glasilo općine Amfora fažana

Otvoren suvremeni multimedijalni centar
BOLLETTINO DEL COMUNE DI FASANA br. 25_Sijeanj/Gennaio 2014._besplatni primjerak
glasilo opine faana
br. 25_Sijeanj/Gennaio 2014.2
SSveanom sjednicom Opinskog vije- a obiljeen je Dan Opine. Slavili smo
12 godina postojanja. Vano je da smo ovaj dan proslavili u novom Multimedijal- nom centru. Bilo je to 16. lipnja. Sveanoj sjednici prethodilo je otvaranje obnovlje- nog bivšeg kina Plompa. Blagoslovio ga je biskup u miru msgr. Ivan Milovan. Faana je u 12 godina postala prepoznatljiva turistika destinacija, zahvaljujui radu tu- ristikih djelatnika, Opine, svih graana i Turistike zajednice. Ona je danas jedna od 10 najodrivijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, podsjetila je naelnica. U Multimedijalnom centru koji je bio jedan od kapitalnih projekata mogu se odrava-
ti izlobe, predavanja, projekcije, koncerti. Dolazak graana koji su u njega za Dan opine jedva stali, dokazuje njegovu vanost. Obnova bivšeg zimskog kina Plompa otvorenog 1961., nekad arišta društvenog ivota Faane i okolice, trajala je godinu i pol. Sve je to koštalo pet milijuna kn, zajedno s opremom i ureenjem okoliša. Cen- tar krasi moderan dizajn, uz kombinaciju ivih i pastelnih boja. Oduševljeni su bili svi graani koji su prostor tog dana, sredi- nom lipnja, obišli. Zaslunim pojedincima i ustanovama bile su uruene opinske na- grade. Dobitnici su: Marija Miljavac, volon- terka Crvenog Kria, Goran Brala, sportaš s invaliditetom, zatim djeji vrtii Sunce i
More, te Javna vatrogasna postrojba Pula. Gospoa Miljavac volontirala je više od 60 godina. Upoznala sam ne samo ljude, ve i njihove duše, rekla je prilikom dodjele nagrada. Radila je sa svima, od najmlaih, sve do umirovljenika. Opini se na pri- znanju zahvalio i sportaš s invaliditetom Goran Brala. Oduševljen je bio izgledom Multimedijalnog centra. Za taj je prostor i sentimentalno vezan, budui da je Plompa devedesetih bila poznati disco – club. Osim ureenja Plompe, naelnica je na Sveanoj sjednici istakla i ove obavljene pothvate: namirenje naknade štete za poplave, otvaranje vrtia, proširenje i dogradnju starog groblja, rad na socijalnim, sportskim i druš-
Bilo je sveano na Dan opine Faana
novaAmfora 3
tvenim programima. A zalagat u se i kao saborska zastupnica, rekla je, da Brijunsko otoje teritorijalno pripadne Opini Faa- na, da za slijedeu sezonu otvorimo prolaz kroz brijunsku garau, te dovršimo novo groblje. Naravno, radit emo i dalje na obo- rinskoj i fekalnoj odvodnji, nerazvrstanim cestama i biciklistikim stazama, zakljuila je. U prigodnom pak, kulturno – umjetni- kom programu toga dana su nastupili Erik Balija s nezaobilaznom pjesmom Faana Misto moje, zatim lanice faanskog druš- tva Naša djeca, KUD Ulika i mješoviti zbor Zajednice Talijana Faana. Nakon toga, za sve je posjetitelje pripremljen domjenak uz prigodan glazbeni program.
Bilo je sveano na Dan opine Faana
Dragi sumještani, cari compaesani,
Pred nama je godina puna izazova i planiranja. U ovoj godini elimo
uvrstiti našu turistiku orijentaciju, dovršiti najvee infrastrukturne projekte, riješiti pitanja smještaja i odgoja naših najmlaih, unaprijediti socijalnu politiku mjesta i ono što je naj vanije, potaknuti gospodarstvo usvajanjem potrebnih prostornih dokumenata.
Za nama je jedna dinamina godina. Kako moete vidjeti i proitati, puna dinaminih društvenih dogaaja. Prošle smo godine uspjeli sauvati stabilnost opinskog prorauna, riješili smo neke kljune sudske sporove koji su Opinu mogli dovesti u bez izlaznu situaciju. Poeli smo s izgradnjom novog mjesnog groblja koje e dugorono zadovoljiti potrebe mjesta. Omoguili smo ravnomjeran razvoj svih društvenih djelatnosti te podrali stvaranje stabilnih prihoda našim sportskim društvima. Koliko smo bili u mogunosti, podrali smo razvoj gospodarstva i lokalne infrastrukture. Zapoeli smo kljune infrastrukturne projekte. Ono što vam mogu obeati sigurno jest to da e naši standardi rada i kvalitete usluge biti samo viši. Svjesni smo veina potreba našeg mjesta i naših graana. Svakim danom svjedoimo razvoj i rješavanju, kako kljunih tako onih “manjih“ potreba graana i mjesta. Vjerujemo kako e i ova godina donijeti više zajedništva i razumijevanja za naše dobro.
Na poetku vam u svoje ime u ime donaelnika g. Koraa te svih naših djelatnika, elim uspješnu i zdravu 2014. Godinu.
br. 25_Prosinac/Dicembre 2013.4
7. Faanski kolokvij U sklopu obiljeavanja Dana
opine, odran je 7. stru- no-znanstveni skup Faanski kolokvij − Faana kroz stoljea. Tom je prigodom predstavljen 6. Fa- anski libar u kojem su objedinje- ni tekstovi o kulturnoj i povijesnoj baštini opine, poput “Baštine Brijuna i okruenja u promid- bi kulturnog identiteta“. Skup je otvorila naelnica Ada Damjanac.
− Pokoljenjima koja dolaze moramo ostaviti istraivanja prošlo- sti, sadašnjosti i budunosti, rekla je Damjanac. U tom je kontekstu hvalevrijedno ukljuenje mladih u Faanski kolokvij. Studenti u publikaciji predstavljaju svoje di- plomske znanstvene radove.
Na skupu je sudjelovalo 14 autora, meu njima i naelnica. Osvrnu- la se na razvoj opine u posljednje etiri godine, iznijevši smjernice njena razvoja sve do 2017.. Okosnica razvoja je, logino, turizam.
− Valja raditi na poboljšanju infrastrukture, plaa, šetnica, sani- rati divlje deponije, urediti bicikli- stike staze. Sve to ini turistiku
ponudu. Vaan je i projekt “Brijuni rivijera“. Ako se ovakav ne moe realizirati, trait emo promjenu. On ne smije biti konica našeg razvoja. Moramo i dalje raditi na brendiranju faanskih proizvoda: od pašarete i slanih sardela do maslinovog ulja svetog Elizeja, rekla je naelnica.
Prof. dr. Alojz Štokovi s temom Cognome mutatum pribliio je po- sjetiteljima zabilješke o faanskim matinim knjigama za vrijeme talijanske uprave od 1918. do 1943. godine. Njih se, istie autor, htjelo prešutjeti i prepustiti zaboravu.
– To znai da se dekretom pulske Prefekture ime i prezime faanskih stanovnika (uglavnom Hrvata) “preko noi“ mijenjalo, odnosno, mijenjao se identitet ljudi na ovo- me prostoru. Cognome mutatum je sintagma koju su u to vrijeme faanski upnici morali upisati u rubriku matinih knjiga. Crvenom ili plavom olovkom promijenili bi po- stojee prezime, primjerice, Beni u Benci. Svi novi dokumenti izda- vali bi se na novo ime. To je bio in
kultivacije, uvoe- nja u zajednicu kulturnih naroda ili latinsku civilizaciju. Ovdje moemo go- voriti o “narodu bez povijesti“. Takvih je imena u Faani pro- naeno 150, rekao je Štokovi.
Olga Milotti, po- sljednja talijanska uiteljica, govorila je o svojim sjeanjima. Pe- desetih godina prošlog stoljea tri je godine na talijanskom jeziku predavala uenicima koji su potom prešli u hrvatsku školu. Kae, bila je ovdje poetkom pedesetih škola prepuna Hrvata, sa samo jednim talijanskim odjeljenjem u kojem je bilo 10 uenika.
− udno mi je bilo, kae, doi ovamo iz Galiane, prepune tali- janskih uenika.
Faanac Saša Matijaši na temu maslina odgovorio je umjetnikim djelom. Skulptor je i dizajner, radi u maslinovu drvu,
a njegove su skulpture predstav- ljene na skupu. Maslina se, kae Saša, poela eksploatirati u isto- nom Sredozemlju prije otprilike šest tisua godina kao kultura koja daje ulje. Brzo se shvatilo da je njeno drvo zanimljivo.
− Za mene je drvo masline za obradu prekrasno. Nije zahtjevno, ni tvrdo, kako se misli. U Istri posto- je i tvra drva. Ovo se da ispolirati, pa raskoš pokazuje na najbolji nain, što se i vidi, rekao je Matijaši.
No, vratimo se 6. Faanskom libru. Na 184 stranice donosi radove 20-ak autora iz Austrije, Italije i Hrvatske, meu kojima i Faana- ca. Na uvodnom je mjestu i tekst pokojne Vesne Girardi Jurki koja jasno govori kako Brijune profili- rati u izradi turistikog i kulturnog identiteta ovog prostora. Ostali radovi Faanu su okarakterizirali kao povijesnu destinaciju, ali i voj- no-stratešku, uzmemo li u obzir Faanski kanal i blizinu Brijuna.
Faanske amfore, kao amba- lae za vino i ulje, putovale su diljem svijeta, pa je u Libru izne- sen prijedlog o njihovu vizualnom identitetu, drugaijem od onog na današnjem grbu. Iz zaborava je u Libar izvuena i stara faanska svadbena nošnja. Autori ne do- puštaju da moderno doba izbriše povijest. Za to se brine Libar, koji je podijeljen iteljima opine.
društvene teme
novaAmfora 5
Nakon što je, prije tri desetlje- a, u potpunosti izgorjela u
poaru, obnovljena je faanska ambulanta.
U njoj se zbog tog jubileja ovog ljeta okupilo njezino bivše i sa- dašnje osoblje. Bila je to prilika za prisjeanje na kljune trenutke u povijesti ambulante. Najtei i najruniji, i danas u sjeanju brojnih mještana, je poar iz sijenja 1982. godine. Ambulanta je tada izgorjela do temelja. Meu svjedo- cima poara je sestra Elda Filipi koja ovdje radi od 1977. godine.
− Policajci su nas probudili u jedan sat ujutro, prisjea se sestra Elda. − Kad sam se pribliila zgradi, budui da sam ivjela bli- zu, pred mojim je oima propao
krov. Dok sam u noi promatrala plamen, razmišljala sam što sam ostavila ukljueno. Ipak, uzrok poara bio je na tavanu, rekla je.
Tog se dana prisjetio i umirov- ljeni zubar Mirko Matahlija.
− Kad su mi rekli: gori ti ambulanta, mislio sam da se šale, kae.
Do obnove ambulante Mirko i Elda preselili su se u podrum djejeg dispanzera. No, povratak u no- voureeni prostor, uz bolje uvjete rada, bio je poseban osjeaj.
Poar je ujedinio Faance i po- kazao koliko su solidarni. Zbog njih je, sad ve umirovljenoj, dok-
torici obiteljske medicine Branki Rajko iz Faane bilo teško otii. Ovamo je stigla 1970. godine.
Obnova prostora koštala je tadašnjih tri milijuna dinara, a svoj su doprinos dali i mještani. Tadašnji predsjednik Mjesne zajednice Faana Dario Šuran kae:
− Bili smo u neimaštini, ali smo pomogli. U to vrijeme u mjestu nije bilo apoteke, no imali smo, sjea se, sree u nesrei. Ostvaren je san: lijenik, zubar i apoteka u novom i ureenom prostoru.
Za taj su uspjeh zasluni svi Faanci. Svaka je obitelj dala doprinos od tisuu dinara, u tri rate. I danas se, kau zdravstvene dje- latnice na elu s doktoricom Vla- stom Popi, kojima je ambulanta drugi dom, u ovom prostoru radi s ljubavlju. Plod suradnje s Op- inom su kupljeni EKG, ureaj za inhalaciju, set za intubaciju i sto- lica za laboratorijske pretrage. Ne smije se zaboraviti ni da je osoblje ambulante dalo svoj doprinos zbrinjavanju prognanika za vrijeme Domovinskog rata.
Valja se okrenuti i budunosti, pa podsjetiti na planove Opine. Razmišljaju u kompleks na nogometnom igralištu Oliva u petogo- dišnjem razdoblju smjestiti sadr- aje poput ambulante, zubarske ordinacije, ljekarne, banke i pošte. Ta bi kljuna mjesta bila dostupna svim Faancima, posebno stari- jim osobama i kroninim bolesni- cima kojima je teško ili nemogue penjati se stepenicama.
30. roendan obnovljene ambulante
U lipnju je Agroudruga Faa- na od Opine dobila novi
prostor. Nalazi se na upnom trgu u bivšoj galeriji. Predsjed- nik Agroudruge Dario Šuran izrazio je zadovoljstvo injeni- com da su naelnica i Opinsko vijee prepoznali rezultate rada ove udruge osnovane 2004. godine
Udruga e u novom prostoru predstavljati proizvode svo- jih lanova: ulje, vino, srdele i sir. Svi oni ovamo mogu doi obavljati posao, bez obzira na to je li rije o sadnji, savjetima, sugestijama ili pitanjima, po- ruuje Šuran. Odreeno vrijeme djelovat e i savjetodavna sluba, a od edukacije e svi graani imati koristi.
Prilikom otvorenja prostora prireeni su kulturno-umjet- niki program i prigodan domjenak. Bila je to prilika za degustaciju, ega drugog nego tipinih istarskih proizvoda.
