GLASNIK GRADA KOPRIVNICE · GLASNIK GRADA KOPRIVNICE • Broj 10 • 10. prosinca 2018. Stranica 116 (7) Obrazloženje sadrži polazišta, ciljeve prostornog ureÿenja i plan prostornog

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE • Broj 10 • 10. prosinca 2018.

Stranica 1

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE

SadržajAKTI GRADSKOG VIJEÆA

2628. Proračun Grada Koprivnice za 2019. godinu i Projekcije za 2020. i 2021. godinu ...................................................................................... 22629. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Koprivnice za 2019. godinu ........................................ 622630. Program održavanja komunalne infrastrukture u Gradu Koprivnici za 2019. godinu .................................................................................. 752631. Program javnih potreba u kulturi i turizmu Grada Koprivnice za 2019. godinu ........................................................................................... 792632. Program javnih potreba u obrazovanju Grada Koprivnice za 2019. godinu ................................................................................................ 802633. Program javnih potreba u području djelovanja udruga građana Grada Koprivnice za 2019. godinu .......................................................... 852634. Program javnih potreba u području predškolskog odgoja i obrazovanja Grada Koprivnice za 2019. godinu ............................................. 882635. Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Koprivnice za 2019. godinu .......................................................................... 902636. Program javnih potreba u sportu Grada Koprivnice za 2019. godinu .......................................................................................................... 942637. Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Koprivnice za 2019. godinu ........................................................................................... 962638. Program javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe

spašavanja Stanice Koprivnica na području grada Koprivnice u 2019. godini ............................................................................................ 982639. Program javnih potreba u području unaprjeđenja kvalitete života građana Grada Koprivnice za 2019. godinu ......................................... 992640. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Koprivnice za 2019. godinu ........................................................................................................ 1012641. Zaključak o prihvaćanju Programa rada sa financijskim planom Savjeta mladih Grada Koprivnice za 2019. godinu ............................... 1082642. Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Javne vatrogasne postrojbe Grada Koprivnice ..................................... 1082643. Odluka o prijenosu poslovnog udjela u trgovačkom društvu

Gradsko komunalno poduzeće Komunalac društvo s ograničenom odgovornošću Općini Koprivnički Ivanec ......................................... 1092644. Odluka o prijenosu poslovnog udjela u trgovačkom društvu Gradsko komunalno poduzeće

Komunalac društvo s ograničenom odgovornošću Općini Sokolovac ...................................................................................................... 1102645. Odluka o izmjeni Odluke o zajedničkoj provedbi mjera gospodarenja otpadom ....................................................................................... 1102646. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju trgovačkog društva

Gradsko komunalno poduzeće Komunalac društvo s ograničenom odgovornošću .................................................................................. 1112647. Odluka o izmjeni Odluke o vrijednosti koeficijenta radnog mjesta ravnatelja gradske ustanove ............................................................... 1122648. Odluka o utvrđivanju mjerila za sufinanciranje djelatnosti dadilja na području grada Koprivnice .............................................................. 1132649. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja «Pri Sv. Magdaleni I.» ............................................................................................... 1152650. Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja «Zona centralnih funkcija» u Koprivnici ........... 1392651. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sudjelovanju investitora u gradnji javnih parkirališta na području Grada Koprivnice ............ 1782652. Odluka o komunalnom doprinosu na području Grada Koprivnice ............................................................................................................. 1782653. Odluka o komunalnoj naknadi .................................................................................................................................................................. 1842654. Odluka o određivanju vrijednosti boda za obračun komunalne naknade .................................................................................................. 1912655. Odluka o prodaji po povoljnijim uvjetima građevinskog zemljišta na području DPU «Cvjetna» u Koprivnici ............................................. 1912656. Odluka o dopunama Odluke o rješavanju stvarnih prava na građevnoj čestici

s izgrađenim postojećim višestambenim zgradama i garažama ............................................................................................................... 1962657. Odluka o dopuni Odluke o provedbi postupaka jednostavne nabave ....................................................................................................... 1972658. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o realizaciji studentskih stipendija Grada Koprivnice za akademsku godinu 2017./2018. .................... 1982659. Odluka o stavljanju van snage Odluke o osnivanju i ustroju postrojbi civilne zaštite Grada Koprivnice .................................................... 1982660. Odluka o prodaji skladišta i pripadajućeg zemljišta u Dravskoj ulici 18 u Koprivnici .................................................................................. 1982661. Odluka o izmjeni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Koprivnice .................................................................................. 1992662. Izmjene Prijedloga mreže Osnovnih škola na području Grada Koprivnice ............................................................................................... 200

AKTI GRADONAÈELNIKA

430. Plan vježbi civilne zaštite u 2018. godini ..................................................................................................................................................... 205431. Zaključak o Shemi mobilizacije Stožera civilne zaštite Grada Koprivnice ................................................................................................... 206432. Odluka o imenovanju službenika za rad u eNekretninama (informacijskom sustavu tržišta nekretnina) za područje Grada Koprivnice .... 206433. Rješenje o izmjeni Rješenja o osnivanju i imenovanju Procjeniteljskog

povjerenstva za tržište nekretnina na području Grada Koprivnice ............................................................................................................. 207434. Odluka o imenovanju koordinatora na lokaciji Grada Koprivnice ................................................................................................................ 208

AKTI GKP «KOMUNALAC»

120. Općina Drnje- suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada ..... 209121. Općina Đelekovec - suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada ........................................................................................................ 210122. Općina Koprivnički Bregi - suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada ........................................................................................................ 211

2649.


Stranica 115

Na temelju lanka 109. stavka 6. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13 i 65/17), lanka 40. Statuta Grada Koprivnice („Glasnik Grada Koprivnice“ broj 4/09, 1/12, 1/13, 3/13 – pro iš eni

tekst i 1/18) i Odluke o izradi Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“ „Glasnik Grada Koprivnice“ broj 1/17), Gradsko vije e Grada Koprivnice na svojoj 13. sjednici održanoj 30. 11. 2018. godine, donijelo je:

ODLUKU

O DONOŠENJU URBANISTI KOG PLANA URE ENJA „PRI SV. MAGDALENI I“

I. OP E ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovom Odlukom o donošenju Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“ (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Urbanisti ki plan ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“.

lanak 2.

(1) Prostor obuhvata Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“ utvr en je Generalnim urbanisti kim planom Koprivnice („Glasnik Grada Koprivnice“, broj 4/08, 5/08, 7/14 i 1/15- pro iš eni tekst) i Odlukom o izradi Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“ („Glasnik Grada Koprivnice“, broj 1/17), a obuhva a podru je Koprivnice južno od Ulice dr. Alberta Heinricha i koridore planiranih prometnica –nastavak Ulice Ciglana i Ulice Dore Peja evi .

(2) Obuhvat je prikazan na kartografskim prikazima, a površina mu iznosi cca 3,8 ha.

lanak 3.

(1) Urbanisti ki plan ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“ sadržan je u Elaboratu „Urbanisti ki plan ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“„ (u daljnjem tekstu: Elaborat).

(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. akovec. (3) Elaborat iz stavka 1. ovog lanka sastavni je dio ove Odluke, a sadrži op e priloge, tekstualni dio

(odredbe za provedbu), grafi ki dio i obrazloženje. (4) Op i prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o stru nom

izra iva u. (5) Tekstualni dio (odredbe za provedbu) sadrži poglavlja:

1. Uvjeti odre ivanja i razgrani avanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja sadržaja društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i na in gradnje 5. Uvjeti ure enja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroni ke

komunikacijske infrastrukture 6. Uvjeti ure enja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere spre avanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana

(6) Grafi ki dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

0.1 PODLOGA ZA IZRADU UPU – IZVOD IZ KATASTARSKOG PLANA DGU 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN INFRASTRUKTURE – PROMETNA MREŽA

2.2. PLAN INFRASTRUKTURE – JAVNA VODOOPSKRBA, JAVNA ODVODNJA I PLINOOPSKRBA

2.3. PLAN INFRASTRUKTURE – ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I ELEKTRONI KA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

3. UVJETI KORIŠTENJA, URE ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NA IN I UVJETI GRADNJE


Stranica 116

(7) Obrazloženje sadrži polazišta, ciljeve prostornog ure enja i plan prostornog ure enja te evidenciju postupka izrade i donošenja Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

lanak 4.

(1) Op i urbanisti ki pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci:

Atika je zid u liniji vanjskog pro elja zgrade, koji se iz tehni kih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a ija visina iznad vijenca ne može biti ve a od 0,80 m.

Balkon je konzolni element pro elja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pro elja zgrade, a iji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade.

Erker je konzolni element pro elja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pro elja zgrade, a iji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade.

Etaža je korisni prostor zgrade izme u (pripadaju eg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadaju i konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u kona no zaravnani teren i iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio zgrade iji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona no ure eni i zaravnati teren uz pro elje gra evine, odnosno s najmanje jednim svojim pro eljem je izvan terena. Na kosom terenu strmog nagiba suteren može mijenjati podrum ili se može graditi kao dodatna podzemna etaža, bez obzira na ukupnu dozvoljenu etažnost.

Prizemlje (P) je dio zgrade iji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad kona no ure enog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj to ki uz pro elje gra evine ili iji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

Kat (K) je etaža iznad prizemlja iji se korisni prostor nalazi izme u dva poda ili etaža iji nadozid na uli nom pro elju ima visinu ve u od dozvoljene za nadozid potkrovlja.

Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Gra evina je gra enjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih gra evnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugra enim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao gra enjem.

Osnovna gra evina (ili gra evina osnovne namjene) sadržaja je identi nog ili kompatibilnog s namjenom estice.

Prate a gra evina (ili gra evina prate e namjene) je gra evina koja se na gra evnoj estici gradi uz gra evinu osnovne namjene, a ija namjena i površina su odre ene

vrstom dozvoljenih prate ih djelatnosti ovisno o uvjetima namjene gra evne estice.

Pomo na gra evina je gra evina koja s osnovnom ili prate om gra evinom na estici ini funkcionalni sklop.

