GI 2018 SVINJOGOJSTVO tisak 3 - hpa.mps.hr · uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvod-nju u Hrvatskoj. U sektoru svinjogojstva sufi-nanciraju se dvije proizvođačke organizacije

2018

Svinjogojstvo Pig Breeding

Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

[email protected]

www.poljoprivreda.gov.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE MINISTRY OF AGRICULTURE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA

U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2018. GODINU ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING

IN REPUBLIC OF CROATIA 2018.

Zagreb, ožujak 2019.

Izdavač / Publisher Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture

Za izdavača / For the publisher Tomislav Tolušić, dipl. iur.

Web https://poljoprivreda.gov.hr

Ministarstvo poljoprivrede Ministry of Agriculture Adresa / Address Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

E-mail [email protected]

Izvješće pripremili / Authors: Doc. dr. sc. Zdravko Barać Dr. sc. Mato Čačić Željka Fatović, dipl. ing. Željko Mahnet, dipl. ing. Vedran Klišanić, dipl. ing. Nađa Lubina Malus, dipl. ing. Ines Šilipetar, mag. ing. agr. Magdalena Herceg, mag. ing. agr. Dr. sc. Marija Špehar Dr. sc. Maja Dražić Nives Božić, dipl. ing Branimir Antoljak, dipl. ing. Ksenija Feljan Maroković, dipl. ing. Mr. sc. Dubravka Živoder Tomislav Anđelić, dr. med. vet.

Prikupljanje podataka / Data collected by

1. Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture2. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu /

Croatian Agriculture and Food Agency

Oblikovanje / Design ZEBRA, Vinkovci

Tisak / Printed By ZEBRA, Vinkovci

Naklada / Edition 650

ISSN 1848-0128

Molimo korisnike da prilikom korištenja podataka navedu izvor.

Those using data from this issue are kindly requested to state the source.

Ministarstvo poljoprivrede

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2018. GODINU 3

PREDGOVOR / PREFACE „Godišnje izvješće o stanju uzgoja svinja u Republici Hrvatskoj u 2018. godini“ publikacija je Ministarstva poljoprivrede koja donosi pregled stanja u sektoru svinjogojstva, a iskazani statistički podatci daju deta-ljan uvid u proizvodne re-zultate zabilježene u 2018.

godini kao i kretanje određenih trendova u duljem vremenskom razdoblju, a što je važno za donošenje odluka vezanih uz provedbu uzgojnih programa ili utvrđivanje drugih mjera u sektoru svinjogojstva.

Godišnje izvješće prikazuje podatke o ukup-nom broju životinja prema kategorijama i pas-minama, odnosno linijama. U 2018. godini evidentiran je uzgoj 27.786 uzgojno valjanih krmača. Prema pasminskoj strukturi, prevla-davaju krmače hibridnih programa PIC sa za-stupljenošću od 51 % i Topigs sa zastupljeno-šću od 30%. Hrvatski uzgojni program zastup-ljen je sa 9,51%, a izvorne pasmine su bile zastupljene s udjelom od 9,73 % u ukupnom broju uzgojno valjanih krmača.

Tijekom 2018. godine u jedinstvenom registru domaćih životinja registriran je unos 290.170 grla svinja, uglavnom prasadi, a u istom pe-riodu zabilježen je promet izvan granica Re-publike Hrvatske od 205.117 grla svinja, uglavnom tovljenika.

Kako bi stvorili pozitivnu poslovnu klimu svim našim stočarima, tijekom 2018. godine donije-li smo niz novih mjera. Smanjen je PDV na stočnu hranu i repromaterijal, gnojivo, a od 2019. godine i na žive životinje te svježe i ras-hlađeno meso.

Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu prednost za zakup državnih hektara dana je upravo stočarima. Stočarstvo i peradarstvo prioritetni su sektori i u Programu ruralnog razvoja RH. Potiču se i uzgojna udruženja u stočarstvu, sufinancira se nabava opreme, označavanje životinja te genomsko testiranje. U 2018. godini usvojen je Zakon o uzgoju do-maćih životinja, koji je u primjeni od 1. siječnja 2019. godine, a i kojim se želi unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvod-nju u Hrvatskoj. U sektoru svinjogojstva sufi-nanciraju se dvije proizvođačke organizacije

“The Annual Report for pig breeding in the Republic of Croatia in 2018” is a publication of the Ministry of Agriculture, which provides an overview of the situation in the pig meat sec-tor. The statistical data presented give a de-tailed insight into the production results recor-ded in 2018 as well as the trends of specific indicators over a more extended period, what is important for making decisions related to the implementation of breeding programs or the establishment of other measures in the pig meat sector.

The Annual Report shows data on the total number of animals by categories and breeds or breeding lines. In 2018, 27.786 breeding sows were registered. According to the breed structure of the total number of breeding sows, PIC hybrid programme dominated with a share of 51% and Topigs with a share of 30%. The Croatian national breeding program was represented by a share of 9.51%, while Croatian native pig breeds were represented by a share of 9.73% in the total number of breeding sows.

During the year 2018 import of 290.170 pigs, mostly piglets, was recorded in the Unified Register of Domestic Animals, while in the same period the export of pigs, mostly fatte-ners, was 205.117.

With the aim of creating a positive business climate for all our farmers we introduced a number of measures. Value added tax rate was reduced on livestock feed and raw mate-rial, fertiliser, and in 2019, it will also be cut on live animals and fresh and chilled meat. The new Law on Agricultural Land has given priority to livestock farmers for the lease of state land. Livestock and Poultry are the prio-rity sectors in the Rural Development Pro-gram of the Republic of Croatia. Acquisition of equipment, marking animals and genomic testing are being cofinanced, and organising of breeding societies is encouraged. In the year 2018, the Act on the Farming of Dome-stic Animals which intended to improve the cultivation of domestic animals and livestock production in Croatia was adopted and came into force on the 1st of January 2019. In the pig breeding sector, two producer organisa-tions are co-financed. Their work is supported by half a million euros per organisation, as

Ministry of Agriculture

4 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

čiji rad se podupire s pola milijuna eura po or-ganizaciji, jer samo udruženi i jaki uzgajivači mogu biti tržišno konkurentni.

Uzgajivači svinja sve se više okreću zaštiće-nim i izvornim pasminama turopoljske i crne slavonske svinje, a od prošle godine na tom popisu je i banijska šara svinja. Te pasmine dodatno se potpomažu s 200 eura po uvjet-nom grlu. Radi lakšeg poslovanja omogućene su i dodatne količine plavog dizela i to 40 litara po grlu tovljenika.