Roendan Zajednice talijana
Faanska Zajednica talijana pri- godnim je programom obiljeila
21. roendan i kraj aktivnosti prvog dijela godine. Claudia Valente No- vak, predsjednica Zajednice, tom je prigodom istaknula marljiv i strpljiv rad aktivista. Plodove truda pred- stavili su jednosatnim programom. Krenuli su najmlai: plesne skupine Stelline i Vještice, potom polaznici
vrtike skupine na talijanskom jeziku Palline i faanskog djejeg vrtia Sunce. Za ovu su prigodu otpjevali ekološku himnu vrtia te odigrali ske. Male pjevaice oduševile su prisutne hitovima Abbe.
Vrhunac programa bio je na- stup mješovitog zbora Zajednice Talijana, predvoenog Ondinom Gavoanov.
– Imamo brojne ideje i projekte s kojima elimo nastaviti. Imamo dvije plesne grupe, pje- vae, zbor odraslih, ali i glasilo. U njemu objavljujemo naše aktivnosti. Nai ete u njemu i intervju, pokoju zanimljivost i vane dogaaje. Naši su ita- telji zadovoljni, rekla je Valente Novak.
– Ovo je karta za ulazak u Eu- ropu, naš suivot. Zajedništvo e, nadam se, biti i bolje u godinama koje su pred nama, rekla je faanska naelnica Ada Damjanac na proslavi.
A upravo je Faana bila nadah- nue za radove polaznika likovnih radionica izloenih u povodu ro- endana Zajednice Talijana.
novaAmfora 7
Vijee srpske nacionalne manjine opine Faana, na elu s predsjednicom Ruicom Trkulja, organiziralo je za svoje lanove, goste i uzvanike primanje povodom pravoslavnog Boia. Po- red brojnih lanova, prisutni su bili naelnica Ada Damjanac sa suradnicima, paroh pulski i pe- rojski protojerej Goran Petkovi, upnik faanske upe veleasni Ilija Jakovljevi, predsjednik u- panijskog vijea srpske nacionalne manjine Milan Rašula te predstavnici faanske Zajednice Talijana, umirovljenikih udruga i Turistike zajednice.
Nakon otvorenja i pozdravne rijei predsjednice vijea, naelnica je u ime Opine Faana svim stanovnicima pravoslavne
vjeroispovijesti, koji slave Boi po julijanskom kalendaru, esti- tala predstojei blagdan, a protojerej Goran Petkovi zaelio je radostan blagdan Kristovog
roenja, uz rijei: – Mir Boji, Hristos se rodi.
Po završetku slubenog dijela primanja uslijedilo je druenje uz kušanje tradicionalnih jela koja se
pripremaju prigodom proslave pravoslavnog Boia. Te su specijalite- te pripremile vrijedne lanice vijea. Sveanost je odrana u prostorija- ma faanske Talijanske zajednice.
Odbor za poljoprivredu i ribarstvo Ove je godine Opina, u novom sazivu, usvo-
jila Odluku o subvencijama u poljoprivredi za ruralni razvoj od 2010. do 2015. godine. Bila je to obveza svih jedinica lokalne samouprave prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Time je osigurano financiranje nekoliko programa Opine: sufinanciranje Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma u Istri, sufinanciranje rada Agroudruge Faana, izrada
izmjena i dopuna Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Re- publike Hrvatske, nabava sadnog materijala i sufinanciranje LAG-a june Istre.
Sve je to povezano i s novim Zakonom o poljoprivredi. U tom kontekstu valja spome- nuti i formiranje Odbora za poljoprivredu i ribarstvo. Odbor ini pet lanova, a na njegovu je elu Dario Šuran.
U organizaciji Vijea srpske nacionalne manjine opine Fa-
ana, a pod pokroviteljstvom Op- ine i upanije, u rujnu je prvi put odrana kulturna manifestacija Faani s ljubavlju. Program je za- poeo u Multimedijalnom centru.
– Faani s ljubavlju zapravo znai “hvala“ Faancima za suivot, zajedništvo i toleranciju. Srp- ska nacionalna manjina ovdje ivi ravnopravno, dapae, doma je, naglasila je tom prigodom Ruica Trkulja, predsjednica vijea.
– Ovdje smo preko etrdeset godina, uzeli smo vaše obiaje i tradi- ciju, a manifestacijom vam elimo predstaviti naše obiaje, kulturu i gastronomiju, rekla je Trkulja.
S njom se sloio i Timotej Pe- jin, predsjednik Opinskog vije-
a Faane. Rekao je da odnosi moraju biti na zadovoljstvo obi- ju strana.
Uz srpsku, u Faani organizi- rano djeluje i talijanska nacionalna manjina. Dok Talijani imaju zajednicu, Srbi su se u vijee organizirali prije manje od dvije godine. Planiraju osnovati klub ili zajednicu, na tragu ouvanja tradicije i kulture, slae se i Mirjana Galo, potpredsjednica SDSS-a. Nju je pak obradovala promocija plesa, obiaja i nošnji zapadne Slavonije. Ovakva dogaanja ne doprinose samo srpskoj kulturi, ve i oplemenjuju ivot u Faani, smatra Galo.
Osim u Multimedijalnom centru, dio programa odran je i na rivi, gdje je nastupio KUD iz Gomirja.
Faani s ljubavlju
Opina Faana sudjeluje u pla- anju troškova djejeg vrtia
Sunce, kao i privatnog, Mora. Do- sad je postojala razlika, no iznos e se izjednaiti u korist onih roditelja ija su djeca u Valbandonu. Za pri- vatni djeji vrti More, nabavljena je sprava za igru. Donacijama se poboljšavaju uvjeti i kvaliteta rada. U opinskom su vrtiu ureeni ko-
tlovnica i sanitarni vorovi. Sve je prilagoeno djeci. Obnovljena je drvenarija, a vrti e se i dograditi 2014. godine. Za to e se traiti i sredstva Talijanske unije, sukladno dogovoru s prijašnjim i sadašnjim konzulom. Dogradnjom e se rije- šiti i problem liste ekanja.
Djeji vrti Sunce ove godine ima ukupno 105 mališana u pet
odgojnih skupina. Ta se brojka konstantno poveava. U mlaoj jaslikoj skupini 10-ero je novih mališana, a 13-ero u starijoj. Tri- deset je mališana iz Sunca ove godine otišlo u školske klupe.
Podsjetimo, Sunce je eko-vrti. To znai da u meunarodnom programu sudjeluje ve etiri godine, a došlo je vrijeme da ga ve-
rificiraju pri nadlenom ministar- stvu. To bi omoguilo nastavak programa, razraenog u sedam koraka. Neki od naziva projekata jesu: Sve što je otpad nije smee, Vratimo Zemlji što joj pripada, Putovanje Nacionalnim parkom ili, pak, Obiljeavanje znaajnih datuma. Ti se projekti svake godine upotpunjuju, otkriva nam ravnateljica Sunca Ljiljana Braji.
Ovdje djeluje i folklorna skupina Cvit koja otvara manifestaciju Fa- anski tanac. Etno skupina Regali briljivo uva stare igre, obiaje i tradicije. Vrijedne snage vrtia za- slune su za to. Radilo se i za ljet- nih ega, u srpnju i kolovozu. Iako je kolovoz podbacio, premalo je bilo djece, kae ravnateljica. Valja stoga, za sezonu 2014., razmisliti o isplativijoj organizaciji rada.
U faanskoj Osnovnoj školi zadovoljni su brojem upi-
sanih uenika u školskoj godini 2013./2014. Prvi su put u klupe sjela 32 uenika, te još osmero u podrunom odjelu u Peroju. Zora Markoti, ravnateljica OŠ Faana, nada se da e djece biti još više. I dalje ima pa- ralelnih razreda, samo su trei i osmi po jedan.
Školu pohaa 258 uenika. Pr- vašie ovdje svake godine poseb-
nim programom doekuju uenici niih razreda.
U podrunom odjelu u Peroju zajedno su uenici prvog i drugog razreda. Na raspolaganju su imali uionicu i pol te sanitarni vor i to u derutnom prostoru stare zgra- de. Kupljene su stoga nove klupe, stolice, ormari i televizor. Saniran je pod, nabavljeni su novi tepisi. Uvjeti za rad sada su optimalni.
U Faani su postavljeni novi prozori na zgradi knjinice, ureen
je kabinet za tjelesni odgoj, ob- novljeni su parketi, zamijenjen je dio namještaja i lakirani su zidovi.
– Ipak – jasna je ravnateljica – vapimo za još pet uionica kako bi se nastava odvijala u jutarnjim satima. U poslijepodnevnim bi ovdje bio produeni boravak za uenike. Zasad on funkcionira ujutro. Iako se u posljednje vrijeme esto govori o zdravoj pre- hrani u školama, ovdje ve dugo radi kuhinja. Uenici svakodnevno
jedu voe i povre. Naravno, kljuna je u tome uloga roditelja. Broj- ne su izvannastavne aktivnosti u školi. Uenici sudjeluju u gotovo svim manifestacijama u opini, što znai da je suradnja s Turis- tikom zajednicom iznimna. Pa i ljeti, kad nema nastave. Uenici, primjerice, sudjeluju u soljenju sardela. Faanski tanac manifestacija je na kojoj zdušno rade. To ih, kau, ispunjava, pa Tanac nee stati, rekla je ravnateljica.
Briga za najmlae
Naša osnovna škola
Opina Faana sustavno prati svoje studente i pomae im.
Lani je stipendije dobilo 47 studenata za što je iz prorauna izdvojeno 450.000 kuna, a isti je iznos studentima namijenjen i ove godine. Kriteriji za dodjelu stipendije su uspjeh i socijalni status studenata, kao i to imaju li brae i sestara te koja su godina studija. Oni e za- uzvrat odraditi jednotjednu praksu u Opini. Cilj je jasan: upoznati se s radom lokalne zajednice.
– Gledajui potrebe opine, ne- dostaje inenjera geodezije i gra- evinarstva, kae naelnica Ada Damjanac. – Faana se razvija i radova u infrastrukturi ima sve više. Ipak, stipendisti Opine razli- itih su buduih zanimanja. Voljeli bismo da se oni, gdje god studirali, vrate u svoj kraj i ovdje primijene steena znanja, istie naelnica.
Zanimljivo, stipendistica koja studira nutricionizam pripremila je studiju za Faanski libar. Rije je o studiji prehrane faanske djece u pedagoškim ustanovama. To zna- i da se znanje ve primjenjuje u praksi, a na korist lokalne zajednice.
Sunce sja ve deset godina Krajem svibnja prigodnom je
sveanošu obiljeen 10. roendan djejeg vrtia Sunce. Bila je to prigoda i za podizanje zelene zastave. Ona je znak obnove statusa eko-škole, u ovom sluaju vrtia. Mališanima su u podizanju zastave pomogle ravnateljica vrtia Ljiljana Braji i naelnica opine Ada Damjanac.
– Zeleni ivot nam je zajed- niki cilj. Ovo je priznanje od velikog znaaja, rekla je ravnateljica. Podsjetila je na dvogodišnji kvalitetan rad i provedbu sedam programskih koraka koji su bili preduvjet za ostvarenje statusa eko-vrtia. – Osim meunarod- nog, ovdje provodimo i obogaeni program, za što smo dobili suglasnost Ministarstva. Radimo s
glinom, recikliramo i selektiramo otpad, organiziramo sajmove ra- bljenih stvari, dodala je Braji.
To nije sve. Mališani su posvojili morsku kornjau Igorita, posadili cvijee te odigrali predstavu “Mi, djeca promijenit emo svijet”. Jaka karika Sunca je i tzv. eko-patrola. S njenim nas je radom upoznala Ljiljana urevi, koordinatorica eko-škole.
– Patrola kontrolira i obilazi prostor te brine o odnosima meu djecom. Njezin je angaman zalog buduim pokoljenjima. Posijali smo sjeme, a njegove klice poka- zat e rezultate, kae urevi.
Dokazuje nam to i šestogo- dišnja Lu Hrvatin s kojom smo razgovarali na roendanu vrtia. Prijateljima je poruila da uvaju
prirodu, a smee bacaju u za to predviena mjesta.
Program su nastupom oboga- tili i mali folkloraši koji su otplesali balun. Nastupio je zbor faanske Zajednice Talijana. Za kraj progra-
ma roditelji su odslušali ekološku himnu Sunca. Njezin je tekst na- pisala ravnateljica vrtia, glazbu Marija Gracija Crni-Brajkovi i Mauricija Brajkovi, a autor aran- mana je Mauricio Valenta.
Naši studenti
STIPENDIJE 2013/14. Opina Faana i ove je godine potpisala Ugovore o stipendiranju sa petnaest studenata apsolvenata za
ovu akademsku godinu. To su studenti koje Opina Faana stipendira po starom programu, putem kojeg svaki od njih dobiva po 1.000 kn mjesene potpore.
U Proraunu Opine za 2013. godinu, u Socijalnom programu, osigurano je 450.000 kn za stipendije studenatima za redovni studij. Ovim programom obuhvaeno je 53 studenata. Za ovako malu Opinu, sa relativno skromnim Proraunom, ovakav oblik pomoi i broj studenata dokaz je da je ulaganje u mlade ga- rancija i najsigurniji oblik ulaganja u budunost. Ove podatke istiemo sa ponosom jer je Opina Faana od svog osnutka ovakav oblik potpore uvrstila u svoj Proraun i Socijalni program. Potpisivanju Ugovora nazoili su naelnice opine ga. Ada Damjanac, g. Ivan Orovi, proelnik Jedinstvenog upravnog odjela te g. Timotej Pejin, predsjednik Odbora za socijalnu skrb i društvene djelatnosti Opine Faana.
