GLASNIKOPCINE TISNO

Godina XI • Broj 10 (58) • Studeni 2012

BETINA • DAZLINA • DUBRAVA • IVINJ • JEZERA • TISNO

Obnovljena tradicija. »Ma�kove mace« pobijedile

na regati na vesla zažene – »Dlan i veslo«.

�estitamo Dan Op�ine Tisnoi blagdan sv. Martina

Tisno je novi dom Tisno je novi dom Garden festivalaGarden festivala

Razgovor s načelnikom Razgovor s načelnikom Općine Tisno i saborskim Općine Tisno i saborskim zastupnikom Ivanom zastupnikom Ivanom KlarinomKlarinom

Peta godišnjica Peta godišnjica Kornatske tragedijeKornatske tragedije

JezerskaJezerskaLantina 2012.Lantina 2012.Str 2Str 2 Str 6-7Str 6-7 Str 8Str 8 Str 10Str 10

Str 10Str 10

2 TURIZAM GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Nick Colgan: Tisno je novi dom Garden festivala

Garden festival, koji se prošlog ljeta sa zadar-skog podru�ja preselio u Tisno ili to�nije u tiš-njansku uvalu Rastovac, najviše je doprinio

izvrsnoj ovogodišnjoj turisti�koj sezoni u Tisnome. Tim povodom, a povodom i nekih glasina da �e se fe-stival ponovo idu�e godine vratiti u Petr�ane, poku-šali smo do�i do izjave idejnog za�etnika i organiza-

IZDAVAČ I UREDNIŠTVO: Općina Tisno, Uska ulica 1, 22240 Tisno, Tel: (022) 439 262, Fax (022) 439 260 • ODGOVORNI UREDNIK: Ivan KlarinZAMJENIK ODGOVORNOG UREDNIKA: Miljenko Meštrov • GLAVNI UREDNIK: Branko Pavlov • LEKTOR: prof. Željka Ljubić

GRAFIČKI UREDNIK: Denis Stankov • DESIGN I PRIPREMA ZA TISAK: Roketa d.o.o. Zagreb • TISAK: Roketa d.o.o. Zagreb • FOTOGRAFIJE: Arhiv Općine Tisno

TURISTIČKA ŽETVA

Ostvareno 550 tisuća noćenja

više no�enja, odnosno nešto više od 208 tisu�a. Udio doma�ih go-stiju u broju dolazaka je bio oko 3 i pol tisu�e i imali su oko 38 ti-su�a no�enja što je za dvadeset posto manje u odnosu na 2011. godinu. Stranci, među kojima su prednja�ili gosti iz Njema�ke (21 posto) ostvarili su više od 170 tisu-�a no�enja, odnosno 14 posto više nego prošle turisti�ke sezone. Do-dajmo ovome da su u dolasku na odmor u Tisno najviše podbacili gosti iz Slovenije i �eške na što je, kao i kod doma�ih gostiju, sasvim sigurno najviše utjecala aktualna svjetska ekonomska kriza.

Do kraja rujna Turisti�ka za-jednica u Jezerima zabilježila je 24 245 dolazaka gostiju koji su ostvarili 217 789 no�enja. I dok je broj dolazaka za oko dvjesto manji, broj no�enja je za oko �e-tiri tisu�e ve�i, odnosno za 2 po-sto. Najviše no�enja ostvarili su gosti iz Njema�ke, oko 64 tisu�e, a zatim slijede �esi (26 tisu�a), Austrijanci (22 tisu�e), Slovenci (20,5 tisu�a), Talijani (17 tisu-�a), Poljaci (14 tisu�a)… Najve-�i porast broja no�enja gostiju, za razliku od lani, zabilježen je u Betini gdje je broj dolazaka gostiju iznosio blizu 15 tisu�a, a koji su ostvarili 121 tisu�u no-�enja, odnosno za 16 posto više nego prošle godine. I u Betini su, kao gosti, najviše bili zastupljeni oni s njema�kom putovnicom, zatim Slovenci, Austrijanci, �esi, Talijani, Mađari, a zabilježen je i porast gostiju iz Nizozemske, Francuske i Velike Britanije.

U sva tri turisti�ka mjesta Op�ine Tisno zabilježen porast no�enja u odnosu na lani, a prema nacionalnoj strukturi gostiju najviše su zastupljeni gosti iz Njema�ke.

Ovogodišnju turisti�ku sezonu u Tisnome je obilježila vanpan-sionska potrošnja koja je prema procjenama, u odnosu na lani, pove�ana za 70 posto �emu treba najviše zahvaliti Garden festivalu koji se održavao od kraja lipnja do po�etka kolovoza. Također, zahva-ljuju�i tom festivalu udio turista iz Velike Britanije, koji su do sada u minimalnom broju posje�ivali Ti-sno, u ukupnom broju tišnjanskih gostiju, bio je oko 13 posto. Ina�e, Turisti�ki ured u Tisnome je do kraja rujna zabilježio 24 259 dolazaka gostiju, što je za 14 posto više nego prošle godine, i 6 posto

tora festivala i poznatog engleskog glazbenog produ-centa Nicka Colgana. Posredstvom Eve Živkovi�, Nic-kove suradnice, to smo i uspjeli.– Mi se definitivno ne vra�amo u Zadar s Garden Fe-stivalom i ostalim Garden događajima. Novi je dom za Garden Festival i naše ostale događaje koji �e se odvi-jati idu�e godine između 29. lipnja i 18. kolovoza Tisno i otok Murter i tu namjeravamo ostati dok god smo dobrodošli. Izuzetno smo sretni s novom lokacijom kao i svih 12 tisu�a posjetitelja iz 38 razli�itih država koji su nas došli posjetiti ove godine. Komentari su bili više nego pozitivni – izjavio je Colgan uz napomenu kako je odli�na vijest da je zbog Festivala Tisno imalo vrlo uspješnu turisti�ku sezonu, ali i naglasio izuzetnu potporu koju su imali od na�elnika Op�ine Tisno, di-rektora Turisti�ke zajednice Op�ine Tisno, Šibensko-kninske županije i stanovnika Tisnog.Ina�e, Colgan se ovog ljeta odazvao pozivu Udruge „Tišnjanski tovar“ da sudjeluje i bude predstavnik Velike Britanije na međunarodnoj trci tovara. – Da, bilo je odli�no. Vidimo se i dogodine. To se ne propušta – rekao je Nick.

