Embed Size (px)
Citation preview
Glasilo Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije
Godina: IV Broj: 17 – 18 ISSN 1334-4145 sijecanj - lipanj 2004.
arh. Lino Moscheni, 1940.god.
U ovom broju donosimo:
1. Nadzor nad zaraznim bolestima u Istarskoj županiji u razdoblju sijecanj - lipanj 2004.godine
2. Obavezno cijepljenje djece predškolske i školske dobi u Istarskoj županiji u 2003. godini3. Influenza u Istarskoj županiji u 2004. godini4. Antirabicna zaštita ljudi u 2003. godini u Istarskoj županiji5. Epidemija akutnog virusnog gastroenteritisa u Opcoj bolnici Pula6. Pregledi za upis u prvi razred osnovne škole7. Pracenje kakvoce zraka na podrucju Istarske županije u 2003. godini8. Znacaj uretralnog obriska u dijagnostici klamidijskih infekcija genitalnog trakta9. Unapredenje prehrane u predškolskim ustanovama10. Služba za prevenciju ovisnosti11. Vijesti12. Poruke
im presum
IZDAVACZavod za javno zdravstvo Istarske županije
Vladimira Nazora 23, 52100 Pulawww.zzjziz.hr
RAVNATELJICALjubomira Radolovic, dr.med.
UREDNIŠTVOVladimira Nazora 23, 52100 Pulatel. 052 529018; fax 052 222151
e mail: [email protected]
GLAVNA UREDNICAMr.sc. Danijela Lazaric-Zec, dr.med.
STRUCNI KOLEGIJVišnja Luic, dr.med.
Vlasta Skopljak, dr.med.Aleksandar Stojanovic, dr.med.
Mr.sc. Mirna Vranic-Ladavac, dr.med.
TISAKSE LA VA d.o.o.
NAKLADA200 kom
NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA SIJECANJ-LIPANJ2004. GODINE
Tuberculosis activau prvom polugodištu 2004. godine zabilježeno je 23 slucaja tuberkuloze, koliko i u prethodnomrazdoblju (23/24), a manje nego u istom razdoblju prošle godine (23/30).
Akutni hepatitis Aprijavljen je 1 slucaj hepatitisa A u ovom razdoblju, kao i prošle godine u istom razdoblju.
Akutni hepatitis Bprijavljeno je 6 slucajeva, dvostruko manje nego u istom razdoblju prošle godine (6/12), a gotovo istokoliko i u prethodnom razdoblju (6/7).
Akutni hepatitis Cu ovom razdoblju nije prijavljen niti jedan slucaj kao ni u prethodnom razdoblju, dok je u istomvremenu 2003. godine bio prijavljen samo 1 slucaj.
Streptokokna bolestprijavljeno je 230 slucajeva streptokokne bolesti, više nego u prethodnom razdoblju (230/194) i višenego prošle godine u prvom polugodištu (230/206).
Clamydiasisprijavljeno je 57 slucajeva, više nego u prethodnom razdoblju (57/47) i u istom razdoblju pošle godine(57/45).
Pneumoniaove je godine u prvom polugodištu prijavljeno 148 slucajeva upale pluca, znatno više nego uprethodnom razdoblju (148/76), a manje nego u istom razdoblju prošle godine (148/205).
Varicellau prvoj polovici godine prijavljeno je 435 slucajeva vodenih kozica, podjednako prošlogodišnjembroju u istom razdoblju (435/470).
Salmonellosisprijavljeno je 87 slucajeva, što je dvostruko manje nego u prethodnom razdoblju (87/169) i manjenego u istom razdoblju prošle godine (87/114).
Q groznicaprijavljeno je 9 slucajeva, podjednako broju prijava iz istog razdoblja prošle godine (9/8).
Tablica 1. Prijavljene zarazne bolesti u Istarskoj županiji prema epidemiološkim podrucjimau razdoblju sijecanj - lipanj 2004. godine
Red.broj
B o l e s t BUJE BUZET LABIN PAZIN POREC PULA ROVINJ UKUPNO preth.razd.
I-VI2003.
1. Enterocolitis 11 1 26 34 23 154 36 285 128 187
2. Salmonelloses 3 - 9 8 15 21 31 87 169 114
3. Toxiinfectio alimentaris - - 1 1 - 5 1 8 21 25
4. Enteroviroses - - - - - 5 - 5 6 8
5. Hepatitis virosa A (ak.) 1 - - - - - - 1 - 1
6. Hepatitis virosa B (ak.) 1 - - - 1 2 2 6 7 12
7. Hepatitis virosa C (ak.) - - - - - - - - - 1
8. Hepatitis virosa C (kron.) - - 2 - - - - 2 3 10
9. Hepatitis virosa-nespecif. - - - - - 1 - 1 - 1
10. Nosilaštvo HBsAg - - - - - 18 - 18 6 5
11. ANTI-HCV - - - - 10 51 - 61 33 56
12. Angina streptococcica 11 16 5 8 21 73 20 154 111 126
13. Scarlatina 1 - 1 2 2 13 17 36 31 40
14. Erysipelas 3 1 6 7 1 14 8 40 52 40
15. Varicella 14 5 93 23 48 145 107 435 512 470
16. Herpes zoster 6 2 14 16 8 13 17 76 91 86
17. Tuberculosis activa 2 - - 1 3 12 5 23 24 31
18. Pneumonia-Bronchopneumonia
9 11 16 21 18 44 29 148 76 205
19. Mononucleosis infectiosa 2 3 4 3 9 18 6 45 56 50
20. Parotitis epidemica - - - - - - - - 1 2
21. Chlamydiasis i ostale SPB 2 1 2 - 1 46 5 57 47 45
22. Syphilis - - - - - - - - 1 1
23. Meningitis 1 - - - - - 1 2 5 1
24. Meningitis virosa - - 2 - - 1 - 3 8 1
25. Meningitis epidemica - - - - - - - - 1 1
26. Febris Q - - - - 1 6 2 9 - 8
27. Helmintoses 1 - 1 - 1 - - 3 2 1
28. Scabies - - 1 5 1 1 - 8 19 17
