glasnik MINISTARSTV A PROSVJETE 1 SPORT A REPUBLIKE HRV ATSKE
POSEBNO IZDANJE, BROJ 11, ZAGREB, LIPANJ 1997.
OKVIRNI NASTA VNI PROGRAMI
OPCEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM
Posebno izdanje br, 11/1997.
Za nakladnika: Ljilja Vokic, prof.
Glavni urednik: Ivan Mrkonjic, prof.
Urednik: Scnnko Paunovic, dipt ing.
Pripremljeno u Upravi za programiranje, ud.tbenike i razvoj Miniscnrstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske
Tisak: Graficka skola u Zagrebu
Nascnvne programe radile su razlicite skupine strucnjaka pa je moguca jezicna neuskladenost
OKVIRNI PROGRAMI OPCEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA ZA STRUKOVNE ~KOLE
PO PIS PREDMET A
t. Hrvatski jezik -----
Hrvatski jezik za cetvorogodiSnje strukovne skole ---· --------- 1. razred - 3 sata II. razred - 3 sata 111. razred - 3 sata IV. raz.red - 3 sata
Hrvatski jezik za cetvorogodisnje strukovne skole ---- 1. razred - 4 sata IL razred - 4 sata lll. raz.red - 3 sata IV. razred - 3 sata
Hrvatski jezik za trogodisnje skole
2. Povijest
Povijest za I. razred strukovnih skola (2 sata tjedno - 70 sati godisnje)
- Povijest za industrijske skole (2 sata tjedno - 70 sati godisnje)
3. Okvimi nastavni programi iz stranih jezika za srednje strukovne trogodilnje i l!etverogodilnje lkole
Uvod Okvimi program iz stranihjezika za srednje strukovne skole (Trogodisnje tehniCke i srodne struke) ---------------- a) predmet - engleski jezik __ _ b) predmet- njematki jezik _____ _
Okvimi program za strukovne skole TehniCka zanimanja-cetverogodisnje obrazovanje --------
a) predmet - engleski jezik b) predmet- njemacki jezik
Stranice
l-35
1-12
13-25
4. Fizika -----------------------119-135
Ok virni nasrovni program srednje strukovne skole a) jednogodisnje ueenje jezik ----- 119-135 b)dvogodisnji i trogodisnji program fizike ·--------------120-135 l. razred dvogodisnje ucenje II. razred dvogodifoje ucenje l. razred trogodisnje ucenje II. razred trogodiSnje ucenje III. razred trogodisnje ueenje
5. Matematika ---------------··----------135-159
-cetverogodisnje ucenje matematike --------------··---... 135-149 1. razred - 4 saro II. razred 4 salll III. razred - 4 salll IV. razred -4 saro l. razred - 4 saro II. razred 3 sata III. razred - 3 sata IV. razred - 3 sata !. razred - 3 sata II. razred - 3 salll III. razred - 3 sata IV. razred - 3 saro l. razred 3 sata II. razred - 3 sata III. razred - 2 sata IV. razred - 2 salll 1. razred - 2 sata II. razred - 2 sata III. razred - 2 sata IV. razred - 2 salll
- trogodifaje ucenje matematike --------------------150-J 57 1. razred - 2 sata II. razred - 2 sata III. razred - 2 sata 1. razred - 3 saro II. razred - 3 sata III. razred - 3 sata 1. razred - 3 salll II. razred - 3 sata III. razred - 2 sata !. razred - 2 sata II. razred - 2 sata III. razred - 3 sata
- dvogodiSnje ucenje matematike _ ---·--·--·-··· .. 157-159 1. razred - 2 sata II. razred - 2 sata
- Progrnm matematike za trgovacke i slifoe skole ---·---___ 159---161 1. razred - 2 sata II. razred - 2 sata lll. razred - 2 sata
6. Kemija 162-166
1. razred - 2 sata II. razred - 2 sata
7. Biologija za srednje likol.,._ __
Od molekule do organizma - modul A Covjek i zdravlje - modul B Covjek i okolis - modul C Covjek i nasljedivanje- modul D
8. Geografija za fetverogodilinje lko"'---------------
1. rnzred opea geografija II. razred geografija Hrvatske
9. Politika i gospodarstvo'--------------------
program stmkovnih Skola (2 sata tjedno) program strukovnih skola u dvojnom sustavu (2 sata tjedno)
10. Tjelesna i zdravstvena kultur"----------·
l l. Erika ------------
1. razred: Covjek - bice susreta ll. razred: Trnganje za istinom III. razred: Smisao ljudskog djelovanja IV. razred: Zivotna pitanja
167-169
170-175
176-180
181-187
188-192
12. Vjeronauk za srednje §kole (katoli~k~
Uvod 1. razred: Rasti zajedno II. razred: Sloboda i osobno zalaganje lll. razred: Osloboditeljsb iskustva IV. razred: Zauzetost krSCana u dru§tvu
----------- 193-251
HRVATSKI JEZIK za öetverogodi~nje strukovne ~ole
(sa satnicom: l. razred - 3 satt, II. razred - 3 sata III. razred - 3 sata, IV. razred - 3 sata)
UVOD
l.
Nastavni predmet Hrvatsld jezik obuhvaca tri nastavna podrutja:
a) Hrvatski jezik, b) Hrvatsku i svjetsku knji!evnost i c) Jezifno izra!avanje i stvaranje.
Nastavna podrucja su samostalne cjeline koje se tvrsto povezuju u predmetnu cjelinu prema natelima unutarnje korelacije. Nazivom nastavnoga podrucja isticu se sadr:taj. svrha i ciljevi utenja te djelatnosti kojima se ta svrha i ciljevi postizu. Sadrfaji navedeni u sklopu nastavnih podrucja tineobvezatnu naobrazbenu jezgru.
u. Program hrvatskoga jezika za strukovne skole sadrüijno, metodoloski i koncepcijski povezuje se s
Programom hrvatskoga jezika za osnovnu skolu i s njim cini zajednicki sustav jezienog i knjizevnog odgoja i naobrazbe. Ostvaruje se viSüm teoretskom razinom u pristupu jezitnim i knjizevnim sadr:tajima te novim, slotenijim organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti.
III.
Program nastave hrvatskoga jezika za strukovne skole polazi od dostignute programske razine nastave hrvatskogajezika u osnovnoj skoli i uspostavlja visu teoretsku razinu utenja. Poveeavaju seobveze teoretskoga i prakticnog bavljenjajezikom. Stjetu se sposobnosti za sluzenje jezikom u svim komunikacijskim situacijama. Analiticko-sinteticki i interdisciplinarni pristup jezicnim pojavama osnovni je metodoloski pristup programiranju.
Nastava hrvatskoga jezika uspostavlja suodnos s nastavom hrvatske i svjetske knjizevnosti te nastavom izratavanja, baveci se jezikom kao sredstvom komunikacije i umjetnickoga izratavanja.
b) Nastavno podrucje Hrvatska i svjetska knji!evnost:
Program nastave knjizevnosti nadovezuje se na osnovnoSkolske programske sadr:taje. Na osnovi dostignutih spoznaja, znanja i sposobnosti u osnovnoj skoli, uspostavljaju se razvijeniji teoretski pristupi knjizevnim pojavama, koji su se potvrdili u znanosti o knjitevnosti, te povijesno proucavanje hrvatske i svjetske knjizevnosti.
Najvaznije spoznaje o knjitevnom djelu, njegovu stvaranju, ustrojbi, recepciji, tumatenju (interpretaciji). rasclambi i proucavanju - ueenici stjetu na reprezentativnim, antologijskim knjirevnim djelima hrvatske i svjetskeknjitevnosti. Uspostavlja se komunikacijski model: pisac-djelo -primatelj (recipijent). Spoznaje o knjitevnim djelima omoguCit ee knjizevnoteoretske i knjizevnopovijesne zakljuHe (sinteze).
c) Nastavno podrucje Jezi~no izra!avanje:
Program jezicnoga izraiavanja povezuje funkcionalne elemente programa knji!evnosti i hrvatskog jezika te drugih nastavnih predrneta. Predvidaju se razliciti oblici usmenoga i pismenog izraiavanja.
U nastavu jezicnoga izraiavanja ukljutuju se knjizevnoumjetnitki i neuntjetnitki tekstovi na kojima se uocavaju zakonitosti njihova stvaranja, umacenja i prihvacanja (razumijevanja). Oblici jeziCnoga izrawvanja uskladuju se s nastavorn hrvatskogjezika. knjizevnosti i komunikacijskim potrebama, posebice u struci za koju se ucenici pripremaju.
IV. SVRHA
- usvijestiti potrebu smlnog ucenja hrvatskog jezika: - razvijati i ucvrScivati brigu i ljubav za hrvatski jezik i knjizevnost;
steCi spoznaje o hrvatskom jeziku kao sredstvu priopeivanja i jednoj od glavnih znacajki hrvatske nacionalne samobitnosti (nacionalnog identiteta);
- stedjezicno znanje,jezicnu kulturu i sposobnosti zn uporabu hrvatskogajezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovirna i priopCajnim sredstvima;
- steei knjitevno znanje, knjitevnu kulturu i sposobnosti, kako bi ucenici mogli samostalno citati knjifovna djela, ruzumijevati ih, tumaciti i procjenjivati;
- steei jeziCnu, knjiievnu i medijsku kulturu kojom se pojedinac potvrduje kao sarnosvojno biee. sposobno za zivot s drugima u sno!ljivosti i razliCitostima Sto ih pruia demokratsko drustvo.
ZADACE
- upoznavati sustav hrvatskog standardnog jezika na fonoloskoj, grarnatickoj (rnorfoloSkoj, sintaktickoj), leksikoloskoj, stilistickoj, pravogovornoj i pravopisnoj razini;
- upoznati povijest hrvatskoga jezika radi poznavanja i razumijevanja pbvijesnih okolnosti u kojima se razvijao hrvatski jezik i njegova narjeCja;
- upoznati reprezentalivna, anlologijska djela hrvatske i svjetske knjizevnosti iz svih knjitevnih razdoblja;
- razviti citate!jsku kulturu kao osnovu opee naobrazbe i stalne samonaobrazbe; - nauCiti samostalno Citati. razumijevati, tumal:iti i prosudivati (procjenjivatl, ocjenjivati) struCne
tekstove i rabiti hrvatsko strucno nazivlje (strucni jezik); - upoznati hrvatsku svekoliku kulturnu bastinu radi izgradivanja hrvatskog identiteta i svijesti o
pripadnosti europskom duhovnom i uljudbenom krugu; - razumijevati i koristiti se znanstvenim postignuCima jezikoslovJja. znanosti o knji!evnosti i drugih
znanosti. posebice u svojoj struci.
Prvi razred
Fonem. Raz!ikovna (distinktivna) obilje.tja fonema. Fonem, alofon (fonemska inacica) i fon (glas).
Fonetska (akusticka i artikulacijska) te fonoloska (funkcionalna) svojstva fonema. Fonetika i fonologija.
2
Standardni jezik i narjecja. Fonemski sustav hrvatskoga standardnog jezika. Glavne znafojke fonemskog susta va caka vskog i kajkavskog narjecja prema standardnom jeziku. Standardnojezicno i dijalektalno u fonologiji.
Rnzdioba fonema. Samoglasnici i suglasnici. Razdioba po zvu(;nosti, mjestu i naCinu tvorbe.
Pismo. Grafem (slovo) i fonem. Oblikovanje hrvatskoga latinitkoga grafijskog sustava. Govomi i pisani jezik. Gramatika i stilistika.
Pravopis i pravogovor.
Fonemi c, d!, c i d s pravopisnog i pravogovornog stajalista.
Alternacije fonema i fonemskih skupina: jednacenje suglasnika po zvucnosti i po mjestu tvorbe. Gubljenje suglasnika ilili pojednostavljivanje suglasnickih skupina. Palatalizacija, sibilarizacija i jotacija.
Alternacije ije/je/e/i u govoru i u pismu.
Segmentna (odsjecna) i suprasegmentna (nadodsjecna) obiljezja. Naglasak (akcent) i duzina (kvantitru). Naglasni sustav hrvatskoga standardnogjezika. Naglasni sustavi cakavskog i kajkavskog narjeeja prema standardnome.
Naglasene i nenagla~ne rijeei. Podjela nenaglasenih rijeei (enklitike i proklitike). Suprasegmentna obiljezja na razini reeenice: reeenicni naglasak, reeenicna melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrednote govorenoga jezika).
Grafijska realizacija intonativnih sredstava: totka, upitnik, usklicnik, upitnik i usklicnik. lnterpunlccijski znakovi (razgoci). Pravila njihove porabe.
Fonostilistika. Stilska obiljeienost i funkcionalna vrijednost fonoloskih jedinica. lmpresivna i ekspresivna svojstva fonerna. naglasaka i intonacije.
Grafostilistika
2. HRVATSKA I SVJBTSKA KNJIZBVNOST
PRISTUP KNJIZEVNOSTI
KNJitEVNOST
(Naziv i pojam - rodovi 1 vrste- znanost o knjiievnosti - povijestknjiZevnosti teorija knjitevnosti - kritika odnos knjiievnosti i jezika - tekst, knjizevnost i druS!vo - knjiievnost i druge umjetnosti - svrha ucenja- nacionalna i komparativna (poredbena) knjizevnost- epohe i razdoblja - stilovi i smjerovi - klasicna i moderna knj izevnost - usmena i pisana knji2evnost - analiza i interpretacija).