Gra evna estica je zemljišna estica namijenjena za gradnju gra evina, odgovaraju ih dimenzija i površina prema uvjetima odredbi za provo enje UPU.

Gra evni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja uli no pro elje osnovne gra evine ili kompleksa.

Gra evinska bruto površina etaže je površina mjerena u razini poda etaže odre ena prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, u koje se ne ura unava površina zatvorenih dijelova zgrade svijetle visine manje od 2,0 m, površina otvorenih dijelova zgrade, kao ni površina vanjskog dizala koje se dogra uje na postoje u zgradu.

Gra evinska bruto površina zgrade (GBP) je zbroj gra evinskih bruto površina svih etaža.

Individualna zgrada je zgrada s najviše 3 samostalne funkcionalne jedinice.

Koeficijent iskoristivosti gra evne estice /kis/ je omjer zbroja gra evinskih bruto površina (GBP) obra unatih prema posebnom propisu, svih zgrada na estici i površine gra evne estice.

Koeficijent izgra enosti gra evne estice /kig/ je omjer zbroja izgra enih površina zemljišta pod svim gra evinama obra unatih prema posebnom propisu i ukupne površine gra evne estice. U obra unu kig-a se ne ura unavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, kao niti tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja zgrade.

Krovni istak je gra evni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pro elja.


Stranica 117

Krovna ku ica je gra evni element kosog krova koji omogu ava ugradnju vertikalnog gra evnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i sli no.

Linija regulacije razgrani ava esticu uli nog koridora i površine, odnosno estice, drugih namjena.

Maksimalno dozvoljena etažnost gra evine (E) ozna ava najve i dozvoljeni broj i tip etaža gra evine ili gra evnog kompleksa pri emu:

ukoliko se dozvoljena etažnost gra evine definira na na in da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne plo e najviše dozvoljene katne etaže mogu e je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, iji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije mogu e koristiti kao etažu

ukoliko se dozvoljena etažnost gra evine definira na na in da završava s potkrovljem (npr. E=P+2K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE), pri emu se potkrovlje bez nadozida i uvu ena katna etaža grade umjesto potkrovlja, a druga etaža potkrovlja se gradi kao dodatna etaža iznad potkrovlja.

Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pro elja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi pove anja visine i volumena potkrovlja, a na uli nom pro elju ne smije biti viši od 1,20 m.

Nepotpuna etaža (NE) je najviša nadzemna etaža ija gra evinska bruto površina etaže iznosi najviše 70% površine tlocrta iste etaže, odnosno najviša nadzemna etaža iji je udio tlocrtne površine zatvorenih dijelova svijetle visine ve e od 2,0 m najviše 70% površine tlocrta iste etaže. Nepotpuna etaža se može oblikovati kao:

potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje ija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj plo i prizemlja ili kata, pri emu je visina nadozida na pro elju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje

druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isklju ivo kod osnovnih gra evina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje

uvu ena katna etaža, može se primijeniti isklju ivo kod osnovnih gra evina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvu ena od uli nog pro elja najmanje za 1,5 m i ukupne visine najviše 3,5 m, mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha stropne konstrukcije nepotpune etaže.

Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lo e, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i sli no.

Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža ija gra evinska bruto površina etaže iznosi više od 70% površine tlocrta etaže.

Samostalna funkcionalna jedinica je dio zgrade koji se može korisni ki, odnosno vlasni ki odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno.

Stambena zgrada je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomo nim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prate e sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvr enoj namjeni pojedine gra evne estice:

Individualna stambena zgrada (I) je stambena zgrada s najviše 3 samostalne funkcionalne jedinice.

Manja višestambena zgrada (MV) je višejedini na stambena zgrada s ograni enim brojem samostalnih funkcionalnih jedinica od 4 do 6.

Višestambena zgrada (V) je višejedini na stambena zgrada s više od 6 samostalnih funkcionalnih jedinica i bez ograni enja njihova maksimalnog broja.

Stambeno – poslovna zgrada je zgrada s više samostalnih funkcionalnih jedinica, od kojih najmanje jedna ima stambenu namjenu i kojoj se udio korisne površine pojedine namjene ne ispituje.

Stan je samostalna funkcionalna jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizi ki povezane i/ili odvojene pomo ne prostore, kao što su spremište, garažno ili parkirališno mjesto i druge.

Tlocrt etaže je vertikalna projekcija na podnu ravninu etaže, svih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade pripadaju ih istoj etaži, uklju ivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz ini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uklju ivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.


Stranica 118

Ukupna visina zgrade mjeri se od kona no zaravnanog i ure enog terena na njegovom najnižem dijelu uz pro elje gra evine do najviše to ke krova (sljemena krova), a kod gra evina s ravnim krovom ili kod gra evina s kosim krovom i atikom ija visina je ve a od visine sljemena, ukupna visina gra evine se mjeri do vrha atike.

Uli no pro elje zgrade je pro eljezgrade orijentirano na ulicu.

Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice ravnine pro elja i ravnine krovne konstrukcije.

Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od kona no zaravnanog i ure enog terena uz pro elje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na ku nu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov.

Višejedini na zgrada je zgrada s više od 3 samostalne funkcionalne jedinice.

Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobi ajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova.

Zahvat / zahvat u prostoru je svako gra enje nove gra evine, rekonstrukcija postoje e gra evine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ure uje ili mijenja stanje prostora

Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni gra evni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizi ki odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda.

Zeleni krov je tehni ki sustav kojim se na gra evinskoj strukturi odvojenoj od tla, naj eš e na krovu zgrade, formiraju ve e kontinuirane površine zasa ene biljem.

Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isklju ivo padalinama

Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za ve i broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena gra evina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedina na gra evina unutar sustava infrastrukture.

Slobodnostoje a zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od me e gra evne estice.

Poluugra ena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na me u susjedne gra evne estice, a od suprotne susjedne me e je odmaknuta.

Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugra ene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu gra evinu.

Ugra ena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bo ne strane prislanja na me e susjedne gra evne estice, odnosno uz susjedne gra evine.

(2) Pojmovi iz podru ja komunalnog gospodarstva:

Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu elektri ne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima.

Elektroni ka komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadaju a infrastruktura povezana s elektroni kom komunikacijskom mrežom i/ili elektroni kom komunikacijskom uslugom, koja omogu uje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhva a kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadaju e gra evine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroni ke programske vodi e.

Elektroni ka komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogu ava smještaj elektroni ke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika.

Javni isporu itelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priklju enja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Javna odvodnja obuhva a djelatnosti skupljanja, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda, a može obuhva ati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septi kih i sabirnih jama na odgovaraju i ure aj za pro iš avanje.

Javna rasvjeta je komunalna djelatnost ije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta, a sastoji se od odgovaraju ih objekata i ure aja napajanih elektri nom energijom iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije.

Javna vodoopskrba obuhva a djelatnosti zahva anja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.


Stranica 119

Obnovljivi izvori energije su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz bioteku ine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sun eva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren na in sukladno propisima iz podru ja zaštite okoliša.

Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije elektri ne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priklju enje na elektroenergetski distribucijski sustav.

Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priklju enje na plinski distribucijski sustav.

Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priklju enje na toplinski distribucijski sustav.

Otpadne vode su sve potencijalno one iš ene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadaju ih

objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka.

Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhva a cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom.

Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva,

odnosno vozila hitne pomo i, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sli nih.

1. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Razgrani avanje površina i parcelacija estica

lanak 5.

(1) Unutar podru ja obuhvata Urbanisti kog plana ure enja “Pri Sv. Magdaleni I“; (u daljnjem tekstu: UPU), utvr uju se:

gra evne estice namijenjene za gra enje, odnosno ure enje površina javne namjene ostale gra evne estice drugi detaljni uvjeti korištenja i ure enja prostora, te gra enja gra evina.

(2) Podjela podru ja s obzirom na namjenu, razgrani enje površina javne namjene od ostalih površina, te parcelacija odre eni su grafi ki u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.

lanak 6.

(1) U odnosu na namjenu razlikuju se površine: stambene namjene:

za individualnu zgradu /oznaka S1/ za manju višestambenu zgradu /oznaka S2/ za višestambenu zgradu /oznaka S3/

mješovite namjene /oznaka M/ zelene površine:

javna zelena površina - javni park /oznaka Z1/ zaštitna zelena površina /oznaka Z/

uli ni koridor /oznaka UK s pripadaju om numeri kom oznakom/ estica za pripajanje /oznaka P/.

(2) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ odre uju obvezu ure enja i korištenja predmetne površine u svrhu odre enu namjenom.

(3) Grafi kom oznakom prikazane su ostale servisne ili prate e površine u funkciji osnovne utvr ene namjene, kao što su površine unutar uli nih koridora – površine zelenila, pješa ke i biciklisti ke staze, parkirališne površine unutar uli nih koridora, i sli no.


Stranica 120

lanak 7.

(1) Površine uli nih koridora /oznaka UK/ i zelene površine /oznake Z1 i Z/ smatraju se površinama javne namjene.

(2) Za sve površine javne namjene UPU utvr uje obaveznu parcelaciju pojedina nih estica, sukladno grafi kim dijelovima UPU izra enim u elektronskom obliku na digitalnom katastarskom planu Državne geodetske uprave.

(3) Dozvoljena odstupanja od parcelacije u odnosu na stavak 2. ovog lanka:

površina estica zelenih površina može se kretati u rasponu od +-5% od utvr enih parcelacijom UPU

estice uli nih koridora mogu se formirati i na na in da širina koridora bude ve a od utvr enih UPU-om, ali ne smije biti manja

uli ni koridori se u odnosu na dužinu koridora predvi enu UPU-om mogu formirati po segmentima

iz estice javnog parka /oznaka Z1/ mogu se izdvajati zasebne gra evne estice za gradnju gra evina dozvoljenih unutar površine javnog parka, ukupno najviše do 10% površine estice parka utvr ene parcelacijom UPU.

lanak 8.

