Glasilo Grada Zagreba - Broj 8 - Godina II - Travanj 2016.

Glas Zagreba

ISSN

184

9-81

83

Svjetske pre- mijere opetna Velesajmu

str. 15

AUTO SHOWIslamski centar iznutra

str. 18

ISLAM U ZAGREBUKako protiv peludne groznice?

str. 22

ALERGIJEŠiri se Cari-tasov vrtić u Brezovici

str. 11

GRADSKE ČETVRTI

SIN

IŠA

KOSI

Ć

str. 16-17

Radost darivanjaGRADONAČELNIK S DJECOM U POVODU USKRSNIH BLAGDANA

Uspjehe Holdinga osjetit će i građani

ANA STOJIĆ DEBAN

Što sve krije kapela na Rokovu perivojuNaši novinari istražili su kapelu Sv. Roka, staru 360 godina, koju su sagradili žitelji Gradeca kao zahvalu što su pošteđeni od kuge.

str. 8

Travanj 2016.Glas Zagreba

2

Piše: Jozo Renić

U ovom broju Glasa Zagreba eto i malo glamura. Imamo Auto Show. Jest da smo glasilo iz žablje perspektive i okre-nuti svakom malom čovjeku i komunalnim problemima, ali vidjet ćemo da ni visokom društvu nije uvijek lako. Kad je prije nekoliko godina bila upriličena ta manifestacija na Velesajmu, gdje je sve vrvjelo od blještavih strojeva koji nisu toliko bitni da te prevezu od točke A do točke B, koliko da se s tom oktanskom ljepotom šminkaš pred drugima – ondje se zatekao i jedan Ante sa Šestina. Popriličan boga-taš. Proučavao je najnovije modele iza leđa lijepih hostesa, koje su besprijekorno razvlačile osmijeh, ali budući da se Ante nešto više razumio u aute, nije odveć mario za glamur. On je došao naručiti neku novu limuzinu. Doduše, ne baš onako kao što dođeš u dućan i kupiš nešto, nego više kao kad kakav iskusni kolekcionar vreba priliku da se dočepa vrijedne stvari.Taj put ipak nije ništa upecao. „Nemam najnovijega, barem će susjedi biti mirni“, možda je pomislio u sebi dok se vraćao u Šestine, u svoju vilu od tri kata, a u garažama mu već spa-vaju njegov luksuzni merđo, ženin bemvejac i sinov nešto manji bemvejac. Katkada osjeća nespokoj jer čuje kako ga zovu tajkunom, a vjerojatno i lopovom jer „nije mogao to-liko zaraditi poštenim radom“. A susjed mu je nezaposlen, životari u malom stanu koji je nekoć dobio od države. No susjed je pošten i skroman drug, za razliku od Ante i sličnih njemu koji samo za poreze potroše milijune – porez na gra-dnju vile, porez na jahtu, vikendicu, skupocjene automobile i porez na hektolitre benzina… Odakle im ti silni milijuni?Dok tako bogeci reže na bogataše, ovi im od svojih poreza pune državnu i gradsku blagajnu kako bi redovito dobivali naknade, poticaje i socijalnu pomoć. I besplatan prijevoz ZET-om do Velesajma…

DOBAR GLAS ...

IMPRESSUM

Nije lako preživjeti izazove Auto Showa

GLAS ZAGREBABesplatno mjesečno glasilo Grada Zagreba

NARUČITELJGrad Zagreb NAKLADNIKAGM d.o.o. Mihanovićeva 28Zagreb

ZA NAKLADNIKA Svjetlana Dizdar

GLAVNI UREDNIKJozo Renić NOVINARIKatarina ButkovićSanja Knjaz Dajana Kos BučarFOTOGRAFIJASiniša Kosić

UREDNIŠTVOMihanovićeva 28ZagrebTel: 4856.307/115glas-zagreba@agm.hr

TISAKURIHO Av. M. Držića 1ZagrebNAKLADA50.000

Dva hibridna autobusa, koji će pokusno voziti do sredine travnja na liniji Mažuranićev trg – Voltino i Črnomerec – Lukšići, pridonijet će štednji i čišćemu zraku. Naime riječ je o dvama vo-zilima s kombinacijom ele-ktričnog i dizelskog pogona koji bi trebali dokazati da se u toj vrsti javnog prijevoza može uštedjeti za pogonsku energiju. – Ovo je još jedan dokaz da je Zagreb europska

Nije prvoaprilska šala – od 1. travnja cijena plina za kućan-stva snizuje se za čak 18 posto. Vladinom odlukom nove niže cijene plina trebale bi vrijedi-ti do 31. ožujka iduće godine. Budući da prosječna godišnja

metropola i podižemo letvicu ekološke osviještenosti – iz-javio je gradonačelnik Milan Bandić prigodom puštanja u promet tih autobusa. Prema riječima predsjednice Uprave Zagrebačkog holdin-ga Ane Stojić Deban, riječ je o testnim modelima koji će po-kazati prednosti hibridnih au-tobusa u odnosu na klasična vozila, a očekivana bi ušteda u financijskom smislu bila oko 40 posto. (JR)

potrošnja plina po kućanstvu u Zagrebu iznosi oko 1100 prostornih metara, najveći dio Zagrepčana godišnje bi mogao uštedjeti i do 700 kuna na pli-nu ili oko 58 kuna mjesečno. Cijene plina već su bile pale 1. travnja prošle godine iz-među pet i devet posto. Ipak, konačna cijena plina ovisit će o svakom distributeru, kojih u Hrvatskoj ima čak 34. Treba naglasiti da bi kućanstva ovo pojeftinjenje mogla osjetiti tek u idućoj sezoni grijanja. (SAK)

Hibridni autobusi dokaz da smo EU metropola

Zagrepčani će na plinu uštedjeti 700 kuna!

FOTO: ZAGREB.HR

Glas Zagreba

3

DOBAR GLAS ...

Projekt izgradnje stambenog naselja Podbrežje ipak kreće. Na lokaciji u Novom Zagrebu planira se sagraditi oko 1800 stanova veličine od 40 do 60 četvornih metara. Pripremni su radovi obavljeni a uz nove stambene zgrade ovdje se planira izgraditi vrtić i škola. Prije desetak godina, kad još recesija nije pokucala na naša vrata a cijene nekretni-na letjele „u nebo“, Grad je namjeravao po zagrebačkom modelu stanogradnje izgra-diti čak 10.000 stanova. Bio

bi to veliki doprinos u sniža-vanju cijena kvadrata na tr-žištu i velika stvar da brojne zagrebačke obitelji dođu do vlastitog krova nad glavom. Osim poznatog naselja So-pnica – Jelkovec (na slici), tada se govorilo o lokacija-ma novih naselja Zavrtnica, Borovje, Žitnjak i Podbrežje. Spomenute prilike „srušile“ su planirane pothvate, jedi-no je posljednji projekt pre-živio. Još tada isplanirala se gra-dnja tog naselja u dvije faze. Prva predviđa gradnju 944 stana u roku od godine i pol dana. U programu gradnje među ostalim se navodi da je morfologija naselja defini-rana postavom 11 višestam-benih građevina visine devet etaža u smjeru sjever-jug. Takvom postavom volumena u prostoru stvoren je dina-mičan ritam južnog pročelja Vatikanske ulice te postignu-ta transparentnost područja sjever – jug. (DKB)

Spomenik žrtvama holokausta i muzej holokausta - pod radnim nazivom Muzej tolerancije - mogli bi uskoro dobiti svoje mjesto i u gradu Zagrebu. Gradske vlas-ti već su ranije dale povoljno mišljenje o spomeniku, a nedavno je za susreta gradonačelnika Milana Bandića s Brankom Lustigom i Natašom Popović bilo riječi i o budućem muzeju holokausta. Još se razmatra lokacija spomenika, ali je, prema riječima gradonačelnikove zamjenice Vesne Kusin, najbliže rješenju ona na pros-toru Glavnog željezničkog kolodvora, u blizini zgrade Pošte. Sada slijedi natječaj za urbanističko i spomeničko rješenje. Što se tiče muzeja holokausta, on bi trebao biti smješten u zgradi stare kotlovnice pri bivšoj Tvornici ulja u Branimirovoj. Zan-imljivo je da je upravo ta zgrada nekad bila u vlasništvu židovske obitelji. Kako je kazao pročelnik Ureda za obrazovanje Ivica Lovrić, Grad Zagreb bi platio obnovu same zgrade, a oprema i eksponati muzeja financirali bi se iz fondova EU. (JR)

- Zahvaljujem pročelnici Veselić Bruvo i kolegama iz tvrtke Gisdata na jednog inovativnom projektm koji će unaprijediti rad gradske uprave – izjavio je gradonačelnik Milan Bandić prigodom predstavljanja projekta Zagreb 3D – ZG 3D. Riječ je o trodimenzionalnoj karti, svojevrsnoj digi-talnoj maketi grada, koja je od prije nekoliko dana dostupna svim građanima, urbanistima i stručnjacima. Na njoj se nalaze postojeće građevine, ali i budući projekti koji se trebaju uklopiti u stare dijelove. – Digi-talni 3D modeli gradova već se dugo koriste kao alat u naprednijim europskim gradovima, kao što su Beč ili Berlin, a odsad će služiti i u radu kod nas – kazala je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. (JR)

ZAGREB BI USKORO MOGAO DOBITI SPOMENIK ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I MUZEJ

Sve spremno za gradnju novih gradskih stanova

ZG 3D - za bolji rad gradskih ureda

Muzej holokausta u Tvornicu ulja

Travanj 2016.Glas Zagreba

4

TEMA BROJA

Zagreb želim mijenjati a da pri-tom ostaje isti, ponovio je svoj ideal razvoja grada zagrebački gradonačelnik, šetajući počet-kom ožujka mostom iznad Mi-ramarske koji vodi u Botanički vrt. U njegovu ostvarenju, voli reći, koalirao je sa sugrađani-ma. Zato nema ljutnje kad na sva-kom pojavljivanju u javnosti, a takvih je događaja i po desetak dnevno, Zagrepčani iskoriste priliku za „žicanje“ novih cesta, parkova…Najkraći put do odgovora i akcije, znaju to sada već svi, vreba se na najzagrebačkijem radiju, kako i sam Milan Ban-dić redovito pozdravlja u eteru Radio Sljemena. Emisija „Za-grebi po Zagrebu“, u kojoj go-stuje svake srijede, zaslužna je za rješavanje brojnih gradskih problema. Pitali su slušatelji prošli mjesec kako riješiti pro-metni kolaps u blizini bolnice Rebro, što je s uređenjem ro-

Može li Grad ispuniti sve želje?

GRADONAČELNIK I JAVNOST

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Gradonačelnik Milan Bandić na zagreb ačkom polumaratonu kod NSB-a

Glas Zagreba

5

TEMA BROJA

tora na Bukovačkoj. Proma-trao je ovu spornu prometnu točku i sam iz svoje bolničke sobe (nakon operacije sinusa) prije nekoliko tjedana i sada je samo stavljena „točka na i“ za uvrštavanje u prioritete. No zašto samo od vas može-mo dobiti odgovore, što rade gradske službe, zašto vas stal-no moramo negdje loviti jer se bez vas ništa ne rješava, pitaju neki pod dojmom da bez gra-donačelničke intervencije sve stoji?!- Službe u gradu rade, no ja sam tu da kad nešto zapne, to jednostavno otkočim - od-govara. Nižu se želje - bazen na Klaki, u Španskom, ali stiže i obećanje za njihovu gradnju u idućim godinama. Grad će se uključiti i u „slučaj razdjelni-ka“, ali i u obnovu vukovarskog vodotornja.Nisu samo nove ceste i uređe-ne ulice, iako smo upravo pro-šetali dotjeranom Koturaškom

i označili početak radova na jednoj od najstarijih zagrebač-ki ulica – Radićevoj, u fokusu rada. Sadilo se na Jarunu pro-teklog mjeseca novo drveće u povodu skorašnjih Europskih sveučilišnih igara i s ciljem

stvaranja zdravog okružja. U promet su pušteni i eko po-kusni hibridni busevi za dvije autobusne linije.Početak utrke označio je Milan Bandić za sve okupljene na 1. Zagrebačkom proljetnom po-lumaratonu, ali i na Holjevki. Nekoliko dana posvećeno je rastućem problemu glauko-ma, već tradicionalnim da-

nima narcisa, a prošetao je gradonačelnik i u rozim naoča-lama u sklopu Pink Daya.Povod za susrete s umirovlje-nicima bio je blagdan Sv. Jo-sipa pa se ugodno družilo u istoimenom domu za umiro-vljenike, uskrsni paketići stigli su u domove u Dubravi i Trnju prvog dana proljeća. Ugodno je bilo i na godišnjoj skupšti-ni podružnice umirovljenika Odranski Obrež. Zaplesao je s okupljenima na skupštini Ma-tice hrvatskih umirovljenika podružnice Brezovica. Već tra-dicionalno druženje sa žena-ma na njihov dan također nije izostalo, a stigao je gradona-čelnik i na godišnju skupštinu Udruge žena Jakuševec. Briga o mladima iskazana je kroz čak dva kruga dodjela stipen-dija.O svojim problemima i ulozi u životu našeg grada razgova-ralo se i brojnim manjinama koje kod nas žive a mjesec iza

nas obilježili su i brojni sajmo-vi. Želimo da u naš grad stižu domaći i kvalitetni proizvodi, pozvao je izlagače iz svih re-gija i otvorio im vrata grada na neodređeno vrijeme. A otvorio je i vrata zagrebačke uspinjače prinčevoj pratilji Ca-milli prilikom posjeta Zagrebu te uz buket ljubičastih ruža pokazao zagrebačku gostolju-bivost. Najmlađi su dobili još jedan Naj, naj, naj festival a u Kazalištu Žar ptica doznajemo da im gradonačelnik oduvijek daje vjetar u leđa za ovakve projekte. - Ako radimo na izvrsnosti ur-banog grada, ne smije se za-boraviti ni na infrastrukturu u rubnom dijelu - poručio je M. Bandić s obilaska radova na izgradnji kanalizacije u Hrvat-skom Leskovcu.I tako iz dan u dan, karika po karika, do ostvarenja jednog ideala… Dajana Kos Bučar

Ako radimo na izvrsnosti urbanog dijela grada, ne smije se zaboraviti ni na infrastrukturu na rubu

Gradonačelnik s bakama i djedovima u Domu umirovljenika u TrnjuGradonačelnik Milan Bandić na zagreb ačkom polumaratonu kod NSB-a

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Travanj 2016.Glas Zagreba

6

PROJEKTI

Nakon tri natkrivena ba-zena, u Utrinama, Jarunu i Domu sportova, Zagreb će uskoro dobiti još jedan, na Sveticama, koji već i prije otvaranja nosi tri naj epite-ta: najljepši, najmoderniji i najveći. Obilazimo ga s predstav-nicima Zagrebačkog hol-dinga, Senkom Knežević iz Službe za korporativne komunikacije i Barišom Ku-sićem, voditeljem projekta. Već pri otvaranju ulaznih vrata osjećamo mirise za-vršnih radova. Fiki i Miro farbaju stube koje vode na kat, a ostali vare spojeve na ogradi velikog bazena. Radi se i u prostoru budućeg hladnog bazena, u koji će nakon vruće saune uskočiti najhrabriji, kaže nam Ivan. U postoru svlačionica zavr-

šavaju se podni radovi i dvo-jica radnika ne kriju zadovolj-svo što je došao kraj svemu i što će se Zagrepčani već u svibnju ovdje kupati.