LlRIKA
(Pojam - razvoj · vrste, oblici i znacajke · usmena i pisana knjizevnost • tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsa:i.na„. - primjeri: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet, epigram, epitaf - stil i stilska sredstva - stih, strofo, ritam).
A. Mihanovic, Horvatska domovina (himna) P. Preradovic, Rodu o jeziku (oda) S. S. Kranjtevic, lseljenik (elegija) V. Nazor, Cvrcak (ditiramb) Hasanaginica (narodna balada) A. Senoa, Mom stolu • A. G. Malos, Ad hominem (epigrami)
3
Steeci, hrvatski srednjovjekovni spomenici - M. Dizdar, Zapis o zemlji (epitaf) J. Pupacic, Zaljubljen u ljubav (ljubavna) D. Cesaric, Vagonasi (misaona - socijalna) S. S. Kr.rnjcevic, Moj dom (domoljubna) N. Sop, Kuda bih vodio lsusa (duhovno-religiozna) A. G. Matos, Jesenje voce (sonet) - Lj. Wiesner, B!ago vece (pejsatna) F. Maturanic, Budi svoj! (pjesma u prozi} M. Ba!ota, Rot.enice - D. Domjanic, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna) Zakljutak (sinteza)
EPIKA
(Pojam - razvoj - vrste, oblici i znatajke - ep i manje epske forme) epilij, spjev, stihovana pripovijetka/; roman /klasicni i moderni/, pripovijest, novela; "jednostavni oblici"; memo:iri, biografije, autobiografije - primjeri: ep, roman - moderni i povijesni, pripovijest, nove!a, bajka, basna).
Homer (8. st. pr. K.}, llijada, pjevanje 1., XVI. (ep) Ezop - J. de Ja Fontaine: po izboru (basna) 1. Brlic-Maturanic, Regoc (bajka) George Orwell, Zivotinjska farma ili Milan Kundera, Sala (moderni roman) Marija Juric-Zagorka, Gricka vjestica (povijesni roman) S. Kolar, Breza (pripovijest) ili Vjekoslav Kaleb, Gost (novela) Zakljucak (sinteza)
DRAMA
Sofoklo, Antigona (tragedija) Marin Drzic, Novela od Stanca (komedija) Zakljucak (sinteza)
DlSKURZlVNI KNJ!ZEVNI OBLICI
(Pojam - razvoj - vrste, oblici i znacajke - putopis, studija, esej, clanak; kritika, feljton, polemika - primjeri: putopis, esej).
Antun Nemcic, Putositnice (Porod putne misli, Kritevci Zagreb, Jastrebarsko, U Karlovcu, Rijeka„. (putopis)
M. de Montaigne, 0 odgoju (0 cilju odgoja) - esej Zakljucak (sinteza)
POVlJEST KNJI::':EVNOSTI
Biblija: Knjiga Postanka, Knjiga lzlaska, Evand:elje po Ivanu; Psalmi (po izboru) Homer, Odiseja (pjevanje !., XIX„ XXI.) Eshil, Okovani Prometej Plaut, Tvrdica Zakljucak (sinteza)
SREDNJO VJEKO VNA KNJIZEVNOST
4
Pjes:m o Rolandu (franc. ep). Pjesan o Cidu (spanj. ep) · Pjesan o Nibelunzima (njem. ep) Romano Tristanu i lzoldi (vitclki roman)
Bascanska ploca • Vinodolski zakon • Lucidar Zapis popa Martinca. Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira) V a se vrime godiSCa Zakljucak (sinteza)
PREDRENESANSA l HUMANJZAM
(Pojam, trajanje, znacajke. humanizam kao kulturni i knjiievni pokret • latinizam • knjiievni zivot . knjitevni oblici i znacajke • glavni pisci i djela).
Dante Alighieri, Bo!anstvena komedija (Pakao, L.V.) Francesco Petrarca, Kanconijer (L, III., V., XIII.) Giovanni Boccaccio, Decameron (Uvod; 1.dan l. novela; 2. dan 3. novela)
Marko Marulic, Davidijada ( L pjevanje; stih 1-11, stih 140-160) · Ivan Cesmicki, U smrt majke Barbare - Juraj Sizgoric, Elegija o pusto~enju sibenskog polja
Zakljucak (sinteza)
3. JEZICNO IZRAZA VANJE
U skladu s nastavom jezika i knjizevnosti u prvome se razredu uvjetbavaju razliciti oblici jezifoog izratnvanja i stvarunja.
Pisano i govoreno izrafavanjekao jezicnadjelatnost. Glavne znacajke pisanja kao jezicnedjelamosti. Pisanje kao priopcavanje (komunikacija) i kao umjetnicko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika.
Govorenje kao jezicna djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obiljezeno govorenje. Uloga i vaznost vrednota govorenogajezika (intonacija, intenzitet. stanka, recenicni tempo, mimika i geste}. Navodenje. Govorenje, slusanje i sutnja.
Citanje: usmjereno i izra!ajno.
Dnevnik: osobni, strucni i dnevnik citanja.
TeksL Nacini oblikovanja teksta. Vrste teksta: opis, raWlamba (analiza), tumacenje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.
Opis kao vrsta teksta. Glavne znacajke logicke i jezicne organizacije opisa. Umjetnicki i znanstveni opis: jeziCne i stilske razlike i sliCnosti. Usmeni i pisani opis. DinamiCni i statiCni opis, Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta.
TumaCenje {interpretacija, eksplikacija). Logicka i jezicna organizacija tumaeenja. Usmeno i pisano tumacenje. Analiticko i sinteticko tumaeenje. Tumacenje umjetnickog djela. Denotativno i konotativno znacenje rijeei. Usvajanje strucnog nazivlja. S!ufonje strucnim rjeenikom.
Dijalog i monolog. Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Voaenje dijaloga. Dijalog u razgovoru i u umjetnickom djelu (drami, televizijskoj drami, fi!mu). Jezicno oblikovanje dijaloga: jezicna ekonomija i vrednote govorenog jezika.
Ucenid tijekom godine pisu dva Skolska uratka (zadace) s ispravcima. Obvezatan je tjedno jedan domaCi uradak (zadaca).
5
Morfologija (oblikoslovlje). Morfem. Vrste morfema. lzraz i sadrtaj morfema.
Morfem i rijee. Morfem i korijen rijeei. Oblici rijeci. Vrste rijeci. Kriteriji razdiobe rijeti na vrste. Promjenljive i nepromjenljive rijeci.
lmenice. Gramaticka obiljezja imenica: rod, broj i padez. Sklonidba (deklinacija) imenica.
Pojedinaena (singulativna) i zbirna (kolektivna) mnozina. Vlastite i opee imenice. Pisanje imenica (malo i veliko potetno slovo). Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih.
Zamjenice. Rod, broj padez i lice. Funkcije zamjenica. Zamjenice kao imenicke, pridjevne ili prilotne rijeti. Vrsie zamjenica. Sklonidba zamjenica.
Pridjevi. Rod, broj, padet i stupanj. Odredeni i neodredeni pridjevi. Sklonidba odredenih i neodredenih pridjeva. Stupnjevanje (komparacija) pridjeva. Razdioba pridjeva po znacenju. Pisanje pridjeva.
Brojevi. Rod, broj i (djelomicno) padez. Glavni i redni brojevi. Brojevi kao imenicke, pridjevne i zamjenicke rijeti. Sklonidba sklonjivih brojeva.
Glagoli. Vrijeme, natin, vid (svr!enost, nesvr!enost, dvovidnost), lice. Glagolsko stanje. Prijelaznost, neprijelaznost i povratnosL Litni i bezlitni glagolski oblici.
Jednostavni glagolski oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi i prilozi.
Sloieni glagolski oblici: perfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali. Pasivni glagolski oblici.
Nepromjeoljive vrste rijeci.
Pravopis i morfologija.
Glavne znacajke oblikotvornog ustrojstva takavskog i kajkavskog narjetja prema hrvatskome standardnomjeziku.
Hrvatski jezik od XVI. do kraja XVIII. stoljeca.
2. HRVATSKA l SVJETSKA KNJIBEVNOST
RENESANSA
(Europska renesansa - renesansa kao kultumi i knji:!evni pokret - odnos prema prirodi i eovjeku - odnos prema antici - knjizevni oblici i znacajke - glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina sredista: Dubrovnik, S[>li~ Hvar, Sibenik, Zadar - odnos prema talijanskoj renesansi - knjiievni oblici i znacajke - glavni pisci i djela).
6
Miguel de Cervantes, Don Quijote (ulornci) William Shakespeare, Hamlet Marko Marulic, Judita Sisko Men~tic, Prvi pogled Hanibal Lucic, Jur nijedna na svit vila
Mavro Vetranovic, Moja plavca (stih 1-26, 197-222) Brne Karnarutic, Vazetje Siget:a grada (treti dil, stih 597-638) Pemr Zoranic, Planine (Otkuda bura ishodi i zaC se ove ili Zac se grad Nin zove i gdo ga najpri
sazida) Petar Hektorovic, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih 1-20, 497-508; Drugi dan, stih
595-685; Treti dan, stih !5!0-1532) Marin Drtic, Dundo Maroje (predgovor i odlomak iz komedije o zlatu) Zakljucak (sinteza)
BAR OK
(Pojam, trajanje, znafajke - manirizam naprama baroku - hrvatski barok • katolitka obnova (protureformacija)- knj itevni oblici i znacajke- dubrovaCko-dalmatinski, kajkavski, slavonski barok i barok ozaljskoga kruga - bosanski franjevci - glavni pisci i djela).
Torquato Tasso, Oslobodeni Jeruzalem (!. i IL pjevanje; prijevod M. Tomasovica, !990.) Ivan Gundulic, Suze sina razmetnoga - Dubravka - Osman (1., l-36; IV., 345-432; VII„ 269-308;
Vill„ 569-592; IX„321-408; XL,l-184; XX„ 289-376) Ivan Bunic VuCic, Nemoj, nemoj, ma ljubice - Prsi ima od leda vil moja gizdava Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu - Clovicstvo zove se prava lipota - Cvitja razmislenje i
talosno protu!enje ili Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki st:al bude ove knjitice Antun Kani.tlic, Svet:a Ro1alija (pocetak) ili Matija Divkovic, Beside (odlomak) Bartul Kasic, Ritual rimski (Predgovor) Juraj Kritanic, Politika (Predgovor) Zakljucak (sinteza)
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
Moliere, Mizantrop Hi Umisljeni bolesnik Carlo Goldoni: Krtmarica Mirandolina Matija Pet:ar Kat:ancic, Jesenji plodovi (Seva - Vinobera u zelenoj Molbice dolini) Matija Antun Rcljkovic, Satir iliti divji fovik (Kazuje lipotu letaja Slavonije, stih l-29 - Porusenje
Slavonije kroz ceste rate i bojeve, stih 131-152) Andrija Kacic Miosic, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Slidi pisma Radovana i Mjelovana -
Tomislav, kralj slovinski - Pisma od Radoslava) Filip Grabovac, Cvit razgovora - Slava Dalmacije Titus Brezovatki, Matijas Grabancijasdijak Predgovor k dobrovoljnom cravcu, Dogod 1„ spelanje L
i spelanje !I.) Zakljucak (sinteza)
PREDROMANTJZAM l ROMANTIZAM
(Europski predromantizam-zanimanje za starinu, folklor i "grobljanske"ugodaje; europski romamizam - glavni predst:avnici francuskog, njematkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama • engleski jezerski pjesnici: W. Wordssworth, S. T. Coleridge, R. Southey - Scottov povijesni roman).
Johann W. Goethe, Patnje mladog Werthera George G. Byron, Putovanje Childea Harolda (ulomak) A. de L:lmartine, Jezero - W. Wordsworth, Sunovrati; Edgar Allan Poe, Gavran Zakljucak
ILJRIZAM
7
Stanko Vraz, Dulabije: 1.23, - Gazela: Zdral putuje k toplom jugu - Otkud modre oei? Petar Preradovic, Putnik - Ljudsko srce Ivan Maluranic, Smrt Smail-age Cengica (Harac i Kobl Matija Maforanic, Pogled u Bosnu (Predgovor, L Put u Bosnu i natrag /opis Sarajeva/) Zukljucak (sinteza)
3. mzu''.:No IZRAiA V ANJE
Zivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti zivotopis (autobiografija) i zivotopis poznate osobe (knjilevnika, umjetnika, pjevaca, sportasa). Logicka i jezicna organizacija zivotopisa. Uloga cinjenica u oblikovanju zivotopisa. Razlikovanjecinjenica povalnosti. Zivotopis prema stilskim znacajkama: subjektivni (lilerarni i literarizirani) i objektivni (poslovni, sluibeni). Enciklopedijski prikaz zivotopis Hrvatski biografski leksikon.
Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz: slicnosti i razlike. Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, kazalisne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izlozbe i dr. Strucni prikaz.
Upucivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojim se planira bilo kakvo pona!anje u buducnosti: upravne, tehnicke, poslovne, melOdicke i druge upute - glagoli i glagolski oblici zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upucivackih (instruktivnih) recenica. Linearni odnos reeenica u upucivackome tekstu.