U Program ruralnog razvoja uvrštena je mjera Dobrobit životinja koja svinjogojcima omogu-ćava dodatne potpore ako primjenjuju nad-standarde u proizvodnji. Navedene potpore iznose 28,50 eura po uvjetnom grlu svinja u tovu te 177,75 eura po uvjetnom grlu krmače i nazimice uz 65,13 eura godišnje po gospo-darstvu za izradu plana hranidbe. Raspoloži-va sredstva za ovu mjeru iznose 150 milijuna kuna. Svinjogojci su najglasnije zagovarali upravo ovu izmjenu Programa ruralnog raz-voja što smo u konačnici i prihvatili..

Moramo se osvrnuti i na jednu veliku potenci-jalnu opasnost - afričku svinjsku kugu (ASK), koja prijeti ovom sektoru i zbog koje smo po-duzeli odlučne mjere s ciljem da maksimalno zaštitimo domaću svinjogojsku proizvodnju.

Zbog svega navedenog, a sukladno Nacional-nom kriznom planu za ASK, 2018. godine po-duzeli smo preventivne mjere kako bi RH za-držala status države slobodne od ASK, od-nosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadrža-ti infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga donijeli smo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svje-žeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti.

Ovom prilikom apeliram na sve svinjogojce da budu dosljedni, da se pridržavaju biosigurnos-nih mjera, da slijede savjete struke, jer su upravo sami svinjogojci glavni zaštitnici naše proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede i sve naše stručne službe su vam na raspolaganju.

only affiliated and strong breeders can be competitive on the market.

The pig breeders are turning more and more to the protected and native breeds of Turopo-lje pig and Black Slavonian pig. Since 2018, the Banija Spotted pig was also added to this list. These breeds are additionally supported with 200 euros per livestock unit. Additional quantities of blue diesel in the amount of 40 litres per fattener were also available to facili-tate the business operations.

In the Rural Development Program, Animal Welfare has been included and provides ad-ditional support to pig breeders if they apply over-standards in production. The grants above amount to EUR 28.50 per livestock unit for fatteners and EUR 177.75 for livestock unit of sows and gilts with EUR 65.13 per annum per farm for the plan of nutrition. The funds available for this measure amount to HRK 150 million. Pig breeders were the loudest advo-cate of this change in the Rural Development Program, which we ultimately accepted.

We must also be aware of one great potential danger - African swine fever (ASK), which is threatening to this sector. Therefore, we have taken decisive measures - with the aim to protect domestic pig production.

Due to all of the above, and following the National Emergency Plan for ASK, we have taken preventive measures to ensure that the Croatian status of the ASK free state is main-tained, i.e. early detection of viruses where it is possible to keep the infection in a limited area with activities done in time. Therefore we have issued a Decree on measures to prevent the occurrence and early detection of African swine fever virus infection in Croatia, to pre-serve the entire pig breeding sector in Croatia (production, processing, the sale of fresh pig meat) from the occurrence of this infectious disease.

At this time I appeal to all pig breeders to be consistent, to adhere to biosecurity measu-res, to follow the expert`s recommendations because the pig breeders themselves are the primary guardians of our agriculture produc-tion. The Ministry of Agriculture and all our professional services are at your disposal.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede

Tomislav Tolušić, dipl. iur.

Deputy Prime Minister and Minister of Agriculture Tomislav Tolušić, dipl. iur.



SADRŽAJ / CONTENTS PREDGOVOR / PREFACE .......................................................................................................... 3

1. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU / PIG BREEDING .............................. 7

1.1. BROJČANI POKAZATELJI / NUMERICAL INDICATORS ............................................. 7

2. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMAPRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS ........................................................ 14

3. PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS ............................................................ 20

4. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMAFATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS ............................................................. 23

5. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMARESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS ..................................... 25

6. REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS ..................................................................... 26

6.1. REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA

I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA / FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS ...... 26

7. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA

TRADE OF THE HERDBOOK PIGS .................................................................................... 28

8. IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJAUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA ................................................................ 29

9. POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA UBANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE

STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL INTHE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA .......................................... 33

9.1. BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH

U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA ............................. 33

9.2. LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES

OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia) ............................................................................................. 35

10. OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS .................................. 36

10.1. REGISTAR FARMI / FARM REGISTER ...................................................................... 36

10.2. SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS .................................................................................................... 40

11. KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK)

CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL ...................................................................... 46



11.1. RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U 2018. GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2018 ........................................... 46

12. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH

PROIZVODALABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS ..... 49

12.1. MESO HRVATSKIH FARMI / MEAT FROM CROATIAN FARMS ............................... 49

12.2. PROMOCIJE PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM

2018. GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING 2018. ............................................................................................................. 50

13. STOČARSKE IZLOŽBE I SMOTRE / EXHIBITIONS AND SHOWS .................................... 53

14. STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTIEXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITIES ............................................................ 55

14.1. XIV. SAVJETOVANJE UZAGAJIVAČA SVINJA U RH

XIV PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA ...................................................... 55

14.2. EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA

EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS ...................................................... 56

14.3. REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE

REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREED .............................................. 57

14.4. REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE

REVITALIZATION OF MANGALICA PIG BREED ....................................................... 57

15. UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS ............................................ 59



1. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVUPIG BREEDING

1.1. BROJČANI POKAZATELJI NUMERICALINDICATORS

Ukupan broj svinja u Republici Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina je u padu, broj krmača prema podacima Državnog zavoda za statisti-ku, u periodu od proteklih pet godina varira iz-među 96.000 i 103.000 (Grafikon 1). Uzgojno selekcijski rad u RH provodi na pasminama iz nacionalnog uzgojnog programa (veliki jorkšir, landras, pietren, durok te križanci velikog jork-šira i landrasa), na hibridnim uzgojima koji su većinom zastupljeni na velikim svinjogojskim farmama te na hrvatskim izvornim i zaštićenim pasminama svinja. Broj uzgojno valjanih krma-ča, nakon nekoliko godina konstantnog rasta, na kraju 2018. godine zabilježio je pad u odno-su na 2017. godinu od 687 krmača. Na kraju 2018. godine u uzgoju je bilo 27.786 uzgojno valjanih krmača (Tablica 1). Najveći broj uzgoj-no valjanih krmača u 2018. godini držao se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu te Va-raždinskoj županiji što čini skoro 90 % ukupne populacije uzgojno valjanih krmača. U ostalim