Bariša Kusić nam govori da je riječ o kompleksu baze-na s velikim olimpijskim bazenom, malim bazenom za rasplivavanje i bazenom za obuku plivača i djece. U njihovoj neposrednoj blizini moći će se igrati odbojka na pijesku ili šah s živopisniom velikim figurama. Djeca će

U sklopu bazena i stolni tenis, odbojka, sauna, solarij...

Svetice za rekre aciju, edukaciju i rehabilitacijuToplinska stanica za kontrolu temperature vode i zraka

Već smo navikli slušati da je autrijski Beč u svjetskom vrhu po uvjetima života, glazbi itd., ali je zanimljivo da je ta metropola i najzeleniji grad Europe. Ovih je dana Beč ponio titulu „European Forest City 2016“, jer ima golem udio šume na svom području, čak 20 posto. Dodajmo i to da bečka šuma ima dvije tisuće različitih biljnih vrsta i oko 150 vrsta ptica i drugih životinja. A kako se i naša metropola često uspoređuje s Bečom, dobro je da se krenulo sa snažnijim aktivnostima u osv-ješćivanja ljudi prema važnosti šume. Tako je organiza-cija WWF Adria (World Wildlife Fund - Svjetski fond za zaštitu prirode), u suradnji s Hrvatskim šumama i Par-kom prirode Medvednica povela oko 300 entuzijasta na pošumljavanje Zagrebačke gore. U akciju se uključila i hrvatska IKEA, koja je pomogla u kupnji 5000 sadnica za jedan hektar šume. To će pošumljavanje pripomoći da se obnovi u poslje-dnje vrijeme prilično devastirana Medvednica, jer kako kaže ravnateljica Parka prirode Medvednica Snježana Malić-Limari, zadnjih je nekoliko godina to područje poharalo osam oluja i jedan ledolom, koji su nanijeli veliku štetu šumskom ekosustavu, posebno na južnoj strani središnjeg dijela Medvednice. Izvaljeno je više od 50.000 prostornih metara drvne mase, a nastala su i manja klizišta. „Na Medvednici je sanirano oko 95 po-sto površine zahvaćene elementarnim nepogodama. Na toj je površini uklonjena drvna masa, a staništa su pri-premljena za prihvat sjemena ili sadnica“, kazao je Ivica Dugački, upravitelj Šumarije Zagreb.Prošlomjesečna sadnja na Medvednici donekle će ubla-žiti posljedice vremenskih nepogoda, jer su zasađeni hrast, bukva i neke voćarke. (JR)

Akcija pošumljavanjana Medvednici

FOTO

. WW

F AD

RIA

Glas Zagreba

7

PROJEKTI

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolo aliqua.

također doći na svoje, jer ih čeka samo njihovo igralište i ploha s prskalicama. Sen-ka Knežević dodaje da će u sklopu bazena biti tereni za stolni tenis i odbojku na pije-sku. Ispod tribina je smješten solarij, jacuzzi, saune (turska i finska), prostori za masaže te mali bazen s hladnom vo-dom. U podrumu je teretana i fitness dvorana. U zapa-dnom dijelu su garderobe, sanitarne instalacije i uredi.Uz tribine na otvorenoj etaži, s kojih puca pogled na cijeli kompleks bazena, građani će moći popiti kavicu u kafiću s drvenom terasom, a pogled ne može biti bolji - prema širokom krošnjama perivoja Maksimira. S druge strane terase bit će sunčalište, također s drve-nom podlogom, na koje će se

izlaziti iz samih bazena. I prije no što se spustimo u podzemlje, u „mali grad“ visoke tehnologije, Senka Knežević iznosi nam još neke podatke i „bazen u brojka-ma“: - Bazenski kompleks je građevina sportske, eduka-cijske, rekreacijske i rehabi-litacijske namjene. Njegova površina je 6439 četvornih metara. Vanjski prostori, te-rasa plivališta i zelene površi-ne zauzimaju 5040 kvadrata, dok krovna terasa sa sport-skim terenima ima površinu 1875 metara četvornih. Veli-ki bazen ima dimenzije 50 x 25 x 2,2 metra, mali bazen za rasplivavanje 25 x 13.7 x 1.4. i bazen za obuku plivača 8x6 x 0,4-0.8 metara.U podrumu je, kako smo već rekli, tehnički pogon bazena. Ulazimo u toplinsku stanicu.

Tu je mnoštvo srebrnih cije-vi koje služe za održavanje temperature vode i zraka. Hodajući dalje nailazimo na velike filtre za pročišćavanje i stalnu cirkulaciju vode, pum-pe za filtraciju itd. – A ovaj je prostor pod klju-čem, mozak ovog prosto-ra - govori inženjer Kusić.

Tu se vidi stanje svega, od čistoće vode, visine raznih parametara do temperature zraka, jednostavno rečeno,

funkcioniranje cijelog po-gona. Čistoća vode se prati 24 sata, dodaje. Saznajemo da će u bazenima uvijek biti 2750 tona vode, a njezina će temperatura biti oko 27 stu-pnjeva. Na bazenima je uz Zagreb-montažu i Tehgradnju radilo na desetke kooperanata. U najboljim danima (kad se najviše radilo) tu je bilo čak 150 radnika. Po onome što smo vidjeli dobro su obavili ovaj zahtje-van posao, a svoj će sud dati građani potkraj travnja, kada će zaroniti u još jedan zagre-bački bazen, a tko će prvi skočiti to ćemo tek vidjeti.Saznajemo da slijedi gradnja bazena u Španskom i dovrše-tak školskih bazena u Sopnici i Iveru. Katarina Butković

Slijedi gradnja bazena u Španskom te dovršetak u Sopnici i Iveru

Svetice za rekre aciju, edukaciju i rehabilitacijuVeliki bazen na Sveticama, 50 x 25 metra, a dubok je 2,2 metra

SIN

IŠA

KOSI

Ć

ŽIVOT Travanj 2016.Glas Zagreba

8

INTERVIEW

Od jeseni prošle godine sniže-ne su cijene komunalnih uslu-ga. Jesu li u planu neke druge pogodnosti građanima?Željeli smo da i građani na svojim mjesečnim računima osjete korist od boljeg poslo-vanja Zagrebačkog holdinga te smo stoga od 1. studenoga smanjili cijene komunalnih usluga.I s manje novca građanima smo nastavili pružati kvali-tetnu komunalnu uslugu, a Zagrebački holding razvija i druge projekte, kojima će značajno utjecati na još veću kvalitetu života u gradu. Inzi-stiram na poboljšanju usluga, modernizaciji i pojednosta-vljenu komunikacije, već u drugoj polovici ove godine ići ćemo s poboljšanom komu-nikacijom i odnosom prema našim krajnjim korisnicima. Nije ZGH samo JUP uplatnica, ZGH je domaćica grada Za-greba, društvo koje održava Grad čistim i urednim i koje se brine da građani piju čistu i nezagađenu vodu, da odr-žavamo prometnice, zelenilo grada, podzemnu infrastruk-turu i mrežu vodova vode, kanalizacije, optike i sl. Tu je i gradski prijevoz – nedavno smo uveli u promet i hibridne autobuse. Evo, stojite pred lijepim ba-zenskim kompleksom na Sve-ticama, a uskoro slijedi i nje-govo otvaranje. Koliko će ovaj projekt značiti građanima Za-greba? Jeste li Vi zadovoljni učinjenim?Htjela bih zahvaliti svima koji su bili uključeni u projekt iz-gradnje bazenskog komple-ksa Svetice, a posebno našim sugrađanima na strpljenju da završimo posao. Otvaranje bazena u istočnom dijelu gra-da uvelike će obogatiti sport-ske i društvene sadržaje u

Uspjehe Holdinga osjetit će i građani

ANA STOJIĆ DEBAN, PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKOG HOLDINGA

SIN

IŠA

KOSI

Ć

ŽIVOT Glas Zagreba

9

INTERVIEW

tom dijelu Zagreba. U njemu će moći uživati svi, i sportaši i građani. Uz dva zatvorena bazena kompleks sadržava i bazen za bebe te tri saune, solarij, masažu i teretanu. Stoga nas sve skupa veseli činjenica što bazen uskoro otvaramo javnosti.

Neki sadržaji kompleksa bit će iznajmljeni. Očekujete li

da će se bazen moći uspješno održavati ne stvarajući gubit-ke? Može li se po tom pitanju još nešto poduzimati?Zagrebački holding je u slu-čaju Svetica investitor, koji će po završetku radova i oba-vljenom tehničkom pregledu objekt predati na upravlja-nje. Funkcija Grada je da na-pravi javne sadržaje koji će rezultirati povećanjem kvali-tete života u tim dijelovima Zagreba. Pa uzmite primjer Arene, gradnjom Arene na dijelu Laništa niklo je cijelo jedno naselje. Mislim da je tu društveni efekt puno bitniji od onog financijskog. U tom dijelu grada dosad nije bilo bazena, a gravitira mu velik broj građana. Isto tako, projekt je zamišljen s puno sadržaja, što osigurava do-datna financijska sredstava za upravitelje te istovreme-no bogatiji društveni život za građane.

Nakon čak osam godina u Za-greb se vraća veliki spektakl. Na Velesajmu će se opet or-ganizirati Auto Show i to za-

hvaljujući Gradu i Zagrebač-kom holdingu. Kako je došlo do ponovne organizacije te popularne manifestacije?Auto Show je tradicionalno bio jedan od najpopularni-jih sajmova na Zagrebačkom velesajmu i privlačio je sto-tine tisuća posjetitelja, kako iz drugih dijelova Hrvatske, tako i iz susjednih nam zema-lja. Naš grad doživio je pro-teklih godina veliki turistički bum i želimo nastaviti taj po-zitivni trend organiziranjem zanimljivih događanja kroz cijelu godinu. Tako ćemo, zahvaljujući zaje-dničkom radu našega Grado-načelnika, Turističke zajedni-ce i Zagrebačkog holdinga, ponovno imati priliku uživa-ti u ovom automobilskom spektaklu. Auto Show se službeno otva-ra 5. travnja i u čak 14 pavi-ljona posjetitelje očekuju premijere novih automobila, karting utrke, natjecanja u spretnosti vožnje i drugi za-nimljivi sadržaji. Uz brojne

strane proizvođače, na sajmu će prvi put sudjelovati i aduti hrvatske autoindustrije – Ri-mac Automobili i Dok-Ing. Stoga očekujemo da će se novac uložen u organizaciju vratiti višestruko, kako kroz povećan broj posjetitelja i velike promocije grada, tako i kroz koristi koju će za hrvat-sko gospodarstvo imati po-slovi sklopljeni na sajmu.

Nedavno je zaživio Pozivni centar. Što mislite o komu-nikaciji Grada s građanima? Kakvu, po Vašem mišljenju, građani Zagreba imaju sliku o Holdingu?Veseli nas činjenica da Za-grepčani pozitivno reagiraju na novosti koje idu u prilog ostvarivanju što brže i kvali-tetnije usluge. Često prima-mo pohvale i svaka od njih puno nam znači. Posljednji slučaj koji smo imali jest kad je zaposlenik Zagrebparkinga iz zaključanog automobila spasio dvogodišnje dijete. I ovim putem mu zahvaljujem,

ne samo kao predsjednica uprave Holdinga, već i kao majka.Mi smo tu u prvom redu zbog građana i Pozivni centar je jedna od metoda koja nam omogućuje da budemo nji-hov još brži i bolji servis.