Pismo: osobno i poslovno.
Ucenici tijekom Skolske godine pisu dva skolska uratka (zadace) s ispravcima. Obvezatan je tjedno jedan domaCi uradak (zadaca).
Treei razred
Pojam sintakse. Sintakticke jedinice: rijee, skup rijeei (sintagma) i reeenica.
Rijeei u recenicL Spojevi rijecL Tipovi odnosa medu sastavnicama spojeva rijeli: srocnost (kongruencija), upravljanje rekcija) i pridruzivanje.
Pojam reeenice. Öanjivost. Ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklicne reeenice. Obavijesna Nanjivost: dato i novo (tema i rema).
Clanovi recenicnog usrrojstva. Predikat Glagolski i neglagolski predikat. Glagolski oblici u predikatu.
Subjekt, atribut i apozicija.
Objekt i prilozna oznaka.
Sklapanje uvrStavanjem. Zavisnoslolene recenice (subjektne, predikatne, objektne, atributne i apozitivne).
Priloine (adverbne) reeenice.
lntonacija reeenice. Reeenicni naglasak, reeenicna melodija, stanka, intenzitet, tempo. Reeenicni znakovi: tocka, zarez, dvotocje, trotocje, usklicnik, upitnik.
Sintaktostilistika.
Recenica i tekst. Povezivanje reeenica u tekstu. Tipovi teksta.
Osnovne sintakticke osobitosti cakavskog i kajkavskog narjeeja prema brvatskome standardnom jeziku.
Hrvatski standardni jezik u XIX. stoljeeu
2. HRVATSKA I SVJETSKA KNJIWVNOST
PR OTOREALIZAM (SENOINODOBA)
(M. Begovic, L. Botic, A. V. Tkalcevic, F. Markovic,J. E. Tomic, V. Jagic, publicistika A. Stareeviea, pucka drama i J. Freudenreich).
August Senoa: Budi svoj ! - Ribareva Jana - Postolar i vrag - Zlatarovo zlato Zakljucak (sinteza)
REALIZAM
(Europski realizam - pozitivizam i scijentizam - H. Taine - glavni predstavnici francuskog, ruskog i engleskog realizma - E. Zola i naturalizam).
Honor de Balzac, Otac Goriot Fjodor M. Dostojevski, Zlocin i kazna Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina ili Uskrsnuce Zakjucak (sinteza) (Hrvatski realizam - odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumicic i njegov clanak ''O romanu"
- polemika i stvaranje kritike - pravastvo i knji~evnost - regionalizam). Eugen Kumitic, Zacudeni svatovi Ksaver Sandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek -Nacionalna ekonomija ili Cudnovati tesar Ante Kovacic, U registraturi; Josip Kozarac, Oprava ili Slavonska suma Vjenceslav Novak, Posljednji Stipantici Silvije S. Kranjcevic, Mojsije Zakljucak (sinteza)
MODERNIZAM
(Parnasovstvo - dekadencija - simbolizam- individualizam - esteticizam - secesija - betka moderna).
Charles Baudelaire, Suglasja - Albatros - Stranac Rainer Maria Rilke: Jesenja pjesma ili Ja zivim u kruzima koji se sire Henrik lbsen, Lutkina kuca (Nora) Zakljucak (sinteza)
MODERNA
(Modernisticki pokret i moderna - sukob "starih" i "mladih" - secesija - beeka i praSka skupina mladih - casopisi - kritike i polemike- Hrvatska mlada lirika, 1914.).
9
fanko Leskovar, Misao na vjecnost A. G. Matos, Urjeha kose - 1909. - Kip domovine na pocetku leta 188* - Oko Lobora Dinko Simunovic, Duga Fran Galovic, Kopaci - lesenski veter ili Dragurin Domjanic, Bele rofe - Portret Yladimir Yidric, Dva pejsata - Pomona - Plakat - Adieau Vladimir Nazor, Zvonimirova lada - Maslina - Seh dus dan M. Begovic; Pustolov pred vratima Yladimir Nazor, Zvonimirova lada Maslina - Seh dus dan M. Begovic, Pustolov pred vratima Ivan Kozarac, Duka Begovic Zakljucak (sinteza}
3. JEZI<".:NO IZRAZA V ANJE
Usmeno predavanjrulavne fäze oblikovanja usmenoga predavanja: odredivanje teme, skupljanje grade o temi, sredivanje grade, izrada nacrta (predlaska) predavanja. Poraba podataka i strucnih naziva.
Javni govor. Priprema javnoga govora. Pisana podloga za javni govor (bilje~ke, navodi, podaci). Neutralan i emocionalno obilje:ten govor. Uvaiavanje vrednota govorenog jezika i poznavanje govornickih figura.
PriopeenjeJezicne i stilske znacajke priopcenja. Usmeno i pisano priopeenje.
Tumafenje.Strucno izlaganje, strucni clanak, strucni referat, strucni dopis. Zamolba i ialba.
<".:itanje strucnog teksta s komentarom.Korektumi znaci.
Paralela.knjitevnih razdoblja.
Obvezatan je tjedno jedan domaci uradak (zadaca). Ucenici tijekom Skolske godine pisu dva skolska uratka (zadaee) s ispravcima.
{;etvr:ti razreli
L HRVATSKI JEZIK
Znak i sustav znakova. Jezicni sustav i jeziCni znak. Struktura jezicnoga znaka. Oznacitelj. oznacenik i izvanjezicna zbilja. Rijee i leksem. Leksikologija i semantika.
lzraz i sadriaj leksema. Jednoznaeoost i viSeznacnost. Metafora i metonimija, Vrste metafora. Osnovno i izvedeno znacenje. Neutraloo i obiljeieno znacenje. Podrustvljeno i individualno znaeenje.
Sinonimija i sinoniml. IstoznaCnice i bliskoznatnice. OpCejeziCni i individualni inonimi. Sta.ndardnojeziCni i nestandardnojezi~ni sinOnimL Funkcionalna vrijednost sinonima,
Antonimija i antonimi. Vrste antonima. Potpuni i djelomitni antonimi. Oksimoron. Funkcionalna vrijednost antonirna.
Homonimija i homonimi. Morfoloska i leksicka homonimija. Homografi i homofoni. Nacini nastanka homonima. Funkcionalna vrijednost homonima.
Vremenska raslojenost leksika. Aktivni i pasivni leksik. Vrste pasivnih leksema. Pomodnice i novotvorenice.
Podrucna raslojenost leksika. Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Yrste dijalektizama. Stilska obiljetenost dijalektizama.
10
Medujezicni dodiri i leksicko posudivanje. Razlozi leksitkoga posudivanja. Vrsre leksitkoga posudivanja. V rste posudenica. Prilagodba posudenica.
Leksicka nonna prema ostalim nonnama hrvatskoga standardnog jezika. Jezicni purizam i jezicna kultura. Osnovna pravila jezicnoga purizma,
Frazeologija i frazem. Uvjeti postanka frazema. Frazemska viseznacnost ijednoznacnosL Frazemska sinonimija i antonimija. Vrste frazema. Funkcionalna vrijednost frazema.
Leksikografija. Vrste leksikografije. Rjeenik. Vrste rjeenika. Nacini sastavljanja rjeenika, Vrste jezicnih rjeenika. Najva1:niji rjetnid hrvatskoga jezika.
Hrvatski jezik u XX. stoljeeu. Periodizacija. Glavne znacajke svakoga razdoblja. DruStveni i politicki poloiaj hrvatskoga standardnogjezika. Borba za ravnopravnost hrvatskoga jezika. Odnos izmedu hrvatskog i srpskog jezika. Vafoija djela o hrvatskome jeziku.
2. HRVATSKA 1 SVJETSKA KNJIZEVNOST
A VANGARDA. MODERNISTICKI POKRETI I SOCIJALNA KNJIZE V NOST
(Stilski pluralizam - avangarda - ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imaiinizam, kubiz.am, futuriz:arn, simultanizam, konstruktivizam- socijalni realizarn - "lijeva" i '"desna+• kritika - egzistencijalizam - imanentna kritika - kazaliste apsurda - epsko kazaliste - trivijalna knjizevnost - socijalisticki realizam).
I. RAZDOBLJE (1914.-1929.)
Marcel Proust, U traienju izgubljenog vremena (Comoray) S. Jesenjin, Pjesma o kuji - Dovidenja. dragi, dovidenja Zakljucak (sinteza)
EKSPRESIONIZAM
Antun Branko Simic, Pjesnici - Moja preobra.tenja - Hercegovina - Povratak - Smrt i ja - Rutak siromaha
Miroslav Krleza, Snijeg - Cefoja - Nemir Ivo Andric, Ex Ponto: Noeni nemir - Epilog Zakljucak (sinteza)
II. R AZ DOB LJ E (1929. -1952.)
Miroslav Krleia, Khevenhiller - Povratak Filipa Latinovicza - Gospoda Glembajevi lvo Andric, Prokletil avlija Tin Ujcvic, Svakida~njajadikovka-Bla!ena zeno, gospo nepoznata- Pobratimstvo lica u svemiru-
Notturno Drago Gervais, Tr1 nonice Dot>rga Cesaric, Oolak - Povratak - Balada iz predgrada Dragutin Tadijanovic, Dugo u noc, u zimsku bijelu noe - Prsten Ivan Goran Kovacic, Moj grob Zakljucak (sinteza)
lI
(Kritika socrealizma - "Krugovi" 1952. - utjecaj angloamerickih i spanjolskih pisaca - "Razlog" 1961. - utjecaj francuskih i njemackih pisaca - modernisticka poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma - "Umjetnost rijeei", 1957. i znanost o knjiievnosti).
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca Albert Camus, Kuga Zakljucak (sinteza) Pet:ir Segedin, Novele (izbor) Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje ili pripovijesti (po izboru) Ranko Marinkovic, Kiklop Jure Kastelan, Tvrilava koja se ne predaje - Konjic bez konjanika Vesna Parun, Ti koja imas nevinije ruke Josip Pupacic, More - Tri moja brata ili Moj krit svejedno gori
SUVREMENA KNJitE VNOST
(Proza u trapericama, fantasti'!ari. novi historizam - pjesniStvo egzistencijalizma, ludizam, obnova zatvorene forme - drama - kritika i znanost - knjitevnost u dijaspori - glavni casopisi - postmoderna: intertekstualnost - intermedijalnost).
Antun Soljan, Luka Ivo Slomnig, Barbara Slavko Mihalic, Priblifavanje oluje - Majstore, ugasi svijeeu Zvonimir Lukic, Sobe za prolaz Ivan Bresan, Predstava Hamleta u selu Mrdusu Donja, Ivan Aralica, Okvir za mrtnju ili Nedjeljko
Fabrio, Smn Vronskog Pavao Pavlicic, Dunav Zakljucak (sinteza)
3. JEZICNO IZRAZA V ANJE
Rasprava (diskusija). Struktuma trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanje teze, dokazivanje teze i prihvacanje ili odbacivanje, odnosno modificiranje teze. Strutno nazivlje i profesionalizmi u raspravi. Usmena i pismena rasprava. StruCno argumentiranje, komentiranje i apeliranje.
Bsej (ogled). Znanstvene, publicisticke i umjetnicke znacajke. Otvorenost eseja kao tekstovne vrste, Subjektivni i objektivni elementi u eseju. Stvaranje eseja.
Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama. zahvalnica, pozivnica, satalnica Privatni ijavni komunikacijski tekstovi. Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstova.
12
Zapisnik.
Ucenici tijekom skolske godine pisu dva Skolska uratka (zadace) s ispravcima.
Obvezatan je tjedno jedan domaci urndak (zadaca).
Autori: Ljubica Benovic, dr. Vinko Br~ic, Olga Jambrec, B iserka Jelenic, dr. Vlado Pandtic, dr. Ivo Pranjkovic, dr, Marko Samarzija (voditelj) dr. Stjepko Tefak
HRVATSKI JEZIK za <!etverogodi§nje strukovne §kole
(sa satnicom: 1. razred - 4 sata, II. razred - 4 sata, III. razred - 3 sata, IV. razred: 3 sata)
UVOD
l.
Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaca tri nastavna podrucja:
a) Hrvatski jezik, b) Hrvatsku i svjetsku knji!evnost i c) Jezifno izratavanje.
Nastavna podruCja su samostalnecjeline koje se Cvrsto povezuju u nastavni predmet prema natelima unutarnje korelacije. Nazivom nastavnoga podrucja isticu se sadrwj, svrha i zadace ucenja te djelatnosti kojima se ta svrha i zadace posfüu. Sadrzaji nastavnih podrucja eine obvezatnu naobrazbenu jezgru.
II.
Program hrvatskoga jezika zu strukovne skole sadriajno, metodolo~ki j koncepcijski povezuje se s Programom hrvatskogajezika za osnovnu skolu i s njim Cini zajednicki sustav jezifoog i knjiievnog odgoja i naobrazbe. Ostvaruje se viSom teoretskom ruzinom u pristupujezlCnim i knjiZevnim sadrfajima te novim, slozenijim organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti.
