Glasnik - Botanichirc.botanic.hr/Glasnik-HBoD/2014/Glasnik HBoD-2-2-2014.pdf2014/02/02 · Znanstveni radovi trebaju sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na)

Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 2(2) 2014.

Glasnik Hrvatskog botaničkog društva

Journal of the Croatian Botanical Society

prosinac / December 2014.

Cyclospermum leptophyllum (Pers.) Britton et P. Wilson Foto: Marcia Stefani (http://commons.wikimedia.org)

Vol. 2 br. 2


2

Izdavač: Hrvatsko botaničko društvo (www.hbod.hr) Urednici: Toni Nikolić, Sandro Bogdanović Tehnički urednici: Igor Boršić, Toni Nikolić Urednički odbor: A. Alegro, N. Jasprica, Z. Liber, M. Milović, A. Plenković-Moraj, B. Pevalek-Kozlina, Ž. Škvorc Adresa uredništva: Glasnik Hrvatskog botaničkog društva, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb Dizajn, prijelom, web: T. Nikolić ISSN: 1848-8102 Web adresa: http://hirc.botanic.hr/Glasnik-HBoD/ Skraćeni naslov: Glas. Hrvat. bot. druš. Izlazi povremeno. Namjena: Glasnik Hrvatskog botaničkog društva elektronički je časopis HBoD-a namijenjen objavljivanju stručnih i znanstvenih priloga o flori i vegetaciji, te drugih podataka i informacija domaćoj, ali i inozemnoj botaničkoj i drugoj zajednici. Geografski je primarno usmjeren na područje Republike Hrvatske. Stručno i znanstveno je primarno usmjeren na objavljivanje priloga o poznavanju flore i vegetacije, nomenklaturnim pitanjima i taksonomiji, ali i drugih i raznorodnih podataka vezanih uz poznavanje nacionalne flore. Prilozi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Mole se autori da svoje radove, rukopise, priloge, slike i tablice dostave isključivo u elektroničkom obliku na e-mail adresu urednika: [email protected] ili [email protected]. Tekst svih rukopisa treba biti napisan u MS-Wordu, font Arial, veličine slova 10, bez fusnota, s jednostrukim proredom na A4 formatu (210 x 297 mm), a stranice trebaju biti označene u donjem desnom kutu. Izvorni znanstveni radovi i stručni prilozi mogu biti napisani na hrvatskom ili engleskom jeziku. Stručne i druge neznanstvene priloge prihvaćaju Urednici. Znanstveni radovi prolaze postupak recenzije. Ako su znanstveni radovi na engleskom, tada je potreban sažetak na hrvatskom i obrnuto. Dostavljeni znanstveni radovi prolaze postupak 1 - 2 nezavisne recenzije od strane domaćih ili međunarodnih recenzenata. Urednički odbor procjenjuje da li će dostavljeni rad, rukopis ili prilog nakon recenzije biti objavljen kao znanstveni ili stručni u jednoj od tematika Glasnika (Prilozi poznavanju flore Hrvatske, Nomenklaturne i taksonomske promjene, Prilozi bibliografiji flore Hrvatske, Novosti ili dr.). Latinska imena rodova i vrsta obavezno se pišu kurzivom. Nomenklaturu svojti treba uskladiti prema FCD (http://hirc.botanic.hr/fcd) ili prema nomenklaturno važećim rješenjima, kratice autora svojti prema međunarodnom standardu IPNI (http://www.ipni.org), a herbarijske zbirke treba citirati prema Index Herbariorum (http://sweetgum.nybg.org/ih). Znanstveni radovi trebaju sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora, (3) adresu ustanove ili institucije u kojoj je rad izrađen, (4) e-mail adresu autora za korespondenciju te sljedeća poglavlja: (5) Sažetak, (6) Ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) Materijali i metode, (8) Rezultati, (9) Rasprava, (Zahvala) i (10) Literatura. Ostali detalji o načinu predaje rukopisa i druge specifičnosti mogu se pronaći na web stranicama Glasnika.

Upute autorima


3

Sadržaj:

Prilozi poznavanju flore Hrvatske

Rod caklenjača (Salicornia) u flori Hrvatske Kaligarič M., Šajna N. ................................... 4

Nove svojte i nomenklaturne preinake u popisu flore Hrvatske Bogdanović S., Nikolić T. ................................... 6