Bili ste plasirani na sam vrh najmoćnijih žena u hrvat-skom biznisu. To jest na neki način priznanje, ali Vam je vjerojatno i stanovita obveza i možda čak opterećenje, jer time zagrebačka javnost mo-žda ima veća očekivanja i od samoga Holdinga…Uvijek je lijepo je primiti na-gradu, vjerujem da će to reći svatko tko je imao slično is-kustvo. Mene osobno ipak najviše veseli kad čujem po-hvale mojih kolega, poslov-nih partnera i gostiju grada Zagreba te naših sugrađana. Grad nam se razvio u pravu čistu i urednu europsku me-tropolu, a na to svi možemo biti ponosni. Razgovarao: Jozo Renić

Htjela bih zahvaliti svima koji su bili uključeni u izgradnju bazenskog kompleksa Svetice, a posebno našim sugrađa-nima na strpljenju

Ana Stojić Deban pred novim bazenskim kompleksom na Sveticama

Travanj 2016.Glas Zagreba

10

VI PITATE, MI TRAŽIMO ODGOVOR

Stanari stambene zgrade na Klaki, u ulici Antuna Kuzmanića, poslali su na našu redakciju upit kako bi mogli ugraditi dizalo u stubište. Naime, prema riječima nji-hova stanara, većina je suv-lasnika suglasna da se ugradi dizalo jer uglavnom ovdje stanuje staro stanovništvo. Osim toga, u stubištu postoji prostor koji je, kako tvrde, prvotno projektant predvidio

Čitatelj iz Čučerja zanima se zašto neka okolna naselja imaju poštu a oni nemaju? Iz Hrvatske pošte odgovara-ju da neprestano analiziraju poslovne rezultate svih poštanskih ureda te na os-novu toga donose poslovne odluke vezane uz ustroj i gustoću mreže poštanskih ureda. - Vođeni ekonomskom računicom i činjenicom da na području Zagreba ispunja-vamo sve propisane kriterije glede gustoće mreže pristup-nih točaka, trenutačno

Gdje ima tržnica s isključivo domaćim proizvodima?

upravo za dizalo, no međutim izvođač nikada nije sagradio isti. - Ako se ugradnjom (do-gradnjom) dizala mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, za takve radove je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, sukladno odredbama Zakona o gradnji Prema čl.5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i ra-dovima (NN broj 79/14, 41/15 i 75/15). Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, mogu se izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispun-javanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. (SAK)

- Postoji li ideja specijalizirne tržnice gdje će se prodavati isključivo proizvodi Zagrebačke županije, domaće, po tradicijskoj recepturi i zdravo, da smo mi kupci sigurni da kupujemo nešto što je s našeg tla i iz naše zemlje - upitali su nas Jelica i Ferdinand Coha iz naselja Špansko.- Danas već postoje takva mjesta. To su sajmovi i manifes-tacije koji okupljaju proizvođače s područja Zagrebačke županije. Osim toga, sustavno stvaramo mjesta proda-je za naše proizvođače i izvan Grada Zagreba. Nam-jera nam je spojiti zelenu i plavu Hrvatsku. Oznakom kvalitete „Proizvod Zagrebačke županije“ namjeravamo potrošačima jasno predstaviti svoj proizvod. Jačanjem prepoznatljivosti takvih proizvoda koji još uvijek nisu dovoljno prepoznatljivi postepeno ćemo izgraditi pov-jerenje u proizvode koji su nastali na našim prostorima, na našim poljoprivrednim gospodarstvima i sirovinama sa naših prostora. U tome su nam uzor zemlje Europske unije u okruženju koje na taj način štite domaću proiz-vodnju. Za ovaj zadatak ključnu ulogu imaju i potrošači koji moraju biti prije svega informirani o takovim proiz-vodima, a onda i proizvođači koji svojim radom i dosljed-nosti u kvaliteti ne smiju iznevjeriti potrošače. Stvaranje takve sinergije biti će ključno za postizanje uspjeha – odgovorili su nam iz Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. (SAK)

nemamo u planu otvaranje poštanskog ureda u Čučerju. Svjesni smo činjenice da je Hrvatska pošta važan ele-ment svakodnevnog života i otvoreni smo za surad-nju s predstavnicima loka-lne samouprave. Hrvatska pošta financira se iz vlas-tite djelatnosti. Nemamo monopol ni u jednom di-jelu svog poslovanja te se za svoje prihode i plaće svojih zaposlenika borimo s konkurencijom na vrlo zahtjevnom tržištu - odgo-vorili su. (DKB)

Čučerje i dalje bez pošte jer su “Hrvatske pošte” na tržištu

Kako ugraditi lift u zgradu i kada za to treba dozvola?

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Glas Zagreba

11

GLAS MOGA KVARTA

Zgrada Caritasa, gdje će se proširiti vrtićke skupine; jezero Brezovica u blizini dvorca (gore) i dvorac Brezovica iz 18. st. (dolje)

Malo je gradskih četvrti koje se mogu pohvaliti kako na svom području imaju dvorac. U 18. stoljeću grofovi Draškovići podižu građevine po kojima je Brezovica danas nadaleko poz-nata: župnu Crkvu uznesenja Marijina i jednokatni barokni dvorac. Glavna dvorana oslikana je freskama (iz 1776.) koje prikazuju scene iz bitaka sedmogodišnjeg rata u kojima je sudjelovao vlasnik dvorca general Kazimir Drašković. Dvorac je smješten nasred prostranog parka, u kojem i danas nalazimo vrijedne prim-jerke rijetkog drveća. Nasuprot dvorcu, preko kanala, još stoje ostaci nekadašnjih dvostrukih bedema i okrugla kula staroga brezovičkoga grada. No, nažalost ni dvorac ni periv-oj danas nisu u dobrom stanju, a zašto je tome tako, upitala nas je Zorica, koja kaže kako

se prije 20-ak godina vjenčala u samom dvorcu. Tu je nekad bio disco, potom restoran. Zamislite kako imam lijepe slike mladenaca na raskošnim stubama ispod starih fresaka. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Brezovica Vladimir

Iviček napomenuo nam je kako održavanje dvorca i okoliša nije u nadležnosti Vijeće gradske četvrti, već je dvorac vraćen Zagrebačkoj nadbiskupiji u vlasništvo. U neposrednoj blizini dvorca Brezovica nal-azi se i jezero koje održavaju članovi Ribolovnog društva

Piškor. Ove godine, pak, VGČ raspolaže s 21 milijun kuna, što je devet milijuna kuna više nego lani. Među prioritetima i željama vijećnika svakako je proširenje vrtića koji dje-luje u sklopu Caritasa za još tri odgojne skupine. Grad je sklopio ugovor s Nadbiskupi-jom za 300 četvornih metara pa će se preurediti prostor za dodatne skupine. Za taj je projekt osigurano 700 tisuća kuna. Nakon dugih 10 go-dina čekanja stanovnici Don-jeg Dragonošca ove bi jeseni trebali dočekati otvaranje dječjeg vrtića, za smještaj 60 djece.– Mi u VGČ posebno skrbimo za djecu i mlade jer smo na neki način prigradsko naselje, pa su našoj djeci teže dostupni sadržaji i slobodne aktivnosti koje mogu konzumirati djeca u središtu grada, ipak smo mi udaljeni 20-ak kilometara

– govori Iviček. Zato njegu-jemo, aktivnosti mladih u NK Brezovica. U Planu malih ko-munalnih akcija za 2016. osi-gurano je 3.000.000 kuna za izgradnju novog objekta NK Brezovica s obzirom na to da sadašnje prostorije, izgrađene sedamdesetih godina prošlog stoljeća, više nisu adekvatne potrebama i broju članova. NK Brezovica klub je koji ima više od 200 članova u ukupno osam uzrasnih kategorija te se natječe unutar Zagrebačkog nogometnog saveza, gdje postiže zapažene rezultate. Iz Plana MKA dio sredstava izdvojit će se za uređenje nogostupa Strmečke ces-te. Naime, projekt obnove izrađen je u dužini od jednog kilometra, ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, realizacija ide znatno sporije, dodaje Vladimir Iviček. Sanja Knjaz

U Planu malih komunalnih akcija

za 2016. osigurano je 3.000.000 kuna za izgrad-nju novog objekta NK Brezovica

Širi se vrtić u BrezoviciSN

IMIO

: SI

NIŠ

A KO

SIĆ

Briga o ljepoti i kvaliteti živo-ta u zgradama svakodnevno su pod našim povećalom jer upravo o načinu njihova od-ržavanja ovisi stupanj zado-voljstva svakog od nas. Ali ne samo to – vrijednost pojedi-načnog stana ovisi i o stanju cjelokupne zgrade. Zato su pitanja s tog područja gotovo svakodnevna na našoj adresi. Za najčešće „bolesti“ o kojima ste nas pitali, potra-žili smo recepte kod specijali-sta za održavanje zgrada. Ri-ječ je o najvećem upravitelju zgradama u Hrvatskoj – Grad-skom stambenom komunal-nom gospodarstvu.

Kako odabrati najboljeg upra-vitelja i može li se on, u slu-čaju nezadovoljstva promije-niti?Kao i kod svake dobre sura-

dnje, i kod održavanja zgrada je bitno postojanje zajednič-kog interesa i cilja, u ovom slučaju suvlasnika i upravite-lja, kao ugovornih partnera.

Naravno, ako se netko od njih ne pridržava svojih obveza, moguće je pokrenuti postupak otkaza, odnosno raskida Ugo-vora o upravljanju. Da takve situacije budu iznimka važno je da se vlasnici brinu o svojoj zajedničkoj nekretnini, redovi-to plaćaju pričuvu, podržavaju i usvajaju odluke o potrebnim

GSKG skrbi o 85 posto stam- benog fonda u Zagrebu

Vrijednost zg rade u rukama suvlasnikaUPRAVITELJI ZGRADA: TRAGOM VAŠIH BROJNIH UPITA O PROBLEMIMA ODRŽAVANJA ZGRADA POTRAŽILI SMO ODGOVOR KOD GSKG-a

Travanj 2016.Glas Zagreba

12

STANOVANJE

- Problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj planiramo rješavati u partnerskom odnosu s gradovima i županijama. Radimo na redefiniranju postojećeg sustava gospodarenja otpadom, a Zagreb ima sve potrebne resurse da relativno brzo usvoji i provede sve strateške promjene - rekao je mi-nistar Zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. Oformit će se radna skupina koja će raditi na unaprjeđi-vanju sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Jer bez unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpada u Zagre-bu nije moguće izgraditi učinkoviti sustav na nacionalnoj razini, rečeno je na sastanku gradonačelnika Milana Ban-dića i ministra Dobrovića.Radna skupina izradit će akcijski plan s mjerama za izgra-dnju resursno efikasnog sustava gospodarenja otpadom u skladu s EU paketom kružnog gospodarstva. Riječ je o planu osnivanja centara za ponovnu uporabu diljem Hr-vatske. Cilj je smanjiti otpad, odnosno različite predme-te koje donose građani, popraviti te obnovljene prodati. Osim zaštite okoliša, takvi će centri otvoriti i nova radna mjesta. U Europskoj uniji centara za ponovnu uporabu ima više od 8500 i u njima je zaposleno više od 38 tisuća ljudi. Potrebno je svesti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, i to ne samo onog koji nastaje u proi-zvodnim procesima, već tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i njegovih komponenti. Za prelazak od linear-nog na kružno gospodarstvo, potrebne su promjene u cijelom lancu vrijednosti, od dizajna proizvoda do novih poslovnih i tržišnih modela, od novih načina pretvaranja otpada u resurse do novih načina ponašanja potrošača.Zajednički cilj je ispuniti sve obveze u pogledu gospo-darenja otpadom, povećati količine odvojeno prikuplje-nog otpada i smanjiti količine otpada koji se trenutačno odlaže. (SAK)

Osnivaju se centri za ponovnu uporabu

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolo aliqua.

radovima, surađuju sa svo-jim predstavnikom… Isto tako je iznimno važan i angažman upravitelja, a upravo to volimo istaknuti kao naš glavni adut. Nakon toga slijede tradicija, iskustvo i stručnost, prilagođa-vanje potrebama svake pojedi-ne zgrade, suradnja s vodećim osiguravateljima, povoljno kreditiranje, pravna i tehnička pomoć, nižu u GSKG-u. To potvrđuje i podatak da skrbimo o 85 posto stambe-nog fonda grada Zagreba. Primjerice, ako se vratimo na odabir upravitelja, naša je posebnost i što zadržavamo fiksnu naknadu za upravlja-nje, bez obzira na povećanje pričuve. Nemamo ni doda-tnih prikrivenih troškova poslovanja, o kojima nam često svjedoče novopridošli korisnici. Suvlasnicima za ve-

like popravke na zgradama omogućujemo kredite do 15 godina bez hipoteke i s naj-povoljnijim kamatnim stopa-ma na tržištu. U našem Info centru u Savskoj 1 ili Centru za korisnike u Vukovarskoj 41 moguće je bez provizije plaćanje jedinstvene uplatni-ce, čiji je sastavni dio i priču-va. Uključeni smo aktivno i u energetsku obnovu zgrada. Do kraja siječnja ove godine putem Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost osigurali smo više od 25 mili-juna kuna bespovratnih sred-stava za energetsku obnovu zgrada kojima upravljamo.

Tko bira predstavnika suvla-snika i koje su njegove ovla-sti?Jednostavno pojašnjeno, ri-ječ je o osobi koja predsta-

vlja vezu između upravitelja i suvlasnika. Zamislite kako bi izgledalo da upravitelj svakodnevno komunicira sa svakim suvlasnikom pojedi-načno, posebno kada je riječ o većim zgradama. Zato je zakonski određeno da suvla-snici sklapaju međuvlasnički ugovor kojim utvrđuju uza-jamne odnose u zgradi te,

među ostalim, odrede tko će od njih biti predstavnik i za-stupati ih prema upravitelju i trećim osobama, njegova

prava i obveze, način kako će ih informirati, visinu nakna-de… Uz izbor predstavnika, suvlasnici su jedini ovlašteni i kontrolirati njegov rad te u slučaju nezadovoljstva tražiti smjenu i izabrati drugu oso-bu (sve temeljem natpolovič-ne suglasnosti) i upravitelj ne može utjecati na te odluke.

