1

GLASNIKOPĆINE OMIŠALJ RUJAN

2018.BR. 115

STOMORINA

VjerA, trAdIcIjA, turIzAm I zAbAVA

2

IMPRESSUM / UVODNIK / SADRŽAJ

uVOdNIK

minulo je još jedno ljeto! Nadam se da vam je svi-ma donijelo i mnoštvo zabave i veselja, da ste se uspjeli odmoriti, ali i da je svima koji na bilo koji način participiraju u turističkom životu naše općine donijelo i očekivanu materijalnu korist, zaradu.

U ovome broju “Glasnika” detaljno smo vas informi-rali o svemu onome što su Općina, Turistička zajedni-ca, brojne udruge i pojedinci realizirali u kulturnom, zabavnom, sportskom i svekolikom ljetnom životu Omišlja i Njivica, ali posebno želim apostrofirati neko-liko događaja. Dakako, u prvom redu mislim na našu Stomorinu koja je i ove godine Omišalj predstavila u najboljem mogućem izdanju. Programa i sadržaja bilo je pregršt, posjećenost je bila iznimna i svi koji su imali privilegiju i sreću biti s nama u danima dok smo je slavili jednodušno su zaključili da je Stomorina nesumnjivo jedan od najboljih, najposjećenijih i naj-sadržajnijih ljetnih događaja na čitavom otoku Krku.

Ne smijem preskočiti niti tradicionalni Dan iseljeni-ka kojemu je ovo ljeto domaćin bila upravo Općina Omišalj. Naše drage otočane koji već godinama i desetljećima žive daleko od svoga otoka dočekali smo otvorena srca i organizirali im dan što će ga, rekli su nam, pamtiti do kraja života, a posebno se dobrom pokazala ideja da dio dana i večeri s njima provedemo na Mirinama, u našem Fulfinumu.

Nažalost, svako novo ljeto donosi nam i stare pro-bleme na koje se Općina, barem dok je ja vodim, ni-

kada neće naviknuti. Mislim i na ilegalne kampiste i na građevinske radove tijekom sezone, što smo ih morali pretrpjeti da ne bismo snosili materijalne po-sljedice, i na neodgovorne pojedince koji uzurpira-ju javne površine ili, pak, vlastiti otpad neshvatljivo odlažu na javne pa i zelene površine. O tome smo se vrlo detaljno oglasili u ovome broju “Glasnika”, baš kao i o opravdanom nezadovoljstvu Njivičara i svih gostiju Njivica kojima je onemogućeno nesme-tano korištenje obalnog puta kroz Kamp “Njivice”. Svim tim problemima na sve ćemo dozvoljene nači-ne pokušati doskočiti uoči sljedeće sezone. Dakako, i uz vašu i uz podršku mjesnih odbora.

Kako bilo, turistička sezona, barem njezin središnji dio, okončana je, stiže nam jesen, a s njom i nasta-vak postojećih ili početak nekih novih općinskih ula-ganja. Dio njih spomenuli smo i u rubrici “Investicije”, a posebno raduje činjenica da smo napokon, poslije godina iscrpljujućih bitaka s državnom administraci-jom, došli pred fazu realizacije proširenja groblja “Sve-ti Duh” u Omišlju. Isto tako, polako se približavamo investiciji što će, nadam se, razveseliti sve Njivičare- uređenju njivičke Place. U svakom slučaju, ideja i posla u predstojećim tjednima i mjesecima neće manjkati.

Za sam kraj, puno uspjeha, sreće i veselja želim svim našim mališanima koji su s prvim danima ruj-na krenuli u novu vrtićku i školsku sezonu!

S poštovanjem,

2

GLASNIKOpćine Omišalj

IzdavačOpćina OmišaljPrikešte 1351513 Omišaljopcina@omisalj.hrwww.omisalj.hr

Za izdavačamr. sc. Mirela Ahmetović

Glavni urednikErnest Marinković

Grafička urednicaZorica Vežić

NovinariEma JedrlinićErnest Marinković

FotografijeAnticiklona d.o.o.Arhiva

TisakTiskara Sušak, Rijeka

Naklada1000 komada

OPĆINSKO VIJEĆE

AKTUALNOSTI

INVESTICIJE

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

ČIJI JE OBALNI PUT U KAMPU “NJIVICE”?

STOMORINA

2

3-5

6-8

9-13

14-15

16-18

Poštovani Omišljani i Njivičari,

vaša NačelnicaMirela Ahmetović

Sjednica Općinskog vijeća Općine Omišalj, sedma u ovom sazivu, održana je 18. srp-nja, a vijećnici su poslije prezentacije i kraće rasprave usvojili najprije Prijedlog odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. godine te Prijed-log odluke o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Omišalj.Isto tako, većinom glasova usvojen je i Pri-jedlog odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika u Upravnom odjelu Općine Omišalj. Naime, zbog povećanog opsega

7. SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE OMIŠALJ

IzmIjenjenI kOefIcIjentI za Obračun plaća u upravnOm Odjelu OpćIne OmIšalj

posla i potrebe preraspodjele, kao i bolje organizacije i jednostavnijeg rukovođenja, predložena je odluka o smanjenju ili poviše-nju koeficijenata za određena radna mjesta u sastavu Upravnog odjela. Tako je Odsjek za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, upravo zbog po-većanog opsega posla, podijeljen na dva nova-manja odsjeka i, sukladno tome, vodi-teljima tih odsjeka manji je i koeficijent za obračun plaće negoli je bio koeficijent vodi-telja jedinstvenog odsjeka. Na razini radnog

mjesta višeg stručnog suradnika, onima koji obavljaju poslove niže složenosti, bez obzira u kojem odsjeku radili, smanjen je koefici-jent u odnosu na više suradnike koji obavlja-ju složenije i odgovornije poslove. Sistema-tizirana su i nova radna mjesta (ali ne i novi zaposlenici) - Savjetnik za pravne poslove i Referent-glavni komunalni redar. Valja znati i da je Zdravko Radović podnio ostavku na mjesto općinskog vijećnika, a zamijenila ga je i polaganjem prisege nova vijećnica postala Kristina Badurina Virag.

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

RAZGOVOR S OMIŠALJSKIM ŽUPNIKOM ANTONOM BOZANIĆEM

KULTURA

SPORT

KOLUMNE

19-23

24-25

26

27

28

3

AKTUALNOSTI

3

OpćInI OmIšalj čIsta petIcaOpćina Omišalj i ove je godine za tran-sparentnost svoga proračuna dobila najvišu moguću ocjenu, čistu peticu.Hrvatski Institut za javne financije svake godine ocjenjuje transparentnost i kva-litetu lokalnih proračuna mjerenu bro-jem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim internetskim stranicama županija, gradova i općina, a riječ je o sljedećim dokumentima: go-dišnje izvršenje proračuna za 2016., po-lugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018.,izglasani proračun za 2018. te proračun za gra-

Ljetna video radionica, namijenjena djeci od 10 do 14 godina, održana je u Knjiž-nici „Vid Omišljanin“ od 30. srpnja do 10. kolovoza 2018. Radionicu je pohađalo 11 polaznika koji su vrijedno radili i na kraju iskreirali dva kratkometražna dokumen-tarna filma, „M vs. Ž“ i „Ne budi diskri-minalac“.Kroz radionicu polaznici su osmislili temu, napravili scenarij te stekli vještine upravljanja kamerom, snimanja kratkog filmskog uratka i montaže u programu za nelinearnu montažu. Radionicu je vodila Sanja Kapidžić, člani-ca udruge Filmaktiv iz Rijeke, a projekci-ja filmova i podjela diploma održana je u Vijećnici Općine Omišalj 13. kolovoza 2018.

LjetNA VIdeO rAdIONIcA

đane za 2018. U svim kategorijama Opći-na Omišalj maksimalno je zadovoljila sve kriterije transparentnosti.Transparentni proračuni, navedeno je u informaciji Instituta za javne financi-je, omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu na temelju kojih građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sred-stava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korup-ciju.

Petog kolovoza točno u 21.00 sat zasjao je Krčki most i nebo iznad njega. Sinkroniziranim paljenjem 222 baklje označena je još jedna “Oluja na Kvarneru”, a oko tisuću okupljenih ljudi bez daha je gledalo grandiozan prizor. Predivnoj slici dodatno je pridonijelo i nekoliko stotina brodica okupljenih u moru oko mosta. Cilj organizatora, KN “Armada”, “Plavo-bijelo otok” i “Vavik vjerna Kirija”, uvijek je isti - 222 baklje u spomen na 222 hrvatska branitelja. - I više smo nego zadovoljni. Zapravo smo presretni. Višetjedni organizacijski trud se isplatio i iskreno se nadam da su svi oni naši dragi sudionici Domovinskog rata, kao i obitelji stradalnika kojima je ova bakljada posebno posvećena, zadovoljni, da su uvidjeli kako sjećanje na njihovu žrtvu ne kopni, ne nestaje, istaknuo nam je Mladen Milohnić, predsjednik ”Plavo-bijelog otoka”, a slično je na akciju reagirao i predsjednik “Armade” Dejan Božić, i sam dragovoljac Domovinskog rata.

222 bAKLje zA 222 brANIteLjA- OLujA NA KVArNeru

44

AKTUALNOSTI

Poslije Malinske, grafiti sramotnog sadržaja, što su ih pisali očito neinteligentni ljudi skriveni pod navijačkim plaštom, na-žalost su osvanuli i u Omišlju. Grafiti su ispisani na zidiću na samom ulazu u Poslovnu zonu, preko puta Shopping centra pokraj kružnog toka na ulazu u Omišalj, i lako su uočljivi s glavne županijske prometnice. O “hrabrim” počiniteljima, koji svoju mržnju i šovinizam, a ustvari primitivnost, necivilizira-nost i neinteligenciju upražnjavaju u okrilju noći, svatko će ili već jest dati svoj sud, a potrebu da o njima, sramotnim grafiti-ma i njihovim autorima, progovori imala je i načelnica Općine Mirela Ahmetović.- To su vjerojatno isti oni primitivci koji ne kupe pseći izmet za svojim psom, isti oni koji bacaju kućni otpad u košarice na dječjim igralištima ili po šetnicama, oni koji besramno od-bacuju papire od pojedene hrane i limenke od napitaka po zelenim površinama ili u vodokotliće javnih sanitarnih čvoro-va trpaju svoje donje rublje. Te i takve pojedince niti jedan odgojni ili obrazovni sustav ne može prilagoditi dosegnutoj razini civilizacije pa je Općina Omišalj ove natpise primorana očistiti o javnom trošku, iz proračuna Općine. S obzirom na to da su to sredstva stanovnika, pozivam ih da u svakom na-vedenom primjeru glasno i oštro osude ovakvo ponašanje i upru prstom u one za koje doznaju da su to učinili, ogorčeno je izjavila Ahmetović.

NeINteLIGeNcIjA NA djeLu

Članovi Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka te za-mjenik Općinske načelnice Ranko Špigl polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen-obilježja kod Osnovne škole “Omišalj” i kod križa pored Krčkog mosta obilježili su Dan Krčke bojne i Dan 111. brigade Hrvatske vojske.Naime, 2. srpnja 1991. godine obavljena je mobilizacija dije-la Krčke bojne 111. brigade što je zauzela borbeni položaj za obranu ovog područja od posebnog državnog značaja i upravo se taj datum danas uzima kao Dan 111. brigade Hrvatske vojske i Krčke bojne.

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hr-vatskih branitelja, delegacija Općine Omišalj, predvođena na-čelnicom Mirelom Ahmetović i predsjednikom Općinskog vijeća Antom Trogrlićem, s članovima Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka i Udruge antifašističkih boraca i antifašista obiš-la je spomen obilježja posvećena sudionicima Domovinskog rata. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća prisjetili su se svih onih koji su dali doprinos u obrani Republike Hrvatske.

u spOmen na krčke brANIteLje

vIjencI I svIjeće u čast hrVAtSKIh brANIteLjA

55

AKTUALNOSTI

Nogometna euforija tijekom odigravanja Svjetskog nogo-metnog prvenstva, sasvim razumljivo, vladala je na čitavom otoku pa tako i u Omišlju i Njivicama, a sve je kulminiralo 15. srpnja, u danu odigravanja finalnog susreta između Hrvatske i Francuske.Do tog dana utakmice hrvatske reprezentacije euforično su praćene po terasama ugostiteljskih objekata ili stanovima i kućama, ali je Općina Omišalj odlučila, po uzoru na mnoge druge sredine, svojim građanima i gostima omogućiti javno gledanje. Na jedvite jade i u zadnji trenutak osiguran je veliki video zid što je postavljen na Placi, a inicijativa se pokaza-

uz hrvatske nOgOmetaše na OmIšaljskOj placI

Prvi dan kolovoza na otoku Krku već je šesnaest godina u znaku otočnih iseljenika. To je, naprosto njihov dan i svaka krčka lokalna samouprava svake godine, kružnim sistemom, organizira obilje-žavanje tog njihovog dana, a ove godine na redu je bila Općina Omišalj.Tako se 1. kolovoza njih stotinjak, uglavnom Merikana, ali bilo ih je i iz zemalja Europe, okupilo na omišaljskoj Placi nakon čega su nazočili misi u susjednoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Dje-vice Marije što ju je predvodio župnik Anton Bozanić. Uslijedilo je prigodno druženje na Placi na Placi što su ga uveličali sopci s područja cijelog otoka, a prezalogajio se ukusan zalogaj što ga je pripremila “Ulikva”.Kako su nam rekli u Općini, ideja je bila ponuditi iseljenicima pone-što drukčije i originalnije druženje od onih ustaljenih hotelskih fešta-nja pa su stoga svi zajedno organiziranim autobusima poslijepodne krenuli prema Mirinama i antičkom Fulfinumu gdje ih je dočekala voditeljica arheoloških istraživanja Morana Čaušević Bully i temeljito ih upoznala sa svim bitnim detaljima o istraživanju i o samom lo-kalitetu, a simbolično uprizorenje života u drevnome Rimu dočarali su im “Babani” i “Omišjanski babani”. Potom su im se pozdravnim riječima obratili: načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović, grado-načelnik Grada Krka Darijo Vasilić, omišaljski župnik Anton Bozanić, predsjednik Društva Omišljana u New Yorku Filip Pindulić te voditelj riječke podružnice Matice iseljenika Hrvatske Dean Miculinić.

OpćIna OmIšalj dOmaćIn dana IseljenIka

la kao pun pogodak. Mnoštvo ljudi svih generacija i oba spo-la napunilo je Placu, atmosfera je bila usija-na, ali i, unatoč porazu hrvatskih nogometa-ša, odlična pa je osvo-jeno srebro dostojno i veselo proslavljeno uz nastup grupe “Point”.

Za okrjepu i ukusnu večeru pobrinulo se vrijedno osoblje nji-vičke “Rivice”, a za odličnu zabavu Damir Kedžo, koji je izveo tri pjesme, te, prema posebnoj želji samih iseljenika, “Tabako band” koji ih je zabavljao i prilikom posjeta (grado)načelnika Sjedinje-nim Američkim Državama tijekom svibnja 2016. godine. Proslava Dana iseljenika potrajala je sve do ponoći, a prije rastanka su domaćini darivali drage goste i to majicama ovogodišnje Sto-morine te knjigom “Glasi naših starih”.