Prilozi bibliografiji flore Hrvatske

................................... 9

Novosti

................................. 11


4

Prilozi poznavanju flore Hrvatske

Rod caklenjača (Salicornia) u flori Hrvatske

kratko priopćenje Mitja Kaligarič (Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Maribor, Koroška 160, 2000 Maribor, Slovenia; [email protected]) Nina Šajna (Department of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Maribor, Koroška 160, 2000 Maribor, Slovenia) Prema novijim spoznajama rod Salicornia je u euroazijskoj flori zastupljen s dva agregata: S. procumbens agg. i S. europaea agg. (Kadereit i sur. 2012). S. procumbens agg. sadrži vrste S. procumbens Sm. i S. persica Akhani, svaka s nekoliko podvrsta. S. europaea agg. sadrži vrste S. perennans Willd. i S. europaea L., obje također s više podvrsta. S druge strane, za floru Hrvatske navodi se dvojbena S. veneta Pignatti et Lausi, te često bilježena duž gotovo cijelog obalnog područja vrsta - S. europaea (Nikolić 2014). Prema novijim publikacijama i na temelju molekularnih analiza roda Salicornia (Kaligarič i sur. 2008, Kadereit i sur. 2012), revidirani su uzorci jednogodišnje caklenjače s 11 lokaliteta u Istri, Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji (Sl. 1).

Prepoznate su dvije vrste, diploidna - Salicornia perennans i tetraploidna - S. procumbens ssp. procumbens. Mogu se relativno lako razlikovati po osobinama cvijeta, cvata i sjemenki (vidi dalje), ali ne i po svojem habitusu. Habitus, naime, znatno varira ovisno o ekološkim čimbenicima. Obje se svojte pojavljuju i zajedno, no tada u odvojenim ekološkim nišama. Diploidi (S. perennans) zauzimaju suša staništa, na obalnim muljevima ili pijescima koji su neredovito poplavljeni, te sudjeluju u gradnji zajednice Suaedo maritimae-Salicornietum patulae. Međutim, tetraploidi (S. procumbens ssp. procumbens) zauzimaju najniže obalne muljevite predjele, redovito poplavljene, sa stalnim dotokom hranjivih tvari i čine gotovo monodominantne sastojine. Drugim riječima, od svojti S. europaea agg. na području Hrvatske dolazi samo svojta S. perennans ssp. perennans, dakle tipična

podvrsta, opće rasprostranjenosti u sjevernoj Africi, Mediteranu i središnjoj Europi, duž obala Baltika i s rijetkim nalazima duž atlantske obale, u zapadnoj i središnjoj Aziji, Japanu i Koreji. Tipična vrsta S. europaea ne dolazi u hrvatskoj flori. Ova je vrsta sa svim subspecifičnim svojtama rasprostranjena od južne Španjolske do sjeverozapadne Europe (uključujući i sjever Skandinavije), duž atlantske obale i obale Baltičkog mora, sa svega nekoliko zabilježenih nalaza u zapadnom Mediteranu. Od svojti S. procumbens agg. na području Hrvatske dolazi samo svojta S. procumbens ssp. procumbens, tipična i najrasprostranjenija podvrsta ovoga agregata, areala duž obala Mediterana, atlantske obale, Britanskog otočja, istočno do Turske, zapadno do Maroka, sjeverno do Skandinavije i Ukrajine. Molekularne analize (Kaligarič i sur. 2008) pokazale su istovjetnost taksona S. veneta, dvojbenog za hrvatsku floru s taksonom S. emerici kojeg Kadereit i sur. (2012) stavljaju kao sinonim od S. procumbens ssp. procumbens. Stoga svojtu S. veneta treba ukloniti s popisa flore Hrvatske.

Slika 1. Uzorkovane populacije caklenjače (� - S. procumbens ssp. procumbens i S. perennans ssp. perennans, � - S. procumbens ssp. procumbens).


5

Postojeći nalazi S. europaea kumulirani u Hrvatskoj desetljećima, odnose se dakle ili na S. procumbens ssp. procumbens ili na S. perennans ssp. perennans, te ih u narednom razdoblju valja postupno revidirati. Privremeno, svi sada dvojbeni nalazi S. europaea bit će u Flora Croatica bazi podataka (Nikolić 2014) tretirani kao nalazi S. perennans ssp. perennans. Ove se svojte mogu razlikovati prema sljedećem ključu (Sl. 2): 1a Cvjetovi u jednom nodiju cvata dvovrsni (središnji veći, a postrani manji < 2 mm), gornji dio nodija fertilnog izdanaka ima uzak suhokožičasti rub (< 0,3 mm), internodij ispod središnjeg cvijeta prema gore izrazito produljen, sjemenke dvovrsne (postrane manje (< 1 mm), središnja veća (1,3 - 1,5 mm)), diploidne biljke

Salicornia perennans Willd. ssp. perennans (Sp. Pl. 1: 24. 1797) (= S. prostrata Pallas, Ill. Pl.: 8. 1803; S. patula Duval-Jouve in Bull. Soc. Bot. France 15: 175. 1869; S. europaea ssp. duvalii (A. Chev.) Maire, Fl. Afr. Nord 8: 101. 1962; S. ramosissima auct. eur. orient. non J. Woods)