Zašto neke zgrade izgledaju loše a druge su „ulickane“ do savršenstva?Iako nastojimo da zgrade kojima upravljamo budu iz-vrsno uređene, o tome kako će one izgledati, u konačnici, odlučuju suvlasnici. Samo dobra suradnja svih strana u ovome ugovornom odnosu može rezultirati formulom koja vodi do vrijednih i kvali-tetnih nekretnina. Dajana Kos Bučar

Suvlasnici su jedini ovlašteni kontrolirati rad svog predstavnika

Vrijednost zg rade u rukama suvlasnikaUPRAVITELJI ZGRADA: TRAGOM VAŠIH BROJNIH UPITA O PROBLEMIMA ODRŽAVANJA ZGRADA POTRAŽILI SMO ODGOVOR KOD GSKG-a

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Glas Zagreba

13

STANOVANJE

Travanj 2016.Glas Zagreba

14

AUTOMOBILI

Za održavanje jednoga kupuju još dva!- Kad bubrezi zabole od leža-nja ispod automobila, onda se krene u drugi, lakši posao, ali opet vezan uz automobile - počeo je svoju „oldtimer“ priču Ivica Galović, kojeg smo sreli u Muzeju automo-bila Ferdinand Budicki. Ivica ima pet oldtimer vozila, a najstariji automobil je Opel Olympia iz 1961. godine. Po-nosan je i na Hillmana Hun-tera iz 1973., Kombi Zastavu iz 1986., Renault 8 iz 1966. i Ami 8, 1973. koji trenutačno vozi njegova kći ulicama Cri-kvenice. U pripremi je još je-

dno starodobno vozilo Wart-burg 353 karavan.– Da bih mogao održavati

svoj Opel kupio sam još dva ista i sada sam miran što se tiče rezervnih dijelova. U re-zervi imam i dva Renaulta 8 i dva kombija. Ako baš usfali neki dio, onda mi tokari taj

dio naprave, a to se najčešće događa s Hillmanom. Inače, danas, u vrijeme Interneta, dijelovi se lakše nalaze jer smo svi umreženi. Oldtimeri su moja ljubav i nema tih no-vaca za koje bih dao bilo koji od njih. Galović je sretan što ima dvije kćeri koje su kao i on zaljubljene u stare automo-bile pa već sada zna da će njegovi automobili još dugo biti zbrinuti. A on, po struci automehaničar, osim što se brine o svojim ljepotanima servisira i ostala vozila. Njih

je u muzeju 45, a tu je i 50 starih motora, desetak bici-kala, memorabilije, artefakti, restauracijski centar, dje-čje tehnička radionice, stari kućanski aparati, 80 foto-grafija iz povijesti grada itd. Svoje mjesto našao je i naj-stariji auto u Hrvatskoj, Ford T iz 1922. godine i kamion, stogodišnjak, marke Praga iz 1916. godine.Premda je Muzej automobila Ferdinand Budicki otvoren prije nepune tri godine, brzo je prihvaćen kao najnovija zagrebačka turistička atrak-

Muzej automo- bila Budicki najpopularniji

Muzej, film i monografija o oldtimerimaPremda je Zagreb jedna od malobrojnih europskih metropola koja do prije tri godine nije imala svoj Muzej automobila, sada se može pohvaliti ne samo muzejom već i monografijom i dokumen-tarnim filmom o povijesti automobilizma. A automobil je, svi znamo, zauvijek promijenio mnoge društvene procese .Monografiju „Bešte, ljudi-ide auto“ (povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898.-1945.) napisao je Valentino Valjak, predsjednik Oldtimer kluba Ferdinand Budicki. O knjizi kaže: - Cilj mi je bio revitalizirati premalo poznati dio naše povijesti i dati uvid u prvo, pionirsko razdoblje začetaka automobilizma na ovim područjima. (KB)

cija. Govori to i brojka od čak 50.000 posjetitelja u Noći muzeja, kada je ponio titu-lu najpopularnijeg muzeja u Hrvatskoj. Ovdje se odr-žavaju razne izložbe, preda-vanja i tribine, projekcije fil-mova te druge manifestacije koje su povezane s promovi-ranjem 115 godina automo-bilske kulture u Hrvatskoj. Katarina Butković

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Glas Zagreba

15

AUTO SHOW

Ponovno u našem gradu je-dna prava svjetska manife-stacija. Zagreb Auto Show, međunarodni salon automo-bila, motocikala, gospodar-skih vozila i prateće industrije s OICA standardom kvalitete vraća se na Zagrebački velesa-jam, i to bi mogla biti najveća ovogodišnja velesajamska atrakcija. - Zagreb Auto Show najpos-jećeniji je i najatraktivniji sa-jam Zagrebačkog velesajma, ujedno i član svjetske obitelji OICA sajmova i Međunarodne unije sajmova UFI. On je puno više od gospodarske sajam-ske aktivnosti i događaj je od posebnog društvenog i medij-skog značenja za našu zemlju i ovaj dio Europe - ističu orga-nizatori na ZV-u, dodajući da brižljivo usklađuju sve detalje da automobilski spektakl po-novno oduševi publiku. Potvrdili su nastup 300 izlaga-ča, vidjet ćemo 40 premijera novih modela i koncepata, a sve će se odvijati u 14 paviljo-na te na otvorenom prostoru.

Očekuju se 82 branda auto-mobila, motocikala i gospo-darskih vozila te prvi put dva hrvatska proizvođača elek-tričnih vozila i skutera, Rimac Automobili i Dok-Ing. Svečano otvaranje bit će 5. travnja u 18 sati, a toj cere-moniji prethodit će Biker's Show, okupljanje bikera na Trga bana Jelačića, koji će svojim defileom najaviti Auto Show. Već je tradicija, koje se neće ispustiti ni ovaj put, da se održi i defile oldtimera. Ta je manifestacija predviđena za 9. travnja pod nazivom Old Timer Show, a bit će na Trgu bana Jelačića. Njima će se ovaj put priključiti i bikeri. Organizatori su posjetiteljima predvidjeli i niz iznenađenja, kao na primjer izbor zvijezde salona, auto-moto forum, karting utrke u paviljonu 15 te natjecanja u vožnji, akro-batsku vožnju, automobile na daljinsko upravljanje, iz-ložbe itd. Jozo Renić

Svjetske premijere na Velesajmu

Travanj 2016.Glas Zagreba

16

BAŠTINA

Obično mislimo da znamo sve o svome gradu, a poseb-no o kvartu u kojem živimo. Da nije tako pokazalo se pri-likom obilaska Ekumenskog i međureligijskog susretišta Rokov perivoj, gdje su žitelji iz neposredne blizine, ostali začuđeni novostima koje su čuli prilikom jednosatnog obilaska. Vladimir Kerečeni, kapelan Župe sv. Blaža poveo nas je na jednu od najljepših „zagrebačkih terasa“, gdje se nalazi obnovljena ka-pelica sv. Roka. U nepo-srednoj blizini nekada je ovdje bilo katoličko i pra-voslavno groblje te prvo uređeno židovsko groblje. U kapelici staroj 360 godina dominirao je oltar sv. Roka iz 1755. godine, poznatiji kao izgubljeni oltar, jer se na-kon potresa dugo nije znalo

za njega i onda je slučajno nađen baš ovdje. Prije toga ukrašavao je crkvu sv. Mar-ka. Kapelicu i oltar sagradili su građani Gradeca, kao zah-valu sv. Roku, jer su jedini os-tali pošteđeni od kuge koja je sredinom 17. stoljeća po-harala Zagreb. Oltar prikazu-je sv. Roka koji je pomažući Zagrepčanima i sam obolio od kuge. Pokraj njega je pas koji mu je svaki dan dono-sio koricu kruha i tako mu pomagao da preživi. Sazna-jemo da ovo nije jedina ka-pelica sv. Roka. Bilo ih je tri, na tri strane svijeta, jer su Zagrepčani vjerovali da jedi-no tako mogu biti zaštićeni od kuge. Na južnoj strani Zagreba je Sava pa tamo nije sagrađena. Na desnom zidu kapelice je ploča iz 1682. godine, koju je posvetio biskup Martin

Borković prilikom otvorenja, a tu su i stare orgulje s kraja 19. stoljeća.U lijevom kutu kapele, na improviziranom oltaru, primijetili smo sliku tragično stradalog pjevača Toše

Proeskog. Samo su rijetki znali o čemu je riječ. Kerečeni je pojasnio da kapelu kor-iste makedonski vjernici za svoje obrede, a u njihovoj vjeri je dopušteno da osobe

koje posebno cijene i vole mogu proglasiti svecem i blaženikom. Prilikom izlaska iz kapele ka-pelan nam pokazuje fresku anđela na zidu, a poruku iznad nje nisu dešifrirali ni najbolji poznavatelji latin-skog jezika. U slobodnom prijevodu značila bi da se, dok je sv. Roka, ne trebaju bojati ni živi ni mrtvi. Ima smisla, jer su se upravo ovdje, tijekom dva stoljeća „susretali“ živi sa svojim mrtvima. Ostala su se gro-blja protezala prema Dolcu, Petrovoj ulici i početku Ilice. Kasnije je odlučeno da se otvori Mirogoj, gdje će svi pokojnici počivati na jednom mjestu. - Hoćete li nam pokazati El-egiju - čula su se pitanja iz grupe. - Naravno, upravo ide-mo tamo - govori naš vodič.

Pripreme za skijasku sezonu na Sljemenu - postavljanje topova za zasnjezivanje

Kraj kapele sv. Roka nekada je bilo katoličko, pravoslavno te prvo uređeno židovsko groblje

“Ne bojte se, ni živi ni mrtvi”

Unutrašnjost kapele sv. Roka s tzv. izgubljenim oltarom Građani Zagreba s kapelanom Vladimirom Kerečenijem pokraj kapele

Glas Zagreba

17

BAŠTINA

Pred nama se otkriva zdenac i naga djevojka koja kleči na njemu, melankoličnog izraza lica i tijelom nagnutim un-atrag. - To su suze generacija - kaže nam Kerečeni, aludirajući na suze za pokojnicima, ali pošto je djevojka naga, desetljećima su vođene polemike je li takvoj skulp-turi mjesto ovdje. Tako da je Frangešovo djelo tek nakon 82 godine postavljeno u cen-tar Rokova perivoja, 1994. godine. - Još jedna potvrda da ljud-ska glupost nema granica - komentira kapelan. Zdenac na kojem djevojka kleči pri-kazuje Danteov raj, čistilište i pakao. Rubnim dijelom pe-rivoja, kao niska, poredane su kuće naših eminentnih umjetnika koje su dobili od grada, a zauzvrat su morali

činiti djela za opće do-bro. U vilama Kljakovića, Frangeša, Mihanovića, Au-era, Naste Rojc, Babića i os-talih sada žive neki novi lju-di. Žive u parku, uz cvrkut ptica i zelenilo, baš kako je perivoj osmislio Viktor Kovačić. I dok s prekrasne zagrebačke terase gledamo grad kao na dlanu i proma-tramo rani zalazak sunca, prilaze nam Inge Heim i Jadranka Santini ushićene obilaskom. - Tu sam, blizu, a toliko toga nisam znala - kaže Inge. Jadranka dodaje da nije poznavala graditelje i godine kada je sve nastalo. Kapelan Kerečeni, zadovol-jan time što čuje, predlaže da ovaj obilazak preporuče drugima, da se ova lijepa priča proširi gradom. Katarina Butković

Pripreme za skijasku sezonu na Sljemenu - postavljanje topova za zasnjezivanje

FOTOGRAFIJE: SINIŠA KOSIĆGrađani Zagreba s kapelanom Vladimirom Kerečenijem pokraj kapele “Elegija”, Frangešova skulptura u Rokovu perivoju

Ploča s latinskim tekstom koja se nalazi na desnom zidu kapele, a koja je postavljena prilikom pos-vete kapele

Na jednom oltariću i slika makedonskog “božanstva” Toše Proeskog

Travanj 2016.Glas Zagreba

18

ISLAM U ZAGREBU

– Muslimani se u Zagrebu osjećaju kao kod svoje kuće - kaže nam Mevludi Arslani, zamjenik muftije u Repub-lici Hrvatskoj i ravnatelj Is-lamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, prilikom razgo-vora u povodu 100. obljetnice službenog priznanja islama u Republici Hrvatskoj. Potkrijepio je to činjenicom da je Hrvatska druga u Europi priznala islam, nakon Aus-trije. Na dan priznanja, 27. travnja, u Hrvatskom saboru bit će održana svečana sjed-nica, a potom i svečana aka-demija u HNK-u. U Lisinskom će se 22. travnja održati Kon-cert za toleranciju koji Grad Zagreb poklanja Islamskoj zajednici, a u Mimari izložba slika muslimanskih umjet-nika. Krajem rujna održat će se Međunarodno natjecanje učača Kur’ana. Kako je biti Musliman u Za-grebu? - pitamo Arslanija. – Tu živim od 1998. godine i osjećam se sigurnije nego igd-je drugdje. Muslimani u Zagre-bu uživaju sva prava i slobode. Obilježavanje 100. obljetnice koja će biti pod visokim pok-roviteljstvom Predsjednice, Vlade, Sabora i Grada Zagre-ba, najbolji su pokazatelj toga. Hrvatska ima i najbolji model u Europi za rješavanju vjerskih i manjinskih prava i taj model mi želimo „izvoziti“ ne samo u Europu, nego i šire. Osim što ima svoj vrtić, Islam-ska zajednica od 1992. godine ima i svoju gimnaziju koja je ista kao i svaka opća gimna-zija, ali s četiri obvezna izbor-na predmeta: arapski jezik, Kur’an i kura’nske znanosti, islamska kultura i civilizacija i dva sata vjeronauka. – Ovu gimnaziju pohađaju muslimanska djeca, ali ove godine imamo i jednog ne-muslimana. Razlikuje se od