66

IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA KANALIZACIJE I VODOOPSKRBE

dOK StrOjeVI mIruju prOjektantI rade

Mnogi će reći napokon, ali poslije nemalih problema i probija-nja rokova, građevinski radovi na izvođenju kanalizacije uistinu su konačno obustavljeni na svim lokacijama početkom srpnja mje-seca i tako će biti do 15. rujna kada je planiran njihov nastavak. U međuvremenu se intenzivno izvode završni radovi na projektiranju obalnog zida u ulici Stran. Izgradnja zida, reći će struka, ustvari predstavlja najzahtjevniji obuhvat u cijelom projektu. Općina Omi-šalj, u suradnji s investitorom (Ponikve voda d.o.o.), izvođačem i projektantima, dobar je dio ljeta iskoristila za iznalaženje optimal-ne varijante zida što, osim tehničko-funkcionalnog rješenja, mora zadovoljiti i estetsku razinu kako ne bi bila narušena estetika oba-le. Izgled budućeg zida utjecat će na cijelu vizuru tog područja, a

Grafički prikaz potpornog zida uz obalnu prometnicu - Stran

INVESTICIJE

Radovi na re-k o n s t r u k c i j i D r u š t v e n o g doma Omišalj u punom su jeku i sada se već sasvim jasno naziru konture njegova budu-ćeg izgleda. “Na noge” je po-stavljena i po-sve nova mul-tifunkcionalna dvorana: mon-

tirani su svi stupovi i sve nadtemeljne vezne grede. Također, montirani su svi takozvani fasadni sendvič paneli, a u tijeku pisanja teksta obavljana je priprema za izvedbu podne ploče dvorane. Na postojećem objektu, zdanju nekadašnje policij-ske postaje, izvedena je dogradnja garaže blok opekom. Svi nadvoji i serklaži su betonirani te se izvodi pripre-ma za izvedbu gornje ploče. U unutrašnjem di-jelu objekta podi-gnuti su zidovi na prizemlju i “zidni okvir” budućeg lifta. Također, ski-nuti su i postoje-ći slojevi starog krova. Osim toga, izvedena je parna brana na krovu, a na vanjskom dijelu postojećeg objekta i vertikalna hidroizolacija oko cijelog objekta uključujući i za-mjenu materijala. Paralelno uz gore navedene radove, radnici obavljaju i instalaterske radove. Općina Omišalj izišla je ususret DVD-u „Njivice“ te će se na njihov zahtjev izvesti dodatna vrata radi lakše komunikacije između budućeg objekta i postojeće montažne garaže u ko-joj se nalaze vatrogasna vozila.

LJETNA SEZONA PODRAZUMIJEVA I MANJI INTENZITET RADOVA, ALI NE I ZASTOJ U PLANIRANJU I PROJEKTIRANJU, A NEGDJE SE I IZVODE RADOVI

s jesenI će bItI nastavljenI zapOčetI IlI će startatI nOvI radOvI, a društvenI dOm u OmIšlju već je pOprImIO jasne kOntureSrpanj i kolovoz vršni su dio turističke sezone na Jadranu pa tako i na otoku Krku i području općine Omišalj i gotovo sve poslovne aktivnosti usmjerene su upravo na turizam, na turi-stičku ponudu i usluge. U tom kontekstu, Općina je tijekom zimskih i proljetnih mjeseci realizirala pregršt investicija što su za svrhu imale stvoriti temeljne infrastrukturne, odnosno komunalne pretpostavke za što kvalitetniju sezonu: od ure-

đenja plaža preko ulaganja u cestovnu infrastrukturu do po-stavljanja novih javnih sanitarnih čvorova. Ljeto stoga znači odmor za građevinske radnike i strojeve (ali ne u potpunosti s obzirom na činjenicu da su radovi na Društvenom domu Omišalj u punom jeku), ali i pojačane aktivnosti na planiranju, projektiranju i realizaciji postupaka javne nabave za neka bu-duća ulaganja tijekom predstojeće jeseni, zime...

Oborinska odvodnja Rosulje

Radovi na domu u punom su jeku

Dogradnja garaže Društvenog doma Omišalj

osim izgradnje kanalizacije bit će unaprijeđena i pro-metna infrastruktura čime će posebno zadovoljni biti pješaci. Sama kolna površi-na ulice bit će proširena, a Općina će, mimo EU sred-stava, financirati izgradnju nogostupa te ogradu duž cijelog zida. Recimo i da je u sklopu nastavka radova na kanalizacijskom sustavu u Njivicama predviđena i izgradnja oborinske od-vodnje s pripadajućim se-paratorom u dijelu naselja Rosulje.

REKONSTRUKCIJA DRUŠTVENOG DOMA OMIŠALJ

nOvO sredIšte OmIšljanskOga društvenOg žIvOta na vIdIku

7

graciju postojećeg boćališta s dvije staze u novo lice njivičke Place. Prilikom projektiranja svakako će biti uzeti u obzir svi detalji što bi i funkcionalno i estetski trebali - doprinijeti najljepšem i najfunkci-onalnijem budućem izgledu Place - od jednostavnosti načina prekriva-nja boćališnih staza kako bi prema potrebi što lakše bila izvedena pre-namjena prostora, preko mogućno-sti vraćanja stare šterne na sredini Place, do osiguranja pješačke zone na što većoj površini. Isto tako, Placa će biti projektirana tako da se ostavi mogućnost naknadnog dodatnog proširenja i uređenja na dijelu ulice Kala, dijelu ulice Placa prema Crkvi, a bit će ostavljena i mogućnost snab-

dijevanja marketa na postojeći način izradom alternativnog puta za dostavu.

7

INVESTICIJE

Završeni su planirani radovi na uređenju dijela ulice Večja. Po-trebno je naglasiti da je namjerno izveden samo prvi sloj asfal-tnog zastora zbog toga što na jesen slijede radovi na izgradnji kanalizacije u ulici Stran pa će se teška mehanizacija kretati upra-vo Večjom te, vrlo moguće, oštetiti asfaltni zastor. Odmah po završetku radova na kanalizaciji, postavit će se završni sloj asfalta na tom dijelu Večje. Općina Omišalj u planu ima i izvođenje za-vršne faze uređenja te ulice čime će se osigurati šira, kvalitetnija i sigurnija prometnica (naročito za pješake – nogostup), a trajno će biti riješen problem vezan uz oborinsku odvodnju. S obzirom na veliki obuhvat u neposrednoj blizini (izrada obalnog zida u ulici Stran), planiran daljnji zahvat ovisit će izravno o dinamici izvođenja samog zida.

ureĐenje ulIce večja

U tijeku je izvedba glavnog projekta uređenja Place u Njivicama. Tijekom srpnja je u Njivicama upriličeno javno izlaganje i rasprava, odnosno prezen-tacija triju idejnih rješenja budućeg izgleda središnjega njivičkog trga. S obzirom na mnogobrojnu prisutnost, Njivičari su pokazali izuzetnu zainte-resiranost za taj projekt. Rasprava je bila sadržajna, konstruktivna i plod-na, a nezadovoljstvo je iskazano tek od strane Boćarskog kluba “Trstena” jer je varijanta uređenja Place s „če-tverostaznim“ boćalištem ocijenjena kao neprimjerena, kako od strane javnosti, tako i od projektanta. Opći-na je, rečeno nam je, na kraju balade u obzir uzela sve prijedloge, primjed-be i sugestije s održane prezentacije, kao i one pisane pristigle naknadno. Odlučeno je da je najkvalitet-nija, odnosno najprihvatljivija varijanta B1 što podrazumijeva inte-

ureĐenje place njIvIce

Idejno rješenje budućeg izgleda njivičke Place

Predstojeća jesen aktivirat će i radove u sa-mom središtu Omišlja, a posve novi izgled dobit će legendarni kružni tok. Predviđeno je, naime, uređenje zelene površine unutar kruž-nog toka, a u sklopu njegova hortikulturnog uređenja bit će obavljeni i pripremni građe-vinski radovi za buduće postavljanje, odno-sno ugradnju novog rješenja javne rasvjete.

ureĐenje kružnOg tOka u OmIšlju

Budući izgled kružnog toka u Omišlju

8

INVESTICIJE

8

Samo što nisu startali radovi i na omi-šaljskom groblju. Postupak javne nabave za izvođenje radova na proširenju gro-blja zgotovljen je, a otvaranje ponuda obavljeno je predzadnjeg dana kolovo-za. Poslije beskonačnog čekanja državne administracije, tako su napokon osigu-rani svi preduvjeti za početak realizacije dugo iščekivanog ulaganja. Napišimo na kraju i da je u završnoj fazi projektiranje ceste Pušća, a riječ je o takozvanoj sabir-noj ulici (od prvog reda kuća preko puta Zračne luke Rijeka uz nogometno igrali-šte do županijske ceste – ulice Brgučena) i prereguliranju prometa sukladno Urba-nističkom planu uređenja 9 što se tiče Sportskog područja Omišalj.

Na plaži Večja izvedeni su radovi na sa-naciji i uređenju postojeće betonske pa-lade. Preko postojeće je izvedena nova armiranobetonska ploča u debljini 10 centimetara, postavljeni su rukohvati na novim stubištima te su ugrađene nove inox stepenice za ulaz u more.Ovim i radovima u prošloj godini ta je plaža uređena u većem dijelu, omogu-ćen je pristup osobama s invaliditetom, a postavljanjem sanitarnog čvora u ne-posrednoj blizini Večja je postala jedno od omiljenijih kupališta i sunčališta u Omišlju.

Nakon što su prošle godine postavljena dva, po jedan u Omišlju i Njivicama, ove godine izvedena su još dva montažna sanitarna čvora i to na lokacijama kojima je, s obzirom na blizinu plaža i cirkulaci-ju ljudi, ukazana potreba. Tako je jedan sanitarni čvor postavljen u Omišlju, na križanju ulica Stran i Veli Kijec, te u Njivi-cama na plaži Kijac.

nOva večja

NOVI jAVNI SANItArNI čvOrOvI

OStALO

99

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

Ljeto i turistička sezona u jadranskim mje-stima uglavnom su sinonim za gužve, mnoštvo ljudi, ali, analogno tome, i značaj-no punjenje svih vrsta budžeta: od držav-nog preko onih lokalnih ili kasa hotelskih kuća i ugostitelja do kućnih. Razloga za za-dovoljstvo, srećom, posljednjih godina ima jer su sezone uglavnom rekordne pa mnogi trljaju ruke. Međutim, sva ta količina ljudi, ali ponajviše, s jedne strane, nezajažljiva potreba za što većim profitom, s druge strane, potreba za što manjim troškovima ili, naprosto, nekultura pojedinaca nerijetko gomilaju i probleme. Postoje i drugi, treći ili četvrti razlozi, a u ovom tekstu pokušat ćemo detektirati, manje-više, sve probleme s kojima se susreću i građani Omišlja i Nji-vica i njihovi gosti, ali i Općina Omišalj koja je u pravilu prva na udaru nezadovoljnika te ponuditi odgovore na brojna pitanja.

građevinski radoviVeć mjesecima traju radovi na, pojedno-stavimo naziv projekta, izgradnji i rekon-strukciji kanalizacijskog i dijelom vodoop-skrbnog sustava na širem području otoka Krka. Građevinari radove sve vrijeme izvode i na području općine Omišalj, a prema već ustaljenom pravilu bilo je za očekivati da će biti obustavljeni početkom sezone, odno-sno 15. lipnja. No, na pojedinim lokacijama, recimo u Njivicama, to se dogodilo nije. I ne samo do 15. lipnja već i daleko kasnije.

OPĆINA OMIŠALJ SUOČAVA SE S BROJNIM PROBLEMIMA, KOMUNALNIM NEREDOM NA SVOME PODRUČJU I PRITUŽBAMA GRAĐANA. GRAĐEVINSKI RADOVI U SEZONI, UZURPACIJA JAVNE POVRŠINE, ILEGALNI KAMPISTI, KOMUNALNI OTPAD, NASELJE HOMUTNO...

IzgubljenI u šumI nadležnOstI, prOpIsa I prOcedura Općina je u pravilu prva na

udaru nezadovoljnih građana koje tište raznovrsni problemi. Neupućeni u propise i proce-dure, oni najprije kucaju na vrata Općine očekujući pomoć, ali je ključ problema vrlo često na nekoj drugoj, često nedo-kučivoj adresi. I sama Općina nerijetko je bespomoćna u po-kušajima uvođenja reda jer je za nj odgovoran netko drugi

Isto tako, u Njivicama su izvođači radova ponegdje, očito jer nisu dovršili planirani posao, napustili gradilište ne asfaltiravši prometnice.Valja, međutim, znati nekoliko temeljnih či-njenica. Investitor toga projekta nisu lokal-

ne samouprave, pa ni Općina Omišalj, već tvrtka “Ponikve” koja ima zadatak obavljati i nadzor nad izvođenjem radova. A kapa-citet nadzora, odnosno broj osoba ovla-štenih nadzirati radove diktira EU projekt, odnosno europska administracija. S druge, pak, strane, osobu nadzora postavila je jav-na nabava pa njega, revan ili ne u onome što radi, jednom kada ponudi „najpovoljni-ju“ uslugu europska administracija smatra najboljim mogućim nadzornikom. No je li u stvarnosti baš tako?Ipak, Općina Omišalj nadležna je za odo-brenje radova izvan vremena predviđenom

10

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

Odlukom o zabrani građevinskih radova te je izdala odobrenje za produženje građe-vinskih radova u svrhu izgradnje kanalizaci-je do 15. srpnja 2018. godine, ali uz uvjet da radovi ne startaju prije 8,00 sati. - Nikome nije drago da su radovi ušli i u turističku sezonu, a vjerujte, najmanje je to drago Općini koja je prva na udaru žesto-kih kritika građana. Pa i zaposlenici Općine, kao i ja osobno, stanovnici smo Omišlja, odnosno Njivica i imamo potpuno jednake zahtjeve kao i svi drugi stanovnici. Jednako želimo visoke komunalne standarde uz red i mir te poštivanje propisa i akata Općine. Ali naprosto moramo biti svjesni da je upra-vo ovo doba godine idealno za takvu vrstu građevinskih radova koje nije moguće izvo-diti za kišnih dana ili tijekom velikih zima. Baš zbog toga, opasno su ugroženi rokovi izvršenja cjelokupnoga otočnog projekta, a onda i vrlo izvjesni penali od strane EU administracije. Ti penali, pak, znače i udar na proračun koji je za mene neprikosnoveni broj jedan s obzirom na to da se radi o nov-cu svih stanovnika Omišlja i Njivica, a ne o mojem vlastitom novcu. Morate priznati, nije lako biti mudar kad s jedne strane ima-te obavezu čuvati milijune tuđeg novca, a s druge strane morate zaštititi i mogućnost i pravo na zaradu stanovnika tijekom se-zone. A sve je to ugroženo radovima koji se više nikad neće moći izvoditi ako se ne izvedu sada. Pa izgradnju kanalizacije če-kamo desetljećima! U potpunosti nam je razumljivo nezadovoljstvo dijela onih koji se bave turizmom, a kojima ti radovi sme-taju i štete njihovu radu. Neki stanovnici, pak, uslijed nemara izvođača ili, pak, usli-jed nemara telekomunikacijske tvrtke koja svoj dio radova nije odradila, nisu uopće mogli prići svojoj kući (!). Razgovarala sam s dijelom samostalnih iznajmljivača, ali i s dijelom turističkih agencija i znam da ra-dovi smetaju kudikamo više iznajmljivači-ma nego njihovim gostima koji se uistinu suočavaju s težim prilazom svom objektu ili, pak, s bukom strojeva. Ipak, gosti su, čini se, tolerantniji od njihovih domaćina i shvaćaju nužnost izvođenja radova i puno im je važnije da smo im osigurali mnoštvo sadržaja što im boravak čine ljepšim i kva-litetnijim, rekla je načelnica Općine Mirela Ahmetović.Osim tih, dio građana Općini se javljao i s pritužbama zbog radova kojima je investi-tor hotelijer “Hoteli Njivice”. Imajući u vidu da su “Hoteli Njivice” generator razvoja tu-rizma na čitavom ovom području, Općina Omišalj i u ovom je slučaju izdala odobre-nje za izvođenje radova i u dijelu sezone, ali uz uvjet da ne počinju prije 9.00 sati kako gostima i stanovništvu mir ne bi bio remećen u ranim jutarnjim satima. Dakle, u Općini su, uvažavajući pritužbe, pokušali naći kompromisno rješenje kako ne bi ispa-štali niti iznajmljivači ili gosti, ali niti velika turistička investicija. U konačnici, rješenja u kojem bi svi bili zadovoljni nema, barem ne

trenutno, ali dugoročno se neće moći po-reći da je i ovim projektom, uz sve nedaće koje nosi sa sobom, napravljen velik civili-zacijski iskorak.

uzurpacija ribarske obaleSljedeći problem tiče se neodgovornih po-jedinaca, odnosno ugostitelja koji uporno odbijaju uskladiti svoje poslovanje s općin-skim aktima oko kojih je još ranije posti-gnut konsenzus, ali kojega se neki vlasnici ugostiteljskih objekata, a tiču se onih na njivičkoj Ribarskoj obali, naprosto ne pridr-žavaju. Riječ je o uzurpaciji javnih površina, odnosno postavljanju opreme za ugosti-teljske terase, ponajprije suncobrana, na mjesta na kojima ne smiju biti jer vlasnici nemaju dozvolu za korištenje te javne po-vršine što je namijenjena šetačima Ribar-skom obalom.