TURIZAM 3GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Plavi cvijet Tisnome i Jezerima

Tisno i Jezera, za svoju uređenost, ove su godine za-

uzeli drugo mjesto u ak-ciji Plavi cvijet koju or-ganizira Turisti�ka za-jednica naše Župani-je, a u sklopu ovog nacionalnog projekta �ija je svrha podizanje op�e razine kvalitete životnog pro-stora, o�uvanje i unapređenje turi-sti�kog prostora i zaštite okoliša. Tisno je bilo drugo u kategoriji op-�inskih središta i mjesta od tisu�u do tri tisu�e stanovnika, a Jezera u kategoriji do tisu�u stanovnika. Ta-kođer, još dvije nagrade, i to pojedi-na�ne, stigle su u našu Op�inu. Je-zerska turisti�ka agencija Bisaga dobila je nagradu za najbolji župa-nijski suvenir „Jezerska talja“ (repli-ka kolotura kojim su se podizala je-dra na brodovima), te betinska obi-telj Musta� za najljepše uređenu oku�nicu.

IZ POVIJESTI TURIZMA

Ni turizam neće mjestu ukrasti mir i prirodnost

Zahvaljuju�i gospođi Du-bravki Vu�i�, �iji je otac, ne-davno preminuli dugogo-

dišnji tišnjanski profesor Zvonko Vu�i�, bio prevoditelj austrijskim novinarima, a koja nam je i ustu-pila novinske isje�ke iz tadašnjih austrijskih novina Sonntagsposta, Neue Zeitea i Kleine Zeitunga vra-tili smo se pola stolje�a unatrag i sa znatiželjom pro�itali kako su Austrijanci doživjeli Tisno.„Gledamo kroz otvorena vrata gostionice suncem obasjani trg malog ribarskog mjesta. To je dakle Tijesno: svijetle �iste ku�e, romanti�ne ulice, brižno uzdr-žavani vrtovi i travnate površine. Pogled skre�emo prema golim br-dašcima uokolo u �ijim nizinama leži Tijesno okruženo kamenim zidovima kao gravurama koje su

ljudi složili da bi obranili malo plodne zemlje da je bura ne odne-se. Svaki metar ove zemlje morao se s mukom osloboditi kamena. Mjestimi�no su ostale stijene, a među njima grmlje i šiblje. Jedno vrlo teško tlo. Međutim, tko o�e-kuje tu na�i isto tako tvrde i za-tvorene ljude, vara se. Dalmatinci su posve otvoreni i veseli…“ – s podosta lirike novinar Neue Zei-tea zapo�eo je reportažu o Tisno-me pod naslovom „Malo ribarsko mjesto želi biti otkriveno“.U svom tekstu, u kojem kaže da je Tisno još uvijek oaza mira, spo-minje i maestral i most koji otvara „jedna žena (?) s pomo�u „kurble“ kako bi propustila ribarski brod, a pritom joj s broda bacaju paketi� u kojem je malo novaca – mosta-rina“. Spominju�i gradilište novog

dijela hotela, „koji bi trebao biti otvoren 15. srpnja“, novinar pri-mje�uje kako je malo strojeva, ali je zato puno žena koje rade. „Bez prigovora nose cement i kamenje.Muškarci kao majstori stoje i daju upute dok se sa zvu�nika �uje „Oh, speedy Gonzales“, a u tom ri-tmu se i obavlja posao“. Novinari su zapazili i vrlo zanimljive uvale kao i to da se u more, koje je toplo za kupanje ve� u šest sati ujutro, može u�i i daleko plivati bez boja-zni od morskih pasa. Jedan od njih zaklju�uje kako je Tisno mirno mjesto u kome se može provesti ugodan odmor dok drugi na kraju svog teksta konstatira kako tu živi jedan sretan narod u prelijepom gradi�u i nadaju�i se citira pro-fesora Vu�i�a: „Ni turizam ne�e mjestu ukrasti mir i prirodnost.“

Pred ljeto 1963. godine, dakle prije gotovo pola stolje�a, austrijska turisti�ka agencija iz Steiermarka organizirala je putovanje za novinare na Jadran, a cilj im je bio, kako je napisao novinar tadašnjeg Sonntagspostu, novo otkriveni otok Murter, odnosno Tisno u Dalmaciji gdje se s velikim elanom obnovio i modernizirao stari hotel...