županijama nositelji uzgoja su uglavnom obi-teljska poljoprivredna gospodarstva koja uglavnom drže krmače iz hrvatskog uzgojnog programa te izvorne i zaštićene pasmine svi-nja. (Grafikon 3). Najveći udio uzgojno valjanih nerasta 25,87 % pripada crno slavonskoj svinji (Grafikon 4). Razlog visokog udjela nerasta ove pasmine je u povećanju populacije crne slavonske svinje i provođenja isključivo prirod-nog pripusta na tim stadima što za posljedicu ima da svaki uzgajivač mora imati barem jed-nog nerasta. Sljedeći po zastupljenosti su ne-rasti hibridnih programa i međupasminski kri-žanci. Najveći dio nerasta iz ove skupine držao se u Centrima za umjetno osjemenjivanje svi-nja te se koristio za potrebe velikih farmskih sustava. Dalje po zastupljenosti slijede nerasti iz hrvatskog uzgojnog programa i izvornih i za-štićenih pasmina, osim crne slavonske. I dalje je vidljiva nepovoljna struktura uzgajivača gle-de broja krmača koje drže na svojim gospodar-stvima (Tablica 6). Gospodarstva na kojima se drži do 5 krmača imaju udio od 54,80% u ukup-nom broju krmača, a udio od 11,58 % imaju gospodarstava sa 20 i više krmača.

Grafikon 1. Broj krmača od 2009. do 2018. / The number of sows from year 2009 to 2018

U grafikonu 1. su prikazani podatci DZS-u o kretanju ukupnog broja krmača kroz desetogodišnje razdoblje.

Svi podatci su konačni izuzev podatka za 2018. godinu. Podatke objavljuje DZS-u u publikaciji poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo/stočarstvo/broj stoke i peradi.

Ukupan broj krmača = broj krmača pod kontrolom proizvodnosti / uzgojno selekcijskim obuhvatom / + broj krmača izvan kontrole proizvodnosti

135000 136000

109000

100000

106000

99000

96000

100000 102000

99000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Brojkrm

ača/

No.ofsow

s



Tablica 1. Broj krmača u 2017. i 2018. / The number of sows in year 2017. to 2018.

Godina Year

Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti No. of sows in recording Ostale krmače

Others Sveukupno

Total Velike farme Farms

Obiteljska gospodarstva Family farms

Ukupno Total

12017. 24830 3643 28473 73527 110200022018. 23535 4249 27786 71214 2 99000

Izvor /Source: Državni zavod za statistiku / Croatian Bureau of Statistic 12017. – konačni podatci 22018. – privremeni podatci

Grafikon 2. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti od 2009. do 2018. godine The number of sows under production control from 2009 to 2018

Tablica 2. Broj rasplodnih svinja pod kontrolom proizvodnosti po županijama na dan 31.12.2018. The number of breeding pigs under production control per county on December the 31st 2018

Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows ZAGREBAČKA V. jorkšir 1 96

Landras 8 48 Durok 1 - Pietren 4 8 Topigs 3 423 PIC - 1989Turopoljska 13 104 C. slavonska 12 79 Mangulica 2 8 Križanci 1 25

UKUPNO/Total 45 2.780 KRAPINSKO - ZAGORSKA V.jorkšir 3 34

Landras 6 13 Pietren 5 - C. slavonska - 2 Križanci - 48

UKUPNO / Total 14 97

26318

26673 26586 26663

2360023758

24674

25873

2847327786

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Brojkrm

ača/

No.ofsow

s



Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows SISAČKO - MOSLAVAČKA V. jorkšir 2 27

Landras 5 29 Durok 5 8 Pietren 1 4 Turopoljska 6 26 Banijska šara 28 96 C. slavonska 10 46 Mangulica 2 5 Križanci - 218

UKUPNO / Total 59 459 KARLOVAČKA V. jorkšir 2 -

Landras 1 - Durok 2 - C. slavonska 5 23

UKUPNO / Total 10 23 VARAŽDINSKA V. jorkšir 4 91

Landras 14 12 Durok 2 - Pietren 22 1 Topigs - 1156Turopoljska 3 18 Mangulica 2 12 Križanci 1 23

UKUPNO / Total 48 1313 KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA V. jorkšir 10 48

Landras 11 146 Durok 2 10 Pietren 10 1 C. slavonska 2 10 Križanci - 77

UKUPNO / Total 35 292 BJELOVARSKO - BILOGORSKA V. jorkšir - 14

Landras 6 158 Durok 3 4 Pietren 4 16 C.slavonska 13 104 Mangulica 4 62 Križanci - 45

UKUPNO / Total 30 403 VIROVITIČKO - PODRAVSKA V. jorkšir - 5

Landras 4 24 Durok 1 5 C. slavonska 14 148 Mangulica 2 12

UKUPNO / Total 21 194 POŽEŠKO - SLAVONSKA Landras 8 131

Pietren 1 - C. slavonska 21 135 Mangulica 2 13




Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows BRODSKO - POSAVSKA V. jorkšir 1 12

Landras 5 11 C. slavonska 11 106 Mangulica 4 21 Križanci - 49

UKUPNO / Total 21 199 OSJEČKO - BARANJSKA V. jorkšir 0 21

Landras 2 84 Durok 12 - Pietren 3 9 C. slavonska 69 774 Mangulica 3 62 Topigs 5 6858 PIC - 7171Križanci - 27

UKUPNO / Total 94 15006 VUKOVARSKO - SRIJEMSKA V. jorkšir 5 139

Landras 3 61 Durok 2 14 Pietren 4 2 Mangulica 1 3 C.slavonska 42 825 PIC - 4841Križanci - 7

UKUPNO / Total 57 5892 MEĐIMURSKA V. jorkšir 3 77

Landras 27 104 Durok 5 - Pietren 7 8 Križanci - 650

UKUPNO / Total 42 839 SPLITSKO - DALMATINSKA C. slavonska 2 10 UKUPNO / Total 2 10 UKUPNO ŽUPANIJE V. jorkšir 31 564

Landras 100 821 Durok 35 41 Pietren 61 49 C. slavonska 201 2.262 Turopoljska 22 148 Banijska šara 28 96 Mangulica 22 198 PIC 0 14.001 Topigis 8 8.437 Križanci 2 1.169




Grafikon 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po županijama The number of sows under production control per county

Tablica 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po pasminama u 2018. godini The number of sows under production control per breed in year 2018

Pasmina Breed

Velike farme Farms

Obiteljska gospodarstva Family farms

Ukupno Total

V. jorkšir 58 506 564 Landras 171 650 821 Durok - 39 41 Pietren - 49 49 Crna slavonska - 2262 2262 Turopoljska - 148 148 Banijska šara - 96 96 Mangulica - 198 198 Topigs 8437 - 8437 Pic 14001 - 14001 Križanci 868 301 1169

UKUPNO / Total 23535 4249 27786

Tablica 4. Broj krmača po pasminama od 2009. do 2018. godine The number of sows per breed from year 2009 to 2018