- Općinski Pravilnik o postavljanju opreme za ugostiteljske terase vrijedi od 2012. go-dine i u njemu je definirano kako ugosti-telj treba opremiti svoju terasu: od oblika i površine do boje tende, ali je, dakako, njime propisano da takva tenda smije po-krivati samo zakupljenu površinu, a ne se širiti tamo gdje ne smije, na pješačku zonu. Pet godina smo razgovarali s ugostiteljima i apelirali na njih da sami usklade poslovanje i opremu s Pravilnikom, ali nismo uspjeli i ugostitelji su to izbjegavali, najvjerojatnije zbog mogućih troškova. Upravo kako bi-smo ih lišili dodatnog financijskog tereta i truda, Općina je odlučila o svom trošku sve ugostiteljske terase opremiti jednoobra-znim tendama kako bi jedno ozbiljno tu-rističko mjesto izgledalo pristojno i civilizi-rano, a ne kao kakav šareni cirkus, ispričala je Ahmetović.

11

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

Međutim, dijelu ugostitelja ni to nije do-voljno. Na svoju ruku, oglušujući se na nove molbe, upozorenja ili apele, oni i dalje, uz postojeću tendu, što je više ne mogu “na-vući” duboko u “zabranjenu zonu”, na javnu površinu bespravno postavljaju suncobra-ne ne bi li osigurali još koji četvorni metar hlada, a ustvari tako otimajući koji četvorni metar šetačima. - Neki kao da ne žele shvatiti da je riječ o površinama u javnom vlasništvu, dakle u vlasništvu na koje pravo polažu svi stanov-nici općine Omišalj, a ne o njihovom pri-vatnom vlasništvu s kojim mogu raditi što i kako žele. Oni su samo najmoprimci dijela prostora kojega su zakupili i nemaju pravo ni na centimetar više javne površine što je tako ustvari otuđuju od građana. Potpisali su s Općinom ugovor u kojemu stoji da ne smiju opremom zauzimati prostor mimo onoga na koji se ugovor odnosi i kojega su zakupili. Jednako tako, nedvosmisleno je određeno što se na zakupljenu površi-nu smije staviti, a što ne. Zamislite da ja odlučim postaviti suncobran ili ležaljku na nečiju privatnu terasu. Ili zamislite da u krevetu u apartmanu koji unajmim od-lučim udomiti na spavanje svinju. Neka mi se javi onaj koji bi takvu nekulturu i baha-tost tolerirao. Međutim, svi smo za uspo-stavu reda i kulture kada se radi o tuđem dvorištu, ali kada se takne u nas, onda se čudom čudimo čemu red služi. Nažalost, takvih ima svugdje, pa i kod nas, a mi, kao Općina, imamo mogućnost pokretanja upravnog postupka jednokratnim nov-čanim kažnjavanjem, dakle vlasnik može biti kažnjen samo jednom, ili, pak, ukla-njanjem opreme. No, kao i štošta drugo u ovoj državi, jedan takav naizgled jedno-stavan postupak strahovito se iskomplicira propisanom procedurom. A ona traje une-dogled. Na kraju, ugostitelj prije dolaska mjerodavnih službi bespravno postavljenu opremu skloni, a, pogađate, odlaskom mjerodavnih on je ponovo postavlja tamo gdje ne smije biti. Eto, i s tim se u Općini borimo, ali svi oni moraju znati da Omišalj i Njivice nisu općinska zgrada i načelnica Općine nego svi stanovnici koje ja i ovom prigodom pozivam da urgiraju i pokušaju urazumiti takve pojedince koji rade u nji-hovom mjestu, koji radom od tri mjeseca nemale novce zarađuju u njihovom mje-stu, koji plaćaju najjeftiniji zakup terasa u okruženju u odnosu na položaj (u pro-sjeku 10-ak tisuća kuna godišnje), a koji ne žele poštovati propise kao što to čine ostali ugostitelji. Ti neodgovorni pojedin-ci prvenstveno ne poštuju svoje susjede i svoje sumještane, a ne tek Općinu ili mene kao načelnicu i oni s takvim načinom po-slovanja nisu dobrodošli pa je vrijeme da se krene i s radikalnim mjerama – izostav-ljanjem nekih terasa iz natječaja za zakup iduće godine. Tim bolje za one koji se pro-pisa drže – konkurencija će im biti manja, zaključila je Ahmetović.

Ilegalno kampiranjeNjivički, a od ove sezone i novi omišaljski kamp čarobna su mjesta za mnogobroj-ne zaljubljenike u spavanje u šatoru ili na kotačima, u kamperima i kamp-kućicama. Oba su kampa odlično popunjena čita-vo ljeto, ali je velik problem, kako duž ja-dranske obale i otoka Krka, tako i područja općine Omišalj, što su kampistima odlično popunjene i javne površine na kojima je, dakako, kampiranje zabranjeno. Gotovo je nevjerojatno, ali “divlji” kampisti uistinu ne prežu ni od čega, a omiljena mjesta za takvo ilegalno kampiranje su im doslov-no sva na koja mogu ili parkirati ili podići šator. Neki to čine tek jednu noć pa krenu dalje, ali je mnoštvo onih koji svoj godišnji odmor doslovno ilegalno odkampiraju na jednom mjestu. Rekosmo, sresti ih se može posvuda: na plaži “Učka”, uvali Selehovi-ca, iznad plaže Pesja, parkiralištu Vodotoč, parkiralištu Kijac, a u vrijeme našeg posjeta desetak ih je bilo doslovno na samoj plaži u uvali Voz. Još je tragičniju sliku pružila uvala Peškera. Na području ilegalnog kamenolo-ma ilegalno je kampiralo pet-šest ekipa sa svojim kamperima. Takvi turisti, koji to nisu jer nisu registrirani i oni za ovu državu ne postoje, ljetuju besplatno, od njih koristi nema ni država ni lokalna zajednica, a to čine u potpuno nekontroliranim uvjetima. Naprimjer, kuhaju na plinskim kuhalima ili na otvorenoj vatri posred parka ili livade.Pritužbi građana je bezbroj, ali, na njiho-

vu žalost, u ovome trenutku problem se čini posve nerje-šiv. Ne zahvaljujući lokalnim samoupra-vama već, opet, sre-dišnjoj državi i nje-zinoj posvemašnjoj neorganiziranosti, neekipiranosti, neu-činkovitosti i nebrizi. S procedurom nas je ponovo upoznala Ahmetović.- Odmah treba na-glasiti da općinsko komunalno redar-stvo nema ama baš nikakvu ovlast ili dozvolu na bilo koji način postupati pre-ma ilegalnim kam-pistima, a pogotovo ih tjerati. Komunalni redari, dakako, kao Vi ili ja, ljubazno ih mogu zamoliti da napuste mjesto što nije predviđeno za kampiranje i- to je to! Za postupanje prema njima nad-ležna je isključivo turistička inspekcija

i naš komunalni redar, baš kao Vi ili ja, na raspolaganju ima javljanje inspekciji. E sad dolazimo do pravog problema: na područ-ju čitavog Krka, a neki mi tvrde na području Krka, Cresa i Lošinja, postoji jedna jedina turistička inspektorica koja, k tome, sudje-luje i u organiziranim akcijama i na, reci-mo, Plitvicama. Znači, najprije zaključimo da jednoj osobi, sve da je i Superman, nije moguće normalno obavljati posao tjeranja i sankcioniranja svih ilegalnih kampista. To jednostavno nije moguće. Potom, ništa vam neće značiti pozovete li inspektoricu telefonom i ukažete joj na jedan ili više konkretnih slučajeva ilegalnog kampiranja. Vi joj se morate obratiti pisanim putem, a kada prijava bude zaprimljena turistička in-spekcija traži asistenciju policije. Međutim, i zahtjev za asistenciju mora biti odaslan pi-sanim putem. Poslije toga se čeka odobre-nje za policijsku asistenciju, a kada ono na-pokon stigne određuje se dan za izlazak na teren. Tek tada stvoreni su zakonski uvjeti i može se krenuti s postupanjem. Naravno, sve to traje toliko dugo da su kampisti već završili svoje ljetovanje i vratili se kućama ili naprosto promijenili lokaciju. I najčešće za sobom ostavili gomilu smeća što ga o svom trošku mora počistiti Općina i sanirati to područje.Da čitav paradoks bude veći, dodala je Ahmetović, kada inspekcija i stigne na te-ren, nađe ilegalne kampiste i pokrene pre-kršajni postupak s ciljem kažnjavanja, sank-

12

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

cije vrlo često izostaju jer sud ne priznaje pojam kampiranja, pa ni onog “divljeg”, ako inspektor na licu mjesta ispred kampera, odnosno na javnoj površini nije zatekao prostrte stolove i stolice ili “turiste” kako baš u tom trenutku uživaju u iću i piću. Ako ih zatekne unutar kampera ili kamp-kućice, sud će zaključiti da je riječ o parkiranju, a ne kampiranju.- Ali kada na kraju balade policiji prija-vimo i parkiranje na javnoj površini, od njih dobivamo pitanje smeta li kamper normalnom odvijanju prometa, a ako ne smeta, jer se, eto, nalazi nasred plaže ili parka gdje se javni promet niti ne odvija, onda dobivamo odgovor da nema upo-rišta u zakonu temeljem kojeg bi policija postupila i kaznila parkiranje kampera na plaži, pa valjda i u moru. A uzgred rečeno, policija, koja očigledno ima samo jednu dostupnu patrolu, baš uvijek na prijave na-čelnice bilo po pitanju kršenja javnog reda i mira, bilo po pitanju nepropisne i opasne vožnje po mjestu, bavi se daleko ozbiljni-jim slučajevima, najčešće obiteljskim nasi-ljem na drugom kraju otoka. Pa ako je i tako, nadam se da je zatrto i zadnje sjeme obiteljskih nasilnika na ovom otoku, rekla je Ahmetović.

prekopi tk instalacijaNa pojedinim lokacijama nema sreće ni s TK instalacijama što su postavljane duž trasa na kojima su izvedeni radovi na kanalizacijskom sustavu. Niz prijava Općina je primila zbog kvara na insta-lacijama, odnosno nepostojanja inter-

netske ili telefonske veze. Razlog tome jest neprimjeren i neprofe-sionalan odnos vlasnika tih instalacija (TK tvrtka) koji očito nije obavio obavezni nadzor nad njihovom ispravnošću prije početka asfaltira-nja cesta.Zato je zaprimljeno više zahtjeva za prekapanjem tek asfaltiranih ulica kako bi kvarovi bili ot-klonjeni i građanima bile dostupne usluge što im pripadaju.Rezultat je i prilično nezahvalna situacija u kojoj se, ustvari ni kriva ni dužna, našla Opći-na kojoj je ostalo birati kome će se zamjeriti: iz-davanjem suglasnosti za prekapanje ulice u srcu sezone neminovno će izazvati bijes privatnih iznajmljivača apartmana, a odbijanjem izdavanja suglasnosti svima onima kojima su nedostupne telekomunikacijske uslu-ge što su ih uredno platili i na njih imaju pravo.

komunalni otpadMuku Općina svakodnevno muči i s ko-munalnim otpadom, odnosno nepropi-sno odloženim otpadom ili onim što ga neodgovorni i nekulturni pojedinci od-lažu u prirodi i nelegalnim odlagališti-ma. U borbu za rješavanje vrlo ozbiljnog

problema, mišljenja su u Općini, aktivno bi se trebalo uključiti i stanovništvo zbog toga što je riječ i o velikoj površini, ali i o sve učestalijim slučajevima pa općin-ski komunalni redari nisu u mogućnosti niti uočiti svako nepropisno odlaganje komunalnog, građevnog ili glomaznog otpada. - Problem stvaranja nepropisnog otpa-da u nadležnosti je svakog pojedinca jer očuvanje prirode i okoliša važno je za bu-

13

KOMUNALNA PROBLEMATIKA

dućnost, recikliranjem postižemo da se troškovi obrade otpada smanjuju, a time se znatno utječe i na cijenu koju svi mi plaćamo.Zakon o održivom gospodarenju otpa-dom propisao je obveze jedinica lokalne samouprave u postupanju s otpadom, a da bi stanje i bilo održivo nužno je da svaki pojedinac poštuje propise te da se otpad propisno reciklira, a glomazni ot-pad odvozi na reciklažna dvorišta. Na ras-polaganju su i veliki spremnici za gloma-zni otpad što budu postavljeni na javne površine, a u svrhu smanjenja nepropisno odloženog otpada u prirodi. Potrebno je

samo nazvati komunalno društvo Poni-kve eko-otok Krk i zatražiti dostavu velike baje.Lokalno stanovništvo svakako bi trebalo upozoriti i educirati goste koji borave na području općine Omišalj za vrijeme turistič-ke sezone s obavezom odgovornog postu-panja s otpadom i njegovim recikliranjem, a posebno stoga što je upravo tijekom turi-stičke sezone ovaj problem višestruko izra-žen, odgovorili su nam iz Upravnog odjela Općine Omišalj.

pseći izmetNažalost, nije rijetkost po ulicama, u par-kovima, na trgovima ili duž šetnica naići na tragove boravka pasa - njihov izmet. Članak 40. Odluke o komunalnom redu iz-među ostaloga propisuje da je posjednik životinje dužan javnu površinu očistiti ako

je onečišćena otpacima njegove životinje. Isto tako, puštanje životinja na javnu povr-šinu bez nadzora nije dopušteno. Općina Omišalj u cilju sprječavanja pro-blema psećeg izmeta postavila je kantice za tu namjenu, a sve u svrhu podsjeća-nja vlasnika životinja na njihovu obvezu i poticanja da je ispunjavaju. Međutim, i u ovom slučaju postoje vlasnici kojima op-ćinski akti, red i kultura ne znače mno-go. Kako bi njihov broj bio sveden na minimum, iz Općine su pozvali sve gra-đane da fotografiraju ili snimaju takve pojedince te da ih prijavljuju Upravnom odjelu i njegovom komunalnom odsjeku

ili na e-mail Općine. I ov-dje pažnja svih nas mora biti usmjerena na pomoć građana temeljem dojava, slika, dokaza, koje mogu slobodno uputiti na ko-munalni odjel ili na e-mail Općine Omišalj.U tom kontekstu, spo-menimo i da je na snagu stupio novi Zakon o zaštiti životinja kojim su vlasni-cima životinja nametnute kudikamo veće obaveze pa tako nije dozvoljeno držanje pasa na lancu, a obavezno je cijepiti ih pro-tiv bjesnoće te ih čipirati. Predviđene kazne za ne-poštivanje tih i ostalih za-konskih odredaba vrlo su visoke i kreću se u rasponu od 15 do 30 tisuća kuna za fizičke osobe.

dostavna vozila na šetnicamaJoš jedan radikalan primjer nekulture, ali nerijetko i vandalizma. Mnogi vozači dostavnih vozila nepro-pisno, ali svjesno svojim vozilima ulaze na područ-

ja na kojima je zabranjeno prometovanje, primjerice pješačke zone. Zbog toga je Op-ćina bila prinuđena znatna sredstva uložiti u nabavku i postavljanje fizičkih barijera što onemogućuju ulazak na takve javne po-vršine (stupići, rampe, lokoti...). Međutim, pojedinim vozačima ni to nije predstavljalo nepremostivu prepreku pa su odlučili de-vastirati postavljenu opremu kako bi ipak svojim vozilom ušli u zabranjenu zonu. Sva-ki takav otkriven slučaj bit će prijavljen po-liciji i sudski gonjen.

remećenje javnog reda i miraMnogobrojne i vrlo učestale pritužbe gra-đana stižu zbog nesnosne buke, bilo da je riječ o glasnoj glazbi, noćnim loženjima va-tre, bučnoj jurnjavi automobila i motocika-la, ali i o pucnjavi iz vatrenog oružja.