Claudia Valente Novak, presidente della Comunità degli Italiani di Fasana
Presidente, vogliamo trac- ciare un quadro veloce delle attività durante l’anno?
La Comunità degli Italiani di Fasana svolge le seguenti attivi- tà: il coro misto, con circa trenta membri, guidato da Mondina Gavoanov, e ben tre gruppi di ballo, le “Witches”, le “Stelline” e le “Principesse”, guidate da Elda Kosanovi Radovik. I gruppi vanno dai quattro ai sei, dai set- te agli otto e dai nove ai dodici anni. Poi abbiamo il gruppo di filodrammatica di cui mi occupo io personalmente, la sezione dei minicantanti guidata da Silvana Scabozzi, e due gruppi di disegno. I gruppi di pittura sono riservati ai bambini fino agli otto anni il primo, e dagli otto anni in su il secondo, e sono guidati entrambi da Korana Luki Šuran. Oltre a ciò abbiamo due classi per il corso di lingua italiana che abbiamo af- fidato a Daniela Toffetti e a Ro-
berta Corva. Le due classi sono distinte per bambini e adulti.
Quest’anno abbiamo organizza- to in Comunità alcune serate di arte e cultura; una in ricorrenza della Pasqua, un’altra nella circostanza del ventunesimo anniversario della Comunità e la terza adesso in occasione delle feste di Natale e Capodanno. Con il coro siamo stati ospiti alla Comunità degli Italiani di Sissano per il Festival dell’istrioto, e poi, sempre con il coro, a Valle, come ospiti della locale Comuni- tà degli Italiani in occasione di un concorso letterario, mentre con i due gruppi dei bambini più grandi siamo stati invitati dalla Comunità degli Italiani di Umago al Festival di danza “Il ritmo nel cuore”. Con i minicantanti abbiamo partecipa- to al Festival della canzone “Voci nostre”. La nostra Lorna Novak ha proposto la canzone “Diventare grandi” di Claudia Valente Novak e Mauro Giorgi.
Ci sono stati investimenti di rilievo nella sede e nelle strut- ture in dotazione?
Sì, abbiamo avuto l’autoriz- zazione e i finanziamenti dell’U- nione Italiana per cambiare la caldaia poiché il sistema di riscal- damento era mal funzionante e probabilmente anche pericoloso per i fruitori della sede. Pertanto ci siamo affrettati a sostituire la caldaia anticipando i primi freddi. Si è trattato di un investimen- to pari a 12.000 kune. Questo per quel che riguarda i mezzi in dotazione, mentre con i nostri soldi abbiamo fatto costruire un palcoscenico sufficientemente spazioso per allestire tutti i nostri spettacoli. Finora la sala è stata inadeguata a questi scopi, ma adesso si dispone in un palcoscenico delle dimensioni di 4 metri per 7. Oltre a ciò abbiamo fatto confezionare gli abiti per le cori- ste, mentre per gli uomini siamo
ancora in cerca di soluzioni che si possano abbinare ai vestiti delle donne. Attualmente stiamo con- trattando le modalità e i costi della produzione con una ditta che sarebbe disposta a confezionare i vestiti da uomo in tempo per l’e- sibizione di Pasqua.
Tra le altre attività in corso, c’è il progetto della biblioteca, dato che ci sono stai donati (ma ne abbiamo anche acquistato diversi noi stessi) parecchi libri che ora vorremmo mettere a disposizio- ne dei soci e di chi frequentano la nostra comunità. Ora che abbiamo risolto il problema della caldaia, si può tranquillamente pensare anche ad aprire una biblioteca con una sala di lettura. I libri di cui disponiamo sono rivolti a tutte le fasce d’età, dai bambini agli anziani, ma anche a chi studia. La collezione comprende enciclopedie, manuali scolastici ma anche varie tipologie di let-
intervista
novaAmfora 11
teratura specializzata, giornali e riviste, che sarà possibile con- sultare in sede e prendere in pre- stito. Abbiamo libri italiani, croati ma anche edizioni straniere, nella fattispecie inglesi.
I corsi di italiano sono riservati ai soli soci oppure sono per così dire aperti al pubblico?
Purtroppo il numero dei fre- quentanti è limitato per motivi di spazio. Disponiamo infatti di un’aula di dimensioni modeste per soli dieci studenti, e quindi c’è la necessità di operare delle scelte. Di anno in anno gli allievi cambiano e non sono necessa-
riamente soci della Comunità, ma devono essere comunque re- sidenti del Comune. Il fatto è che i corsi sono spesati dall’Unione Italiana solo per le Comunità il cui Comune di appartenenza non ha scuole italiane. E Fasana di scuole italiane non ne ha. Per ora c’è l’a- silo italiano, anzi neanche quello, ma una sezione italiana in seno all’asilo comunale. Sarebbe nostra intenzione aprire un asilo italiano di nome e di fatto, autonomo, ma per ora se ne discute soltanto.
Altri progetti per il 2014? I progetti sono molti, ma i fi-
nanziamenti sono limitati e quindi
siamo costretti a fare delle cernite nostro malgrado. Lo scorso han- no abbiamo aumentato il numero delle sezioni di ballo e di disegno su richiesta degli stessi bambini, ma purtroppo il Comune ci ha ta- gliato le spese e non di poco. Fino- ra dalle casse comunali avevamo un finanziamento annuale garan- tito di 50.000 kune, mentre d’ora in avanti l’assegno comunale non andrà oltre le 25.000 kune. Na- turalmente il nostro bilancio era commisurato in base alle dota- zioni precedentemente accordate e ora bisogna rifare tutto da capo. In altre parole, dovremo indivi-
duare le priorità per sacrificare le iniziative meno importanti o importanti ma prorogabili. Quest’anno ci saranno inoltre le elezioni per il rinnovo degli organi della Comunità, vale a dire Assemblea, Giunta e Presidente, e anche que- sta operazione comporta spese di non indifferente portata. Infine, quest’anno festeggeremo il ven- tesimo anniversario del nostro coro, che ci sta dando moltissi- me soddisfazioni da quando al dirigerlo è Mondina Gavoanov. E non ci scorderemo di festeggiare tutte le date che per consuetudine e tardizione onoriamo.
Faanska naelnica Ada Damjanac ove je godine
zapoela svoj novi etverogo- dišnji mandat. Kao nositeljica koalicijske liste SDP-a i HSU-a, Damjanac je ve u prvom izbor- nom krugu dobila potporu više od polovice biraa. Vei broj glasova dobila je u oba opinska naselja: Faani i Valbando- nu. Radomir Kora i u novom je mandatu ostao njen zamjenik i najblii suradnik. Njena lista dobila je sedam vijenikih mjesta, odnosno natpolovinu veinu.
IDS je osvojio pet vijenika, odnosno 37,89 posto glasova, a Nezavisna lista Drage Klaria 8,16 posto ili jednog vijenika. Opina Faana prvi put ima vijenika u Skupštini Istarske u-
panije, rije je o Bojanu Skoiliu s liste SDP-a.
– To je rezultat rada. Opstali smo u Faani i stranka se i dalje razvija. Imamo predstavnika i u Saboru. To znai da Faana ima kvalitetne ljude koji kvalitetno razmišljaju, kae naelnica, te dodaje: – Potajno sam se nadala ovolikoj potpori. Bitni su ljudi iz Faane i bitno je da se za naše mjesto uje. Zahvaljujem svim stanovnicima opine, rekla je odmah po završetku izbora.
– Moja se ekipa prošlih godina trudila sauvati opinu i podii ivot njenih itelja na višu razinu. Sretna sam zato što imam priliku nastaviti svoj posao, rekla je Damjanac i poruila: – Hvala Vam što ste svoj glas dali za nas. Izlaznost je ovdje bila iznimna,
to znai da su graani svjesni injenice da je vodstvo opine u njihovim rukama. Onaj tko bira, ima se pravo i ljutiti, ali onaj tko nije izašao na izbore, besmisleno naknadno negoduje. Imamo sta- bilnu veinu u vijeu, to olakšava rad, a uvijek je u interesu graana. Cilj svih vijenika je zajedni- ki: razvoj opine, istie naelnica.
Podrat e stoga i konstruktiv- nu kritiku i dobre projekte opor- be. Radovi na groblju, odvojak od Ipsilona, revizija komunalnog doprinosa za legalizirane objekte, izjednaavanje cijena boravka u vrtiima i radovi na oborin- skoj i fekalnoj kanalizaciji; prvi su zadaci koje si je Damjanac zacrtala. Za mještane su vani dolazak investitora koji e graditi novi trgovaki centar te gradnja
Ada Damjanac u prvom krugu u svoj drugi mandat
lokalni izbori
novaAmfora 13
sportskog centra i krunog toka na izlazu kod benzinske crpke na pulskom Velom Vrhu. Neizmjer- no su vani i stanovi iz sustava poticane stanogradnje. Na nogometnom igralištu Oliva izgradit e se poslovni centar s garaom.
Sve nam to, odmah nakon što je izabrana, naelnica izdvaja kao najznaajnije projekte.
– Takoer, kamp Pineta mogao bi biti itekako luksuzan kamp. To treba dogovoriti sa upanijom i dravom. On je sad niske kategorije, a na prelijepom dijelu obale. U Faani se nalaze mnoge površine u vlasništvu drave. S poljoprivrednim zemljištem ve je bilo problema jer su naše parcele u vlasništvu drave male i ograene zaštienim suhozidima. Kao takve, nisu se mogle okrupnjava- ti. Dravi je poslan zahtjev da se one dodijele faanskim maslina- rima i vinogradarima. Cilj nam je – kae naelnica – razvoj poljo- privredne proizvodnje.
– Ne bi to svugdje bila poljo- privredna gospodarstva, no do- punski prihod u svrhu turizma,
svakako. Ako ve govorimo o turizmu, s naših svega pet kilometara obale, ne moemo konstantno poveavati kapacitete. Na tih pet kilometara, ljeti bude po 15.000 gostiju. Moramo raditi na podizanju kvalitete turizma i destinacije. Jednostavno, produiti sezonu. To znai raditi 180, a ne 60 dana. Tako bismo svi ostvarili vee prihode. Još jednom podsjeam, mi jesmo za kvalitetan projekt Brijuni ri- vijere. No, kule od pijeska ne mogu se graditi u zraku. Valja imati vrste argumente i ostva- rive projekte. Ne treba raditi na kvantiteti, ve kvaliteti. Nebitno je hoe li to biti na Faanskoj ili Brijunskoj rivijeri. Projekt nije vaan samo za nas, ve za ci- jelu upaniju, a i Republiku Hr- vatsku. A mi smo ravnopravni partneri, rekla je naelnica.
Damjanac se, kao zamjena Zlatku Komadini, vratila u Hr- vatski sabor. Njen posao naelnice nee patiti. Dapae, mjesto saborske zastupnice omoguava joj bre rješavanje projekata po-
put stanova POS-a ili dobivanja poljoprivrednog zemljišta.
– Vidjet emo i kako moemo, preko strukturnih fondova, dobiti znaajnija sredstva za, primjerice, izmjene elektrine u ekološku rasvjetu ili pak ureenje lukobra- na, vraanje upravljanja luicom, dobivanje statusa nacionalnog parka, itd. Za opinu je vano pretvoriti rivu u pješaku zonu. I to treba riješiti s dravom, jer su rezidencijalni objekti na Brijuni- ma u njihovoj domeni.
Za proboj nekadašnje ceste kroz garau, zalagat u se kod premijera Milanovia i predsjednika Josipovia. Moja je elja, bez obzira na stranaku pripadnost, da se svih deset saborskih za- stupnika iz Istre ujedini. Za Istru se moemo maksimalno zalaga- ti. Uvijek u raditi u interesu Fa- anaca. S njima sam u koaliciji. Ovo je Opina otvorenih vrata. Doite s prijedlozima, idejama ili kritikama. Uvijek emo vas primiti. Jer je ovo vaša opina. Mi smo ovdje radi vas, a ne vi radi nas, zakljuuje naelnica.
Konstutuirano novo Opinsko vijee Poetkom lipnja odrana je kon-
stituirajua sjednica na kojoj je formirano novo Opinsko vijee Faane te su prisegnuli novi lanovi. Od njih trinaestero, sedmero je s koalicijske liste SDP-a i HSU-a: Nikša Risti, Mario Predan, Sandra Piljan Lorencin, Jagoda Devescovi,
Mira Šariri-Busletta, Timotej Pejin i Mirko Novak. Vijenici IDS-a, njih petero, jesu: Sandra Naki Pavli, Ivan Gerši, Raul Marseti, Ivan Mareta i Lorena uni, koja je u meuvremenu podnijela ostavku.
Drago Klari, nositelj Nezavisne liste, takoer je lan faanskog
Opinskog vijea. Timotej Pejin iz HSU-a jednoglasno je izabran za predsjednika vijea.
