gore u Italiji i Ambasadora Italije u Crnoj Gori, a kroz koji bi Privredna komora Crne Gore sa Konfindustrijom i ANIEM definisala prioritete i pravce sara-dnje.

Privredna saradnja

Robna razmjena sa Italijom u 2012. godini iznosila je 124,9 miliona eura, od čega izvoz iznosi 12,4 miliona eura i niži je 60,0% u odnosu na izvoz koji je ostvaren u 2011. godini. Uku-pan uvoz - 112,5 miliona eura viši je za 4,8% od uvoza u 2011. godini. Deficit iznosi 100,1 miliona eura, a pokrive-nost uvoza izvozom je 11,0%.

Robna razmjena Crne Gore sa Italijom u periodu 2009 - 2012. god. (u mil.eura)

Naziv 2009 % 2010. % 2011. % 2012. %

Ukupna rob. razmj. Crne Gore

1.931,0 100,0 1.984,9 100,0 2.277,6 100,0 2.187,8 100

Ukupna razmj. sa Italijom

147,9 7,66 147,9 7,5 138,3 6,1 124,9 5,7

Izvoz u Italiju 32,9 11,9 48,8 14,8 31,0 6,8 12,4 3,4

Uvoz iz Italije 115,0 7,0 99,1 6,0 107,3 5,9 112,5 6,2

Deficit -82,1 -50,3 -76,3 -100,1

Izvor: MONSTAT

Robnu razmjenu karakteriše pad obima robnog prometa. Polazeći od veličine tržišta i uvoznih potreba Itali-je, mogućnosti plasmana su nedovolj-no iskorišćene.

Mogućnosti za proširivanje sara-dnje postoji u sektoru saobraćajne infrastrukture, građevinarstva, ener-getike, elektromehanike i elektroteh-nike.

Struktura izvezenih proizvoda u Italiju u 2012. godini pokazuje da su glavni izvozni proizvodi: drvo i pro-izvodi od drveta (2,5 miliona eura),

bakar i proizvodi od bakra (2,2 mili-ona eura), aluminijum i proizvodi od aluminijuma (1,7 milion eura), dok su glavni uvozni proizvodi: mašine i mehanički uređaji (8,8 miliona eura), optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni instrumenti (8,5 mi-liona eura), namještaj, posteljina (7,5 miliona eura).

Investicije iz Italije

Investiranje iz Italije do 2005. godi-ne je bilo na vrlo niskom nivou. Značaj-nije investicije su realizovane u 2007. godini u iznosu od 11,9 miliona eura. Prodajom paketa akcija Elktroprivrede itlijanskoj kompaniji A2A u 2009. godi-ni došlo je do značajnog rasta investi-cija i one su inosile 460,1 milion eura. Ukupne SDI iz Italije od 2003-2012. iznose 575,9 miliona eura.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

36 GLASNIK PKCG / april 2013

Mogućnosti za uspostavljanje privredne saradnje postoje u oblastima farmaceutske industije, flaširanja vode za piće, zapošljavanja i edukacije.

Crna Gora i Malta

Intenzivirati poslovne veze

U Privrednoj komori Crne Gore 18. aprila 2013. godine, po-

tpredsjednik crnogorske Komore Ivan Saveljić razgovarao sa Alfre-dom Bartetom (Alfred Barthet),

predsjednikom Komore za mala i srednja preduzeća Malte, počasnim konzulom Crne Gore na Malti.

Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima za ostvarivanje po-

slovne saradnje između privrednika dvije zemlje. Potpredsjednik Saveljić je istakao činjenicu da je Privredna komora Crne Gore ulagala posebne napore da kroz organizaciju poslov-nih foruma na Malti i u Crnoj Gori pruži šansu privrednicima da prepo-znaju zajednički interes za saradnju. Saveljić je konstatovao da „ove ak-tivnosti nijesu rezultirale značaj-nim poslovnim dogovorima između malteških i crnogorskih kompanija“. Postojala su očekivanja da će se re-alizovati inicijalni pregovori u vezi sa proizvodnjom i flaširanjem vode, koja na Malti kako je rekao Bertet „u nedostatku izvora pijaće vode ima status čistog zlata“. Potpreds-jednik Saveljić je prezentovao crno-gorske investicione potencijale sa posebnim akcentom na mogućnosti koje eventulanim malteškim investi-torima pruža Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Rusije. Bartet je naglasio znatan nedosta-tak medicinskog kadra na Malti pa ove poslove uglavnom obavljaju stranci. On je govorio i o investici-onim mogućnostima farmaceutske industrije, obrazovnom sistemu, povezivanju putem avio saobraćaja tokom ljetnjih mjeseci itd.

Privredna saradnja Crne Gore i Malte je na veoma niskom nivou što pokazuju podaci o ostvarenoj robnoj razmjeni. Cjelokupna rob-na razmjena se odnosila na crno-gorski izvoz, jer uvoza nije bilo.

Za tri mjeseca tekuće godi-ne kao i u 2012. i u 2011. godini Crna Gora je izvezla u Maltu so u iznosu od 0,1 miliona eura.

U 2011. godini ostvaren je iz-voz čamaca i barki u Maltu čiji je iznos 0,4 miliona eura.

Crna Gora i Malta mogu kroz konkurentske i komparativne prednosti da unaprijede sara-dnju i iskoriste uzajamna isku-stva u određenim oblastima.

Turizam je jedna od najznačaj-nijih oblasti gdje najprije mogu da poboljšaju ekonomsku sara-dnju, jer je to privredna grana

koja je od velike važnosti za obje zemlje.

Takođe, saradnja u oblasti energetike može da bude jedna od značajnih mogućnosti za una-prjeđenje njihovih odnosa, jer Malta može da koristi dio struje koju Italija uvozi preko Crne Gore. Šansa za saradnju postoji i na po-lju lučkih usluga, obzirom da Luka Bar ima slobodnu carinsku zonu.

Brojne neiskorišćenje mo-gućnosti postoje u proizvodnji vode.

Ukupne direktne strane inve-sticije iz Malte su 38,8 miliona eura, a investiranje je počelo u 2006. godini. Najveće investicije su bile u 2010. godini 22,8 mili-ona eura.

Tokom posjete potpredsjedni-ka Vlade i MVP Malte Crnoj Gori, 2010. godine potpisan je Spora-zum između Vlade Malte i Vlade Crne Gore o uzajamnom podsti-canju i zaštiti ulaganja (Sporazum stupio na snagu 19. jula 2011. go-dine). Ministri vanjskih poslova Milan Roćen i Tonio Borg tokom posjete predsjednika Abele Crnoj Gori potpisali su 22. jula 2010. godine Sporazum o saradnji u tu-rizmu.

Nizak nivo robne razmjene

Alfred Bartet i Ivan Saveljić

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

37

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković razgovarao

je 23. aprila 2013. godine sa ambasa-dorkom Poljske Graźynom Sikorskom o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje.

Sikorska je predložila da Privredna komora bude glavni partner u organizaci-ji poslovnog foruma Poljska - Crna Gora, koji je planiran za oktobar u našoj zemlji. Poljski privrednici su, kako je kazala, zain-teresovani za saradnju iz oblasti energe-tike, mineralnih sirovina i turizma. Preds-jednik Mijušković je kazao da će Komora za taj skup naći adekvatne sagovornike za potencijalne investitore iz Poljske, kandi-dujući i poljoprivredu, te prehrambenu industriju kao sektore moguće saradnje.

On je ocijenio da saradnja između Crne Gore i Poljske ide uzlaznom puta-njom. Robnu razmjenu karakteriše rast obima robnog prometa. Ipak, polazeći od veličine tržišta i uvoznih potreba Poljske, mogućnosti plasmana su i dalje nedovoljno iskorišćene, čemu u budućoj saradnji treba pokloniti posebnu pažnju. Naglasio je zainteresovanost za unapređe-nje ekonomske saradnje i istakao značaj susreta crnogorskih i poljskih privrednika koji je održan 29. oktobra 2012. godine u Varšavi, kada je potpisan Sporazum o sara-dnji između Privredne komore Crne Gore sa Poljskom trgovinskom komorom i Polj-sko – Balkanskom trgovinskom komorom. Ambasadorka Sikorska je rekla da bi bilo dobro da crnogorska delegacija posjeti poslovne zone u Poljskoj i upozna se sa njihovim funkcionisanjem, jer smatra da to iskustvo može biti dragocjeno za Crnu

Goru. Podsjetimo, planirano je da se ova-kve zone izgrade i u Crnoj Gori.

Crna Gora raspolaže velikim poten-cijalima, tako da bi se moglo računati da će u budućnosti biti prostora za ulaganja i saradnju sa poljskim investitorima, kazao je predsjednik Komore.

Sagovornici su se osvrnuli i na ne-

Ambasadorka Poljske posjetila Komoru

Saradnja dvije zemlje sve boljaPredloženo da Privredna komora Crne Gore bude glavni partner u organizaciji poslovnog foruma Poljska-Crna Gora, planiranog za oktobar.

davnu posjetu poljske državno-privre-dne delegacije termoelektrani u Pljevlji-ma, te basenu Maoče. Poljski investitori su zainteresovani za izgradnju drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, kao i za rekonstrukciju bloka 1 termoelek-trane, ali i za KAP, te Rudnike boksita. Ambasadorka Sikorska upoznala je preds-jednika Mijuškovića da bi od juna trebalo da bude otvorena avio linija Varšava – Podgorica, što bi moglo da doprinese većoj posjeti poljskih turista Crnoj Gori.

Rast robnog prometa

Robna razmjena između Crne Gore i Poljske u 2012. godini iznosi 17,5 mi-liona eura što predstavlja 0,8% ukupne robne razmjene Crne Gore. Izvoz iznosi 4,4 miliona eura i veći je za 18,9% u od-nosu na isti period godinu dana ranije, dok uvoz bilježi pad od 3,0% i iznosi 13,1 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 33,6%.

Robna razmjena Crne Gore sa Poljskom 2009. – 2012. godine

(u mil.eura)

Naziv 2009. % 2010. % 2011. % 2012. %

Ukupna rob. razmj. Crne Gore

1.931,2 100,0 1.984,9 100,0 2.277,6 100,0 2.187,8 100,0

Ukupna razmj.sa Poljskom

11,3 0,6 11,1 0,6 17,2 0,8 17,5 0,8

Izvoz u Poljsku 0,3 0,0 1,0 0,3 3,7 0,8 4,4 1,2

Uvoz iz Poljske 11,0 0,7 10,1 0,6 13,5 0,7 13,1 0,7

Deficit/Suficit -10,7 -9,1 -9,8 -8,7

Izvor: MONSTAT

Robnu razmjenu karakteriše rast obima robnog prometa. Ipak, polazeći od veličine tržišta i uvoznih potreba Poljske, mogućnosti plasmana su i da-lje nedovoljno iskorišćene, čemu u bu-dućoj saradnji treba pokloniti posebnu pažnju.

Glavni uvozni proizvodi za 2012. go-dinu su bili: razni proizvodi (3,1 miliona eura), električne mašine i oprema i njiho-vi djelovi (1,6 miliona eura), kotlovi, ma-šine i mehanički uređaji i njihovi djelovi (1,1 miliona eura), kakao i proizvodi od kakaa (1,1 miliona eura), dok su u izvozu najzastupljeniji proizvodi: rude, zgure i pepeo (4,3 miliona eura ).

Investicije

Investicije iz Poljske iznosile su 1,3 miliona eura za period od 2007-2010. godine. Najviše se investiralo u 2011.- 37,4 miliona eura.

Graźyna Sikorska

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

38 GLASNIK PKCG / april 2013

Istaknut je značaj koji bi imao transport kosovske rude i roba preko Luke Bar, kako za Luku, tako i za crnogorsku željeznicu.

Delegacija Kosova u Privrednoj komori Crne Gore

Ojačati ekonomski sektor

Delegacija Kosova, predvođena mi-nistrom za ekonomski razvoj Besi-

mom Beqajem, posjetila je 22. aprila 2013. godine Privrednu komoru Crne Gore i tom prilikom je razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje dvije zemlje u ekonomskom sektoru, kao i o uklanjanju barijera za biznis.

Iskazano je očekivanje da će to-kom godine biti potpisan Sporazum o saradnji dvije zemlje, a s kosovske strane najavljeni su i sporazumi o za-štiti investicija, izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, te o transportu.