U Zagrebu smo sigurniji nego drugdje

SIN

IŠA

KOSI

Ć

POSJET ISLAMSKOM CENTRU

Glas Zagreba

19

ISLAM U ZAGREBU

ostalih gimnazija po tome što se velika važnost prida-je odgoju mladih. Prema nastavnicima, koji su različitih vjeroispovijesti, odnose se s velikim poštovanjem, a alko-hol, droga i pušenje strogo su zabranjeni. Učenici imaju be-splatne instrukcije, a odlikaši, njih 30, primaju stipendiju od 300 kuna mjesečno. I još jedna zanimljivost, umjesto norijade,

maturanti Islamske gimna-zije svake godine u Lisinskom pripreme program o određenoj temi. Osim što je ova gimnazija dobila priznanje za promicanje međureligijske kulture, iznje-drila je i prvaka na europskom natjecanju učača Kur’ana. Ovo nas je posebno zanimalo. Kako je moguće više od 600 stranica Kur’ana naučiti napamet? – To je Božji dar, ali osoba koja želi naučiti Kur’an mora imati talent za to. U Hrvatskoj ima-mo četiri osobe (hafiza) koje znaju Kur’an napamet. Amar Mujkanović je prvi hafiz u pov-ijesti Hrvatske i sa 12 godina je postao hafiz. Zanimalo nas je je li višeženstvo u islamu pravilo. – U islamu poligamija nije pravilo, već iznimka u posebno opravdanim slučajevima.– A brak između muslimana i kršćanke? – Islamski pravnici su tu podijeljeni, dok sklapa-nje braka između muslimana i nevjernice te muslimanke i nemuslimana islam strogo zabranjuje. Ako se musliman ipak oženi nemuslimankom, nema pravo zabraniti joj ispovi-jedanje njezine vjere ili zahti-

Lorem ipsum dolor sit amet,

a adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore

jevati da ona prijeđe na islam, jer Kur’an to strogo zabranjuje u ajetu koji glasi: “Nema prisile u vjeri”, ali islam zahtijeva da se djeca iz takvog braka odgajaju u islamu. Zbog straha da mus-limanka koja se uda za nemus-limana neće imati potpunu slo-bodu ispovijedanja svoje vjere, islam najstrožije zabranjuje takav brak. Smatram da je na-jbolja narodna mudrost: „Traži gljiva oko svojih njiva“.Sve češće slušamo o halal hra-ni? – Halal hrana je sve ono što je muslimanima dopušteno konzumirati, znači ne smije sadržavati svinjetinu, alkohol i GMO proizvode. Prošle godine Zagreb je dobio prvu osnovnu školu u Hrvatskoj s halal certi-fikatom. Riječ je o OŠ „Matija Gubec“ - kaže Arslani. Vrijeme je da iz ureda zam-jenika muftije krenemo u obi-lazak džamije. Skidamo cipele na samom ulazu i kosu skrivam maramom. Prije sat vremena završena je džuma namaz (kao naša misa). Šetamo po-lako po tepisima (ima ih 51) koje je iranska država pok-lonila džamiji. Gledamo i ru-

kom pisani Kur’an, Gadafijev dar. Koliko je vrijedan govori činjenica da ih je samo tri u svijetu.Ulazimo i u žensku ab-desthanu. Abdest je obredno vjersko pranje određenih di-jelova tijela prije klanjanja. Lijevo je mali muzej u kojem je stalni postav pod nazivom Zagrebačka džamija 1944. -1948. godine. Kroz staklo vidimo i restoran koji je ot-vorenog tipa i njeguje bosan-ska jela. Na izlasku obavljamo

posljednje fotografiranje, a na još jedno pitanje zamjeniku muftije podsjetio me mina-ret: Što mujezin svakodnevno poručuje vjernicima? – Mujezin poziva vjernike na namaz (klanjanje). Govori da je Bog najveći i da dođu po spas.– Smeta li to ljudima koji sta-nuju u blzini? – pitamo.– Nikome ništa ne smeta jer je u Zagrebu islamofobija na marginama. Katarina Butković

Hrvatska ima i najbolji model u Europi za

rješavanje vjerskih i manjinskih prava i taj model mi želimo „izvoziti“

ADNAN MUSIĆ: Odupiranje porocima stvar je karaktera i odgoja. Ova gimnazija je dobra, premda imamo više predmeta od ostalih, čak 18. U osnovnoj školi mi se znalo dogoditi da neki učenici ne toleriraju različi-tost, ali s odrastanjem toga je sve manje.

Što kažu gimnazijalci ...

ELFAT ZENDELI: Biti musliman u Zagrebu jako je lijepo Republika Hrvatska je svojim ustavom omogućila da se ovdje osjeća-mo sigurno i slobodno obavljamo svoje vjerske i druge obaveze. Poštujemo pravila škole, jer nas škola zapravo odgaja.

Mevludi Arslani, zamjenik muftije (lijevo); mihrab, odakle se kreće na namaz i minber (propovjedaonica)

Travanj 2016.Glas Zagreba

20

UČILIŠTE

Stručnjaci za slatku dijetuPrilika za nezaposlene, u službi zdravlja uz uživanje u zdravim slasticama – zvuči nevjerojatno ali sve ovo do-nosi novoodobreni EU pro-jekt „Slatka dijetetika“. U ponudi ustanove za obrazo-vanje odraslih odnedavno se

glasi – stižu slastičari specijal-ne dijetetike.Ideja je nastala uslijed sve većih zdravstvenih oboljenja populacije i sve veće rastuće svijesti o značenju pravilne prehrane, doznajemo u našoj najstarijoj ustanovi za obra-zovanje odraslih – Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. POUZ je s Hrvatskim akadem-skim centrom primijenjenog nutricionizma začetnik kon-cepta o stvaranju tog novog zanimanja. Za početak, u sklopu projekta, 15 nezapo-slenih kuhara, slastičara i nu-tricionista postat će pioniri u novom zvanju. - Novi stručnjaci slastičari specijalne dijetetike promi-jenit će tradicionalnu per-cepciju šire javnosti o konzu-miranja slastica, pa će tako slatki zalogaji, koji uglavnom sadrže uobičajene nutritivno siromašnije sastojke poput šećera, bijelog brašna i glu-tena te potencijalne alergene poput jaja, mlijeka i orašastih plodova, moći biti zamijenje-

nalazi novi program koji daje mogućnost stjecanja znanja za proizvodnju slastica – ali zdravih! Ne treba posebno naglašavati koliko volimo uži-vati u kolačima i kakva su oni prijetnja po zdravlje svakoga od nas. No sretna vijest sada

ni novim slasticama koje će sadržavati sastojke pogodnije za različita zdravstvena stanja – naglašavaju. Zbog sve većeg porasta osoba koje iz različitih razloga iska-zuju potrebu za posebnim i drukčijim oblicima prehra-ne, poput različitih obolje-nja – dijabetesa ili celijakije, zatim intolerancije na hranu, alergija, vegeterijanskog na-čina prehrane, slastičari spe-cijalne dijetetike trebali bi imati sigurno radno mjesto - u slastičarnicama, restora-nima, hotelima, bolnicama, učeničkim, studentskim i domovima za starije osobe, dječjim vrtićima, školama, fakultetima… Veliki potencijal zapošljavanja ovih stručnjaka otvara se u gastronomskom i zdravstvenom turizmu. Ono što pak veseli nas sve ostale jest najava da ćemo do kraja godine biti bogatiji za priručnik s receptima nu-tricionistički izbalansiranih kolača. Dajana Kos BučarU POUZ-u se stvara novo zanimanje - slastičar specijalne dijetetike

Glas Zagreba

21

GRAD I ŽUPANIJA

ZAGREPČANIMA SVE PRIVLAČNIJI PROIZVODI SA SELA, OSOBITO IZ OKOLICE GRADA

– Ideja je krenula u Županiji nakon pojave krize na tržištu mlijeka krajem 2012. i početkom 2013. Cilj je osmisliti model pomoću kojeg ćemo zadržati stočarstvo na području Županije

Posljednje što ostane u uhu nakon što natočite mlijeko iz mljekomata jest simpatičan zvuk glasanja kravice muuu- muuu. - Mama, jel kravica unutra - pita petogodišnja djevojčica Lara svoju majku dok toče mlijeko iz mljekomata na platou Mamutice. Mama Jasna, namignula nam je i potvrdno kimnula glavom te dodala kako je dobro dok ju kravica još nije mlatnula repom. I tako smo uz smijeh doznali kako se kravica ogla-si tek kada natočite željenu količinu mlijeka. Kako uzima svoju dnevnu dozu mlijeka zatekli smo i umirovljenika

Ljudevita iz obližnjih Duga-va. - Ovdje najradije kupujem mlijeko. Naša kravica radi od 0 do 24 sata i kad god poželim, dođem kupiti još. Litra stoji šest kuna, a pola litre tri kune. Za razliku od onih u velikim trgovačkim lancima ovo je mlijeko pu-nomasno, ima čak četiri posto mliječne masti. Od ovog mlijeka bolje radim jogurt i kefir, a gazda iz Vr-bovca, obitelj Šmida, ne dodaje vodu, aditive ili mli-jeko u prahu. Znam da ima oko 60 grla krava, a kravice su dnevno podojene, dakle mlijeko je i svježe, sirovo i

neobrađeno - ispričao nam je Ljudevit. Na području Grada Za-greba ima 12 mljekomata koje mlijekom opskrbljuju proizvođači s područja Zagrebačke županije. – Ideja je krenula u Županiji nakon pojave krize na tržištu mlijeka krajem 2012. i početkom 2013. go-dine. Cilj je osmisliti model pomoću kojeg ćemo zadržati stočarstvo na području naše Županije subvencioniranjem opreme za prodaju mlijeka. Na taj način smo mljekarima omogućili da izravno proda-ju mlijeko potrošačima putem mljekomata – ističe

pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije Gordana Županac. Razviti povjerenje između proizvođača i kupca, ključ je uspjeha. Zagrebačku županiju može se gledati kao „zeleni prsten“ koji okružuje Grad Zagreb, dodaje Županac. Shodno tome, većina naše poljoprivredne proizvodnje završava na tržištu glavnog grada. Mali i srednji proizvođači svoje proizvode najčešće prodaju na gradskim tržnicama, ali i na raznim sa-jmovima, manifestacijama i drugim maloprodajnim mjestima. Većina županijske proizvodnje jesu voće i voćne prerađevine, vino, povrće, meso i mesne prerađevine, med i proizvodi od meda, jaja, cvijeće, bučino ulje itd. Na ponudu u najvećoj mjeri utječu agroekološki uvjeti za određenu proizvodnju, ali i sama potražnja potrošača. U posljednje je vrijeme popularno kupovati hranu i tradicijske proizvode sa sela. Tako nam Nadica Bedek go-vori kako s njezina OPG-a na-jbolje idu vezene jastučnice, nadstolnjake i kuhinjske zidne krpe s porukama koje se rado daruju mladencima za svadbu, drvene igračke za rođendane. Za svadbene stolove naručuje se domaći kruh s medveđim lukom ili hrženi kruh s aronijom i sl. Sanja Knjaz

Ovdje najradije ku-pujem mlijeko. Za

razliku od onih u velikim trgovačkim lancima ovo je mlijeko punomasno, ima čak četiri posto mliječne masti.