29. Pediculosis capitis/corporis - - 3 2 2 2 - 9 9 2
30. Lyme-boreliosis 1 1 - - - - - 2 4 5
31. Pertusis - - - - 1 - - 1 1 3
32. Gonorrhoea - - - - - 1 - 1 - -
33. Encephalitis - - - - - - - - - 1
34. Tetanus - - - - - - - - - 1
35. Botulismus - - - - - - - - - 1
36. In obs propter SARS - - - - - - - - - 1
37. Morbilli - - - - - - - - 2 -
38. SIDA/AIDS - - - - - 1 - 1 - -
39. Dysenteria - - - - - - - - 1 -
40. Mycobacteriosis - - - - - - - - 1 -
41. Toxoplasmosis 1 - - - - - - 1 - -
36. Rickettsioses - - - - - 3 - 3 5 1
U K U P N O 70 41 186 131 166 650 287 1531 1433 1560
Gripa 382 189 125 647 171 1343 151 4135 - 5795
Tablica 2. Neki uzrocnici zaraznih bolesti dokazani u laboratorijima Službe za mikrobiologijuZavoda u razdoblju sijecanj – lipanj 2004. godine
Red.br. Uzrocnik
Vrstamaterijala Metoda
Pozitivninalazi
1. Salmonella (primoizolacije) stolica kultura 160
2. Streptococcus pyogenes (SH) bris ždrijela kultura 583
3. Chlamydia trachomatis razni IMF 385
4. Mycobacterium tuberculosis razni kultura 62
5. Toxoplasma gondii serumIMF-IGMIMF-IGG
16165
6. Giardia lamblia stolica MIFC 16
Tablica 3. Primoizolacije salmonela u Službi za mikrobiologiju Zavoda u razdobljusijecanj – lipanj 2004. godine
Vrsta Primoizolacija "živežari"
S. enteritidis 137 7
S. thompson 4 -
S. virchow 3 -
S. java 3 -
S. stanleyville 2 -
S. derby 2 -
S. reading 2 1
S. saint paul 2 -
S. lichfield 1 -
S. newport 1 -
S. stanley 1 1
S. arizona 1 1
S. abony 1 -
UKUPNO 160 10
OBAVEZNO CIJEPLJENJE DJECE PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE DOBI U ISTARSKOJŽUPANIJI U 2003. GODINI
Prema godišnjem izvješcu o izvršenim imunizacijama u 2003. godini u Istarskoj županijiprocjepljenost je vrlo dobra. Na razini županije procjepljenost protiv difterije, tetanusa, hripavca idjecje paralize je 97,0%, a ospica, zaušnjaka i crljenice iznad željenih 95% (96,0% u 2. godini života,a 98,5% u djece školske dobi). Procjepljenost protiv žutice tipa B iznosi 99,0%.
Tablica 1. Izvršenje programa obveznih cijepljenja u Istarskoj županiji u 2003. godini
CIJEPLJENJE Cijepljeno Predvideno %
DI-TE-PER- primovakcinacija 1599 1652 97,0- revakcinacija 3427 3551 96,5ANA-DI-TE 6326 6504 97,3POLIO- primovakcinacija 1595 1648 97,0- revakcinacija 7503 7772 96,5
MO-PA-RU- primovakcinacija 1557 1613 96,0- I raz. 1842 1880 98,0- IV raz. 1938 1954 99,0HEPATITIS B 2248 2277 99,0
Tablica 2. Obvezno tuberkulinsko testiranje i cijepljenje protiv tuberkuloze u Istarskoj županijiu 2003. godini
CIJEPLJENJE Cijepljeno / testirano Predvideno %
BCG - primarno 1578 1578 100,0
TUBERKULIN testirano 6091 6023 99,0
BCG – tuberkulin neg. osobe 2593 2652 98,0
Vlasta Skopljak, dr.med., spec.epidemiolog
INFLUENZA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI U 2004. GODINI
U 2004. godini prijavljeno je 4135 slucajeva gripe. Epidemija je zapocela pocetkom sijecnja izavršila u ožujku.
Tablica 1. Influenza u Istarskoj županiji u 2004. godini
- mjesecni prikaz prema epidemiološkim podrucjima
E podrucje sijecanj veljaca ožujak ukupno
Buzet 58 117 14 189Labin 737 515 - 1252Pazin 152 447 48 647Porec 94 52 25 171Pula 458 855 30 1343Rovinj 58 93 - 151Umag 123 154 105 382Županija ukupno 1680 2233 222 4135
Najmanji broj prijavljenih slucajeva gripe u 2004. godini je bio na epidemiološkom podrucjuRovinj.
Tablica 2. Pregled prijavljenih slucajeva gripe u 2004. godini prema dobnim skupinama
Dob Buzet Labin Pazin Porec Pula Rovinj Umag Ukupno
0 - 6 g. 16 103 27 15 6 56 12 235
7 - 19 g. 70 395 232 64 617 49 167 159620 - 60 g. 102 557 342 88 652 45 181 196760 i više 1 197 46 4 68 1 22 339Ukupno 189 1252 647 171 1343 151 382 4135
I ove je godine najveci broj oboljelih od gripe biomedu radno aktivnom populacijom od 20 - 60godina života (1967).
U 2004. godini manji je broj oboljelih nego prošlegodine (4135/5795).
Slika 1. Dobna struktura oboljelih od gripe uIstarskoj županiji u 2004. godini
Slika 2. Broj oboljelih u epidemijama gripe od 1998. do 2004. godineprema epidemiološkim podrucjima
Kemal Alambašic, dr.med., spec.epidemiolog
ANTIRABICNA ZAŠTITA LJUDI U 2003. GODINI U ISTARSKOJŽUPANIJI
U 2003. godini Služba za epidemiologiju Zavoda evidentirala je 412 osoba koje su bileugrižene, ogrebene ili u kontaktu s nekom životinjom. Protiv bjesnoce su bile cijepljene 42 osobe(10,2%). U vecini slucajeva radilo se o osobi ozlijedenoj od nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ilidivlje životinje.