– Radit u korektno, uvaava- jui i poštujui sve. Izabrani smo voljom graana i predstavljamo sve njih. Moramo raditi za prospe- ritet i ugodniji ivot, rekao je Pejin.
Nikša Risti i Mirko Novak izabrani su za potpredsjednike vijea. Na novi je mandat prisegnula i naelnica Ada Damjanac, pozvav- ši sve vijenike na zajedniku su- radnju u realizaciji opinskih projekata. Stiglo je, rekla je, vrijeme za kvalitetne kritike i prijedloge.
Opina Faana/Opinsko vijee Opinsko vijee predstavniko je tijelo
graana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru prava i obveza jedinice lokalne samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
ini ga 13 vijenika izabranih na izborima provedenim u skladu s odredbama zakona. Nakon izbora 19. svibnja odrana je, 16. lipnja, prva konstituirajua sjednica Opin- skog vijea Faane, na kojoj su izabrani:
1. Timotej PejiN, predsjednik
2. Mirko NOVaK, potpredsjednik
3. Nikša RiSTi, potpredsjednik
ODBORI, POVJERENSTVA I KOMISIJE 1. ODBOR ZA FINANCIJE
SANRA PILJAN LORENCIN, predsjednik i lanovi: NENAD DEVETAK, URA ULJAK, JAGODA DEVESCOVI, MLADEN BURŠI
2. ODBOR ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO, PROSTORNO PLANIRANJE I UREENJE
MARIO PREDAN, predsjednik i lanovi: ANTON ŠUPRAHA, IGOR ERNAC, NIKŠA RISTI, LJERKA PERUŠKO
3. ODBOR ZA SPORT I KULTURU DAMIR ŠISTEK, predsjednik i lanovi:
MIRKO NOVAK, LJILJANA ŠOKEVI, KARLO MOSCARDA, GOJKO KRNETA,
4. ODBOR ZA SOCIJALNU SKRB I DRUŠTVENE DJELATNOSTI JOZEFINA BOENA STANIŠI, PREDSJEDNIK I LANOVI:
LJUBICA PERKOVI, MARIA DUDA BISSINGER, LUKA RADOJI, MIRA ŠARIRI - BUSLETTA
5. VIJEE ZA DAVANJE KONCESIJSKIH ODOBRENJA DAMIR GRBAC, predsjednik i lanovi:
ANTON ŠUPRAHA, IVAN URKI, ZDENKO MIHALJEVI, VLADIMIR BANKOVI
6. KOMISIJA ZA PROVEDBU NATJEAJA ZA GOSPODARENJE NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPINE FAANA
MIRKO NOVAK, predsjednik i lanovi: ANTON ŠUPRAHA, NIKŠA RISTI, JAGODA DEVESCOVI, MARIO PREDAN
7. ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK I NORMATIVNU DJELATNOST NATAŠA NOVAK, predsjednik i lanovi:
VLADIMIR ERCEG, IVAN GERŠI, NENSI MUSLIMOVI, MITAR GAVOANOV
8. PRIJEDLOG KANDIDATA ZA IMENOVANJE SUCA POROTNIKA IVAN JURKI, GIANCARLO MOSCARDA, MANOJLO TRIVI, PERO PEJI
Proraun 2014. Proraun opine Faana za 2014. planiran je osnovomOkvir i uvjeti stvaranja prorauna za 2014. godinu
z Gospodarska depresija i ekonomska stagnacija (višegodišnja) z Stanje i potencijali gospodarstva opine faana z Rezultati turistike sezone z Socijalna slika opine z Projekcije kretanja BDP-a na razini drave i upute Ministarstva financija z Analiza ostvarenja prorauna za prvih deset mjeseci 2013. god.
Procjena prihodovnih mogunosti do kraja godine Poveanje uinkovitosti pri naplati svih vrsta proraunskih prihoda i uinkovitije upravljanje imovinom grada Realizacija razvojnih programa kao dio strateškog planiranja Novi zakoni koji utjeu na lokalne proraune (primjena Zakona o PDV-u, izmjena Zakona o porezu na dohodak, fiskalizacija i sl.)
Planirani proraun za 2014. godinu Temeljem svih navedenih okolnosti, planirani proraun za 2014. godinu iznosi 40.542.274,00 kuna z Opi dio – prihodi/primici (graf 1.) z Opi dio – prihodi (graf 2.) z Opi dio – rashodi (graf 3.) z Opi dio – rashodi (graf 4.)
Osnovna obiljeja prijedloga prorauna: Osnovni cilj koji smo si postavili u 2014. godini je zadrati funkcioniranje svih sustava u opini
i dostignute standarde stanovnika i gostiju.
Programi u programskom proraunu Svaki program mora imati jasnu strukturu da bi mogao ui u proraun. Programi mogu biti višegodišnji – kontinuirani, te jednogodišnji – povremeni. Za sljedeu 2014. godinu planirano je provoenje prorauna kroz 34 programa.
Znaajniji programi z Dodatna ulaganja na graevinskim objektima u vlasništvu Opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 595.000 kn z Izgradnja objekata za oborinsku odvodnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.820.000 kn z Izgradnja javne rasvjete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.595.000 kn z Izgradnja javnih površina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.380.000 kn z Izgradnja nerazvrstanih cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.320.000 kn z Izgradnja novog mjesnog groblja u Faani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.000.000 kn z Odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.157.500 kn
Znaajniji programi II z Izrada planske dokumentacije i strateških dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.450.000 kn z Kapitalne pomoi trgovakim društvima u javnom sektoru (Pula Herculanea) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.436.096 kn z Otplata kredita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.500.000 kn z Upravljanje pomorskim dobrom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650.000 kn z Zaštita okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 540.000 kn
Znaajniji programi III Programi javnih potreba u: z predškolskom odgoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.972.000,00 kn z kulturi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 700.000,00 kn z socijalnoj skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.062.350,00 kn z sportu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.250.000,00 kn z školstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221.000,00 kn z Poticanje razvoja gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250.000,00 kn z Poticanje razvoja poljoprivrede… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110.000,00 kn
novaAmfora 17
2. Opi dio-PRIHODI VRSTA PRIHODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .PLAN 2014. Porezni prihodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8.910.000,00 Pomoi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.011.178,00 Prihodi od imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.830.000,00 Prihodi od pristojbi i po pos. propisima . . . .9.198.000,00 Kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130.000,00 Prihodi od prodaje imovine . . . . . . . . . . . . . .6.423.601,39
3. Opi dio-RASHODI VRSTA IZDATKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .PLAN 2014. POSLOVNI RASHODI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20.702.274,00 KAPITALNI RASHODI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17.440.000,00 IZDACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.400.000,00 UKUPNO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40.542.274,00
4. Opi dio-RASHODI VRSTA IZDATKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .PLAN 2014. Rashodi za zaposlene . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.274.000,00 Materijalni rashodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.798.500,00 Financijski rashodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .200.000,00 Subvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362.000,00 Pomoi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .798.828,00 Naknade graanima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.062.350,00 Ostali rashodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.206.596,00 Rashodi za nabavu kapitalne” imovine . . 17.440.000,00
Zašto mijenjati prostorni plan? U Multimedijalnom centru po-
etkom srpnja odrano je javno izlaganje u sklopu javne rasprave o treim ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana opine Faana. Prisutan je bio izraiva plana, ukratko su objašnjeni ciljevi izmjena, a graani su dobili odgovore na svoja pitanja. Na raspravu su stigli Faanci i predstavnici javnih ustanova. Izmjene i dopune prostornog plana nune su za nesmetano razvijanje opine i
unapreenje kvalitete ivota u njoj, objasnio je donaelnik Ra- domir Kora.
Najznaajnija izmjena odnosi se na planirani prostor za par- kiralište i plau ispred Badela. Na sadašnjem mjestu tvornice stakla i Badela, vertikalnom bi se linijom odvojio poslovni prostor. Na nogometnom igralištu u Faani planira se pak izgradnja poslovnog centra. On bi sadra- vao i parkirnu kuu. Nogometno igralište bilo bi preseljeno na po-
druje kod bivše Politike škole. Takoer, prema izmjenama se
za potrebe Nacionalnog parka Brijuni planira gradnja termi- nala na novom podruju u vla- sništvu drave. Izmeu Faane i Valbandona trebao bi niknuti i trgovaki centar. Sagradila bi se i polivalentna dvorana. Kamp Vatrogasne mladei više ne bi bio na obali.
Ove bi promjene poboljšale izgled mjesta i poveale kvalitetu ivota.
komunalne teme
I2
T1
T1
GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA
IZGRAENI DIO GRAEVINSKOG
PODRUJA IZVAN NASELJA
GOSPODARSKA NAMJENA-PROIZVODNA preteito zanatska - I2
polivalentna namjena - R6, javna plaa - RP
UPANIJSKE CESTE LOKALNE CESTE
MOGUI ILI ALTERNATIVNI KORIDOR
UGOSTITELJSKO TURISTIKA NAMJENA IZGRAENI DIO hotel - T1, turistiko naselje - T2, kamp - T3
UGOSTITELJSKO TURISTIKA NAMJENA NEIZGRAENI DIO hotel - T1, turistiko naselje - T2, kamp - T3
R
PODRUJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE ZAŠTIENO OBALNO PODRUJE prema Uredbi N.N. 128/04
GROBLJE
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
javne rasprave : Peat tijela odgovornog za provoenje
Javna rasprava (datum objave) :
Naziv kartografskog prikaza :
Naziv prostornog plana :
Koordinator plana za opinu Faana:
Struni tim u izradi plana :
Peat predstavnikog tijela :
Opina :
Predsjednik predstavnikog tijela
Peat nadlenog tijela :
Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave (ime, prezime i potpis) :
ISTARSKA UPANIJA
1 : 25000
naelnica DUŠANKA ŠURAN
(ime, prezime i potpis) :
INGRID PALJAR, dipl.ing.arh.
Broj suglasnosti klasa: urbroj:
Suglasnost na plan prema lanku 45a Zakona o prostornom ureenju("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00 32/02, 100/04) i lanku 325. stavak 1. i 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07)
IS
T1
lanak 85. st. 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
20. lipnja 2008. 350-02/08-04/51 531-06-08-6
("Narodne novine" br. 76/07) lanak 85. st. 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07)
"SN Istarske upanije" br. 3/09
novaAmfora 19
Novo ruho stare jezgre Ureuje se povijesna jezgra Faane. Na proljee su se u njoj odvijali radovi na ko-
munalnoj infrastrukturi: obnovljena je kompletna fekalna odvodnja, izgraena oborinska te novi sustav opskrbe elektrinom energijom i plinom. Ovaj dio grada za obilnijih oborina više nee biti poplavljen.
Radovi e se obavljati i na trnici Forum te u dvjema sporednim ulicama. Nakon gotovo sedam godina povijesna e jezgra konano zasjati u punom sjaju. Vlasnici restorana u njoj ve sada ponosno doekuju domae i strane goste.
6
Detaljni plan ureenja Groblje Opina Faana Broj ugovora: 5952 Godina: 2009.
R.B. VLASNIK K..BR. CCA POVRŠINA
(HA) UDIO U POVRŠINI (%)
∑ 10,19
2.
PRIVATNO VLASNIŠTVO
1081/2 0,35 8,61 1083/2 0,32 7,9 1052/5 0.12 2,95 1080/1 0,32 7,9
∑ 27,36
3
VLASNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE
1084/1 0,27 6,64 1084/2 0,25 6,2 1081/1 0,48 11,81 1082/3 0,2 4,92 1077 0,42 10,33
1078/1 0,37 9,1 1078/2 0,39 9,6
∑ 58,66
JAVNO DOBRO DIO 1354/1 0,11 2,7 DIO 1076/5 0,05 1,15
∑ 3,85 4. UKUPNO 4,064 100
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Lokacija novog groblja se nalazi istono od centra Faane, orijentirana je na postojeu lokalnu cestu LC 50161 za Galianu, na udaljenosti od cca 1000 m od centra i u odnosu na navedeno cestovno je ve danas dobro povezana sa centrom
Poetkom 2012. poelo se s radovima na novom groblju. U ovom je man-