Navedeni problem u pravilu se definira kao remećenje javnog reda i mira pa je isključiva nadležnost u rješavanju tih pro-blema na policiji. Stoga nema druge nego iziritirane i ljutite građane pozvati da svoje opravdane frustracije “istresu” pozivom na broj 112. - S obzirom na to redovito činim ja osobno, moram odmah upozoriti građane da se ne začude ako im s druge strane telefona dežurni policajac kaže da policija nije u mogućnosti brzo reagirati jer baš na drugom kraju otoka ta jedna jedina patrola rješava slučaj obiteljskog nasilja ili pak oružane pljačke, ljutito je za-ključila načelnica.

autobusiIz godine u godinu ponavljaju se i pro-blemi nepropisnog parkiranja autobusa. U ulici Vodotoč u Omišlju te na ulazu u Njivice – Kijac pokušava mu se doskočiti prijavljivanjem krčkoj policijskoj postaji, a u Njivicama, na parkiralištu Krčine, koje i jest predviđeno za parkiranje autobusa, radi naplate i usmjeravanja autobusa na parkiralište društvo „Pesja-Nautika“ za-poslilo je jednog djelatnika što se u ko-načnici pokazalo dobrim rješenjem. Osim toga, na druga dva ulaza u Njivice (kod Jezera i na ulazu Kijac) osigurani su za-štitari koji u jutarnjim satima vikendom upozoravaju izletničke autobuse, odno-sno njihove vozače na zabranu ulaska u mjesto i zabranu prolaza duž cijele Ulice kralja Tomislava. – Policija, naime, ne smatra prekršajem ako je izletnički autobus parkiran dijelom na ulici i dijelom na nogostupu, jer kako kažu, ne ugrožava promet. Ne znam što onda ugrožava promet. Zamislite majku s djetetom u kolicima koja, s obzirom na to da ne može proći po nogostupu, silazi na kolnu traku i hoda uz parkirani auto-bus. Također, policija valjda misli da je taj isti izletnički autobus kojem je zabranjen ulazak u mjesto i prolazak jedinom uli-com kojom je mogao doći do nogostupa, tamo došao zračnim putem i sletio. Pa, eto, borimo se sami kako znamo i umi-jemo jer pomoć ni od nikoga više niti ne očekujemo. Ostaje nam poduzeti još niz mjera kojima bismo spriječili rad autobu-sa na parkiralištu čime se stvara nesnosna buka i ispuštaju plinovi u neposrednoj blizini kuća. Također, probleme zadaje i buka koju pojedinci proizvode svirajući instrumente na plaži što se može smatra-ti javnim okupljanjem za što, baš kao što to mora i Općina, ti isti pojedinci moraju ishoditi dozvolu policije, platiti naknadu ZAMP-u, osigurati zaštitare itd. No, ap-surdu nikad kraja, pa bi, pretpostavljam, postupanje policije i u ovom slučaju spri-ječilo rješavanje obiteljskog nasilja na drugom kraju otoka, a da o izlasku dru-gih inspekcija i ne govorim, zaključila je načelnica.

14

Pristup, odnosno slobodan prolaz obalnim putem što vodi kroz Kamp “Njivice” niti je nov niti nepoznat problem. Međutim, ove je godine eskalirao, a sporadične jadikovke lokalnog stanovniš-tva, posebno onog s područja Njivica, proteklo su ljeto prerasle u vrlo otvoreno i prilično masovno izražavanje nezadovoljstva. Svjesni da se dugogodišnji problem ne rješava već, upravo su-protno, dodatno komplicira te da stanovnici, ali i njihovi gosti u pravilu više uopće nisu u mogućnosti koristiti omiljenu šetni-cu, nekoliko desetaka ogorčenih Njivičara poslalo je na adresu Općine Omišalj i općinske načelnice Mirele Ahmetović poduže pismo s imenom i prezimenom autora (podaci poznati redakciji “Glasnika”). Prenosimo ga gotovo u cijelosti.

tko su uopće domaći ljudi?- Odluka Resorta Njivice da žičanom ogradom zatvori prolaz kroz kamp, te angažiranjem dvojice redara koji na malom ulazu kroz žičanu ogradu zahtijevaju uvid u osobne iskaznice ne bi li vas pustili kroz kamp ukoliko ste “domaći”, razlog je zbog kojeg tražimo Vašu pomoć.Kada se u civiliziranom društvu nametnu neka ograničenja i zabrane, onda se moraju jasno utvrditi svi kriteriji kako ne bi slučajno došlo do neke diskriminacije. Ovdje je, primjerice, vrlo zanimljivo tko su domaći koji mogu proći kroz kamp i kupati se na njegovim plažama? Na stranu što je diskriminirajuće samo domaćima omogućiti besplatan prolaz po općinskom putu, već je nejasno na koga se izraz “domaći” odnosi.Jesu li to samo Njivičari ili i Omišljani ? Mogu li proći i Malinskari ili, “nedaj Bog”, i Vrbenčani? Redar kojeg smo to pitali nije znao odgovoriti na to pitanje. Ali na upit mogu li Riječani proći, bio je siguran da ne mogu. Kao ni Crikveničani?!A što je s domaćima koji su prijavljeni primjerice u Rijeci, a imaju te-ren u kampu i kuću na rivi u Njivicama? Ili, što je s čestim ovdašnjim primjerom supružnika od kojih je jedan prijavljen u Rijeci, a drugi u Njivicama? Suprug se može kupati u kampu, a supruga ne?!?Koji su kriteriji? Osobna iskaznica, vlasnički list...???

zatvoreno za sirotinju?Slijedom svega što se događa s ulazom u kamp, za pretpostaviti je da će tvrtka, u nastojanju da svojim gostima pruži ekskluzivan smještaj na račun uzurpacije općeg dobra, u nekom idućem pe-riodu ograditi put od hotela “Jadran” prema kampu.Naime, najnovije vile, koje su nesumnjivo lijepe i moderne jer je vlasnik u njih uložio velika sredstva, jednostavno rečeno, ne-maju primjeren izlaz na more. Između vila, koje gosti plaćaju 200-300 eura, i mora nalazi se nesređena šumica s javnim WC-om, škrinjama za sladoled, trampolinom i plastičnim ležaljka-ma koje si mogu priuštiti i jednodnevni izletnici iz unutrašnjosti Hrvatske. U sliku ekskluzivnosti koju vlasnik resorta želi pružiti svojim gostima, uvjereni smo, ne spadaju “tamo neki nesretni-ci koji si penzijama i plaćama više od jednog dana kupanja ne

mogu priuštiti”. U sliku ekskluzivnosti, koju vlasnik resorta želi pružiti svojim gostima, spadaju samo veliki i skupi beach barovi, bazeni i ležaljke na kojima žele vidjeti samo svoje goste koji si to mogu priuštiti.I to je naravno njegovo apsolutno pravo koje ničime ne ospo-ravamo.Osporavamo samo namjeru da se lokalnom stanovništvu, ali i njihovim gostima zabrani ulaz u područje resorta. Koje se u slučaju resorta u Njivicama odnosi na gotovo polovicu mjesta.

ugledajte se na rabacNismo jedini na Jadranu s resortom u mjestu pa se možemo ugledati na ostale primjere suživota resorta i ostatka turističkog mjesta. Navest ćemo samo primjer turistički izuzetno razvijenog Rapca i najnovijeg Valamarovog resorta.Redovi uređenih hotela s pripadajućim bazenima, barovima, le-žaljkama, put uz more, plaža... Sve to normalno funkcionira, svi prolaze, nema užasnih žičanih ograda posred mjesta i bezo-braznih redara koji vas ispituju tko ste i kamo idete. Svi mogu prolaziti... SVI SE MOGU KUPATI na plažama ispod Valamarovog resorta. Pa i popiti skupo piće u nekom od njihovih barova. Ili se samo besplatno sunčati na vlastitom ručniku na plaži koju dije-lom zauzimaju Valamarove ležaljke, jer posjeduju i koncesiju na plažu. Ali to ne znači da mogu nekom zabraniti prolaz općinskim putem, kupanje i sunčanje na plažama koje su koncesionirane.Domaći je narod, znamo, tradicionalno pomirljiv pa tako naža-lost već pomirljivo podiže i “propusnice” koje mu velikodušno uručuje resort kako bi mogao prolaziti po svom putu, kupati se na svojim plažama ili, konačno, samo prolaziti kroz kamp do omiljene nudističke plaže gdje mnogi od njih i posjeduju terene.I sve bi to bilo dobro da se ostatak Njivica, onaj iza žičane ograde, ne bavi turizmom nego, primjerice, mljekarstvom pa krave doista nemaju što raditi iza žičane ograde u tom turističkom raju.Domaći ovdje žive od turista. Njihovo malo uređeno turističko mjesto pohode turisti da bi se kupali, ali i šetali duž šetnice, trčali pokraj mora, vozili bicikle... I umjesto da dobijemo šetni-cu, produženu šetnicu prema Malinskoj i Omišlju, mi smo dobili ŽIČANI ZID.

načelnice, pomozite!Načelnice Ahmetović, u borbi protiv još većih igrača u slučaju LNG-a pokazali ste iznimnu upornost i hrabrost. Molimo Vas da na isti način ustanete i protiv uzurpacije javnog dobra u Njivi-cama.Prema dostupnim izvorima, Resort Njivice svoje odluke temelji na ugovoru koji je Vaš prethodnik potpisao s bivšim vlasnikom resorta. Također prema nama dostupnim informacijama, riječ je o “smiješnom i nestručno složenom” ugovoru.S poštovanjem, grupa građana Njivica

OBALNI PUT

ESKALIRALO NEZADOVOLJSTVO STANOVNIKA NJIVICA ZBOG NEMOGUĆNOSTI KORIŠTENJA JAVNOG OBALNOG PUTA KROZ NJIVIČKI KAMP

put je naš!?

15

“hoteli njivice”: “nisu problem lokalni stanovnici već jednodnevni kupači i autobuseri”U “Hotelima Njivice”, od kojih smo zatražili odgovore, svjesni su problema, tvrde da mu pokušavaju doskočiti, da su predlagali načine njegova rješavanja, ali su i svjesni pravnog okvira što im omogućava zatvaranje obalnog puta. Pisanim putem odgovorio nam je prvi čovjek tvrtke Zvonimir Tudorović.- Prije svega želim naglasiti da smo u više navrata tražili, zajed-no s Općinom i Turističkom zajednicom, rješenje za kaotičnu situaciju koja nastaje dolaskom dnevnih izletnika, popularnih autobusera. S obzirom na to da nismo uspjeli naći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane, bili smo primorani iskoristiti svoje za-konsko pravo temeljeno na Ugovoru koji imamo sa Županijom i uvesti naplatu ulaska u kamp. Nadalje, želio bih naglasiti da je naš prijedlog Općini bio da na trošak “Hotela Njivice” izra-dimo propusnice koje bi dobili svi domicilni stanovnici općine Omišalj kao i svi njihovi gosti u apartmanima jer nama nije cilj zaustaviti njihov ulazak u kamp već jedino i isključivo zaustaviti autobusere, dnevne izletnike kupače. Razlog zašto to želimo je da zaštitimo interese gostiju “Hotela Njivice”. Ovim putem želim podsjetiti da smo mi u “Hotelima Njivice” u proteklih pet godina uložili oko 20 milijuna eura u razvoj našeg proizvoda, da smo

velikim ulaganjima i snažnim marketinškim aktivnostima doveli goste koji su spremni platiti i do 400 eura po danu za svoj smještajni objekt te da tim gostima moramo omogu-ćiti kvalitetno mjesto na plaži, red, čistoću, sigurnost i sve ostale stvari koje čine jedan resort atraktivnim i poželjnim.Ono sto posebno želim na-glasiti je da, kao rezultat svih ulaganja, “Hoteli Njivice” čine gotovo 70 posto svih noćenja

u općini Omišalj, da jedino i isključivo “Hoteli Njivice” od gospo-darskih subjekata ulažu u marketing koji Njivice postepeno vraća na kartu ozbiljnih turističkih destinacija. Smatram da je tužno da se dozvoli dnevnim izletnicima da sve to skupa ugroze, a od istih apsolutno u gospodarskom smislu nitko koristi nema, pa ni Op-ćina ili Turistička zajednica. Za kraj, želim još jednom apostrofirati da naš prijedlog da svi mještani općine Omišalj, kao i njihovi gosti u apartmanima, dobiju propusnice još uvijek stoji jer naša aktiv-nost naplate ulaza u kamp nije usmjerena protiv mještana, a da je tome tako potvrđuje i činjenica da mi imamo to pravo već duži niz godina i nismo ga konzumirali sve do ove godine kada je pri-tisak autobusera (vjerojatno i zbog zatvaranja Crikvenice) postao neizdrživ. Ja sam osobno s pojedinim članovima nekih općinskih odbora izbrojio 33 autobusa samo u jednom danu.

pravni problem zakuhan još 2011. godineOdgovor i pojašnjenje uzorka nastale situacije, dakako, potražili smo i u Općini Omišalj, također pismenim putem, a odgovore-no nam je ovo:- Sporni dio obalnog puta koji prolazi kroz Kamp Njivice u sta-rom katastru predstavljao je zasebnu nekretninu oznake z.č. 10331/1 k.o. Omišalj koja je u zemljišnim knjigama i katastru bila upisana kao javno dobro.U postupku izrade novog katastra i preoblikovanja zemljišnih knjiga formirane su nekretnine k.č. 10344, 10345 i 10350 k.o. Omišalj Njivice, te su iste upisane kao pomorsko dobro. Među-tim, prilikom njihova izlaganja katastar je pogrešno identificirao nekretnine od kojih su formirane nove nekretnine i to tako da je prilikom identifikacije izostavljena upravo nekretnina oznake z.č. 10331/1 k.o. Omišalj. Sve to, dakle sudsko ročište na kojemu su izložene predmetne nekretnine, održano je još 11. listopada 2011. godine, dakle u mandatu prethodnika sadašnje načelni-ce, i tada je donesena odluka da se te nekretnine upišu kao pomorsko dobro. Na tom ročištu stranke su obaviještene i od kojih nekretnina starih oznaka se sastoje te nekretnine i nigdje nije bila navedena ona pod brojem 10331/1.