Inkriminirane životinje su bile slijedece: pas (22), macka (9), lisica (3), puh (4), vjeverica (3)te štakor (1).
Najcešce su ozljede bile na gornjim ekstremitetima (26), donjim ekstremitetima (10), te vratu iglavi, i na više mjesta.
Broj tretiranihBroj pregledanihosoba iz grupe: vakcina
vakcina+ serum ukupno
“A” - - - -
“B” 7 7 - 7“C” 49 27 - 27“D” 356 8 - 8
ostalo - - - -ukupno 412 42 - 42
“A”: ozljeda od utvrdeno bijesne životinje;“B”: ozljeda od životinje sumnjive na bjesnocu;“C”: ozljede od nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje;“D”: životinje koja je nakon 10 dana nadzora ostala zdrava.
Jasna Valic, dr.med., spec.epidemiolog
EPIDEMIJA AKUTNOG VIRUSNOG GASTROENTERITISA U OPCOJBOLNICI PULA
Od 16. ožujka 2004. do 19. travnja 2004. godine u Opcoj bolnici Pula je trajalaepidemija akutnog virusnog gastroenteritisa.
Uzrocnik epidemije dokazan je u stolici oboljelih EIA metodom (enzimski imuno esej)u HZZJZ, Odjel za virologiju. Radilo se o Norwalk like virusu – geno grupa 2. (infektivnadoza manja je od 100 virusnih cestica).
Kod vecine oboljelih radilo se o blažoj bolesti koja je nastupala naglo iz punogzdravlja, trajala je dan i pol do dva dana, a oporavak je bio brz i potpun. Simptomi suukljucivali mucninu, povracanje u mlazu, grceve oko pupka uz jaki osjecaj napuhanosti, vecibroj vodenih stolica, subfebrilnu temperaturu, jaku malaksalost.
U ovoj epidemiji je registrirano 126 oboljelih (117 u bolnici i 9 vanjskih obiteljskihkontakta). Od 117 oboljelih u bolnici 64 su bili pacijenti, a 53 osoblje (54,7% i 45,3%).Najveci broj oboljelih registriran je na Djelatnosti za unutarnje bolesti koja je bila centralnomjesto epidemije s 92 oboljela (78,6%). Putem kontaminiranog bolnickog rublja virus jeprebacen i u Odjel za održavanje rublja na lokaciji Zagrebacka 30 gdje je oboljelo 5 djelatnica(4,3%). Preostali oboljeli registrirani su na: Djelatnosti za kirurške bolesti 18 oboljelih(15,3%), Djelatnosti za transfuziologiju 1 oboljeli (0,9%) i Djelatnosti za citologiju 1 oboljeli(0,9%).
Put prijenosa virusa u ovoj epidemiji bio je vjerojatno fekalno oralni (kontaktom) tezracno oralni (aerosolom iz povrracanih masa).
Ova je epidemija imala sve karakteristike slicnih bolnickih epidemija opisanih uliteraturi: intenzivni kontakt medu osobljem i pacijentima koji olakšava prijenos virusa sosobe na osobu što za posljedicu ima produženu epidemiju, a to dovodi do zatvaranja odjelaili bolnica, produžene hospitalizacije, odgadanja operativnih zahvata te drugih poremecaja uredovnim bolnickim aktivnostima. Takoder je opisano da u trenutku kada se u institucijiprepozna epidemija vecina osjetljivih vec je izložena virusu, ulazak virusa u instituciju idepreko zaraženog pacijenta, rodbine ili zdravstvenog osoblja i to je nemoguce prevenirati, ubolnickim epidemijama se obicno ne radi o hrani ili vodi kao putu prijenosa virusa, bolest jevezana za zimsku sezonu (od studenog do travnja), od bolesti obolijevaju i pacijenti i osobljepodjednako (zdravstveno stanje ne utjece na akciziciju bolesti vec eventualno na težinuklinicke slike) te nisu poznate mjere koje bi potpuno sprijecile širenje zaraze u skupini.
U ovoj epidemiji poduzete su sve protuepidemijske mjere kojima se sprijecavajucrijevne zaraze, a uz to je ograniceno kretanje osoblja unutar bolnice i zabranjene su posjetebolesnicima.
Ovo je bio prvi slucaj bolnicke epidemije virusnog gastroenteritisa uzrokovanogNorwalk-like virusom u Hrvatskoj. Svi ukljuceni u epidemiju pokazali su veliki stupanjrazumijevanja, savjesnosti, strucnosti i požrtvovanosti u obradi epidemije i provodenjuprotuepidemijskih mjera koje nisu uvijek bile jednostavne i koje su znatno promijenile dnevniritam života i rada u bolnici.
Jasna Valic, dr.med., spec. epidemiolog
PREGLEDI ZA UPIS U PRVI RAZREDOSNOVNE ŠKOLE
Svi prvašici obvezni su prije nego krenu u školu obaviti lijecnicki pregled kod svogškolskog lijecnika.
Buducim prvašicima kontrolira se zdravstveno stanje, socijalno i emocionalno stanje irazina intelektualnog razvoja. Izuzetno je važno u kakvoj obitelji dijete živi, dakle ima liuvjeta za normalan razvoj. Prvi pregled prvašica traje pola sata.
Svake godine uocavamo veliki napredak kod djece. Zanimljivo je da postoji velikarazlika izmedu djece koja prije upisa u školu pohadaju vrtic i onih koji ga ne pohadaju.Svakako su roditelji bitan cimbenik u psihickom i fizickom razvoju njihove djece.
Na podrucju koji pokriva pulski tim školske medicine u protekloj školskoj godinisistematski pregled za prvi razred osnovne škole prošlo je 564 djece. Najviše djece, cak 223imalo je ravna stopala, 155 imalo je karijes a 38-ero problema s nepravilnim držanjem.