1b Cvjetovi u jednom nodiju cvata svi jednaki (> 2 mm), gornji dio nodija fertilnog izdanaka nema suhokožičasti rub, internodij ispod središnjeg cvijeta prema gore nije izrazito produljen, sjemenke sve jednake, tetraploidne biljke

Salicornia procumbens Sm. ssp. procumbens (Engl. Bot.: t. 2475. 1813) (= S. emerici Duval-Jouve in Bull. Soc. Bot. Fr. 15: 176. 1868; S. herbacea var. stricta G. Mey. in Hannover. Mag. 19–24: 178. 1824; S. procumbens var. stricta (G. Mey.) J. Duvign. et Lambinon in Lambinon et al., Nouv. Fl. Belg., Grand-Duché Lux-emb., Nord France, 4. éd.: 988.; S. oliveri Moss in J. Bot. 49: 183. 1911; S. doli-chostachya Moss in New Phytol. 11: 409. 1912; S. strictissima Gram in Raunkiaer, Dansk Exkurs.-Fl., ed. 5: 108. 1934 ≡ S. dolichostachya ssp. strictissima (Gram) P. W. Ball in Feddes Repert. 69: 7. 1964; S. fragilis P. W. Ball et Tutin in Watsonia 4: 204. 1959; S. lutescens P. W. Ball et Tutin in Watsonia 4: 204. 1959; S. ramosissima var. vicensis J. Duvign. in Mém. Soc. Roy. Bot. Belg. 3: 19. 1967; S. vicensis (J. Du-vign.) J. Duvign. in Bull. Jard. Bot. Nat. Belg. 57: 459. 1987; S. emerici var. peltii Géhu, Géhu-Franck et Caron in Acta Bot. Malacit. 4: 82. 1979 [1978]; S. veneta Pignatti et Lausi in Giorn. Bot. Ital. 103: 185. 1969; S. borysthenica Tzvelev in Ukray-ins’k Bot. Zhurn. 50: 83. 1993)

Slika 2. Glavne razlikovne osobine u fertilnom dijelu izdanka: a/ Salicornia perennans ssp. perennans, b/ Salicornia procumbens ssp. procumbens (crvena strelica - oblik internodija, plava strelica - duljina internodija, zelena strelica - oblik dijela interno-dija ispod središnjeg cvijeta) (preuzeto iz Šajna i sur. 2013).


6

Literatura • Kadereit, G., Piirainen, M., Lambinon, J., Vandertoorten, A. (2012): Cryptic taxa should

have names: Reflections in the glasswort genus Salicornia (Amaranthaceae). Taxon 61(6): 1227-1239.

• Kaligarič, M., Bohanec, B., Simonovik, B., Šajna, N. (2008): Genetic and morphologic variability of annual glassworts (Salicornia L.) from the Gulf of Trieste (Northern Adriatic). Aquatic Botany 89: 275-282.

• Nikolić, T. (ur.) (2014): Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Priro-doslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (pristupljeno prosinac 2014).

• Šajna, N., Regvar, M., Kaligarič, S., Škvorc, Ž., Kaligarič, M. (2013): Germination character-istics of Salicornia patula Duval-Jouve, S. emerici Duval-Jouve, and S. veneta Pign. et Lausi and their occurrence in Croatia. Acta Botanica Croatica 72(2): 347-358.