III.
a) Nastavno podrucje Hrvatski jezik:
Program nastave hrvatskoga jezika za strukovne skole polazi od dostignute programske razine nastave hrvalskoga jezika u osnovnoj skoli i uspostavlja visu teoretsku razinu ucenja. Poveeavaju seobveze teoretskog i prakticnog bavljenja jezikom. Stjeeu se znanje i sposobnosti zu sluftnje jezikom u svim komunikacijskim situacijama.
Analiticko-sinteticki i interdisciplinami pristup jezicnim pojavama osnovni je metodoloski pristup programiranju. Nastava hrvatskoga jezika uspostavlja suodnos s nastavom hrvatske i svjetske knjitevnosti te nastavom jezitnog izrafavanja. baveCi se jezlkom kao sredstvom komunikacije. posebice struCne komunikacije, i umjetnickog izrafuvanja.
b) Nastavno podrucjeHrvatska i svjetska lmji!evnost:
Prograrn nastave knjiZevnosti nadovezuje se na osnovno&k.oiske programske sadrZnje. Na osnovi dostignutih spoznajaj znanja i sposobnostl u osnovnoj SkoJj uspostavljaju se razvijeniji teoretski pristupi knjitevnim pojavama, koji su se potvrdili u znanosti o knjitevnosti, te povijesno proucavanje hrvatske i svjetske knjitevnosti.
Najvatnije spoznaje o knjitevnom djelu, njegovu stvaranju, ustrojbi, recepciji, tumacenju (interpretaciji), raWambi i proucavanju - ucenici stjecu na reprezentativnim, antologijskim djelima hrvatske i svjetske knjitevnosti. Uspostavlja se komunikacijski model: pisac - djelo primatelj (recipijent). Spoznaje o knji:tevnim djelirna omoguCit Ce knjiZevnoteoretske i knjiZevnopovijesne zaklju(';ke (sinteze).
13
Progrnm nastave jezicnog izrafavanja povezuje funkcionalne elemente programa knjitevnosti i hrvatskogajezika te drugih nastavnih predmeta. Predvidaju se rnzliciti oblici usmenog i pismenog izrazavanja.
U nastavujezicnoga izraZ.vanja ukljucuju se knjirevnoumjetnicki i neumjetnicki tekstovi na kojima se uoeavaju zakonitosti njihova stvaranja, tumacenja i prihvacanja (razumijevanja).
Oblicijezicnoga izrafavanja uskladuju se s nastavom hrvatskogjezika, knji:!evnosti i komunikacijskim potrebama, posebice u struci za koju se ucenici pripremaju.
IV. SVRHA
Svrha je nastave hrvatskogjezika (nastavnog predmeta) u strukovnoj skoli:
- usvijestiti potrebu stalnog ucenja hrvatskog jezika; - razv ijati i ucvrscivati brigu i ljubav za hrvatski jezik i knji:!evnost; - steei spoznaje o hrvatskom jeziku kao sredstvu priopcivanja i umjetnickog izrafavanja te jednoj
od osnovnih znaeajki hrvatske nacionalne samobitnosti (nociona!nog identiteta); - steei jezicno znanje. jezicnu kulturu i sposobnosti za porabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim
vrstama. funkcionalnim stilovima i priopCajnim sredstvima; - steCi knjizevno znanje, knjizevnu kulturu i sposobnosti kako bi ucenici mogli samostalno Citati
knjitevna djela, razumijevati ih, tumaciti i procjenjivati; -steeijezicnu. knjirevnu, kazalisnu i medijsku kulturu kojom se pojedinac potvrdujekao samosvojno
bice, sposobno za tivot s drugima u snüSljivosti i razliCitostima sto ih pruia demokratsko drusrvo.
ZADACE
- upoznati sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonoloskoj, gramatickoj (morfoloskoj, sintaktickoj), leksikolo~koj, stilistickoj, pravogovornoj i pravopisnoj razini;
- upoznati povijest hrvatskoga jezika radi poznavanja i razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima se razvijao hrvatski jczik i njegova narjeeja;
- upoznati reprezentativna. antologijska djela hrvatske i svjetske knjitevnosti iz svih knjizevnih razdoblja;
- razviti citateljsku kulturu kao osnovu opee naobrazbe i stalne samonaobrazbe; - upoznati hrvatsku svekoliku kulturnu bastinu radi izgradivanja hrvatskog identiteta i svijesti o
pripadnosti europskom duhovnom i uljudbenom krugu; - nauCiti samostalno CitrJti, razumijevati. tumaCiti i prosudivati procjenjivati. ocjenjivati) struCne
tekstove i rabiti hrvatsko strucno nazivlje ( strucni jezik); - razumijevati i koristiti se znanstvenim postignuCimajezikoslovlja, znanosti o knjifevnosti i drugih
znanosti. posebice u svojoj struci.
I. HRV ATSKI JEZIK
Jezik i priopeivanje(komunikacija). Jezil;:kao sustav znakova. Narav jezicnog znaka. lzraz i sadrfaj. Supstancija i forma. Jezicna ekonomija i zalihost (redundancija).
Fonem. Razlikovna (distinktivna) obiljetja: Fonem, alofon fonemska inacica) i fon (glas).
14
Sonanti (zvonki) i Sun1ni suglasnici. Suglasnici po n1jestu tvorbe dvousneni, zubnousneni. zubni. alveolarni, tvrdonepeani, mekonepeani).
Suglasnici po naCinu tvorbe (zatvomi, poluzatvorni i tjesnaeni). ZvuCni i bezvutni suglasnicL Slogotvorni i neslogotvorni fonemi.
Pismo, Grafem (slovo) i fonem. Oblikovanje hrvatskoga latinickoga grafijskog sustava. Govomi i pisani jezik. Gramatika i stilistika.
Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija). Fonemi f, d!, c i d s pravopisnog i pravogovomog (ortoepija} stajalisui.
Fonem kao sastavni dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanUl fonema. Morfo(fo}nologija.
Alternacije fonema i fonemskih skupina: jednacenje (asimilacija) po zvucnosti i po mjestu tvorbe.
Gubljenje suglasnika ilili pojednosuivljivanje suglasniCkih skupina, palatalizacija i sibilarizacija. jotacija.
Alternacije ijelje/e/i te altemacije llo.
Segmentna (odsjeCna) i suprasegmentna (nadodsjecna) obiljezja.
Naglasak (akcent} i dulina (kvantiteta). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
Naglasene i nenagla5ene rijeCL Prislonjenice i naslonjenice(enklitike i proklitike). Suprasegmentna (intonativna) obiljezja na razini reCenice: recenicni naglasak, reCeniCna melodija, tempo, intenzitet, stanka ( vrednote govorenoga jezika).
Grafijska realizacija intonativnih sredstava: tocka, upitnik, usklicnik teupitnik u kombinaciji. Ostali interpunkcijski znakovi (razgoci). Hijemrhija razgodaka.
Fonostilistika. Stilska obiljeienost fonolo~kih jedinica. lmpresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i intonacije. Grafostilistika.
Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik.
Norma i kodifikacija. SUlndardni jezik s povijesnoga stajalista. Standardni jezik i narjeCja. Glavne osobitosti fonemskog i naglasnog sustava Cakavskog i kajkavskog narjecja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom. Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od poeetka pismenosti do kraja XV. stoljeea.
2. HRVATSKA l SVJETSKA KNJitEVNOST
PRISTUP KNJI:tEVNOSTl
(Knjirevnost: naziv i pojam - rodovi i vrste - znanost o knjizevnosti - povijest knji2evnosti - teorija knjizevnosti -kritika -odnos kttjizevnosti ijezika-tekst,knjizevnosti drustvo- knjii.evnost i druge umjetnosti svrha ucenja - nacionalna i komparativna (poredbena) knji2evnost epohe i razdoblja - stilovi i smjerovi - klasicna i modema knjizevnost - usmena i pisana knjifevnost - analiza i interpretacija)
15
LIRIKA
{Pojam - razvoj- vrste, oblici i znacajke- usmena i pisana knji~evnost- tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsama.„ - primjeri: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet, epigrnm, epituf).
Antun Mihanovic, Horvat.ska domovina (himna) Petar Preradovic, Rodu o jeziku (oda) Silvije Strahimir Kranjcevic, lseljenik (elegija) Vladimir Nazor, Cvrcak {ditiramb) Hasanaginica (narodna balada) Stanko Vraz, NadriknjiStvo - A. G. Matos, Ad hominem (epigrarn) Steeci, hrvatski srednjovjekovni spomenici; Mak Dizdar, Zapis o zernlji (epituf) Josip Pupacic, Zaljubljen u ljubav (ljubavna) Dobrisa Cesaric, - Vagonasi (socijalna) Silvije Strnhirnir Kranjtevic, Moj dom (dornoljubna) Nikola Sop, Kuda bih vodio Isusa (duhovno-religiozna) Antun Gustuv Matos, Jesenje veee (sonet) - Ljubo Wiesner, Blago vete (pejsafaa) Fran Maforanic, Budi svoj 1 (pjesrna u prozi) Antun Branko Sirnic, Opomena (rnisaona) Mate Balota, Rozenice - D. Domjanic, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna)
EPIKA
(Pojam - razvoj • vrste, oblici i znatajke - ep i manje epske forme) pilij, spjev~ stihovana pripovijetka/; roman /klasiCni i rnoderni/~ pripovijest, novela; "jednostavni oblici"; memoari, biografije, autobiografije · primjeri: ep, roman · moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna).
Homer (8. st pr. K), llijada, pjevanje L,, XVI., (ep) lvana Brlic-Mazuranic, Regoe (bajka) George Orwell, Zivotinjska farma ili Milan Kunderu, Sala ( moderni roman) Slavko Kolar, Breza ili Mile Budak, Opanci dida Vidurine (pripovijest) Vjekoslav Kaleb, Gost (novela) Nenad Brixy, Mrtvacima ulaz zabranjen (humoristicki kriminalisticki roman) ili Marija Juric Zagorka, Gricka vjestica (roman)
DRAMA
DISKURZIVNI KNJIZEVNI O'BLICI
(Pojam - razvoj - vrste, oblici i znacajke - putopis, studija, esej, clanak; kritika, feljton, polemika - primjeri: putopis, esej)
Antun Nemtic, Putositnice (Porod putne misli, Kri1evci, Zagreb, Jastrebarsko, U Karlovcu, Rijeka.„ (putopis)
M. de Montaigne, 0 odgoju (0 cilju odgoja) (esej) Zakljucak (sinteza)
P 0 V IJ E S T K NJ I Z E V N 0 S T I
KLASICNA KNJIZEVNOST
16
Evandelje po !vanu Homer: Odiseja (1, XIX, XXI) Eshil: Okovani Prometej Plaut: Skrtac
SREDNJO V JEKO VNA KNJIZEVNOS T
(Trubadurska lirika - najstariji hrvatski pisani spomenici - cirilometodska tradicija, biblijski i liturgijski tekstovi - povijesni i pravni tekstovi - crkvena i svjetovna proui - drama, prikazanja)
Pjesan o Rolandu (franc. ep) Pjesan o Cidu (spanj. ep)- Pjesan o Nibelunzima (njem. ep)- Roman o Tristanu i Izoldi (vitdki roman)
Sv. Augustin, Ispovijesti (1. i 9.) (autobiografija) Bascanska ploea Vinodolski zakon - Lucidar Zapis popa Maninca - Ljetopis popa Dukljanina (smn kralja Zvonimira) Pismo Nikole Modruskoga - Hrvojev Misal Sibenska molitva Va se vrime godisca - Muka Svete Margarite Zakljucak (sinteza)
PREDRENESANSA / HUMANIZAM
(Pojam, trajanje, znacajke - humanizam kao kulturni i knjirevni pokret - latinizam - knji!evni tivot - knjitevni oblici i znacajke - glavni pisci i djela)
Dante Alighieri, Botanstvena komedija (Pakao. l.-V.) Francesco Petrnrca, Kanconijer (1., III„ V„ XIII„ LXI., CVI.) Giovanni Boecaccio, Decameron (Uvod; 1. dan J. novela; 2. dan 3. novefa; JO. dan 5. novela) Marko Marulic, Davidijada (1. pjevanje; stih 1-11, stih 140-160) - Ivan Cesmicki, U smn majke
Barlxlre - Juraj Sitgoric, Elegija o pustosenju Sibenskog polja Zakljueak (sinteui)
3. JEZJC::NO IZ~AV ANJE
U skladu s nastavom jezika i knjizevnosti u prvom se razredu uvjefüavaju razliCiti oblici jezicnog lzratavanja i stvaranja.
Pisano i govorno izratavanjekao jezicna djelatnost. Glavne znacajke pisanjakao jezicnedjelatnosti. Pisanje kao priopeivanje (komunikacija) i kao umjetnicko stvaranje. Pisanje, pravopis i grnfostilistika.
Govorenje kao jezicna djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obiljei.eno govorenje. Uloga i vatnost vre<lnota govorenogjezika {intonacija, intenzitet, stanka, reeenicni tempo, mimika i gesta). Govorenje, sluSunje i ~utnja.
Citanje: usmjereno i izratajno.
Dnevnik: osobni, strucni i dnevnik citanja.