datu vodeih ljudi opine to jedan od najvanijih projekata. Gradi se na sjeve- roistoku mjesta, a prostire na 7 000 metara etvornih. Do rujna je u radove koji teku prema planu uloeno 2 i pol milijuna kuna, a ukupna vrijednost investicije iznosi 7 i pol milijuna kn.
Opina groblje financira iz vlastitog prorauna. Do kraja svibnja 2014. godine ono e biti dovršeno. Uz njega e se nala- ziti parkiralište i pristupna cesta za koju je dobivena lokacijska dozvola. Do kraja ove godine radit e se ovdje s kamenom i granitom, PVC stolarijom i drvom.
Od 300 grobnica, njih e 133 biti na- mijenjeno za dva, a 56 za etiri pokojnika. Do sada je zaprimljeno 80 predbiljebi potencijalnih kupaca od kojih se dio odnosi na prvu a dio na drugu vrstu. Neki od predbiljeenih još nisu odredili ele li grobna mjesta za 2 ili 4 osobe.
Valja napomenuti da cijena još nije utvrena, a predbiljebe se i dalje primaju.
Do novog groblja vlastitim sredstvima
novaAmfora 21
Faanske su plae ove turistike sezone bile prepune, a o njihovu
su ureenju brinuli djelatnici Komu- nalca. Direktor ove faanske komunalne tvrtke Mirko Gortan podjea da su se svako jutro, u cik zore, plae pripremale za dolazak prvih kupaa. Naravno, temeljito bi se dotjerale i zelene površine. To je ukljuivalo njihovo išenje te košnju i sadnju cvijea. Uz napore, sve se stizalo, a postignuta je zavidna razina istoe.
Osim atraktivne podmornice, faansku je rivu ove sezone krasila i podvodna rasvjeta. Naime, za Feštu od srdela u kolovozu, rekonstrui- rana je postojea javna rasvjeta te je postavljeno 10 LED rasvjetnih tijela u moru. Investicija je iznosila 70.000 kuna, uz 12-godišnje jam- stvo, a u njoj uivaju domai i gosti.
Ureene plae spremne doekale kupae
Neka naše plae blistaju
Pred dolazak turista obnovljena je plaa u MUP-ovom
odmaralištu u Valbandonu. Ure- eno je sunalište površine 600 etvornih metara budui da je dosadašnje bilo derutno i puno rupa. Uvjeti za kupae bili su loši. Djelatnici Komunalca sanirali su pukotine i postavili odgovarajuu podlogu, tj. novi beton. Ti su za- hvati koštali oko 70.000 kuna. Kupai su sada zadovoljni.
Ureene su i ostale faanske plae. Tijekom sezone svakodnevno su se istile. Valovi su na nekim plaama visoki, ovisno o vjetru, pa je nuna svakodnevna briga. Naješe je rije o ravna- nju površine. U Komunalcu su za išenje plaa angairali 10-ak sezonaca s podruja opine. Po- injali bi raditi u šest sati. Tako su plae uvijek bile spremne za prve jutarnje kupae.
novaAmfora 23
Ureena parkirališta
Nakon jednomjesenih radova, poetkom srpnja parkiralište
uz djeji vrti Sunce poprimilo je nov izgled. Prekriveno je asfaltnim slojem, ureene su zelene površine i postavljena je horizontalna signalizacija. Ovdje se nalazi 21 parkirno mjesto, naravno i za osobe s invaliditetom. Mjesta su pod naplatom, no roditelji koji dovoze mališane u vrti bez naplate se mogu zadrati
15 do 30 minuta. Za ostale vozae to, naravno, ne vrijedi. Parkiranje mogu platiti na aparatu u Gorta- novoj ulici, i to etiri kune za sat vremena parkiranja.
Ova je investicija vrijedna otprilike 240.000 kuna, rekao nam je Mirko Gortan, struni suradnik za komunalno gospodarstvo u Opini Faana.
Pred poetak sezone ureeno
je i veliko parkiralište uz bivše tvornice stakla i Badel. Lani su frezanim asfaltom prekrivene trake za prometovanje, kako bi se izbjeglo podizanje prašine. Ove je godine, pak, za 50-ak tisua kuna frezanim asfaltom ureeno cijelo parkiralište Badel. Prašine više nema, a vozai su zadovoljni. Na velikom parkiralištu postavljene su ozidane i natkrivene posude
za otpad. Zaposlena je i osoba koja nadzire odlaganje smea iz oblinjih restorana.
Lani je uz ovo parkiralište postavljen i javni zahod. Ne udi, uzme li se u obzir da je rije o naj- veem parkiralištu u opini, kapaciteta 300 vozila. U špici sezone sat parkiranja ovdje ete platiti etiri kune, a vozai autobusa za dnevnu kartu izdvojit e 200 kuna.
Tijekom turistike sezone ureeno je mjesto za odlaganje smea na parkiralištu kod
bivše tvornice Badel. U Komunalcu su se na to odluili i zbog pritubi mještana i turista. Za radove je izdvojeno 25.000 kuna.
Dovoz smea kontrolirala je angairana osoba. Posude za otpad su ograene, one-
moguen je ulaz ivotinjama, a osigurano cirkuliranje zraka. Na taj je nain otpad dale- ko od oiju, nema neugodnih mirisa, a vizura mjesta nije narušena.
Slivne vode i kanalizacija u Vodnjanskoj ulici U duini od 650 metara na
dijelu Vodnjanske ulice u Fa- ani gdje se tijekom obilnijih kiša slivala velika koliina vode koja je kasnije plavila nia podruja, izgraen je sustav oborinske odvodnje kojim se dugorono ri- ješio taj problem. Postavljene su
odvodne cijevi veeg kapaciteta kako bi brzo i efikasno prikupile i odvodile vodu. Rije je o radovima na prometnici od krianja s ulicom Rue Petrovi do bivšeg Badela. Na površinskom dijelu radova postavljeni su slivnicu u razmaku od 30 metara. Izvoa
radova je tvrtka Velkom iz Kal- nika. Vrijednost radova iznosi 316.000 kn
Problem oborinske i fekalne odvodnje riješiti e se u faanskoj jezgri, kod Trga stare škole. U radove je uloeno 600 000 kn. Radio se i na upojnim buna-
rima u Valbandonu širine i duina 7x7 metara, a dubina 8 metara. Isti takav, gradio se i preko puta bivše Politike škole, na podruju Faanske vale. Za to je izdvojeno oko 150 000 kn, a bunari e spri- jeiti pojavu “prirodnih jezera“ u Maloj vali.
Riješeni stari repovi Nakon višegodišnjeg sudskog
spora oko gradnje novog igrališta u Valbandonu, a koja nije bila u skladu sa zakonom, ve bez vaeih dozvola i ugovora, aktu- alno je opinsko vodstvo uspjelo na Sudu postii nagodbu. Nago- dili su se s izvoaem radova, tvrtkom Roverija. Za ovu je neza- konitu gradnju odgovorno bivše vodstvo opine. Spor je riješen na obostrano zadovoljstvo. Roverija je na natjeaju dobila milijun i 80 000 kn. Nakon toga su svi radovi koji se tiu izvoenja i plaanja, riješeni. Na tragu smo, rekli su
prilikom našeg razgovora, u prvoj polovici srpnja, elnici Opine, da riješimo pravo graenja za 4 i pol tisue kvadrata s Republikom Hr- vatskom, odnosno tvrtkom Au- dio. Igralište je tada naše. I to smo graanima duni, posebno Val- bandoncima. Nagodbom je Opi- na osloboena plaanja zateznih kamata u iznosu od pola milijuna kn. Od agencije Audio nemogue je bilo dobiti darovnicom teren. To znai da se pravom graenja ide na novi projekt. Jer se legalizirati mogu samo graevinski objekti, a nogometno igralište to nije.
novaAmfora 25
Javna rasvjeta za bolju kvalitetu ivota
Od ulaza u djeji igralište do gata za Brijune radilo se na
novoj javnoj rasvjeti. Umetnuta u zid, svjetlost pada na komple- tan plato za pješake. Za to je izdvojeno 69.000 kn. Pješaci više
nee “tapkati u mraku“, ve e uivati u šetnjama po osvijet- ljenom kamenu. A 180.000 kn vrijedni su pak radovi na javnoj rasvjeti izmeu Valbandona i Šuride. Šest rasvjetnih stupo-
va spojit e ova dva djela opine. Takoer, nova rasvjeta od bivše Politike škole do naselja omoguit e da ulaz u Faanu više ne bude u mraku. Investici- ja je to koja iznosi 180.000 kn.
Spomenimo i kako od Velikog do Malog mosta u Valbandonu nie betonirana šetnica uz rib- njak. 60.000 kn uloeno je za ovo povezivanje naselja s Ma- lim mostom.
Solarna rasvjeta u Valbandonu U treem ogranku ulice Pineta u
Valbandonu postavljena je so- larana javna rasvjeta koja radi ne- ovisno o javnoj energetskoj mrei. Na taj je nain opina Faana prva u Istri dobila javnu rasvjetu neovi- sno o elektrinoj energiji. Du 200 – njak metara ulice postavljeno je devet rasvjetnih stupova, odnosno solarnih modula koji Sunevu energiju pretvaraju u elektrinu i akumuliraju je u litij-fosfat baterije. Prema rijeima strunjaka iz tvrtke Burosolar, koja je instalirala modu- le, ureaji mogu raditi i tijekom sedam oblanih dana. Stupovi imaju
elektrini “luxomat” koji po potrebi dodatno smanjuje potrošnju struje u noi. Odravanje je minimalno u usporedbi s klasinom javnom rasvjetom jer se umjesto standar- dnih natrijevih arulja za rasvjetu koristi LED tehnologija koja ima deklarirani vijek od 50 tisua rad- nih sati, odnosno 12 godina.
Ovakva vrsta rasvjete u više je segmenata korisna, istaknula je naelnica Opine Ada Damjanac. Nema potrebe za raskopavanjem ulica i polaganjem elektrinih ka- bela. Montaa i odravanje su jednostavni. Takva vrsta rasvjete je u konanici jeftinija i zadovoljava potrebe graana, što je bio jedini nain rješavanja problema rasvjete zbog nedovoljne širine prometnice. Investicija je stajala 67 tisua kuna.
Tijekom 2013. godine raena je rasvjeta na cesti Šu- rida - Valbandon. Postavljeno je 6 stupova u vrijednosti 132.448,50 kuna + PDV.
išenje javnih površina Prošle su godine na poslovima pometanja
naselja, pranja ulica i trgova, pranjenja ko- šarica za smee i ostalim poslovima vezanim uz odravanje istoe javnih površina radile su jedna do dvije osobe na podruju Faane i jedna na podruju Valbandona. Od sijenja do kraja svibnja radovi su se obavljali u jednosmjen- skom radu, a od lipnja rad je bio organiziran u dvije smjene. Po potrebi organizirana su deur- stva i pojaana išenja tijekom i nakon orga- niziranih dogaanja u vrijeme turistike sezone zbog velike koncentracije ljudi, uslijed nastan- ka neoekivanih dogaaja, nakon vremenskih nepogoda i slino. Uz zaposlenike koji redovno iste javne površine navedeni posao su po potrebi obavljali i ostali zaposlenici zaposleni na komunalnom odravanju. Poetkom godine je
poela s radom nova cestovna cistilica što je pridonijelo kvaliteti obavljenih poslova.
Nabava i odravanje urbane opreme
Obavljani su poslovi na odravanju posto- jee i nabavi nove urbane opreme:
z Nabavljen i postavljen solarni modul za rasvjetu na rivi u Faani
z Nabavavljeno 6 nosaa za bicikle z Popravak ošteenog nosaa za bicikle z Popravak rampe kod NK Mladost u Faani z Popravak baroknih klupa – 2 komada z Popravak 11 komada betonskih klupa z Nabava 20 komada samostojeih košarica
za smee tipa Corona z Izrada ”boksa“ za posude za otpad na par-
kiralištu Badel z Sanirana oglasna ploa kod groblja z Izrada zaštitne ograde oko posuda za ot-
pad na parkiralištu Badel
Odvoz i deponiranje otpada (krupni i selektivni)
Provodila se svakodnevna kontrola baja za krupni otpad iji se odvoz naruivao po potrebi, što je u sezoni u pravilu svakodnevno. Prostor oko baja iziskivao je gotovo svakodnevno išenje.
Odveeno je 1055 m3 krupnog otpada u što je ukljuen i otpad odveen za vrijeme akcije prikupljanja krupnog otpada. Akcija prikupljanja krupnog otpada je organizirana krajem oujka i poetkom travnja u trajanju od po 5 dana u Faani i Valbandonu, a uklju- ivala je 8 kontejnera postavljenih u Faani i 9 u Valbandonu.
Zbog velikih problema s odlaganjem otpada van kontejnera na lokaciji kod bivše Politike je ureena površina lokacija za baje od 5 m3.
Ureenje i išenje priobalja Za navedenu toku programa odravanja
su obavljani manji radovi vezano za odravanje plaa i priobalja van turistike sezone. Radovi se odnose na uklanjanje granja, papi- ria, trave i ostalog materijala sa plae, postavljanje i odvoz koševa za smee i slino.
Ostala išenje javnih površina Ostala išenja javnih površina su veinom
obuhvatila poslove poslove koji nisu svakod- nevni kao što je uklanjanje otpada baenog na za to neprimjerena mjesta, išenje šet- nica od izbaenog šljunka iz mora, išenje površine oko kontejnera za krupni otpad, povremeno išenje groblja i slino.
Odravanje javnih površina Radovi na zelenim površinama Površine koje su pod odravanjem su:
