TISKANICA ISSN 1331-2928

GODINA2012. GODISTE IZLAZENJA 23 BROJ 1

GLASILO HRVATSKE LIGE PROTIV REUMATIZMA

FIBROMIJALGIJA

/ V

<J)ii£: r()i.uia (Budiilti, dr. med. t *

STO JE FIBROMIJALGIJA? Fibromijalgija je kronicni misicnokostani sindrom s difuznim bolovima i bolovima na pritisak na tipicnim lokalizacijama na tijelu nazvanima bolnim tockama.

To stanje cesto prate kronicni umor, poremecaj sna, glavobolja, depresija, anksioznost, poremecaj menstrualnog ciklusa i/ili iritabilni kolon. Fibromijalgija oznacava bolno stanje (grcki: algos = bol, ia =stanje) vezivnomisicnog tkiva. Poznato je da od fibromijalgije cesce obolijevaju zene i to u omjeru 8:1 u odnosu na muske, i to obicno u dobi izmedu 25 i 60 godina. Procjenjuje se da u svijetu od te bolesti pati 5 do 10 posto ukupne populacije,

iako cesto ostaje neprepoznata. Prema podacima iz americke literature fibromijalgija se pojavljuje kod 15 posto bolesnika u reumatoloskoj praksi, te kod 5 posto pacijenata u opcoj praksi, a u Svedskoj i Norveskoj kod 1 do 2 posto opce populacije.

KAKVA JE PRIRODA BOLESTI?

Fibromijalgija je benigna bolest, ali je velik socijalno-ekonomski problem jer utjece na radnu sposobnost, ponajprije zena. Prema podacima iz literature u Kanadi je 9 posto oboljelih od fibromijalgije na

placenom bolovanju, u Svedskoj je 24 posto takvih bolesnica umirovljeno, a 44 posto nesposobno je za obavljanje kucanskih poslova. U SAD-u 17 posto bolesnika s fibromijalgijom smatra se nesposobnima

za rad, 6 posto povremeno je nesposobno za posao, a 30 posto mijenja posao zbog bolesti.

STO UZROKUJE FIBROMIJALGIJU?

Uzrok je nepoznat. Jedino je ustanovljena nesto cesca pojava fibromijalgije u pojedinim obiteljima. Smatra se da je osnovni poremecaj snizeni prag osjeta boli u sredisnjem zivcanom sustavu, te opcenito veca osjetljivost na stresne situacije, a da su manifestacije na misicnokostanom sustavu sekundarne. Sva dosadasnja ispitivanja upucuju na to da patognezu fibromijalgije uzrokuje poremecena neuroendokrina osovina.

KOJI SU GLAVNI SIMPTOMI BOLESTI?

Glavni simptom bolesti jest kronicna difuzna, uporna umjerena dojaka misicna bol. Neostroje ogranicena, zareca, mukla ili iritirajuca, a pogorsava se poslije razlicitih nadrazaja (fizickog opterecenja, stresa, promjene klimatskih uvjeta i dr.). Kronicni umor najcesci je ujutro nakon ustajanja te poslijepodne, a pojacava se i nakon manje tjelesne aktivnosti.

Smatra se da je uglavnom posljedica poremecenog sna, jer se takvi bolesnici cesto bude i tesko ponovno zaspu. Izrazen je osjecaj ukocenosti u cijelom tijelu, a nisu rijetke ni parastezije (trnci) duz ekstremiteta te migrenske glavobolje, tegobe s koncentracijom i vrtoglavice. U 50 posto slucajeva pojavljuju se

12

znakovi iritabilnog kolona s grcevima i cestim stolicama. Moze biti prisutna i suhoca ociju i usta te osjecaj hladnoce u rukama s promjenama slicnima Raynaudovu sindromu. Od 30 do 100 posto boles­nika ima psihijatrijske probleme - od depresije pati

njih oko 25 posto, a osim depresije pojavljuju se anksioznost, somatizacija, hipohondrija i losi odnosi s okolinom. Objektivan klinicki nalaz oskudan je u odnosu na velike subjektivne tegobe. Bolesnik se ponekad zali na bolove i otekline zglobova, ali objektivno se artritis ne moze naci. Kod bolesnika s fibromijal-gijom cesta je marmoriziranost koze ili crvenilo zbog lagane mehanicke iritacije, stoje pokazatelj labilnosti neurovegetativnog sustava.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA FIBROMIJALGIJE?