Nove svojte i nomenklaturne preinake u popisu flore Hrvatske

kratko priopćenje

Sandro Bogdanović (Zavod za poljoprivrednu botaniku, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb; [email protected]) Toni Nikolić (Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 20/2, 10000 Zagreb; [email protected]) Popis flore Hrvatske i Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd/) dopunjeni su i preinačeni s novonađenim i novoopisanim svojtama na području Hrvatske, te s nekoliko nomenklaturnih izmjena. Anchusella cretica (Mill.) Bigazzi, E. Nardi et Selvi Mjesto prvog objavljivanja: Plant Systematics and Evolution 205: 257 (1997) Sinonimi: Anchusa cretica Mill. (bazionim, Gard. Dict. ed 8: no. 7. 1768), Lycopsis cretica (Mill.) Holub (Preslia 49: 359. 1973), Lycopsis bullata Cyr. (Pl. Rar. Neap. 1: 34. 1788). Nalazišta: otoci i obala istočnojadranskog primorja Nomenklaturna preinaka prema navodu u Bigazzi i sur. (1997) Na temelju morfološke, kariološke i korološke analize Bigazzi i sur. (1997) opisuju novi rod (Anchusella Bigazzi, E. Nardi et Selvi) i provode nomenklaturnu preinaku za dosadašnje dvije vrste Anchusa cretica Mill. i Anchusa variegata (L.) Lehm. te ih prebacuju u novi rod i predlažu promjenu imena vrsta. Naime, prema Bigazzi i sur. (1997) te Selvi i Bigazzi (1998) rod Anchusella rasprostranjen je u središnjem i istočnom Mediteranu (Italija, jadranska obala Balkana i Grčka) te mu pripadaju dvije vrste: Anchusella cretica (Mill.) Bigazzi, E. Nardi et Selvi i Anchusella variegata (L.) Bigazzi, E. Nardi et Selvi. Vrsta Anchusella variegata je endemična za grčku floru (južna Grčka, Kreta i Egejski otoci), dok je vrsta Anchusella cretica puno šire rasprostranjena (Sicilija, Apeninski i Balkanski poluotok). Ove dvije vrste su alopatrijske te im se areal razdvaja na području središnjeg Peloponeza i središnje Grčke-regija Sterea Ellas (Greuter 1965). Njihov taksonomsko-nomenklaturni koncept je prihvaćen u flori Grčke (Dimopoulos i sur. 2014) i flori Italije (Conti i sur. 2005), te smo prema tome uskladili nomenklaturne preinake u bazi podataka Flora Croatica pri čemu je vrsta Anchusa variegata izbačena iz popisa flore Hrvatske, a svi dotadašnji poznati lokaliteti (literaturni, herbarijski i opažanja) su prebačeni i odnose se na vrstu Anchusella cretica koja jedino raste u hrvatskoj flori. Clinopodium alpinum (L.) Merino ssp. dinaricum (Šilić) Iamonico et Bogdanović Mjesto prvog objavljivanja: Phytotaxa 174(2): 123 (2014) Sinonimi: Acinos alpinus (L.) Moench ssp. dinaricus Šilić (bazionim, Monogr. Satureja 274. 1979).


7

Nomenklaturna preinaka imena prema Iamonico i Bogdanović (2014) Clinopodium majoranifolium (Mill.) Iamonico et Bogdanović Mjesto prvog objavljivanja: Phytotaxa 174(2): 123 (2014) Sinonimi: Melissa majoranifolia Mill. (bazionim, Gard. Dict. ed 8: 7. 1768), Thymus patavinum Jacq. (Observ. Bot. 4: 7. 1771), Acinos alpinus ssp. majoranifolius (Mill.) P. W. Ball (Bot. J. Linn. Soc. 65: 344. 1972), Satureja majoranifolia (Mill.) K. Malý (Glasn. Zemaljsk. Muz. Bos. Herceg. 22: 690. 1910). Nomenklaturna preinaka imena usklađena je prema Iamonico i Bogdanović (2014) Recentni molekularni, taksonomski i nomenklaturni radovi (Wagstaff i sur. 1995, Harley i Paucar 2000, Prether i sur. 2002, Harley i sur. 2004, Trusty i sur. 2004, Bräuchler i sur. 2005, 2008a, 2008b) dali su novi uvid u bolje poznavanje rodova Satureja L., Clinopodium L., Acinos Mill., Calamintha Mill. i Micromeria Bentham, te napuštanje koncepta roda Satureja sensu lato. Kao posljedica toga, rodovi Acinos, Calamintha i Micromeria p. p. prebačeni su u rod Clinopodium. Što se tiče roda Acinos, prema tim nomenklaturnim promjenama jedino dvije svojte (Acinos alpinus (L.) Moench ssp. dinaricus Šilić i Melissa majoranifolia Mill. = Acinos majoranifolia (Mill.) Šilić) nisu bile još prebačene u rod Clinopodium. To su uradili Iamonico i Bogdanović (2014) te su napravljene dvije nomenklaturne preinake: Clinopodium alpinum (L.) Merino ssp. dinaricum (Šilić) Iamonico et Bogdanović i Clinopodium majoranifolium (Miller) Iamonico et Bogdanović i kao takve ugrađene su u bazu podataka Flora Croatica. Cyclospermum leptophyllum (Pers.) Britton et P. Wilson Mjesto prvog objavljivanja: Scientific Survey of Porto Rico and the Virgin Islands 6: 52. 1925 Sinonimi: Apium leptophyllum (Pers.) Benth. (Fl. Austral. 3: 372. 1867), Pimpinella leptophylla Pers. (Syn. Pl. 1: 324. 1805) (slika na naslovnici) Nalazište: Opatija Nova svojta u flori Hrvatske prema navodu u Jogan (2014) Minuartia graminifolia (Ard.) Jáv. ssp. clandestina (Port.) Mattf. Mjesto prvog objavljivanja: Botanische Jahrbücher für Systematik, Pflanzengeschichte und Pflanzengeographie 57 Beibl. 126: 31 (1921) Sinonimi: Arenaria clandestina Port. (Enumeratio Pl. Dalmat. 13. 1824), Arenaria arduini Vis. var. dalmatica Vis. (Stirp. Dalm. 8. 1826), Alsine rosani (Ten.) Guss. var. dalmatica (Vis). Guss. (Fl. Sic. Syn. 1: 498. 1842-1843), Alsine clandestina (Port.) A. Kern. (Sched. Fl. Exs. Austro-Hung.: no. 567. 1882), Alsine graminifolia (Ard.) J.F.Gmel. ssp. clandestina (Port.) Wettst. (Biblioth. Bot. 26: 36. 1892), Alsine graminifolia (Ard.) J.F.Gmel. var. clandestina (Port.) Beck (Glasn. Muz. Bos. Herceg. 18: 492. 1906), Minuartia clandestina (Port.) Trinajstić (Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 5: 6. 1978). Nalazišta: Biokovo, Mosor, Kamešnica, Troglav, Dinara Prema taksonomskoj reviziji grupe Minuartia graminifolia, Conti (2003) dolazi do zaključka da je na području Hrvatske zastupljena samo M. graminifolia (Ard.) Jáv. ssp. clandestina (Port.) Mattf., dok je tipična endemična podvrsta M. graminifolia ssp. graminifolia rasprostranjena u sjevernoj Italiji. Zbog tog je razloga u bazi podataka Flora Croatica izbačena s popisa tipična podvrsta, a svi dosadašnji citirani lokaliteti za Biokovo (Domac 1961-1962) su prebačeni te se odnose na amfi-jadransku svojtu M. graminifolia ssp. clandestina koja je osim u Hrvatskoj rasprostranjena i u ostalom dijelu balkanskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, sjeverna Albanija i Makedonija). Osim citiranih lokaliteta za Biokovo ova je podvrsta poznata s Kamešnice, Troglava, Dinare i Mosora (Kušan 1969). Morfološki se razlikuje od tipične podvrste po tome što ima kraće lapove i kraće žljezdaste dlake koje nisu prisutne na bazalnim listovima (Conti 2003). Muhlenbergia schreberi J. F. Gmel Mjesto prvog objavljivanja: Systema Nature, ed. 13, 2: 171. 1791 Nalazište: Opatija