Tokom sastanka naglašen je značaj razvoja saobraćajne infrastrukture za unapređenje poslovnih odnosa i tu-rizma.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković istakao je značaj koji bi imao posao transporta kosovske rude i roba preko Luke Bar, ne samo za Luku, već i za crnogorsku željeznicu.

- Želimo da Luka Bar u tom poslu bude konkurentnija od drugih luka

u okruženju – rekao je Mijušković. Izrazio je zadovoljstvo što se trgovinska razmjena dvije zemlje ide uzlaznom putanjom u posljednje tri godine, ali je i sa žaljenjem konstatovao pad posjete kosovskih turista Crnoj Gori, te ocijenio da je potrebna kvalitetni-ja promocija Crne Gore kao turističke destinacije na kosovskom tržištu.

Ministar za ekonomski razvoj Ko-sova Besim Beqaj prenio je utiske sa sastanaka sa crnogorskim ministrima ekonomije, te saobraćaja i pomor-stva. Ocijenio je da postoji prostor za unapređenje saradnje, te da kosovska ekonomija, koja se ubrzano razvija, traži partnerska tržišta. On je istakao značaj uklanjanja administrativnih ba-rijera (transpornih ugovora, taksi...) za unapređenje transporta, turizma, kao i robne razmjene između dvije zemlje.

- Privreda Kosova sve više dobija na značaju u regionu, a Crnu Goru vidimo kao partnera. Očekujemo sporazum o saradnji do kraja godine – kazao je

Beqaj, koji je govorio i o intenzivnom razvoju infrastrukture na Kosovu, te izrazio zainteresovanost da se po pi-tanju željeznice izađe sa zajedničkim predlogom projekta prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gerxhailu smatra da je obaveza komora da „ojačaju most sa-radnje privrednih sektora Crne Gore i Kosova“.

- Saradnja Crne Gore i Kosova mora da bude uzor za druge zemlje – rekao je Gerxhailu. On je ocijenio da Crnoj Gori u turizmu nedostaje „agresivniji“ marketinški pristup prema Kosovu.

Kosovo i Crnu Goru, prema rije-čima Agima Shahinija, predsjednika Poslovne alijanse Kosova, treba po-smatrati kao jedno tržište u globalnoj konkurenciji.

- Male smo države da bismo jedna drugoj bile konkurencija – ocijenio je Shahini.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je kazao da se kroz dogovore mogu ublažiti efekti koji su posljedica neadekvatne saob-raćajne infrastrukture.

Razgovarano je i o mogućnostima rješavanja pitanja graničnog osigura-nja. Direktor Agencije za nadzor osi-guranja Branko Vujović rekao je da po ovom problemu postoje pozitivni pomaci te da treba dogovoriti kako da se princip zelene karte primijeni kroz bilateralne sporazume.

Nakon sastanka su upriličeni bila-teralni razgovori crnogorskih i alban-skih privrednika.

Naredni susreti privrednika dvije zemlje najavljeni su u okviru Crnogor-sko–kosovskog foruma prijateljstva, koje organizuje naša dijaspora 3. i 4. juna 2013. godine.

Kosovska delegacija

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

39

za koju su bili zaduženi predstavnici škole hotelijerstva iz Seramaconija.

Shodno cilju projekta - unapređenje kvaliteta ponude i povezivanje turističkih preduzeća iz Albanije, Crne Gore, Hrvat-ske i Italije, organizovani su bilateralni susreti za predstavnike preduzeća, to-kom kojih su razmjenjena profesionalna iskustva i najavljena mogućnost usposta-vljanja novih poslovnih aktivnosti.

Slavica Vukčević: Odlična saradnja privrede i institucija

Na poziv Privredne komore Crne Gore, turisticka agencija Montenegro Adventures ucestvovala je na sajmu Pla-ce2Go u Zagrebu. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo što smo imali priliku da uče-stvujemo na jednom ovakvom događaju sa kolegama iz Hrvatske, Albanije i Italije, sa kojima smo dijelili štand, s obzirom da je sajam organizovan kao dio EU projeka-ta koje Privredna komora implementira, rekla je za “Glasnik” Slavica Vukčević, izvršna direktorica Montenegro Adven-

Predstavljeni su novi trendovi u turizmu, a razmatrano je unapređenje kvaliteta ponude, povezivanje turističkih pre-duzeća i najavljeni su novi zajednički poslovi.

Sajam turizma Place2Go u Zagrebu

Veće mogućnosti za nove poslove

Međunarodni sajam turizma Pla-ce2Go, održan je u Zagrebu. Sa-

jam je okupio više od 168 izlagača iz 17 zemalja, a predstavljeni su novi trendovi u turizmu, raznovrsnost ponude, cijene aranžmana, avio - karata i smještaja.

Privredna komora Crne Gore je uče-stvovala na sajmu, imala promotivni pro-stor na zajedničkom institucionalnom štandu sa predstavnicima PROMEC-a (Agencija za međunarodnu poslovnu promociju Privredne komore Modene), Foruma privrednih komora jadransko-jonske oblasti i privrednih komora iz Drača, Zagreba i Rijeke. Učešće na sajmu je realizovano kao završna faza projekta „Turistički lanac: saradnja između regija Emilije-Romanje i Marke sa Hrvatskom, Albanijom i Crnom Gorom“. Učestvovali su turoperateri i hotelijeri iz zemalja obu-hvaćenih projektom. Budžetom projekta je omogućeno da crnogorsku turističku ponudu predstave kompanije Montene-gro Adventures i hoteli City i Podgorica.

U okviru sajma organizovana je kon-ferencija za štampu na kojoj je predsta-vljen projekat, kao i gastronomska pre-zentacija tipičnih regionalnih proizvoda,

tures.Smatramo da su ovakvi događaji od

izuzetnog značaja za privrednike i to iz više razloga:

Svaka od zemalja je imala predstav-•nike Privredne komore zemlje ili re-giona koji su učestvovali u projektu kao i predstavnika privrede, manjih ili većih turoperatora ili pružalaca usluga smještaja. Tokom B2B do-gadjaja, na osnovu iskazanih inte-resovanja, svi predstavnici privrede imali su priliku da se bolje upoznaju sa kolegama iz regiona informišu se o mogućoj saradnji, sličnostima i raz-likama, kao i da razmijene iskustva iz pakse. Tokom panela koji je odrzan u sklopu •sajma imali smo priliku da razmije-nimo i iskustva vezana za teškoće sa kojima se u doba ekonomske krize susreću mnoge destinacije iz regio-na.Turisticka agencija Montenegro Ad-•ventures je tokom sajma imala 22 sastanka sa predstavnicima agencija iz regiona, predstavnicima hotela, lokalnih turistickih organizacija, PR kuća, kruzing kompanija, kao i pred-stavnicima klastera medicinskog tu-rizma. Sa dva predstavnika privrede - iz Norveske i Švedske razgovori, koji su započeti u Zagrebu, nastavili su se na sajmu u Gothenburgu, koji je od-ržan neposredno nakon sajma Pla-ce2Go, a sa predstavnicima Tajlanda razgovor je nastavljen u Podgorici mjesec dana nakon završetka sajma. Očekujemo da ce par optočetih razo-govora rezultirati i konkretnom sara-dnjom u godinama koje predstoje. Od izuzentog značaja je to što je od

samog početka sve teklo po planu i uz izuzetno lijepu atmosferu u timu koji je krenuo iz Crne Gore. Učešće na ovom sajmu svakako predstavlja jedno od naj-pozitivnijih iskustava koje smo do sada imali kada govorimo o saradnji privrede i institucija.

Slavica Vukčević

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

40 GLASNIK PKCG / april 2013

Crna Gora je rijetka destinacija koja bilježi trend ra-sta u turizmu u vremenu krize.

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva

Najava bolje turističke sezone

Državni organi treba što prije da razmisle kako da Crna Gora bude

saobraćajno dostupnija zapadnim tržištima, prije svega francuskom, njemačkom, skandinavskom i britan-skom, bez kojih je nemoguće planirati šestomjesečnu sezonu i razvoj turiz-ma, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva od-ržanoj 9. aprila 2013. godine u Privre-dnoj komori Crne Gore.

Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak, go-voreći o ovom problemu, saglasi-la se da je na pomenutim tržištima Crna Gora izrazita aviodestinacija. - Crna Gora mora da bude najkonku-rentnija po pitanju avio dostupnosti – rekla je Radak, te da je, s tim u vezi, planirano da se radi na konkurentno-sti domaćeg avioprevoznika, aero-dromskih usluga, stvaranju uslova za uvođenje noćnih letova, novih linija ka zemljama Skandinavije, central-ne i zapadne Evrope, da je potrebno rekonstruisati i proširiti aerodrom u Tivtu...

Odbor je razmotrio rezultate u cr-

nogorskom turizmu za 2012. godinu, koji pokazuju da je ostvaren prihod od 700 miliona eura, što je za 4,3% više nego u 2011. godini.

Ostvareno je 1.439.500 dolaza-ka turista (4,81% više u odnosu na 2011.), te 9.151.236 noćenja (rast od 4,29%). Najviše noćenja bilo je u primorskim mjestima (96,79%), a naj-zastupljeniji gosti su iz Srbije (28,9%) i Rusije (24,4%) - rezultati su koje je, među ostalima, predstavila sekretar Odbora Sanja Marković, dodajući da je i dalje prepoznatljiv sezonski karak-ter crnogorskog turizma, jer je 75,98% noćenja bilo tokom ljetnje sezone.

Ona se osvrnula i na rezultate za prva dva mjeseca 2013. godine koji pokazuju da je ostvareno 30.854 do-lazaka turista, 10,12% više u odnosu na isti period 2012.godine, te 111.026 noćenja, što je za 2,65% manje.

Predstavljajući Akcioni plan za pripremu turističke sezone 2013. go-dine i Agendu reformi u oblasti turiz-ma, pomoćnica ministra Željka Radak je ocijenila da je Crna Gora jedna od

rijetkih turističkih destinacija koje bilježe trend rasta u vremenu krize. - Na osnovu bukinga koji je već sad po-znat, očekujemo da će vjerovatno biti premašene naše procjene da ćemo tokom turističke sezone ostvariti oko 1,5 miliona posjeta i oko 10 miliona noćenja – rekla je Radak.

Govoreći o Agendi reformi turiz-ma, ona je iznijela podatke Svjetskog savjeta putovanja i turizma koji govo-re da su očekivanja da će do 2023. go-dine prihodi od turizma u Crnoj Gori rasti po stopi od 8,9%.

- Crna Gora se ubraja među prve tri destinacije po rastu prihoda od tu-rizma i zaposlenosti. U 2023. godini, prema podacima Svjetskog savjeta putovanja i turizma, imaćemo 1,7 mi-lijardi eura prihoda od turizma koji će zapošljavati 59.000 radnika – rekla je Radak.

Ona je naglasila da je neopho-dno preduzeti mjere u pravcu pro-duženja turističke sezone, povećanja smještajnih kapaciteta u osnovnom smještaju, stručnog osposobljavanja kadra, poboljšanja dostupnosti, bolje povezanosti turizma i poljoprivrede... - Ključne mjere koje moramo rea-lizovati u predstojećem periodu je podsticanje izgradnje hotela sa četiri ili pet zvjezdica smanjenjem poreza, u nekim slučajevima eliminisanjem komunalnih naknada, kreditnim lini-jama, definisanjem modela izgradnje modela eco loge na području Bjelasi-ce i Komova – rekla je između ostalog Radak, navodeći da će tokom 2013. godine biti raspisan konkurs za defi-nisanje brenda crnogorskog hotela i seoskog domaćinstva.

Prema njenim riječima, predviđe-no je i da se definišu destimulativne mjere da bi spriječila dalja apartmani-zacija i nenamjensko korišćenje smje-štajnih kapaciteta.

- Kroz poresku politiku ćemo sti-mulisati gradnju hotela a destimulisati izgradnju novih apartmana. Postojeći apartmani treba da budu komercija-lizovani i potrebno ih je objedinjene

Sa sjednice Odbora

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

41

ponuditi turoperatorima – rekla je Radak, odgovarajući na pitanja člano-va odbora koji su podržali najavljene destimulativne mjere.