4 AKTUALNOSTI GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

ROTOR

Rekonstrukcija raskrižja Kapela jektu razriješiti probleme koji na-staju na ovom križanju tijekom cijele godine, a posebice tijekom turisti�ke sezone. Nakon proved-be postupka javne nabave, ukoli-ko ne bude žalba, trebali bi zapo-�eti radovi koji �e trajati oko �etiri mjeseca. Napomenimo kako, u prometnom smislu, na okolnosti nastanka problema na ovom ra-skrižju, među ostalim, utje�u po-ve�anje prometa s autoputa, od-nosno �vora Pirovac, prebrza vo-žnja vozila koje dolaze iz pravca Pirovca i Vodica, zatim postojanje dvaju parkirališta ugostiteljskih objekata na raskrižju te smanjena preglednost kao i stvaranje kolona za vrijeme sezonskog otvaranja mosta u Tisnome. Procijenjena vrijednost radova je oko 4 miliju-na kuna. Ina�e, rekonstrukcija ra-skrižja Kapela je druga faza sani-ranja problemati�nih to�aka u prometu na podru�ju Op�ine Ti-sno. Prisjetimo se, u prvoj fazi je rekonstruirana cesta Dazlina-Ka-pela, a vrijednost tih radova izno-sila je oko 8 milijuna kuna.

Krajem rujna Hrvatske ce-ste su raspisale javnu na-bavu za radove na rekon-

strukciji raskrižja državne ceste na Kapeli i njihova bi komisija, nakon isteka roka za predaju ponuda, trebala odabrati najpovoljnije koje �e prema izvedbenom pro-

Sustav odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera u cijelosti kandidiran za financiranje iz fondova EU

TISNO

Centar hitne medicine zapadnog dijela Županije

Na temelju prijedloga Hr-vatskog zavoda za hitnu medicinu ministar zdravlja

prof. dr. sc. Rajko Ostoji� donio je odluku o novom ustroju Mreže hitne medicine za podru�je Repu-blike Hrvatske. Prema toj odluci Zavod za hitnu medicinu Šiben-sko-kninske županije dobio je tri punkta hitne medicine i to: Šibe-nik, Knin i Tisno. U međuvremenu doneseno je i Rješenje o ispunja-vanju uvjeta za po�etak rada hitne medicine u Tisnome, a raspisan je i natje�aj za radna mjesta. Op�ina Tisno je ovom odlukom dobila zna�ajnu ulogu u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite za ci-jeli zapadni dio naše Županije i Kornatskog oto�ja koji �e, kao novi centar hitne medicine, pro-storno pokrivati.

Sporazumom o provedbi operacije „Priprema projekata za sufinanciranje sredstvima Struk-turnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih re-

sursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskr-be i integriranih sustava upravljanja otpadnim voda-ma“, koji je u Zagrebu potpisan od strane Ministar-stva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva poljopri-vrede te Hrvatskih voda i predstavnika 16 komunal-nih poduze�a, uvršten je u cijelosti i sustav odvodnje Pirovac - Tisno – Jezera. Op�ina Tisno je, ina�e, kao nositelj projekta, pripremila dokumentaciju i kandi-dirala projekt koji je odobren od stru�ne komisije Hr-vatskih voda te tako postao dio ove operacije. Prva faza izgradnje ovog projekta, kojim bi se riješilo pita-nje otpadnih voda, a što je za budu�nost turizma na podru�ju Op�ine Tisno i Pirovca od izuzetne važno-sti, obuhva�a radove na izgradnji gravitacijskih cje-

vovoda u dužini od šest kilometara, zatim devet kilo-metara tla�nih cjevovoda, devet crpnih stanica te za-jedni�ku crpku za pro�iš�avanje i podmorski ispust predviđen 1200 metara od obale, i trebala bi zapo�eti do kraja sljede�e godine. Ina�e, sredinom listopada održana je i prezentacija gotovosti ovog projekta koju je održao Petar Marjan, direktor rije�ke tvrtke Hidro Consult koja je izrađiva� glavnog projekta te, odgova-raju�i na pitanja, kazao kako �e EU financirati projekt s oko 70 posto sredstava, a lokalna zajednica s pet po-sto dok bi preostali dio trebala financirati javna po-duze�a. Isto tako je kazao kako �e EU financirati sve ono što se pripremi u dokumentaciji i što EU prihvati kao isplativo, a to, uz cjelokupan sustav, uklju�uje i priklju�ak sekundarne mreže, odnosno sve do gra-ni�nog okna na koje se priklju�uju pojedina ku�an-stva.

EKOLOGIJAAKTUALNOSTI 5GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Potpore mladim parovima

Uskoro dom za starije osobe

Prema op�inskom socijal-nom programu i ove je go-dine Op�ina Tisno dodije-

lila potporu za novorođenu djecu i nove mlade bra�ne parove. Na-knade koje su, usput re�eno,

Nakon što je Op�ina Tisno prije više od godinu i pol dana podnijela zahtjev da

joj se, na temelju Vladine Uredbe o darovanju nekretnina u vlasniš-tvu RH, dodijeli bivša zgrada od-marališta „Kerametal“ u Tisnome, a u svrhu izgradnje doma za stari-je osobe, država je to i u�inila. Na-ime, Op�ina Tisno i Republika Hr-vatska, odnosno državna Agencija

za upravljanje državnom imovi-nom, zastupane po na�elniku Iva-nu Klarinu i ravnatelju Agencije Eriku Mohorovi�u, u rujnu su u Zagrebu, u prostorijama Agencije, potpisali Ugovor o darovanju ovog objekta, površine 328 �etvornih metara, �ija je vrijednost procije-njena na oko 2,5 milijuna kuna. U međuvremenu je potpisan i Ugo-vor o izvođenju radova na rekon-strukciji Doma kojeg su potpisali direktor izvođa�a radova Bumes d.o.o. iz Splita, Vinko Bubalo, na-�elnik Ivan Klarin te pro�elnica za financije Daniela Bilan. Ova split-ska tvrtka, kao najpovoljniji izvo-đa�, izabrana je putem javne na-bave, a radovi, prema projektu kojeg je izradila šibenska tvrtka Građevinski projekt, trebali bi za-po�eti tijekom studenoga. Vrijed-nost ugovorenih radova je oko 3 milijuna s PDV-om što �e biti sufi-nanciran od strane Op�ine Tisno, Ministarstva regionalnog razvoja te fondova EU. Predviđeno vrije-me radova je šest mjeseci.