Pasmina Breed

Godina / Year 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

V. jorkšir 1323 1326 983 1001 660 681 495 258 439 564 Landras 3690 2525 1564 1165 874 857 759 652 681 821 Pietren 138 102 129 53 30 32 33 45 45 49 Durok 28 28 11 9 10 36 34 31 39 41 Crna slavonska 642 856 896 902 839 1064 1309 1546 1930 2262 Turopoljska 138 127 133 124 124 119 132 116 124 148 Banijska šara - - - - - - 12 30 63 96 Mangulica - - - - - - - 51 155 198 Križanci i hibridi 20359 21709 22870 23409 21063 20969 21900 23144 24997 23607 UKUPNO / Total 26318 26673 26586 26663 23600 23758 24674 25873 28473 27786

150065892

27801313

839459403279292199194972310

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000

Osječko-baranjskaVukovarsko-srijemska

Zagrebačka i grad ZagrebVaraždinskaMeđimurska

Sisačko-moslavačkaBjelovarsko-bilogorska

Požeško-slavonskaKoprivničko-križevačka

Brodsko-posavskaVirovitičko-podravska

Krapinsko-zagorskaKarlovačka

Splitsko-dalmatinska



Tablica 5. Broj uzgojno valjanih nerastova po pasminama u 2018. godini Number of herdbook boars per breed in year 2018

Pasmina Breed

Broj nerastova / Number of boars Velike farme

Farms Obiteljska gospodarstva

Family farms Centri za UO

AI centers Ukupno

Total V. jorkšir 4 27 24 55 Landras 9 91 49 149 Pietren - 61 28 89 Durok 14 21 19 54 Crna slavonska - 201 - 201Turopoljska - 22 - 22Banijska šara - 28 - 28Mangulica - 22 - 22Križanci i hibridi 8 2 147 157 UKUPNO / Total 35 475 267 777

Grafikon 4. Udio (%) uzgojno valjanih nerastova po pasminama u 2018. godini Share (%) of herdbook boars per breed in year 2018

V.jorkšir7,08

Landras19,18

Pietren11,45

Durok6,95Crnaslavonska25,87

Turopoljska2,83

Banijskašara3,60

Mangulica2,83

Križanciihibridi20,21



Tablica 6. Broj uzgajivača i prosječan broj krmača po uzgajivaču na obiteljskim gospodarstvima The number of breeders and average number of herdbook sows per breeder at family farms

Županija / County Broj krmača / The number of sows Ukupno / Total do 5 6 - 9 10 - 19 20 i više

Grad Zagreb 15 2 2 1 20 Krapinsko - zagorska 1 - 1 1 3 Sisačko - moslavačka 24 9 3 1 37 Karlovačka 4 1 - - 5 Varaždinska 3 1 2 2 8 Koprivničko - križevačka 4 5 1 5 15 Virovitičko - podravska 8 5 3 3 19 Požeško - slavonska 18 5 4 - 27Brodsko - posavska 18 4 1 2 25 Međimurska 2 - 2 - 4Osječko - baranjska 31 12 9 7 59 Vukovarsko - srijemska 45 20 10 12 87 Zagrebačka 8 1 1 1 11 Splitsko - dalmatinska 1 - - - 1 Zadarska 1 - 1 - 2Bjelovarsko - bilogorska 11 10 4 6 31 Ukupno / Total 194 75 44 41 354 % 54,80 21,19 12,43 11,58 100,00



2. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMAPRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS

Podatci o proizvodnosti krmača na velikim farmskim sustavima objavljeni u ovom Izvješću temelje se na podatcima koje su ti sustavi dostavili u obliku svojih izvještaja (Tablice 7, 8, 9 i 10) te temeljem podataka proizvodnih pokazatelja koje neki od velikih farmskih sustava dostavljaju središnju bazu uzgojno valjanih svinja u elektronskom obliku prema

utvrđenoj proceduri (Tablice 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17). U zadnjih deset godina broj živo oprasene prasadi povećao se za 3,3 praseta po krmači godišnje, a broj odbijene za 2,6. Navedeno povećanje plodnosti direktan je rezultat uvođenja produktivnijih grla, uglavnom hibridnih programa, u proizvodnju na velikim farmskim sustavima.

Tabl

ica

7. K

ontro

la p

roizv

odno

sti k

rmač

a na

vel

ikim

farm

ama

/ Pro

ducti

on co

ntrol

of so

ws at

enter

prise

farm

s Za

točn

ost n

aved

enih

pod

atak

a u

tabl

ici 7

. odg

ovor

ne s

u os

obe

s po

jedi

nih

farm

i koj

e su

pod

atke

obr

adile

i do

stav

ile.

Orga

niza

cija

/

Orga

nizati

on

Pros

ječa

n br

oj

krm

ača

/ av

erag

e no

.of so

ws

Ukup

an

broj

lega

la

/ total

no. o

f litt

ers

Pros

ječa

n br

oj le

gala

/ a

vera

ge

no. o

f litte

rs

Broj

pra

sadi

/ Num

ber o

f pigl

ets

Ukup

no / t

otal

Pros

ječn

o po

krm

ači /

aver

age p

er so

w Pr

osje

čno

po le

glu

/ ave

rage

per li

tter

Opra

seno

pr

asad

i /

born

Živo

op

rase

no

pras

adi /

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i / we

aned

Opra

seno

pr

asad

i / bo

rn

Živo

op

rase

no

pras

adi /

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i / we

aned

Opra

seno

pr

asad

i / bo

rn

Živo

op

rase

no

pras

adi /

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i / we

aned

Belje

d.d.

PJ P

odlug

ovi

1490

35

44

2,38

5923

6 53

343

4590

4 39

,76

35,80

30

,81

16,71

15

,05

12,95

Be

lje d.

d. PJ

Gra

dec

1990

47

22

2,37

7752

3 68

850

6297

8 38

,96

34,60

31

,65

16,42

14

,58

13,34

Be

lje d.

d. PJ

Gaj

1498

34

22

2,28

5561

1 50

845

4322

0 37

,12

33,94

28

,85

16,25

14

,86

12,63

Be

lje d.

d. PJ

Malo

Kne

ževo

13

24

3128

2,3

6 51

715

4634

3 40

732

39,06

35

,00

30,76

16

,53

14,82

13

,02

Belje

d.d.

PJ B

rod P

ustar

a 13

67

3211

2,3

5 49

626

4536

8 39

483

36,30

33

,19

28,88

15

,45

14,13

12

,30

Belje

d.d.