Općina Omišalj je naknadno, kada su započeli problemi s korište-njem predmetnog dijela obalnog puta, utvrdila naprijed navede-ni propust katastra te je podnijela zahtjev Povjerenstvu za obno-vu zemljišnih knjiga da se formira zasebna nekretnina koja bi u naravi obuhvaćala obalni put te da se ista u zemljišne knjige upi-še kao javno dobro u općoj uporabi. Osim toga, Općina Omišalj je podnijela zahtjev Povjerenstvu za granice pomorskog dobra u Primorsko-goranskoj županiji za izmjenom granice pomorskog dobra tako da se obalni put izdvoji iz pomorskog dobra. Oba postupka su u tijeku. Općina Omišalj će poduzeti sve potrebne radnje kako bi naprijed navedena tijela donijela odgovarajuće odluke, a sve kako bi se korisnicima obalnog puta omogućilo ne-smetano korištenje istog, napisali su nam iz Općine.

ahmetović: “I plaže i put javno su i opće dobro, na koje svi imamo jednako pravo!”Općinska načelnica Mirela Ahmetović dodatno je komentirala i problem jednodnevnih izletnika-kupača i, uopće, kupača na omišaljskim i njivičkim plažama što su, razvojem turizma i ra-stom broja posjetitelja, postale sve skučenije i na kraju nedo-statne za komotniji prihvat svih onih koji žele na njih.- A kupači su svi, i stanovnici i vikendaši i gosti u hotelima, apar-tmanima i sobama, dnevni posjetitelji naših mjesta, ali i izletnici koji dolaze organizirano autobusom. Trebate znati da je u Omi-šlju registrirano 750, a u Njivicama čak 1250 kuća vikendaša, a ako prosječno kućanstvo broji tek tri člana dobivamo broj od 6000 vikendaša. Mnogi od njih ljeti ugoste rodbinu i prijatelje. A gdje su još gosti u hotelima, kampovima i privatnom smje-štaju, lokalni stanovnici i, na koncu, dnevni izletnici kojih zna doći i više od tisuću dnevno. Nikome od njih nitko u Re-publici Hrvatskoj ne može zabraniti dolazak i kupanje na hrvatskim plažama i u hrvat-skom moru. Postoje, doduše, zatvoreni tipovi koncesije po-morskog dobra gdje su plaže ograđene, a na njih koncesi-onari naplaćuju ulaz. Ali sav ostali obalni prostor, odnosno pomorsko dobro u općoj je i javnoj uporabi. Ne kupamo li se svi mi ponekad na plažama izvan naših mjesta prebivališta, pa i izvan naše države. Možete li zamisliti da nam to u tim sredinama netko zabrani, začuđeno je pitala Ahmetović koja i jednodnevne izletnike i kupače smatra dobrodošlima u Omišalj i Njivice. Međutim, svjesna je da pro-blema svakako ima. - Ono što nije dobrodošlo je remećenje javnog reda i mira, bilo u vidu buke nastale sviranjem u pol bijela dana po javnim pro-storima, u smislu poticanja kojekakvih sukoba, bilo u vidu ostav-ljanja gomile smeća po javnim površinama, dječjim igralištima, parkovima... Također, imamo problem i s parkiranjem autobusa na za to nepredviđenim mjestima, čega je ove godine, ipak, bilo tek sporadično i to zato što je naše komunalno društvo “Pesja-Nautika” zadužilo jednog od zaposlenika za usmjeravanje i na-platu parkinga autobusima na parkiralištu predviđenom upravo za autobuse. No, pojavio se problem dugotrajnog rada autobu-sa prije povratka što stvara buku i uzrokuje ispuštanje goleme količine štetnih ispušnih plinova, ali ćemo daljnjim mjerama i to ograničiti, rekla je Ahmetović te dodala da će komunalni pro-blemi, nastali prekrcanošću plaža, a onda i nemalom količinom smeća, biti riješeni. I pojačanim režimom čišćenja i učestalijim kontrolama komunalnih redara. - Hotelima Njivice ostaje problem nekontroliranog ulaska u kamp i koncesioniranu plažu pa i rizik od krađa na koji su već ukazivali, a mi smo im savjetovali da ograde prostor kampa gdje se nalaze smještajne jedinice. Javni put koji vodi do plaža nešto je sasvim drugo. Pogrešno je koncesioniran i on je i dalje javno dobro što bi ga morali moći koristiti svi, kako domaći, tako i svi naši posjetitelji. Vjerujem da će mjerodavne institucije tu pogrešku uskoro ispraviti, zaključila je Ahmetović.

OBALNI PUT

1616

STOMORINA

BLAGDAN VELE GOSPE

OmIšalj deset dana SLAVIO StOmOrINu

Ako se igdje i dostojanstveno, i veselo, i zanimljivo, i edukativno, ali i toliko dana slavi blagdan Vele Gospe, nesumnjivo je to u Omišlju. Čitavih deset dana nizom vjerskih, kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija Omišalj je disao za svoju “Stomorinu”. Služile su se

“dvizanje bandire” vratilo svojim korijenima. Mlade Omišljanke i mladi Omišljani bandiru (Svetu Mariju), facoliće (anđele) i voće (za-hvala Mariji na plodovima) na Placi su podigli u miru i tišini ljetne noći s 14. na 15. kolovoza.- Da, odlučili smo dijelom se vratiti izvornom dizanju bandire. Ka-žem dijelom jer je uistinu ona u davnini dizana noću, u tišini, ali su je tada dizali samo dečki, a nas je bilo i cura i momaka. Razmišljali smo da bi bilo dobro očuvati naše običaje u što izvornijem obliku pa smo, eto, ove godine posao odradili noću, rekla je jedna od nositeljica projekta dvizanja bandire Doris Kedžo, a kolegica joj Iris Vračar dodatno pojasnila da taj posao rade isključivo neudane cure i neoženjeni dečki.- U prošlosti su djevojke pripremile marame i sve ostalo, zakačile to na konope, a dečki bi dizali. Djevojke nisu smjele u gluho doba noći boraviti vani pa bi one ranije sve pripremile, a dečki zgotovili posao, rekla je Vračar, a obje su dodale da su se organiziranja dvi-zanja bandire i facolića ulovile prvenstveno zbog vlastitog osjećaja pripadnosti svome mjestu. To je jedan neopisiv ponos, zaključile su.

tri glazbene pozornice, deseci štandova, tisuće ljudi i nemjerljiva pozitivna energijaVečer i noć 16. kolovoza, donijeli su neopisivu gužvu, šušur, ve-selje, pregršt šarenila, tonova, mirisa, okusa..., riječju, more dobre energije. Čitava gradska jezgra bila je prepuna ljudi, ali i sadržaja u kojima je baš svatko mogao pronaći štogod za sebe. Sve je star-talo u ranim večernjim satima nastupom mlađe i starije folklorne sekcije KUD-a “Ive Jurjević” na Placi, a ne treba ni spominjati da su narodne nošnje i autentični plesni koraci, “tenec”, izazvali odušev-ljenje publike. Njihovo povlačenje s “pozornice” označilo je poče-tak cjelonoćnog feštanja, a u Omišlju se Stomorina fešta doslovno do jutra.

svečane mise, pjevalo se, plesalo, pohodilo izložbe i predstavljanje knjiga, čitani su stihovi, bavilo se sportom...Ali, krenimo nekim redom. Stomorina, odnosno Sveta Marija, blag-dan je vezan uz crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, župnu omišaljsku crkvu kojoj je upravo Marija zaštitnica. Stoga je upravo u njoj bilo posebno svečano na sam dan Vele Gospe, 15. kolovoza, kada je služeno središnje misno slavlje. U večernjim je satima na istome mjestu, u crkvi, dakako prepunoj župljana i gostiju, održan i tradicionalni “Marijanski koncert” župnoga zbora.

povratak korijenimaIako smo do ovoga ljeta običavali uživo pratiti i uživati u atraktivnoj specifičnosti omišaljskog obilježavanja Vele Gospe, ovogodišnje se

1717

STOMORINA

Na čak tri pozornice, postavljene Prikeštelom, na Placi i na Velih stenah, tri različita glazbena doživljaja uz “Night express”, Superco-ver bend” te klape “Bona forma”, “Vejanke” i “Zvonimir”. Duž “trase”, od ulaska u stari grad, preko Prikeštela i Place, sve do Velih sten, natiskani deseci štandova s najšarolikijom ponudom igračaka, balona, nakita, ali, dakako, i ića i pića, a za gastro ponudu te dobar gutljaj u prvom su redu bili zaduženi “Babani” i “Omiš-janski babani”.- Joooooj, urnebes je ovdje! A kad se samo sjetimo da smo prije 16 godina krenuli pomalo sramežljivo, samo s fritama, kroštulama i palačinkama. Danas uz sve to naprosto moramo imati i standardnu ugostiteljsku ponudu s lignjama, ćevapima, pićem... Pripreme za ovu središnju feštu traju tri dana: najprije mijesimo sve što ćemo peći i frigati, razvlačimo tijesto, nabavljamo sve potrebne namirni-ce... Koliko toga ima? Pa ne znamo ni sami, tisuće porcija odu na Stomorini od šest poslijepodne, kad nahrupe gosti, pa do jutra.

teniski turnir “Omišalj open 2018”u povodu blagdana stomorine teniski klub “njivice” još je jednom na terenima u Omišlju organizirao teniski turnir veterana “Omišalj Open 2018”. turnir je održan u nedjelju, 12. kolovoza, a okupio je 40-ak članova kluba i gostiju iz svih krajeva hrvatske. turnir je bio prijateljskog karaktera, igralo se na izvlačenje prema sistemu „svatko sa svakim“, miješano dame i gospoda, i to bez konačnog proglašenja pobjednika jer, rekoše nam organizatori, pobjednici su bili svi koji su nastupali. Igralo se dobro, bilo je vrlo zanimljivih mečeva, a posebno s obzirom na činjenicu da su nastupali i prvaci hrvatske u pojedinim dobnim kategorijama. prekrasno dru-ženje, smijeh i veselje teniskih prijatelja završilo je roštiljem te pjesmom i plesom uz harmoniku.

Bez pauze radimo ovdje sedam-osam sati, u dahu su nam ispričali omišaljski “karnevalisti”.Posve jasno, radošću je odisala i općinska načelnica Mirela Ahme-tović koja je i sama posebno istaknula nemjerljiv doprinos karne-valskih udruga uspješnoj Stomorini.- Bez njih Stomorina apsolutno ne bi bila ovakvu kakvu je znamo u Omišlju. Ali ne smijem zaboraviti ni boćare iz “Trstene”, naš teni-ski klub, Društvo za poljepšavanje Omišlja... Upriličili smo događaj u čast našeg Darka Turata, nipošto nismo zanemarili omišaljsku legendu, pjesnika Nikolu Kraljića... Više od jednog tjedna svi smo u Stomorini i bez imalo lažne skromnosti sa sigurnošću mogu reći da se Vela Gospa nigdje na otoku, ali i šire ne slavi ovako lijepo, dugo i veselo kao kod nas. Ali to ni ne čudi jer svi mi cijelu godinu s nestrpljenjem čekamo našu Stomorinu, rekla je Ahmetović.I nije nimalo pogriješila jer su veseli zvuci fešte Omišljem odjekivali ne do duboko u noć već do svitanja.

boćari uz stomorinuboćarski klub “trstena” također je već godinama jedan od partnera u osmišljavanju i realizaciji blagdanskog programa pa je i ove godine održan blagdanski boćarski turnir.Odigran je od 6. do 12. kolovoza, a bilo je prijavljeno ukupno dvanaest parova. na kraju su se najboljima pokazali luka ba-rešić i stjepan Đunđek, a zaslužene nagrade poslije finalnog susreta uručila im je općinska načelnica mirela ahmetović.svakako je vrijedno spomenuti i da su na ovogodišnjem tur-niru svoju boćarsku umješnost odmjerile i dvije ženske ekipe, odnosno para, ali, s obzirom na činjenicu da su odigrale revijalnu utakmicu, koji je par bio bolji ostat će tajna.

1818

STOMORINA

relikvije omišaljske župne crkve u “lapidariju”

nezaboravljeni nikola kraljićmnogi manje važni dani, a pogotovo stomorina su nezamisli-vi bez prisjećanja na jedinstvenog, neponovljivog i neza-boravljenog omišaljskog barda pisane riječi nikole kraljića. stoga su se i ovoga kolovoza mnogi zainteresirani okupili na još jednoj pjesničkoj večeri što je, umjesto na planiranim ve-lih stenah, zbog loših vremenskih uvjeta održana u vijećnici Općine Omišalj.tom je prigodom predstavljena i nova zbirka neobjavljenih pjesama nikole kraljića “s druge strane vjetra... i još pone-što” što ju je izdala Općina Omišalj, a stihove iz nove zbirke čitale su ema jedrlinić i mirjana šigir.u nastavku programa održana je i projekcija dokumentarnog filma o zanimljivom fragmentu života nikole kraljića s odla-ska po fakultetsku diplomu desetljećima poslije diplomiranja “če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro” riječkoga autora zorana kreme.

Izložba i knjiga o djelu arhitekta darka turatadruštvo za poljepšavanje Omišlja u danima stomorine odlu-čilo je punu pozornost pokloniti i ukazati na bogati životni radni opus arhitekta, Omišljanina darka turata. njegov 80. rođendan bio je i više no zgodna prigoda da se javnost još jednom prisjeti na sve što je turato tijekom desetljeća ostavio iza sebe. a bilo je toga!stoga su se 11. kolovoza najprije na trgu ispred zdanja Opći-ne, a potom i u Općinskoj vijećnici, na predstavljanju knjige i otvorenju izložbe “arhitekt darko turato - skica za monogra-fiju” okupili mnogi kako bi čuli i vidjeli o njegovu liku i djelu i to iz usta predsjednice društva Ines boban štiglić, autora izložbe i knjige theodora de canzianija, omišaljskog župnika antona bozanića te načelnice mirele ahmetović. dakako, bio je tu i turato, ali skroman, kakav je uvijek i bio, tek se zahva-lio na mnogim lijepim i toplim riječima.prije otvorenja izložbe uprizorena je i arhitektonsko-umjet-nička intervencija dueta turato-anita kontrec.darko turato, podsjetimo, dobitnik je i nagrade za životno djelo Općine Omišalj iz 2009. godine.

društvo za poljepšavanje Omišlja, u suradnji sa župom uzne-senja blažene djevice marije, koja posjeduje vrijednu zbirku sakralnih predmeta, te uz podršku Općine Omišalj posljednjih šest godina Omišljanima i ostalim posjetiteljima prikazuje sa-kralnu baštinu što se brižno čuva u župnoj crkvi u Omišlju.poslije više različitih tematskih cjelina, ove su godine, uz pro-

gram obilježavanja blagdana velike gospe, po prvi put bile izložene relikvije – moći svetaca što nikada do sada nisu bile javno izložene izvan zidina crkve i o njima se malo zna.u galeriji “lapidarij”, na izložbi “relikvije omišaljske”, bile su

izložene omišaljske relikvije što se odnose na sve-tog petra apostola, rimskog biskupa i prvog papu te svetu klaru, suradnicu svetog franje asiškog i utemeljiteljicu ženskog redovničkog reda klarisa. jedan relikvijar sadrži komade željeznih lanaca i drveta povezanih s mučeništvom svetog petra apostola, a u drugom se relikvijaru nalaze kosti i koža svete klare. relikvijare prate i pisani doku-menti i pečati biskupa koji svjedoče i potvrđuju njihovu autentičnost, a iz kojih se doznaje da su 1659. godine donesene u Omišalj po petru anto-niu zuccheriju, biskupu krčkom.ljepota posuda u kojima su pohranjeni, kao i mi-stika vjerovanja koje se uz njih vežu, predstavljaju posebnu vrijednost.Omišaljska župa je veoma stara, jedna od najstari-jih na otoku krku, spominje se već u 11. st., a saču-vano bogato nasljeđe sakralne baštine svojevrsno su svjedočanstvo o životu ljudi na ovim prostorima i svjedoče o povezanosti naroda s crkvom.