19 „zelenih“ otoka

Po�etkom srpnja ministar zaštite okoliša i prirode Mi-hael Zmajlovi� pustio je u

promet sustav od 19 „zelenih“ otoka na podru�ju Op�ine Tisno. Radi se, naime, o sustavu podze-mno-nadzemnih kontejnera na-mijenjenih za komunalni otpad, papir i plasti�no-metalnu amba-lažu, a �ijom ugradnjom su uklo-njeni dosadašnji klasi�ni kontej-neri. Ministar Zmajlovi� je ovom prigodom Op�ini Tisno uru�io, odnosno na�elniku Ivanu Klarinu, i prvu kantu za odvajanje otpada za reciklažu, a u svom govoru po-zdravio napore Op�ine u ovakvim projektima koji su, kako je rekao, klju�ni za zaštitu okoliša i kojima se Hrvatska svrstava uza sam bok europskim zemljama.

Ina�e, za provođenje prve faze re�enog projekta Op�ina Tisno je uložila oko 1,5 milijun kuna, a Program je prepoznat od strane Fonda za zaštitu okoliša kao kva-litetan i perspektivan te je i on u tom smislu osigurao određena sredstva za njegovo provođenje. Recimo i to da su na sve�anosti puštanja u promet 19 „zelenih“ u Tisnome, uz �elnike Op�ine Ti-sno, među ostalim, bili nazo�ni i župan šibensko-kninski Goran Pauk, na�elnici Pirovca i Murtera Ante Šparica i Ivan Božikov te za-mjenica finskog veleposlanika u RH Annikki Parpei.

među najvišima u Hrvatskoj, do-bilo je �ak 29 mladih parova s po-dru�ja Op�ine, a uru�io im je, uz cvije�e i �estitke, na�elnik Op�i-ne i saborski zastupnik Ivan Kla-rin.

6 RAZGOVOR S POVODOM GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

RAZGOVOR S NAČELNIKOM OPĆINE TISNO I SABORSKIM ZASTUPNIKOM IVANOM KLARINOM POVODOM DANA OPĆINE I BLAGDANA SVETOG MARTINA

Općini Tisno preko 20 milijuna kuna za različite projekte i programe

cijska slika koja me zatekla nije bila nimalo optimisti�na. Te 2009. godine dug Op�ine je bio 2,6 mili-juna kuna, bilo je oko tri milijuna nepla�enih ra�una te dug za iz-gradnju dvorane od 2,9 milijuna. Veliko je to bilo optere�enje kad se zna da je prora�un Op�ine tada iznosio 13 milijuna kuna. Eto, to je još dodatno zakompliciralo po�e-tak mojeg mandata.

• Vjerojatno Vam je financijska konsolidacija tada bila i pri-marni cilj?

– Da, to je bio primarni cilj, a drugi, ne manje važan, bio je komunal-no urediti Op�inu jer tadašnja ko-munalna uređenost nije bila baš

na zavidnoj razini. Tre�i cilj je bio, a što se izravno ne vidi, organi-zacijski urediti Op�inu „iznutra“. Danas mogu kazati da smo sva tri cilja, po mojem mišljenju, izvršili. Financijski Op�ina je puno stabil-nija nego prije tri godine. Izvršni prihodi su pove�ani na 17 miliju-na kuna te smo kompletno ispla-tili dugovanja prema izvođa�ima radova na sportskoj dvorani, a i organizacijski Op�ina funkcionira puno bolje i kvalitetnije.

• Spomenuli ste da je jedan od primarnih zadataka bio komu-nalno uređenje Op�ine?

– Osnivanje novog Komunalnog poduze�a „Ježinac“ bio je pun pogodak i to je izravno zna�ilo �i-š�u, ljepšu i komunalno više opre-mljenu Op�inu. Danas je to naše poduze�e, što se ti�e financijskog dijela, jedno od najstabilnijih ko-munalnih poduze�a u Županiji. Puno se bolje napla�uju dugova-nja i kontroliraju sve obveze tako da �e prihod „Ježinca“ na kraju ove godine premašiti 3 milijuna kuna dok rashodi ne�e biti preko dva milijuna. To zna�i da �e „Ježi-nac“ ove godine ostvariti milijun kuna dobiti koje �e opet iskoristiti za nabavu nove opreme u cilju još boljeg funkcioniranja.

• A što je s projektima? Jeste li sve zacrtane projekte u ove tri godi-ne uspjeli realizirati i koliko ste zadovoljni s realiziranim?