Rasprave je bilo i tokom predsta-vljanja Akcionog plana za borbu pro-tiv sive ekonomije u turizmu za 2013. godinu, u kojem su zastupljeni principi nulte stope tolerancije, primjene ne-selektivnog pristupa u djelovanju dr-žavnih organa prema tržišnim učesni-cima, povećanje stepena transpare-tnosti u radu državnih organa i vršenju

zakonskih ovlašćenja, intenziviranje koordinacije u radu državnih organa, kvantifikacija i vrednovanje efekata sprovedenih mjera.

Radak je najavila značajno veći broj kontrola nego u prošlosti, kako lokalnih, tako i Uprave za inspekcijske poslove.

Predsjednik odbora Dragan Ivan-čević je naglasio da Odbor ne vodi politiku protiv privremenih objeka-ta, već samo traži da svi rade legalno Goran Čolović, Gorbis, založio se da

se kontrole fokusiraju na one koji rade nelegalno. Predložio je da se u zakon vrati nekadašnja odredba koja propi-suje da se privatni smještaj može iz-najmiti samo preko pravnog lica, od-nosno agencije.

Na sjednici su upriličene prezenta-cije projekta „Zapošljavanje domaće radne snage na sezonskim poslovima 2013“, te Priručnika za društveno od-govorno poslovanje malih i srednjih preduzeća.

Članovi odbora i grupacija jedinstveni u stavu da je saradnja između Ministarstva saobraćaja i pomor-stva i Privredne komore Crne Gore na izuzetno viso-kom nivou.

Odbor udruženja saobraćaja

Suzbiti sivu ekonomiju

Sjednica Odbora udruženja sao-braćaja održana je u Privrednoj

komori Crne Gore 3. aprila 2013. godine, Prisustvovao je ministar sao-braćaja i pomorstva Ivan Brajović sa saradnicima.

Sjednici su pored članova Odbora udruženja saobraćaja prisustvovali članovi Grupacije za prevoz putnika i Grupacije za prevoz tereta u drum-skom saobraćaju.

Ministar se tokom izlaganja osvr-nuo na najznačajnije aktivnosti koje se realizuju u resoru saobraćaja kako

u pogledu izrade zakonske regulative, tako i u pogledu realizacije infrastruk-turnih projekata i planova ministarstva saobraćaja za 2013. godinu.

- Imajući u vidu geografski položaj i predvidljiv razvoj ekonomskih odnosa u širem regionu, a uprkos veoma kon-kurentnom okruženju, Crna Gora ima mogućnosti da brzim i adekvatnim mjerama transportne politike stvori preduslove za privlačenje međuna-rodnih tranzitnih tokova. Put ka eko-nomskom razvoju opredijeliće realiza-cija važnih infrastrukturnih projekata, među kojima je svakako izgradnja auto

puta Bar-Boljare – rekao je ministar Brajović, naglašavajući da je taj proje-kat prioritetan za Vladu bez obzira na trenutno stanje na finansijskom trži-štu, te da, u vezi s tim, očekuje ponude koje će biti konkurentne i realne.

Naglasio je da su ovakvi sastanci veoma korisni kako bi se problemi na koje nailaze privredna društva brže i efikasnije rješavali.

Akcenat je stavljen na probleme koji su rješavani u proteklom periodu, a najviše se odnose na prevoz tereta i putnika u drumskom saobraćaju odno-sno ukidanje sporne naknade za pre-voznike kroz teritoriju Republike Srbije i suzbijanje sive ekonomije u linijskom prevozu putnika.

Članovi odbora i članovi grupacija su jedinstveni u stavu da je saradnja između Ministarstva saobraćaja i po-morstva i Privredne komore Crne Gore na izuzetno visokom nivou. Privrednici su iznijeli u izlaganjima niz predloga i sugestija koji imaju za cilj da unaprije-de poslovanje u svim oblastima saob-raćaja. Ministar Brajović je istakao da su svi predlozi i sugestije evidentirani i da će biti detaljno analizirani u nare-dnom periodu.

Svi prisutni na sjednici bili su sa-glasni sa činjenicom da su preduslovi za kreiranje dobrog poslovnog ambi-jenta: poboljšanje saobraćajne infra-strukture, borba protiv sive ekonomije i dobra koordinacija između državnih organa u cilju efikasnije implementaci-je zakonske regulative.

Ministar Brajović na sjednici Odbora

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

42 GLASNIK PKCG / april 2013

Situacija u malim i srednjim preduzećima u sektoru metalurgije i metaloprerađivačke industrije teška zbog problema u kojima se nalaze veće kompanije To-ščelik Nikšić i Kombinat aluminijuma Podgorica.

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije

Nedostaje stručni kadarOdbor udruženja metalurgije i me-

taloprerađivačke industrije raz-matrio je, na sjednici održanoj 5. apri-la 2013. godine, oblast deficitarnih zanimanja u metalurško-metalskom kompleksu i tom je prilikom zaklju-čeno da tržište rada, uprkos velikom broju zanimanja, ne kvalifikuje dovolj-no stručan kadar za ove industrijske grane. Očigledno je, čulo se na sjedni-ci, da postoje brojni problemi na rela-ciji upisna politika, obrazovni sistem u cjelini, i realne potrebe kompanija.

Članovi Odbora su istakli da je situacija u malim i srednjim predu-zećima u sektoru metalurgije i meta-loprerađivačke industrije teška zbog problema u kojima se nalaze veće kompanije Toščelik Nikšić i Kombinat aluminijuma Podgorica na koje su ma-nji metaloprerađivači naslonjeni i od kojih zavisi njihova budućnost.

Grupacija će uputiti inicijativu Monstatu za izradu no-vih tablica za praćenje mortaliteta.

Grupacija osiguravajućih društava za životno osiguranje

Tablice mortaliteta neadekvatne

Grupacija osiguravajućih društava za životno osiguranje, na sjednici

održanoj 23. aprila 2013. godine u Pri-vrednoj komori Crne Gore, usvojila je Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja za četvrti kvartal 2012. godine.

Premija životnog osiguranja ima pozitivan trend rasta od 4,3%. Rast učešća na tržištu zabilježili su Wie-ner Städtische, Merkur osiguranje, Lovćen životno osiguranje i Atlas Life. Ukazano je na problem porasta uče-

šća dopunskih osiguranja u odnosu na osnovna.

Grupacija će do sljedeće sjednice napraviti predlog dopune izvještava-nja sa tržišta životnog osiguranja, za-ključeno je na sjednici.

Predstavljeno je bankoosiguranje kao novi prodajni kanal u Crnoj Gori. Grupacija je informisana da su u Crnoj Gori stvoreni zakonski uslovi da ban-ke mogu biti novi učesnici na tržištu osiguranja, s tim da za to moraju imati saglasnost Agencije za nadzor osigu-ranja. Prednosti bankoosiguranja su, između ostalog, direktna konkurencija postojećim kanalima prodaje, diverzi-fikacija usluga banke, te niži troškovi poslovanja.

Grupacija će uputiti inicijativu pre-ma Monstatu za izradu novih tablica za praćenje mortaliteta, jer su važeće iz 1982. godine ocijenjene neadekva-tnim.

Teška situacija u metalskoj industriji

Sa sjednice Grupacije

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

43

Događaj koji je okupio 40 predstavnika crnogorskih preduzeća organizovan je u okviru saradnje sa nje-mačkom fondacijom Hanns Seidel.

Edukacija

Holistički pristup u upravljanju vremenom

Seminar na temu „Upravljanje vreme-nom“ održan je u Privrednoj komo-

ri Crne Gore 19. aprila 2013. godine, u okviru saradnje sa njemačkom fondaci-jom Hanns Seidel.

Seminaru, na kome je učestvovalo 40 zaposlenih iz različitih crnogorskih preduzeća, uvodnu riječ dali su dr Mla-den Perazić, rukovodilac sektora obrazo-vanja iz Privredne komore i dr Klaus Fie-singer, rukovodilac Referata Hanns Sei-del fondacije za srednju, istočnu i jugoi-stočnu Evropu, Kavkaz i Centralnu Aziju. Predavanje je održala prof. dr Lelica To-

Time menadžment prerasta u nauku koja vrijeme po-smatra kao najvažniji resurs koji posjeduje čovek.

Time menadžment

Vještina upravljanja vremenom

Time menadžment ili upravljanje vremenom je vještina upravljanja

aktivnostima koje oduzimaju vrijeme. Koliko puta je svako čuo i izgovorio ono čuveno “nemam vremena”.

Time menadžment prerasta iz vje-štine u nauku koja vrijeme posmatra kao najvažniji resurs koji posjeduje čovek. Od vještine upravlja tim re-sursom, čovjeku zavisi mnogo stvari, od uspjeha na poslu i na fakultetu do uspjeha u ličnom životu, odnosno upravljanje vremenom je bitan fak-tor produktivnosti, efikasnosti i efek-tivnosti na svim poljima. Prvobitno se pojam upravljanja vremenom javio u kompanijama koje su željele da osi-guraju adekvatno trošenje vremena svojih zaposlenih i menadžera, da bi se taj pojam proširio tako da se može

primijeniti na svaku sferu života.Da bi se ovaj princip adekvatno

prihvatio potrebno je posmatrati vre-me kao resurs kojim se upravlja, ne kao prolaznu zakonitost na koju se nema uticaja. Mnogi pogrešno shva-te taj pojam, povezujući upravljanje vremenom naukom koja uči da se urade stvari brže nego inače. Adekva-tno upravljanje vremenom postepe-no dovodi do toga da se stvari završa-vaju brže, ali to je posredni rezultat, ne cilj učenja upravljanja vremenom. Cilj je adekvatno rasporediti vrijeme tako da se troši na aktivnosti koje po-jedincu odgovaraju i da se utrošeno vreme kontroliše.

Suština u svakoj literaturi o ovom fenomenu je da je potrebno razviti svijest gdje vrijeme curi. Potreba je

da se utvrdi gde se troši vrijeme i da se iskorijene kradljivci vremena. Naj-češći kradljivci vremena su društvene mreže, televizija i loša koncentracija.

Time menadžment ne znači radi-ti stvari najbrže moguće, već raditi stvari sa svešću o vremenu i samnom radu. Drugi bitan faktor je organiza-cija. Da bi se organizacija postigla, potrebno je odrediti prioritete i de-finisati redosled aktivnosti koje se obavljaju. Osim svesti o vremenu i organizacije, potrebno je naučiti i delegiranje. Osobe koje efikasno or-ganizuju svoje vreme umeju da dele-giraju obaveze. To ne znači da svoje obaveze prebacuju na druge, već da prepuste drugima njihov posao i nemaju potrebu da kontrolišu svaku aktivnost.

Najbitnije je shvatiti vrijeme kao resurs koji kontrolišemo i birati kako se troši.

dorović, internacionalni NLP trener (Ne-urolingvističko programiranje), doktor interne medicine.

Na seminaru su učesnici upozna-ti sa osnovama holističkog pristupa u upravljanju vremenom, prezentirane su različite uloge u organizaciji posla, kao i značaj poštovanja prioriteta potreba i sagledavanje obaveza u integralnom kontekstu. Na primjerima iz prakse uče-snici su dobili mogućnost uvida u načine za efikasno ostvarivanje aktivnosti, govo-reno je o značaju delegiranja u procesu upravljanja vremenom, kao i principima

osnovnih vještina i znanja za efektivno korišćenje radnog vremena.

Brojne i ciljno usmjerene teme se-minara su, prema analizama popunje-nih anketa, uspjele da „probude želju za dodatnim usavršavanjem učesnika“. Izloženost pritisku zbog nedostatka vre-mena čini da ne uspijevamo da izađemo na kraj sa svim predviđenim obavezama. Predavanje je bilo fokusirano na prona-laženje načina za efikasnu organizaciju aktvnosti u ograničenom vremenu koje je na raspolaganju. Kako dr Fiesinger kaže „vrijeme je mnogo vrednije od nov-ca, jer ukoliko znamo što bolje iskoristiti vrijeme na radnom mjestu, ostaće nam ga više za slobodne aktivnosti i druge ži-votne potrebe“.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

44 GLASNIK PKCG / april 2013

Države kroz stimilacije nastoje da povećaju konkuren-tnost poljoprivredne proizvodnje. Razlike su, među-tim, u definisanju mjera i nivou opredijeljenih sredsta-va. Crna Gora, u odnosu na države okruženja, najma-nje izdvaja za agrar.