Dijagnoza se najcesce postavlja na osnovi klasi-fikacijskih kriterija Americkoga reumatoloskog drus-tva (ACR-a) iz 1990. godine, kada je i prihacen izraz fibromijalgija (predloziogajeHench 1976.)zasindrom koji se u litetraturi mogao do tada naci pod nazivom fibrozitis, miofibrozitis, tendiomiopatija ili psihogeni reumatizam. Kopenhaskom deklaracijom 1993. godine Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila je fibromijalgiju kao sindrom. Prvi kriterij za dijagnozu je difuzna bol koja traje najmanje 3 mjeseca i to na lijevoj i desnoj strani tijela, iznad i ispod struka te ako je zahvacen aksijalni skelet. Drugi kriterij je bolnost 11 od ukupno 18 specificnih tocaka na tijelu. Bol se ispituje digitalnom palpacijom, snagom pritiska od

oko4 kilograma. Bolesniktijekom pregleda i palpacije bolnih tocaka mora reci da osjeca bol - nisu dovoljni samo osjetljivost ili nelagoda. Dijagnoza je sigurna ako su pozitivna oba kriterija. Laboratorijski nalazi u slucaju fibromijalgije normal-ni su, ukljucujuci i nalaz misicnih enzima. Ure-dan je i nalaz elektromiografije. U slucaju tegoba sa spavanjem, cestih glavobolja i emocionalnih poremecaja potrebna je i neuropsihijatrijska obrada.

Vazno je iskljuciti upalne reumatske bolesti (primjeri-ce, miozitis), endokrinoloske poremecaje (hipotire-ozu, hipoparatireozu i hiperparatireozu), maligne bolesti i reakcije na lijekove.

KAKO SE LIJECI FIBROMIJALGIJA?

Lijecenje je pravi multidisciplinarni izazov. Ukljucuje primjenu lijekova, fizikalnu terapiju, psiholosku potporu te izobrazbu bolesnika.

Bolovi se ublazavaju opioidnim analgeticima (pri-mjerice, slabim analgeticima ili u kombinaciji s paracetamolom) i lokalnim aplikacijama anestetika u bolnije tocke. Najbolje prouceni lijekovi za lijecenje fibromijalgije su triciklicki antidepresivi, posebice amitriptilin koji uz antidepresivno djelovanje i blago umiruje, pa umanjuje bol i regulira san.

Od fizikalne terapije preporucuje se laser niske snage na bolne tocke, klasicna i laserska akupunktura, ultrazvuk, termoterapija - parafin, peloid, zatim

vjezbe u bazenu i hidromasaza, klasicna rucna masaza i kineziterapija - vjezbe pokretljivosti i snage te istezanja, vjezbe opce kondicije i sportske igre. Kineziterapijom se zeli poboljsati sveukupnu aktivnost, vjezbe imaju, analgetski i antidepresivni ucinak te mogu potaknuti dojam opcega dobrog stanja.

Kao mjere prvog reda preporucuju se opce vjezbe istezanja, hodanje 30 minuta na dan ili plivanje u toploj vodi nekoliko puta na tjedan te voznja sobnog bicikla.

JE LI LIJECENJE FIBROMIJALGIJE USPJESNO?

Lijecenje fibromijalgije vrlo je kompleksno, tesko i neizvjesno te zahtijeva dosta upornosti i strpljivosti i lijecnika i bolesnika. Bolesniku je prijeko potrebno objasniti prirodu bolesti i uvjeriti ga u moguce uspjesno lijecenje. Savjetuje se odgovarajuci odmor i promjena nacina ponasanja, sto ukljucuje izbjegavanje svega sto utjece na pogorsanje bolesti te primjenu onoga sto pomaze. Preporucuje se smanjiti gojaznost i profesionalno naprezanje, te korigirati lose drzanje tijela ili nepravilan hod.

Lijecenje fibromijalgije zahtijeva mnogo strpljenja, vremena i novca, a rezultati nisu adekvatni jer rijetko ulazi u stabilnu remisiju. Samo se kod jedne cetvrtine bolesnika postigne smirivanje simptoma bolesti tijekom prve dvije godine lijecenja. Kako je fibromijalgija kronicna bolest, lijecenje ponekad traje godinama.

Dvanaesti svibnja odabran je za Svjetski dan fibromijalgije. Toga je dana 1820. godine rodena Florence Nightingale, utemeljiteljica modernoga sestrinstva koja je bolovala od te bolesti.

13