19

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

19

PREPUNA RAZNOVRSNIH PROGRAMA I SADRŽAJA, PROTUTNJALA JE JOŠ JEDNA USPJEŠNA TURISTIČKA SEZONA

pregršt dObre zabaveJoš je jedno ljeto ostalo iza nas, a ljeto u Omišlju i Njivicama nudilo je iz tjedna u tjedan, gotovo iz dana u dan pregršt ra-znovrsnih događaja. Bilo je i pop i rock i zabavnih i klapskih koncerata, bilo je tu ka-zališnih predstava i filmskih projekcija, bilo je mađioničarskih spektakala, sportskih manifestacija...Neke smo, sukladno njihovu društvenom značaju, veličini ili originalnosti, popratili i u “Glasniku” plasirali ponešto opširnije (Sto-morina, Antički dani, Omišljanska rozeta, Festival sladoleda), druge ćemo u kraćoj verziji predstaviti u ovome tekstu.

ribarske fešte u njivicamaKao i prethodnih silnih desetljeća, Njivice su tijekom srpnja i kolovoza bile domaćin brojnih ribarskih fešti. Ovo ljeto, međutim, na jedan noviji, svježiji i svakako “ribarskiji” način. Uz njivički lukobran, naime, u danima ribarskog feštanja bio je privezan ribarski

brod što je dopremio svježe ulovljenu ribu što su je vrijedni kuhari čistili i spravljali na licu mjesta pa su turisti, dakle, u pravom smislu te riječi mogli guštati u ribarskoj atmosferi, svježoj ribi, a kasnije, dakako, i odličnoj fešti.

glazba, glazba, glazba...Nije domaćima i gostima protekloga ljeta nedostajalo klapske pjesme. Štoviše, osim na Festivalu klapa “Omišljanska rozeta” i na Stomorini, u Omišlju i Njivicama pjevalo se “a capella” gotovo svakoga tjedna. Pred ispunjenom Placom u Omišlju nastupila je klapa “Tramuntana”, a na istome mjestu u srpnju je nastupila i klapa “Šufit”. Nastup te

klape bila je izričita želja publike koja ih je u Omišlju prvi put gledala u listopadu prošle godine, na Danima turizma, pa ih, oduševljena doživljenim, poželjela vidjeti opet. Općina Omišalj ispunila im je želju. Pjevali su i “Kaštadi”, “Rašketa” te uvijek rado viđene djevojke iz ženske klape “Bona forma”.

20

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

20

Trećeg dana kolovoza prošle godine sve-čano je otvorena novouređena Ribarska obala u Njivicama, a istoga je datuma i na istome mjestu, novosagrađenome mostu u sklopu Ribarske obale, ovo ljeto nastu-pio poznati i priznati hrvatski DJ, Luca Montechi sa svojim “Global disco projek-tom”. Uz Lucu čine ga vrsni instrumen-talisti na saksofonu i trubi, a sve je bilo garnirano dimnim i svjetlosnim efektima.Dakako, na “Jadranu” je početkom kolo-voza održan još jedan “Craft beer fest”, a osim u potocima odličnog piva, skuhanog u domaćim, hrvatskim kotlovima malih pivovara, publika je uživala i u još jednom koncertu sjajnog “Supercover benda”.Svoje samostalne koncerte u Omišlju ili u Njivicama tijekom ljeta je održala ple-jada domaćih grupa, pjevačica i pjevača najrazličitijih glazbenih izričaja: Antonela Doko, Damir Kedžo, Antonela Malis i Đani Stipaničev, “Intrade”..., a “Plavu terasu” dobrano je uzdrmao odličan koncert ri-ječkog “The Beatles revival banda” koji na svom repertoaru, kako mu i ime kaže, ima isključivo pjesme legendarne liverpulske četvorke.Veselo i zanimljivo bilo je i 10. srpnja u Njivicama koje je tog dana pohodilo jed-no od najstarijih hrvatskih glazbenih dru-štava, Limena glazba Fužine. Cjelovečernji nastup goranskih “limenjaka” obilovao je bogatim i raznovrsnim repertoarom što su ga, osim standardne ponude orkestra tog tipa, činile i brojne izvedbe klasične glazbe, ali i popularne, moderne pjesme domaćih i stranih autora. “The best off Rock’n’roll” naziv je predsta-ve što je početkom kolovoza izvedena u Njivicama. Atraktivna i uzbudljiva plesna

21

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

21

Jedna od prvih asocijacija na ljeto nesum-njivo je slastica kojoj rijetko tko odolijeva- sladoled, a na spomen sladoleda na um odmah padaju Njivice i tamošnji Festival sladoleda što je održan u drugoj polovini srpnja. I čovjek naprosto ne zna tko mu se više veselio, djeca ili odrasli jer uistinu je ama baš svatko mogao na Festivalu pronaći za sebe ili zalogaj sladoleda ili, pak, neki od ponuđenih zabavnih i edukativnih sadržaja.Od rana jutra defilirali su sladokusci Njivica-ma i na svakom kutu nailazili na nešto što bi zaokupilo njihovu pažnju. Dok su odrasli gu-štali u suncu i ispijanju omiljenih napitaka ili se predali uživanju u omiljenoj ledenoj slasti-ci, najmlađi su krenuli u sladolednu potragu za blagom. Vrhunac prijepodnevne avanture bila je dječja tematska radionica časopisa Na-tional Geographic Hrvatska u kojoj su mališa-ni radili vlastiti sladoled. Možete samo zami-sliti kakvih je sve oblika i okusa bilo tu.Veliku pažnju i oduševljenje posjetitelja iza-zvali su i artisti, mađioničari, ulični artisti i akrobati, face-painting umjetnici kao i mno-gobrojne prezentacije sladolednih majstorija. Vremena za uživanje u takvom njivičkom danu našla je i poznata hrvatska operna pjevačica Sandra Bagarić. Njezin favorit na

nerazdvOjnO “partnerstvO” njIvIca I sladOleda2. FESTIVAL SLADOLEDA

kraju je bio sladoled bez glutena, šećera i dodanih aroma pa je bez previše razmišljanja odlučila da je upravo on od sada njezina najdraža ljetna delicija u ko-joj može uživati bez “nabi-janja na nos samoj sebi koju kaloriju viška”. - Ljetujemo u blizini i s odu-ševljenjem smo podržali ovu slasnu priredbu. Same radi-onice su bile vrlo uspješne, djeca prezado-voljna, a mi sretni što su toliko toga naučila u spoju ugode i stjecanja korisnog znanja. Jedva čekamo iduće radionice - rekla je Ba-garić.

I glavni urednik časopisa National Geo-graphic Hrvatska, Hrvoje Prčić, koji je cijelo vrijeme odgovarao na mnogobrojna pita-nja dječice, ali i sudjelovao u radionicama, imao je samo riječi hvale. - Ovo je odlično! Ljetovanje djece u pravilu se svodi na kupanje, igru, ali, nažalost, naj-češće na beskrajne minute I sate provedene uz ekrane prijenosnih računala i mobitela.

A upravo je ljeto vrijeme kad djeca bez obaveza i nameta-nja u opuštenom okruženju mogu učiti najbrže. Na toj se ideji i temeljio projekt ljetnih edukativnih radionica Nati-onal Geographica Hrvatska, a savršen partner radi svo-jih nastojanja u održivom razvoju postao je turistički resort Njivice, ovdašnja Tu-ristička zajednica i ovo pre-divno mjesto - rekao je Prčić.Nesumnjivo, projekt Festival

sladoleda već poslije drugog svog izdanja postao je jedan od turističkih favorita Njivi-ca i događaj zbog kojega će mnogi rodite-lji svoje godišnje odmore naprosto morati planirati za sladoledni njivički vikend.

koreografija, izvrsna produkcija zvuka i svjetla na otvorenoj ljetnoj sceni, poznati hitovi rock legendi kao što su: “Queen”, “Led Zeppelin”, “Scorpions”, “AC/DC”, Bon Jovi, “Kiss”, “REM”, Duran Duran”... te, na-ravno, zadovoljna publika najkraći je opis izvrsne plesne večeri u Njivicama.

djeca “omađijana” u svijetu čarolijaImala su se i djeca čemu radovati tijekom srpnja i kolovoza, a osim veselja što su im priuštili Antički dani, Festival sladoleda ili nabrojani koncerti i fešte, posebno su ih obradovale interaktivne mađioničarske, iluzionističke predstave. “Sim Sala Bim” predstava je što je na trenutke i samu djecu pretvarala u male čarobnjake koji su izvodili različite trikove. “Sim Sala Bim” ponudio je djeci i “ozbiljno mađioničar-stvo”, ali i mnoštvo igre, smijeha i zabave. Svijetu čarolije mogla su se diviti i u iluzio-nističkom showu “Omađijaj me” što, opet, osim mađioničarskih trikova podrazumije-va i pravu stand up komediju, a prisutne je omađijao iluzionist Andrej Škedel.

22

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

22

JEDANAEST GODINA UZASTOPNO MIRINE I FULFINUM POPRIŠTE SU UPRIZORENJA ŽIVOTA U DREVNOME RIMU

antIčkO blagO u službI turIzmaOmišalj i Njivice, odnosno Mirine i antički grad Fulfinum pret-posljednjega srpanjskog vikenda i ove su godine pretvoreni u drevni antički Rim. Arheološki lokalitet Mirine, odnosno Fulfi-num već jedanaest godina najidealnije su poprište uprizorenja života u tim pradavnim vremenima. I uistinu i jest bilo tako pa gotovo da i nije bilo detalja što bi vas “ubacio” u vremensku kapsulu i teleportirao u pradavnu prošlost: rimska vojska, se-natori, stari zanatlije, aristokracija i plebs odjeveni u autentične tadašnje oprave i odore, razne dječje igre, ali i borbe gladijatora, čaroban ples vila, bogata antička trpeza prepuna ukusnih deli-cija... te, dakako, car i carica udobno zavaljeni na svom tronu što su ga okružili robovi ne bi li radili sjenu i hladili ih golemim listovima.- Ovo je preraslo iz jednog jednodnevnog događaja u ozbiljnu višednevnu vrlo sadržajnu manifestaciju kojom se svi Omišljani i Njivičari mogu dičiti. I to prvenstveno stoga što u njezinu re-alizaciju nisu uključeni samo Turistička zajednica i Općina već brojne udruge i stanovnici oba naselja. Posve jasno, u prvom se redu to odnosi na “Babane” i “Omišjanske babane” koji ulažu golem trud ne bismo li se predstavili u najboljem svjetlu, ali ne zaboravimo niti Konjički klub “Njivice”, rekla nam je direktorica Turističke zajednice Andrea Orlić Čutul pa dodala kako bi sve ovo ustvari bilo nemoguće da nije Mirina i Fulfinuma, arheološ-kog nalazišta nemjerljive vrijednosti.

Opet su 4. kolovoza Omišalj i njegova Placa odisali brojnim ljepota-ma: ljepotom djevojaka i žena, ljepotom njihovih glasova i mnoštva pjesama što ih je izvodilo deset natjecateljskih i jedna revijalna kla-pa na još jednom izdanju međunarodnog Festivala ženskih klapa “Omišljanska rozeta”. Najjednostavnije je ustvari reći da je sve te zvjezdane večeri u Omišlju odisalo ljepotom: i nezamjenjiva Pla-ca, što je predstavljala jedinstven i fantastičan festivalski prostor sa svojim velebnim zvonikom župne crkve i prepuno gledalište pa su posjetitelji sjedili i po okolnim zidićima i stepeništima i, dakako, brojne pjevačice domaćih klapskih pjesama.Ukupno se na “Omišljanskoj rozeti”, a podsjetimo one rijetke ne-znalice da je festival dobio ime prema specifičnoj i poznatoj pro-zorskoj rozeti s glagoljskim natpisom što se nalazi na spomenutoj župnoj crkvi, natjecalo deset klapa i vokalnih skupina: “Tamarin” iz Vranjica, “Vejanke” iz Krka, “Ventula” iz Splita, “Vidulice” iz Rije-ke, “Bona forma” iz Krka, “Dišpet” iz Zagreba, “Hreljin” iz Hreljina, “Konistra” iz Kostanja, “Stridonne” iz Štrigove i “Sveta Jelena” iz Dramlja. Svakako treba reći da je njihovim nastupima prethodio onaj revijalni i to omišljanskih kanturica Valentine Požega, Karmele Premužić, Lucije Mahulja, Ene Vranić, Manuele Feretić, Marije Dukić i Paole Požega koje su izvele pjesmu “Divojka je ruže zalivala”.

žiri za “tamarin”, publiku osvojila klapa “dišpet”Sve su klape i vokalne skupine izvele po dvije pjesme, a potom su pune ruke posla imali i članovi stručnog žirija (Bojan Pogrmilović, Nensi Borozan, Snježana Ponoš, Anita Stupac Butorac i Branko Starc) i publika koja je, tradicionalno, također birala najbolje. Kako se obič-no kaže, posao nije bio lagan, ali je, dakako, uspješno odrađen i na kraju smo dobili najbolje klape 4. “Omišljanske rozete”.

OpIjenOst klapskOm pjesmOm na jedInstvenOj placI

ODRŽANO JOŠ JEDNO IZDANJE FESTIVALA ŽENSKIH KLAPA

Prema odluci žirija treće je mjesto osvojila klapa “Dišpet” iz Zagre-ba, druga je bila klapa “Ventula” iz Splita, a žiri je najboljima ove godine proglasio djevojke iz klape “Tamarin” iz Vranjica. S druge strane, na publiku je najbolji dojam ostavila klapa “Dišpet”. I ove je godine dodijeljena posebna nagrada portala “Otok Krk” “Petra Štropin”, a pripala je Riječankama iz “Vidulice”.

nastupiti na “rozeti” pitanje je prestižaPrvi čovjek žirija, Bojan Pogrmilović, i ove je godine posebno na-glasio najveću kvalitetu Festivala, ujednačenost u nastupu gotovo svih klapa što je žiri nagnalo da, ocjenjujući najbolje, pažnju po-klanja mnogim detaljima u izvođenju pjesama. Tako su se već obi-stinile njegove riječi s prijašnjih festivalskih izdanja - “Omišljanska rozeta” klapsko je natjecanje ženskih klapa što je već poslije četiri godine postojanja debelim slovima ucrtano u regionalnu kartu ženskoga klapskog pjevanja pa već danas možemo govoriti da je među djevojkama iz cijele regije, a ne samo Hrvatske, postalo pita-nje prestiža natjecati se na “Rozeti”.

23

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

23

valorizacija povijesne i kulturne baštine- Da, na nama je učiniti sve kako bismo na najbolji način turistič-ki valorizirali to kulturno i povijesno blago što ga imamo. Ono je bogom dano za najrazličitije sadržaje pa Antičke večeri nisu jedini događaj što ga tu organiziramo, a spomenut ću još samo “Klasiku na Mirinama” ili festival filma “Solo Positivo”, zaključila je Orlić Čutul, a na njezine su se riječi savršeno uklopile i one Damira Jakovčića, jednog od dvojice inicijatora (uz Dražena Le-sicu) ove priredbe.- Pa dobro, moj posao u Općini, a bio sam zadužen za društvene djelatnosti, podrazumijevao je i moje aktivnosti u pokušajima da s ovim prostorom učinimo nešto konkretno pa smo startali s koncertima čim su se stekli temeljni uvjeti. Pa smo išli korak po korak dalje, pridružio nam se Lesica koji je pokazao spremnost i želju obogatiti sadržaje i originalnom gastro ponudom te smo tako počeli zagrizati sve veće zalogaje. Desetljeća truda u ot-krivanju, iskapanju i proučavanju ovog arheološkog lokaliteta sada, rekao bih, počinju davati i prve rezultate u spomenutoj tu-rističkoj i uopće društvenoj valorizaciji. Trud se polako naplaću-je. Iako, svakako treba reći, sada uživamo u samo malom dijelu istraženog areala na mjestu na kojemu bi uskoro trebao niknuti jedan ozbiljan arheološki park što će nam davati kudikamo veće mogućnosti, ali svojim značajem i debelo nadići ne samo otok Krk i Primorsko-goransku županiju već i širi prostor. Razloga za optimizam svakako imamo, rekao je Jakovčić.