PJ H

aljev

o 14

81

3472

2,3

4 57

528

5209

2 44

960

38,84

35

,17

30,36

16

,57

15,00

12

,95

Pik V

inkov

ci d.d

. PJ A

ndrija

ševc

i 1

1339

31

72

2,37

5022

0 43

329

3866

4 37

,51

32,36

28

,88

15,83

13

,66

12,19

Pi

k Vink

ovci

d.d. Č

ereti

nci

1396

32

33

2,32

4839

1 41

512

3559

6 34

,66

29,74

25

,50

14,97

12

,84

11,01

Vu

pik d.

d. far

ma O

včar

a 21

06

4841

2,3

0 79

223

7027

5 60

583

37,62

33

,37

28,77

16

,37

14,52

12

,51

Žito -

V. B

ranje

vina

848

2136

2,5

2 31

017

2869

4 27

526

36,58

33

,84

32,46

14

,52

13,43

12

,89

Žito -

For

kuše

vci

2420

55

97

2,31

7917

4 75

177

6978

3 32

,72

31,06

28

,84

14,15

13

,43

12,47

Žit

o - M

agad

enov

ac

2942

67

25

2,29

9267

0 87

172

8129

8 31

,50

29,63

27

,63

13,78

12

,96

12,09

Lip

ovač

a Prko

s d.o.

o. 61

3 14

27

2,33

2128

4 19

459

1848

3 34

,72

31,74

30

,15

14,92

13

,64

12,95

Ka

znion

ica u

Pože

gi 13

5 20

9 1,5

5 22

25

2085

16

86

16,48

15

,44

12,49

10

,65

9,98

8,07

Stoč

ar -

Zbela

va

436

1049

2,4

1 14

037

1260

9 10

974

32,19

28

,92

25,17

13

,38

12,02

10

,46

Repr

o cen

tar -

Kašte

lanec

81

4 14

79

1,82

2037

9 17

620

1639

3 25

,04

21,65

20

,14

13,78

11

,91

11,08

TS

H d.d

. Far

ma B

elica

91

7 20

83

2,27

3789

8 33

802

2431

5 41

,33

36,86

26

,52

18,19

16

,23

11,67

Kr

miva

d.o.o

. 42

3 10

39

2,46

1530

2 14

676

1350

7 36

,17

34,70

31

,93

14,73

14

,13

13,00

Gl

endo

r d.o.

o. 41

6 10

16

2,44

1248

8 11

414

9605

30

,02

27,44

23

,09

12,29

11

,23

9,45

UKUP

NO:

2395

5 55

505

2,32

85

5547

77

4665

68

5690

35

,71

32,3

4 28

,62

15,4

1 13

,96

12,3

5





Tablica 8. Prosječan broj prasadi opraseno po krmači i leglu od 2009. do 2018. Average number of piglets per sows and litter from year 2009 to 2018

Godina Year

Prosječan broj legala po

krmači Averagely litters

per sow

Prosječno po krmači Average per sows

Prosječno po leglu Average per litter

Ukupno opraseno Totaly born

Živo opraseno Alive born

Odbijeno Weaned

Ukupno opraseno Totaly born

Živo opraseno Alive born

Odbijeno Weaned

2009. 2,24 26,53 23,90 21,86 11,83 10,66 9,75 2010. 2,14 26,13 23,60 21,56 11,83 10,66 9,75 2011. 2,24 28,60 25,79 24,17 12,80 11,54 10,81 2012. 2,31 30,53 27,35 25,58 13,19 11,82 11,05 2013. 2,32 31,50 28,27 27,19 13,60 12,20 11,74 2014. 2,33 32,63 29,27 28,13 13,99 12,55 12,06 2015. 2,31 33,00 29,66 28,05 14,28 12,83 12,14 2016. 2,35 35,08 31,76 30,03 14,92 13,51 12,77 2017. 2,35 35,76 32,59 28,59 15,19 13,84 12,14 2018. 2,32 35,71 32,34 28,62 15,41 13,96 12,35

Tablica 9. Gubici prasadi u % u odnosu na broj farmi / Losses in % compared to number of farms

Gubici / Losses do 10 % 10,01-12,00 % 12,01 - 15 ,00% > 15%Broj farmi / No. of. farms 7 1 8 3

Tablica 10. Gubici prasadi u odnosu na broj krmača / Losses in % compared to number of sows

Prosječan broj krmača Average no. of sows do 1000 1001 - 2000 2001 - 3000

Broj farmi / No. of farms 8 8 3 Gubici / Losses 12,20 12,50 8,87

Tabl

ica 11

. Pr

oizv

odnj

a pra

sadi

mat

ičnih

krm

ača p

o pa

smin

ama i

hib

ridim

a na v

elikim

farm

ama

Pigle

t pro

ducti

on o

f her

dboo

k sow

s per

bre

eds a

nd h

ybrid

s at e

nter

prise

farm

s

Pasm

ina /

Bre

ed

Križa

nac /

Cro

ssbr

eed

Hibr

id / H

ybrid

Broj

kr

mač

a No

. of

sows

Broj

leg

ala

No. o

f litt

ers

Pros

ječan

br

oj le

gala

Aver

age

litter

s

Broj

pra

sadi

/ Num

ber o

f pigl

ets

Ukup

no

Tota

l Pr

osječ

no p

o kr

mač

i Av

erag

e pe

r sow

Pr

osječ

no p

o leg

lu

Aver

age

per l

itter

Opra

seno

bo

rn

Živo

op

rase

no

born

aliv

e Od

bijen

o we

aned

Op

rase

no

born

Ži

vo

opra

seno

bo

rn a

live

Odbi

jeno

wean

ed

Opra

seno

bo

rn

Živo

op

rase

no

born

aliv

e Od

bijen

o we

aned

Sva l

egla

/ All l

itters

Ve

liki J

orkš

ir 97

14

3 1,

47

2442

21

88

1514

25

,18

22,5

6 15

,61

17,0

8 15

,30

10,5

9 La

ndra

s 22

8 33

6 1,

47

4316

39

64

3135

18

,93

17,3

9 13

,75

12,8

5 11

,80

9,33

V.

jorkš

ir x l

andr

as64

7 11

28

1,74

22

090

1938

6 12

986

34,1

4 29

,96

20,0

7 19

,58

17,1

9 11

,51

Land

ras x

v. jo

rkšir

47

9 92

9 1,

94

1181

4 10

822

8995

24

,66

22,5

9 18

,78

12,7

2 11

,65

9,68

To

pigs d

jedov

i 94

16

9 1,

80

2182

19

82

1728

23

,21

21,0

9 18

,38

12,9

1 11

,73

10,2

2 To

pigs r

odite

lji 45

6 88

0 1,

93

1185

5 10

627

9246

26

,00

23,3

0 20

,28

13,4

7 12

,08

10,5

1





Tablica 12. Proizvodnja prasadi prvih legala po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Production of piglets from the first litters per breed, combination and hybrid at enterprise farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid

Broj legala Number of

litters

Ukupno prasadi Total of piglets

Prasadi po leglu No. of piglets per litter

Opraseno born

Živo opraseno born alive

Odbijeno weaned

Opraseno born

Živo opraseno born alive

Odbijeno weaned

V. Jorkšir 62 1014 899 656 16,35 14,50 10,58 Landras 125 1733 1600 1224 13,86 12,80 9,79 V. jorkšir x landras 124 2091 1910 1422 16,86 15,40 11,47 Landras x v. jorkšir 76 1128 1057 817 14,84 13,91 10,75 Topigs GP 56 659 592 533 11,77 10,57 9,52 Topigs P 117 1422 1313 1195 12,15 11,22 10,21

Tablica 13. Mrtvorođena i mumificirana prasad po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Dead born and mummified piglets per breed, combination and hybrid at enterprise farms


Broj mrtvorođene i mumificirane prasadi po leglu The number of deadborn and mumified piglets

Ukupna proizvodnja

Total production

% od ukupnog broja %

from total no. Prva legla

The first litter % od prvih legala

% from the first litters

V. Jorkšir 1,78 10,40 1,85 11,34 Landras 1,05 8,16 1,06 7,67 V. Jorkšir x landras 2,40 12,24 1,46 8,66 Landras x v.jorkšir 1,07 8,40 0,93 6,29 Topigs GP 1,18 9,17 1,20 10,17 Topigs P 1,40 10,36 0,93 7,67

Tablica 14. Gubici do odbića po pasminama, kombinacijama, hibridima i leglima na velikim farmama Losses per breed, combination, hybrid and litter until weaning at enterprise farms


Gubici u broju prasadi losses in no. piglets

Gubici (%) losses

Ukupna proizvodnja

Total production Prva legla

The first litter Ukupna

proizvodnja Total production

Prva legla The first litter

V. Jorkšir 4,71 3,92 30,80 27,03 Landras 2,47 3,01 20,91 23,50 V. jorkšir x landras 5,67 3,94 33,01 25,55 Landras x v.jorkšir 1,97 3,16 16,88 22,71 Topigs GP 1,50 1,05 12,82 9,97 Topigs P 1,57 1,01 13,00 8,99



Tablica 15. Starost krmača kod prvog prasenja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Age of sows at the first farrow at enterprise farms


Broj krmača

No of sows

do 330 dana / < 330 days

331 - 346 dana / days

347 - 362 dana / days

363 - 378 dana / days

379 i > dana / 379 and over

days Prosječno

average

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % komno. % dana

days Veliki jorkšir 61 0 0,00 8 13,11 14 22,95 10 16,39 29 47,54 378,45 Landras 125 24 19,20 24 19,20 31 24,80 15 12,00 31 24,80 360,14 V. jorkšir xlandras 124 5 4,03 37 29,84 46 37,10 15 12,10 21 16,94 360,15

Landras x v. jorkšir 76 4 5,26 18 23,68 19 25,00 18 23,68 17 22,37 370,61

Topigs djedovi 56 10 17,86 5 8,93 9 16,07 7 12,50 25 44,64 348,05 Topigs roditelji 117 14 11,97 10 8,55 16 13,68 18 15,38 59 50,43 361,39

Tablica 16. Trajanje servisnog razdoblja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Servis period of sows at enterprise farms


Broj krmača No. of sows

do 21 dan / ≤ 21 days

22-32 dana / days

33-41 dan / days

42-62dana / days

63-103dana / days

104 i više dana

104 and over days

Prosječno average

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % dana days

Veliki jorkšir 38 - - 8 21,05 21 55,26 6 15,79 3 7,89 - - 37,25 Landras 93 - - 10 10,75 40 43,01 23 24,73 15 16,13 5 5,38 49,15V. jorkšir xlandras 393 - - 59 15,01 306 77,86 24 6,11 2 0,51 2 0,51 36,63

Landras x v. jorkšir 350 - - 59 16,86 224 64,00 36 10,29 19 5,43 12 3,43 43,01

Topigs djedovi 64 5 7,81 34 53,13 7 10,94 7 10,94 9 14,06 2 3,13 41,92 Topigs roditelji 315 24 7,62 198 62,86 35 11,11 35 11,11 10 3,17 13 4,13 42,13

Tablica 17. Međuprasidbeno razdoblje po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Period between two farrows at enterprise farms


Broj legala No. of litters

Broj dana No.of days

Prosječno dana Average days

Veliki jorkšir 81 13068 161,33 Landras 195 33035 169,41 V. jorkšir x landras 1000 156350 156,35 Landras x v. jorkšir 850 133248 156,76 Topigs djedovi 113 17120 151,50 Topigs roditelji 789 120808 153,12



3. PROIZVODNI POKAZATELJI NAOBITELJSKIM GOSPODARSTVIMAPRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS

Proizvodni pokazatelji na obiteljskim gospo-darstvima niži su nego na velikim farmama. Lo-šiji proizvodni pokazatelji dijelom su uzrokova-ni genetikom, ali isto tako i nepovoljnom struk-turom obzirom na dob uzgajivača i veličinu far-me te tehnološkim rješenjima koji se koriste u proizvodnji prasadi. Osim manjeg broja živo

rođene prasadi po krmači pokazatelji uspješ-nosti proizvodnje su i trajanje servisnog i me-đuprasidbenog razdoblja. Uspoređujući ove pokazatelje velike farme imaju kraće međupra-sidbeno razdoblje za 16,55 dana, a servisno za 15,79 dana (Tablice 16,17, 20 i 21).

Tabl

ica

18. P

roizv

odnj

a pr

asad

i mat

ičnih

krm

ača

po p

asm

inam

a pa

smin

a / P

igle

t pro

duct

ion

of h

erdb

ook

sows

per

bre

eds

Pras

enja

/ Fa

rrow

Broj

kr

mač

a /

No. o

f so

ws

Broj

le

gala

/ No

. of

litter

s

Pros

ječa

n br

oj

lega

la /

Aver

age

litter

s

Ukup

no /

Tota

l Pr

osje

čno

po k

rmač

i /

Ave

rage

per

sow

s Pr

osje

čno

po le

glu

/ Av

erag

e pe

r litt

er

Opra

seno

/ Bo

rn

Živo

op

rase

no

/ Bor

n al

ive Od

bije

no /

Wea

ned

Opra

seno

/ B

orn

Živo

op

rase

no

/ Bor

n al

ive Od

bije

no

/ Wea

ned

Opra

seno

/ B

orn

Živo

op

rase

no

/ Bor

n al

ive Od

bije

no /

Wea

ned

Velik

i jor

kšir

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

435

625

1,44

7.