– Imali smo niz kvalitetnih proje-kata, od Betine do Dazline, koje smo uspjeli u ove tri godine re-alizirati i vrlo sam time zadovo-ljan, ali još više sam zadovoljan novim projektima koji su pred nama i koji �e se financirati bilo iz pretpristupnih fondova, kao na primjer sustav odvodnje, ili su

Kada je prije tri i pol godine, nakon što su mu bira�i dali povjerenje, preuzeo vođe-

nje Op�ine Tisno, Ivan Klarin, po mnogima, našao se u „kašeti bru-kav“. Naime, to se tako tuma�ilo jer je bio vrlo mlad, a Op�ina Tisno je , sa svoja tri turisti�ka bisera i dva manja naselja, jedna od najve-�ih op�ina u Hrvatskoj, a time i za vođenje vrlo zahtjevna. No, �ini se da taj, nazovimo skepticizam, kod nekih, nije bio potreban jer Op�ina Tisno, odnosno njezina mjesta, brode u pravcu boljitka.– Svakako nije bilo lako preuzeti zahtjevnu i odgovornu dužnost na�elnika Op�ine Tisno. Ne vo-lim se vra�ati unatrag, ali finan-

RAZGOVOR S POVODOM 7GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

odobreni od raznih ministarsta-va. Naime, ne ra�unaju�i projekt sustava odvodnje Pirovac- Tisno- Jezera, za koji smo nedavnim pot-pisivanjem Sporazuma u Zagrebu osigurali gotovo kompletno fi-nanciranje, u Op�inu Tisno �e se iz Zagreba ove i sljede�e godine sliti preko 20 milijuna kuna na-mijenjenih razli�itim projektima i programima među kojima su pri-marna selekcija otpada, ugradnja podzemnih kontejnera za selekci-ju otpada, otvaranje eko-dvorišta u Dazlini, rekonstrukcija raskrižja na Kapeli, zgrada „Kerametala“ u svrhu Doma za starije i nemo�ne, uređenje Obale Petra Krešimira u Betini, uređenje trga iza Doma Jezerana… Svakako da sam zado-voljan i time što smo uspjeli dobiti hitnu medicinu u Tisnome za što �e Ministarstvo zdravlja izdvajati oko 5 milijuna kuna, ali i s Garden festivalom koji je izbrendirao i Ti-sno i našu Op�inu.

• Ima li nešto s �ime niste zado-voljni?

– Pa nisam zadovoljan što još nije zapo�eta izgradnja luke nauti�kog turizma u Tisnome iako je Op�ina još prije tri godine poduzela sve da do toga što prije dođe. Imam informaciju da je tvrtka koja je dobila koncesiju za izgradnju, a koje je vlasnik jedan od najja�ih poduzetnika u Hrvatskoj, suklad-no rokovima koje je dalo resorno ministarstvo, ishodovala potreb-nu dokumentaciju. Volio bih da su ti rokovi puno kra�i, međutim, oni su doneseni Uredbom koja vrijedi za izgradnju svih lika nauti�kog turizma pa ja ni kao na�elnik ni kao saborski zastupnik ne mogu utjecati da se to ubrza.

• Za otprilike osam mjeseci odr-žat �e se lokalni izbori. Ho�ete li se ponovo kandidirati za na�el-nika Op�ine?

– Ako moja stranka bude smatrala da sam kvalitetno obnašao duž-nost na�elnika Op�ine Tisno i ako to bude od mene ponovo zatraži, spreman sam prihvatiti. Tim više što smo u Op�ini zacrtali niz pro-grama i projekta s kojima bismo trebali krenuti u realizaciju ve� sljede�e godine. Među ostalim to je uređenje Obale sv. Martina u Tisnome radi zaštite od velikih valova i plime, a u Betini završiti šetnicu na Obali Petra Krešimira. Zatim, u pregovorima smo s Mi-nistarstvom zaštite okoliša u svezi otvaranja Centra za zaštitu i istra-živanje Jadrana u Jezerima, a s Mi-nistarstvom kulture za otvaranje

knjižnice i �itaonice u Tisnome. Također, Op�ina planira objavi-ti natje�aj za kupnju stare ku�e u Betini za muzej brodogradnje, a radimo i na tome da Tisno dobije što prije stalni postav nalaza s na-lazišta kod crkve Sv. Martina na Ivi-nju, dok �emo u Dubravi i Dazlini nastaviti s izgradnjom komunalne infrastrukture… Vjerujem da �e se određeni projekti po�eti realizirati ve� do izbora, a neki u sljede�em mandatu. Za neke su ve� i potpi-sani ugovori i osigurana sredstva tako da �e se oni realizirati bilo da ja budem na �elu Op�ine ili kormi-lo prihvati netko drugi.

Razgovarao Branko Pavlov

• Što je s dvoranom u Tisnome?

– U tri protekle godine izgrađeno je 80 posto ugovorenih obveza. Me-đutim, morali smo razvu�i izgradnju i razloga koje sam spomenuo na po�etku razgovora, a radi se o obvezama prema izvođa�u radova. Po�etkom listopada ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovi� osigurao je sredstva za završetak radova koja su, ina�e, bila obveza Op�ine dok je Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo do-datnih 350 tisu�a kuna za opremu. Sukladno tome raspisali smo dva javna natje�aja za završetak unutarnjeg uređenja i za nabavu opreme. Po mojoj procjeni, završetak radova i otvaranje dvorane na korište-nje trebalo bi biti za Uskrs sljede�e godine. Moram, također, naglasiti da je izgradnja dvorane bio zahtjevan projekt, posebice financijski, iz razloga što se on ostvaruje u godinama krize i uspjeh je bilo do�i do kraja realizacije, pogotovo kad znamo da se ovakvi projekti ne baš uspješno realiziraju u Vodicama i Skradinu.

Osnivanje novog Komunalnog poduze�a »Ježinac« bio je pun pogodak i to je izravno zna�ilo �iš�u, ljepšu i komunalno više opremljenu Op�inu.

8 U SJE]ANJE GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

IN MEMORIAM

Dr. Marko Stegić (1948. – 2011.)