Agrar

Podsticati razvoj poljoprivrede

Sektor proizvodnje hrane ima va-žnu ulogu u ekonomiji Crne Gore,

što potvrđuje njegovo visoko učešće u ukupnom BDP od oko 10% (poljopri-vreda sa 8,3%, a prehrambena indu-strija sa 1,7%). To je jedan od ključnih sektora ekonomije čiji se značaj po-smatra ne samo sa ekonomskog sta-novišta, već i uvažavajući njene druge važne funkcije, koje se ogledaju kroz prehrambenu sigurnost, ekološku i socijalnu funkciju, kao i funkciju od-rživog ruralnog razvoja, očuvanje tra-dicije, podršci razvoju turizma i dr.

Imajući u vidu specifičnosti pol-joprivrede, kao i veliku senzitivnost ovog sektora, sve države izdvajaju određeni dio nacionalnog budžeta za podsticanje razvoja domaće poljopri-vredne proizvodnje. U Crnoj Gori za agrobudžet 2013. godine opredije-ljeno je 20,3 miliona eura, što je na nivou izdvojenih sredstava za 2012. godinu.

Agrobudžet

Podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao dio poljo-privredne politike i ukupne eko-nomske politike zemlje, sprovode se kroz različite mjere kojima se uređuju odnosi između učesnika u procesu proizvodnje i prerade pol-joprivrednih proizvoda. U pogledu strukture mjera koje se finansiraju iz agrobudžeta između Crne Gore, država regiona i članica EU nema bitnijih razlika: podstiče se razvoj stočarstva, pčelarstva, ratarstva, ribarstva. Mjere ruralnog razvoja, mjere podrške opštim uslugama i servisima u poljoprivredi i socijal-nim transferima seoskom stanov-ništvu takođe su usmjerene na ra-zvoj poljoprivrednog sektora. Cilj podrške proizvodnji je isti za sve države: kroz direktne i indirektne stimulacije povećati konkuren-

tnost domaće proizvodnje. Razlike su, međutim, u definisanju mjera i nivou opredijeljenih sredstava za pojedine namjene. Npr. Hrvatska od nacinalnog budžeta za poljopri-vredu izdvaja 4,45%, Austrija 2,8%, Mađarska 2,66%, Poljska 3,52%, Slovenija 5,1%, Francuska 3,47%, Švajcarska 5,8%, Srbija oko 3,7%, Makedonija izdvaja 4%. U Crnoj Gori taj procenat iznosi 1,7%.

Imajući u vidu značaj poljo-privredne politike u evropskim zemljama, kao i to da Zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy) postoji više od 40 godina i jedna je od najva-žnijih evropskih politika, dio uku-pnog budžeta EU za ovu namjenu predstavlja najznačajiniju stavku i iznosi oko 43% ukupnog budžeta EU, odnosno oko 57,0 milijardi na godišnjem nivou.

Iako je Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja rural-nih područja 2009-2013. bilo pred-viđeno povećanje sredstava nami-jenjenih razvoju poljoprivrede za oko 1,8 puta u petogodišnjem pe-riodu (u 2013. godini agrobudžet je trebao da iznosi oko 35,0 miliona eura), zbog ekonomske krize koja je prouzrokovala nedovoljno pu-njenje budžeta, do toga nije došlo. To je naravno moralo uticati i na definisanje drugačijeg modela fi-nansiranja poljoprivrede od plani-ranog Nacionalnim programom, a taj model podrazumijeva ukidanje nekih mjera i smanjenje planiranih iznosa sredstava za subvencioni-ranje pojednih vrsta proizvodnje. Tako je došlo i do ukidanja podrške otkupu sezonskih viškova u biljnoj

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

45

i stočarskoj proizvodnji, što može imati posljedice na dalji razvoj ovih grana. Ovo posebno može biti izraženo ukoliko vremenske prilike ne omoguće da se rani poljoprivre-dni proizvodi nađu na tržištu pri-je pojave tih proizvoda iz regiona, čime bi domaći proizvodi postali cjenovno nekonkurentni. Po ovom pitanju, udruživanje poljoprivre-dnih proizvođača ima veoma važnu ulogu, kako sa aspekta povećanja jedinstvene ponude na inostra-no tržište, tako i postizanja bolje konkurentnsti u odnosu na uvozne proizvode. Za pomoć u formiranju udruženja i kooperative takođe su planirana sredstva u Agrobudžetu za ovu godinu. Pitanje je da li su u ovom momentu stvoreni uslovi da poljoprivredni proizvođači ostanu bez mogućnosti za pomoć u otku-pu tržnih viškova, jer još uvijek ne funkcionišu kao udruženja, što je neophodnost koju im nameće pri-sustvo velike konkurencije na trži-štu.Treba takođe imati u vidu da, u skladu sa Zajedničkom poljoprivre-dnom politikom, neke mjere po-drške koje trenutno postoje, neće moći biti predmet agrobudžeta u narednom periodu.

Bezbjednost hrane

U nastupajućem procesu pri-druživanja EU, gdje se postavljaju vrlo strogi zahtjevi za poljoprivre-de zemalja koje su u procesu pri-druživanja, poseban je naglasak na bezbjednosti hrane. Ovo je jedna od tema kojoj se posvećuje velika pažnja na sjednicama Odbora po-ljoprivrede, prehrambene i duvan-ske industrije Privredne komore uz zaključak da izdvajanje sredstava za agrobudžet ne predstavlja tro-šak već, prije svega investiciju, koja će kroz korišćenje sredstava EU obezbijediti značajna sredstva za razvoj.

Povećanje sredstava koja bi se opredijelila za poljoprivredu bi pri-je svega imala za rezultat poveća-nje zaposlenosti u ovom sektoru, a značajan uticaj imali bi i na sma-njenje deficita u hrani. Iako se po-

sljednjih godina deficit smanjuje, prvenstveno zbog porasta izvoza, to je još uvijek nedovoljno i postoji potencijal za dodatno smanjenje, što je prije svega uslovljeno po-većanjem konkurentnsti domaće proizvodnje. Upravo je to još jedan od razloga zbog čega bi trebalo iz nacinalnog budžeta usmjeriti zna-čajnija sredstva za podsticanje ra-zvoja poljoprivrede.

Tokom prošle godine registro-van i porast učešća poljoprivre-dno-prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu, dok se procenat uvoza ne mijenja u posljedenje tri godine. Crna Gora je neto uvoznik hrane, pri čemu treba naglasiti da se oko 30% uvoza odnosi upravo na uvoz proizvoda za koje Crna Gora nema komparativne prednosti za proizvodnju (pšenica, kukuruz, šećer, ulja, margarin, stočna hra-na, svinjsko meso, kafa, banane, pojedini mlječni proizvodi i dr.). Najveći dio sredstava izdvaja se za uvoz mesa, mlijeka i mlječnih pro-izvoda, gaziranih pića, kafe, suho-mesnatih proizvoda. Evidentno je da se uvoze i proizvodi za čiju proi-zvodnju Crna Gora ima uslove, kao i dovoljne instalisane kapacitete, kao što je to slučaj npr. sa vodom, voćem i povrćem, zatim prerađe-vine od mesa. Ono što domaćim prozvođačima predstavlja problem prilikom plasmana jeste i prisustvo pojedinih proizvoda koji su pred-met subvencija u državi porijekla, kao i vezana trgovina. Posebano ograničenje za plasman domaćih

proizvoda je i naslijeđeno stanje iz ranijeg perioda kada je Crna Gora, što se tiče nabavke i potrošnje pre-hrambenih proizvoda, bila usmje-rena na tržište bivših republika, čiji su brendovi i danas veoma zastu-pljeni na našem tržištu.

Možemo proizvoditi više hrane

Kada govorimo o nedozvolje-nim postupanjima kao što su izvo-zne subvencije ili vezane prodaje, neophodno je pružiti dokaze o nji-hovom postojanju, što oni koji ih preduzimaju vješto prikrivaju. In-dicije o primjeni ovih mjera i radnji nijesu osnova za preduzimanje za-štite domaće proizvodnje.

Po pitanju subvencija, prema pravilima STO-a, sporazum o sub-vencijama i kompenzatornim mje-rama sadrži tri usko definisane ka-tegorije subvencija povodom kojih se ne može voditi spor (“zelene”). To su (I) subvencije istraživanja, (II) pomoć nerazvijenim regionima i (III) subvencije koje se odnose na zaštitu životne sredine.

Posmatrajući poslovanje u Cr-noj Gori, može se postaviti pitanje u kojoj mjeri domaći proizvođači mogu očekivati “dozvoljene sub-vencije”, odnosno, koliki je prostor za subvencioniranje poljoprivrede - prioritetne grane razvoja, sa 1,7% sredstava iz državnog budžeta, po-sebno imajući u vidu da njeno uče-šće u BDP iznosi 10%.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

46 GLASNIK PKCG / april 2013

Usvajanjem novog zakona stvoren novi zakonski okvir koji omogućava uspostavljanje, održavanje i unapređivanje sistema upravljanja hemikalijama na teritoriji Crne Gore, osiguravanje visokog nivoa zašti-te zdravlja ljudi i životne sredine.

Regulativa

Predstavljen Zakon o hemikalijama

Okrugli sto o Zakonu o hemikalijama organizovan je u Privrednoj komori

Crne Gore 26. aprila 2013. godine.Predstavnici Ministarstva održivog

razvoja i turizma prezentovali su privre-dnicima Zakon usvojen prošle godine, a koji se primjenjuje se od 1. marta 2013. godine.

Prema riječima generalne direktorice u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivane Vojinović, porast upotrebe hemi-kalija ima za posljedicu, između ostalog, sve izraženiju zabrinutost zbog mogućih uticaja na zdravlje i životnu sredinu.

- Važno nam je da svi budemo dobro informisani o neželjenim svojstvima i efektima hemikalija kako bi se spriječi-lo da na tržište dospiju hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdra-vlje i životnu sredinu i kako ne bi došle u ruke onih koji bi ih neovlašćeno i nea-utorizovano koristili. U tom smislu smo pripremili i usvojili ovaj Zakon o hemika-lijama koji je bitno promijenjen u odno-

su na neke ranije – rekla je Vojinović. Zakon o hemikalijama je, naime,

usklađen sa velikim brojem evropskih regulativa i direktiva kojima je propisa-na klasifikacija, označavanje, pakovanje, promet, registracija, kao i uvoz i izvoz opasnih hemikalija. Usvajanjem novog zakona stvoren je novi zakonski okvir koji omogućava uspostavljanje, održava-nje i unapređivanje sistema upravljanja hemikalijama na teritoriji Crne Gore, osi-guravanje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.

- Pripremili smo i već objavili veliki broj podzakonskih akata, a u narednih nekoliko mjeseci ćemo pripremiti one koji nedostaju i zaokružiti zakonodavni okvir čime bismo omogućili punu pri-mjenu ovog zakona do kraja tekuće go-dine. Želim da vas obavijestim da ćemo tokom naredne godine izraditi prvu na-cionalnu strategiju upravljanja hemikali-jama u Crnoj Gori kako bismo prije sve-ge definisali mjere koje je neophodno

preduzeti u narednom periodu i aktiv-nosti koje je potrebno sprovesti kako bi u Crnoj Gori imali siguran sistem i okvir za upravljanje hemikalijama i koja nam je potrebna da bi u mjeri u kojoj je to moguće procijenili potrebna finansijska sredstva koja je potrebno uložili kako bi zaista ostvarili zadovoljavajući okvir kada je riječ o upravljanju hemikalijama – re-kla je Vojinović.

Savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović ocijenila je da je kvalitetna upućenost svih u odredbe novog Zakona o hemi-kalijama od izuzetne važnosti, budući da Zakon ima za cilj da se osigura da proi-zvođač i uvoznik, a potom i distributer, stavljaju u promet hemikalije koje ne predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdra-vlje ljudi i životnu sredinu, kao i da se osi-gura komunikacija u lancu snabdijevanja kako bi se prenijelo obavještenje o opa-snosti i riziku koji pojedine hemikalije predstavljaju. Takođe, važnost ovog akta je i u činjenici da će dovesti do usposta-vljanja mehanizama kontrole upotrebe toksičnih hemikalija prisutnih u životnoj sredini, što će rezultirati smanjenje ni-voa izloženosti ljudskih bića i ukupnog ekosistema njihovom uticaju.