(1) Formiranje ostalih gra evinskih estica provodi se sukladno grafi kim dijelovima UPU izra enim u elektronskom obliku na digitalnom katastarskom planu Državne geodetske uprave, uz primjenu slijede eg na ela:

površina pojedina ne gra evne estice namijenjene za individualnu stambenu zgradu /oznaka S1/ i gra evne estice namijenjene za manju višestambenu zgradu /oznaka S2/ može se kretati u rasponu od +-5% od utvr ene parcelacijom

površina pojedina ne gra evne estice namijenjene za višestambenu zgradu /oznaka S3/ i gra evne estice mješovite namjene/oznaka M/ može se kretati u rasponu od +-10% od utvr ene parcelacijom.

(2) Dozvoljena odstupanja od parcelacije u odnosu na stavak 1. ovog lanka:

gra evnim esticama brojeva 6 i 12 mogu e je, ali nije nužno, pripojiti površinu zemljišta jedne ili obje UPU-om predvi ene estice za pripajanje

u postupku parcelacije pojedina nih gra evnih estica, dozvoljeno je objediniti dvije susjedne gra evne estice u jednu ve u, i to za UPU-om planirane estice brojeva: 5 i 11; 15 i 16; 17 i 18.

u slu aju iz prethodne alineje na estici formiranoj objedinjavanjem zemljišta zgrada osnovne namjene treba se predvidjeti kao slobodnostoje a i locirati unutar površine za razvoj, utvr ene objedinjavanjem pojedina nih površina za razvoj predvi enih kartografskim prikazom broj 4. „Na in i uvjeti gradnje“, pri emu objedinjena gra evna estica zadržava istu namjenu i utvr eni broj samostalnih funkcionalnih jedinica sukladno odgovaraju oj namjeni, odnosno:

za gra evnu esticu formiranu objedinjavanjem planiranih estica brojeva 15 i 16, te brojeva 17 i 18, broj samostalnih funkcionalnih jedinica na objedinjenoj estici se ograni ava od najmanje 4 do najviše 6

za gra evnu esticu formiranu objedinjavanjem planiranih estica brojeva 5 i 11, broj samostalnih funkcionalnih jedinica na objedinjenoj estici se ne ograni ava, ali ne može biti manji od 4.

lanak 9.

(1) U postupku parcelacije, granice susjednih gra evnih estica treba formirati na na in da ine zajedni ku me u.

1.2. Namjena estica i gra evina

lanak 10.

(1) Namjena pojedine gra evne estice formirane temeljem UPU-a odre uje sadržaj koji se može graditi na pojedinoj gra evnoj estici.

lanak 11.

(1) Gra evna estica stambene namjene za individualnu zgradu /oznaka S1/ omogu ava gradnju:

jedne osnovne gra evine - individualne stambene zgrade

više pomo nih gra evina u funkciji sadržaja iz osnovne gra evine. (2) Od ukupno dozvoljenih, najviše jedna samostalna funkcionalna jedinica može biti prate e, poslovne

namjene.


Stranica 121

(3) Udio korisne površine samostalne funkcionalne jedinice poslovne namjene ne može premašivati 40% ukupne korisne površine cijele zgrade osnovne namjene.

(4) Vrste dozvoljenih poslovnih djelatnosti utvr uju se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti“.

(5) Na estici se ne može graditi prate a gra evina. (6) Pomo ne gra evine mogu imati sljede u namjenu:

garaža, alatnica, spremište i sli no

natkrivena ili nenatkrivena terasa

sjenica, nadstrešnica, vrtni paviljon.

lanak 12.

(1) Gra evna estica stambene namjene za manju višestambenu zgradu /oznaka S2/ omogu ava gradnju jedne gra evine osnovne namjene u navedenoj kategoriji.

(2) Ukupni udio korisne površine poslovne namjene ograni ava na najviše 20% ukupne korisne površine cijele zgrade.

(3) Unutar zgrade osnovne namjene potrebno je integrirati pomo ne zajedni ke sadržaje i pomo ne prostore u funkciji pojedinih samostalnih funkcionalnih jedinica – spremišta u funkciji stanova i poslovnih prostora, garažne prostore, spremište za skupljanje otpada, kotlovnicu, druge instalacijske prostore i sli no.

(4) Vrste dozvoljenih poslovnih djelatnosti utvr uju se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti“.

(5) Na estici se ne mogu graditi prate a, niti pomo ne gra evine.

lanak 13.

(1) Gra evna estica stambene namjene za višestambenu zgradu /oznaka S3/ omogu ava gradnju jedne zgrade osnovne namjene u navedenoj kategoriji.

(2) Ukupni udio korisne površine poslovne namjene ograni ava se na najviše 20% ukupne korisne površine cijele zgrade.

(3) Unutar zgrade osnovne namjene potrebno je integrirati pomo ne zajedni ke sadržaje i pomo ne prostore u funkciji pojedinih samostalnih funkcionalnih jedinica – spremišta u funkciji stanova i poslovnih prostora, garažne prostore, spremište za skupljanje otpada, kotlovnicu, druge instalacijske prostore i sli no.

(4) Vrste poslovnih djelatnosti koje se mogu predvidjeti unutar estice utvr uju se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti“.

(5) Na estici se ne može graditi prate a gra evina. (6) Pomo ne gra evine mogu imati samo sljede u namjenu:

natkrivene ili nenatkrivene terase

sjenica ili vrtni paviljon tlocrtne površine do 30,0 m2.

(7) Izuzetno od stavka 6. ovog lanka, kao slobodnostoje u pomo nu gra evinu ili ogra eni otvoreni natkriveni ili nenatkriveni prostor, mogu e je graditi spremište za skupljanje otpada za vlastite potrebe, uz uvjet da ga se najmanje 10,0 m udalji od površine za razvoj osnovne gra evine susjedne gra evne estice.

lanak 14.

(1) Gra evne estice mješovite namjene /oznaka M/ omogu avaju gradnju jedne osnovne gra evine s više samostalnih funkcionalnih jedinica stambene, društvene i/ili poslovne namjene, te integriranim pomo nim sadržajima: garažni prostor, spremišta u funkciji zasebnih korisni kih jedinica, spremište za skupljanje otpada, kotlovnica i drugi instalacijski prostori i sli no.

(2) Vrste poslovnih djelatnosti koje se mogu predvidjeti unutar estice utvr uju se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti“.

(3) Vrste društvenih djelatnosti koje se mogu predvidjeti unutar estice utvr uju se prema poglavlju 3. „Uvjeti smještaja sadržaja društvenih djelatnosti“.

(4) Na estici se ne može graditi prate a gra evina. (5) Pomo ne gra evine mogu imati samo sljede u namjenu:

natkrivene ili nenatkrivene terase

sjenica ili vrtni paviljon tlocrtne površine do 30,0 m2.

(6) Izuzetno od stavka 5. ovog lanka, kao slobodnostoje u pomo nu gra evinu ili ogra eni otvoreni natkriveni ili nenatkriveni prostor, mogu e je graditi spremište za skupljanje otpada za vlastite potrebe, uz uvjet da ga se najmanje 10,0 m udalji od površine za razvoj osnovne gra evine susjedne gra evne estice.


Stranica 122

lanak 15.

(1) Javna zelena površina – javni park /oznaka Z1/ formira se kao zasebna zemljišna estica parkovno ure enih površina namijenjenih javnom korištenju, koja se u pravilu ure uje sadnjom nasada, izvedbom parternog oplo enja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom dje jeg igrališta i urbane opreme.

(2) Dje je igralište treba biti atestirano za navedenu namjenu, a dio namijenjen mla im dobnim skupinama se može ograditi prozra nom niskom zaštitnom ogradom.

(3) Unutar estice gradnja nije dozvoljena, osim: izvedbe javne ili sakralne plastike (umjetni ka skulptura, fontana, raspelo ili manji poklonac) ukupne

tlocrtne površine svih nadzemnih gra evina do 10% površine estice parka i ukupne visine do 5,0 m podzemne izvedbe linijske infrastrukture, te gradnje malih gra evina infrastrukturnih sustava, te

postave opreme za potrebe infrastrukture, kao što su plinske stanice, KRO ormari za elektroopskrbu i sli no.

(4) U slu aju potrebe gradnje ve ih gra evina infrastrukturnih sustava ili postave opreme za potrebe infrastrukture (površine ve e od 2,0 m2 i visine iznad 2,0 m), mogu e je za tu namjenu iz estice parka izdvojiti najviše jednu zasebnu gra evnu esticu površine do 4,0 m2.

lanak 16.

(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z / utvr uje se kao prostor zaštite u odnosu na prometno raskrižje. (2) Zaštitna zelena površina se ure uje sadnjom, uz uvjet da odabrani tip raslinja ne smije smanjiti

preglednost raskrižja, odnosno može se primijeniti nisko raslinje i/ili stablo uskog debla i krošnje koja se grana na visini od najmanje 2,5 m iznad tla.

lanak 17.

(1) Uli ni koridori /oznaka UK s pripadaju om numeri kom oznakom/ osiguravaju pristup do pojedina nih gra evnih estica, odnosno površina drugih namjena.

(2) Uli ni koridori su osnova cestovnog prometa unutar naselja, a formiraju se radi izgradnje prometnica, javnih parkirališta, pješa kih i biciklisti kih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, elektri nom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih i oborinskih voda.

lanak 18.

(1) estice za pripajanje /oznaka P/ su zemljišne estice koje se mogu pripojiti jednoj od susjednih gra evnih estica, bez obzira da li se radi o gra evnim esticama unutar ili izvan obuhvata UPU, nakon ega postaju integralni dio gra evne estice kojoj se pripajaju.

(2) Bez pripajanja jednoj od susjednih estica, zemljište u namjeni estica za pripajanje može se koristiti u zate enoj funkciji, ali se ne može smatrati samostalnom gra evnom esticom.

(3) Do pripajanja se pristup do predmetnog zemljišta s namjenom estica za pripajanje ostvaruje preko k. . 7985/2 k.o. Koprivnica.

2. UVJETI SMJEŠTAJA SADRŽAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

lanak 19.