Mlijeko na zagrebački stol izravno od županijskih krava

Na području Zagreba ima

12 mljekomata koje mlijekom opskrbljuju proizvođači s područja Zagrebačke županije

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Travanj 2016.Glas Zagreba

22

ZDRAVI GRAD

Oči pune suza, nos nezau-stavljivo curi a grlo grebe – toliko već poznati simpto-mi peludne alergije i uvijek isto pitanje – je li suvreme-na medicina pronašla nešto efikasno u borbi s ovom ne-ugodnom pojavom. Svake godine ispočetka tje-raju nas da se bavimo njima. Ta svađa gotovo deset po-sto naših sugrađana s našim imunološkim sustavom – on pretjerano reagira na beza-zlene tvari iz okoline a mi ljutiti na posljedice njegove borbe, izmoreni od peludne alergije, još kao da ga doda-tno oslabljujemo i dajemo mu povoda za njegove još žešće napade. Pa onda već poznati red razdoblja hipo-senzibilizacije pa histamini-ka, svih mogućih pripravaka za jačanje imuniteta, neki čak završe i na kortikoste-roidima a neki posežu za alternativom. Ali trajnih rezultata niot-kud, samo ublažavanje simptoma. Iz Nastavnog za-voda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar osobama alergičnim na pelud pona-vljaju savjete.- Informirajte se o kretanji-ma peludnih alergena tako da pratite alergijski semafor i peludnu prognozu te pre-ma njima pokušajte orga-nizirati dnevne aktivnosti. Izbjegavajte odlazak u pri-rodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena. Naj-bolje vrijeme za odlazak u prirodu alergičnih osoba je dan nakon kiše zbog niskih koncentracija peludi u zra-ku. Preporuka je da nakon bo-ravka na otvorenom pro-storu, pri povratku kući operete ruke, otuširate se, operete kosu i presvučete odjeću. Sve to napravite

Peludna groznicahara po gradu

ALERGIJE

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Glas Zagreba

23

ZDRAVI GRAD

kako biste spriječili uno-šenje peludi u prostor u kojem boravite. Ne sušite rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija pelu-di. Prekrijte krevet i zatvo-rite prozore u vrijeme naj-

veće polinacije. Nosite sunčane naočale i šešire tijekom dana. Čet-kajte i perite kućne ljubim-ce jer oni također skupljaju pelud. Boravite u zatvore-nim i klimatiziranim pro-storima. Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake. Izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine. Uzimajte redovito terapiju propisanu od liječnika – nabraja nam voditeljica La-boratorija za aerobiologiju Barbara Stjepanović. Naša sugovornica ističe i to i da Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andri-ja Štampar svakodnevno mjeri alergene na području grada Zagreba od siječnja, kada započinje sezona pe-ludnih alergena, pa sve do listopada do pojave prvih mrazeva (kada završava sezona). Alergične osobe mogu se svakodnevno in-formirati o koncentracija-ma peludnih alergena na web stranicama Zavoda www.stampar.hr ili na mo-bilnoj aplikaciji AlergoA-lert.Istraživanja o peludnoj alergiji govore da su one češće kod stanovnika gra-

dova jer se pelud poveže s česticama smoga te napa-da dišni sustav. Pri tome ne bira ni dob ni spol. Na meti su mu osobe sa slabijim imunitetom, i mlade i sta-rije. Dok čitate ove retke u jeku je najcrniji dio godine za alergičare - pelud breze. Breza ima najalergeniju pe-lud. Uz to problematična je i što izaziva i križne alergije s hranom pa tako alergičari moraju odustati od konzu-miranja brojnog voća i ora-šastih plodova. I to na punih mjesec dana koliko godišnje traje njezin „teror“. Prema peludnom kalendaru muke počinju u veljači lije-skom i johom pa su velike u ožujku s čempresom. Tada im se priključuje jasen i već spomenuta „opaka“ breza. U travnju „smeta“ i hrast a u svibnju najviše trave. Ko-lovoz i rujan poznat je po ambrozijskim mukama.Zanimljivo je koliko smo po-gođeni peludnom alergijom

uz saznanje da alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svije-ta. Da bi ona imala alergeni potencijal mora zadovolja-vati tri kriterija – oprašiva-nje vjetrom, produkcija pe-ludi u golemim količinama i široka rasprostranjenost. Sve govori da smo (ne)sre-

tni dobitnici pa tako drveće koje smo donedavno rado sadili oko svojih okućnica, sve češće padaju u naletu pila. U tu se borbu i pomoć, aktivno uključio i Zagreb. Na površinama o kojima skrbi grad više se uopće ne sade najalergenije vrste. Dajana Kos Bučar

Alergične osobe mogu se svakodnevno informirati o koncentracijama peludnih alergena na: www.stampar.hr

Obavljanje pregleda za koje postoje liste čekanja i koje su mnogi odlučili brzinski obaviti dolaskom na hitne prijame, čini se odlazi u prošlost. Točnije, prema najavama, već u idućim tjednima. Potez je to kojim se planira stati na kraj satima dugim čekanjima u hitnim službama koje su stvarali pacijenti koji nisu hitni. Procjenjuje se da je ovu službu zlorabilo čak 60 posto obrađenih pacijenata.Naši sugovornici, očekujući primjenu te odluke, govore nam da su gotovo na dnevnoj razini čekaonice hitne prepune osoba s prehladom, problemima sa stoli-com… koji nikako nisu hitni. Svaki pokušaj uvjeravanja da potraže pomoć liječnika obiteljske medicine završio bi neuspješno pa je pravilo postalo da tko god se pojavi

kad-tad dođe na red. Pacijenti se pozivaju po hitnosti ali najuporniji radije odsjede, primjerice četiri-pet sati i obave ono što su naumili. A ponekad i prije, dogodi li se dan s manje najhitnijih slučajeva.Sva odgovornost u procijeni je li netko hi-tan slučaj ili nije, po novoj bi organizaciji bila na trijažnim sestrama koje bi trebale donositi ove odluke. Razgovaramo i s njima. Nerado raspravljaju i pitaju nas – znate li vi kakva je to odgovornost? Što ako fulamo u samo jednom slučaju, što ako nekoga zbog glavobolje ne primimo a on do kuće doživi moždani udar?! Kako da to mi procijenimo? Pitanja je mnogo pa se čini da je prije nego što zaživi ova reforma potrebno dočekati i odgovore na njih. (DKB)

Hitnu zlorabi 60 posto pacijenata

Groznica je češća u gradu jer se čestice peluda vežu sa smogom

Travanj 2016.Glas Zagreba

24

KULTURNI GRAD

U jednom od najljepših zagre-bačkih ambijenata, tihom i poetičnom Rokovu perivoju, u kući akademskog slikara Joze Kljakovića, djeluje Centar za likovni odgoj Grada Zagreba osnovan davne 1972. godine. Uz svoju redovitu djelatnost – tečajeve crtanja, slikanja, ki-parstva i keramike vodi brigu i o slikarevoj ostavštini, Me-

morijalnoj zbirci Joze Kljako-vića, brižno čuvajući njegova najvrjednija djela, namještaj i zbirku knjiga.U staklenom slikarskom ate-lieru, s kojeg se kao na dlanu nudi Zagreb, užurbano je kao u košnici. Slikari svih genera-cija, svaki za svojim štafela-jom, odmjeravaju svoja djela, dodavajući novi potez, jer baš

on nedostaje da bi bila savr-šena.Zatekli smo tu i polaznika iz Italije, koji inače svira u Za-grebačkoj filharmoniji, ali je poželio i slikati. Leonardo Losciale kaže nam da je za ovaj centar čuo od prijatelja i upisao se danas, tako da je najmlađi polaznik sa stažom od tri sata slikanja. Samo sat

vremena više staža ima prof. Vlasta Gracin, ravnateljica Li-kovnog centra, koja se s kata samo spustila u atelier i po-čela slikati. Kaže da je osjećaj predivan. U ta četiri sata po-stojao je samo jedan svijet – crtež i ona. To ne vrijedi za slikaricu Mir-janu Moresi Gluhinić, koja je u ovome centru s kistom u ruci provela punih 20 godina, a onda je na vrata pokucala nova ljubav – kiparstvo.– Već četiri godine učim ki-parstvo. Radim u različitim materijalima reljefe, figure, sve što se traži. Naučila sam misliti trodimenzionalno, što se u slikarstvu ne može.Uz nju je profesorica je Diana Širić, koja ovdje radi osam go-dina i zadovoljna je sa svojim polaznicima. – Njegujemo individulan pristup i sve je prilagođeno željama i mogućnostima po-laznika. Oni koji su iznimno talentirani završe na akade-miji.– Radu se pristupa vrlo ozbilj-no i cilj nam je polaznike uisti-nu naučiiti crtati, slikati, raditi keramiku i skulpturu. Nakon šest mjeseci organiziramo izložbe, gdje sudjeluju samo najbolji – kaže ravnateljica Gracin, dodajući da na taj na-čin ovaj centar živi, jer stvara nove umjetnike. Katarina Butković

Osjećaj uzvišenosti u slikarevoj kućiU prostoru Memorijalne zbirke Joze Kljakovića ne može se izbjeći osjećaj uzvišenosti. Boraviti sat vremena u prostoru gdje je živio i stvarao ovaj velikan hrvatskog slikarstva poseban je doživljaj. Ako uz to dodamo da je ovu kuću, kojom dominira elegancija jednostavnosti, projektirao Stjepan Planić, osjećaj postaje još snažniji. Ovdje je 80 slika, namještaj i kniižnička zbirka velikog i nikad shvaćenog slikara Joze Kljakovića. Građani zbirku mogu pogledati od utorka do petka, od 14 do 19 sati.

Kako nastaju umjetnici na Rokovu perivoju

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Glas Zagreba

25

USTANOVE

S RAVNATELJEM URIHO-a JOSIPOM DRŽAIĆEM U POVODU 70. OBLJETNICE TE USTANOVE

Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ove go-dine slavi 70. obljetnicu. Tom će prigodom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog za prijatelje URIHO-a bit priređen prigodan program kazališta Ko-medija. No do tada vrijedne ruke 503 zaposlenika rade u proizvodnji kožne galanterije i obuće, kon-fekcije, tiska i kartonaže, svoje svakodnevne poslove. Od 11 tisuća zaposlenih osoba s in-validitetom u Hrvatskoj čak ih sedam tisuća radi u gradu Za-grebu. URIHO je upravo zbog toga specifična ustanova, kojoj je misija profesionalna reha-bilitacija osoba s invaliditetom

i njihovo upućivanje na tržište rada i to u otvorene ili zaštićene radne uvjete. Nije jednostavno njihovom ravnatelju Josipu Držaiću bo-riti se na tržištu. Na tržištu su zastupljeni sa 70-80 posto svojih snaga i sredstava, dok

30-40 posto dobivaju potpore države i Grada. Teško je zamis-liti radne uvjete koji moraju biti prilagođeni osobama s invalid-itetom, gdje počesto u procesu proizvodnje treba posebno prilagoditi radno okruženje, primjerice neki radni stroj ili ko-

legu s kojim će moći surađivati s osobama s invaliditetom. Zbog toga je 60 posto zaposlenih osoba s invaliditetom dok je 40 posto ostalih. Trenutačno se u pogonima URIHO-a u Supilovoj izrađuju kanalni umetci i letvice za rashladne transformatore, elektromotore tvrtke Končar. Martina Juras rekorderka je u svom poslu jer dnevno obradi 170 metara, dok njezin kolega Danijel Šetrajčić govori kako je potrebna preciznost, kon-centracija, a opet brzina. I ne samo Končar, radnici URIHO-a izrađuju tekstil za NATO snage, uniforme za naše djelatnike ZET-a i dr.Kada objesite zastavu na vašu zgradu, velika je mogućnost da su je sašili djelatnici URIHO-a, a pri tome znajte da su one teško poderu na vjetru i da su jedne od kvalitetnijih. No, trenutačno URIHO radi na nekoliko lokaci-ja: Novaki kraj Samobora, Supi-lova, Kajzerica, Držićeva, Ilica, Gundulićeva. Zbog toga bi se kompleks URIHO-a trebao pre-seliti na jedinstvenu lokaciju od 3,3 hektara u novozagrebačko naselje Kajzericu. Velik je to projekt, vrijedan oko 45 mili-juna eura, a osmislio ga je Ivan Galić iz „Nop Studija“. Projekt je trenutačno u visokoj fazi spremnosti, pripremljen je za sufinanciranje iz europskog fonda za regionalni razvoj i eu-ropskog socijalnog fonda. Sanja Knjaz

Zlatne ruke u URIHO-u rade za “Končar”, NATO ...

URIHO bi se trebao preseliti

na jedinstvenu lokaciju od 3,3 hektara u novozagrebačkoj Kajzerici

Keramičke kreacije iz URIHO-aKeramičke vaze, pepeljare, svjetiljke, mirisnice, razne ukrasne ali i uporabne predmete izrađuju osobe s invalidnošću u krea-tivnim radionicama URIHO-a. Ti prigodni suveniri i uporabni predmeti mogu se naći i u AGM-ovim knjižarama u pothodniku Importanne te u Teslinoj ulici. Keramika je proizvedena ručno i uz pomoć kalupa, a u ručnom radu dolaze do izražaja individualne kreacije i svaki je predmet unikat. (SAK)

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Travanj 2016.Glas Zagreba

26

REPORTAŽA

– Dan planeta Zemlje vrlo će brzo. Očistili smo šumicu u blizini škole, a za koji dan ćemo posaditi cvijeće - rekli su nam mali ekolozi igrajući se pored škole na Kozjaku. – A zašto uopće obilježavam taj dan? – Zato što je zemlja naš planet i moramo je čuvati.- Znate li koji je najveći živi organizam na zemlji? - Slonovi, konji, vodeni konj... pljuštali su odgovori...- Ne, rekla sam i nastala je tišina. Uključila se učiteljica: - Najveći živi organizam je gljiva Armillaria, koja živi ispod zemlje u Oregonu i zauzima površinu od gotovo devet kilometara četvornih. Gledali su je začuđeno, a onda su pitali oni. - A znate li vi zašto se zemlja zove plavom plane-tom? - Nemam pojma. - Zato što je skoro cijela pokrivena vodom, važno su pojasnili.Djeca znaju puno o planetu na kojem žive i koji smo im dužni ostaviti u što boljem stanju. Nažalost, stvarnost je drukčija.

– Zbog zime sve dajem za dvije kune – odzvanjao je reski muški glas, probijajući se kroz zvižduk vjetra na zagrebačkom sajmištu Ja-kuševac, popularno zvanog Hrelić. Povoljna ponuda privukla nas je uz štand da vidimo ima li nešto što bismo ku-pili. A na štandu svega, to-liko različitih stvari da ničija mašta ne bi mogla zamisliti što se ovdje nudi. Nizaju se stvari bez nekog određenog reda: kutija dugmadi, pra-zna boca Božićnog piva, ko-žna jakna, ventilator, gume za škodu favorit, zidni ta-njur s likom druga Tita, no-šene cipele, jedna natikača - dakako rabljena, televizor Grundig – nismo uspjeli sa-znati da li radi, ženski hal-teri – rabljeni, nova pila za

željezo, novine i to dnevne stare i po dvije, tri godine, dječja kolica bez jednog kota-ča, dres Dinama, ali i Hajdu-ka, razglednica na kojoj piše

pozdrav iz Beograda, zimski muški kaput malo izglodan oko rukava, dječje pelene, ne u paketu već prodaja po komadu i tako bismo mogli nabrajati do unedogled.– Gospon, kaj je ovdje dvije kune, kaj i ovaj grunding TV? – Da, da, niste čuli, sve što vidite uzmite i nosite za dvi-

Da, da, niste me čuli - i televizor je za dvije kune!