196

6.82

7 5.

368

16,5

4 15

,69

12,3

4 11

,51

10,9

2 8,

59

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 19

0 19

0 1,

00

2.09

5 1.

963

1.61

1 11

,03

10,3

3 8,

48

11,0

3 10

,33

8,48

La

ndra

s Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 56

5 84

4 1,

49

9.59

0 9.

206

8.35

4 16

,97

16,2

9 14

,79

11,3

6 10

,91

9,90

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

260

260

1,00

2.

682

2.55

1 2.

335

10,3

2 9,

81

8,98

10

,32

9,81

8,

98

Piet

ren

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

38

57

1,50

66

0 64

7 59

2 17

,37

17,0

3 15

,58

11,5

8 11

,35

10,3

9 Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

15

15

1,00

16

4 16

3 15

5 10

,93

10,8

7 10

,33

10,9

3 10

,87

10,3

3 Du

rok

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

47

72

1,53

85

5 78

2 66

8 18

,19

16,6

4 14

,21

11,8

8 10

,86

9,28

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

14

14

1,00

16

7 15

8 14

4 11

,93

11,2

9 10

,29

11,9

3 11

,29

10,2

9 Ve

liki j

orkš

ir x

land

ras

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

236

368

1,56

46

92

4482

39

44

19,8

8 18

,99

16,7

1 12

,75

12,1

8 10

,72

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 81

81

1,

00

1067

99

7 88

0 13

,17

12,3

1 10

,86

13,1

7 12

,31

10,8

6 La

ndra

s x

velik

i jor

kšir

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

55

87

1,58

1.

017

982

764

18,4

9 17

,85

13,8

9 11

,69

11,2

9 8,

78

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 14

14

1,

00

165

157

142

11,7

9 11

,21

10,1

4 11

,79

11,2

1 10

,14





Tablica 19. Starost krmača kod prvog prasenja na obiteljskim gospodarstvima Age of sows at first farrow at family farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combinaton


do 330 dana / ≤ days

331 - 346 dana / days

347 - 362 dana/ days

363 - 378 dana / days

379 i > dana / ≥ days

Prosječno dana

Average days

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % komno. %

Veliki jorkšir 182 31 17,03 26 14,29 34 18,68 25 13,74 66 36,26 382,96 Landras 258 55 21,32 25 9,69 29 11,24 25 9,69 124 48,06 395,16 Durok 14 3 21,43 1 7,14 3 21,43 1 7,14 6 42,86 383,70 Pietren 15 1 6,67 - - 1 6,67 1 6,67 12 80,00 396,27V. jorkšir xlandras 81 10 12,35 8 9,88 17 20,99 17 20,99 29 35,80 387,07

Landras x v. jorkšir 8 - - 2 25,00 2 25,00 - - 4 50,00 446,13

Tablica 20. Trajanje servisnog razdoblja kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Servis period of sows at family farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combination


do 21 dan / ≤21 days

22-32dana/ days

33-41 dan / days

42-62 dana / days

63-103 dana /days

104 i > dana /

104 ≥ days Prosječno

dana Average

days kom no. % kom

no. % kom no. % kom.

no. % kom no. % kom.

no. %

Veliki jorkšir 160 1 0,63 23 14,38 66 41,25 36 22,50 24 15,00 10 6,25 55,01 Landras 260 3 1,15 14 5,38 66 25,38 91 35,00 63 24,23 22 8,46 61,92 Pietren 18 - - 2 11,11 3 16,67 5 27,78 5 27,78 3 16,67 61,75Durok 26 - - 1 3,85 2 7,69 8 30,77 9 34,62 6 23,08 84,60V. jorkšir xlandras 116 - - 23 19,83 62 53,45 20 17,24 7 6,03 4 3,45 43,43

Landras x v. jorkšir 23 - - 6 26,09 10 43,48 2 8,70 5 21,74 - - 43,61

Tablica 21. Međuprasidbeno razdoblje kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Period between two farrows per breed and combination at family farms

Pasmina Breed

Broj legala No. of litters

Broj dana No. of days

Prosječno dana Average days

Veliki jorkšir 385 65.411 170 Landras 559 98.945 177 Durok 56 10.983 196 Pietren 39 7.260 186 V. jorkšir x landras 280 45.741 163 Landras x v.jorkšir 59 10.003 170



4. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMAFATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS

Broj tovljenika isporučenih na klanje s velikih farmi u 2018. godini veći je za 549 komada u odnosu na prethodnu godinu te je iznosio 455.589 (Tablica 23). Prikazani podatci s linije

klanja za T1 kategoriju svinja isporučenih s velikih farmi (Grafikon 5) ukazuju da je kroz zadnjih deset godina prisutan trend rasta svih klaoničkih pokazatelja.

Tablica 22. Rezultati tova na velikim farmama / Fattening results at enterprise farms

Broj grla stavljenih u tov No. of animals

of fattening

Broj grla isporučenih na

klanje No. of animals

slaughter

Prosj. težina kod stavljanja u tov Average weight

at start of fattening

Prosj. težina kod isporuke na klanje Average weight at

the end of fattening

Trajanje tova (dana)

Duration of fattening (days)

Dnevni prirast (grama)

Daily gain (g)

40276 36973 23,71 115,70 104 850 40302 39406 26,48 113,80 96 879 33961 30031 26,55 115,90 100 845 39510 37604 25,10 115,60 98 898 54922 53571 25,41 114,60 95 929 35423 32829 26,16 116,20 103 844 56400 52302 28,71 115,10 104 801 13896 4700 25,04 111,30 100 808

510 410 26,21 102,12 115 660 19715 18715 29,27 133,85 121 864 56740 53062 34,55 140,45 135 784 31465 30363 29,60 134,30 127 824 4281 4151 27,44 115,00 107 818

13757 12289 32,00 132,00 125 800 7719 7564 26,42 116,79 98 922 9389 8929 22,31 117,90 120 796 7644 7133 23,73 109,79 94 970

13042 12344 21,70 117,20 120 795 21153 20346 31,52 121,04 96 928

500105 462722 27,57 120,63 108,00 851



Tablica 23. Rezultati na liniji klanja tovljenika proizvedenih na velikim farmama Results of fattened animals at slaughter from enterprise farms

Broj grla isporučenih na

klanje No. of animals

Ukupna težina isporučenih grla

Total weight

Prosječna težina isporučenih grla Average weight of

animals

Prosječna težina polovica

Average weight of carcass

Prosječni % mesa

Average of meat(%)