(1) Gospodarski sadržaji unutar zone obuhvata UPU ograni avaju se na poslovne djelatnosti kompatibilne stanovanju, ijim lociranjem uz stambene sadržaje se ne e negativno utjecati na stambenu kvalitetu podru ja u pogledu zna ajnijeg pove anja kolnog prometa, pove anja buke, one iš enje zraka, rizika za požar i eksploziju i sli no, a mogu biti:

uredske djelatnosti - financijskih, tehni kih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i sli no ugostiteljske djelatnosti bez bu nih sadržaja (restoran, bar, i sli no) male uslužne djelatnosti (frizerska, kroja ka, postolarska, fotografska i sli na radionica, fitnes

centar, fotokopirnica, mala pekara, slasti arska radionica i sli no) trgova ke djelatnosti za prodaju na malo s priru nim skladištima (trgovina obu e, odje e,

prehrambenih artikala i sli no). (2) Gospodarski sadržaji se unutar pojedine zgrade organiziraju u samostalne funkcionalne jedinice. (3) Skladišne i druge servisne prostore treba integrirati unutar cjeline pojedine samostalne funkcionalne

jedinice gospodarske namjene. (4) Ostali uvjeti gradnje utvr uju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i na in gradnje“.


Stranica 123

3. UVJETI SMJEŠTAJA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

lanak 20.

(1) Sadržaji društvenih djelatnosti unutar zone obuhvata UPU ograni avaju se na sadržaje kompatibilne stanovanju i to:

unutar individualne stambene zgrade ne mogu se locirati sadržaji društvenih djelatnosti unutar manje višestambene zgrade i unutar višestambene zgrade mogu se locirati prostori za

djelovanje gra anskih udruga u obliku uredskog prostora i/ili male polifunkcionalne dvorane s potrebnim servisima – spremištem, sanitarnim vorom i sli no

unutar zgrade mješovite namjene se, osim sadržaja iz prethodnog stavka, mogu locirati manja knjižnica i medijateka, manje zahtjevni predškolski i drugi edukacijski sadržaji i sli no.

(2) Sadržaji društvenih djelatnosti se unutar pojedine zgrade organiziraju u samostalne funkcionalne jedinice s ulazom koji je odijeljen od stubišnog prostoraza pristup stanovima.

(3) Skladišne i druge servisne prostore treba integrirati unutar cjeline pojedine samostalne funkcionalne jedinice društvenih djelatnosti.

(4) Ostali uvjeti gradnje utvr uju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i na in gradnje“.

4. UVJETI I NA IN GRADNJE

4.1. Veli ina i površina gra evina

lanak 21.

(1) Veli ina i površina gra evina osnovne namjene utvr uje se ovisno o namjeni i površini pojedine estice utvr ene prema UPU uz dozvoljena odstupanja prema uvjetima iz lanaka 7. i 8., sukladno odre enim koeficijentima izgra enosti (kig) i iskoristivosti (kis), najvišoj utvr enoj visini (vijenca) gra evine osnovne namjene (Vosn), najvišoj dozvoljenoj etažnosti (E), te dozvoljenom broju samostalnih funkcionalnih jedinica, sve prema sljede oj tabeli:

BROJ / OZNAKA ESTICE

NAMJENANA IN

GRADNJE

VISINA OSNOVNE

GRA EVINE /Vosn/ (m)

ETAŽNOST OSNOVNE

GRA EVINE /Eosn/

POVRŠINA GRA EVNE

ESTICE PREMA UPU

(m2)

kig kis

BROJ SAMOSTALNIH

FUNKCIONALNIH JEDINICA

1 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.384,88 0,40 2,00 min 7

2 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.197,61 0,40 2,00 min 7

3 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.086,22 0,40 2,00 min 7

4 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.509,24 0,40 2,00 min 7

5 M V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.395,44 0,40 2,00 min 4

6 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 1.981,40 0,40 2,00 min 7

7 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 1.879,46 0,40 2,00 min 7

8 Z 108,92 1,00 1,00 x

9 Z1 SS 5,00 1/P 1.317,63 0,10 0,10 x

10 S3 V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 2.544,62 0,40 2,00 min 7

11 M V-SS 14,00 5/ Po+P+3K 1.945,97 0,40 2,00 min 4

12 S1 I-SS 9,00 4/ Po+P+1K+Pk(NE) 521,54 0,35 1,30 max 3



15 S2 MV-D 10,50 4/ Po+P+2K 663,93 0,35 1,40 min 4 - max 6

16 S2 MV-D 10,50 4/ Po+P+2K 678,90 0,35 1,40 min 4 - max 6

17 S2 MV-D 10,50 4/ Po+P+2K 677,88 0,35 1,40 min 4 - max 6

18 S2 MV-D 10,50 4/ Po+P+2K 676,85 0,35 1,40 min 4 - max 6







25 P 80,26

26 P 220,18

bez gradnje

u slu aju pripajanja susjednoj gra evnoj estici mogu se graditi samo pomo ne gra evine uz

osnovnu

kig i kis se ne obra unavaju samostalno za P


Stranica 124

lanak 22.

(1) U slu ajevima dozvoljenog objedinjavanja dvaju susjednih gra evnih estica radi formiranja jedne ve e, vrijednosti koeficijenata izgra enosti (kig) i iskoristivosti (kis) iz prethodnog lanka, odre ene za pojedina ne estice, primjenjuju se i na objedinjenu gra evnu esticu.

lanak 23.

(1) U slu ajevima oblikovanja zgrade na na in da se umjesto potkrovlja predvidi uvu ena katna etaža, visina (vijenca) utvr uje se prema najvišoj punoj etaži.

(2) Ukoliko se na terenu utvrde ve e visinske razlike, umjesto podruma mogu e je graditi suteren, u kom slu aju ispod suterena nije dozvoljeno graditi podrumsku etažu.

lanak 24.

(1) Najve a dozvoljena etažnost svih pomo nih gra evina iznosi E=1/P (prizemlje). (2) Najve a dozvoljena visina (vijenca) svih pomo nih gra evina iznosi 3,0 m.

4.2. Smještaj gra evina na gra evnoj estici

lanak 25.

(1) Obavezna gra evinska linija unutar obuhvata UPU se ne utvr uje. (2) Površina za razvoj gra evine osnovne namjene, kao i njena najmanja udaljenost od linije regulacije

utvr ena je grafi ki na kartografskom prikazu broj 4. „Na in i uvjeti gradnje“. (3) Najve a udaljenost gra evine osnovne namjene od linije regulacije utvr uje se samo za individualne

stambene zgrade i to s 8,0 m u odnosu na liniju regulacije Ulice dr. Alberta Heinricha. (4) Najve a udaljenost gra evine osnovne namjene od linije regulacije za ostale slu ajeve se ne utvr uje. (5) Gra evinama koje se smještaju unutar površine s namjenom javni park /oznaka Z1/ najmanja udaljenost

od linije regulacije obaju uli nih koridora se utvr uje s 6,0 m, a najmanja udaljenost od me a prema gra evnim esticama stambene namjene s 1,0 m.

lanak 26.

(1) Zgrada, uklju uju i i projektirane fasadne obloge, treba biti smještena unutar odgovaraju e površine za razvoj.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, najviše do 1,0 m preko granice površine za razvoj mogu biti prepušteni:

pojedina ni otvoreni i zatvoreni konzolni elementi zgrade (balkoni, erkeri, nadstrešnice, prozorski i sli ni istaci)

strehe i vijenci

konstruktivni i oblikovni elementi ulaza, uklju uju i i vanjska stubišta i pješa ke rampe za pristup prvoj nadzemnoj i prvoj podzemnoj etaži (za prizemlje i podrum ili suteren)

istureni volumen lifta. (3) Izvan površine za razvoj mogu se smjestiti kolne rampe za pristup podzemnoj garaži.

lanak 27.

(1) Pomo ne gra evine lociraju se prema kartografskom prikazu br. 4. „Na in i uvjeti gradnje“:

natkrivene terase – unutar podru ja za razvoj osnovnih gra evina

nenatkrivene terase i sve ostale pomo ne gra evine unutar podru ja za razvoj osnovnih ili pomo nih gra evina.

lanak 28.

(1) U odnosu na me e susjednih estica smještaj osnovnih gra evina utvr uje se kao dvojna gradnja za osnovne gra evine - manje višestambene zgrade, a za ostale osnovne gra evine kao slobodnostoje a gradnja.

(2) U slu aju objedinjavanja dviju susjednih gra evnih estica u jednu ve u, planirane površine za razvoj osnovnih gra evina se spajaju u jedinstvenu površinu za smještaj jedne osnovne slobodnostoje e gra evine.

lanak 29.

(1) Najmanja dozvoljena me usobna udaljenost gra evina osnovne namjene na susjednim gra evnim esticama utvr ena je grafi ki na kartografskom prikazu broj 4. „Na in i uvjeti gradnje“.


Stranica 125

(2) Me usobni odnos osnovne i pomo nih gra evina unutar estice ovisi o unutarnjoj funkcionalnoj organizaciji i UPU-om se ne odre uje, uz uvjet da je me usobna udaljenost gra evina uskla ena s propisima zaštite od elementarnih nepogoda, zaštite na radu i zaštite od požara na na in da se osigura:

sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima gra evina u slu aju urušavanja gra evina

sigurnost od prenošenja požara s jedne gra evine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera

dostupnost vatrogasnog vozila ili drugi odgovaraju i na in intervencije vatrogasnih jedinica u slu aju požara na estici.

4.3. Oblikovanje gra evina

lanak 30.

(1) Gra evine u higijenskom i tehni kom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupa nosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(2) Na in oblikovanja gra evina treba se zasnivati na suvremenoj industriji gra evnog materijala i tehnologiji gradnje.

(3) Obzirom na injenicu da se podru je obuhvata nalazi u zoni nekadašnje eksploatacije gline i na mogu u relativno visoku razinu podzemnih voda unutar podru ja obuhvata UPU, ukoliko se predvi a izvedba podrumske etaže potrebno je voditi ra una o navedenoj karakteristici terena, te za podrumske etaže predvidjeti mjere zaštite od prodora i štetnog utjecaja podzemnih voda.

lanak 31.