Tekst. Nacini oblikovanja teksta. Vrste teksta: opis. rasclamba (analiza), tumacenje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog. Opis: kao vrsta teksta. Glavne znacajke logicke ijezicne organizacija opisa. UmjetniCki i znanstveni opis: jezicne i stilske razlike i slicnosti. Usmeni i pisanl opis. Dinamitni i statiCni opis. Opis vanjskoga i unutarnjega svijeta.
17
Dijalog i monolog: Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vodeaje dijaloga. Dijalog u razgovoru i umjetnickorn djelu (drarni, televizijskoj drami, filmu). Jezicno oblikovanje dijaloga: jezicna ekonomija i vrednote govomog jezika. Euharisticki dijalog. Poslovni i strucni dijalog.
Ucenici tijekom skolske godine pisu dva skolska uratka (zadaee) s ispravcima. Obvezatan je tjedno jedan domaci uradak (zadaea).
Druiri razred
Morfem. Morfemi po znacenju: gramalicki i leksicki. Morfemi po poloiaju: korijenski, prefiksalni i sufiksalni. Rjecotvorni (derivaeijski) i oblikotvorni (relacijski) rnorfemi.
Morfem. morf i slomorf (morfemska inacica). lzraz i sadriaj gramatickih i leksickih morfema. Morfemska analiza. Morfem i oblik, morfem i osnova. Osnova i korijen. Struktura osnove. Altemiranost osnove (aloosnove). Supletivni oblici.
Pojam gramaticke kategorije. Tipovi gramatickih kategorija: kategorije vrste rijeci, kategorije oblika rijeei, kategorije poloiaja rijeei i kategorije rijeei.
Kategorije vrste rijeCi. Kriteriji razdiobe rijeCi na vrste. Prornjenljive i nepromjenljive vrste rijeCi. lmenice. Gramaticka i leksicka predmetnost. Sklonidba (deklinacija) imenica. Gramatickaobiljetja imenica: rod, broj i padez.
Pojedinacna (singulativna) i zbirna (kolektivna) mnozina. Vlastite i opee imenice. Pisanje imenica (malo i veliko pocetno slovo). Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i z.emljopisnih.
Zamjenice. Rod, broj, padez i lice. Funkcije zamjenica. Zamjenicekao imenicke, pridjevne i1i prilozne rijeei. Zamjenice po znacenju. Licne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodredene.
Pridjevi. Rod, broj. padet i stupanj. Pridjevi i kategorije odredenosti/neodredenosti. Sklonidba odredenih i neodredenih pridjeva. Stupnjevanje (komparacija). Podjela pridjeva po znacenju. Kvalitativni, diferencijalni, posvojni i opisni pridjevi.
Brojevi. Rod, broj i (djelomicno) padez. Glavni i redni brojevi. Brojevi kao imenicke, pridjevne i prilotne rijeei.
Glagoli. Vrijeme. nacin, vid (svrsenost, nesvrsenost, dvovidnost), lice.
Stanje (aktiv, pasiv i medij), (ne)prijelaznost i povratnost Licni i bezlicni glagolski oblici.
Jednostavni glagolski oblici: infinitiv. prezent aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi i prilozi.
Slozeni glagolski oblici: perfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali. Pasivni glagolski oblici.
Nepromjenljive vrste rijeci: prilozi i prijedlozi.
Nepromjen1jive vrste rijeCi: veznici, uzvici i Cestice.
Morfologija i pravopis.
Glavne znacajke oblikotvornog ustrojstva cakavskog narjeeja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom (padeini sustav, sustav glagolskih oblika i drugih oblika promjenljivih rijeei).
Glavne znaeajke obl ikotvomog ustrojstva kajkavskog narjecja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom (padetni sustav, sustav glagolskih oblika i drugih oblika promjenljivih rijeei),
Hrvatski jezik od XVI. do kraja XVIII, stoljeea.
2. HRV ATSKA l SVJETSKA KNJI1EVNOST
RENESANSA
(Europska renesansa - renesansa kao kulturni i knji:tevni pokret - odnos prema prirodi i covjeku - odnos prema antici - knji:tevni oblici i znacajke - glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina srediSta: Dubrovnik, Split, Hvar, Sibenik, Zadar - odnos prema talijanskoj renesansi - knji1evni oblici i znaeajke - glavni pisci i djela)
Miguel Cervantes de Saavedra, Don Quijote (ulomci) William Shakespeare, Hamlet Marko Marulic, Judita Sisko Mencetic, Prvi pogled - Bla:teni cas i hip Hanibal Lucic, Jur nijedna na svit vila - lz Robin je: Skazanje drugo, stih 685-755 (Robin ja i Derenein) Mavro Vetranovic, Moja plavca (stih 1-26, 197-222)- Posvetili~te Abramovo (skazanje prvo, stih
83-184) Brne Karnarutic, Vazetje Sigeta grada {treti dil, stih 597-638) Petar 7-0ranic, Planine (Otkuda bura ishodi i zac se zove ili Zac se grad Nin zove i gdo ga najpri
sazida - Perivoj od Slave i v njem vile) Petar Hektorovic, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih l - 20, 497 - 508; Drugi dan, stih
595 - 685; Treti dan, stih 1510 - 1532) Marin Driic, Dundo Maroje Zakljucak (sinteza)
BAR OK
(Pojam, trajanje, znacajke - manirizam naprama baroku - hrvatski barok - · katolicka obnova I protureformacija/ - knjiüvni oblici i znacajke - dubrovacko-dalmatinski, kajkavski, slavonski barok i barok ozaljskoga kruga - bosanski franjevci - glavni pisci i djela)
Torquato Tasso, Osloboäeni Jeruzalem, (Li II. pjevanje; prijevod M. Tomasovica, 1990.) Ivan Gundulic, Suze sina razmetnoga - Dubravka - Osman {!., 1-36; IV., 345-432; VII., 269-308;
VIII., 569-592; IX„ 321-408; XI„ 1-184; XX„ 289-376) Ivan Bunic Vucic, Nemoj, nemoj. ma ljubice - Slatka duso mom zivotu; Junije Palmotic, Pavlimir (cinjenje treee. skazanj cetrnaesto i skazanje
petnaesto) ili lgnjat Durdevic, Slici svojoj u ruci gospode - Suze Marunkove Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu - Öovicstvo zove se prava lipota -
Cvitja razmislenje i :!alosno protufonje ili Ana Katarina Frankopan Zrinska, V sakomu onomu, ki stal bude ove knji:iice
Juraj Habdelic, Pervi oca na5ega Adama greh (Gizdost renska ili Gizdost mladeh Ijudi) ili Antun Kani:tlic, Sveta Roialija (poeetak)
Matija Divkovic, Beside (odlomak) Bartul Kasic, Ritual rimski (Predgovor) - Juraj Kritanic, Politika (Predgovor) Zakljucak (sinteza)
19
{Klasicizam kao europski pokret - racionalizam: R. Descartes- prosvjetiteljstvo: Voltaire - klasicisticki latinizam - knjil:evnost u Slavoniji - knjizevni oblici i znacajke - glavni pisci i djela)
Moliere, Mizantrop ili Umisljeni bolesnik Voltaire, Candide {1.,11„VL) Matija Petar Katancic, Jesenji plodovi (Seva - Vinobera u zelenoj Molbice dolini) Matija Antun Reljkovic, Satir iliti divji covik {Kazuje lipotu lezaja Slavonije, stih 1-29 - Porusenje
Slavonije kroz ceste rate i bojeve, stih 131-152) Andrija Ka6c Miosic, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Slidi pisma
Radovana i Mjelovana - Tomislav, kralj slovinski - Pisma od Radoslava) Filip Grabovac, Cvit rnzgovora - Slava Dalmacije Tirus Brezovacki, Matijas Grabancijas dijak (Predgovor dobrovoljnom ctavcu, Dogod 1., spelanje L
i spelanje II.) Zakljufak (sinteza)
PREDROMANTIZAM l ROMANTIZAM
(Europski predromantizam - zanimanje za starinu, folklor i "grobljanske" ugodaje; europski romantizam - glavni predstavnici francuskog, njemackog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama - engleski jezerski pjesnici: W. Wordsworth, S. T Coleridge, R. Southey - Scottov povijesni roman)
Johann W. Goethe, Patnje mludog Werthera F. Schiller, Razbojnici George G. Byron, Putovanje Childea Harolda (ulomak) A. de Lamartine, Jezero - W
Wordsworth, Sunovrati Edgar Allan Poe, Gavran - Ubojstva u ulici Morgue A. S. Pufön, Trenmka jos se sjeeam ZakJjucak (sinteza)
ILIRIZAM
(Hrvatski romantizam - hrval,ki narodni preporod, ilirski pokre~ ilirizam - u!oga knjitevnosti u budenju naciona!ne svijesti - budnice i davorije - temeljni tekstovi: Mihanoviceva "Ree domovini o basnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku", DraSkoviceva "Oisertacija i!i razgovor darovan gospodi poklisarom", Gajeva "Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja" - Novine i Danica ilirska - Kolo, prvi knjifevni casopis)
Ljudevit Gaj, Horvatov slogu i zjedinjenje (budnica) Dimitrija Demeter, Grobnicko polje (Pjesma Hrvata) (davorija)
Pavao !ltoos, Kip domovine vu poeetku leta 1831. Stanko Vraz, Dulabije: 1.23, - Gazela: Zdral putuje k toplom jugu - Otkud modre oei?
Petar Preradovic, Putnik - Ljudsko srce Ivan Mazuranic, SmnSmail-age Cengiea (Harac i Kob) Matija Mazuranic, Pogled u Bosnu (Predgovor,
1. Put u Bosnu i natrag /opis Sarajeval) Grgo Martic,Zapameenja (odlomak)-lvan Franjo Jukic, Putovanje poßosni godine 1843. (od!omak) Zakljucak (simeza)
II. JEZICNO IZRAU V ANJE
:2:ivotopis (biografija)kao vrsta teksta. Vlastiti fivotopis (autobiografija) i !ivotopis poznate osobe (knji!evnika, umjetnika, pjevaca, sportasa). Logicka i jezicna organizacija !ivotopisa. Uloga cinjenica u oblikovanju tivotopisa. Razlikovanje cinjenica po va!nosti. Zivotopis prema stilskim znaeajkama: subjektivni {literarni i Jiterarizirani) i objektivni (poslovni, slu!beni). Enciklopedijski prikaz zivotopisa: Hrvatski biografski leksikon.
20
Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz: slicnosti i razlike. Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijksi prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, kazalifoe predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izlozhe i dr. Strucni prikaz.
Upucivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojim se planira bilo kakvo ponaianje u buducnosti: upravne, tehnicke, poslovne, metodicke i druge upute. glagoli i glagolski oblici zabtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upucivackih (instruktivnih) reeenica. Lineami odnos recenica u upuCi vackome tekstu.
Pismo: osobno i poslovno.
Ucenici tijekom godine pisu dva ~kolska uratka (zadace) s ispravcima. Obvezatan je tjedno jedan domaci uradak (zadaca).
Tre{i razred
Pojam sintakse. Sintakticke jedinice: rijee, skup rijeei (sintagma) i reeenica.
Rijeti u reCenici. Spojevi rJjeCi. Tipovi odnosa medu sastavnicama spojeva rijeCi: srotnost {kongruencija), upravljanje {rekcija) i pridruzivanje.
Pojam recenice. Clanjivost. Ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklicne reeenice. Obavijesna clanjivost: dato i novo (tema i rema).
Clanovi reeenicnog ustrojstva. Predikat Glagolski i neglagolski predikat. Glagolski oblici u predikatu.
Subjekt, atrihut i apozicija.
Objekt i priloina oznaka.
Sklapanje uvrstavanjem. Zavisnoslozene recenice (subjektne, predikatne, objektne, atrihutne i apozitivne).
Prilozne {adverbne) reeenice.
Intonacija reCenice. ReCenitni naglasak, reCenitna melodija. swnka, intenzitet~ tempo. ReCeniCni znakovi: toeka, zarez, dvotoeje, trotoeje, usklicnik, upitnik.
Red rijeei u reeenici ( osnovni i aktualizirani). Sintaktostilistika i sintaktostilem.
Recenica i tekst. Povezivanje reeenica u tekstu. Tipovi teksta.
Osnovne sinwkticke osobitosti cakavskog i kajkavskog narjeeja prema hrvatskome standardnom jeziku.
Hrvatski standardni jezik u XIX. stoljeeu.
21
PROTOREALI ZA M (SENOINODOBA)
(M. Begovic, L. Botic, A. V. Ilalcevic, F. Markovic, J. E. Tomic, V. Jagic, publicistika A. Starcevica, pucka drama i J. Freudenreich).