8

Nova svojta u flori Hrvatske prema navodu u Jogan (2014) Sorbus x thuringiaca (Ilse) Fritch Mjesto prvog objavljivanja: dvojbeno Roditeljske svojte: Sorbus aucuparia L. x Sorbus aria (L.) Cranz Sinonimi: Pyrus pinnatifida Ehrh. (Plantag. p. 22; ex ej. Beitr. vi. 93.), P. pinnatifida Sm. (Engl. Bot. t. 2331, partim. 1796), P. thuringiaca (Nyman) Ilse (Jahrb. Königl. Bot. Gart. Berlin 1: 232. 1881), Sorbus hybrida L. var. thuringiaca Nyman (Consp. Fl. Eur. 2: 241. 1879 [Oct 1879]), S. quercifolia Hedl. (Kongl. Svenska Vetensk.-Akad. Handl. 35. no. 1, 50. 1901), S. semipinnata Hedl. var. thuringiaca (Nyman) Hedl. (Kongl. Svenska Vetensk.-Akad. Handl. 35(1): 57. 1901), Sorbus x pinnatifida (Sm.) Düll (Ber. Bayer. Bot. Ges. 34. 58 (1961)), Sorbus x thuringiaca (Nyman) Schönach (Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. [Kerner] 7: 16. 1896) Nalazišta: sjeverni Velebit, u blizini sela Stolac (x = 44,92793; y = 14,99113; oko 1000 m n. v.) Nova svojta u flori Hrvatske prema navodu u Franjić i Škvorc (2014) Literatura: • Bigazzi, M., Nardi, E., Selvi, F. (1997): Anchusella, a new genus of Boraginaceae from the

Central-Eastern Mediterranean. Plant Systematics and Evolution 205: 241-264. • Bräuchler, C., Meimberg, H., Abele, T., Heubl, G. (2005): Polyphyly of the genus Micromeria

Benth. (Lamiaceae) evidence from cpDNA sequence data. Taxon 54: 639-650. • Bräuchler, C., Meimberg, H., Heubl, G. (2008a): New names in Old World Clinopodium―the

transfer species of Micromeria sect. Pseudomelissa to Clinopodium. Taxon 55: 977-981. • Bräuchler, C., Ryding, O., Heubl, G. (2008b): The genus Micromeria (Lamiaceae), a

synoptical update. Willdenowia 38: 368-410. • Conti, F. (2003): Minuartia graminifolia (Caryophyllaceae), a south-east European species.