ŠURIDA z Površine na skretanju za Puntielu. z Valbandon z Površina kod oba autobusna stajališta z Otoci na krianju glavne ceste sa ulicom Pineta z Krianje ulice Lavanda i Pineta z Površine na plai Valbandon z Površina ispod starog mosta z Kruni tok i površine oko krunog toka z Šetnica Valbandon – Faana z 23 komada ardinjera z Ostale zelene površine po trgovima i ulicama
FAANA
z Riva (ispred Turistike zajednice i ambulante) z Djeje igralište z Aleja maslina z “crno” igralište z Parkiralište Faana jug z Ulaz s glavne ceste u Faanu jug z Površina oko autobusne stanice za Pulu z Preko puta marketa z Površina oko Spomenika palih borca z Površina kod Plompe z Park kod Madonete z Površina ispred groblja z Parkiralište u Vodnjanskoj ulici z Park na ulazu Ulice Proštin
z Ulaz u Faanu sjever zOstale zelene površine po trgovima i ulicama
Od ostalih poslova odraeno je:
Redovni poslovi košnje, grabljanja i odvoza obavljani su planiranim tokom, a samo na košnju je utrošeno ukupno 2.623 sati.
Osim rune košenje pomalano je 253.500 m2 površina.
Za košnju su kupljene dvije nove motorna kosilica (trimer) i dogradni ureaj za košnju (kresa).
Vei obujam poslova se odnosi na išenje i orezivanje borova uz Faansku cestu gdje je obraeno ukupno 14 stabala.
Komunalac
Nabava, sadnja i odravanje cvijea
Obavljani su poslovi odravanja i opleme- njivanja postojei površina te je posaeno
z Lavanda - 138 komada z Rumarin puzavac - 75 komada z Rumarin – 58 komada z Santolina siva – 250 komada z Pelargonija jednostruka 90 komada z Pelargonija stajaa – 285 komada z Tagetes – 510 komada z Lobelija – 400 komada z Kopriva – 139 komada z Lantana – 260 komada z Ipomena – 70 komada z Ruselija - 2 komada z Salvija – 205 komada z Cinerarija - 200 komada z Sedum – 100 komada z Hortenzija – 4 komada z Cassia – 5 komada z Begonija – 140 komada z Puzea vodenica – 41 komad z 1400 litara zemlje za cvijee z 20m3 humusa Redovno se zalijevalo dva i više puta tjedno
dio ardinjera i parkovnih površina.
Uklanjanje granja, suhih i bolesnih stabala sa zelenih površina
Intervencije su uglavnom vršene nakon vremenskih neprilika, a obuhvaale su re- zanje grana stabala ili// cijelih stabala na podrujima opasnim za prolaznike kao što su: parkovi, šetnice, škola, vrti i ostale javne površine.
Za dio poslova je angairana i auto košara kako bi se poslovi što adekvatnije i sigurnije obavili. Vei obujam poslova se odnosi na i- šenje i orezivanje borova uz Faansku cestu gdje je obraeno ukupno 40 stabala.
Djeija igrališta Vezano za navedenu stavku obavljani su
poslovi saniranja igrališta u Faani i Valban- donu što je ukljuivalo.
z Zamjenu lanaca z Farbanje elemenata z Stolarske popravke z Dodatna uvršivanja betoniranjem zMontaa novih elemenata
Javna rasvjeta Tekue odravanje Poslovi odravanja javne rasvjete su uglav-
nom bili vezani za zamjenu arulja te sitnije popravke kao što su zamjena osiguraa, pri- gušnica i slino.
Osim navedenog izvršena je nadopuna javne rasvjete u produetku ulice Dragonja. Na navedenoj lokaciji postavljena su dva stupa javne rasvjete. U ulici 43. istarske di- vizije nasuprot pekare je postavljen dodatni ormari za struju. Dva puta je vršena zamjena armaturnih” kugli“ na starom dijelu javne rasvjete.
Nerazvrstane ceste Prometna signalizacija (vodo-
ravna i okomita) Odravanje prometnica, sanacija ošteenja,
manji radovi na cestama, trgovima i ulicama. Unutar navedene stavke Programa odraeno je:
z Asfaltiranje prilazne ceste na lokaciji C 5115 Mala Vala – naselje Valbandon
z Izgradnja šetnice u Valbandonu u duini 50 metara
z Sanacija i popravak ulica Stancija barbo i Pineta
z Sanacija i popravak ulica Pineta i Puljska z Sanacija i popravak ulica Puljska, M.Vlai,
Dragonja i Mala Vala z Sanacija i popravak ulica Dragonja i Kun-
trada z Sanacija i popravak ulice na obali u Faani
– Riva z Sanacija i popravak ulice Rue Petrovi i
Vodnjanska cesta
Pristupni putevi i makadami z Izvršeno je ureenje pristupne ceste pre-
ma groblju što je uljuivalo odvoz 90 m3 materijala i nasipavanje ceste površine 900 m2
z Sanacija šetnice kod mosta u Valbandonu z Nasipavanje šetnice - izrada tamponskoj
sloja, nabijanje i valjanje, ukupno 2.232 m2 z Ureenje šetnice od mosta Valbandon do
odmarališta MUP Valbandon.
Poduzetnika zona Rješavaju se i imovinsko –
pravni odnosi za poduzetni- ku zonu San Pelegrino. Zona bi se prostirala na površini od 4,3 hektara. Iz opine su naime, prije nekoliko godina, pokrenuli postupak
izdvajanja odreenog šumskog zemljišta na ovoj lokaciji. A sve zbog dodjele u vlasništvo Opini. Zemljište je u vlasništvu Repu- blike Hrvatske. U rujnu ove godine, na zahtjev Opine, riješene
su dvije nekretnine površine 3,5 hektara. One su izdvojene iz šum- skog – gospodarskog dravnog podruja i uknjiene u vlasništvo Opine Faana. Nuno je riješiti još jednu nekretninu unutar zone.
No, rije je samo o parcelaciji. Na cestu koja je javno dobro, takoer se treba uknjiiti Opina. Zona bi tako uskoro mogla postati podruje na kojem e nicati nova rad- na mjesta.
Navodnjavanje Poetkom godine je izvršena temeljita sanacija sustava navod-
njavanja na svim lokacijama: kruni tok u Valbandonu te u Faani: park Djeje igralište, riva i površina na Vodnjanskoj cesti. Osim toga povremeno je vršena kontrola sustava za navodnjavanje, a u više navrata su odraeni manji popravci i zamjena rasprskivaa.
Parkirališta Obavljani su redovni poslovi naplate i kontrole parkiranja emu
je prethodila sanacija i popravak sustava, nabava zamjenskih letvi rampi, nabava dodatnih magnetnih kartica, nabava parkirnih karti i naljepnica za postavljanje stezaljki. Izvršena je sanacija i popravak platoa za parkiranje na parkiralištu Badel – nasipavanje greba- nog asfalta i ravnanje.
Plae Radovi se odnose na grabljanje, pometanje, sakupljanje iglica,
ispuhivanje, odvoz smea i sl., a u periodu van sezone provode se po potrebi, dok se u sezoni odrauju svakodnevno jednom do dva puta dnevno. Ukupno se isti cca 7km priobalja i plaa.
Prije poetka turistike sezone na plaama u Faani i Valban- donu izvedeni su radovi:
z Ureenje i išenje šetnice uz plau i plae Valbandon nakon vremenskih neprilika
z Ureenje i išenje šetnice uz plae uz i plae u Faani nakon vremenskih neprilika
z Betoniranje i sanacija sunališta
novaAmfora 29
Prodaja atraktivnog zemljišta U Faani i Valbandonu prodaje
se atraktivno opinsko graevinsko zemljište. Natjeaj je raspisan 28. kolovoza. Zemljište se prodaje u dijelovima, radi formira- nja nunih okunica. U Faani jug rije je o zemljištu u neposrednoj blizini mora s pogledom na Briju- ne. Velik je dio parcela prodan, što ne udi jer su opremljene kom- pletnom infrastrukturom.
S desne strane ceste, iz smjera Pule prema Faani, takoer ima nekretnina na prodaju, od otprilike 800 etvornih metara, a tri se parcele prodaju u samom sre- dištu Faane. U Valbandonu se prodaje nekretnina površine vee od 300 etvornih metara, za ugostiteljsko-turistiku namjenu.
Valja napomenuti da e Opina novac od prodaje uloiti u potrebe infrastrukture. Novac na taj nain ostaje u opini i slui boljem i kva- litetnijem ivotu mještana i njihovih gostiju.
Multimedijalni centar, jedan od kapitalnih projekata Opine, namijenjen je
odravanju izlobi, predavanja, projekcija, koncerata. Prostor moe primiti nekoliko stotina graana i sadri multimedijalnu opremu, kvalitetnu scensku rasvjetu te po- luprofesionalni projektor.
Obnova bivšeg zimskog kina Plompa, otvorenog 1961., nekad arišta društvenog ivota Faane i okolice, trajala je godinu i pol. Sve je stajalo pet milijuna kuna, zajedno s opremom i ureenjem okoliša. U novome centru prevladavaju moderan dizajn te ive i pastelne boje.
Otvoren Multimedijalni centar
Poslije tri godine neizvjesnog sudskog procesa Opine Fa-
ana s tvrtkom Liberty d.o.o., Trgovaki sud u Rijeci putem svoje pazinske slube donio je presudu u korist Opine Faana. Spor teak 260 milijuna kuna tako je okonao u korist Opine zahavljujui njenim elnim ljudima Radomiru Korau te Adi Damjanac. Od poetka smo bili sigurni kako smo u pravu te kako Opina nikome nije duna niti lipe, naglasio je Radomir Kora faanski dogradonaelnik. Sa druge strane smo imali utjecajan odvjetniki ured koji je nastojao dobiti spor kojim bi opina Faa- na prestala postojati jer u Hrvat- skoj ne postoji opina koja moe taj iznos pokriti.
Podsjetimo da je nakon propa- sti faanske Tvornice stakla te faanskog pogona Badela, zemlji- šte s objektima otkupila tvrtka
Robustus iji su poslovni planovi bili izgradnja suhe marine na tom prostoru. Robustus je je 2006. godine prodao zemljište i objekte tvrtki Liberty koja je na tom prostoru namjeravala napraviti projekt “Faana riva“. Investori su na tom prostoru planirali graditi 183 stambene jedinice te veliki broj poslovnih prostora i to sve jer im je, prema njihovim navodima obeano da e svoj projekt moi u cijelosti i realizirati.
Naelnica opine Ada Damjanac navela je prilikom objave medi- jima o završetku presude u tom predmetu, kako prostorni plan donešen 2006. godine nije omo- guavao realizaciju tog projekta ve da je tadašnji Urbanistiki plan ureenja predviao samo 36 stambenih jedinica, hotel sa 60 le- ajeva te 50 poslovnioh prostora.
Obzirom na trajanje ciljanih izmjena opinskog prostornog pla-
na na postojeoj lokaciji na tom je prostoru planirano nešto više od 36 stambenih jedinica, hotel s podzemnom garaom te odre- eni broj poslovnih prostora. Plan ovih ciljanih izmjena je da se budui objekti na to prostoru uklope u starogradsku jezgru te da budu dostupni i prolazni. S ovim su se prijedlogom sloili i predstavnici Liberty d.o.o. s njihovim arhitekti- ma, zakljuila je Damjanac.
S prostornim ureenjem i pla- niranjem na tom prostoru sloila se i opinska komisija sastavljena od predstavnika svih stranaka, dodao je faanski dogradonaelnik Radomir Kora.
U etiri posljednje godine u korist Faane riješeno je još nekoliko veih procesa.
Dobiven je spor s Bi Villagem u iznosu od deset milijuna kn, a vezan uz povrat komunalnih doprinosa.
Upravni spor koji je s Gra- dom Vodnjanom trajao jedanaest godina. Potpisanim sporazumom Grad Vodnjan obvezao se isplatiti 2.700.000 kn na ime prodaje vile San Lorenzo.
Rješenjem spora van sud- skom nagodbom s obrtom Rove- ria koji je izvodio radove na nogometnom igralištu u Valbandonu, bez valjane dozvole i Ugovora, vrijedne 1.080.000 kuna skinuli smo naslijeeni teret odgovor- nosti kako bi radovi koji su izvedeni ipak bili plaeni.
Za gradnju igrališta za od- bojku na pijesku, istie se kako u Faani nije bilo nikakve dokumentacije o gradnji. Izvoa radova, poreka tvrtka Istrakop s kojom se Opina spori, za obavljene radove trai pola milijuna kn.Opina je, zakljuuje Damjanac, povlašte- nima ranije udovoljavala, a malim ljudima nije se izlazilo u susret.
Faana nije duna tvrtci Liberty 260 milijuna kuna
novaAmfora 33
– Omoguili smo dodatni popust za branitelje i djecu branitelja te za mlade stanovnike koji prvi put grade ili legaliziraju nekretninu na svoje ime. Rije je o 10 posto popusta za poticanje gradnje. Bio je to naš prijedlog ljetos, na sjednici Opinskog vijea, kae naelnica Faane Ada Damjanac.
– Time bi se prvi put trebale izjednaiti fizike i pravne osobe, i to kod popusta za gotovinsko plaanje. Malim obrtnicima i podu- zetnicima omoguava se plaanje komunalnog doprinosa barem u etiri rate. Na taj nain – kae na-
elnica – elimo mještanima pomoi da što lakše podnesu teret legalizacije. Mladima bi to trebalo biti ohrabrenje za gradnju prve kue. Naalost, broj nelegalnih objekata u opini je nepoznat jer su se zahtjevi za legalizaciju pod- nosili upanijskom uredu. Graani dobiju rješenje o legalizaciji bez obzira na to jesu li platili komunalni doprinos. Trebalo bi nai naina da nas iz upanije obavijeste kad Faancima rješenje stigne, smatra naelnica.