DA SE NE ZABORAVI

Peta godišnjica Kornatske tragedije

Na blagdan sv. Florijana, zaštitnika vatrogasa-ca, u Tisnome je, u vrtu župne crkve Sv. Duha, sve�ano otvoren spomen križ podignut u sje-

�anje na Ivicu Crvelina, Antu Crvelina, Marka Stan�i-�a, Tomislava Crvelina i Josipa Lu�i�a, tragi�no pre-minule tišnjanske vatrogasce u kornatskoj tragediji. Sve�anom je �inu, uz obitelj stradalih vatrogasaca,

Dvadesetog listopada navršila se godina dana od kako je, na-kon kratke i teške bolesti, u

svom domu u Tisnome, u 63. godini preminuo dr. Marko Stegi�, jedan od utemeljitelja i dugogodišnji urednik Glasnika Op�ine TisnoDr. med. Marko Stegi� bio je poznati i priznati šibenski urolog i najve�i dio svog života stavio je u službu svog „mi-sta“, svog kraja, u službu malog �ovje-ka, težaka i ribara, u službu onih s koji-ma je od djetinjstva bio vezan �vrstim korijenjem. Ne samo kad je u pitanju bilo njegovo pro-fesionalno opredjeljenje, ve� gotovo i u svim segmen-tima društvenog života Tisnoga pa i šire. Nijedan športski, kulturni ili neki drugi važniji druš-tveni događaj nije prošao bez njegove potpore, sa-vjeta ili angažiranosti. Bio je i aktivni �lan svoje župe kao pjeva� crkvenog zbora te �lan najutjecajnije tiš-

njanske bratovštine Presvetog Sakra-menta. Tišnjani �e ga se sje�ati i kao kroni�ara svog mjesta jer u svoje „li-bre“ je bilježio sve, od uroda grožđa i maslina, do broja prvaši�a u školi. Međutim, nije bio kroni�ar samo svog vremena, ve� je, kao dugogodišnji urednik Glasnika Op�ine Tisno, pisao i oteo zaboravu mnoge ljude i doga-đaje iz povijesti svog mjesta i Op�ine. Uvijek je težio boljitku svog kraja i je-dino s tim ciljem, kako je znao re�i, a dolaskom demokracije u Hrvatsku,

uklju�io se i u politi�ki život. Na prvim višestrana�-kim izborima izabran je u Vije�e tadašnje Op�ine Šibenik da bi na izborima 1993. postao i županijski vije�nik. Bio je i �lan Op�inskog vije�a Op�ine Tisno, a jedno vrijeme i �lan Poglavarstva.Dr. Marko je u pravom smislu rije�i živio život svog mjesta, svog kraja i svojih ljudi.

brojnih mještana i kolega vatrogasaca te na�elnika Op�ine Tisno Ivana Klarina, bio nazo�an i ministar unutarnjih poslova RH Ranko Ostoji�, na�elnik Poli-cijske uprave šibensko-kninske Ivica Kostani� i rav-natelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perini� koji su, uza zvuke posmrtnog marša tišnjaske glazbe, položili vijence i zapalili svije�e. Nakon crkvenog obreda i blagoslova spomen križa, kojeg su obavili jezerski župnik don Tuna i tišnjanski župnik don Lazar, u ime Op�ine Tisno okupljenima se kratko obratio na�elnik Klarin, a u�enica šibenske gimnazije Zvon�ica Modrušan recitirala je pjesmu Branka Pavlova „Junacima s Kornata“. Potom su mladi Tišnjani u podnožje križa položili bijele i crvene ruže.Petu, pak, godišnjicu tragedije na Velikom Kornatu Tišnjani su obilježili 29. kolovoza dostojanstvenim mimohodom od Vatrogasnog doma do Spomen kri-ža, u kojem su, uz obitelj stradalih vatrogasaca, pri-jatelje, mnogobrojne kolege vatrogasce, mještane i goste, bili i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanovi� te, među ostalima, i šibensko-knin-ski župan Goran Pauk, na�elnik Op�ine Tisno Ivan Klarin koji su pod spomen križ položili vijence i za-palili svije�e.

PRIJATELJSTVO 9GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

VATRENI

Općina Tisno prvak Mini Eura 2012 Bez izgubljene utakmice do pokala...

U sije�nju ove godi-ne Op�ina Tisno i �eški grad Velke Me-

ziri�i potpisali su Povelju prijateljstva kojom su se ob-vezali promicati prijatelj-stvo dviju lokalnih samou-prava i potaknuti kulturnu razmjenu. Tako je, u sklopu tog programa, sredinom rujna ove godine Op�ina Ti-sno, u suradnji s TZ Op�ine Tisno, ugostila u�enike i profesore Glazbene škole iz ovog �eškog grada koji su za petodnevnog boravka upoznali ljepote NP „Krka“, grada Šibe-nika i otoka Murtera, a posjetili su i Osnovnu školu Vjekoslava Kaleba, KUD „Harti�“ i DVD Tisno. �eški gosti su svoj posjet završili koncertom u vrtu hotela „Borovnik“ kada su doma�inima uru�ili i poziv za novo druženje u Velkim Meziri�ima.

Sporazum o prijateljstvu Caravaggia i Općine Tisno Nakon što je prije 17 godina potpisana Povelja o prijateljstvu župe Tisno i svetišta Caravaggio u Italiji, sredinom svibnja ove godine potpisan je i Sporazum o prijateljstvu i suradnji Op�ine Tisno i ovog talijanskog grada.

Glazbena škola Velke Meziriči posjetila Općinu Tisno

Mijatov, Domagoj Bari�, Stipe Kla-rin, Marko Barin Turica-Lepi, Ma-rio Orlovi� i Valerio Bra�anov dok je logistiku odrađivao dona�elnik Op�ine Miljenko Meštrov. Najbo-ljim igra�em turnira proglašen je Stipe Klarin koji je ujedno dao i najviše golova, a recimo i to da je naš golman Ivan Fantov primio najmanje golova na prvenstvu.Ina�e, Op�ina Strzyzow je �lanica Zajednice ruralnih op�ina Euro-pe s kojom je Op�ina Tisno prije dvije godine potpisala Povelju o suradnji i uz �iju smo potporu postali kandidati za ulazak u tu Zajednicu.