Dragana Raonić i Jelena Plamenac iz Ministarstva održivog razvoja i turizma predstavile su detalje Zakona, te odgo-varale na pitanja privrednika koja su se ticala konkretnih efekata novog zakona po njihovo poslovanje.

Izdvajamo da se zakon, između ostalog, ne primjenjuje na radioaktivne hemikalije, neizolovane intermedijere, hemijske supstance koje se mogu upo-trijebiti u proizvodnji opojnih droga i psi-hotropnih supstanci (prekursora), hranu i prehrambene aditive, hranu za životinje i aditive za tu hranu, lijekove za humanu i veterinarsku upotrebu, medicinska sred-stva, droge, hemikalije koje se smatraju otpadom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom, municiju i eksplozive, hemijsko oružje i prekurso-

Zakon usklađen sa evropskim direktivama

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

47

re za hemijsko oružje, predmete opšte upotrebe, kao i hemikalije koje dolaze u neposredan dodir sa hranom itd.

Opasnu hemikaliju, hemikaliju koja sadrži supstance identifikovane kao perzistentne – bioakumulativne - toksič-ne (PBT) ili veoma perzistentne – veoma bioakumulativne (vPvB) i druge opasne hemikalije koje se stavljaju u promet mora da prati Bezbjedonosni list (safety data sheet).

Dobavljač koji stavlja u promet he-mikalije čija je ukupna godišnja količina veća od 100 kg dužan je da uz Bezbjedo-nosni list dostavi i izvještaj o bezbjedno-sti hemikalije. Na osnovu izvršenog ocje-njivanja, hemikalija se upisuje u registar hemikalija koji vodi Agencija. U registar hemikalija upisuju se hemikalije koje se proizvode ili stavljaju u promet na tržište Crne Gore, navodi se u Zakonu.

Procedura za uvoz i izvoz je zasnova-na na Roterdamskoj konvenciji koja regu-liše pribavljanje prethodne saglasnosti za međunarodni transport opasnih hemi-kalija, jačanje podijeljene odgovornosti i koordinacije u oblasti kontrole i nadzora međunarodnog transporta opasnih sup-stanci, unapređivanje za životnu sredinu prihvatljivog korišćenja opasnih hemika-lija. Procedura se odnosi na hemikalije i sa spiska Roterdamske konvencije i na hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u okviru Evropske unije.

Zakon takođe propisuje način na koji proizvođаč deterdžentа koji sadrži povr-šinski aktivnu supstancu može stаviti u promet taj deterdžent, te osigurava ko-munikaciju u lancu snadbijevanja, kako bi se prenijelo obavještenje o opasnosti i riziku koji pojedine hemikalije pred-stavljaju. Uspostavlja se i mehanizam kontrole upotrebe toksičnih hemikalija prisutnih u životnoj sredini.

Inspekcijski nadzor nad hemikalija-ma ovim zakonom se prvi put dodjeljuje Ekološkoj inspekciji. Na okruglom stolu je rečeno da je potrebno kadrovski ojačati ovu inspekciju zbog znatnog povećanja obima posla koji Zakon pred nju stavlja.

Okrugli sto o Zakonu o hemikalijama je prvi u nizu tematskih koje će Ministar-stvo održivog razvoja i turizma organizo-vati u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, zbog bolje informisanosti privrednika sa osnovnim elementima novog zakonodavstva koje ovo ministar-stvo propisuje, a sve zarad njegove kvali-tetnije implementacije.

Radi se o materijama koje se koriste za povećanje sa-vitljivosti plastike, a nalaze se u domaćinstvima, auto-mobilima pa i u hrani.

SZO upozorila

Ftalati, bisfenoli i retardanti štetni po zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je jedan od najopsežnijih

izvještaja o štetnosti hemikalija i upo-zorila da pojedine, poput ftalata, bis-fenola i retardanata, koje se koriste za povećanje savitljivosti plastike, a sva-kodnevno se srijeću u domaćinstvima, igračkama, automobilima ili čak hrani, mogu da prouzrokuju teške bolesti, smanjenu plodnost i genetske urođe-ne mane djeteta.

Oni se zalažu za dodatna istraži-vanja, ograničenje, pa i zabranu upo-trebe tih hemikalija, zarad zaštite bu-dućih generacija.

- Vještačke materije utiču na pri-rodne hormone koji su ključni za naš rast, razvoj i cjelokupno zdravlje – na-veli su iz SZO, dodajući da pomenute hemikalije imaju negativan uticaj i na biljke te životinje, prenio je Jutarnji list.

Bisfenoli se, prema istraživanju, nalaze na bronjim predmetima koje

upotrebljavamo, među kojima su li-menke za različita pića i naočare za sunce.

- Postoje vrlo čvrsti dokazi da kod životinja takve materije mogu da ma-terije mogu da ometaju hormon štitne žljezde, odnosno prouzrokuje ošteće-nje mozga, smanji inteligenciju, kao i mogućnost koncentracije, te poveća hiperaktivnost i rizik od autizma – na-vedeno je u izvještaju.

Ranije utvrđena moguća pove-zanost pesticida sa rakom prostate i dojke, kao i njihova odgovornost za debljinu kod djece, ako su im majke bile izložene tokom trudnoće.

Izvještaj „State of the Science of Endocrine Disrupting Chemicals“ na-jopsežniji je te vrste koji je do sada napravila SZO. Rađen je dvije godine, tokom kojih su eksperti upoređivali i procjenjivali brojne studije na ovu temu.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

48 GLASNIK PKCG / april 2013

Crna Gora se ratifikacijom Stokholmske konvencije obavezala da aktivno učestvuje u otklanjanju rizika od POPs supstanci po zdravlje ljudi i održivost životne sredine.

Dudotrajni organski zagađivači (POPs)

Pod lupom hemikalije zagađivači

Dugotrajni organski zagađivači (persistent organic pollutants –

POPs) se definišu kao stabilna jedi-njenja koja se dugo zadržavaju u živo-tnoj sredini, bioakumuliraju se i imaju negativan uticaj na ljudsto zdravlje i životnu sredinu. U POPs-ove se svr-stavaju:

Organohlorni pesticidi (aldrin, •hlordan, dieldrin, endrin, hepta-hlor, hlordekon, alfa heksahlor-cikloheksan, beta heksahlorciklo-heksan, lindan, mireks, toksafen, tehnički endosulfan i njegovi izo-meri, DDT);Industrijske hemikalije (perfluo-•rooktanska sulfonska kiselina (PFOS), njene soli i perfluorooktan sulfonil fluorid (PFOS-F), tetrabro-modifenil eter i pentabromodife-nil etar, heksabromodifenil etar i heptabromodifenil etar, heksa-hlorbenzen, heksabrombifenil, polihlorovani bifenili);Nenamjerno proizvedene hemi-•kalije (dioksini/furani, pentahlo-robenzen, polihlorovani bifenili).

Lista POPs supstanci nije konačna i ubuduće će se proširivati, a do sada

obuhvata 22 supstance čiji su naziv i primjeri upotrebe dati u Tabeli 1.

POPs-ovi posjeduju osobine za-hvaljujući kojima se mogu naći u svim medijima životne sredine, ispunjava-nju sve PBT kriterijume (perzistentne, bioakumulativne i toksične). Svo-jim fizičko-hemijskim osobinama su perzistentni u životnoj sredini i slabo se razgrađuju. S druge strane se bio-akumuliraju. Bioakumulacija je stalno povećanje količine jedinjenja u tkivi-ma kao rezultat direktne izloženosti vodi, vazduhu i zemljištu ili konzuma-cijom kontaminirane hrane. Mnoga POPs jedinjenja su izašla iz upotrebe, ali su njihove rezidue još uvjek prisu-tne u većoj ili manjoj mjeri u životnoj sredini.

Njihova dugotrajnost im omo-gućava da prelaze velike razdaljine što je stvorilo problem globalnih razmje-ra. Dugodometni prenos POPs-ova se odvija na nekoliko načina:

Atmosferski – u obliku pare, sor-•bovani na suspendovanim česti-cama;Rastvoreni u vodi;•U tkivima migratornih životinja;•Antropogenim transportom u •

obliku raznih proizvoda ili otpada.

Važno je napomenuti da ne po-stoji direktna veza između dugodo-metnog transporta nekog POPs-a i stepena njegove toksičnosti. Može se reći da su POPs-ovi sa manjim dome-tom ujedno i koncentrovaniji u blizini izvora jer je razblaženje tokom migra-cije manje.

U cilju rješavanja problema global-nih razmjera međunarodna zajednica je napravila međunarodni ugovor Sto-kholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagađivačima čiji je cilj da ograniči ili zabrani proizvodnju, upo-trebu, emisije, uvoz i izvoz POPs-ova.

Stokholmska konvencija je stupila na snagu 17. maja 2004. godine kada ju je ratifikovalo 50 zemalja svijeta. Crna Gora je jedna od zemalja po-tpisnica, konvencija je ratifikovana u decembru 2010. godine Zakonom o potvrđivanju Stokholmske konvenci-je o dugotrajnim organskim zagađu-jućim supstancama “Službeni list CG - Međunarodni ugovori”, br. 16/2010.

Konvencija se prvobitno odnosila na 12 POPs suptanci, danas broji 22 POPs supstance, tako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma u proce-duri donošenja zakona o dopunama Zakona o potvrđivanju Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama, čije usva-janje je predviđeno za kraj septembra 2013. godine.

U izradi je i Nacionalni plan za implementaciju Stokholmske kon-vencije kojim Ministarstvo preduzima aktivnosti kako u cilju edukovanja i obavještavanja javnosti u Crnoj Gori o značaju problema POPs tako na in-ventaru i pronalaženju rješenja za eli-minisanje izvora POPs zagađenja.

Takođe, donešeni su i primjenjuju se međunarodne konvencije i proto-koli, koji regulišu određene pojedino-sti vezane neposredno ili posredno za POPs hemikalije. To su:

Zakon o potvrđivanju Roterdam-•ske konvencije o postupku dava-

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

49

nja saglasnosti na osnovu pretho-dnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (“Sl. list CG - Međunarodni ugovori”, br. 3/2011);Zakon o potvrđivanju Protokola o •dugotrajnim organskim zagađu-jućim materijama uz Konvenci-ju o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenosti-ma iz 1979. godine “Službeni list CG - Međunarodni ugovori”, br. 8/2011;Zakon o potvrđivanju Bazelske •konvencije o kontroli prekogra-ničnog kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju (“Sl. list SRJ” Međunarodni ugovori br 2/99).Potpisivanjem Stokholmske kon-

vencije Crna Gora se obavezala da će prekinuti sa upotrebom i proizvo-dnjom POPs-ova, da će maksimalno smanjiti nenamjernu proizvodnju POPs-ova, da će vršiti njihov transport i razmjenu samo radi njihovog konač-nog uništenja, da će do 2025. godi-ne zamjeniti svu opremu koja sadrži POPs-ove (odnosi se prvenstveno na PCB-e), da će sanirati lokacije ugrože-ne dosadašnjom emisijom POPs-ova, da će raditi na razvijanju bezbijednih alternatva i razviti nacionalne akcione planove radi primjene konvencije na lokalnom nivou.

U Crnoj Gori se pripremaju inven-tari PCB, POPs pesticida i nenamjerno proizvedenih POPs supstanci i akcioni planovi upravljanja i njihovog uništa-vanja. Znanje i svijest o POPs hemi-kalijama u našoj zemlji je nezadovo-ljavajuće. Potrebne su akcije (pored Ministarstva, Privredne komore Crne Gore i dr.) koje podrazumjevaju infor-misanost i edukaciju najšire javnosti o POPs supsancama, kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje kao i životna sredina.

Ne postoji monovalentno rešenje i zaštita od posledica POPs hemikalija, jer se šire bez ograničenja i zabrana. Rešenja problema ovih supstanci su globalnog karaktera. Zato je i Crna Gora jedna od zemalja, koja se ra-tifikacijom Stokholmske konvencije obavezala da aktivno učestvuje u ot-klanjanju rizika od POPs supstanci po zdravlje ljudi i održivost životne sre-dine

Tabela 1. 22 POPs jedinjenjaSUPSTANCA UPOTREBA

AldrinKoristi se za suzbijanje termita, skakavaca, crva na korjenu kukuruza i drugih insekata štetočina.