Školski lijecnik vrši sistematske preglede i u petom razredu osnovne škole te screeningpreglede na lokomotornom aparatu u šestom razredu, a u osmom razredu sistematski pregleduz pregled za profesionalnu orjentaciju. Sistematski pregled obavljaju i ucenici prvog razredasrednje škole.
Sistematski pregled u osmom razredu vrlo je koristan za ucenike buduci da se oni sobzirom na njihovo zdravstveno stanje odlucuju koju ce profesiju odabrati, odnosno hoce linjihovo zdravlje biti ili ne prepreka u buducem radu. Tako primjerice ima li dijete problema skralježnicom nece se opredijeliti za profesiju koja zahtijeva dugo stajanje na nogama.
U Istri djeluje sedam timova školske medicine, a u školskoj medicini djeluju i komisijeza ucenike sa smetnjama u psihofizickom razvoju. Ukoliko dijete ne zadovoljava uvjetima napregledu i testovima za upis u školu potrebna je posebna obrada od strane psihologa,logopeda, defektologa i po potrebi drugih strucnjaka. Kasnije lijecnicka komisija odredujekoji je oblik školovanja primjeren za dijete. No tu posao strucnjaka ne završava vec sepracenje i strucni nadzor djeteta nastavljaju tijekom školovanja. U školskoj medicini djeluju isavjetovališta koja imaju zadatak da pomognu adolescentima u rješavanju problema s kojimase oni u tim prijelaznim godinama susrecu, a s njima i njihovi roditelji i ucitelji.
Opcenito djeca imaju poteškoca s nepravilnim držanjem i pretilosti, a posebnoadolescenti kod kojih nastupa nagli rast i promjene u cjelokupnom organizmu. Bitno jenapomenuti da su srednjoškolci ti koje sve zanima i sve pitaju što se njihova zdravlja tice. Onislušaju, suraduju i prihvacaju savjete, a što je bitno oni sami bez ustrucavanja pitaju ono što ihzanima.
Bitno je napomenuti da se od ove godine provode i sistematski pregledi studenata.
Višnja Sutlic-Luic, dr.med., spec.šk.medicine
PRACENJE KAKVOCE ZRAKA NA PODRUCJU ISTARSKEŽUPANIJE U 2003. GODINI
Tijekom mjernog razdoblja od 1. sijecnja do 31. prosinca 2003. godine nastavljeno jekontinuirano pracenje kakvoce zraka u Istarskoj županiji.
Mjerenja su se provodila putem klasicnih imisijskih mjernih postaja i automatskihmjernih postaja.
Tablica 1. Popis naselja, broj klasicnih mjernih postaja i pokazateljapracenja onecišcenja zraka
NaseljeBroj
postajaSumpor-dioksid
Dim SedimentDušik-dioksid
Pula 5 5 5 7 5Umag 1 1 1 1 -Most Raša 1 1 1 1 -Koromacno 1 1 1 1 -
Tablica 2. Popis naselja i pokazatelja pracenja onecišcenja zraka na automatskim postajama
SO2 NO2/NOxSuncevozracenje Cestice Ozon
Smjer ibrzina vjetra Temperatura
Relativnavlažnost
Ripenda + + + + + +Sv.Katarina + + + + +Plomin grad + + + + +Klavar + + + +Štrmac + + + +
Uzorci zraka sakupljani su tijekom vremena pracenja od godine dana i vremenausrednjavanja propisanim Uredbom o preporucenim i granicnim vrijednostima kakvoce zraka(“Narodne novine” br. 101/96 i br. 2/97).
Temeljni propis koji odreduje mjere, nacin organiziranja i provodenja zaštite ipoboljšanja kakvoce zraka je Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine” br. 48/95).
Zakon o zaštiti zraka predvida vrijednosti onecišcujucih tvari na dvije razine;preporucene (PV) i granicne (GV) vrijednosti kakvoce zraka.
One omogucuju svrstavanje podrucja u kategorije po stupnju onecišcenosti zraka iplaniranje mjera za zaštitu i poboljšanje kakvoce zraka u cilju zaštite zdravlja i kakvoceživljenja stanovnika, te i prirodnim ljudskim radom stvorenih vrijednosti.
Na osnovu rezultata mjerenja sumpordioksida, dušikdioksida, dima i lebdecih cesticazrak se na svim mjernim postajama može svrstati u I kategoriju – cist ili neznatno onecišcen(nisu prekoracene preporucene vrijednosti kakvoce zraka PV).
Na mjernom mjestu Most Raša srednja godišnja kolicina taložne tvari iznosila je 210mg/m2dan i prelazila je PV (200 mg/m2dan).
Maksimalna vrijednost izmjerena tijekom vremena usrednjavanja (1 mjesec) iznosilaje 430 mg/m2dan.
Tijekom 2003. godine nastavljen je trend pada kolicine taložne tvari , medutim sobzirom na rezultate mjerenja okolni zrak je II kategorije – umjereno onecišcen.
Na ostalim mjernim postajama zrak je bio I kategorije s obzirom na taj polutant.
Tijekom 2003. godine izmjerene i izracunate koncentracije ozona na automatskojpostaji Sv.Katarina bile su više u odnosu na 2002. godinu.
Srednja godišnja koncentracija ozona iznosila je 94,6 ? g/m3. Ucestalost pojavakoncentracija viših od 110 ? g/m3 bila je 28,1% tj. u osamdeset i sedam dana tijekom mjernegodine dok je ucestalost pojava koncentracija viših od 150 ? g/m3 bila 1,6% tj. u pet danatijekom 2003. godine.
Na osnovu rezultata mjerenja zrak na automatskoj postaji Sv.Katarina je II kategorije.S obzirom da je ozon sekundarno onecišcenje, nastaje u atmosferi fotokemijskim reakcijamauz prisutnost dušikovih oksida i lakohlapivih organskih ugljikovodika, spada u klasu tzv.polutanata reginalnog onecišcenja.