Botanical Journal of the Linnean Society 143: 419-432. • Conti, F., Abbate, G., Alessandrini, A., Blasi, C. (2005): An annotated checklist of the Italian

vascular flora. Palombi Editori, Roma. 1-420. • Dimopoulos, P., Raus, Th., Bergmeier, E., Constantinidis, Th., Iatrou, G., Kokkini, S.,

Strid, A., Tzanoudakis, D. (2013): Vascular plants of Greece: an annotated checklist. Berlin: Botanischer Garten und Botanisches Museum Berlin-Dahlem, Freie Universität Berlin; Athens: Hellenic Botanical Society. Englera 31: 1-370.

• Domac, R. (1961-1962): Šume dalmatinskog crnog bora (Pinus dalmatica Vis. s.l.) na Biokovu. Acta Botanica Croatica 20-21: 203-223.

• Franjić, J., Škvorc, Ž. (2014): Novi križanac Sorbus x thuringiaca (Ilse) Fritch u hrvatskoj flori. Šumarski list 3-4: 194.

• Greuter, W. (1965): Beiträige zur Flora der Südägäis 1-7. Candollea 20: 167-218. • Harley, R.M.A., Atkins, S., Budantsev, A., Cantino, P.D., Conn, B.J., Grayer, R., Harley,

M.M., de Kok, R., Krestovskaja, T., Morales, R., Paton, A.J., Ryding, O., Upson, T. (2004): Labiatae. U: Kadereit, J.W. (ur.) The families and genera of vascular plants 7. Springer, Berlin, 167-275.

• Iamonico, D., Bogdanović, S. (2014): New combinations in Balkans Clinopodium (Lamiaceae). Phytotaxa 174: 123-126.

• Jogan, N. (2014): Muhlenbergia schreberi J. F. Gmel (Poaceae), a new naturalized species in Croatia. Acta Botanica Croatica 73(2): 465-470.

• Kušan, F. (1969): Biljni pokrov Biokova (flora i vegetacija). Prir. istraž. ser. Acta biol. 5(37): 5-224.

• Prather, L.A., Monfils, A.K., Posto, A.L., Williams, R.A. (2002): Monophyly and phylogeny of Monarda (Lamiaceae): Implications of sequence data from the internal transcribed spacer (ITS) region of nuclear ribosomal DNA. Systematic Botany 27: 127-137.

• Selvi, F., Bigazzi, M. (1998): Anchusa L. and allied genera (Boraginaceae) in Italy. Plant Biosystems 132: 110-140.

• Trusty, J.L., Olmstead, R.G., Bogler, D.J., Santos-Guerra, A., Francisco-Ortega, J. (2004): Using molecular data to test a biogeographic connection of the Macaronesian genus Bystropogon (Lamiaceae) to the New World: a case of conflicting phylogenies. Systematic


9

Botany 29: 702-715. • Wagstaff, S.J., Olmstead, R.G., Cantino, P.D. (1995): Parsimony analysis of cpDNA

restriction site variation in subfamily Nepetoideae (Labiatae). American Journal of Botany 82: 886-892.

• Bogdanović, S., Brullo, S., Rešetnik, I., Lakušić, D., Satovic, Z., Liber, Z. (2014):

Campanula skanderbegii: molecular and morphological evidence of a new Campanula species (Campanulaceae) endemic to Albania. Systematic Botany 39(4): 1250-1260.

• Bogdanović, S., Rešetnik, I., Brullo, S., Shuka, L. (2014): Campanula aureliana (Campanulaceae), a new species from Albania. Plant Systematics and Evolution DOI 10.1007/s00606-014-1171-0.

• Brana, S., Vuković, N., Kaligarič, M. (2014): Least adder’s-tongue (Ophioglossum lusitanicum L.) in Croatia – distribution, ecology and conservation. Acta Botanica Croatica 73(2): 471-480.

• Britvec, M., Ungar, S., Bogdanović, S. (2014): Flora Nakovanske visoravni i okolice (poluotok Pelješac). Agronomski glasnik 76(1-2): 61-82.

• Giovanetti, M., Vuković, N., Jelaska, S. D. (2014): Australian acacias across eastern Adriatic – abundant but not aggressive. Periodicum Biologorum 116(3): 275-283.

• Grdiša, M., Liber, Z., Radosavljević, I., Carović-Stanko, K., Kolak, I., Šatović, Z. (2014): Genetic diversity and structure of Dalmatian Pyrethrum (Tanacetum cinerariifolium Trevir. /Sch./ Bip., Asteraceae) within the Balkan refugium. Plos One 9(8): 1-13.