Usporedo s Europskim pr-venstvom u nogometu, koje se u lipnju održavalo u Polj-

skoj i Ukrajini, održan je i vrlo zani-mljiv malonogometni Mini-Euro u poljskom gradu Strzyzowu na ko-jem se, među ekipama iz 16 europ-skih zemalja, našla i reprezentacija Op�ine Tisno predstavljaju�i Hr-vatsku. Naši su se predstavnici, bez izgubljene utakmice, našli u finalu s predstavnicima Italije iz op�ine Bagno Cavallo i pobijedili 5:1 te osvojili naslov prvaka Mini-Eura. Boje Hrvatske, odnosno Op�ine Ti-sno, branili su: Ivan Fantov, Vjeko Klarin (kapetan), Sebastijan Lapov

Veza između Caravaggia i Tisnoga seže gotovo tri sto-lje�a unazad kada su se

mnoge talijanske obitelji iz ovog dijela Italije doselile u Tisno, a među njima je bila i obitelj Gelpi koja je sa sobom donijela sliku �u-dotvorne Gospe od Karavaja i po-�etkom 18. stolje�a na brdu Bro-š�ica sagradila kapelu njoj u �ast. Sporazum o prijateljstvu i suradnji u gradskoj vije�nici talijanskog gra-da potpisali su na�elnik Op�ine Ti-sno Ivan Klarin i gradona�elnik Ca-ravaggia Giuseppe Pravedini, a tom �inu, među ostalim, bili su nazo�ni rektor svetišta Caravaggio don Gi-nio Assensi, generalni konzul RH u Italiji Ðani Maršan, zamjenik tiš-njanskog na�elnika Miljenko Me-štrov, predsjednik Mjesnog odbora Tisno i �lan Župskog vije�a Kristijan Jareb te direktor Turisti�ke zajedni-ce Op�ine Tisno Filip Henjak.Na�elnik Klarin je tom prigodom u svom govoru zahvalio Upravi grada Caravaggia na gostoprim-stvu te istaknuo važnost Sporazu-ma i duboku povijesnu i vjersku povezanost dviju lokalnih zajed-nica, a koju su postavile doselje-ni�ke obitelji iz Italije.

10 LJETO 2012. GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

"Tisno misto, moj divni uzore"

I ove je godine po�et-kom lipnja, u organiza-ciji KUD-a Travulin, u

Tisnome održana Ve�er fol-klora pod nazivom „Tisno misto, moj divni uzore“. Na središnjem tišnjanskom trgu, uz doma�ine i betin-sku „Zoru“, još su nastupili kulturno umjetni�ka druš-tva iz Stankovaca, Ruži�a, Makarske te s otoka Krka i Paga, a svoj obol folklor-noj ve�eri dali su i �lanovi tišnjanskog amaterskog kazališta „Buža“ Stanko Coli� i Ivica Kaleb.

Održana 7. međunarodnatrka tovarov

U nazo�nosti više od deset tisu�a gledatelja mladi Nico Pointer iz Linza u Au-

striji s magarcem Ezelom pobjed-nik je ovogodišnje, sedme po redu, međunarodne trke tovarov

održane na „hipodromu“ Rudina u Tisnome. Drugo mjesto zauzeo je Nizozemac Joep i njegov maga-rac Fire, a tre�e bosansko-herce-gova�ki predstavnik Miroslav Kri-žanovi� na magarcu Vatra. Ina�e, na utrci je �etrnaest zemalja ima-lo svoje predstavnike, a zanimlji-vo je kako predstavnici Hrvatske po prvi puta nisu ušli u završnicu kao i to da je Englesku predstav-ljao za�etnik i organizator Gar-den festivala Nick Colgan. Nakon uzbudljivih utrka popularni hr-vatski pjeva� Dražen Ze�i� odr-žao je koncert, a kao predgrupa nastupio je tišnjanski band „Teški osje�aji“.

Jezerska Lantina 2012.

Pod nazivom Lantina 2012. ovog je kolovoza, u organi-zaciji udruge Južnje strane,

a pod pokroviteljstvom Op�ine Ti-sno, održana prva jezerska regata na latinsko jedro. Na regati su su-djelovale 24 posade jedre�i u gaje-tama, kai�ima i leutima. Posada doma�ina iz Jezera natjecala se u gajeti „Jezerska mati“ koja je izra-đena prošle godine u betinskom brodogradilištu u svrhu promidž-be i o�uvanja tradicijskog na�ina

"Dlan i veslo"

U Betini je, u sklopu fešte Dan Brganje koja se tradici-onalno održava prvu nedje-

lju u kolovozu, održana i ženska regata na vesla pod nazivom Dlan i veslo. Posljednji puta ova regata održana je 1979. godine, a ove se-zone Turisti�ka zajednica Betina i udruga "Betinska gajeta 1740" od-lu�ili su obnoviti tradiciju. Pobjed-nice regate bile su Betinke pod imenom Ma�kove mace, dok su drugo mjesto osvojile Jezerke. Na-grade je uru�io na�elnik Op�ine Tisno Ivan Klarin koji je zahvalio sudionicama regate na sudjelova-nju �ime su doprinijele oživljava-nju ove tradicije u središtu drvene brodogradnje, u Betini.

et-za-u

gradnje brodova na našem po-dru�ju. U kategoriji kai�a i leuta najbrži su bili Murterini u brodovi-ma „Marija“, odnosno „Jaruh“ dok je najbrža gajeta bila tribunjska „Dumina“ s poznatim skiperom Šimom Stipani�evim. Posebnu na-gradu, odnosno zahvalu organiza-tora, dobila je najmlađa posada murterske „Kurnatarice“ te pred-sjednik udruge Latinsko idro Mur-ter-Betina Željko Jerat zbog pruže-ne pomo�i pri organizaciji.