Mjerenja na podrucju Istre nisu pokazala prekomjernu prisutnost prekursora potrebnihza stvaranje ozona, pa se može pretpostaviti da su povecane koncentracije ozona rezultatprijenosa onecišcenja iz susjedne Italije s obzirom da su emisije ovih spojeva na podrucjuSjeverne Italije izrazito visoke.
Ovaj zakljucak slijedi iz analize podataka emisije, mjerenja prizemnih koncentracija imodeliranja prijenosa onecišcenja na podrucju Europe koje se provode u okviru EMEP
programa Konvencije o daljinskom prekogranicnom prijenosu onecišcenja.Na osnovu proracuna potvrdeno je da na podrucju cijele Hrvatske udio
prekogranicnog onecišcenja iznosi cak 80% u odnosu na onecišcenje vlastitim izvorimaemisije.
Podaci pracenja kakvoce zraka dostupni su na web stranici: www.zzjziz.hr/okolis_zrak.htm).
Silvana Mladinov, dipl.ing.Željko Stipic, dipl.ing.
ZNACAJ URETRALNOG OBRISKA U DIJAGNOSTICIKLAMIDIJSKIH INFEKCIJA GENITALNOG TRAKTA
Chlamydia trachomatis je najcešci uzrocnik spolno prenosivih genitalnih infekcija, a užena cesto rezultira ozbiljnim komplikacijama kao što su upalne bolesti male zdjelice,sterilitet, izvanmaternicna trudnoca, prijenos infekcije na novorodencad tijekom poroda.
Posljedice koje ova, uglavnom asimptomatska infekcija može izazvati zahtijevajuaktivan pristup u traženju i prevenciji klamidijskih infekcija, osobito u mladih žena.
Smatra se da je endocerviks najbolje anatomsko mjesto za oduzimanje uzoraka užena. Prema preporukama CDC-a (Centar for desease Control, SAD), dodatni obrisak uretresvakako povecava osjetljivost skrininga u žena. Ta se osjetljivost povecava za 23% ukoliko seza skrining koristi kultura stanica, dok za ostale nekulturelne metode taj postotak nijeutvrden.
U mikrobiološkom laboratoriju ZZJZ Istarske županije tijekom 2003. godinepregledano je 3509 uzoraka genitalnog trakta metodom direktne imunofluorescencije. U timje uzorcima tražena Chlamydia trachomatis . Bakterija je nadena u 465 uzoraka, što cini udiopozitivnih od 13% za 2003. godinu.
Obradom podataka prema vrstama uzoraka primijecena je velika razlika u postotkupozitivnih nalaza. Naime, u 2577 cervikalnih obrisaka, Chlamydia trachomatis je pronadenau 7% uzoraka (206 obrisaka). Od ukupno 932 uretralnih obrisaka, Chlamydia trachomatis jepronadena u cak 27,7% uzoraka (259 obrisaka).
Dobiveni su nas rezultati naveli na prospektivno istraživanje u trajanju od dva mjeseca(sijecanj i veljaca 2004).
Ispitanici su bile žene (ukupno njih 130) generativne dobi kojima su istovremenooduzeti obrisci uretre i cerviksa te je u njima tražena Chlamydia trachomatis metodomdirektne imunofluorescencije.
Od ukupno 130 žena Chlamydia trachomatisnije nadena u uzorcima 67 žena. Kod ostalih 63,Chlamydia trachomatis je nadena u razlicitimkombinacijama uzoraka. Samo 7 žena (11%) imaChlamydiu trachomatis u oba obriska. Kod 4 žene(6,5%) Chlamydia trachomatis je nadena samo ucervikalnom obrisku, a u ostalih 52 žene (82,5%)Chlamydia trachomatis je nadena samo u uretralnomobrisku.
Iz prikazanih podataka može se vidjeti da bi
Slika 1. Raspodjela pozitivnih nalaza prema vrsti uzoraka (prospektivno istraživanje)
11%
82,5%
6,5%0%
20%
40%
60%
80%
100%
cerviks+ uretra+ cerviks+ uretra- cerviks- uretra+
Chlamydia trachomatis bila otkrivena u 11 žena da se u skriningu koristio samo obrisakcerviksa, ali uvodenjem uretralnog obriska otkrivene su još 52 žene. Uvodenjem obriskauretre uz obrisak cerviksa povecao se broj otkrivenih inficiranih žena za 4,7 puta.
Lorena Lazaric-Stefanovic, dr.med.
UNAPREÐENJE PREHRANE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA
Od 1995. godine Zavod za javno zdravstvo Istarske županije sustavno prati kvalitetuprehrane te provodi nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima u vecini predškolskih ustanovana podrucju Županije. Financijsku potporu cijelom programu pružaju gradovi i opcine teUpravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i rad Istarske županije.
Godišnje se obave cetiri posjeta po objektu. Svaki posjet predškolskoj ustanovi ( vrticuili jaslicama) ukljucuje:
? pregled kuhinje, blagovaone i nusprostorija (cetiri puta godišnje), a epidemiološkiizvid cijelog objekta jedanput godišnje;
? uzimanje cjelodnevnog obroka (jedan dan u tjednu u kojem se obavlja posjet) kojise analizira kemijski, bjelancevine po Kjeldahl-u i masti po Weibel-Stoldt-u, teracunski prema utrošku namirnica uz pomoc standardnih tablica; rezultati racunskeanalize usporeduju se s kod nas prihvacenim preporucenim vrijednostima RDA(Recomanded Dietary Allowances, 9th rev. ed. Washington, 1998);
? uzimanje gotovog jela za analizu na zdravstvenu ispravnost;? uzimanje briseva cistoce u kuhinji te u prostorijama gdje se vrši podjela hrane i u
blagovaonicama (obicno po 10 uzoraka briseva);? racunska analiza tjednog jelovnika (tjedan u kojem je obavljena posjeta) prema
dostavljenom utrošku namirnica;? ukazivanje na eventualne propuste i nedostatke zatecene prilikom posjeta, davanje
preporuka za njihovo otklanjanje i kulinarskih savjeta.