(1) Uvu eno uli no pro elje nepotpune etaže oblikovane kao uvu ena katna etaža individualnih stambenih zgrada, obavezno je orijentirati na Ulicu dr. Alberta Heinricha, odnosno na sjevernu ulicu.

(2) Izme u atike uli nog pro elja i vanjskog zida uvu enog pro elja nepotpune etaže oblikovane kao uvu ena katna etaža, na konstrukciji zadnje pune etaže mogu e je predvidjeti izvedbu neprohodnog ravnog krova, zelenog krova i/ili prohodne terase.

(3) Najviše 1,0 m izvan ravnine uli nog pro elja nepotpune etaže oblikovane kao uvu ena katna etaža može se izvesti vijenac, pergola ili nadstrešnica konstruktivno povezana sa zgradom, ili se na pro elje može montirati tipska teleskopska tenda.

lanak 32.

(1) Gospodarska dvorišta i pomo ne prostore na elno je potrebno orijentirati suprotno od ulice, odnosno locirati u dvorišnom dijelu estice.

(2) Ukoliko se gospodarska dvorišta poslovnih sadržaja orijentiraju na ulicu, potrebno ih je ograditi na na in da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.

lanak 33.

(1) Individualne stambene zgrade i pomo ne zgrade mogu se oblikovati primjenom vidljivog kosog krova nagiba do 45°, primjenom skrivenog kosog krova nagiba do 15°, primjenom ravnog krova ili kombinacijom navedenog.

(2) Sve ostale zgrade osim navedenih u stavku 1. ovog lanka mogu se oblikovati primjenom skrivenog kosog krova nagiba do 15°, primjenom ravnog krova ili kombinacijom navedenog.

(3) Krovne plohe, istaci i žljebovi ne smiju izlaziti izvan podru ja vlastite estice. (4) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite gra evne estice.

lanak 34.

(1) U zidovima orijentiranim prema susjednoj me i, ukoliko su od vlastite me e udaljeni manje od 3,0 m ne mogu se predvi ati otvori.

(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovog lanka ne smatraju:

prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve e veli ine 120 cm x 60 cm, s parapetom najmanje visine 1,20 m mjereno od kote gotovog poda prostorije

dijelovi zida od staklene opeke ili sli nog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veli inu zida

ventilacijski otvori najve eg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm. (3) Ukoliko se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od me e vlastite gra evne estice predvi a gradnja lo e,

balkona, prohodne terase, otvorene galerije, otvorenog stubišta ili drugog otvorenog korisnog prostora, na tu stranu zgrada treba imati predvi en puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji e onemogu iti vizualni kontakt me u susjednim esticama.


Stranica 126

lanak 35.

(1) Izme u zgrada obostrano lociranih na istoj me i treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajedni ki.

(2) Zid pomo ne gra evine lociran na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me e, treba biti predvi en kao vatrootporni, odnosno treba zadovoljiti posebne uvjete zaštite od prijenosa požara na okolne gra evine i druge objekte.

4.4. Ure enje gra evnih estica

4.4.1. Osnovni uvjeti ure enja gra evnih estica

lanak 36.

(1) Svakoj gra evnoj estici potrebno je osigurati jedan neposredni kolni pristup s ulice. (2) Izuzetno od prethodnog stavka, gra evne estice za višestambene zgrade /oznaka S3/, gra evne estice

mješovite namjene /oznaka M/ i sve gra evne estice orijentirane na dva uli na koridora mogu imati dva neposredna kolna pristupa.

(3) To na pozicija i tehni ke karakteristike prometnog priklju ka rješavaju se projektom, za svaku esticu zasebno.

(4) Izuzetno od prethodnog stavka, pozicija jednog prometnog priklju ka može se odrediti projektom ulice, ali se ta pozicija projektnim rješenjem gra evine osnovne namjene može izmijeniti, odnosno u slu aju da je prometni priklju ak izveden prije izgradnje gra evine osnovne namjene, isti se može ukinuti, te umjesto njega izvesti drugi.

lanak 37.

(1) Ukoliko to nije suprotno posebnim odlukama Grada Koprivnice, na vanjskim površinama pojedine gra evne estice može se postaviti oprema u funkciji sadržaja izvedenih gra evina: dje je igralište, klupe, stolovi, montažne tende, otvoreni roštilj, peka i druga oprema.

(2) Sva oprema treba imati odgovaraju e ateste, a treba je locirati na na in da u korištenju ne narušava uvjete stanovanja vlastite i susjednih gra evnih estica.

4.4.2. Uvjeti gradnje i ure enje manipulativnih površina i površina parkirališta

lanak 38.

(1) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj gra evnoj estici utvr uje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.

(2) Na esticama višejedini nog tipa gradnje /oznake namjene S2, S3 i M/ preporu a se garaže oblikovati kao zajedni ke garaže s parkirališnim mjestima.

(3) Rampe za pristup podzemnoj garaži, uklju uju i vanjske zidove i nadstrešnice rampi visine najviše do 1,50 m iznad kote ure enog terena, mogu se locirati unutar vlastite gra evne estice i unutar i izvan površine za razvoj gra evina.

(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od one iš enja okoliša otpadnim vodama“.

4.4.3. Gradnja ograda

lanak 39.

(1) Gra evne estice za individualne stambene zgrade /oznake namjene S1/ mogu e je ograditi smještanjem ograde na me u estice.

(2) Uli na ograda pojedina ne gra evne estice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slu aju specifi no arhitektonski ili pejsažno oblikovanog prilaza na esticu, ogradu se može smjestiti i dublje unutar gra evne estice.

(3) Pješa ki i kolni ulazi trebaju biti riješeni na na in da se ograda otvara na vlastitu gra evnu esticu. (4) Visina uli ne ograde može biti najviše 1,8 m od ega visina punog parapeta može iznositi najviše 0,9 m. (5) Ograda na me i prema susjednoj estici može biti visine najviše do 1,8 m, mjereno od niže kote terena

susjednih gra evnih estica, a mogu e ju je oblikovati kao punu ili prozra nu. (6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, živica se u cijelosti treba smjestiti unutar vlastite estice.


Stranica 127

lanak 40.

(1) Ostale estice /oznake namjene S2, S3, M, Z1 i Z/ se ne predvi a ogra ivati. (2) Iznimno je unutar mogu e podizati zaštitne ograde visine do 1,8 m:

oko gospodarskih dvorišta i drugih servisnih prostora, u kom slu aju se ograda postavlja u ravnini uli nog pro elja gra evine osnovne namjene ili dublje unutar dvorišnog dijela gra evne estice

oko gra evina infrastrukturnih sustava. (3) Zaštitne ograde gospodarskih dvorišta i drugih servisnih prostora trebaju se oblikovati na na in da štite od

pogleda s ulice i s površina predvi enih za odmor.

4.4.4. Obveza ure enja zelenih površina na gra evnim esticama

lanak 41.

(1) Svaka gra evna estica treba imati najmanje 25% vlastite površine u zelenilom zasa enom prirodnom terenu:

ispod kojeg ne mogu biti izvedene gra evine niti instalacijski i drugi objekti ve ih površina (podrumske prostorije, septi ke taložnice, cisterne, instalacijski cjevovodi autonomnih sustava grijanja, hla enja, ventilacije i sli no)

iznad kojeg se ne mogu graditi gra evine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, staklenici, solarni kolektori, fotonaponski paneli i sli no).

(2) U obra un površine prirodnog terena uzimaju se zelene površine koje pojedina no nisu manje od 4,0 m2

i koje se mogu koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, vo njak, park i sli no.

(3) Najmanje 15% površine estice treba biti ure eno kao cjelovita zelena površina odnosno površina prirodnog terena koja treba omogu iti prihvat oborinskih voda s vlastite estice i osigurati njihovo neposredno upuštanje u podzemlje.

(4) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 3. ovog lanka, umjesto dijela prirodnog terena mogu e je izvesti zeleni krov u razini prizemlja, odnosno na potpuno ukopanoj ili na dijelom ukopanoj podrumskoj garaži.

(5) U obra un prirodnog terena ne uzimaju se otvorene vodene površine fontane ni dekorativnog jezerca. (6) Priklju ci ku nih instalacija, kao i pripadaju a okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK

priklju ci, vodomjerno okno, revizija ku ne kanalizacije i sli no) mogu se locirati unutar zelene površine prirodnog terena, te se njihova površina ne oduzima od površine prirodnog terena.

(7) Ostatak gra evne estice koji nije zauzet visokogradnjom, može se oplo iti.

lanak 42.

(1) Zelene površine na esticama mogu e je ure ivati kao tematske parkove, ali se preporu a da se u oblikovanju primjene principi utvr eni za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti ure enja javnih zelenih površina“.

(2) Ukoliko se na esticu postavlja dje je igralište, ono treba biti atestirano za navedenu namjenu, a dio namijenjen mla im dobnim skupinama može se ograditi prozra nom niskom zaštitnom ogradom.

4.4.5. Ostali uvjeti oblikovanja

lanak 43.

(1) Reklamni panoi se unutar estica mogu postavljati jedino kao plošno obješeni ili naslikani na pro elja zgrada ili ograda.

(2) Konzolno vješanje reklama (tzv. „cimeri“) dozvoljeno je za reklame površina do 1,0 m2 i koje ne izlaze

izvan pro elja zgrade (ne strše) više od 1,0 m. (3) Nije dozvoljeno postavljati samostoje e reklamne panoe unutar gra evnih estica svih predvi enih

namjena površina.

4.4.6. Priklju enje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

lanak 44.

(1) Priklju enje gra evne estice i gra evina na prometnu i drugu komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti ure enja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture“.


Stranica 128

lanak 45.

(1) Priklju ivanje gra evina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih upravitelja, odnosno javnopravnih tijela.