August Senoa, Budi svoj! • Ribarova Jana - Zlatarovo zlato - Povjestice (izbor) Zakljucak (sinteza)
REALIZAM
(Europski realizam - pozitivizam i scijentizam - H. Taine - glavni predstavnici francuskog. ruskog i engleskog realizma - E. Zolo i naturnlizam)
Honore de Balzac, Otac Goriot Fjodor M. Dostojevski, Zl~in i kazna Lnv N. Tolstoj, Ana Karenjina ili Uskrsnuce Zakjucak (sinteza) (Hrvatski realizam - odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumicic i njegov clanak "O romanu"
- polemika i stvaranje kritike - pravastvo i knjiievnost - regionalizam)
tesar
Eugen Kumieic, Zacudeni svatovi Ksaver Sandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek - Nacionalna ekonomija ili Cudnovati
Ante Kovacic. U registraturi Josip Kozarac, Oprava ili Slavonska ~uma Yjenceslav Novak, Posljednji Stipancici Silvije Strahimir KranjCevic, Mojsije Zakljueak (sinteza)
MODERNIZAM
(Parnasovstvo - dekadancija - simbolizam - individualizam - esteticizam - secesija - beCka moderna)
Charles Baudelaire, Suglasja - Albatros Rainer Maria Rilke, Ja iivim u kruzima Henrik Ibsen, Lutkina kuca (Nora) Zakljucak (Sinteza)
MODERNA
(Modemisticki pokre! i modema - sukob "starih" i "mladih" - secesija - beCka i praska skupina mlodih - casopisi -kritike i polemike- Hrvatska mlada lirika, 1914.)
Janko Leskovar, Misao na vjeenost Antun Gustav Matos, Utjeha kose - 1909.-. Kip domovine leta 188* -Oko Lobora Dinko Simunovic, Alkar Fran Galovic, Kopaci - Jesenski veter Hi Dragutin Domjanic, Bele rote - Portret Yladimir Vidric. Ova pejsa2a - Pomona - Plakat - Adieu Yladimir Nazor, Zvonimirova lada - Maslina - Seh dus dan Milan Begovic, Pustolov pred vratima ili Amerikanska jahta u splitskoj luci Ivan Kozarac, Duka Begovic Zaklju~ak (sinteza)
III. JEZICNO IZRA.tA V ANJE
UsmeDO predavanje. Glavne faze ohlikovanja usmenoga predavanja: odredivanje teme, skupljanje grade o temi, sredivanje grade, izrada nacrta (predlo~ka) predavanja. Poraba podataka i stru~nih naziva.
22
Javni govor. Priprema javnoga govora. Pisana podloga za javni govor (biljeske, navodi, podaci). Neutralan i emocionalno obiljeien govor. Uvazavanje vrednota govorenogjezika i poznavanje govomickih figura.
Priopeenje. Jezicne i stilske znacajke priopeenja. Usmeno i pismeno priopcenje.
Tumaünje. Strucno izlaganje, strucni clanak, strucni referat, strucni dopis. Zamolba i b!lba.
l:itanje strufnog teksta s komentarom. Korekturni znaci. Paralela knji:i:evnih ra:uloblja.
Ucenici tijekom Skolske godine piSu dva Skolska uratka (zadaCe) s ispravcima. Obvezatanje tjedno jedan domaci uradak (zadaea).
Cetvrti razred
l. HRV A TSKI JEZIK
Znak i sustav znakova. Jezicni sustav i jezicni znak. Strukturajezicnoga znaka. Oznacitelj, oznaeenik i izvanjezicna zbilja. Rijee i leksern. Leksikologija i semantika.
lzraz i sadri:aj lekserna. Jednoznacnost i viseznatnost. Metafora i metonimija. Vrste metafora. Osnovno i izvedeno znacenje. Neutralno i obi!jeteno znatenje. Podrustvljeno i individualno znaeenje.
Sinonimija i sinonimi. lstoznaCnice i bliskozna~nice. OpCejeziCni i individualni sinonimi. Standardnojezitni i nestandardnojeziCni sinonimi. Funkcionalna vrijednost sinonima.
Antonimija i antonimi. Vrste antonima. Potpuni i djelomicni antonimi. Oksimoron. Funkcionalna vrijednost antonima.
Homonimija i homonimi. Morfo!oska i leksicka homonirnija. Homografi i hornofoni. Nacini nastanka homonima. Funkcionalna vrijednost homonima.
Vremenska ras!ojenost leksika. Aktivni i pasivni leksik. Vrste pasivnih leksema. Pomodnice i novotvorenice.
Podrucna raslojenost leksika. Loka!izrni, regionalizmi i dija!ektizrni. Vrste dijalektizama. Sti!ska obiljerenost dijmektizarna.
Funkcionalna raslojenost leksika. Stil i sti!istika. Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika. G!avne leksicke znacajke knjirevnournjetnickoga. pub!icistickog i razgovornog stila.
Medujezicni dodiri i leksicko posudivanje. Raz!ozi Ieksitkoga posudivanja. Vrste leksickoga V rste posudenica. Prilagodba posudenica.
Leksicka norrna prerna osta!im norrnarna hrvatskoga standardnog jezika. Jezicni purizarn i jezicna kultura. Osnovna pravila jezicnoga purizrna.
Frazeologija i frazern. Uvjeti postanka frazerna. Frazemska vi§eznaenost ijednoznacnost. Frazernska sinonirnija i antonimija. Vrste frazerna. Funkcionalna vrijednost frazerna.
Leksikografija. Vrste !eksikografije. Rjeenik. Vrste rjetnika. Nacini sastavljanja rjeenika. Vrste jezitnih rjeenika. Najva:i:niji rjeenici hrvatskoga jezika.
Hrvatsk-ijezik u XX. stoljeeu. Periodizacija. Glavne znaeajke svakoga ra:uloblja. Dru§tveni i polititki po!otaj hrvatskoga standardnog jezika. Borba za ravnopravnost hrvatskogajezika. Odnos izmedu hrvatskog i srpskog jezika. V a:i:nija djela o hrvatskorne jeziku.
23
A VANGARDA, MODERNlSTlCKl POKRETl l SOCIJALNA KNJIZEVNOST
(Stilski pluralizam • avangarda - ekspresionizarn, dadaizam, nadrealizarn, imaiinizam. kubizarn. futurizam, simultanizam, konstruktivizam - socijalni realizam • "lijeva" i "desna" kritika - egzistencijalizam • irnanentna kritika - kazaMte apsurda - epsko kaza!iste - trivijulna knjizevnost - socijalisticki realizarn)
I. RAZDOBLJ E (1914. - 1929.)
Marcel Proust, U traienju izgubljena vremena (Cornbray) Sergej Jesenjin, Pjesrna o kuji • Dovidenja, dragi, dovidenja Zakljucak {sinteza)
EKSPRESlONlZAM
Antun Branko Simic, Pjesnici • Moja preobrazenja • Hereegovina • Povratak - Smrt i ja - Rutak siromaha
Miroslav Krleta, Snijeg • Nernir lvo Andric, Ex ponto: Epilog /Noeni nemir/ Zakljucak {sinteza)
II. RAZDOBLJE (1929. -1952.)
Miroslav Krleta. Khevenhiller - Povratak Filipa Latinovicza - Gospoda Glembajevi lvo Andric, Prokleta avlija Tin Ujevic, SvakidaSnjajadikovka- Blazena zeno, gospo nepoznata
Pobratimstvo lica u svemiru - Notturno Drago Gervais, Tri nonice Dobrisa Cesaric, Oblak • Povratak - Balada iz predgrada Dragutin Tadijruiovic, Dugo u noe, u zimsku bijelu noc • Prsten Ivan Goran Kovacic, Moj grob Zak:ljucak (sinteza)
DR UGA MODERN A (1952. -1968.)
(Kritika socrealizrna "Krugovi" 1952. - utjecaj angloamerickih i spanjolskih pisaca • "Razlog" 1961. - utjecaj francuskih i njernackih pisaca - modernisticka poezija. utjecaj filozotije egzistencijalizrna - "Urnjetnost rijeei", 1957. i znanost o knjifevnosti)
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca Albert Carnus, Kuga Eugene lonesco. Celava pjevacica ili Stolice Zakljucak (sinteza) Petar Segedin, Novele (lzbor) Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje ili pripovijesti (po izboru) Ranko Marinkovic, Kiklop Jure Kastelan, Tvrdava koja se ne predaje - Konjic bez konjika Vesna Parun, Ti koja imas nevinije ruke Josip Pupacic, More - Tri rnoja brata ili Moj kri:I. svejedno gori ·
SUVREMENA KNJIZEVNOST
24
Antun Soljan, Luka Ivan Slamnig, Barbara Slavko Mihalic, Priblizavanje oluje - Majstore, ugasi svijeeu Vitomir Lukic, Sobe za prolaznike
lvo Breian, Predstava Hamleta u selu Mrdu~a Donja Ivan Aralica, Okvir za mrl:nju ili Nedjeljko Fabrio, Smrt Vronskoga
Pavao Pavlicic, Vecemji akt ili Dunav Zakljutak (sinteza)
111. JBZil'.:NO IZRAtA V ANJB
ltusprava (diskusija). Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanje teze, dokazivanjeteze i prihvaeanje ili odbacivanje, odnosno modificiranje teze. Strucno nazivlje i profesionalizam u raspravL Usrnena i pismena rasprava. Strutno argumentiranje, komentiranje i apeHranje ..
Esej (ogled). Znanstvene, publicislicke i umjetnicke znacajke. Otvorenost eseja kao tekstovne vrste. Subjektivni i objektivni elementi u eseju. Stvaranje eseja.
Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozi vnica, saU!lnica .„ Privatni i javni komunikacijski tekstovi. Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstova.
Zapisnik.
Utenici tijekom ~kolske godine pi!u dva !kolska uratka (zadaee} s ispravcima. Obvezatan je tjedno jedan domaci uradak (zadaca).
Autori:
Ljubica Benovic dr. Vinko Breiiic Olga Jambrec, Biserka Jelenic dr. Vlado Pandtic dr. Ivo Pronjkovic dr. Marko Samardtija (vodite/j) dr. Sgepko Tetak
25
UVOD
I.
Naziv nastavnog predmetaje Hrvatski jezik. Na!tavni predmet Hrvatski jezik obuhvaea tri nastavna podrucja:
a) Hrvatski jezik. b) Hrvatsku i svjetsku knjitevnost i c) Jezicno izrazavanje.
Nastavna podrucja su samostalne cjeline koje se cvrsto povezuju u nastavni predmet prema nacelima unutarnje korelacije. Nazi vom nastavnoga podrucja isticu se sadrtaj, svrba i zadaca ucenja te djelatnosti kojima se ta svrha i Z'.lldace postitu. Sadrfaji nastavnih podrucja eine ohvezatnu naohrazbenu jezgru.
ll.
Program hrvatskoga jezika za trogodilnje sttukovne lkole sadr!ajno, metodolofö i konce(>Cijski povezuje se s Programom hrvatskog jezika za osnovnu skolu i s njim cini Zlljednicki sustav jezicnog i knjitevnog odgoja i naobrazbe. Ostvnruje se visom teoretskom razinom u pristupu jezicnim i knji:ievnim sadrtajima te novim, slotenij im organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti.
Programske odrednice usmjeruju na stupnjevito postignuce spoznaja, znanja i sposobnosti potrebnih u tivotu i struci.
lll.
Program nastave hrvatskoga jezika za strukovne skole polazi od dostignute programske razine nastave hrvatskogajezika u osnovnoj skoli i uspostavlja visu teoretsku razinu ucenja. Poveeavaju se posebno obveze pmkticnog bavljenja jezikom. Stjeeu se znanje i sposobnosti Zll sluzenje jezikom u svim komunikacijskim sitoacijama. Analiticko-sinteticki i interdisciplinami pristup jezicnim pojavama osnovni je metodolo~ki pristup
.programiranju. Nastava hrvatskoga jezil<A uspostavlja suodnos s nastavom hrvatske i svjetske knjirevnosti te nastavom
jezicnog izrat.avanja, haveei se jezikom kao sredstvom komunikacije. posebice strucne komunikacije, umjetnickoga stvaranja.
b) Nastavno podrucje Hrvatska i svjetska knji!evnost:
Program nastave knjitevnosti nadovezuje se na osnovno-~kolske programske sadrzaje. Na osnovi dostignutih spoznaja, znanja i sposobnosti u osnovnoj skoli uspostavljaju se razvijeniji teoretski pristupi knji:ievnim pojavama te povijesno i !eßtatsko proucavanje hrvatske i svjetske knjitevnosti. Najvalnije spoznaje o knjiievnomdjelu, njegovu stvaranju, ustrojbi, recepciji, rasclambi, tumatenju (interpretaciji) i proutavanju - ucenici stjeeu na reprezentativnim, antologijskim djelima hrvatske i svjetske knjiievnosti.Uspostavlja se komunikacijski model: pisac - djelo primatelj (recipijent). Spoznaje o knjitevnim djelima omogudt ce knji!evnoteoretske i knjiievnopovijesne zakljucke (sinteze).
c) Nastavno podrucjeJeziCno izratavanje:
U nastavu jezicnoga izratava,;ja ukljucuju se umjetnicki i neumjetnicki tekstovi. poglavito strucni, na kojima se uocavaju zakonitosti njihova stvaranja, tumacenja i prihvacanja (rnzumijevanja).
Oblici jezicnoga izratavanja uskladuju se s programom hrvatskoga jezika, knjiievnosti komunikacijskim potrebama, posebice u struci za koju se ucenici pripremaju.