Nakon svakog posjeta rezultati svih analiza dostavljaju se vrticu u vidu izvješca.Ocjenjuje se mikrobiološka cistoca objekta u skladu s Pravilnikom o normativimamikrobiološke cistoce i metodama njenog odredivanja (“Narodne novine” br. 46/94) teukoliko nije zadovoljavajuca ukazuje se na nepravilnosti i kako ih otkloniti. Komentiraju serezultati kemijske i racunske analize cjelodnevnih obroka, njihova energetska i prehrambenavrijednost, tj. sadržaj pojedinih prehrambenih tvari (bjelancevine, masti, ugljikohidrati,vlakna, udio zasicenih masnih kiselina, kolesterol; od vitamina: A, B1, B2, B6, niacin, Cvitamin; od minerala: natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, željezo) te odnos tri glavneprehrambene tvari (bjelancevina, masti i ugljikohidrata).
Daju se konkretni prijedlozi, npr. koju namirnicu ograniciti, koju izbaciti iz prehrane,unos kojih namirnica povecati, na koji nacin spravljati obroke i sl. Takoder se izradujuprimjeri sezonskih jelovnika u kojima se nastoji da obroci budu optimalno uravnoteženi.
Prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine broj 10/97),donesen je Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u djecjimvrticima. Djeca koja borave u predškolskim ustanovama 8-10 sati trebaju dobiti 75% ukupnihdnevnih energetskih i prehrambenih potreba i to u cetiri obroka: zajutrak (25% dnevnihpotreba), dorucak (10%), rucak (30%) i užina (10%) .
U Županiji se pod nadzorom nalaze 27 centralnih vrtica, u kojima se obroci pripremajui dalje distribuiraju, te 25 podrucnih i 16 privatnih vrtica kojima se distribuiraju obroci. Tijekom ovog razdoblja primjetan je znatan pomak u izboru namirnica. U vrticimagdje je energetski unos zadovoljavajuci boravi oko 2330 djece što iznosi 57% od ukupnogbroja djece u vrticima pod nadzorom, dok u vrticima sa granicnim ili sniženim energetskimunosom boravi 43% djece (radi se pretežito o vrticima bez užine, uglavnom na Pazinštini).
Opca ocjena je zadovoljavajuci energetski unos u svim objektima, osim u vrticima bezužine. Svakako bi uvodenje užine kao cetvrtog obroka povecalo energetski unos u vrticimakoji nemaju užinu. Neophodan je daljnji rad na edukaciji svih neposredno vezanih zaprehranu predškolaca s ciljem njenog unapredenja.
Olga Dabovic – Rac, dr.med.
SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI
Od 1. travnja 2004. godine Centar za prevenciju i vanbolnicko lijecenje ovisnosti Pulanakon dugogodišnjeg rada konacno dobiva pravnu osobnost kao Služba za prevencijuovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Rješavanje pravnog statusa Centraomogucio je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03) i Zakon o izmjenama idopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 163/03) uz financijskupodršku Istarske županije, Grada Pule i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Služba za prevenciju ovisnosti djeluje na dosadašnjoj lokaciji Centra, idealnosmještena u centru grada, u blizini bolnice, u vili bivšeg Materinskog doma, na adresi Sv.Mihovila 2. Telefon i fax Službe su 052/217-501. Radno vrijeme je od ponedjeljka docetvrtka od 12-20 sati; a petkom od 7-15 sati.
Centar je zapoceo s radom u veljaci 1996. godine na sadašnjoj lokaciji. Dvije godineprije toga trajale su pripreme: traženje prostora i edukacija clanova gradske Komisije zasuzbijanje zlouporabe droga, koja je formirana 1993. godine.
U periodu od 8 godina ostvareno je slijedece:1. Dobiveni prostor Grada Pule vec 1996. godine adaptiran je i ureden radom samih
ovisnika, roditelja, volontera i donacijama uz minimalna sredstva Grada Pule.2. Skromno, ali funkcionalno je opremljeno prizemlje i prvi kat. Osim informaticke
opreme, ništa nije kupljeno, vec opremljeno donacijama.3. Formiran je strucni tim, što smatramo izuzetno znacajnim.4. Uspostavljena je doktrina rada i vlastiti program u kojem se prednost daje programu
života bez droge.5. Uspostavljena je suradnja s mnogim razlicitim institucijama u Gradu, Istarskoj
županiji, Republici Hrvatskoj i inozemstvu koji se bave problemom mladih, anarocito problemom ovisnosti o drogama.
Potreba za postojanjem Centra dokaz su stotine mladih ljudi koji su došli k namatražiti pomoc. Od veljace 1996. do 30. rujna 2004. godine u Centru je evidentirano 1513mladih, od toga 1049 ovisnika o heroinu. U 2003. godini 572 mladih osoba došlo je u Centar,a istovremeno se radi i s clanovima njihovih obitelji. Novoregistriranih ovisnika o heroinu u2003. godini je 73 osobe ili 2,5 školska razreda!
Strucni tim Službe za prevenciju ovisnosti cini 6 osoba visoke strucne spreme (3specijalista) razlicitih struka s iskustvom rada s ovisnicima, te 2 osobe SSS osposobljene zarad s ovisnicima.
Ciljevi Službe za prevenciju su prema Nacionalnoj strategiji RH:
1. provodenje organiziranih preventivnih odgojno-obrazovnih programa2. provodenje mjera što ranijeg otkrivanja pocetnih konzumenata droga kao i ovisnika3. lijecenje, rehabilitacija te resocijalizacija ovisnika i konzumenata kao i pomoc
njihovim obiteljima.4. smanjenje rizika i broja osoba inficiranih uzrocnicima B i C hepatitisa te AIDS-a5. smanjenje broja ovisnika6. povecanje broja ovisnika koji su ukljuceni u terapijske programe7. epidemiološko pracenje problema ovisnosti na prostoru svog djelovanja8. edukacija zainteresiranih strucnjaka za rad s ovisnicima te koordinacija Centra i
ostalih institucija na svom podrucju,u Hrvatskoj i inozemstvu, koje se baveproblemima mladih, narocito mladih s problemom ovisnosti o drogama.