(2) Priklju enje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno. (3) Na ostale infrastrukturne sustave priklju enje gra evina nije obavezno, ali je u tom slu aju projektnim

rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za priklju enjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predvi enih alternativnih na ina korištenja energije za grijanje, hla enje, ventilaciju i drugo.

lanak 46.

(1) Na ini zbrinjavanja otpada za pojedina ne estice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“.

5. UVJETI URE ENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONI KE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

lanak 47.

(1) Ovaj UPU kao kona no komunalno ure enje podru ja obuhvata predvi a opremljenost podru ja asfaltiranim prometnicama s pješa kim te dijelom i biciklisti kim stazama, javnom rasvjetom, te mogu noš u priklju enja gra evnih estica na mrežu javne vodoopskrbe, javne odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe i mrežu elektroni ke komunikacijske infrastrukture.

(2) Postoje a infrastruktura i planirane trase prikazane su na kartografskim prikazima:

2.1. „Plan infrastrukture – prometna mreža“

2.2. „Plan infrastrukture – javna vodoopskrba, javna odvodnja i plinoopskrba“

2.3. „Plan infrastrukture – elektroopskrba, javna rasvjeta i elektroni ka komunikacijska infrastruktura“.

5.1. Promet

5.1.1. Uli na prometna mreža

lanak 48.

(1) Rješenje uli ne prometne mreže unutar podru ja obuhvata UPU dano je kartografskim prikazom br. – 2.1. „Plan infrastrukture – prometna mreža“

(2) Sve elemente uli ne prometne mreže potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima i prema pravilima struke.

lanak 49.

(1) Uli na mreža podru ja obuhvata UPU nadovezuje se na mrežu postoje ih ulica grada Koprivnice s odgovaraju im cestovnim prometnicama.

(2) Unutar obuhvata UPU predvi aju se 4 nova uli na koridora:

UK1 i UK2 kao koridori za interne cestovne prometnice unutar planirane zone

UK3 i UK4 kao koridori za obodne cestovne prometnice sa sabirnom funkcijom, pri emu UK3 spaja Ulicu Ciglana i Ulicu Bajer, a UK4 Ulicu Bajer i Ulicu Dore Peja evi .

(3) Sjeverno položena ulica izvan je obuhvata UPU, predvi ena je kao produžetak izvedenog segmenta Ulice dr. Alberta Heinricha i njen spoj na Ulicu kraljice Jelene.

lanak 50.

(1) Prometna opremljenost uli nih koridora UK1 i UK2 predvi a se izvedbom kolnika, javnog parkirališta, javnih pješa kih staza izvedenih najmanje jednostrano, te eventualno i zelenih površina.

(2) Lociranje biciklisti kih staza se unutar uli nih koridora UK1 i UK2 ne predvi a. (3) Prometna opremljenost uli nih koridora UK3 i UK4 predvi a se izvedbom kolnika, javnih pješa kih staza,

javnih biciklisti kih staza, te eventualno i zelenih površina. (4) Uli ni koridori ne mogu imati manju širinu od utvr ene parcelacijom u grafi kom dijelu UPU.


Stranica 129

(5) Uli ni koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvr enu dužinu i u odnosu na predvi eno opremanje.

(6) Kolnici se predvi aju kao asfaltirani, a planirane pješa ke, biciklisti ke i parkirališne površine unutar uli nih koridora mogu se izvesti kao asfaltirane ili oplo ene odgovaraju im betonskim oplo nicima, odnosno plo ama.

(7) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 – „Plan infrastrukture – prometna mreža“ dan je neobvezuju i prijedlog rješenja pozicija kolnih ijavnih parkirališnih površina, pješa kih staza i zelenih površina u koridoru ulica UK1 i UK2.

(8) Projektnim rješenjem je mogu e: predvidjeti druga iji razmještaj prometnih površina u odnosu na predloženi smanjiti širinu grafi ki predvi ene zelene površine unutar uli nog koridora, a izuzetno i ukinuti

zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi postizanja tehni ki kvalitetnijeg prometnog rješenja.

lanak 51.

(1) Svi kolnici trebaju biti dimenzionirani za dvosmjerni kolni promet. (2) Širina kolnika cestovnih prometnica odre uje se projektom, sukladno previ enoj brzini kretanja vozila za

brzine od 30,0 do 50,0 km/h, pri emu se ne preporu a širina kolnika manja od 5,5 m. (3) Unutar uli nog koridora širina pojedina nog uzdužnog parkirališnog mjesta sa zaštitnim pojasom ne može

biti manja od 2,75 m, a dužina ne može biti manja od 5,5 m, osim za krajnja uzdužna mjesta u nizu koja mogu imati i manju dužinu, ako im je omogu en neposredni uzdužni ulaz/izlaz s kolnika.

lanak 52.

(1) Širina biciklisti kih, kao i pješa kih staza, utvr uje se projektom, sukladno posebnim propisima. (2) U ulicama u kojima su predvi ene biciklisti ke staze mogu e je predvidjeti i kombinaciju koja objedinjava

pješa ku i biciklisti ku stazu.

lanak 53.

(1) Kolni priklju ci s pojedina nih gra evnih estica na prometnice projektiraju se prema posebnom propisu i prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja cesta.

5.1.2. Promet u mirovanju

lanak 54.

(1) Za potrebe parkiranja vozila stanara i zaposlenih, te za najmanje 20% predvi enih korisnika poslovnih prostora, ovisno o sadržaju predvi enom na vlastitoj gra evnoj estici, potrebno je osigurati prostor sukladno normativima iz sljede e tabele:

namjena zgrade ili namjena

prostora unutar zgradekoeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na

0,3 1 zaposlenika po smjeni

0,1 1 korisnika po smjeni

2TRGOVINE - KORISNE POVRŠINE DO 1.000,0 m2

4,0 100 m2 korisnog prostora

3TRGOVINE - KORISNE POVRŠINE IZNAD 1.000,0 m2

2,0 100 m2 korisnog prostora

4 UGOSTITELJSTVO 4,0 100 m2 korisnog prostora


0,1 1 korisnika po smjeni


1,0 jednu u ionicu ili grupu djece

1 mjesto po stanu

1 mjesto dodatno na svaka 3 stana

1 mjesto po stanu

1 mjesto dodatno na svaka 3 stana

1 mjesto po stanu

1 mjesto dodatno na svakih 5 stanova

1 mjesto po stanu

1 mjesto dodatno na svakih 5 stanova10

STAN U ZGRADI MJEŠOVITE NAMJENE

x

UREDI I MALE USLUGE

PREDŠKOLSKA NAMJENA6

5 VIŠENAMJENSKE DVORANE

1

9STAN U VIŠESTAMBENOJ ZGRADI

x

7STAN U INDIVIDUALNOJ STAMBENOJ ZGRADI

x

8STAN U MANJOJ VIŠESTAMBENOJ ZGRADI

x


Stranica 130

(2) Za ostale korisnike poslovnih prostora (iznad 20%) i za prostore društvenih djelatnosti se predvi a korištenje javnih parkirališta unutar uli nih koridora UK1 i UK2.

(3) U slu aju da rezultat izra una potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema stavku 1. ovog lanka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljede i ve i cijeli broj.

(4) Potreban broj javnih parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvr uje se kao najmanje 5% ukupnih javnih parkirališnih mjesta.

(5) U slu aju da GUP Koprivnice potreban broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta za pojedinu namjenu utvrdi manje restriktivno nego je to odre eno tabelom iz stavka 1. ovog lanka, umjesto normativa iz tabele primijeniti e se normativi utvr eni GUP-om Koprivnice.

lanak 55.

(1) Sve parkirališne i manipulativne kolne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. „Zaštita od one iš enja okoliša otpadnim vodama“.

5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i na in priklju ivanja ku nih instalacija

lanak 56.

(1) Sve mreže komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture i javne rasvjete potrebno je projektirati i izvesti na na in da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedina nih priklju aka što manje ošte uju javne površine kolnika, pješa kih i biciklisti kih staza i zasa enog raslinja.

(2) Linijska komunalna i elektroni ka komunikacijska infrastruktura i javna rasvjeta se:

u pravilu treba locirati unutar javnih površina uli nih koridora /oznaka UK/, a samo iznimno, ukoliko drugo tehni ko rješenje nije mogu e, unutar površine javnog parka /oznaka Z1/.

može nalaziti i unutar površina drugih namjena, u kojem slu aju je vlasnik zemljišne estice dužan osigurati zaštitni koridor za položenu linijsku infrastrukturu i mogu nost pristupa za održavanje iste.

(3) Pozicija pojedine izvedene linijske komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture i javne rasvjete u kartografskim prikazima prikazana je približno.

(4) U kartografskim prikazima su za planiranu linijsku komunalnu i elektroni ku komunikacijsku infrastrukturu i javnu rasvjetu predvi ene trase, a precizno pozicioniranje utvr uje se projektom, pri emu je iz tehni kih razloga projektom mogu e predvidjeti izmicanje trase ili dijela trase pojedinog voda u odnosu na planiranu trasu, uklju uju i i izmještanje mjesta prelaska voda s jedne na drugu stranu uli nog koridora.

(5) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporu a se jednostrano lociranje linijske komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture i javne rasvjete unutar uli nih koridora, a ukoliko bi to prouzro ilo nepotrebna prekapanja prometnice, može se predvidjeti i obostrano.

(6) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture i javne rasvjete preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.

(7) U svakom projektu rekonstrukcije postoje e ili gradnje nove infrastrukture, potrebno je prikazati popre ni presjek uli nog koridora unutar kojeg se locira, i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za svu ostalu postoje u i planiranu linijske infrastrukturu (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogu nost lociranja ukupne planirane linijske komunalne i elektroni ke komunikacijske infrastrukture i javne rasvjete na me usobnim razmacima propisanim posebnim propisima.

lanak 57.

(1) Za planirane gra evine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na esticama druge namjene, a prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje i sli no, potrebno je osigurati mogu nost pristupa za održavatelja sustava, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnoš u prolaza.

lanak 58.