I rimska vojska protiv lng terminalaSvaki naš, ali i korake svih prisutnih pratili su rimski legionari. Ozbiljni, fizički nadmoćni, savršeno osposobljeni vojnici budno su motrili na svakoga i sve, posebno pazeći na sigurnost cara i njegove izabranice.- Moji vojnici danas su posebno čuvali cara i caricu, držali straže na različitim punktovima, pazili na prilaze Mirinama, ali smo ove godine imali i jedan specifičan zadatak za koji smo se posebno spremali: čuvali smo ovaj lokalitet od LNG terminala, uvodno nam je rekao zapovjednik rimske Kohorte Arsen Kraljić te nas upoznao s činjenicom da u ta antička vremena u Fulfinumu i nije bilo aktivne vojske kakva je ova njegova. - Tada su ovdje dolazili, prvenstveno prema zaslugama, isluženi, već umorni rimski vojnici koji su zaslužili svoje umirovljeničke dane proživjeti u ovoj divoti, na moru... Naprosto, dolazili su ov-dje uživati i čekati svoj kraj. S obzirom na stalna krvava ratova-nja, ustvari je rijetko tko od aktivnih legionara i dočekao starost i privilegiju života na Mirinama, pojasnio je Kraljić

autentični antički meniAko je, osim po osvajanjima i ratovima, antički Rim po ičemu bio poznat, onda su to nesumnjivo gotovo perverzna uživanja u dobrom jelu i piću, dakle prema čuvenim rimskim bakanalijama. A svu tu raskoš okusa i mirisa trebao je dočarati već spominjani Dražen Lesica i njegova “Rivica”.- Na Antičkim večerima na meniju doslovno nema niti jedne namirnice što nije korištena u vrijeme antike. Vrlo pomno smo ih birali, ali moramo biti iskreni pa reći da smo njihovu pripremu ipak malo prilagodili modernom nepcu. Ne možemo znati naj-preciznije o kakvim je okusima tada bila riječ, ali znamo da su prevladavali vrlo slatki, prezačinjeni i, riječju, preekstremni okusi pa smo ih morali prilagoditi današnjem vremenu. Kako reagira-ju gosti? Mi svakodnevno komuniciramo s uistinu velikim bro-jem ljudi i odjeci su vrlo, vrlo pozitivni. Sve sam rekao, ako vam kažem da mnogi gosti unazad nekoliko godina svoje godišnje odmore planiraju i realiziraju upravo u vrijeme Antičkih večeri, s neskrivenim nam je zadovoljstvom ispričao Lesica.A ovu antičku srpanjsku priču možda je najbolje završiti upravo njegovim riječima, odnosno njegovim odgovorom na pitanje- je li to to, je li prvotna ideja o Antičkim danima ili večerima ui-stinu i zaživjela onako kako su se nadali prije jedanaest godina.- Duboko vjerujem da jest i razvidno je da ova priča iz godine u godinu raste i sve nas iznenađuje pozitivno. Ali ako me pitate u kojoj sam mjeri osobno zadovoljan, samo ću vam reći da mi je srce veliko kao i prije nekoliko dana kada smo osvojili srebro na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

24

RAZGOVOR

24

* Čitav otok Krk, pa tako i Omišalj i Njivice, cijelo su ljeto zasuti mnoštvom različitih društvenih događaja i manifestacija. Međutim, lako se primijeti da središnje točke svih događaja u, manje-više, svim mjestima predstavljaju pučke fešte “naslonjene” na vjerske blagda-ne, uglavnom na zaštitnike mjesta: Rokova, Stipanja, Stomorina, Duhovski utorek.., da spomenem samo neke.- Točno je. Posebice ljetna sezona na otoku vrvi od proslava nebe-skih zaštitnika – naslovnika župnih crkava. Prisjetimo se: Sv. Kvirin i Lovrečeva u Krku, Antonja u Krasu, Sveti Vid u istoimenom mjestu, Jelisaftina u Dragi Bašćanskoj, Ivanja u Vrbniku i Baški, Petrova u Garici i Gabonjinu, Polinarova u Malinskoj odnosno Dubašnici, Ja-kovljeva u Korniću, Stipanja u Dobrinju, Miholja u Svetom Vidu i Vrhu, Andrijina u Puntu; zatim naši blagdani Duhovski utorek, Vela Gospa - Stomorina, Mala Gospa u Njivicama i toliki drugi. To su prvotno vjerski blagdani sa središnjim proslavama u crkvi, a zatim se produžuju mjesnim pučkim slavljima – feštama. Sve je to dokaz pripadnosti, identiteta i svega što je desetljećima i stoljećima vezi-valo ljude, uzdizalo ih prvenstveno duhovno, a potom i društveno.

prošlost kao atrakcija sadašnjosti* S druge strane, ako i nisu izravno povezani s nekim crkvenim blag-danom ili zaštitnikom mjesta, u mnoge je događaje čvrsto utkana

O SEZONSKIM DRUŠTVENIM DOGAĐAJIMA, OTOČNOM ISELJENIŠTVU I LJETNOM ŽIVOTU U OMIŠLJU RAZGOVARALI SMO SA ŽUPNIKOM OMIŠALJSKE ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE ANTONOM BOZANIĆEM

VjerSKI bLAGdANI NOSIteLjI su I turIstIčkOg žIvOta OtOKA KrKA

otočna tradicija, povijest. Možemo govoriti i o brojnim ribarskim fe-štama kao svojevrsnim “spomenicima” drevnim otočnim ribarima, o Sensi u Malinskoj, trci “Teć za sir”, “Crnoj ovci” u Baški kao slavljenju tamošnjih stočara, Danima antike na Mirinama... Sve je to, dakako, umotano u neki moderni izričaj, ali u većini turističke ponude i druš-tvenih zbivanja “čuče” upravo tradicija i povijest.- Iako neka slavlja nisu povezana s glavnim crkvenim slavljima imaju također snažnu poveznicu s pojedinim vjerskim godišnjim

To su prvotno vjerski blagdani sa središnjim prosla-vama u crkvi, a zatim se produžuju mjesnim puč-kim slavljima – feštama. Sve je to dokaz pripadno-sti, identiteta i svega što je desetljećima i stoljećima vezivalo ljude, uzdizalo ih prvenstveno duhovno, a potom i društveno * Iako je mnogo napravljeno, primjerice na Mirinama, valjalo bi se u Omišlju još više pozabaviti frankopanskom ostavštinom (Ivan VII. Frankopan) i glagoljicom i u tom vidu nešto smisleno ponuditi gostima

25

RAZGOVOR

25

događanjima kao npr. koledva ili kolejani o Božiću, trčanje za sirom o blagdanu Uzašašću ili Sensi u Malinskoj jer su se ljudi tamo bavili stočarstvom, ribarske proslave u pri-obalnim mjestima povezane s blag-danom i crkvom sv. Nikole i sl. Tije-kom vremena pojedinim je feštama

izblijedila poveznica s izvo-rištem i pretvorile su se u

nešto sasvim drugo, po-put Crne ovce u Baški. U novije doba stvaraju se mjesna slavlja po-vezana s tradicijom ili arheološkim lokalite-tima, poput Dana an-tike na Mirinama. Čini se da ipak prednjači proslava Rapske fie-re na susjednom otoku Rabu, slavlje koje je naprosto izvučeno iz povije-snog zaborava – jer fešta takvog tipa nije postojala prije dvadesetak godi-na - a veže se uz proslavu zaštitni-ka Grada Raba sv. Kristofora. U sva-kom slučaju ljudi mogu prihvatiti kao novost ono što već ima po-veznicu s prošlo-šću nekoga kraja.

* Međutim, mi-slite li da ipak po-

stoji prostor za bolje i više, ako govorimo o

turističkoj i uopće druš-tvenoj ponudi osmišljenoj i realiziranoj upravo na zasadama nekih davnih vremena, običaja, sta-rog života otočana? Je li možda i nedovoljno po-znavanje vlastite prošlo-sti uzrok nedostatnoj va-lorizaciji i vrednovanju svega toga?- Sigurno je da se uvijek može više i da primje-reno vrednovanje povi-jesti ima svoju težinu, pobuđuje samopošto-vanje te omogućuje bolju i neposrednu tu-rističku ponudu. Iako je mnogo naprav-ljeno, primjerice na Mirinama, valjalo bi se u Omišlju još više pozabaviti franko-

panskom ostavšti-

nom (Ivan VII. Frankopan) i glagoljicom i u tom vidu nešto smisle-no ponuditi gostima.

cijene nas koliko se i sami cijenimo* Za ljetnih mjeseci broj stanovnika se i udeseterostruči. Ima tu i mla-dih i starih, i obitelji i raznih društava, a mene zanima na koji se način silan priljev turista reflektira u Vašem službovanju. Kakvi nam turisti dolaze? Jesu li vjernici, dolaze li na mise, poštuju li i cijene domaće ljude i njihove običaje ili je riječ o razularenoj masi kojoj je jedini cilj provesti se i iživjeti na svom odmoru ne mareći pritom previše za svijet oko sebe, kulturu, moral i neke ustaljene društvene vrijednosti?- Svakako da se priljev turista odražava na svakidašnja i blagdanska vjerska okupljanja. Turisti znaju cijeniti ono što i mi sami cijenimo. Znači, ovisi o nama i našem odnosu prema vlastitim vrijednostima, tradiciji i običajima. Većina ljudi ponaša se kulturno i ne stoji im samo do pustog provođenja već do uljudbenih običaja.

* Prebogata je povijest otoka Krka, baš kao što je Omišalj jedno od mjesta koje samim svojim izgledom te povijesnom i kulturnom ba-štinom svjedoči burnoj prošlosti. Jesmo li svi zajedno uopće svjesni bogatstva kojime raspolažemo? A baš ste Vi jedan od onih koji pisa-njem i objavljivanjem svojih knjiga čuvate sve to od zaborava.- Pisanje je važan oblik komunikacije. Ako se time uspije pribli-žiti čitateljima ono što je važno i što njih zanima, onda je pravi pogodak. Nastojim pisanjem prenijeti drugima što i sam osjećam važnim i korisnim.

dan iseljenika* Upravo je Omišalj nedavno bio domaćin Dana iseljenika otoka Krka. Dakako, bili ste tamo. Zanima me Vaše uopćeno mišljenje o tom događaju i ciljevima druženja s otočnim iseljeništvom.- Ovogodišnja proslava Dana iseljenika otoka Krka u Omišlju bila je veoma lijepa i sadržajna. Najprije okupljanje na Placi, sv. misa u župnoj crkvi, druženje i večera na Mirinama uz prigodni program, nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Općina i Turistička zajednica do-bro su stvar organizirali tako da su ljudi vidjeli i doživljavali ono što Omišalj može pružiti. I iz razgovora s njima zaključio sam da su bili jako zadovoljni, da su im srca bila puna.

* I sami ste svojevremeno bili “iseljenik”, službovali ste u New Yorku. Što krčkim “Merikanima” danas znači njihov Krk, kakve veze održa-vaju s otokom, koliko im znače i takva druženja poput Dana iselje-nika u njihovoj Domovini- Iseljenici, iako godinama žive negdje drugdje, osjećaju svoju pri-padnost rodnom kraju. Stoga mnogo znači ljudima kad ih nadležni u rodnom kraju toplo dočekaju, provedu vrijeme s njima, porazgo-vore i provedu ugodne trenutke. Svakodnevno oni u tuđini i daljini žive sa svojim rodnim mjestima, s Domovinom, misle na nju i če-znu za njom. Stoga ne treba sumnjati da im takve prigode uistinu mnogo znače.

nikada mi nije dosadno* Čini mi se da i Vi osobno ljeti živite kudikamo intenzivnijim druš-tvenim životom. Volite li biti dio ljetnih zbivanja u Omišlju ili Vas sve te silne gužve i deseci događaja kojima prisustvujete umaraju?- Život u ljetnim mjesecima je drugačiji nego u preostalom dijelu godine. Sudjelujem u tim događanjima u onoj mjeri koliko spada na mene i nastojim i tu surađivati, ponekad i kreativno. Osobno me ne umaraju ta zbivanja, a gužva je jednostavno stvarnost.

* I na kraju, kako omiljeni omišaljski župnik ispunjava svoje slobodno vrijeme tijekom dugog vrućeg ljeta u odnosu na ostala razdoblja u godini? Postoje li neke tipično ljetne aktivnosti što ih upražnjavate?- Nije mi nikada dosadno. Ljeti su učestali susreti s ljudima koji ovamo dolaze. Nerijetko iz Amerike pa se engleski jezik iznova ak-tivira. Volim kupanje, makar bilo i veoma kratko. A ljubav prema knjizi, proučavanju, istraživanju i pisanju ne napušta me niti tijekom sumornih i vrućih ljetnih dana.

2626

KULTURA

U zanimljivoj likovnoj izložbi, naziva “Veter va kermi”, mogli su uživati svi zainteresirani koji su pohodili “Lapidarij” od 5. kolo-voza kada je svečano otvorena. Autorica Ranka Stilinović uglav-nom je oslikavala omišaljske pejzaže: Placu, Vele Steni, Pesju, Dubec..., ali se predstavila i por-tretima žena i njihovih emocija dok čekaju svoje muškarce koji su otišli u daleki svijet trbuhom za kruhom.Izložbu je otvorila Ines Boban Štiglić, a o autorici i njezinu ži-votu i djelu progovorila Diana Radimiri Barac.

Početkom srpnja u omišaljskom je “Lapidariju” postavljena izložba “Velikani hrvatske fotografije 50-ih”, a riječ je o izložbi iz ciklusa „Prijatelji mora“ što predstavlja umjetničku fotografiju nastalu 50-ih godina prošlog stoljeća s tematikom života hrvatskoga Jadrana. Radove je selektirao stručni tim festivala „Rovinj Photodays“ a prikupljeni su iz fundusa nacionalnih muzeja, foto klubova te pri-vatnih zbirki: MUO Zagreb, Narodni muzej Zadar, Arhiv Tošo Da-bac, Muzej grada Rijeke, Foto klub Split,Foto klub Rijeka, Privat-

na zbirka Orel, privatna zbirka Vučemilović. Temeljni cilj izložbe bio je pokazati domaćim i stranim posjetiteljima zavidnu kulturu hrvatske fotografije 50-ih godina.