U Službu za prevenciju ovisnosti mladi ljudi s problemima dolaze sami ili u pratnjiroditelja, zatim zbog zakonske obveze lijecenja, upuceni od svojih lijecnika ili škole te ostalihinstitucija.
Oblik rada Službe je ambulantni, vanbolnicki rad. Bazicne usluge koje Služba pruža suindividualni tretman klijenata, intervencije u krize, usluge klijenata izvan Službe, savjetovanjei edukacija. Provodi se obiteljska terapija te grupna terapija roditelja.
Služba provodi slijedece programe:1. Harm reduction program (Program smanjenja štete)
Program smanjenja štete usmjeren je u najvecem dijelu na smanjenje rizika odinfekcije virusom B i C hepatitisa kao i virusom HIV-a.
A. Metadonski programMetadonski program provodi se individualno, postavlja se indikacija zauvodenje Heptanona u terapiji za detoksifikaciju ovisnika o heroinu, odredujese dnevna doza Heptanona te nacin smanjivanja terapije u obliku individualnogmetadonskog programa. Pacijent dobiva pismo za svog izabranog lijecnika kojimu svakodnevno daje dnevne doze terapije.
B. Zaštitni preventivni programUz metadonski program provodi se i individualni zaštitni program u smisluzaštite od B i C hepatitisa i AIDS-a.
2. Motivacijski program je vrlo važan dio u lijecenju ovisnika, obzirom da je topopulacija koja teško prihvaca cinjenicu da ima problem kao i cinjenicu da trebastrucnu pomoc. Cesto treba dugo vremena (par mjeseci i godinu dana) da prihvatelijecenje.
3. Drug-free program ili život bez droge, glavni je cilj u radu s ovisnicima u Centru,traje 2-3 i više godina. Sastoji se u tome da ovisnik ne uzima heroin niti heptanon,a ukljucena je i obitelj. Jedanput tjedno dolazi u Centar, a radi i živi u svojojobitelji. Ukoliko ovisnik ne uspijeva ovim ambulantnim nacinom održavatiapstinenciju, pristupa se pripremama ovisnika i njegove obitelji za odlazak uterapijsku zajednicu (komunu), gdje u izolaciji radi na sebi sa ciljem da postigneživot bez droge.
4. Kod preventivnih programa uloga Službe je pružanje strucne pomoci – specificneedukacije subjektima koji provode primarnu prevenciju (škole, obitelji, lokalnazajednica itd.) te provodenje sekundarne i tercijarne prevencije (prihvacanje i rad srizicnom populacijom, eksperimentatorima i konzumentima, kao i lijecenje vecovisnih osoba).U Službi je predvideno provodenje i drugih aktivnosti i to za šire podrucje Istre,
što ce biti moguce. Kad se Služba optimalno kadrovski ekipira (što za sada,nažalost, nije slucaj) bit ce moguce provoditi i druge aktivnosti i na širem podrucjuIstre.Pozivamo Vas da nam se u slucaju potrebe obratite.
Katarina Velkova-Mešin, dr.med.
VVIIJJEESSTTIISvjetski dan zdravlja “Sigurnost na cestama nije slucajnost”
Svjetski dan zdravlja 7. travnja 2004. godine obilježen je pod motom “Sigurnost nacestama nije slucajnost”, obzirom da prometne nesrece predstavljaju važan javnozdravstveniproblem u svijetu i kod nas. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije organizirao je timpovodom 7. travnja tribinu u MMC LUKA u Puli na temu prevencije prometnih nesreca.Tribinu je vodila dr. Olga Dabovic – Rac iz Zavoda za javno zdravstvo, a sudjelovali supredstavnici HAK-a, hitne medicinske pomoci, Gradskog društva Crvenog križa. Bili supozvani i predstavnici prometne policije, osnovnih i srednjih škola, djecjih vrtica, udrugamladih, Grada Pule i Županije.
Rizicna ponašanja srednjoškolaca i Škola iz perspektive ucenika u Istarskoj županiji
Na inicijativu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Institutom zadruštvena istraživanja iz Zagreba provedeno je krajem studenog / pocetkom prosinca 2003.godine istraživanje pod radnim nazivom “Korištenje sredstava ovisnosti kod srednjoškolaca uIstarskoj županiji”. Sredstva za provedbu istraživanja osigurala je Istarska županija, Upravniodjel za zdravstvo, socijalnu skrb i rad. Rezultate istraživanja prikazao je prof. dr.sc. PetarBezinovic, voditelj istraživanja u Zajednici Talijana u Puli u dva dijela: Rizicna ponašanjasrednjoškolaca (22. travnja 2004.) i Škola iz perspektive ucenika (6. svibnja 2004.).