HlordanZa kontrolu termita i kao širokospektrni insekticid za različite poljoprivredne usjeve.

DieldrinKontrola termita i tekstilnih štetočina i za kontrolu bolesti izazvanih insekti-ma, kao i za insekte koji naseljavaju poljoprivredna zemljišta.

EndrinInsekticid koji se koristi za usjeve kao što su pamuk i žitarice. Koristi se ta-kođe za kontolu glodara kao što su poljski miševi.

HeptahlorKoristi se za suzbijanje insekata i termita iz zemljišta, insekata pamuka, ska-kavaca drugih štetočina na usjevima i komarcima prenosiocima malarije.

HeksahlorbenzenSuzbija gljive koje napadaju hranljive usjeve. Imao je široku upotrebu u kon-trolu plijesni na pšenici. Sporedni proizvod proizvodnje pojedinih industrij-skih hemikalija i javlja se kao nečisoća u nekoliko formulacija pesticida.

MireksKoristi se za suzbijanje crvenih mrava i drugih vrsta mrava i termita. Koristi se za zaštitu plastike, gume i električnih proizvoda od vatre.

ToksafenInsekticid kojim se tretira pamuk,zrnevlje žitarica, voće, orasi i povrće. Ko-risti se za suzbijanje krpelja i grinja kod stoke.

DDT

Imao je široku upotrebu radi kontrolisanja različitih bolesti i koristio se za zaprašivanje varijeteta poljoprivrednih usjeva, posebno pamuka. DDT se koristi za suzbijanje komaraca u nekoliko zemalja u cilju kontrolisanja ma-larije.

HlordekonSintetička hlorisana organska komponenta koja se uglavnom koristila kao pesticid u poljoprivredi. Prvi put je proizveden 1951. godine dok je u proizvodnju uveden 1958.

LindanKoristio se kao insekticid za tretman sjemena i zemljišta, sjemena i drveća, iprotiv ektoparazita u veterinarskoj i ljudskoj upotrebi.

Alfa Heksahlorcik-loheksan i Beta Heksahlorciklohek-san

Iako su α-HCH I β-HCH prestali da se koriste godinama unazad kao insekti-cidi, ove hemikalije se i dalje koriste kao sporedni proizvod lindana. Svaka tona proizvedenog lindana, stvori se 6-10 tona drugih izomera uključujući i α i β-HCH.

HeksabrombifenilIndustrijska hemikalija koja se uglavnom tokom 70-tih godina prošlog vijeka koristila za suzbijanje plamena. Prema raspoloživim informacijama, heksa-brombifenil se više ne proizvodi ili upotrebljava u većini zemalja.

Polihlorovani bife-nili (PCBs)

Ova jedinjenja su se koristila u industriji kao fluidi za razmjenu toplote, električnim transformatorima i kondezatorima, kao aditivi za boje, papir za štampanje bez ugljenika i plastici. Od 209 različitih tipova PCB-ija, 13 poka-zuju toksičnost dioksinom.

Perfluorooktanska sulfonska kiselina (PFOS), njene soli i Perfluorooktan sul-fonil fluorid (PFOS-F)

PFOS se proizvodi kao proizvod nenamjerne degradicije povezenih an-tropogenih hemikalija. Ova supstanca ima široku upotrebu u električnim i elektronskim djelovima, u proizvodnji poluprovodnika, proizvodnji slika, hidrauličnih tečnosti i tekstila.

Tehnički endosulfan i njegovi izomeri

Insekticid koji se koristi za suzbijanje štetočina usjeva, muve ce-ce i ektopa-razita na stoci kao i za očuvanje drveća. Kao insekticid širokog spektra en-dosulfan se trenutno koristi za kontrolu velikog broja štetočina na različitim usjevima kao što su kafa, pamuk, pirinač, šećerna trska i soja.

Tetrabromodifenil etar i pentabro-modifenil etar

Koristi se za inhibiciju ili sprječvanje organskih materija i zato se koristi kao aditiv za suzbijanje vatre. Tetra i penta BDE su glavne komponente komerci-jalnog pentabromodifenil etra.

Heksabromodifenil etar i Heptabro-modifenil etar

Koristi se za suzbijanje plamena. Heksa i hepta BDE su glavne komponente komercijalnog oktabromodifenil etra.

Pentahlorobenzen(PCB)

Koristi se u PCB proizvodima, nosiocima bojenja, kao fungicid, za suzbijanje plamena i kao hemijski intermedijer prije proizvodnje kvintozena.Takođe se proizvodi tokom sagorijevanja termalnih i industrijskih procesa. Javlja se kao nečistoća rastvarača ili pesticida.

Dioksini/Furani

Nastaju kao proizvodi nepotpunog sagorjevanja, a takođe i tokom proiz-vodnje pesticida i drugih hlorisanih supstanci. Emituju se uglavnom preko sagorjevanja otpada i mogu biti proizvedeni iz emisije automobila i sagorjevanja čvrstih goriva kao što su : ugalj, treset i drvo.

Autorkemr Dragana Raonić, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Jelena Plamenac, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

50 GLASNIK PKCG / april 2013

Promovisana knjiga „Trinaestojulski neimari“

Svjedočanstvo o nastanku i razvoju AgrokombinataIzgradnjom Agrokominata na području ćemovske pu-stare u Crnoj Gori je izvedena prva prava agrarna teh-ničko-tehnološka revolucija. To je bio podvig svjetskih razmjera, rekao je autor Čedomir Marović.

Knjiga inžinjera agronomije mr Če-domira Marovića „Trinaestojulski

neimari – osvajanje ćemovske pusta-re“ promovisana je 4. aprila 2013. go-dine u Privrednoj komori Crne Gore. Djelo, čiji je izdavač „13 jul – Plantaže“ a.d, objavljeno je povodom velikog ju-bileja, 50 godina od nastanka i uspje-šnog razvoja te kompanije.

Knjiga je privredno-istoriograf-ski dokument koji prvi put javnosti predstavlja faktografske podatke o poduhvatu i akterima izgradnje Agro-kombinata „13. jul“, o dugom putu od aktiviranja ćemovske pustare do sadašnje crnogorske zelene oaze sa 2.300 hektara plantažnih vinograda i voćnjaka. U njoj se posebno govori o uspješnom tranzicionom periodu „13 jul - Plantaža a.d.“ i izražava zahval-nost i priznanje sadašnjoj generaciji mladih neimara koji uprkos velikoj ekonomskoj krizi ostvaruju svjetski priznate rezultate.

Ona u posljednjem prilogu govori o osnovnim postulatima na kojima je počivala „Strategija dugoročnog ra-zvoja agrara u Crnoj Gori na tržišnim

osnovama“ - Zelena strategija, usvoje-na u novembru 1992. godine od stra-ne Skupštine Crne Gore, da bi ne dugo potom, bez obrazloženja bila sklonje-na od strane tadašnje agrarne vlasti.

Recenzent djela, predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore Velimir Mijušković knjigu smatra značajnim doprinosom ekonomskoj istoriografiji Crne Gore.

- Ona se svakako može smatrati i pionirskim poduhvatom kada je u pi-tanju istraživanje novije istorije crno-gorskog agrara. Po trudu koji je uvaže-ni gospodin Marović uložio da definiše i čitaocu približi opšte socio-ekonom-ske prilike u zemlji , kao i zatečeno sta-nje crnogorskog agrara, te okolnosti i trenutak u kojem dolazi do formiranja Agrokombinata, jasno se vidi rukopis i stepen poznavanja svojstven savre-meniku događanja koja jesu predmet ovog rada – rekao je Mijušković.

Autor Marović, dodaje predsje-dnik Komore, ne bavi se samo idejom dovedenom do uspješnog projekta zvanog „Ćemovsko polje“, ljudima koji su je do toga doveli i kontekstom

koji je na cio tok događaja uticao, već postavlja i pitanja pravca razvoja crno-gorske zemljišne i agrarne politike, te kroz tu prizmu ruralnog razvoja i pol-joprivrede.

On je autoru čestitao, između ostalog, na tome što je ispričao priču o jednom vremenu i razvoju privrednog sistema koji je dobar primjer kako se osmišljavaju i realizuju veliki projekti bazirani na prirodnim potencijalima.

Izvršna direktorica preduzeća 13 jul Plantaže Verica Maraš zahvalila je autoru Maroviću što je u godini jubile-ja kompaniju darovao velikim i lijepim djelom, autentičnim svjedočanstvom o nastanku i razvoju tog privrednog giganta.

- Knjiga je posveta neimarima, vi-zionarima, inicijatorima, stvaraocima ali i običnim ljudima koji su zaorali prvu brazdu na besplodnoj zemlji će-movske pustare i pretvorili je u plo-dnu oazu Crne Gore. Ona nije samo svjedočanstvo minulog vremena, nego i podsticaj budućim generacija-ma stvaralaca sve bogatije Crne Gore – rekla je Maraš.

Akademik Radoje Pajović ocjenio da su „Trinaestojulski neimari“ mnogo više od spomen knjige – ona je istorija Agrokombinata za period postojanja od 1963. do 1990. godine, posvećena svim njegovim privrednim dostignući-ma, a posebno kadrovima kao glav-nim junacima te priče. Ističući rezulta-te Agrokombinata Pajović je podsjetio da je u vrijeme formiranja zapošljavao 700 radnika, a nakon 27 godina njih 6.500.

- Knjiga je nesumnjivo autentično naučno svjedočanstvo o jednom vre-menu za koje se kaže da je Periklovo doba u razvitku crnogorske poljopri-vredne proizvodnje, a za koje se može reći i daje bilo zlatno doba sveukupnog razvoja Crne Gore – rekao je Pajović.

Profesor emeritus Pavle Bogetić kazao je da su Plantaže reprezentati-

Više od spomen-knjige

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

51

van crnogorski brend i dokaz da su za poslovni uspjeh od primarnog značaja kvalitet proizvoda i stručnost menadž-menta, a ne vlasnička struktura.

- Plantaže su svetionik kontinui-teta i misije koja je započela prije pet decenija i treba ih zadržati u javnom vlasništvu – smatra Bogetić.

On je dodao da je autor Maro-vić bio „svjedok porođajnih bolova i rađanja grandioznog projekta“ crno-gorskog agrara i privrede – Agrokom-binata „13. jul“.

Đorđe Rajković iz Plantaža obja-snio je da je ideja o izdavanju knjige nastala još prije 10 godina, kada je povodom četiri decenije poslovanja kompanije objavljena monografija koja je povezala istorijat Agrokombi-nata i Plantaža.

- Knjiga opisuje značajnu fazu ra-zvoja poljoprivrede u dugom periodu. Autoru treba odati priznanje jer je obavio naporan posao – kazao je Raj-ković.

Autor Čedomir Marović nije osje-tio potrebu da govori o knjizi, jer, kako je kazao, to su već učinili prethodni govornici. On je zahvalio ljudima koji su doprinijeli da knjiga bude napisana, među kojima i nekadašnjem direktoru Agrokombinata Miloradu Stanojeviću čije je podatke o razvoju kompanije Marović koristio.

- Izgradnjom Agrokominata na području ćemovske pustare u Crnoj Gori je izvedena prva prava agrarna tehničko-tehnološka revolucija. To je bio podvig svjetskih razmjera – rekao je Marović.

On se osvrnuo i na Zelenu strate-giju iz 1992. godine kojoj je posvećen posljednji prilog knjige.

- Kamo sreće da su postavke te strategije realizovane jer bi već bili spremni za pregovore sa Evropskom unijom u poglavlju poljoprivrede i ru-ralnog razvoja – rekao je Marović.

Na promociji knjige je govorio i Ve-selin Babić, u ime nekadašnjeg ruko-vodstva Agrokombinata, koji je kazao da su Plantaže transformacijom u ak-cionarsko društvo ne samo prevazišle sve tranzicione udare već i ostvarile najznačajnije rezultate u istoriji.

- Knjigu doživljavam i kao osvrt na dio pređenog puta koji traje i dalje – rekao je Babić.