Graane stoga pozivaju da legalizaciju objekta potvrde i u Opini.
Olakšali smo teret legalizacije
Dvadeset zahtjeva za kupnju stanova po Programu društveno potica-
ne stanogradnje (POS) stiglo je nakon što je zakljuen javni poziv za prikuplja- nje, raspisan od strane Opine Faana.
Pravo na kupnju POS stana imaju osobe koje su hrvatski dravljani s prebivalištem na podruju Opine Fa- ana minimalno deset godina. Dodatni uvjet je da nositelj zahtjeva ili lanovi njegove obitelji ve nemaju slinu nekretninu u vlasništvu.
Pristigle zahtjeve razmatra Povje- renstvo za provedbu POS programa u kojem su etiri predstavnika Opine Faana te jedan lan Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina- ma (APN). Potom e na internetj stra- nici Opine Faana objaviti prijedlog liste prvenstva.
Lista se utvruje, na osnovu duini prebivanja podnositelja zahtjeva na podruju Opine Faana, broju lanova
obitelji, djece na redovnom školovanju i strunoj spremi. APN je nositelj investicije izgradnje i prodaje POS stanova te s podnositeljem zahtjeva sklapa predugovor i ugovor o kupnji stana, dok zemljište i komunalnu infrastruk- turu osigurava Opina Faana.
Opina planira graditi POS stanove na parceli površine 1.900 etvornih metara uz prometnicu u Ulici Matije Vlaia u Faani. Izgradilo bi se više od 12 stanova kako bi gradnja bila isplativa. Veliine stanova ovisit o broju lanova domain- stva. Minimalna kvadraturajednosob- nog stana je 44 etvorna metra.
Prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji cijena etvornom metru je šest tisua kuna. Ucijenu je ukljueno projektiranje, izgradnja te nadzor uve- an za PDV. Maksimalna cijena kori- sne površine stana iznosi 8.400 kuna po etvornom metru dok je maksimalni rok otplate 31 godinu.
U budunosti nia cijena komunalnog doprinosa Faansko Opinsko vijee izmjenilo je odluku o komu-
nalnom doprinosu ija su nove jedinine vrijednosti po zonama kako slijedi:
i ZONa - jedinina vrijednost za komunalni doprinos je bila po staroj Odluci 138 kn/m3 (Sl. novine I 16/10), a po novoj iznosi 124 kn/m3 (Sl. novine I 14/13).
ii ZONa - jedinina vrijednost za komunalni doprinos je bila po staroj Odluci 93 kn/m3 (Sl. novine I 16/10), a po novoj iznosi 84 kn/m3 (Sl. novine I 14/13).
iii ZONa - jedinina vrijednost za kom.dopr. je bila po staroj Odluci 54 kn/m3 (Sl. novine I 16/10), a po novoj iznosi 49 kn/m3 (Sl. novine I 14/13).
Ovim izmjenama pravne i fizike osobe koje grade poslovnu, stambeno-poslovnu ili višestambenu graevinu imaju mogunost otplate komunalnog doprinosa do e- tiri obroka. Fizike osobe koje grade stambenu graevinu dobile su mogunost otplate komunalnog doprinosa do 60 obroka, za razliku od dosadašnjih 36. Pravne i fizike osobe izmjenama odluke imaju popust od 10 posto, ukoliko odjednom uplate komunalni doprinos za gradnju poslovne, stambeno-poslovne ili višestambene graevine, te stambene graevine. Uvjet je uplata komunalnog doprinosa odjednom, u roku od 15 dana od konanosti rješenja.
Dodatni popust od 5 posto ostvaruju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, lanovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja, osobe koje imaju status hrvatskih ratnih vojnih invalida, osobe sa stopostotnim tjelesnim ošteenjem te osobe koje stjeu prvu nekretninu radi rješavanja stam- benog pitanja pod uvjetom da na podruju opine Faana imaju prebivalište najmanje pet godina u trenutku podno- šenja zahtjeva za ishoenje papira za graenje.
Cilj izmjena je pomoi fizikim i pravnim osobama kako bi u ovim teškim financijskim i gospodarskim prilikama što bezbolnije bili u mogunosti platiti komunalni doprinos.
POS stanovi: 20 zahtjeva
Ministar i ribari Prilikom posjeta Puli i Istri, mi-
nistar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Don- i posjetio je Faanu. Ondje se nakratko susreo s ribarima. Po- sjetio je i novi brod Toreta, Obitelj- sko-poljoprivrednog gospodarstva Jastog obitelji Lorencin iz Faane.
Brod je sagraen 2000. godine, a nabavljen je subvencijom HBOR-a i Komercijalne banke.
Vrijedan je pet milijuna i tristo tisua kuna. Obitelj je zadovoljna rokovima plaanja.
– Plava riba dobro se lovi, no s dosadašnjim brodom morali smo je puštati u more. Sad emo ak 20 tona, odnosno tri do etiri puta više ribe spremiti za naše i europsko trište. Brod je to kakvog se ne bi posramili ni talijanski ribari, kae njegov vlasnik Neven Lorencin.
Nakon razgledavanja broda, ministar je rekao: – Devet zaposlenih dobra je sinergija i znak rada obitelji. Ovo je uspješna hrvatska pria.
Razgovarao je o daljnjem una- preenju primarne infrastrukture, kroz lukobrane i privezišta. Obrt- nicima, rekao je, ususret moraju izai lokalna, regionalna i dravna razina. Napomenuo je da s Mini- starstvom zaštite okoliša valja
nai optimalno rješenje i zbog bli- zine NP-a Brijuni.
S ribarima je razgovarao o Po- morskom zakoniku te Zakonu o morskim lukama i pomorskom dobru. Ono mora, potvruje ministar, ostati javno dobro, i to tako da se omogui komercijalizacija gdje je to mogue. Pojednostav- ljeno, valja spojiti poduzetništvo i nacionalne interese.
Plava riba se dobro lovi, no s dosadašnjim brodom morali smo ju puštati u more. Sad emo tri do
etiri puta više ribe spremiti za naše i europsko trište, rekao je
Neven lorencin
autokamp Ministarstva unu- tarnjih poslova u Valbando-
nu zatvoren je do daljnjeg. Po rijeima Dušana Miljuša, gla- snogovornika MUP-a, prema vaeem Prostornom planu op-
ine Faana na tom mjestu nije predvien autokamp, te nema mogunosti dodatnih ulaganja u njega. S obzirom na to da su sigurnosni uvjeti u kampu izuzetno loši, više se ne moe sigurno ko-
ristiti. Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a tim je zatvaranjem ostao bez ugovora o smještaju njihovih kamp-kuica.
Kamp ne zadovoljava kriteri- je suvremenih kampova i nema
adekvatnu kategorizaciju. Glav- ni sigurnosni razlozi zatvaranja su dotrajali sanitarni vorovi, neodgovarajua hidrantna mre- a odnosno cijela infrastruktu- ra kampa. Potrebna mu je vea investicija, godinama se ulagalo samo u nuno odravanje. Do daljnjeg je zatvoren i hotel sa 110 soba za 200-tinjak osoba.
Ostaju otvoreni apartmani, depandanse i bungalovi, uku- pnog kapaciteta 300 osoba, namijenjeni djelatnicima dravne uprave. Restoran u luici ostaje otvoren za potrebe gostiju, dok je ugostiteljski objekt na plai zatvoren.
Smanjenje kapaciteta MUP- ovog kompleksa gubitak je za faanski turizam, zajednikog su mišljenja elnici opine i Turisti- ke zajednice.
Zatvaranjem ovog kampa Fa- ana je imala 15 tisua noenja manje od planiranih 45 tisua.
Zatvoren valbandonski kamp
Odluka o poljoprivrednim subvencijama Opinsko vijee Faane jednoglasno je
donijelo Odluku o subvencijama u poljoprivredi i ruralnom razvoju za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Odluka je dio prilagoavanja jedinica lokalne samouprave propisima Europske unije, a u ovogodišnjem faanskom proraunu za subvencioniranje pet poljoprivrednih programa predviene su 124 tisue kuna.
Njima e se sufinancirati Fond za razvoj poljoprivrede i turizma Istre, rad Agroudruge Faana, izmjene i dopune programa raspo- laganja poljoprivrednim zemljištem u drav- nom vlasništvu, nabava sadnog materijala te rad LAG-a june Istre.
U posjetu Faanskim vatrogascima O radu faanskog Dobrovoljnog
vatrogasnog društva poraz- govarali smo s Milanom Tadiem, zapovjednikom postrojbe. Kao naj- vanije, istaknuo je dobivanje vatrogasnog vozila za gašenje šumskih poara. Još su na proljee faanski vatrogasci zapoeli s vjebama te nauili koristiti se novim vozilom. Šest lanova potom je uspješno po- loilo ispit za vatrogasce.
Ljeti su svakodnevno obavljali op- hodnje. Do kraja kolovoza imali su šest intervencija na koje se uvijek odazivalo po pet lanova. Jedan je lan faanskog DVD-a poloio ispit za upravljanje vozilom C kategorije. Narueni su oprema, odjea, kacige. Financijska sredstva osigurana su im i u Opini, s kojom izvrsno surauju.
– Sezona je odraena kvalitetno. Gdje god da su nas pozvali, riješili bismo problem. Dva su poara bu- knula u Faani, ostali u Vodnjanu, rekao je Tadi.
Društvo ima 40-ak lanova, od kojih je 12 aktivno. Osim gašenja poara, oni pomau i u pranju ulica staro- gradske jezgre te zalijevanju zelenih oaza u vrijeme suše. Deki ne staju. Nabavili su pet interventnih odijela za gašenje šumskih poara. Nadaju se da e na novi teaj moi poslati najmanje 10 lanova. Bit e to slje- dee godine.
Njihov je san još jedno vatroga- sno vozilo. Ono bi bilo njihov naj- jai adut. U Opini pak najavljuju mogunost gradnje vatrogasnog doma.
lanovi DVD Faana obavili su šest intervencija do kraja
kolovoza 2013. godine
S Josipoviem o Brijuni rivijeri Predsjednik Republike Hrvat-
ske Ivo Josipovi u srpnju je posjetio našu opinu, tonije Val- bandon. U agroturizmu Alla bec- caccia na radnom se ruku susreo s istarskim upanom Valterom Flegom te gradonaelnicima i na- elnicima. U ime Opine, doekala
ga je naelnica Ada Damjanac. – U Istri lokalna samouprava
radi vrlo dobro, rekao je tom prigodom predsjednik Josipovi.
– Volio bih – dodao je – da i ostatak Hrvatske dostigne vašu razinu. – Istra je brand, ona nosi optimizam, njeno je ime poznato
u svijetu. O tome svjedoi broj gostiju koji u nju dolaze i broj zemalja iz kojih dolaze, rekao je Josipovi.
– Ponosna sam na Faanu, na naše objekte i restorane koji su na svjetskom glasu, rekla je tog dana u Valbandonu naelnica opine Ada Damjanac. U neformalnom
druenju predsjedniku je govorila o tim pozitivnim, ali i manje pozitivnim primjerima u našemu kraju. Pa je tako opet skrenula pozornost na Brijuni rivijeru, odnosno na pripadnost Nacional- nog parka Brijuni i otvaranje ceste kroz Brijunsku garau.
novaAmfora 39
U uniju s Maslinom Povodom Dana dravnosti i ulaska Hrvat-
ske u Europsku uniju, Opina je mješta- nima darovala koncert klape Maslina, koji je odran na rivi, pred crkvom svetog Kuzme i Damjana. Rije je o jednoj od najdugovje- nijih šibenskih klapa. U dvadesetogodišnjoj karijeri, lanovi klape suraivali su s brojnim domaim skladateljima: Arsenom Dediem, Joškom Banovom i Andrejem Bašom. Pred- voeni tenorom i solistom Brankom Bubi- com, izuzetan uspjeh ostvarili su s pjesmom Ivana Badurine, Frane Bilia i Andreja Baše “Da te mogu pismom zvati“. Postala je na- izvoenijom klapskom pjesmom, koju je imala priliku uti i faanska publika. Meu više od tisuu posjetitelja bili su i turisti od kojih su se neki prvi put upoznali s hrvatskom klapskom pjesmom koja je ušla i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.
– Turizam bez granica, ono je što i Faani donosi ulazak u europsku obitelj, rekla je tom prigodom naelnica Ada Damjanac. – Uz to, naši e proizvoai svoja maslinova ulja i vina lakše plasirati na europsko trište, dodala je.
Fešta od gradela
Fešta od sardela Tradicijsko, ukusno i zdravo –
mogla bi ovo biti krilatica ve uhodane Fešte od sardela. Ovu najstariju faansku manifestaciju prije etiri desetljea pokrenuli su tadašnji NK Mladost i Turistiko društvo Faane. Od tada je još uvijek na tronu plava kraljica mora, srdela, iako su mještani i turisti uivali i u drugim morskim plodo- vima, kao i mesnim delicijama.
Starogradsku su jezgru te noi krasile i brojne originalne rukotvorine, poput onih s faanskim, odnosno ribarskim motivi- ma. Meu njima su bile i realizi- rane ideje faanskog inovatora Blaa Pitona. Pletene boce, ba- tane i jedra privlaila su pozornost brojnih posjetitelja. Iako, iskren je