26
IV.SVRHA
Svrha je nastave hrvatskoga jezika (nastavnog predmeta) u trogodisnjoj strukovnoj skoli:
- usvijestiti potrebu ucenja hrvatskoga jezika; - razvijati i ucvrseivati brigu i ljubav za hrvatski jezik i knjifevnost; - steei spoznaje o hrvatskome jeziku kao sredstvu priopCivanja i sporazumijevanja te o jednoj od
osnovnih znacajki hrvatske nacionalne samobitnosti (nacionalnog identiteta); - steeijezicno znanje, jezicnu kulturu i sposobnosti za porabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim
vrstama, funkcionalnim stilovima i priopeajnim sredstvima; - steei knjitevno znanje, knjitevnu kulturu i sposobnosti kako bi ucenici mogli samostalno citati,
razumijevati i tumaeiti knjizevna djela; - steei jezicnu, knjiievnu i medijsku kulturu kojom se pojedinac potvrduje kao samosvojno bice
sposobno za fivot s drugima u snosljivosti i razliCitostima sto ih prufa demokratsko drustvo.
ZADACE
- upoznati reprezentativna djela hrvatske i svjetske knjitevnosti; - razviti citateljsku kulturu kao osnovu opce naobrazbe i stalne samonaobrazbe; - upoznati hrvatsku raznovrsnu kultumu bastinu radi izgradivanja hrvatskog identiteta i svijesti o
pripadnosti europskom duhovnom i uljudbenom krugu; ~ - nauciti samostalno citati, razumijevati i prosudivati strucne tekstove i porabiti hrvatsko strutno
nazivlje (strucni jezik).
Jezik i priopeivanje (komunikacija). Jezik kao sustav znakova. Narav jezi6noga znaka. Izraz i sadäaj jezicnoga znaka.
Standardnijezik i narjecja. Osnovne znaeajke standardnogajezika. Hrvatski standrdnijezik i njegova narjeeja: razlike, veze, utjecaji. Standardni i knjizevni jezik. Potreba ucenja standardnog jezika.
Fonem. Razlikovna obiljezja fonema. Akusticka i artikulacijska obilje:ija fonema. Fonetika i fonologija. Fonemski sustav hrvatskoga standardnogjezika. Osnovne fonoloske znacajke hrvatskih narjeeja.
Razdioba fonema.
Pravopis i pravogovor. Grafijski sustav hrvatskoga standardnogjezika. Glasovne promjene u pisanju i govoru. Govoreni i pisani jezik,
Fonemi C i c te dl i d s pravogovornog i pravopisnog stajafüta.
Alternacije ije/je/eli s pravogovornog i pravopisnog stajalista.
Glavne znacajke prozodijskoga sustava hrvatskog standardnog jezika. Naglasene i nenagla!ene rijecL Enklitike i proklitike. Prozodijske znacajke hrvatskih narjeeja.
Stilska obiljezenost fonoloskih jedinica. Njihova impresivna i ekspresivna svojstva. Fonostilistika.
27
Pravopisni znaci. Osnovno o pravopisnim znacima: vrste i slutba. Osnovna pravila primjene.
Stilski obiljetena poraba pravopisnih i grafijskih znakova. Grafostilistika.
Poceci hrvatske pismenosti. Pisma hrvatskoga jezika. Glavni hrvatski glagoljski, cirilski i latinicki spomenici. GlagoljaSi i latinistL
PRISTUP KNJIZEVNOSTI
Knjitevnost: naziv i pojam - rodovi i vrste - znanost o knjiievnosti - povijest knjizevnosti - teorija knjiievnosti - kritika -odnos knji!evnosti ijezika - tekst- knji!evnost i drustvo - knjiievnost i druge umjetnosti - svrha ueenja - nacionalna i komparativna (poredbena) knjiievnost - epohe i razdoblja - stilovi i razdoblja - klasicna i modema knji!evnost - usmena i pisana knjizevnost - analiza i interpretacija)
LIRIKA
Antun Mihanovic, Horvatska domovina (himna) Petlr Preradovic, Rodu o jeziku (oda) Silvije Strahimir Kranjcevic, lseljenik (elegija) Hi R. Jorgovanic, Mleticke elegije, II. Riva degli
Schiavoni August Senoa, Mom stolu - Antun Gustav MatoS, Ad hominem (epigrami) Steeci, hrvatski
srednjovjekovni spomenici (epitafi) Vladimir Nazor, Cvreak (ditiramb) Hasanaginica (narodna balada) Josip Pupacic, Zaljubljen u ljubav (ljubavna) Dobrisa Cesaric, Vagonasi (socijalna) Silvije Strahimir Kranjcevic, Moj dom (domoljubna) Nikola Sop, Kuda bih vodio lsusa - Ivan Golub, Oci, (duhovno-religiozna) Antun Gustav Mato~. Jesenje veee (sonet) - Ljubo Wiesner, ßlago veee (pejsatna) Fran Maiuranic, Svemir - "Budi svoj !" (pjesma u prozi) Mate Baloti, Roienice - D. Domjanic, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna) Zakljucak (sinteza)
EPIKA
(Pojam - razvoj- vrste, oblici i znacajke- ep i man je epske forme/epilij, spjev, stihovana pripovijetku/ ; roman /klasitni i modemi/, pripovijest novela; '~ednostavni oblici"; memoari. biograftje, autobiografije - primjeri: ep, roman - moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna)
Homer, llijada (pjevanje L, XVL, XVIII., XXIV.) (ep) Ezop - J. de la Fontaine:yo izboru (basna) lvana Brlic-Maiuranic, Segrt Hlapic ili Regoc (roman - bajka) George Orwell, Zivotinjska fanna (alegorijski satiriCni roman) Marija Juric Zagorka: Gricka vjestica Mile Budak, Opanci dida Vidurine i1i Slavko Kolar, Breza (pripovijest) i1i Vjekoslav Kaleb, Gost
(novela) ZakljuCak (sinteza)
(Pojam - razvoj - vrste, oblici i znacajke - primjeri: tragedija, komedija) August Cesaree, Sin domovine, tivotna drama Eugena Kvaternika (tragedija) Pero ßudak, Klupko (komedija)
DISKURZIVNI KNJIZE VNI OBLICI
(Pojam - razvoj - vrste, oblici i znacajke - putopis, studija, esej, clanak; kritika, feljton, polemika - primjeri: putopis, esej)
Antun Nemcic, Putositnice (Porod putne misli, Krii:evci, Zagreb, Jastrebarsko, U Karlovcu, Rijeka.„) (putopis)
M. de Montaigne, 0 odgoju (0 cilju odgoja) (esej)
POVIJEST KNJitEVNOSTI
(Temeljna civilizacijska knjizevna djela: Biblija, Talmud, Kur' an, Gilgames, Mahabharata - klasicna knjizevnost - grcka i rimska, "klasicno" kao vrijednosna oznaka)
Biblija: Knjiga Postanka; Psalmi i!i Mudre izreke - izbor; Pjesma nad pjesmama (Pobjeda i trajnost ljubavi); Evandelje po lvanu (V.); Poslanice apostola Pavia (Poslanica Rimljanima, Ul.) Homer, Odiseja (pjevanje !., XIX., XXXI.) Eshil, Okovani Prometej Sofoklo, Antigona ili Kralj Edip Plau!, Hvalisavi vojnik ili Cup Zakljucak (sinteza)
SREDNJOVJEKOVNA KNJJZEVNOST
(Trubadurska lirika najstariji hrvatski pisani spomenici - cirilometodska tradicija, biblijski i liturgijski tekstovi - povijesni i prnvni tekstovi - crkvena i svjetovna proza - drama, prikazanja).
Pjesan o Rolandu (franc. ep) -Pjesan o Cidu (spanj. ep) Pjesan o Nibelunzima (njem. ep.) - Romano Tristanu i lzoldi (viteski roman) Bascanska plol!a Vinodolski zakon - Lucidar Zapis popa Martinca - Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira) Svit se konta - Va se vrime godisca Zakljucak (sinteza)
PREDRENESANSA l HUMANIZAM
(Pojam, trajanje, znacajke humanizam kao kulturni i knjitevni pokret - latinizam - knji2evni tivot - knjizevni oblici i znatajke - glavni pisci i djela)
Dante Alighieri, Botanstvena komedija (Pakao, L-V.) Francesco Petrarca, Kanconijer (l., XXXV„ CCCXII.) Giovanni Boccaccio, Decameron (l.l; Yl.10; Vlll.8)
RENESANSA
(Europska renesansa renesansa kao kulturni i knjizevni pokre! - odnos prema prirodi i covjeku - odnos prema antici - knjizevni oblici i znatajke - glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina srediSta: Dubrovnik, Split, Hvar, Sibenik, Zadar - odnos prema talijanskoj renesansi - knji2evni oblici i zMcajke - glavni pisci i djela)
Miguel de Cervantes, Don Quijote (1.8 itd.) William Shakespeare, Hamlet Marko Marulic, Judita (Libro peto) Hanibal Lucic, Jur nijedna na svit vila Brne Karnarutic, Vazetje Sigeta grada, (treti dil, stih 597-638) Petar Zoranic, Planine (Otkuda bura ishodi i zat se zove ili Zac se grad Nin zove i gdo ga najpri
sazida)
29
Petar Hektorovic, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih 1-20, 497 - 508; Drugi dan, stih 595-685; Treti dan, stih 1510-1532)
Marin Drtic, Skup ili Novela od Stanca - Dundo Maroje Zakljucak (sinteza)
lU. JEZICNO lZRAZA V ANJE
U skladu s nastavom jezika i knjizevnosti u prvome se razredu uvjeZbavaju razliciti oblici jezicnog izraiavanja.
Pisano i govoreno izra1avanje kao jezicna djelatnost. Glavne znacajke pisanja kao jezicne djelatnosti. Pisanje kao priopcivanje (komunikacija) i kao umjetnicko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika.
Govorenje kao jezicna djelatnost Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obilje!eno govorenje. Uloga i va!nost vrednota govorenoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka. reeenicni tempo, mimika i geste ). Govorenje, slusanje i sutnja.
Citanje: usmjereno i interpretativno.
Opis kao vrsta teksta. Glavne znacajke logicke i jezicne organizacije opisa.Umjetnicki i znanstveni opis: jezicne i stlske razlike i slicnosti. Usmeni i pisani opis. Dinamicni i staticni opis. Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta.
Dijalog i monolog Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vodenje dijaloga. Dijalog u razgovoru i u umjetnickome djelu (drami, televizijskoj drami, filmu). Jezicno oblikovanje dijaloga: jezicna ekonomija i vrednote govorenog jezika.
Tijekom skolske godine ucenici pisu dva skolska uratka (zadace) s ispravcima. Obvezatna su dva domaea uratka (zadace) mjesecno.
Dmri razrecl
1. HRV ATSKI JEZIK
Morfem. Morfologija. Vrste morfema. Morfem, osnova i korijen. Morfem i rijee.
Vrste rijeti. Kriteriji razdiobe rijeei na vrste. Promjenljive i nepromjenljive rijeei.
Imenice. Rod, broj i padei. Sk!onidba. V rste mno2ina. Opce imenice i vlastita imena. Pisanje hrvatskih i stranih imena.
Zamjenice. Vrste i funkcija zamjenica. Sklonidba. Pridjevi. Rod, broj i padei. Odredeni i neodredeni pridjevi. Sklonidba i stupnjevanje pridjeva. Podjela pridjeva po znaeenju. Pisanje pridjeva. Brojevi. Vrste i promjena.
Glagoli. Vrijeme, nacin, vid i stanje. Glagoli po objektu. Jednostavni i slo!eni glagolski oblici.
Nepromjenljive vrste rijeci.
Povezivanje rijeci. Vrste spojeva rijeei: reeenica i sintagma. Sintaksa.
30
Jednostnvna i s)o:iena reCenica_ CJanjivost reCenice. Izjavne, upitne i uskliCne reCenice. ReCeniCni znakovi (rngodci).
Red rijeei u reeenici (osnovni i aktualizirani).
Ctanovi reeenicnog ustrojstva. (Predikat, subjekt. objekt. priloina oznaka, atribut i apozicija).
NezavisnosioZene reCenice.
Zavisnosloiene reCenice.
BAR OK
Torquato Tasso, Oslobo.:leni Jeruzalem (!. pjevanje; rrijevod M. Tomasovica, 1990.)-Cvijeti Zuzoric (sonet)
Ivan Gundulic, Dubravka (Skazanje deveto)-Osman (L,l-36; VII„ 269-308; VII„ 269-308; VIII„ 1-40; IX„ 321-408; XL. 1-184)
Ivan Bunic Vucic, Nemoj nemoj, ma ljubice Fran Krsto Frankopan. Napojnice pri stolu - Ctovicstvo zove se prava lipota - Zitak clovicanski je
magnutje Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki ~tal bude ove knjizice - Molitva zaradi dobre
letine Zakljucak (sintew)
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
(Klasicizam kao europski pokret - racionalizam: R. Descartes - Prosvjetiteljstvo: Voltaire - klasicisticki latinizam -knjirevnost u Slavoniji - knjitevni oblici i znacajke - glavni pisci i djela).