“Plantaže 13. jul” prošlu godinu završile rekordnim rezultatima

Najkvalitetnija berba u istoriji PlantažaPlantaže su na strana tržišta plasirale 60 odsto uku-pne proizvodnje vina i rakija, a proizvedeno je oko 16 miliona boca vina, milion i po više nego 2011. godine.

Uprkos krizi koja je smanjila svjetsko tržište vina za 20 posto crnogor-

ska kompanija Plantaže 13. jul iz Pod-gorice, jedan od najvećih proizvođača vina i grožđa u regiji, prošlu je godinu završila rekordnim rezultatima.

U vinogradima Plantaža lani je ubrano 22 miliona kilograma grožđa. Posljednja berba je najkvalitetnija u istoriji Plantaža jer je prosječno u gro-žđu bilo oko 24 odsto šećera što dosa-da nije zabilježeno. Proizvedeno je oko 16 miliona boca vina, milion i po više nego 2011. godine. Prošlogodišnji uku-pni promet bio je 35 miliona eura.Vino podgoričkih Plantaža jedini je proizvod od kojeg Crna Gora ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Čak 60 odsto ukupne proizvodnje vina i ra-kija Plantaže su plasirale na strana trži-šta. Vina podgoričke kompanije proda-ju se u 30 zemalja, na svim kontinenti-ma osim Afrike gdje bi prodaja trebalo da počne ove godine. Najveći kupci su iz Rusije, Kine, Albanije, Srbije, SAD-a, a lani su prve količine vina izvezene i

u Singapur te Maleziju.Osim grožđa Plantaže su ostvarile odlične rezultate i u ostalim djelatnostima. Proizvedeno je i 1,4 miliona kg breskvi i nektarina, 700.000 komada kalema loze autoh-tonih sorti, uglavnom vranca, 90.000 kilograma ribe i riblje mlađi.

Najveće količine ranih sorti grožđa i breskvi i nektarina, koje u podgoričk-om kraju dozrijevaju najranije u regiiji, plasirane su na hrvatsko tržište putem Agrokorove kompanije Agrofructus. Agrokor je lani nudio Plantažama ot-kup sve proizvedene količine grožđa sorte Kardinal, ali u podgoričkoj kom-paniji nisu mogli prihvatiti i tu ponudu zbog ranije ugovorene prodaje. Lani su nastavljene i investicije pa su Plantaže u razvoj uložile četiri milijuna eura. Po-sljednjih godina bilo je više zaintereso-vanih kompanija iz Francuske, Grčke, Izraela i Hrvatske za kupovinu Planta-ža. Najuporniji je bio Enver Moralić, no u crnogorskoj vladi su odlučili da Plan-taže i dalje ostanu državna kompanija.

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

52 GLASNIK PKCG / april 2013

Svjetski ekonomisti za Rojters

Ni u 2013. neće biti privrednog oporavkaIzgradnjom Agrokominata na području ćemovske pu-stare u Crnoj Gori je izvedena prva prava agrarna teh-ničko-tehnološka revolucija. To je bio podvig svjetskih razmjera, rekao je autor Čedomir Marović.

Ni ove godine ne možem se nadati oporavku svjetske ekonomije, poka-

zalo je istraživanje koje je Rojeters spro-veo među 400 ekonomista širom svijeta, prenosi Index.hr.

Prema ovoj prognozi, globalna ekono-mija zabilježiće stopu rasta od 3,2 odsto. Ali, eurozona i dalje ostaje u krizi: očekuje se da će ukupni BDP evropske monetarne unije pasti za 0,4 posto.

Glavni pokretač privrednog oporavka u eurozoni trebalo bi da bude Njemačka. Ali, i Njemci će ove godine zabilježiti tek blagi rast BDP-a. Druge dvije velike evrop-ske ekonomije - francuska i italijanska - za sada ne pokazuju znake oporavka.

- Nedostatak rasta i rekordna neza-poslenost, u kombinaciji s novim smanje-njima potrošnje i kreditna kriza zbog ne-

stabilnosti banaka na periferiji eurozone, predstavljaju stvaran rizik za budućnost evropske monetarne unije - smatra Lena Komileva, glavna ekonomistkinja london-skog G+ Economicsa.

Ni britanska ekonomija nije u mnogo boljem stanju. Britanci trenutno mogu da se raduju samo činjenici što su, kako stvari stoje, za dlaku uspjeli da izbjegnu treću re-

cesiju u posljednjih pet godina.Ipak, Kreg Rajt, glavni ekonomista za

RBC iz Toronta, napominje da nije sve sa-svim crno.

- Ako uporedimo današnju situaciju s prošlogodišnjom, najviše smo bili zabri-nuti zbog onoga što se dešava u Evropi, mogućnosti smanjenja privrednog rasta Kine i fiskalne litice u SAD-u. Sada se može vidjeti da su najgore mogućnosti ipak iz-bjegnute - kaže Rajt.

Ekonomisti predviđaju da će Kina uspjeti da zadrži značajniju stopu rasta, što bi trebalo da ima pozitivan uticaj na globalnu ekonomiju. Nešto komplikovani-ja je situacija u SAD-u, koja više ne izgleda ni blizu tako sjajna kao u januaru ove godi-ne, kada su mnogi bili spremni da potpišu da je najgore prošlo.

Početak godine u SAD-u obilježili su pad stope nezaposlenosti, uspješan prvi kvartal (očekuje se oko tri odsto rasta) i oporavak berze. Ali, ekonomisti vjeruju da sada slijedi stagnacija američke ekonomi-je, s obzirom da vlada uvodi nove rezove u državnom budžetu čiji efekti tek treba da se pokažu. Tako se očekuje da će u dru-gom kvartalu američka privreda zabilježiti rast od oko 1,6 odsto.

- Oporavak se nazire, ali biće nejednak, nesiguran i dug - smatra Rajt.

Sličnog mišljenja je i Kristin Lagarde, šefica MMF-a, koja je nedavno takođe na-javila da se ni ove godine ne očekuje zna-tniji oporavak globalne privrede.

Održivi razvoj

Konkurs za Eko opštinu 2013 i Eko preduzeće 2013Konkurs za Eko opštinu 2013 i Eko preduzeće 2013. ra-spisan je 30. marta, a rok za slanje prijava je produžen do 27. maja.

Crna Gora kao ekološka država traži najbolji model dalje trans-

formacije javne svijesti o rizicima u životnoj sredini i načinu na koji mo-žemo da doprinesemo eliminisanju tih rizika, sa ciljem kreiranja zdravog ambijenta za nas i naše potomke. Mi-nistarstvo održivog razvoja i turizma želi iznova da motiviše građane na

akciju putem projekta Podizanje eko-loške svijesti finansiranog od strane Evropske unije.

Cilj je da koncept održivog razvo-ja zaživi kod svih subjekata u društvu. Pobjedničke kompanije, osim narav-no javnog karakterisanja kao društve-no odgovornih, dobijaju i mogućnost da osvoje nagradu koja se dodjeljuje

preduzećima u Evropskoj uniji u obla-sti zaštite životne sredine.

Konkurs za Eko opštinu 2013 i Eko preduzeće 2013 raspisan je 30. marta, a prijave je potrebno dostaviti najkasnije do 27. maja. Pobjednike će birati prestižni žiri, koji čine stručnja-ci različitih profila, a nagrade će biti uručene tokom maja.

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

53

Saradnja crnogorske i međunarodne standardizacije

Menadžment energijom i „MEST EN ISO 50001:2012“Nedavno je Institut za standardizaciju objavio Cr-nogorski standard MEST EN ISO 50001:2012, Sistemi upravljanja energijom - Zahtjevi sa uputstvom za upo-trebu.

Tekst standarda ISO 50001 - Sistem me-nadžmenta energijom (Energy Mana-

gement System) je pripreman od strane ISO tehničkog komiteta ISO/TC 242, Me-nadžment energijom. U njegovoj izradi je učestvovalo pedeset i devet zemalja svije-ta. To je jedan od najnovijih standarda iz oblasti sistema menadžmenta koji je na-stao kao odgovor na zahtjeve za očuvanje životne sredine, energetsku efikasnost i održivi razvoj.

Objavila ga je Međunarodna organi-zacija za standardizaciju - ISO u junu 2011. godine, a na evropskom nivou je prihvaćen i objavljen u oktobru iste godine. Nakon samo četiri mjeseca Institut za standardiza-ciju Crne Gore je, na predlog nacionalnog tehničkog komiteta ISME/TK E 004-Sistemi upravljanja energijom i energetska efika-snost, objavio crnogorski standard

MEST EN ISO 50001:2012, Sistemi upravljanja energijom - Zahtjevi sa uput-stvom za upotrebu.

Svrhа оvоg stаndаrdа је dа оmоgući оrgаnizаciјаmа dа uspоstаvе sistеmе i prоcеsе kојi su pоtrеbni dа sе pоbоljšа еnеrgеtskа pеrfоrmаnsа, оbuhvаtајući еnеrgеtsku еfikаsnоst, kоrišćеnje i pоtrоšnju еnеrgiје. Nаmjеnа оvоg stаndаrdа је dа dоvеdе dо smаnjеnjа еmisiја gаsоvа sа еfеktоm stаklеnе bаštе i drugih uticаја nа živоtnu srеdinu i trоškоvа zа еnеrgiјu putеm sistеmаtskоg mеnаdžmеntа еnеrgiјоm. Ovaj stаndаrd se mоžе primijеniti nа svе tipоvе i vеličinе оrgаnizаciја, bеz оbzirа nа gеоgrаfskе, kulturnе ili društvеnе uslоvе. [MEST EN ISO 50001]

MEST EN ISO 50001 zahtjeva da orga-nizacija utvrdi za koje sve potrebe koristi energiju i u kojim količinama, iz kojih izvora obezbjeđuje istu, kao i da definiše mjere za smanjenje upotrebe na prihvatljiv nivo. Ne definiše šta podrazumijeva “prihvatljiv nivo”, već to prepušta organizaciji. Među-

tim, očekuje se da kao minimum budu is-punjeni zahtjevi zakona i propisa.

Bez obzira što je projektovan da se ko-risti nezavisno, može da bude povezan ili integrisan i sa drugim sistemima menadž-menta jer je kompatibilan sa svim standar-dima iz oblasti sistema menadžmenta koje je objavio ISO.

MEST EN ISO 9001 zahtjeva uspo-stavljanje sistema za praćenje i mjerenje efektivnosti procesa, a MEST EN ISO 50001 zahtjeva da organizacija utvrdi indikatore preko kojih će pratiti učinak na polju ener-getske efikasnosti. Preostali zahtjevi ovog standarda su veoma slični ostalim standar-dima iz oblasti sistema menadžmenta i kao minimum podrazumjevaju postojanje:

politike i ciljeva iprocedura za:

upravljanje dokumentacijom,upravljanje zapisima,interne provjere,korektivne mjere,preventivne mjere,neusaglašenosti.

U cilju upoznavanja crnogorske javno-sti sa standardom koji definiše zahtjeve menadžmenta energijom, Institut za stan-dardizaciju Crne Gore, u saradnji sa Među-narodnom organizacijom za standardiza-ciju ISO uskoro ogranizuje nacionalni ISO/ISME seminar na temu: “MENADŽMENT ENERGIJOM i ISO 50001”, koji će se odr-žati 13-14. juna 2013. godine u Podgorici. Seminar je besplatan i predviđen je za 50 učesnika. O mjestu i vremenu održavanja zainteresovane strane će biti blagovreme-no obaviještene na sajtu Instituta (www.isme.me).

Cilj seminara je da se:upozna crnogorska javnost sa standar-•dom MEST EN ISO 50001 i da ukaže na njegov značaj na konkurentsku pred-nost privrednika Crne Gore,podigne nivo razumijevanja među na-•

dležnim organima i privrednicima o standardima iz oblasti menadžmenta energijom i energetske efikasnosti, poslovnim mogućnostima, postojećim najboljim praksama, posljedicama kao i potencijalnom uticaju ovog standarda iobezbijedi platforma za stručnjake iz •oblasti industrije, vladinih i akadem-skih institucija kako bi podijeli sopstve-na iskustva i diskutovali o predmetima koji se tiču menadžmenta energijom i standarda ISO 50001Seminar će otvoriti g-din mr Miodrag

Perović, direktor Instituta za standardiza-ciju Crne Gore. Aktivni predavači će biti predstavnik ISO - Mr. Rainer Stifter, (Gene-ral Manager, ENERGON), ekspert za oblast energetske efikasnosti i standarda ISO 50001, predsjednik i članovi nacionalnog tehničkog komiteta ISME/TK E 004: Sistemi upravljanja energijom i energetska efika-snost, koji će kroz diskusiju ukazati na va-žnost standarda MEST EN ISO 50001: 2012 za sve organizacije i ukupan održivi razvoj.