Još je jedna lijepa ljetna tradicija nastavljena u srpnju, a Mirine su još jednom poslužile kao fantastična pozornica na otvorenom. Tri srijede tijekom srpnja, naime, bile su rezervirane za tri vrhunska koncerta klasične glazbe, a to, pak, znači da je nastavljen ciklus “Klasika na Mirinama”. Prvi koncert održao je Duo gitara - Neven Hrustić i Ninoslav Plan-tak, koji su prvi put kao duo nastupili na Krku. Dolaskom na lo-kalitet i pod dojmom ambijenta Mirina, netom prije koncerta u potpunosti su promijenili program, a rezultat je bio neskriveno zadovoljstvo i glazbenika i publike.Drugi koncert obilježila su dva kvarteta, “Zagrebački” i “Papandopu-lo”, privukli su brojnu publiku i te se srijede moglo čuti vrsnih izve-daba djela Mozarta, Šostakoviča, Papandopula i dr. Osnovan kao prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hr-vatskoj glazbenoj sceni, “Zagrebački kvartet “prvi je koncert održao

U drugoj polovini kolovoza Mirine su opet bile domaćin Tjedna po-bjednika 9. “Solo positivo film festivala” tijekom kojega je zainte-resirana, ali i brojna publika mogla uživati u brojnim nagrađivanim filmskim ostvarenjima: “Dubioza kolektiv: Film za djecu i odrasle” (o sjajnom bosanskohercegovačkom bendu i njihovoj karijeri), “The New Gypsy Kings” (o rumunjskim superzvijezdama romske glaz-be), “Oasis: Supersonic” (o vrhunskoj britanskoj rock grupi i nepo-novljivoj braći Gallagher), “Olancho” (o glazbeniku koji zbog svoje pjesme bježi iz rodnog Hondura-sa pred razljućenim nar-ko kartelom), “In Praise of Nothing” (u naraciji legen-darnog Iggyja Popa), ali i u koncertu “Filmmusicorke-star live at Mirine”.

sOlO pOsItIvO fIlm festIval

davne 1919. godine i od tada su odsvirali preko 4.000 koncerata na svim kontinentima, snimili više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće, a u mnoštvu domaćih i inozemnih priznanja i nagrada isti-če se ona za životno djelo “Vladimir Nazor” dodijeljena im 2009. godine. Četiri saksofonista ili “Papandopu-lo kvartet” iza sebe ima nastupe na poznatim festivalima i glazbenim manifestacijama kao što su Glazbe-ne večeri u sv. Donatu, Riječke ljetne noći, Dubrovačke ljetne igre, Muzički

biennale Zagreb, Glazbena tribina u Opatiji, Splitsko ljeto, Koncerti u Eufrazijani u Poreču, Dani nove glazbe u Splitu i Festival hrvat-ske glazbe u Beču... Prvi su album objavili 2013. godine i njime su, od pet nominacija za nacionalnu diskografsku nagradu “Porin”, osvojili onoga za najbolju skladbu. Unatrag nekoliko godina taj je album najprodavaniji album klasične glazbe u Hrvatskoj. Posljednji u nizu svoj su koncert održali Eva Mach (violina) i Marko Mihajlović (marimba), mladi, ali sjajni duo koji obrađuje i izvodi skladbe poznatih skladatelja kao što su Bach, Ravel, Piazzola... u aranžmanima za violinu i marimbu, tako predstavljajući nov i zani-mljiv zvuk. Nakon brojnih individualnih nastupa i sviranja u raznim ansamblima te orkestralnog sviranja, odlučili su iskoristiti i objedi-niti stečena iskustva osnovavši duo.Program “Klasika na Mirinama” u organizaciji Općine Omišalj sufi-nancirala je i Primorsko-goranska županija.

Prvog dana srpnja “Otvoreno kazalište Omišalj” izvelo je Prikeštelom zanimljivu i originalnu predstavu pod nazivom “Ve-čer primorskih priča i legendi”, a nastupila je članica Kazališta Ratka Višnić. Svojom osebujnom glumačkom interpretacijom Ratka je još jednom pokazala svoj iznimni glumački talent. Ambijentalni prostor Pri-keštela pokazao se odličnom “scenogra-fijom” s obzirom na primorsku tematiku predstave što je uprizorena s ciljem pred-stavljanja priča i legendi što se stoljećima prenose s pokoljenja na pokoljenje, a predstavljaju vrijedan i nezaobilazan dio primorske kulturne baštine.

srpanjska klasIka na mIrInama

prImOrske prIče I legende OtvOrenOg kazalIšta OmIšalj

ranka stIlInOvIć s “vetrOm va kermI”“velIkanI hrvatske fOtOgrafIje 50-Ih“

27

SPORT

27

Početkom srpnja u Rijeci je održano ljetno regionalno plivačko pr-venstvo za sve dobne kategorije, a, kako smo već navikli, brat i sestra Grgurić, Mate i Lucija iz Omišlja, iz Omišlja nastavili su žetvu medalja.U kategoriji početnika (2008. i mlađi) u sve četiri discipline u kojima se natjecao (50m prsno, leđno, leptir i slobodno) Mate nije znao nego biti prvi pa je tako pokupio sva četiri zlata. Njegova sestra Lucija, pak, u kategoriji ka-detkinja (2005. i 2006. godište) utrku na 100m slobodno do cilja je također stigla prva, baš kao i u disciplinama na 200m leptir te 400m mješovito. U utrci na 200m prsno osvojila je srebrenu medalju, a na 100m prsno brončanu.Ovim uspjesima treba pribrojiti još dva zlata koja je kao član štafete

bravO, grgurIćI!

Trinaestu godinu za redom ribolovci na veliku ribu okupirali su kra-jem kolovoza Omišalj i kvarnerski akvatorij. Održan je, naime, još jedan BIG OM i pokazao se vrlo uspješnim unatoč nepovoljnim vre-menskim uvjetima. Najprije su natjecatelji muku mučili s bonacom, a potom s vjetrom i nemirnim morem. Na ovogodišnjem BIG OM-u natjecala su se 23 tima iz Hrvatske i regije, a poslije tri dana ribolova ostvareno je četrnaest kačenja. Ulovljeno je šest tuna (ali jedna izvan vremena natjecanja) pa je sveuku-pna težina, uključujući i “problematičnu” tunu, iznosila respektabilnih 625 kilogra-ma.

osvojio Mate Grgurić u disciplinama 4x50m slobodno i 4x50m mje-šovito. Štafeta 4×100m mješovito (po dva dječaka i dvije djevojčice u ekipi) kadeti u sastavu: Ivor Vid Tibljaš, Leo Rubeša, Lucija Grgurić i

Mia Matulić osvojila je brončanu medalju. Lucija Grgurić, međutim, kao članica riječkog Plivačkog kluba “Nevera” na-stupila je u kadetskoj konkurenciji, i to s plivačicama starijima od nje, i na naci-onalnom plivačkom prvenstvu na koje-mu je u disciplini 200 mješovito postala kadetska viceprvakinja Hrvatske.U ostalim disciplinama također je po-stigla odlične rezultate, osvojivši četvrta

mjesta u disciplinama 100 prsno, 400 mješovito i 100 leptir te peto mjesto u disciplini 200 leptir.

13. bIg OmNajboljim tunolovcima pokazalo se debitantsko društvo iz “Regi-star teama”, predvođeno Albertom Đakovićem, i ono je pobjedom osiguralo izravan plasman na sljedeće svjetsko prvenstvo u lovu na velike ribe što će biti održano u Kostariki. Proslavili su se najtežim

ulovom, tunom teškom 124 kilograma. Drugo mjesto pripalo je slovenskom timu “No limits”, koji je trećeg dana ulovio tunu težine 113,5 kilograma, a na treće mjesto, s tunom od 91,5 kilograma, plasi-rala se ekipa “Lolite”. Spomenimo da je na ovogodišnjem BIG OM-u organizirano i natjecanje u udiča-renju za djecu, buduće tunolovce.

Sredinom kolovoza omišaljski je ŠRD “Zubatac” održao još jednu svoju noć. Ustvari, bio je to čitav dan ispunjen različitim ribolov-nim i zabavnim aktivnostima.Poslije održane škole udičarenja te nekoliko tečajeva za djecu, u jutarnjim je satima organizirano i natjecanje djece u udičarenju s obale u tri kategorije. Sudjelovalo je njih 24, i to ne samo članovi Društva, a najboljima su dodijeljene brojne nagrade - štapovi za ribolov, ribolovni pribor..., a prijelazni pehar je dodijeljen Borni Blaževiću za ulovljenu najtežu ribu. Sva su djeca na poklon dobila i klupske majice, a potom su, sa svojim roditeljima, poslužena ukusnom marendom. Večer je bila rezervirana za podjelu nagrada i, na koncu, ribarsku feštu uz grupu “Insula”.

nOć “zubaca”

28

SPORTKOLUMNE

28

Zanimljiv je podatak da je većina župnih crkava na području Krčke bi-skupije posvećena Mariji, Isusovoj majci, posebice blagdanu Uznese-nja Marije na nebo. Prisjetimo se barem nekih: krčka katedrala, rapska konkatedrala, osorska konkatedrala, župna crkva u Vrbniku... Stoga nas ne začuđuje da je omišaljska župna crkva, jedna od najstarijih otočnih crkava, odabrala istoga titulara ili zaštitnika koji se slavi 15. kolovoza, u narodu poznat kao Velika ili Vela Gospa. Pojedine su crkve odabrale naslovnike u drugim marijanskim blagdanima: Marijinu rođenju, Gospi od Zdravlja, Gospi Lurdskoj i sl. Pridodamo li brojna marijanska sveti-šta kojima kršćani hodočaste toga dana, moramo priznati da je pose-bice blagdan Vele Gospe vjernicima našega područja izuzetno važan.

uvriježeni naziv Naziv Stomorina odnosi se prvenstveno na župnu crkvu u Omišlju po-svećenu Uznesenju Marijinom na nebo koja na dan Vele Gospe, 15. kolovoza, slavi svog naslovnika – titulara. Ime potječe od naziva crkve, a izvedenica je iz starog imeničnog oblika: SVETA MARIJA = STA MARI-JA (MARINA) = STOMORINA. U predvečerje samog blagdana sačuvan je sve do danas starinski običaj da se na Placi podižu ukrasne zastave, tako da se sa sve četiri strane javnog prostora visoko privežu konopi, a po njima su ukrasne marame te prvi plodovi: grožđe i drugo voće. U središtu, odakle se račvaju konopi, postavljen je ukrašeni kolut u ko-jem je glavna zastava ili bandira. Nešto slično se napravi iznad glavnog oltara u župnoj crkvi gdje su u ukrašenom kolutu prvi plodovi grožđa, krušaka, bresaka i smokava u čast Majke Božje na nebo uznesene. Ime Stomorina, proisteklo iz naziva crkve posvećene Mariji, prenijelo se na sva događanja povezana s proslavom Vele Gospe u Omišlju: podizanje zastave, slavlje i sam dan proslave. Svaki naš mještanin, domaći, kao i oni koji su pronašli svoj novi dom u Omišlju, već znaju ili nauče što znači Stomorina. Cijela proslava traje tri dana: u predvečerje podizanje zastave, svečano bogoslužje u župnoj crkvi na dan Vele Gospe te na-rodno veselje na Placi dan poslije Vele Gospe ili na Rokovu.

govor simbolaZanimljiv je upravo taj običaj vješanja ukrasnih marama i prvih plodova jer je pun simbolike i vjerničkog osjećaja. Njime se želi reći i dočarati kako je Marija uznesena na nebo, a narod, vezan u prijašnja vremena uz poljoprivredu i plodove zemlje, htio je pokazati plod mukotrpnog rada te zahvaliti Bogu i nebeskoj zaštitnici za ono što ima i što ga veseli.

mala gospaVeoma je znakovito da se prvi spomen Njivica odnosi na njezinu crkvu Rođenja Marijina, a povezan je uz dobro poznatu Darovnicu kneza Iva-na VII. Frankopana iz 1474. godine. Koliko je bila stara tadašnja crkva, nije nam poznato. Međutim, sačuvani crkveni spomenici svjedoče i o prijašnjim, predfrankopanskim vremenima o čemu svjedoči plutej iz 9. st. s likom golubice i pleterom ukrašenim križem, dio predromaničke ranosrednjovjekovne oltarne pregrade koji se danas nalazi u svetištu crkve.Drugu po redu, iznimno važnu srednjovjekovnu frankopansku crkvu, sagradili su mještani na prostoru istih povijesnih zdanja. Postala je središte daljnjeg razvoja naselja. Nažalost, frankopanska je crkva po-četkom 20. stoljeća porušena, a od njezinog inventara sačuvana je vri-jedna oltarna drvena pala i danas već napuklo zvono saliveno u 14. stoljeću. Budući da je postojeća crkva bila premalena, na prijelazu iz 19. u 20. sto-ljeće odlučeno je da se postojeća stara crkva poruši, a na istom mjestu podigne nova, današnja crkva. Nova je crkva jednobrodna, pravokutnog oblika, ravnih linija, s malo suženim svetištem i klasicističkim pročeljem. Prijašnja frankopanska i sadašnja župna crkva u Njivicama imaju istog naslovnika – titular: ime Marijino, ali ne proslavu njezinog Uznesenja na nebo kao u Omišlju – Velu Gospu, već blagdan njezinog Rođenja – Malu Gospu. I ta činjenica ima određenu simboliku: u Omišlju Vela Gospa, u susjednim Njivicama Mala Gospa.

marIjanske crkve: u OmIšlju uznesenje marIjInO - vela gOspa, u njIvIcama rOĐenje marIjInO- mala gOspa

dr. anton bOzanIć, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije

dr. Ivo beLAN

Jeste li se ikad zapitali što će one dvije dodat-ne kriške torte, što ste ih halapljivo pojeli, ili ono dodatno jaje, što vam i nije bilo neophodno, uči-niti vašem zdravlju? Jeste li ikad razmišljali kakve će to imati posljedice i na vaš novčanik? Šećer i masnoće će pridonijeti višku tjelesnih kilogra-ma, što onda može dovesti do srčanih oboljenja, dijabetesa, depresije, problema sa zglobovima, poremećaja sna i kraćega životnog vijeka. Sva ta oštećenja zdravlja koštaju i puno novaca. Lju-di s izrazito prekomjernom tjelesnom težinom plaćaju daleko više i za životno osiguranje, teže pronalaze posao, imaju manje plaće i rjeđe budu promovirani na radnom mjestu. Osim toga, više troše na recepte, lijekove, češća bolovanja i gu-bitak vremena. Stručnjaci ne razmišljaju mnogo o takvim troškovima koje ima pojedini pacijent. Umjesto toga, oni samo procjenjuju koliko deblji-na predstavlja trošak za društvo i osiguravajuće kompanije. Neki poslodavci ne žele biti optereće-ni većim troškovima zdravstvenog osiguranja ta-kvih rizičnih osoba. U nekim slučajevima u pitanju je i sam izgled osobe ili pogrešno mišljenje, to jest predrasuda da su debeli ljudi lijeni, bezvoljni ili ih se smatra neprivlačnim za kontakte s kupci-ma. Te su predrasude posebno usmjerene prema debelim ženama.Sociolozi u razvijenim zemljama su već odavno ukazali da su poslovni ljudi na višim statusnim po-ložajima, u većini slučajeva vitki, a oni s nižim po-ložajima su češće deblji. Debeli ljudi teže se i žene.

Indeks tjelesne maseLiječnici koriste indeks tjelesne mase kako bi pro-cijenili ima li osoba samo prekomjernu tjelesnu težinu ili je opasno debela. Taj se indeks izraču-nava tako da podijelite svoju težinu sa svojom vi-sinom u metrima na kvadrat (npr. 65 podijeljeno s 1,74 puta 1,74). Svi rezultati između 18,5 i 25 smatraju se dobrim, zdravim. Između 25 i 30 go-vorimo o prekomjernoj tjelesnoj težini, a sve više od 30 je patološka debljina. Osobe s rezultatom iznad 40 izloženi su stalnim vrlo ozbiljnim zdrav-stvenim problemima.Od nekih nutricionista ovaj je indeks kritiziran zbog njegove nemogućnosti da razlikuje oso-bu s dobro razvijenim mišićima od one koja ima uglavnom debele naslage masnog tkiva. Bez ob-zira na to, američki su liječnici uz pomoć tih mjera procijenili da se 97 milijuna Amerikanaca, dakle otprilike trećina populacije, smatra patološko de-belim (rezultat iznad 30). Gotovo deset milijuna njih ima vrlo opasne, rizične zdravstvene proble-me zbog svoje bolesne debljine.Zanimljivo, većina pacijenata, neki analitičari kažu da je to čak 90 posto od svih koji su došli kod liječnika zatražiti pomoć zbog prekomjerne tje-lesne težine, jesu žene. Međutim, poznato je da gotovo isti broj muškaraca muku muči s proble-mima debljine, ali se u većini slučajeva ne konzul-tiraju sa stručnjakom, sve dok voda ne dođe do grla, sve dok se ne pojave po život opasne kom-plikacije. Izgleda da muškarci manje razmišljaju o cijeni viška kilograma nego žene.

vIšak kIlOgrama štetI I zdravlju I nOvčanIku