Istraživanjem je ustanovljeno da je korištenje alkoholnih pica (posebno piva) postalonorma ponašanja mladih zbog njegove lake dostupnosti i agresivnog reklamiranja. Dokmladici najviše piju pivo (34,5% redovito) djevojke koriste žestoka alkoholna pica (ponekad iredovito) cešce i od piva i od vina. Redovito puši 35,7% djevojaka i 32,8% mladica.Korištenje sedativa, amfetamina, LSD-a, kokaina i snifanje ljepila izuzetno je rijetko i nepredstavlja ozbiljniji problem kod mladih u Istri. Marihuana je ozbiljniji problem i više putamjesecno ili cešce koristi je 12,7% mladica i 9,6% djevojaka (od gradova najizloženiji Rovinj,a najmanje Buzet). Korisnici teških droga ne nalaze se u populaciji ucenika koji redovito idu uškolu vec oni najcešce “ispadaju” iz sustava obrazovanja. Istarski srednjoškolci podjednakokoriste sredstva ovisnosti kao i vršnjaci u ostalim županijama. Za razliku od srednjoškolaca uPrimorsko-goranskoj županiji istarski srednjoškolci manje puše, manje se alkoholiziraju,znacajno manje koriste sedative, nešto manje marihuanu i ecstasy. Više informacija možetenaci na našoj web stranici www.zzjziz.hr.Dan Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije
Ovogodišnji Dan Zavoda za javno zdravstvo obilježen je 28. travnja tradicionalnosportskim igrama i svecanom sjednicom Upravnog vijeca. No da su radnici Zavoda kreativni
i u slobodno vrijeme pokazala je izložba stvaralaštva radnika organizirana povodom ovogdana. Radnici su izložili slike, zbirke pjesama, stihove, keramiku, oslikane svilene marame,oslikane boce, suvenire s istarskim motivima, dekorirana uskršnja jaja i ženske rucne radove.
Brošura "Kako i gdje kreativno koristiti slobodno vrijeme – izbor za djecu i mladež"
Na inicijativu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, a u dogovoru s Upravnimodjelom za predškolski odgoj, naobrazbu, sport, zdravstvo i socijalnu skrb Grada Pule tiskanaje brošura "Kako i gdje kreativno koristiti slobodno vrijeme – izbor za djecu i mladež" sciljem informiranja djece, mladih i roditelja o mogucnostima kreativnog i kvalitetnogprovodenja slobodnog vremena u Puli. Brošurom su predstavljene sportske i kulturne udruge,ustanove u kulturi te udruge i klubovi razlicitih interesa, navedeni su njihovi programi zadjecu i mlade te podaci za kontakt (osobe, adrese, telefoni, faxevi, e-mailovi, web adrese).Brošura je podijeljena djeci i mladima putem osnovnih i srednjih škola u Puli. Zavod za javnozdravstvo Istarske županije je osmislio i prikupio podatke za brošuru, dok su financijskupodršku ovom projektu pružili Grad Pula - Upravni odjel za predškolski odgoj, naobrazbu,sport, zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija - Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrbi rad te sponzori. Brošura je prezentirana 27. svibnja 2004. godine u Zajednici Talijana u Puli,a prigodnim programom uvelicali su je ucenici Škole za odgoj i obrazovanje iz Pule.
Posjet predsjednika Mesica Službi za prevenciju ovisnosti
Povodom Dana borbe protiv ovisnosti 26. lipnja 2004. godine predsjednik RH StjepanMesic posjetio je Zavod za javno zdravstvo Istarske županije – Službu za prevencijuovisnosti. Predsjednika Mesica u pratnji župana Ivana Jakovcica, gradonacelnika Pule dr.sc.Luciana Delbianca, bivše saborske zastupnice i nositeljice inicijative za posjet JadrankeKatarincic–Škrlj, obitelji Varje Bastianic (Matoševic) i drugih uzvanika docekale suravnateljica Zavoda dr. Ljubomira Radolovic i voditeljica Službe dr. Katarina Velkova–Mešin. Predsjedniku je predstavljen strucni tim Službe i njihov rad, a uprilicen je i susretpredsjednika s grupom ovisnika koji uce zidno slikarstvo u okviru rehabilitacijskog programau suradnji s Gradskom radionicom. Roditelji ovisnika su razgovarali s predsjednikom na temu“što za njih znaci pomoc koju dobivaju od Službe i šire zajednice”.
PPOORRUUKKEE
Želite li suradivati ?
Želite obavjestiti kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na podrucju Istarske županijeo dogadanjima, o temama znacajnim za unapredenje zdravlja ili ste odlucili prikazati vlastitipreventivni model dobre prakse, pohvaliti kolege i partnere, javite se na e-mail:[email protected] ili tel. 529-018.
Preventivni pregledi osiguranih osoba starijih od 45 godina
Sa zadovoljstvom konstatiramo da su kopije izvješca o obavljenim preventivnimpregledima od obiteljskih lijecnika pocele pristizati u Službu za socijalnu medicinu Zavoda.Ocekujemo da ce ih biti u sve vecem broju.
Podsjecamo Vas na e-mail Zavoda: [email protected] web stranicu www.zzjziz.hr
na kojoj možete naci korisne informacije o radu Zavoda kao i e-mail adrese Službi.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE, 52100 PULA, NAZOROVA 23 - www.zzjziz.hrTel. (052) 529 000 (centrala); Fax (052) 222 151; E-mail: [email protected]
Ravnateljica 529 003Služba za epidemiologiju - voditelj 529 017 Služba za zdravstvenu ekologiju - voditelj 529 [email protected] [email protected]
Prijemna 529 050 Vode - voditelj 529 076Izdavanje sanitarnih iskaznica 529 055 Namirnice - voditelj 529 071DDD 529 033 Zrak - voditelj 529 070Ispostava Pula 529 051Ispustava Umag - 721 140 Služba za školsku medicinu - Pula - voditelj 218 903Ispostava Porec - 434 909 [email protected] Rovinj - 841 655 Ispostava Buje - 772 300Ispostava Labin - 858 014 Ispostava Porec - 451 611 int.114Ispostava Pazin - 624 943 Ispostava Rovinj - 830 627Ispostava Buzet - 663 545 Ispostava Pazin - 624 379
Ispostava Labin - 858 013Služba za mikrobiologiju - voditelj 529 [email protected] Služba za socijalnu medicinu - voditelj 529 018
Prijem materijala 529 057 [email protected] 529 084 / 529 085 Povjerenica za statistiku 529 058Analiza stolica 529 088 / 529 089 Kvaliteta prehrane 529 052Analiza urina 529 091TBC 529 094 Služba za prevenciju ovisnosti –tel/fax 217 501Serologija 529 095 Služba zajednickih poslova - voditelj 529 016