Autor:Mr Rada Janjić, dipl.ing

Pomoćnik direktora u Sektoru za standardeInstitut za standardizaciju Crne Gore

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

54 GLASNIK PKCG / april 2013

Obilića poljana na Cetinju - prvi crnogorski aerodrom

Italijan sletio „krilatićem“Aerodrom na Ćemovskom polju izgrađen 1928. godi-ne, tivatski 1957, a u Golubovcima 1961.

Prvi let avionom u Crnoj Gori izve-den je prije tačno sto godina, pa

naša zemlja s razlogom može ovu go-dinu označiti kao stogodišnjicu avio saobraćaja, odnosno vijek od postoja-nja aerodroma u Crnoj Gori.

Naravno, ni pilot ni avion nijesu bili crnogorski, ali jeste Obilića poljana na Cetinju koja se zato s pravom može nazvati prvim crnogorskim aerodro-mom. Naime, 5. septembra 1913. go-dine, nepunu deceniju nakon prvog leta braće Rajt, Italijan slovenačkog porijekla Đan Ivan Vidmar sletio je svojom letilicom u popodnevnim ča-sovima na Obilića poljanu, a taj avion kralj Nikola je nazvao „krilatić“.

Razvoj avio saobraćaja, prije svega izgradnju aerodroma u Crnoj Gori, da-lje je, nažalost, lako pratiti, jer u vrije-me vladavine kralja Nikole Petrovića o tome nije bilo ni govora.

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, izgradnja aerodroma u Crnoj Gori na red je došla u susret trećoj deceniji 20. vijeka. Tako su hroničari zabilježi-li da je prvi aerodrom u Podgorici na Ćemovskom polju izgrađen 1928, na koji je, iste godine, sletio prvi putnički avion iz Skoplja. Inače, prvi redovan saobraćaj od Beograda do Podgorice uspostavljen je 1931. godine, nakon nekoliko godina (1934) redovnom lini-

jom između Beograda, Podgorice i Sa-rajeva, a 1938. godine, avio kompani-ja iz Beograda koja se zvala „Aeroput” uspostavila je redovnu liniju između Beograda, Podgorice i Tirane. Osim aerodroma na Ćemovskom polju, od-nosno Starom aerodromu, đe je sada moderna podgorička četvrt, u Crnoj Gori su bili u upotrebi, ali ne za putnič-ki saobraćaj, aerodromi na Kapinom polju kod Nikšiča (u istoriji zabilježen jer je sa njega 1941. godine, kako se navodi, tadašnji jugoslovenski kralj Petar Drugi Karađorđević pobjegao iz okupirane zemlje), kao i aerodrom u Beranama. Aerodrom na Kapinom Polju, tokom postojanja SFRJ, služio je za obuku i takičenje sportskih pado-branaca, dok je beranski, u posljednje vrijeme, pominjan kao aerodrom koji treba osposobiti za redovan putnički saobraćaj. To je, za sada, samo u na-javama, jer su za tako nešto potrebna velika finansijska sredstva koja je te-ško obezbijediti.

Kada je riječ o izgradnji i upotrebi aerodroma u Crnoj Gori nakon Dru-gog svjetskog rata, zanimljivo je da je tivatski aerodrom za saobraćaj otvo-ren prije aerodroma u Golubovcima. Tako je aerodrom u Tivtu za saobraćaj otvoren 1957. godine, a u Golubovci-ma 1961. godine. Od 1968. do 1971.

godine, pored postojeće lokacije ae-rodroma, izgrađen je moderni aero-drom. Oba ova aerodroma su se na-lazila u sastavu Jugoslovenskog aero-transporta - JAT sve do 2003. godine (s tim što je aerodrom u Golubovcima služio i za vojne potrebe, a naročito je zbog povoljne klime korišćen za obuku i vježbe vazduhoplovnih vojnih jedinica). Tada ih je Vlada Crne Gore otkupila od srpskog avioprevoznika i osnovala Javno preduzeće Aredromi Crne Gore, koje je i danas u državnom vlasništvu.

Država Crna Gora je 2006. godi-ne uložila značajna sredstva u rekon-strukciju aerodroma u Golubovcima, i to je sada moderna vazdušna luka.

Osim aerodroma u Tivtu i Podgo-rici, koji su u funkciji, i aerodroma na Kapinom Polju i Beranama koji nijesu osim prilikom avio mitinga, u Crnoj Gori postoje još dva aerodroma ili, bo-lje rečeno, aerodromske lokacije - na Žabljaku i u Pljevljima.

Pomenimo još i da je prva crno-gorska aviokompanija „Montenegro Airlines“ osnovana mnogo kasnije od izgradnje prvog aerodroma - 1994, a premijerni let je realizovala 1995. go-dine.

B.Pejović

U prvom balkanskom balonu Crnogorac

Zanimljivo je da je prvi let ba-lonom na Balkanu zabilježen u Zagrebu 1789. godine, a pilot je bio Bokelj Crnogorac Krsto Madža-rević. Doduše, i Zagreb i Boka su tada bili u sastavu Austrougarske, ali je Madžarević bio sa prostora sadašnje Crne Gore.

U Crnoj Gori prvi let balonom je izveden 1895. godine - na Ceti-nju kada je balonom poletio Itali-jan Đakomo Morti.Aerodrom Kapino polje

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

55

Analitička kuća Fairview Research objavila je unutar svoje divizije IFI Claims Patent Services analizu dodije-ljenih patenata u SAD-u tokom prošle godine.

Rekordi

IBM je vlasnik najvećeg broja patenata za 2012. godinu

Posljednjih dvadeset godina, pa tako i 2012., prvo mjesto čvrsto

Lego je lani proizveo 45,7 milijardi kockica u vrijedno-sti 17 milijardi dolara i pretekao američki Mattel (pro-izvođač Barbie lutaka) čime je postao najveći svjetski proizvođač igračaka.

Brendovi

Lego svjetski lider u proizvodnji igračaka

Rast prihoda Lega od 25 odsto re-zultirao je i time što je svijet do-

bio tri nova milijardera. Naime djeca Kjelda Kirka Kristiansena, najboga-tijeg Danca, Sofie Kiaer Kristiansen, Thomas Kirk Kristiansen i Agnete Kirk Thinggard, zajedno drže 37 odsto ud-jela u slavnom proizvođaču kockica, a njihov udio u kompaniji vrijedan je 5,3 milijardi dolara.

Za to je najzaslužniji prošlogodišnji rast prodaje na 4,04 milijarde dolara čime je danska kompanija pretekla Mattel i postala najvrijedniji svjetski

proizvođač igračaka, pokazali su go-dišnji rezultati poslovanja Lega.”Lego je podivljao! Najveći je svjetski pro-izvođač igračaka prema neto dobiti, operativnoj dobiti i EBITDA. Prošle godine je imao bruto maržu od 71

odsto i zabilježio snažan rast proda-je”, istakao je za Bloomberg Gerrick Johnson, analitičar MBO Capitala u New Yorku. Inače Bloomberg je proci-jenio vrijednost Lega na 14,6 milijardi dolara, u što je uključena tržišna vri-jednost kompanije uz dodatni dug i oduzetu gotovinu kompanije, a što je 200 miliona više od tržišne vrijednosti dosadašnjeg svjetskog lidera u indu-striji igračaka proizvođača popularnih Barbie lutki američkog Mattela. John-son pak smatra kako je Bloombergova procjena vrijednosti Lega zapravo vrlo konzervativna jer bi primjenjujući kri-terijume koji se koriste za određivanje vrijednosti Mattela, Lego koji je lani proizveo 45,7 milijardi kockica vrijedio 17 milijardi dolara.

Kjeld Kirk Kristiansen, unuk osni-vača Lega Olea Kirka Kristiansena, prema Bloobergovom indeksu milijar-dera, težak je 5,9 milijardi dolara. Po-rodica kontroliše 75 posto operacija u kompaniji kroz investicijsku kompani-ju Kirkbi, dok preostalih 25 posto imo-vine drži humanitarna organizacija za djecu Lego, koju je porodica osnovala 1986. godine.

drži IBM, koji je uz to prošle godine postigao i vlastiti rekord s dobijenih

6.478 patenata. Od ukupnog broja njih dvije stotine se odnosi na sigur-nosne tehnologije kojima IBM u po-sljednje vrijeme pridodaje sve više pažnje, prenosi SEEbiz.eu.

Na drugom je mjestu južnoko-rejski tehnološki gigant Samsung s 5.081 dobijenih patenata, a top-listu prvih pet nastavljaju Canon (3.174), Sony (3.032) i Panasonic s 2.769 do-bivenih patenata u prošloj godini. Google i Apple tek su na 21. i 22. mjestu s po 1.151 i 1.136 patenata – Google bilježi 170-postotni rast u odnosu na 2011., a Apple 68 posto više patenata u odnosu na isto raz-doblje.

(Biznis.ba)

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

56 GLASNIK PKCG / april 2013

Welcome

„Vrhovi Balkana“ osvojili prvu nagradu u Abu DabijuProjekat „Vrhovi Balkana“ osvojio je prvu nagradu na konkursu „Turizam za budućnost“ Svjetskog Savjeta za turizam i putovanja (WTTC).

Globalni samit Svjetskog Savjeta za turizam i putovanja (WTTC) pod

temom „Vrijeme za upravljanje“ održan je 9. i 10. aprila u Abu Dabiju. U okviru njega, upriličena je ceremonija dodjele nagrada „Turizam za budućnost“ (Tou-rism for Tomorrow Awards). Zajednički turistički projekat „Vrhovi Balkana“ (Pe-aks of the Balkans, www.peaksofthe-balkans.com ) dobio je prvu nagradu između tri nominovana kandidata u okviru kategorije „Održivo upravljanje destinacijom“, za koju su konkurisale i singapurska “Sentosa Development“ i projekat Turističkog savjeta Butana”, saopšteno je Portalu Analitika iz resor-nog ministarstva.

Projekat “Vrhovi Balkana” zajedno sprovode Crna Gora, Albanija i Kosovo, pod pokroviteljstvom ORF-a (Otvore-

nog regionalnog Fonda za spoljnu tr-govinu), koji je finansiran od njemačke Vlade, a realizuju ga GIZ, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija i Opština Plav.

Kroz ovaj projekat, turisti mogu is-kusiti najljepše planinarske rute od 192 km koje povezuju sela iz sve tri države, prolaze pored glacijalnih jezera, au-tentičnih katuna, kroz nacionalni park, zatim da se upoznaju sa lokalnom kul-turom i duhom stanovniištva. Za ove rute je postavljena signalizacija, urađen je vodič za stazu i mapa staze ali i dogo-vorena procedura prelaska granice za turiste van zvaničnih graničnih prelaza, kao i sistem sigurnosti na planinama.

Nagrada “Turizam za budućnost” predstavlja jedno od najvećih svjetskih priznanja u oblasti turizma i putovanja

i usmjerena je na prepoznavanje najbo-ljih turističkih praksi održivog turizma u globalnoj turističkoj industriji. Finalisti su morali dokazati održivost turističkog planiranja i politike koja će sačuvati pri-rodna, istorjska i kululturna bogatstva jedinstvena za destinaciju.

Svjetski savjet za turizam i putova-nja (WTTC) ustanovio je 2003. godine prestižnu nagradu za primjenu razvoja održivog turizma “Tourism for Tomor-row Award” koja se dodjeljuje u četiri kategorije: “Destination Stewardship Award”, “Conservation Award”, “Com-munity Benefit Award” i “Global Touri-sm Business Award”.

Svjetski savjet za putovanja i turiz-ma (WTTC) je globalni forum za poslov-ne lidere u sektoru putovanja i turizma koji okuplja preko 1000 uglednih lično-sti svjetske turističke scene.

GLASNIK PKCG / april 2013 GLASNIK PKCG / april 2013

[email protected]

57

GLASNIK PKCG / april 2013

www.privrednakomora.me

58