Dan planeta Zemlje: Posadimo zelenilo

Hrelić: Lizalica iz osamdesetih, TV za dvije kuneNa najvećem zagrebačkom sajmištu uistinu možete kupiti i ono na što ni ne pomišljate, a dopušteno je cjenkanjeStručnjaci upozo-

ravaju na to da je osim industrijskog i tehnološkog raz-vitka čovjek svojim djelovanjem doveo do dramatičnog zagađenja životne sredine.- Ljudi i dalje misle da se prirodna do-bra mogu iskorišta-vati do besvijesti. Svi samo govore o stakleničkim plino-vima, globalnom zatopljenju itd., a

čini se vrlo malo - govori nam Zvonimirom Drvar, suradnik Zagrebačke zvjezdarnice. Smatra da je situacija alarman-tna i da se zagađenja šire po cijelom svijetu. Industrija negira posljedice koje nosi svojim razvitkom, konzumeri-zam negira prirodu. - Koliko se trebamo plašiti klimatskih promjena? - Ne puno, jer je istih bilo kroz ove 4,5 milijarde godina koliko je Zemlja stara. Trebamo se plašiti vlastite nebrige. Hrvatska je još sačuvana i ekologija nam mora biti priori-tet. Moj savjet je da živimo dalje od velikih gradova, da se vozimo javnim prijevozom na posao i vraćamo u oaze prirode i mira. Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, uobiča-jeno je posaditi drvo ili cvijet. Učinimo to. (KB)

Glas Zagreba

27

REPORTAŽA

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolo aliqua.

je kune jer zbog zime dajem jeftinije. – Al gospon, pa ne može koštati dvije kune TV jednako kao i kutija dugma-di? – Može, može ja sve dam samo da prodam. I što kupu-jete? – ponovno zapitkuje smrznuti trgovac.Probijamo se kroz mnoštvo znatiželjnih kupaca i tražimo po podu što se još nudi jer ri-jetko koji trgovac ima štand, uglavnom je roba rasprostra-njena na podu na najlonskim vrećama. Iznenada ugledam glanc nove kotače za kotu-raljke! Pošto gospon? Lepa, ko za vas: 100 kuna. A, od-govaram pa vi ste skupi jer, evo, kolega daje sve za dvije kune. Novi su kotači, nasta-vlja trgovac, 150 kuna, a ja dajem za 100. Ok, može i za 40 kuna. Na najvećem za-grebačkom sajmištu uistinu

možete kupiti i ono na što ni ne pomišljate, a dopušteno je cjenkanje. A kako govo-re prodavači, cijena jednog mjesta za prodaju, odno-sno obilježenoga kvadrata na podu veličine 3x3 metra iznosi 100 kuna na mjesec. Sajam srijedom je nešto sla-biji jer ga ne prati i sajam au-tomobila, dok se u nedjelju jedva možete probiti kroz gungulu ljudi. Veća je gužva nego na Trgu bana Jelačića u špici. Zatekli smo ovdje i jednog posebnog trgovca. Gospodin Mario, rodom iz Hrvatske, ali živi u Beču, a trguje i u Pragu i Parizu i Budimpešti. Gospo-din Mario bavi se starinama, on je trgovac starim, rablje-nim potrošnim i upotrebnim predmetima. Ti predmeti dakako imaju svoju vrije-

dnost koja je kudikamo veća od dvije kune. Evo pokazuje nam čaše-šalice koje se kori-ste u vrijeme šabata. Svaka mora imati pečat, a ukupno ih mora biti u servisu 25. – Kako ih ja imam samo 24, a one datiraju iz 1878. godine, vrijednost im se kreće oko

pet tisuća eura. Evo, pokazat ću vam figurice Gospe i Isusa od tzv »seljačkog srebra«, to je staklo uronjeno u srebro. Figurice su iz 1780. godine i jedna vrijedi 100 eura. Znam,

zanima vas tko to kupuje? Gledajte, to je određeni broj kolekcionara, ljudi koji se bave specifičnim poslom, pasionirani skupljači i lju-bitelji starina. Ti ljudi znaju kada ja dolazim u Hrvatsku - to je jednom u tri mjese-ca, jer putujem po Europi - i tada dolaze i kupuju. Narav-no, novac ne uplaćuju ovdje na ruke, već na moj račun. Dakako, neke do tih stvari za-vrše i u muzejima i privatnim zbirkama koje onda jednog dana netko ostavi javnosti na uvid. Ja primjerice skupljam i kupujem satove. Trenutačno ih u svojoj zbirci imam 877, stari su 200-250 godina, a vrijednost im je oko 150 ti-suća eura. To je moja strast u kolekcionarstvu, a jednog ću dana to ostaviti državi. Sanja Knjaz

Nepotpun servis čaša iz 1878. dobijete za pet tisuća eura!

Hrelić: Lizalica iz osamdesetih, TV za dvije kuneNa najvećem zagrebačkom sajmištu uistinu možete kupiti i ono na što ni ne pomišljate, a dopušteno je cjenkanje

SIN

IŠA

KOSI

Ć

Travanj 2016.Glas Zagreba

28

ZAGREB I JA

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, GLUMAC, O SLIČNOSTIMA SARAJEVA I ZAGREBA

- U Zagreb sam prvi put došao s nepunih 14 godina 1975., zajedno s ocem na Zagrebački velesa-jam. Prva asocijacija danas na taj susret je plava boja. Ne znam odgovor na to zašto plava boja.

Ako se i za jednog glumca može reći da je naš, misleći pri tome ne njegovu gotovo sva-kodnevnu prisutnost u našim domovima, onda je to Emir Hadžihafizbegović. U svojih 50 i sitno godina ostvario je više od 80 uloga u kazalištiu, filmu i televiziji. Za sve što mu se dogodilo kaže da nije slučajno pa ni to da ima, u najmanju ruku, vrlo zanimljiv životopis: rodio se u Tuzli, živi u Sarajevu, dio života proveo u Zagrebu, je-dan od najdražih filmova sni-mio u Ljubljani, najbolji mu je prijatelj Beograđanin, ima vikendicu u Mostaru, dobio je

Zlatnog lava u Veneciji za - hr-vatski film, voli Maroko i tako unedogled. No ono što najviše voli jesu ljudi, kaže Emir, dok ispijamo „kaficu“ u njegovu

omiljenom kvartu, Kvatriću. - Altruist sam i ne bih mogao bez ljudi. Pri tome parafrazira Faulkne-ra i kaže: „Ne pristajem na kraj

čovjeka“. Slažemo se s njim, ali jedva čekamo da krene priča o Zagrebu, jer prvi put o toj temi govori glumac rođen u nama prijateljskoj susjednoj državi.- Kakav je bio vaš prvi susret s ovim gradom i kada je to bilo? - Nešto slično kao što se dra-maturški desilo u filmu Armin. U Zagreb sam prvi put došao s nepunih 14 godina 1975., zajedno s ocem na Zagrebački velesajam. Prva asocijacija da-nas na taj susret je plava boja. Nemam racionalan odgovor na to zašto plava boja. Da li je to nebo tog dana, da li plavi tramvaji, neki prolaznik u pla-vom, Dinamov dres iz izloga ili nešto potpuno deseto, ali eto – plava boja. Najdraži dio Zagreba Emiru je Kvatrić jer je u tom kvartu pro-veo osam mjeseci. - Nevjerojatno je da u preč-niku 50 metara imate baš sve što vam je potrebno. Znam da sam jednom poželio sta-viti novu dugmad na jedan odjevni predmet i identičnu dugmad kakvu sam zamislio sam i našao u jednoj radnji na Kvatriću. Potpuno volšeban (neobičan, op.a.) dio Zagre-ba s robnom kućom Nama i nekom retro pričom na koju sam mentalno naslonjen. Do-daje da ponekad šetajući Kva-trićem, pogotovo nedjeljom, pomisli da se vratio u neke 70. gledajući ljude kako idu pre-ma Maksimiru, kao nekada na

utakmicu Dinamo – Vardar.Našem sugovorniku se toliko sviđa Zagreb da u njemu ne bi gotovo ništa promijenio. - Mislim da je gospodin Bandić do te mjere urbanizirao Za-greb i dao mu jedan novi eu-ropski štih da ne bih mijenjao ništa. Ako bih baš morao dati neki amandman - kaže glumac - on bi se odnosio na kulturu sjećanja. Ja bih, recimo, uzvra-tio udarac velikim cinestarima i namjenski sredio i otvorio nekoliko kultnih kina koji u Za-grebu nisu više aktivni. Zanimalo nas je ima li ikakve sličnosti između Zagreba i Sa-rajeva...- Svaki grad ima svoj fetiš pre-ma određenim stvarima. U Zagrebu su to prodavaonice cipela koje ćete teško vidjeti i u nekim europskim prijestol-nicama. Sarajevo ima fetiš gastronomske ponude, već poznati ćevapi i pite. Kada bih tražio zajednički imeni-telj između Sarajeva i Zagre-ba, onda je to iznimno sličan mentalitet taksista. Gotovo je na razini fenomena koliko je-dni i drugi imaju iste životne priče. Kada bi teleportirali sve zagrebačke taksiste u Sarajevo i obratno, građani ne bi osjetili ni u Sarajevu ni u Zagrebu ni-kakvu promjenu. Naše sugovornike uvijek pita-mo kako zamišljaju Zagreb u budućnosti? - Pitajte Milana Bandića. Taj nevjerojatni čovjek sigurno će sve napraviti kako treba. A moja vizija Zagreba je - grad starih kafana. Katarina Butković

Moja vizija Zagreba – grad starih kafana

Svaki grad ima svoj fetiš prema

određenim stvarima. U Zagrebu su to prodavaonice cipela

ZAGREB I JA

Mislim da je gospodin Bandić do te mjere urbani-zirao Zagreb i dao mu jedan novi europski štih da ne bih mijenjao ništa.

Glas Zagreba

29

ZG ŠTIKLECIZG ŠTIKLECI

Jeste li znali da su Zagrepčani pili pivo još u 14. Stoljeću? No u 18. stoljeću prvi pisani tragovi govore o vrhunskoj obrtničkoj pivovari na adresi Pivarska 4, danas Basaričekovoj ulici. To je bilo i mjesto zabave tadašnjih stanovnika grada - mjesto komedija i igara. Prva donjogradska pivovara otvorila se u 19. stoljeću na uglu Gajeve i Tesline. Imala je pet radnika i godišnje proizvodila 6000 vjedara (vjedro = 56 litara). (DKB)

JESTE LI ZNALI ...

Mirisi iz tanjura –jetrica i škubanke

GASTRO NOSTALGIJA

Mirisi s tanjura starog Zagreba ovaj put stižu od pečene jetrice i škubanki, poznatijih kao bijelih žganci. I dok se tijekom zimskih mjeseci ovo jelo spravljalo sa svinjskom jetrom, sredina proljeća donosila je već mlade piliće. Njihov je „vanjski dio“ spadao u preštimana jela - poha-ni mladi picek, a iznutrice s naglaskom na pileću jetricu oduvijek su zauzimale mjesto na jelovniku kao jeftiniji izbor. Taj se običaj zadržao i do današnjih dana, iz istih razloga, ali i zahvaljujući bogatoj nutritivnoj vrijednosti ove namirnice. Pokazala su se važna za jačanje imunite-ta, i kao čuvari dobrog vida. Nezaobilazna su namirnica kada govorimo o liječenju anemije. Osim na jelovnici-ma odraslih, zbog svojih svojstava važan su dio prehra-ne djece. Kombinacijom pileće jetrice i povrća dobije se izvrsna dječja kašica.