• Iamonico, D., Bogdanović, S. (2014): New combinations in Balkans Clinopodium (Lamiaceae). Phytotaxa 174(2): 123–126.

• Janković, I. B., Drobac, M., Lakušić, D. (2014): Compounds of the methanolic leaf extract as chemotaxonomic markers for the Campanula pyramidalis complex (Campanulaceae). Acta Botanica Croatica 73(2): 481-490.

• Jelaska, S. D. (ur.) (2014): 1. Hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem - Zbornik sažetaka. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1-84.

• Jimenez-Mejias, P., Hilpold, A., Frajman, B., Puscas, M., Koopman, J., Mesterhazy, A., Grulich, V., Arnstein Lye, K., Martin-Bravo, S. (2014): Carex cespitosa: reappraisal of its distribution in Europe. Willdenowia 44(3): 327-343.

• Jogan, N. (2014): Muhlenbergia schreberi J. F. Gmel (Poaceae), a new naturalized species in Croatia. Acta Botanica Croatica 73(2): 465-470.

• Jurišić, V., Bilandžija, N., Krička, T., Leto, J., Matin, A., Kuže, I. (2014): Fuel properties’ comparison of allochthonous Miscanthus x giganteus and autochthonous Arundo donax L.: a study case in Croatia. Agriculturae Conspectus Scientificus 79(1): 7-11.

• Kabaš, E., Batanjski, V., Glasnović, P., Vicić, D., Tanasković, A., Kuzmanović, N., Lakušić, D., Šinžar-Sekulić, J. (2014): Towards detecting bioclimatic niche – species distribution modelling in four maple species (Acer spp.). Acta Botanica Croatica 73(2): 401-417.

• Kočić, A., Horvatić, J., Jelaska, S. D. (2014): Distribution and morphological variations of invasive macrophytes Elodea nuttallii (Planch.) H. St. John and Elodea canadensis Michx in Croatia. Acta Botanica Croatica 73(2): 437-446.

• Krajičak, J., Milakara, J., Židovec, V., Hima, V. (2013): Cvjetne vrste okućnica u zaštićenoj ruralnoj cjelini Krapje. Agronomski glasnik 2-3: 135-146.

• Kremer, D., Lukač, G., Randić, M., Krušić, I., Kosalec, I., Ruščić, M. (2014): New localities of Berberis croatica Horvat and Teucrium arduini L. in the Croatian Dinaric mountains. Natura Croatica 23(1): 147-162.

• Liber, Z., Bogdanović, S., Radosavljević, I., Pruša, M., Filipović, M., Stešević, D., Šatović, Z. (2014): Morphological Analysis of Short-Tooth Sage (Salvia brachyodon Vandas)

Prilozi bibliografiji flore Hrvatske


10

Populations. Agriculturae Conspectus Scientificus 79(2): 71-76.

• Liber, Z., Židovec, V., Bogdanović, S., Radosavljević, I., Pruša, M., Filipović, M., Han Dovedan, I., Jug-Dujaković, M., Šatović, Z. (2014): Genetic diversity of Dalmatian Sage (Salvia officinalis L.) as assessed by RAPD Markers. Agriculturae Conspectus Scientificus 79(2): 77-84.

• Lubarda, B., Stupar, V., Milanović, Đ., Stevanović, V. (2014): Chorological characterization and distribution of the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica 38(1): 167-184.

• Lukasz, L., Dolina, K., Fressel, N., Perković, S. (2014): Wild food plants in Dalmatia (Croatia). U Pieroni, A., Quave, C. L. ur.: Ethnobotany and biocultural diversities in the Balkans. Springer Verlag: 137-148.

• Ljubičić, I., Britvec, M., Jelaska, S.D., Husnjak, S. (2014): Plant diversity and chemical soil composition of rocky pastures in relation to the sheep grazing intensity on the northern Adriatic islands (Croatia). Acta Botanica Croatica 73(2): 419-435.

• Maslo, S. (2014): Alien flora of Hutovo blato natural park (south Bosnia and Herzegovina). Herbologia 14(1): 1-13.

• Miličević, T., Kaliterna, J., Ivić, D., Milović, M. (2014): Records of phytopathogenic fungal species on native plants new to Croatia. Natura Croatica 23(1): 179-187.

• Milović, M., Pandža, M. (2014): New localities of Senecio inaequidens DC. in Croatia. Natura Croatica 23(1): 219-227.

• Nikolić, T., Mitić, B., Boršić, I. (2014): Flora Hrvatske: invazivne biljke. Alfa d.d., Zagreb, 6-296.

• Pieroni, A., Quave, C. L. (2014): Ethnobotany and biocultural diversities in the Balkans. Springer Verlag, London, vii-xi, 1-255.