KRATKE VIJESTI 11GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Tradicionalna 16. betinskasmotra folklora

JEZERA-MURTAR

Blagoslov crkve Sv. Nikole

U školi dobar urod maslina

Iako �e, prema rije�ima ve-�ine tišnjanskih maslinara, ovogodišnji urod maslina

biti vrlo slab, u tišnjanskoj osnov-noj školi Vjekoslava Kaleba, zbog uroda njihovih maslina, imaju ra-zloga za zadovoljstvo. Naime, na pet stabala maslina, u�enici su za-jedno sa svojim razrednicama ubrali 148 kilograma ploda što je, u svakom slu�aju, iznad prosjeka ovogodišnjeg uroda.

Nalazište Ivinj i crkvica sv. Martina – kulturno dobro

BETINA

Rekonstrukcija crkvenog zvona

Na�elnik Op�ine Ivan Kla-rin i betinski župnik don Jakiša Dominikovi� potpi-

sali su Ugovor o financiranju re-konstrukcije crkvenog zvona cr-kve Sv. Frane u Betini. Op�ina Ti-sno �e tako izdvojiti oko 70 tisu�a kuna za nove pocin�ane jarmove, novu konstrukciju za jedno zvono, nove gumene amortizere i svu po-trebnu opremu za te radove. Ra-dove �e izvoditi tvrtka specijalizi-rana za montažu i obnovu crkve-nih zvona »Grgurin« iz Kaštel Go-milice.

Nalazište Ivinj u blizini cr-kve Sv. Martina, koja datira iz kraja 11. stolje�a, jedno

je od najvrjednijih arheoloških nalazišta u Dalmaciji. Nakon pro-vedenih ispitivanja i usklađivanja rješenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Spli-tu, Ministarstvo kulture RH je svojim Rješenjem od 20. srpnja 2012. godine utvrdilo da je arheo-loško nalazište sa crkvom Sv. Martina u Ivinju zašti�eno kao spomenik kulture i upisano u Re-

Nakon što su Op�ina Tisno i Ministarstvo kulture sufi-nancirali njezinu obnovu,

crkva Svetog Nikole u uvali Murtar sve�ano je blagoslovljena 10. svib-nja. 2012. Sve�anost je zapo�ela blagoslovom kipa sv. Nikole u žu-pnoj crkvi Gospe od zdravlja, a potom je uslijedila procesija do jezerske luke gdje su se sudionici ukrcali u gajete, kai�e i leute te morem uputili u uvalu Murtar.Pontifikalnu svetu misu predvo-dio je šibenski biskup mons. Ante Ivas koji je na kraju mise blagoslo-vio i novo zvono, a uputio blago-slov i ribarima, mornarima i bro-dovima.

U Betini je 22. i 23. lipnja održana 16. po redu Smo-tra folklora. Na ovoj tradici-

onalnoj manifestaciji, koju orga-nizira betinski KUD Zora, ove se godine okupilo oko dvjesto folklo-raša iz 11 KUD-ova i folklornih grupa iz cijele Hrvatske. Smotru je, ina�e, sve�ano otvorio pred-sjednik Op�inskog vije�a Op�ine Tisno Petar Jakov�ev nakon �ega su doma�ini iz Zore izveli niz tra-dicijskih narodnih napjeva i ple-sova.

Krajem listopada osvjetljeno je svetište Gospe od Karavaja na brdu Broš�ica u Tisnome.

gistar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Spli-tu pod registarskim brojem RST-172, te ima svojstvo kulturnog dobra.

PROGRAM05.11.2012. (ponedjeljak)11.00 OTVARANJE EKO DVORIŠTA

STARA ŠKOLA – DAZLINA18.00 OTVARANJE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA

VLATKA ŽURIĆA - DADEDruštveni dom Općine Tisno, Tisno

07.11.2012. (srijeda)18.00 PROMOCIJA KNJIGE BRANKA PAVLOVA

”Tisno i Tišnjani na prijelazu tisućljeća”Društveni dom Općine Tisno, Tisno

10.11.2012. (subota)12.00 SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

OPĆINE TISNO – DODJELA NAGRADA I PRIZNANJADruštveni dom Općine Tisno, Tisno

17.00 SV. MISA U CRKVI SV. MARTINA - IVINJ

11.11.2012. (nedjelja)08.00 BUDNICA, KUD “HARTIĆ”, Tisno09.00 SVETA MISA U CRKVI SV. DUHA, Tisno11.00 PROCESIJA OD CRKVE SV. ROKA DO CRKVE

SV. DUHA – SVETA MISA12.15 POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN KRIŽEVE

POGINULIM BRANITELJIMA I POGNULIM TIŠNJANSKIM VATROGASCIMA

18.00 KUŠANJE VINA UZ ZABAVNI PROGRAMKino sala, Tisno

19.00 OTVARANJE IZLOŽBE RATNIH FOTOGRAFIJA“VRIJEDNO ŽIVOTA” AUTOR: MARINA JURKOVIĆDruštveni dom Općine Tisno, Tisno

21.30 BEND “TEŠKI OSJEĆAJI”, Kino sala, Tisno

Organizator: Općina Tisno

5. do 11. studenoga 2012.