Škubanke, kako bijele žgance i danas zovu naši stariji sugrađani mogu osim priloga biti i samostalno jelo. Riječ je o narezanom krumpiru kuhanom u slanoj vodi, potom zgnječenog u malčice svoje vode, dodanoj žličici masti i sve vraćeno na vatru da bi se u to ukuhalo brašno. Potrebno je brzo i snažno miješanje da se do-bije gusta masa. Nekima je na to samo dovoljno malo poprženog luka ili vrhnja za potpun obrok.Kad govorimo o prijedlogu recepta koji možete isproba-ti već danas, odabiremo najčešći iz kuhinja naših baka. To je distanje pileće jetrice na luku. Budući da je riječ upravo o jetri, potrebna je kvalitetna termička obrada. Na kraju se, za stvaranje umaka koji će se poslužiti uz bijele žgance, najčešće dodavalo malo rajčice. Oni koji žele obrok što prije na tanjuru odabiru pečene jetrice na luku, koju na samom kraju pripreme zaliju jajima i ispeku. Za slastan i zdrav obrok još samo dodajemo salatu od cikle! (DKB)

Agramerska špreha još nije hmrlaKako zvuči špreha Agramskog Zagreba?! Slijedi prikaz na dijalektu, koji ipak još nije - hmrl. - Ovo kaj sem našrajbal nisu same bedastoće. O svojim leti-ma čkomim. Svanul je Vuzem. Moja frajlica kriči-kulki je tebe treba čekati?! A ja pred špiglom. Malo sam preveč kosmat, hm?! Onda u ajncug a ona opet – si nore glive jel, to ti nije lepo, zglediš kak halek. Pozabil sem da sam se dosta zdošel. A ona je fajn, gizdava i v novoj kikli. Šmugnul sam po drugo. Sad smo kak se šika. „Sretan Vuzem od sveg srca želim-nek vam bu svega dobrega v živlenju“, pozdravljamo djecu. Malo smo se kušnuli pa pokloni skromni – ne nahitavamo se s nof-cima. Bezicirali smo vam stolce, ajmo obedvat. More, lačen sam kak pes. Šopani puran, pa šalata od vugorkov. Znaju da imam rad koglof z cvebama, šnenokrle i šufnudle z makom. Nebum danas ovo s filom gnecavom. Evo gemišti. Baš sam si pocugnul, švindla mi se. Gledim unuke - morti bu z njih nekaj ispalo. Otec im je peneze par put zarajtal. Bojal sem se da ga bu kmica jemput pojela. Friško je, zel sam širajzl i proroškal oganj. Šmugnul sam prek reda do šekreta. Kla-fraju svi o koječem, o onome kaj ja nigdar čul nis. Najte to za zlo zeti al ja bum moral prejti. Nebum v grabu opal, nisam tak handrast ni pod gasom. Kaj ti je sad odjenput puhnulo v glavu, si pošandrcal? Ne, spati sam se otpravilŽelite li i vi s nama podijeliti svoju agramersku šprehu, javite nam se elektronskom poštom. (DKB)

Travanj 2016.Glas Zagreba

30

SPORT I REKREACIJA

“Ulično surfanje” i “jahanje duha”Zovu ih ulični sportovi, iako zaista ne razumijem čime su zaslužili takvo ime. Prije desetak godina Saudijci su izmislili ludi i opasni sport naziva „ulično surfanje“. Oni naime za vrijeme vožnje automobilom otvaraju njegova vrata i čvrsto se držeći za njih nastavljaju putovanje surfajući po asfaltu samo u sandalama. Puno prije njih Amerikanci su počeli s uličnim sportom zvanim „jahanje duha“. Mladići za vrijeme vožnje izlaze iz jurećeg automobila, odnosno skaču na njegov krov i nastavljaju daljnju vožnju plešući po krovu automobila koji se kreće... Ipak, ne preporučujemo te aktivnosti na zagrebačkim ulicama. (DKB)

Ulični sportovi totalno u trenduNakon što su prije nekoliko de-steljeća našim ulicama zavladali skejteri a mi uz svaku vratolomi-ju ostajali bez daha, nešto sra-mežljivije i drugi sportovi sele na ulicu. Ulični nogomet posljednjih je godina obično dio nekih kampa-nja, a košarkaški hakl na otvo-renom puno rašireniji. U za-grebačkom naselju Gajnicama prvi takav turnir održan je lani. Odaziv je bio izvrstan, sudjelo-valo je 30 amaterskih ekipa iz cijele Hrvatske, posjetitelji su se brojili u stotinama… Zato poziv-nicu za novi susret šalju i za 28.

svibnja ove godine. Drugi „Hakl na Taksiju“ održat će se na ko-šarkaškom igralištu kod taksi stajališta u Gajnicama. - Smatramo da je ovakav turnir od iznimne važnosti za promo-ciju košarke među mladima u lokalnoj zajednici, u što smo se i sami uvjerili primijetivši da je nakon turnira veći broj dje-ce počeo igrati košarku - riječi su organizatora Hakla i tajnika Sportsko-rekreativne Udruge Hakl na Taksiju Marka Ereša.Na globalnoj razini natjecanje 3X3 je u velikom porastu, a već sadašnje zanimanje za ovaj dru-

gi susret u tom zagrebačkom naselju, govori da smo dio tog trenda. Sve to mogla bi biti i najava stvaranja tradicionalnog turnira. Zanimljivo je i da bi na Olimpijskim igrama 2020. u To-kyu košarka 3x3 bi trebala po-stati službena disciplina.Ovogodišnji Hakl imat će i do-datak – tjedan dana kasnije, 4. lipnja. Posjetitelji će tada moći uživati u revijalnom boksačkom turniru „Boks na Taksiju“. Svoj dolazak najavilo je četrdesetak boksača iz raznih klubova. Cilj svega je, ističu u udruzi, promo-cija sporta i zdravog načina živo-

ta općenito, a posebice košarke 3x3 i boksa. Od uličnih sportova koji se tre-nutačno prakticiraju izdvajamo i zanimljivi parkur. Ovi sportaši pokazuju svoje umijeće nošenja s mentalnim i fizičkim prepreka-ma. Cilj im je što brže i sigurnije se kretati kroz okolinu. Zato ako se susretnete s razgibanim mla-dićima ili djevojkama koje pre-skoče ogradu vrtića pa se spuste sa zida, doskoče na plato i jure dalje – ne brinite - oni samo malo drukčije od vas zamišljaju dolazak od točke A do točke B. Dajana Kos Bučar

Nequos etur? Nequam et as re vid quam qui id moluptatur? Es et acien-tur?Musdanimusam que dest qui num

112 jedinstveni broj hitne službe192 Policija194 Hitna pomoć193 Vatrogasci1987 Pomoć na cesti18166 Prognoza vremena18981 Opće informacije11888 Telefonski imenik

Plavi telefon: 4833 888SOS za žene i djecu žrtve nasilja: 0800 655 222Centar za krizna stanja i pre-venciju suicida: 2421 603Autonomna ženska kuća Zagreb: 0800 5544Hrabri telefon_ 0800 0800; za djecu 116 111Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Đorđićeva 26, tel: 3457 518Psih. pomoć maloljetnim mamama: 2442 061Gradska groblja: 4696 700; 060 408 408Sanitetski prijevoz: 6302 944

Radio taxi: 1777Eko taxi: 1414Cammeo: 1212Zebra taxi: 060 7557 Autobusni kolodvor:

060 313 333Glavni kolodvor: 060 333 444Elektra Zagreb: 4856 335HEP-Toplinarstvo: 6009 601; 6009 650Gradska plinara:0800 400 400; 6184 586Vodoopskrba i odvodnja: 6163 000; 6163 999

Čistoća: 0600 110 11Zagrebparking:6311 888 (Pauk služba)ZET: 060 100 001Zračna luka: 060 320 320Prometna policija Lučko: 6530 870Gruntovnica: 6302 203Porezna uprava: 0800 66 99 33

Centrala: 610 1111 Linija za građane: 0800 1991Komunalno redarstvo: 6101 566Prometno redarstvo: 6166 131

Ulica grada Vukovara 416420-000; info@zgh.hrPOZIVNI CENTAR: 072 500 4007 - 20 sati, subotom: 8 - 13

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, tel. 2388 888DJ.B OLNICA SREBRNJAK, Sre-brnjak 100, tel. 2430 783KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, tel. 2902 444KB MERKUR, Zajčeva 19, tel. 2431 390KB SESTRE MILOSRDNICE, Vinogradska 29, tel. 3787 111KBC ŠALATA, Šalata 4, tel. 4552 333KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZA-GREB, Klaićeva 16, 4600 111KLINIKA ZA ZARAZNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ, Miro-gojska 8, tel. 2826 222KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI, Jordanovac 104, tel. 2385 100KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU, Draškovićeva 19, 4697 000KLINIKA ZA TUMORE, Ilica 197, tel. 3783 555KLINIKA ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE, Petrova 13, tel. 4604 646KLINIČKA BOLNICA SVETI

DUH, Sveti Duh 64, tel. 3712 111PSIH. BOLNICA SVETI IVAN, Jankomir 11, tel. 3430 000PSIH. BOLNICA VRAPČE,Bolnička c. 32, tel. 3780 666PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ, Kukuljevićeva 11,

tel. 4862 503SPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, tel. 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC, Dugi dol 4a, tel. 2353 800KLINIKE VETERINARSKOG FAKULTETA, Heinzelova 55, tel. 239 0111

Stalna noćna služba:Centar, Trg bana Jelačića 3Siget, Av. V. Holjevca 22Dubrava, Grižanska 4Kustošija, Ilica 301Trešnjevka, Ozaljska 1Borongaj, D. Budaka 17Brezovica, Brezovačka 123Držićeva 4 (Autob. kolodvor)

Hitna stomatološke službe – radnim danom od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0-24 h: ordinacija za hitnu stomatološku službu, Run-janinova 4, tel. 4897- 688 za Centar, Trnje, Črnomerec, Medveščak, Trešnjevka, Susedgrad; KB Dubrava, tel. 290- 3195 za Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica; Dom zdravlja Zagreb Centar (lokacija Siget, Av. V. Holjevca 22), tel. 6598-421 za Novi Zagreb.

SERVISNE INFORMACIJE

ZAGREBAČKI HOLDING

BOLNICEDEŽURNE LJEKARNE

STOMATOLOGIJA

PUTOKAZ DOGAĐANJA

GRADSKA UPRAVA

-1.4. do 15.10 Glazba u Crkvi sv. Marka-1.4. do 1.11. promenadni koncerti u Botaničkom vrtu-4.4. Mladi u Lisinskom, Aljoša Jurinić -5.4. do 10.4. Zagreb Auto Show, Zagrebački velesajam-5.4. do 6.4. Inovacije i održivi razvoj proizvoda turizma posebnih interesa, Hotel Panorama-6.4. Esma Redžepova &Folk Masters. KD Vatroslav Lisinski-8.4. Brkovi, Tvornica kulture- 9.4. Lisinski subotom: Josip Štolcer Slavenski-10.4. UFC Fight Night, Arena Zagreb-13.4. do 16.4. Jazz.hr/proljeće 2016., KD V. Lisinski-14.4. Chris Cornell, KD Vatroslav Lisinski-15.4. do 17.4. Međunarodni kongres studenata - ERFUSS 2016, Edukacijsko rehabili-tacijski fakultet- 15.4. Gustafi, Tvornica kulture-16.4. Koncert u spomen Ekatarina Velika, Billiards club-do 17.4. Dražen Trogrlić, Intimni univerzum 2000. do 2015. (slike, skulpture, crteži), Moderna galerija-18.4. Gudački kvartet Se-bastian, KD Vatroslav Lisinski19.4. do 22.4. BIAM, Zagrebački velesajam-23.4. do 1.10. Zagrebački vremeplov- 23.4. Lisinski subotom: Ivo Pogorelić, Ciklus unutar ciklusa-23.4. do 28.4. 4. Zagrebački harfistički festival, na više lokacija-24.4. Jurjevski običaji na Trgu bana jelačića-24.4. Generator Race, SRC Jarun

VAŽNI TEL. BROJEVI

HITNI TELEFONI

Glas Zagreba

31

VODIČ

Travanj 2016.Glas Zagreba COOLTURA

TRAVANJ 2016

TRAVANJ 2016

TRAVANJ 2016

Art

SpektaklZabava

UMJETNOSTU zagrebačkoj Galeriji Sunce URIHO, Avenija Marina Držića 1, uspješno je otvoren 1. Pro-ljetni salon HDLU Zagreb. Izložba će se moći pogledati do 15. travnja. Možete vid-jeti djela u rasponu od lirske apstrakcije (Ladišić, Kinkela, Pastuović, Jugović), preko

apstraktnog ekspresionizma (Žunjić, Rubes), do sasvim minimalističkih, pročišćenih kompozicija Borisa Pecigoša. Tu su i akvarelisti (Cirkvenčić, Dapas), koji su mekim i vir-tuoznim potezima dočarali atmosferu našega grada, a s

izražajnim grafičko–crtačkim senzibilitetom pridružio im se i Stjepan Katić, dok Jonke slika Zagreb u nadrealističkoj maniri.

KONCERTLegendarni Gustafi 15. trav-nja stižu u Tvornicu i sa sobom donose - “Maneštru”! Novi, jedanaesti album Gus-tafa jedinstvenog naziva “Maneštra” izvrstan je po-vod i poziv na druženje u

Tvornicu kulture. Pripremite 70 kuna i uživajte u glazbi i plesu.

VREMEPLOVTrgovi i ulice središta grada i ove godine bit će mjesto glaz-benih, plesnih i raznih drugih događanja, koja se, u sklopu projekta Turističke zajednice grada Zagreba „Zagrebački vremeplov“, odvijaju već de-

vetu godinu za redom. Od 23. travnja „Zagrebački vre-meplov“ objedinjuje nekoliko događanja, koje svako na svoj način pokazuje zagrebačku prošlost i običaje.

FILMDani hrvatskog filma održat će se ove godine u Kinu Europa i u Kinu Tuškanac od 21. do 24. travnja. Za građanstvo je besplatan ulaz

PROŠLOSTDani vitezova templara u Za-grebu održat će se od 22. do 24. travnja, a svi znatiželjnici i ljubitelji vitezova dođite i uživajte u djeliću povijesti. Najmisteriozniji red Katoličke crkve - templari – u Zagrebu je, u samom srcu grada, na Novoj vesi, sve do ukidanja reda 1314. godine imao ve-liki hram, crkvu Svetog Zaha-rija. (SAK)

na sve projekcije i događanja uz obavezno podizanje u-laznica. Dani hrvatskog filma u suradnji s Deskom Krea-tivne Europe – Uredom ME-DIA i ove godine organizira-ju radionicu pod nazivom “Kako razvijati i predstaviti projekte u početnoj fazi za međunarodno tržište”, čija će kulminacija biti pitching forum na samome početku festivala.

Povratak u prošlost

SIN

IŠA

KOSI

Ć