• Pieroni, A., Quave, C. L. (2014): Ethnobotany in the Balkans: Quo Vadis?. U Pieroni, A., Quave, C. L. ur.: Ethnobotany and biocultural diversities in the Balkans. Springer Verlag: 1-9.

• Poljak, I. (2014): Morfološka i genetska raznolikost populacija i kemijski sastav plodova europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-231.

• Rottensteiner, W. K. (2014): Exkursionsflora für Istrien. Verlag des Naturwissenschaftlichen Vereins für Kärnten, Klagenfurt, 1014.

• Skelin, M., Ljubičić, I., Skelin, I., Vitasović Kosić, I., Bogdanović, S. (2014): The flora of Zečevo (Hvar Archipelago, Croatia). Agriculturae Conspectus Scientificus 79(2): 85-91.

• Surina, B., Schneeweiss, G. N., Glasnović, P., Schönswetter, P. (2014): Testing the efficiency of nested barriers to dispersal in the Mediterranean high mountain plant Edraianthus graminifolius (Campanulaceae). Molecular Ecology 23: 2861-2875.

• Vlahović, I., Karlović, K. (2013): Otrovne i alergene biljne vrste u školskim vrtovima grada Samobora. Agronomski glasnik 2-3: 107-116.

• Vuković, N., Miletić, M., Milović, M., Jelaska, S. D. (2014): Grime's CSR strategies of the invasive plants in Croatia. Periodicum Biologorum 116(3): 323-329.

• Zebec, M., Idžojtić, M., Poljak, I., Zebec, M. (2014): Dendroflora i usklađenost arhitektonskih i hortikulturnih elemenata parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski list 138(1-2): 55-64.


11

• Održan je 1. Hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem (http://www.ekolosko-drustvo.hr/1HSIV.html) u organizaciji Hrvatskog ekološkog društva, te suorganizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode i Javne ustanove Maksimir (24. studenog 2014, Zagreb). Zbornik sažetaka dostupan je na adresi http://www.ekolosko-drustvo.hr/1HSIV-Book-of-abstracts.pdf

(foto D. Mihelj)

• 36. susret Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije održat će se u Osijeku, 17.-20. lipnja 2015. u organizaciji Hrvatskog botaničkog društva, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivrednog fakulteta Josip Juraj Strossmayer Sveučilišta u Osijeku. Detalji o skupu i prijave dostupni su na adresi http://osijek2015.eadsve.org/.

• Građa Herbarija CNHM Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu od nedavno je dostupna preko portala CNHM – Virtualni herbarij.

• Registrirana je nova herbarijska zbirka NHMS – Herbarij Prirodoslovnog muzeja Split, a nadležni kustosi su Dalibor Vladović ([email protected]) i Nediljko Ževrnja ([email protected]) (Prirodoslovni muzej i zoo, Kolombatovićevo šetalište 2, 21000 Split)

Herbarij NHMS sastavni je dio Prirodoslovnog muzeja u Splitu, a osnovan je u siječnju 2005. godine. Prilikom registracije dodijeljena mu je međunarodna skraćenica NHMS od strane Index Herbariorum. Herbarijska zbirka trenutno sadrži 13.612 primjeraka koji većinom potječu iz Hrvatske, balkanskih zemalja i mediteranskog područja. Herbarij Prirodoslovnog muzeja Split (NHMS) sačinjavaju:

• Algarij – novi, u osnivanju, broji 84 primjerka herbariziranih algi

• Algarij G. B. Sandri – broji 37 primjeraka herbariziranih algi

• Algarij M. S. de Cattani – broji 104 primjerka herbariziranih algi

• Herbarijska zbirka C. Studniczke – broji 9592 primjerka herbariziranih biljaka (zbirka je u obradi)

• Herbarijska zbirka A. Andrića – broji 2623 primjerka herbariziranih biljaka

• Herbarijska zbirka G. Bučića – broji 123 primjerka herbariziranih biljaka (zbirka je u obradi)

• Herbarijska zbirka A. Cvitanića – broji 894 primjerka herbariziranih biljaka (zbirka je u obradi)

• Ampelografska zbirka S. Bulića – broji 155 primjeraka herbariziranih listova sorti vinove loze

Novosti


12

Tipski primjerci ne mogu se slati na posudbu. Digitalizacija herbarijskih primjeraka je u tijeku. Zahtjevi za posjet, razmjenu ili posudbu herbarijskih primjeraka trebaju se uputiti na mail adresu: [email protected].

Documents

Glasnik - Botanichirc.botanic.hr/Glasnik-HBoD/2014/Glasnik HBoD-2-2-2014.pdf2014/02/02 · Znanstveni radovi trebaju sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na)