(1) Ukoliko je to potrebno radi održavanja infrastrukturnih sustava, iz planiranih gra evnih estica višejedini nog na ina gradnje mogu e je izdvajati površine zasebnih estica gra evina infrastrukture kao što su trafostanice, plinske stanice i sli no, neovisno o tome što nisu predvi ene u grafi kom dijelu UPU.

(2) Za sve gra evne estice koje se formiraju za potrebe gradnje gra evina infrastrukture vrijednosti parametara gradnje iznose:

koeficijent izgra enosti estice /kig/ i koeficijent iskoristivosti estice /kis/ iznose kig=kis= 1,0

udaljenost gra evine od linije regulacije je najmanje 6,0 m, a od ostalih me a estice je najmanje 1,0 m


Stranica 131

udaljenost gra evine od me a estice treba osigurati mogu nost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja gra evine, te zadovoljiti propise za spre avanje širenja požara na susjedne gra evine i okolinu.

5.2.1. Javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba i drugi energetski izvori

5.2.1.1. Javna vodoopskrba

lanak 59.

(1) U podru ju obuhvata UPU predvi a se izvedba javne vodoopskrbne mreže u trasama prema kartografskom prikazu broj 2.2. „Plan infrastrukture – javna vodoopskrba, javna odvodnja i plinoopskrba“ i sa spojem na postoje u mrežu javne vodoopskrbe Koprivnice.

(2) Priklju enje gra evnih estica u obuhvatu UPU predvi a se neposredno na prikladno lociran opskrbni vodovod.

lanak 60.

(1) Napajanjem iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je predvidjeti i sustav za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.3.“Zaštita od požara“, ove Odluke.

lanak 61.

(1) Priklju ke gra evina na mrežu javne vodoopskrbe projektirati i izvoditi kao pojedina ne, odnosno kao najmanje jedan priklju ak po gra evnoj estici.

(2) Posebne uvjete za projektiranje priklju ka i smještaj vodomjera utvr uje nadležni javni isporu itelj vodnih usluga.

5.2.1.2. Javna odvodnja

lanak 62.

(1) Sustav javne odvodnje unutar obuhvata UPU predvi enje kao mješoviti, sukladno tehni kim karakteristikama sustava javne odvodnje Koprivnice.

(2) Planirana trasa javne odvodnje za podru je UPU i mogu a veza na izvedeni sustav javne odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu broj 2.2. „Plan infrastrukture – javna vodoopskrba, javna odvodnja i plinoopskrba“.

(3) U sustav javne odvodnje predvi eno je upuštanje otpadne sanitarne vode, otpadne tehnološke vode i oborinske vode s javnih prometnih površina.

lanak 63.

(1) Nove gra evne estice se ne mogu ure ivati, niti je mogu e po eti gradnju ukoliko za svaki posebni slu aj nije riješen na in zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.

(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvo u koja odgovara uvjetima Pravilnika o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14,27/15 i 3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.

(3) Tehnološke vode se mogu upuštati u sustav javne odvodnje uz obvezni prethodni predtretman pro iš avanja sukladno uvjetima Pravilnika o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.

(4) Vodu koja ni nakon pro iš avanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.

lanak 64.

(1) Priklju ke gra evina na mrežu javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedina ne, odnosno kao najmanje jedan priklju ak po gra evnoj estici.

(2) Posebne uvjete za projektiranje priklju ka utvr uje nadležni javni isporu itelj vodnih usluga.

lanak 65.

(1) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava javne odvodnje i mogu nosti priklju enja gra evina unutar obuhvata UPU:

sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septi kim jamama zatvorenog


Stranica 132

tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduze u,

tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog uvjetima Pravilnika o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14,27/15 i 3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduze u.

(2) Nakon izvedbe sustava javne odvodnje unutar podru ja UPU i njegova priklju ivanja na izvedeni sustav javne odvodnje Koprivnice, obavezno je priklju enje pojedina nih korisnika na sustav javne odvodnje, a septi ke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

lanak 66.

(1) Potencijalno iste oborinske vode s krovnih površina gra evina mogu se na zelene površine na vlastitoj estici upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.

(2) Oborinske vode s parternih površina gra evnih estica se mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj estici ili u podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a

oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, sve prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

(3) Alternativno se oborinske vode s estica koje nisu javne, mogu upuštati u sustav javne odvodnje isklju ivo uz odobrenje i prema posebnim uvjetima nadležnog javnog isporu itelja vodnih usluga.

5.2.1.3. Plinoopskrba

lanak 67.

(1) Plinski distribucijski sustav izveden je u neposrednom kontaktnom podru ju obuhvata UPU. (2) Pozicije izvedenih niskotla nih i srednjetla nih plinovoda, kao i planirane trase plinovoda za razvoj

plinskog distribucijskog sustava unutar podru ja UPU, prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.2. „Plan infrastrukture – javna vodoopskrba, javna odvodnja i plinoopskrba.“

lanak 68.

(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 155/14 i 43/17).

(2) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko e biti potrebne, mogu se locirati na vlastitim gra evnim esticama korisnika.

lanak 69.

(1) Priklju ak na plinski distribucijski sustav nije obvezan, a ukoliko se predvi a potrebno ga je predvidjeti temeljem posebnih propisa, tehni kih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.

(2) Plinski priklju ak se može locirati na pro elju osnovne gra evine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostoje eg plinskog ormara unutar gra evne estice.

5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi

lanak 70.

(1) U slu aju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulice, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima, jednako kao i priklju ke na takve sustave.

5.2.1.5. Energija iz obnovljivih izvora

lanak 71.

(1) Za sve gra evine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (OIE) i to prvenstveno energije sunca i sustava korištenja temperature zemlje i podzemne vode.

(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da gra evna estica na koju se lociranje predvi a, zadrži minimalno 15% vlastite površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predvi ena postava instalacija OIE sustava proizvodnje energije.

(3) Proizvodnju elektri ne i toplinske energije korištenjem sun evih prijemnika mogu e je predvidjeti samo kao prate u funkciju na estici druge osnovne namjene, pri emu se sun evi prijemnici (fotonaponski ili


Stranica 133

toplinski paneli) mogu locirati samo na krovu gra evina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pro elja i sli no.

(4) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene stambenim zonama, ne mogu se locirati unutar podru ja UPU.

5.2.1.6. Elektroopskrba

lanak 72.

(1) Postoje i kabelski rasplet i planirane trase elektroenergetskog distribucijskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „Plan infrastrukture – elektroopskrba, javna rasvjeta i elektroni ka komunikacijska infrastruktura“.

(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima.

lanak 73.

(1) Dio postoje ih vodova napona 10 (20) kV koji prolaze podru jem obuhvata UPU do postoje e transformatorske stanice u dijelu postoje e hale t.d. Igma d.o.o. potrebno je izmjestiti iz obuhvata UPU, a postupak je mogu kroz duži vremenski period, ovisno o dinamici realizacije UPU.

(2) Dugoro no se predvi a uklanjanje postoje e transformatorske stanice u dijelu postoje e hale t.d. Igma d.o.o.

(3) Obzirom na nemogu nost preciznog planiranja potreba za energijom pojedina nih korisnika, izgradnja dodatnih transformatorskih stanica mogu a je unutar pojedinih gra evnih estica druge osnovne namjene ili na zasebnim gra evnim esticama koje se formiraju izdvajanjem iz njih, kao zasebne estice gra evine infrastrukture.

lanak 74.

(1) Unutar uli nih koridora predvi a se izvedba srednjenaponskog raspleta 10 (20) kV, kao podzemnog, lociranog unutar koridora ulica i drugih javnih površina, s vezom na trafostanice u neposrednoj blizini podru ja obuhvata UPU, te na eventualne trafostanice unutar podru ja obuhvata UPU.

lanak 75.

(1) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predvi a se kao podzemna, kabelska mreža. (2) Za potrebe razvoda mogu e je unutar zelenih i/ili pješa kih površina u koridorima ulica ili na vlastitim

gra evnim esticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO) sa svrhom elektroopskrbe ve eg broja korisnika i/ili javne rasvjete.

lanak 76.

(1) Elektroenergetske priklju ke treba projektirati i izvesti odgovaraju im spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.

(2) Tipski priklju ni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu gra evine, ili na drugi na in, uz uvjet da bude lako pristupa an za spajanje na vanjski priklju ak i unutarnji razvod.

5.2.2. Javna rasvjeta

lanak 77.

(1) Postoje i kabelski razvod i planirane trase javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „Plan infrastrukture – elektroopskrba, javna rasvjeta i elektroni ka komunikacijska infrastruktura“

(2) Javna rasvjeta unutar obuhvata UPU predvi a se izvesti kao dogradnja postoje e javne rasvjete i to izvedbom podzemnog kabelskog voda.

(3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. (4) Prosje ni razmak izme u stupova treba projektirati na na in da se osigura dobra osvijetljenost ulice.

5.2.3. Elektroni ka komunikacijska infrastruktura

lanak 78.

(1) Na kartografskom prikazu br. 2.3. – „Plan infrastrukture – elektroopskrba, javna rasvjeta i elektroni ka komunikacijska infrastruktura“ prikazane su:


Stranica 134

postoje e i planirane trase elektroni ke kabelske kanalizacije (EKK) postoje i zra ni i postoje i podzemni kabelski razvod elektroni ke komunikacijske infrastrukture

(EKI) (2) Postoje u zra nu i podzemnu elektroni ku komunikacijsku kabelsku mrežu potrebno je postepeno

zamijeniti elektroni kom komunikacijskom infrastrukturom lociranom unutar podzemne elektroni ke kabelske kanalizacije.

(3) Izvedba elektroni ke kabelske kanalizacije na elno se planira unutar pješa kih površina, a iznimno u prometnici ako prostorni uvjeti drugih infrastrukturnih operatera to zahtijevaju.

(4) Elektroni ka kabelska kanalizacija treba biti dimenzionirana za istovremeno vo enje vodova više operatera elektroni ke komunikacijske infrastrukture.

lanak 79.