Moliere, Skrtac i1i Umisljeni bolesnik Matija Petar Katancic, Jesenji plodovi (Seva - Vinobera u zelenoj Molbice dolini) Matija Antun Reljkovic, Satir iliti divji eovik, (Porusenje Slavonije kroz ceste ratove i bojeve; Satir
piva Slavoncu da je stanje jedno tefuka seljanina sricnije od stanja jednoga gradanina ili varosanina) Andrija Kacic Miosic, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Slidi pisma Radovana i Mjelovana -
Tomislav, kralj slovinski - Pisma od Radoslava) Titus Brezovacki, Matijas Grabancijas dijak, (Predgovor k dobrovoljnom ctavcu, Dogod !., spelanje
L i spelanje II.) Zakljucak (sintew)
PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM
(Europski rredromantizam - zanimanje za starinu, folklor i "grobljanske" ugodaje; europski romantizam - glavni predstavnici francuskoga, njemackoga, talijanskoga. ruskoga, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama- engleskijezerski pjesnici: W. Wordsworth, S. T. Coleridge, R. Southey - Scottov povijesni roman).
Heinrich Heine, Sleski tkalci Victor Hugo, Zvonar crkve Notre Dame Edgar Allan Poe, Gavran
31
ILIRIZAM
(Hrvatski romantizmn - hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam - uloga knjizevnosti u budenju nacionalne svijesti- budnice i davorije- temeljni tekstovi: Mihanoviceva Reedomovin.i o hasnovitosti pisanja vu domorodnomjeziku, Draskoviceva Disertacija iliti razgovor darovan gospod1 pokhsarom, Gajeva Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja- Novine i Danica ilirska - Kolo, prvi knjil:evni casopis).
Stanko Vraz, Dulabije: l.23, - Gazela: Zdral putuje k toplom jugu - Otkud modre oci? Petar Preradovic, Miruj, miruj, srce moje! - Ribar - Stari klesar Ivan Maturanic, Smrt Smail-age Cengica (4„ Harac) Matija Ma!uranic, Pogled u Bosnu (Predgovor, l. Put u Bosnu i natrag /opis Sarajeva/) Zakljucak (sinteza)
PROTOREALIZAM (SENOINODOBA)
(M. Bogovic, L. Botic, A. V. Tkalcevic, F. Markovic, J.E. Tomic, V. Jagic, publicistika A. Starcevica, pucka drama i J. Freudenreich).
Ivan Perkovac, Crtice iz bojnog odsjeka (odlomak) August Senoa, Kameni svatovi - Budi svoj ! - 2'Jatarovo zlato Franjo Ciraki, Dolazak Hrvata na obale sinjega mora
REALIZAM
(Europski realizam - pozitivizam i scijentizam - H. Taine - glavni predstavnici francuskoga, ruskog i engleskog realizma, E. Zola i naturalizam).
Charles Dickens, Oliver Twist Honor de Balzac, Otac Goriot Ivan S. Turgenjev, Lovcevi zapisi (Suma i stepa) Zakljucak ( sinteza) (Hrvatski realizam -odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumicic i njegov clanak 0 romanu
- polemika i stvaranje kritike pravastvo i knjitevnost - regionalizam}. Eugen Kumicic, Jelkin bosiljak Ksaver Sandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek - Nacionalna ekonomija - Cudnovati tesar
Ante Kovacic, V registraturi Rikard Jorgovanic, Mlinarska djeca Josip Kozarac, Tena iti Slavonska Suma Vjenceslav Novak, Posljednji Stipancici Josip Eugen Tomic, Opancareva kCi Silvije Strahimir KranjceviC, Mojsije Zakljucak (sinteza)
lll. JJ;Zii':NO IZRAZA V ANJE
~ivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti zivotopis (autobiografija) i zivotopis poznate osobe (knji!evnika, umjetnika, pjevaca, sportasa). Logicka i jezicna organizacija tivotopisa. Uloga cinjenica u oblikovanju 2:ivotopisa. Razlikovanje Cinjenica po vainosti. Zivotopis prema stilskim znacajkama: subjektivni (Jiterarni i literarizirani) i objektivni (poslovni i slu!beni). Enciklopedijski prikaz zivotopisa: Hrvatski biografski leksikon.
Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz: slicnosti i razlike. Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, kazaliSne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izlozbe i dr.
Zapisnik. Priopcenje. Poslovni razgovor.
Tijekom Skolske godine ucenici piSu dva skolska uratka (zadaee) s ispravcima. Obvezatna su dva domaca uratka (zadaee) mjesecno.
32
Administrativni stil. Glavne leksicke i sintakticke znacajke. Ustaljene veze rijeei (kancelarizmi i kancelar5tina) i uljudbeni iskazi. Podstilovi administrativnoga stila.
Poslovni podstil. Glavne znacajke. Osnovni kraei oblici poslovnoga podstila (dopisi, molba, zalba, primjedba, prituZba). Duli oblici poslovnoga podstila (pisana ocjena, izvjesce, izlaganje).
Leksicke znacajke poslovnoga podstila. Opei i strucni leksik. Strucni nazivi i profesionalizmi. Njihova funkcija u poslovnome podstilu.
Standardnojezicni i dijalektalni !eksik. Stilski obiljeten leksik. lspravno i neispravno u leksiku. Leksicka norma.
Jezicna ispravnost u pisanome jeziku. Jezicna kultura i jezicni purizam. Osnovna pravila hrvatskoga jezicnog purizma. Poraba i pisanje posudenica.
Razgovomi stil. Glavne znacajke. Standardni i razgovomi jezik. Standardnojezicni i razgovomi (kolokvijalni) leksik.
Osnovna pravila oblikovanja usmenog iskaza. Vatnost i uloga vrednota govorenogjezika (reeenicni iskaza naglasak, reeenicna melodija, tempo, intenzitet, st.anka, mimika, geste).
Ol>rasci. Vrste obrazaca (radni nalog, izdatnica, potvrda, primka, zadutnica ... ). Vatnost ol>razaca.
lspunjavanje obrazaca. Primjena pravopisnih pravila u ispunjavanju obruzaca.
Rjeenici. Vrste i uloga rjeenika. Rjeenici opeeg leksika i strucnih naziva (terminal. Vatnost i poraba terminoloföh rjecnika.
II. HRVATSKIH l SVJETSKA KNJIZEVNOST
MODERNIZAM
(Parnasovstvo- dekadencija - simbolizam - individualizam - esteticizam - secesija - beeka moderna).
Charles Baudelaire, Albatros ili Rainer Maria Rilke, Ja 1ivim u kruzima koji se sire Henrik lbsen, Lutkina kuca (Nora) ili Stupovi drustva (drama)
MODER NA
(Modernisticki pokret i moderna - sukob "st.arih" i "mladih" - secesija beeka i praska skupina mladih - casopisi - kritike i polemike - Hrvatska mlada lirika, 1914.).
Janko Leskovar, Misao na vjeenost ili Kat.astrofa Antun Gust.av Matos, Macuhica - l 909, - Oko Lobora ili Oko Rijeke Dinko Simunovic, Duga ili Franjo Horvat Ki!, Zenik Fran Galovic, Kopaei - Jesenski veter ili Dragutin Domjanic, Bele rote - Portret Vladimir Vidric, Ova pejzata - Plakat Vladimir Nazor, Zvonimirova lada - Kraljevo oranje Milan Begovic, Amerikanska jahta u splitskoj luci ili Pustolov pred vratima Ivan Kozarac, Sudoperka ili Duka Begovic (ulomak) Zakljucak (sinteza)
33
A VA NGA RDA, MODERNlS TICK l POKRETI l SOC lJ A LN A KNJlZE VNOST
(Stilski pluralizam - avangarda - ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imazinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstruktivizam - socijalni realizam - "lijeva" i "desna" kritika- egzistencijalizam - imanentna kritika - kazafüte apsurda - epsko kazaliste - trivijalna knjizevnost - socijalisticki realizam)
L RAZDOBUE (1914. • 1929.)
Theodor Dreiser, Americka tragedija Sergej Jesenjin, Pjesma o kuji - Dovidenja, dragi, dovidenja
EKSPRESIONIZAM
Antun Branko Simic, Hercegovina - Smrt i ja - Rucak siromaha Ivo Andric, Ex ponto: Epilog /Nocni nemir/, Epilog Zakljueak (sinteza)
IL RAZDOBUE (1929. - 1952.)
Miroslav Krleta, Jesenja pjesma - Ni med cvetjcm ni pravice ili Lamentacija o Stibri - Na rubu pameti, (1. 0 ljudskoj gluposti ili IX. Lamentacija Valenta Zganca zvanog Vudriga).
August Cesarec, Tonkina jedina ljubav Viktor Car Emin, Mali od foguna Tin Ujevic, Miris ljepote struji u toj kosi - Ove su rijeei crne od dubine - Ulicni pjevaci Mate Balata, Dragi kamen - Drago Gervais, Nonic - M. Pavlek MiSkina, Cuzeku Slavko Kolar, Mi smo za pravicu Dobri!!a Cesaric, Oblak - Zidari - Balada iz predgrada Dragutin Tadijanovic, Dugo u noe, u zimsku bijelu noe - Daleko su od mene oranice - Moja sestra
nosi u grad mlijeko Ivan Goran Kovacic, Sedam zvonara Majke Marije Zakljucak (sinteza)
DRUGA MODERNA
(Kritika socrealizma - "Krugovi" l 952. - utjecaj angloamerii'kih i Spanjolskih pisaca - "Razlog" 1961. - utjecaj francuskih i njemackih pisaca - modernisticka poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma - "Umjetnost rijeei", 1957. i znanosto knjitevnosti).
Eugene lonesco, Stolice ili Celava pjevacica Ranko Marinkovic, Kiklop ili Ruke (po izboru)
ruke Jure Kastelan, Tvrdava koja se ne predaje - Konjie bez konjika; Vesna Parun, Ti koja imas nevinije
Viktor Vida, Exvoto - Boka - Maslina; Josip Pupacic, More - Tri moja brata Zakljucak (sinteza)
SUVREMENA KNJIZEVNOST
34
Ivan Raas, Doslo pismo iz Njemacke Antun Soljan, Specijalni izaslanici ili Ivan Slamnig, Barbara Slavko Mihalic, Pribliazvanje oluje Majstore, ugasi svijeeu lvo ßresan, Predstava Hamletn u selu Mrdusa Donja Zvonimir Majdak, Kufü stari moj Ivan Aralica, Okvir za mrznju Stjepan Cuic, Staljinova slika Pavao Pavlicic, Dobri duh Zagreba (prica po izboru) ili Veeernji akt Zakljueak (sinteza)
III. JEZICNO IZRAZA V ANJE
-Raspravljanje. Usmena i pisana ocjena, kritika, rasprava i izlaganje. Strucno nazivlje u raspravi. Trodijelnost rasprnve: postavljanje teze, dokazivanje, prihvacanje ili odbaeivanje, odnosno preoblika teze.
- Upucivanje (instrukcija): upravne, tehnicke, poslovne i druge upule. Glagoli i glagolski oblici zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upucivackih reeenica.
-Tumatenje (obja!njivanje i obrazlaganje):analiticko i sinteticko izlaganje. Strueni clanak.
·~Privatna i slutbena govorna komunikacija. Komunikacijski bonton.
-Pismo. Privatno i sluZbeno. Brzojavka.
-Dopisi, zamolba, talba, primjedba, pritufüa.
-Priopeenje (vijest. obavijest; oglas); reklamni tekst (za raznovrsna priopcajna sredstva).
- Vodenje dnevnika
Ueenici tijekom skolske godine pi~u dva skolska uratka (zadace) s ispravcima. Obvezatna su dva domaca uratka (zadace) mjeseeno.
Autori:
Dr. Vinko Bresic Iva Bubalo Dr. Dunja Falisevac Olga Jambrcc Vesna Muhoberac Dr. V/ado Pandtic Dr. Ivo Pranjkovic Dr. Marko Samardtija, voditelj Dr. Stjepko Teiak
35
(2 sata tjedno • 70 sati godi~nje)
HRVATSKA 1 SVIJET OD PRAPOVIJESTI DO FRANCUSKE REVOLUCUE
L UVOD U UCENJE POV!JESTI
Povijest i njezino znaCeoje
Sro je povijest i zasto je ucimo. Povijest kao znanost i skolski predmet. Podjela na velika vremenska razdoblja. Racunanje vremena. Najstariji historiografi (Herodot. Tukidid„.).
Najznacajniji luvatski povjesnicari (L Lucic, J. Ratkaj, Kukuljevic. F. Racki. T. Smiciklas, V. Klaic i drugi).
II. ZIVQT 1 KIJLTURA LJUD! U PRAPOVIJESNQ DOBA
Opea obilieiia tivota i kulture liudj u ropovjjesno dob;i
Sto je starije, a sto mlade kameno doba. Obiljezja i vremenski raspon. Metalno doba. Obiljezja i vremenski raspon.
Najvatniji primjeri gospodarstva i kulture stanovanja. Razvoj kulture i umjetnosti (tkanje. posude, ukrasavanje. spomenici.hramovi).Odabrilni svjetskj
lokaliteti.
Dana~nii Hrvatski prostor u prapoviiesno doba.
Starije i mlade kameno doba na tlu danasnje Hrvatske. Najpoznatiji lokaliteti (Vindija pokraj Varatdina, Sandalja 1 pokraj Pule, Krapina, Veternica pokraj Zagreba, Ra2anac pokraj Zagreba, danilska i hvarska kulturna skupina, vucedolska kultura i druge).
Metalno doba na tlu Hrvatske. Odabrani primjeri bakre