glasilo općine Amfora fažana

Text of glasilo općine Amfora fažana

Flosar glasilo

albaqeramika - Amfora Newsletter (Edicioni 1)

Glasilo HDK

Bobrovo glasilo

Ref: 117925 Amfora 25 - Casa con piscina al lado de la playa

Amfora - Albaqeramikaalbaqeramika.com/wp-content/uploads/2017/01/Amfora-7_newsletter... · suksesit, por edhe për mënyrën se si kanë arritur deri aty. Ato thuajse gjithmonë kanë

Glasilo Jesen 2012

Osnovna škola Fažana Godišnji plan i program rada za

Naslovnica | Općina Fažana · 2017. 3. 14. · REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPé1NA FAžANA Opéinsko vijeée Klasa: 021-05/14-01/6 Urbroj: 2168/08-03/00-14- Fažana, 02

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA ...GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA ... ... 6

Glasilo HKIS

Domsko glasilo

umjetničko blago fažanske crkve - infofazana.hr fileumjetničko blago fažanske crkve s Fažana, 2014. art treasure of the fažana church *** il patrimonio artistico della chiesa

DIOKLECIJANOVA AMFORA - SKMER

DIVING FIELD/RONILAČKO POLJE: Fažana - istra-istria.hr · 1 DIVING FIELD/RONILAČKO POLJE: Fažana - 7 Date of diving/Datum ronjenja: 24.09.2011. Area of diving field (ha)/Površina

Glasilo Jesen 2015

GLASILO PARK ŠKOCJANSKE JAME GLASILO · CATALOG/MAGAZINE TEMPLATE november 2018, št.1. UNESCO 5 GLASILO 5 GLASILO GLASILO Parka Škocjanske jame jesen 2018 VSEBINA ... zbirk, jamo

GLASILO - ZDIS

Glasilo Rokovnjač

Glasilo SPH

Glasilo Šumc

OPĆINA FAŽANA - Naslovnica

Podrijetlo i funkcija šiljatoga dna amfora

AMFORA MARESME 2010

Ladonja - Fažana: Najduža plaža u Istri

AKTI OP ĆINE FAŽANA

glasilo - belupo.hr

Mjesto ugodnog življenja i razvoja - općina Fažana

FUTURE GLASILO

NA PODRUČJU OPĆINE FAŽANA - pmi-croatia.hr · 1. POVIJEST MASLINARSTVA NA PODRUČJU OPĆINE FAŽANA 2. SORTE MASLINA i osobine njihovih ulja Edi Družetić 2017. god

Documents

glasilo općine Amfora fažana

Text of glasilo općine Amfora fažana