(1) Obzirom na razvoj novih usluga, kao pomo na gradnja unutar gra evnih estica drugih namjena mogu e je predvidjeti:

izuzetno – gradnju ve e gra evine za smještaj EK opreme gradnju manje gra evine za lociranje EK opreme postavu samostoje eg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.

(2) Gradnja ve e gra evine za smještaj EK opreme mogu a je dodatno na zasebnoj zemljišnoj estici formiranoj prema lanku 15. stavku 4. ove Odluke i prema uvjetima gradnje iz lanka 58.

(3) Instalacijski i gra evinski objekti, koji se u svrhu priklju enja zgrada na EK kanalizaciju lociraju podzemno unutar uli nog koridora, ne smiju onemogu iti lociranje i prolaz vodovima ostale predvi ene linijske infrastrukture.

lanak 80.

(1) Unutar podru ja UPU nije dozvoljeno locirati samostoje e antenske stupove za postavu antenskih ure aja, pri emu se pod antenskim ure ajem podrazumijevaju sve vrste elektroni kih komunikacijskih prijemnika i predajnika u funkciji bazne stanice elektroni ke komunikacijske infrastrukture za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova.

(2) Lociranje samostoje ih stupova s antenskim ure ajima treba usmjeravati izvan gra evinskog podru ja ili u gospodarske zone bez stambenih i drugih vrsta smještajnih sadržaja.

(3) Unutar podru ja obuhvata UPU je bazne stanice elektroni ke komunikacijske infrastrukture i njihove antenske sustave smještene na tipskim antenskim prihvatima mogu e locirati isklju ivo na ravne krovove zgrada s najmanje 4 nadzemne etaže.

lanak 81.

(1) Ku ne priklju ke na elektroni ku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima HAKOM-a, odnosno nadležnog pružatelja elektroni kih komunikacijskih usluga.

6. UVJETI URE ENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

lanak 82.

(1) Javne zelene površine potrebno je ure ivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobi ajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.

(2) Kod sadnje zelenila treba voditi ra una o mjerama zaštite infrastrukture koja prolazi uli nim koridorom ili dijelovima površine javnog parka, od korijena biljaka.

(3) Kod sadnje uz raskrižja cestovnih prometnica potrebno je odabir raslinja podrediti preglednosti raskrižja.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

lanak 83.

(1) Podru je obuhvata UPU ne nalazi se unutar podru ja zašti enog prema odredbama Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13 i 15/18).

(2) Podru je obuhvata UPU ne nalazi se unutar podru ja ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15).


Stranica 135

(3) Unutar podru ja obuhvata i u blizini podru ja obuhvata nema evidentiranih recentnih nalazišta ugroženih i strogo zašti enih vrsta.

(4) Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i obvezom zbrinjavanja otpadnih voda prema posebnom propisu i ovoj Odluci.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

lanak 84.

(1) Unutar podru ja obuhvata UPU ne nalaze se zašti ena kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17).

lanak 85.

(1) Za podru je obuhvata UPU ne postoje podaci o eventualnim arheološkim nalazištima unutar podru ja obuhvata UPU-a.

(2) Ukoliko se pri izvo enju gra evinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar podru ja obuhvata UPU, u zemlji nai e na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki zna aj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Bjelovaru, koji e dati detaljne upute o daljnjem postupku.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

lanak 86.

(1) U gospodarenju otpadom potrebno je neposredno primjenjivati Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17), odgovaraju e podzakonske propise, Plan gospodarenja otpadom Grada Koprivnice i druge odgovaraju e akte Grada Koprivnice.

(2) Unutar podru ja UPU nije mogu e utvrditi lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema lanku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju s otpadom.

lanak 87.

(1) Za sve gra evne estice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati prostor za skupljanje komunalnog i eventualno tehnološkog otpada, te navesti na in zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.

(2) Za sve gra evne estice s brojem samostalnih funkcionalnih jedinica ve ih od 3, prostor za skupljanje otpada treba predvidjeti integrirano u zgradu osnovne namjene, na na in da se može kontrolirati njegovo korištenje i na na in da bude pristupa an za skupljanje od strane nadležnog komunalnog poduze a.

(3) Na esticama za višestambene zgrade i na esticama mješovite namjene /oznake S3 i M/ se prostor za skupljanje otpada može alternativno predvidjeti i u pomo noj gra evini, uz uvjet da je ista od osnovne gra evine na susjednoj gra evnoj estici udaljena najmanje 10,0 m, te uz zadovoljenje ostalih propisanih uvjeta iz prethodnog stavka.

9. MJERE SPRE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od one iš enja okoliša otpadnim vodama

lanak 88.

(1) Sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Lipovec“ („Službeni glasnik Koprivni ko – križeva ke županije“ broj 9/15) podru je obuhvata UPU nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta, te se na podru je UPU neposredno primjenjuju uvjeti zaštite za III. zonu.

(2) Unutar podru ja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepro iš enih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.

(3) Za sve estice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. „Javna odvodnja“.


Stranica 136

9.2. Zaštita od buke

lanak 89.

(1) Mjere zaštite od buke provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) i odgovaraju ih podzakonskih propisa.

(2) Ukupno podru je obuhvata UPU, se prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04), smatra zonom mješovite, pretežito stambene namjene, za koju je najviše dopuštena ocjenska razina i misije buke LRAeq za dan (Lday) utvr ena s 55 dB (A), a za no (Lnight) utvr ena s 45 dB (A).

9.3. Zaštita od požara

lanak 90.

(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovaraju ih podzakonskih propisa.

lanak 91.

(1) Prilikom projektiranja uli ne mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uli nih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).

(2) Osim unutar uli nih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara mogu e je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predvi eno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogu nost.

(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih gra evina, unutar pojedina nih gra evnih estica, treba tako er biti izvedena nadzemnim hidrantima.

(4) Ukoliko iz tehni kog razloga nije mogu e mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili podru je nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

lanak 92.

(1) Radi omogu avanja spašavanja osoba iz gra evine i gašenja požara na gra evini i otvorenom prostoru, gra evina mora imati vatrogasni pristup odre en prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

(2) Ukoliko je to predvi eno posebnim propisom, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta gra evine, zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od MUP-a, nadležne PU Koprivnica.

9.4. Zaštita od zaga enja zraka

lanak 93.

(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvo e zraka primjenjuju se neposredno prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11 i 47/14) i Programu zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za podru je Grada Koprivnice za razdoblje 2017. – 2020. („Glasnik Grada Koprivnice“ broj 3/17).

9.5. Svjetlosno one iš enje

lanak 94.

(1) Stupovi vanjske rasvjete trebaju imati zaslon izveden na na in da sprije e širenje svjetlosnog snopa prema gore.

(2) Poželjno je koristiti energetski u inkovitu javnu rasvjetu.

9.6. Osiguranje bitnih zahtjeva za gra evine

lanak 95.

(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za gra evinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovoj Odluci, odre uju se na temelju posebnih propisa i normi.


Stranica 137

9.7. Upravljanje rizicima

lanak 96.

(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesre a i katastrofa utvr ene su dokumentom „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesre a i katastrofa za Grad Koprivnicu“.

(2) Primjena mjera zaštite od prirodnih i drugih nesre a za podru je obuhvata UPU provodi se prema Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) i pripadaju im podzakonskim aktima.

lanak 97.

(1) Izgradnja javnih skloništa na podru ju obuhvata se ne predvi a. (2) Površina za prihvat stanovništva u slu aju potresa je javna zelena površina – javni park, koji se nalazi u

središnjem dijelu podru ja obuhvata UPU i na dovoljnoj udaljenosti od zona urušavanja gra evina.

9.8. Ostale mjere spre avanja nepovoljna utjecaja na okoliš

lanak 98.

(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedina nu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14 i 3/17).

(2) Ostali uvjeti spre avanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti odre uju se na temelju posebnih propisa.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

lanak 99.

(1) Ure enje sadržaja planiranih UPU-om predvi a se kroz duži vremenski period. (2) Predvi eno je uklanjanje dijela izgra ene infrastrukture, što se posebno odnosi na srednjenaponske

zra ne vodove. (3) Dok se ne izgrade odgovaraju i infrastrukturni i komunalni vodovi unutar podru ja UPU, korisnike

komunalnih usluga locirane unutar obuhvata UPU, mogu e je priklju iti na postoje u infrastrukturu unutar ili u blizini podru ja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima distributera i pružatelja komunalnih usluga.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lanak 100.

(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za utvr ivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u slu ajevima izmjene i dopune odnosno supstitucije propisa novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važe im propisom.

(2) Svi obra uni se vrše prema važe oj zakonskoj regulativi. (3) U slu aju da se numeri ki urbanisti ko – tehni ki uvjeti iz kartografskih prikaza ne podudaraju s uvjetima

iz odredbi za provedbu UPU, primjenjuju se odredbe za provedbu.

lanak 101.

(1) Elaborat izvornika UPU ovjerava predsjednik Gradskog vije a. (2) Izvornik je izra en u 5 primjeraka u analognom obliku. (3) Elaborat izvornika UPU izra en je i u digitalnom obliku. Digitalni oblik elaborata UPU istovjetan izvorniku

prilog je svakom pojedinom izvorniku elaborata UPU i pohranjuje se zajedno s izvornikom.

lanak 102.

(1) Uvid u Odluku o donošenju Urbanisti kog plana ure enja „Pri Sv. Magdaleni I“, kao i Elaborat iz lanka. 3. stavka 1. ove Odluke može se obaviti u Upravnom odjelu Grada Koprivnice nadležnom za poslove prostornog ure enja.


Stranica 138

lanak 103.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Glasniku Grada Koprivnice“.

GRADSKO VIJE E GRADA KOPRIVNICE

KLASA: 350-02/17-01/0002 URBROJ: 2137/01-07-01/4-18-81 Koprivnica, 30. 11. 2018.

PREDSJEDNIK

Ivan Pal, prof., v.r.

Documents

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE · GLASNIK GRADA KOPRIVNICE • Broj 10 • 10. prosinca 2018. Stranica 116 (7) Obrazloženje sadrži polazišta, ciljeve prostornog ureÿenja i plan prostornog