Prosječno kg mesa u polovicama

Average of meat in carcass (kg)

36973 4279085 115,70 90,45 58,54 52,86 39406 4485220 113,80 87,88 57,98 50,96 30031 3481180 115,90 88,06 57,60 50,72 37604 4348340 115,60 89,30 58,24 52,02 53571 6141300 114,60 89,17 58,11 51,82 4700 523180 111,30 86,48 58,51 50,60

32829 3815600 116,20 88,22 58,59 51,70 52302 6021700 115,10 88,06 58,51 51,52

410 41870 102,12 79,79 58,93 47,02 18715 2505003 133,85 112,69 58,90 66,37 53062 7452558 140,45 110,60 57,90 64,04 30363 40777509 134,30 107,70 59,06 63,61 12289 1622148 132,00 106,75 59,80 63,84 4151 477365 115,00 105,80 57,83 61,20 7564 883399 116,79 94,00 59,70 56,12 8929 1052729 117,90 94,32 59,00 55,64

20346 2462712 121,04 93,92 60,12 56,46 12344 1446716 117,20 93,76 59,00 55,30

455589 91817614 120,96 94,71 58,47 55,38 Rezultati se odnose samo na klaoničke pokazatelje za T – 1 kategoriju

Grafikon 5 Pregled rezultata na liniji klanja za razdoblje od 2009. do 2018. godine Results at slaughter in period from year 2009 to 2018

105,81108,85 108,05 109,38

113,16 112,17 115,44119,34 121,03 120,96

82,7686,29 87,34 85,15 88,06 88,42 84,39

93,63 95,20 94,71

58,06 58,22 58,39 58,72 58,90 58,20 58,44 58,86 58,15 58,47

48,06 50,24 51,00 50,00 51,84 51,44 49,2955,13 55,35 55,38

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Težinagrla(kg)isporučenihnaklanje/Weight(kg)ofanimals

Težina(kg)polovica/Weight(kg)ofcarcass

Prosječni%mesa/Averageofmeat(%)

Prosječnokgmesaupolovicama/Averageofmeatincarcass(kg)



5. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMARESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS

Reprodukcijski pokazatelji na velikim farmama u zadnjih sedam godina jasno obilježavajuintenzivnu svinjogojsku proizvodnju. Postotak

oprasivosti nazimica i krmača je visok, ali tako-đer je visoka i stopa remonta (Grafikon 6).

Tablica 24. Rezultati proizvodnje prasadi na velikim farmama / Results od piglet production at enterprise farms

Farma / broj Farm / number

Remont krmača % Substitution of sows

% oprasivosti godišnje (krmače)

Farrowing rate (%) of sows

% oprasivosti godišnje (nazimice)

Farrowing rate (%) of gilts 1 44,52 93,74 92,97 2 32,50 90,87 87,00 3 35,00 92,19 89,20 4 76,88 91,41 88,84 5 38,50 91,42 87,32 6 45,01 89,83 85,64 7 39,13 93,47 90,81 8 38,30 92,81 90,05 9 34,30 91,03 89,20

10 38,60 89,21 83,29 11 42,22 73,01 76,40 12 44,00 86,27 93,70 13 50,00 88,98 92,40 14 48,00 81,00 90,07 15 50,00 81,00 81,00 16 41,00 92,00 90,00 17 38,00 80,00 82,00 18 56,00 81,00 86,00 19 34,10 71,40 52,01 20 38,00 80,00 82,00

Prosječno / Average 43,20 86,53 85,50

Grafikon 6. Rezultati remonta i oprasivosti od 2009. do 2018. godine Results of substitution and farrowing in period from year 2009 to 2018

36,04 42,16 33,32 40,44 40,46 44,15 44,70 44,91 41,28 43,20

81,74 82,2774,23

85,94 88,59 86,72 86,45 89,01 87,82 86,53

77,29 79,6773,98

85,89 87,02 86,74 85,14 87,27 86,70 85,50

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Oprasivostnazimica%Farrowingofgilts(%)

Oprasivostkrmača%/Farrowingofsows(%)

Remontkrmača%Substitutionofsows(%)



6. REZULTATI TESTIRANJATEST RESULTS

6.1. REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS

Izračun uzgojne vrijednosti primjenom metode najboljeg linearnog nepristranog predviđanja -BLUP (Best linear unbiased prediction) na-pravljeno je za svako pojedino odabrano mu-ško i žensko uzgojno valjano grlo (nerastića i nazimicu) u Službi za razvoj svinjogojstva. Odabir grla za test te izmjere postignutih rezul-tata na kraju testa obavili su djelatnici područ-nih ureda HPA na obiteljskim gospodarstvima, odnosno djelatnici HPA u suradnji s djelatnici-

ma farmi na kojima se provodi testiranje uzgoj-no valjanih svinja. Za terminalne pasmine (pie-tren i durok) radi se izračun uzgojne vrijednosti za dnevni prirast i mesnatost, a za majčinske pasmine uz navedeno i za plodnost. U 2018. godini testirano je 7 uzgojno valjanih mladih nerasta manje u odnosu na prethodnu godinu (Grafikon 7). Broj testiranih nazimica bio je ma-nji za 33 grla odnosu na 2017. godinu. Iako pad broja testiranih grla nije velik, možemo ga povezati s prilično lošim stanjem na tržištu tov-nih svinja. Kod lošijih uvjeta na tržištu tovnih svinja smanjuje se potražnja za uzgojno valja-nim rasplodnim svinjama kod manjih proizvo-đača. U Centrima za umjetno osjemenjivanje svinja u 2018. godini držano je 267 nerasta, a na trži-šte je isporučeno 168.907 doza nerastovskogsjemena (Tablica 27).

Nerastići / Young boars Tablica 25. Rezultati field testa nerastića / Field test results of young boars

Pasmina Breed

Broj nerastića No.of young

boars

Životni dnevni prirast (gr)

Life gain (gr)

Pros.debljina slanine (mm)

Average backfat (mm)

Težina na kraju testa (kg)

Weight at the end of test (kg)

Starost na kraju testa (dana)

Age at the end of test (days)

Veliki jorkšir 21 643 11,4 114 178 Landras 105 649 10,0 109 171 Pietren 58 606 8,3 105 175 Durok 19 718 8,9 117 164 Ukupno testirano (kom) / Total tested 203



Grafikon 7. Broj testiranih nerastića od 2009. do 2018. godine Number of young boars tested from year 2009 to 2018

Nazimice / Gilts Tablica 26. Field test nazimica / Field test of gilts

Pasmina Breed

Broj nazimica (kom.)

No. tested gilts

Životni dnevni prirast (g)

Life gain (g)

Pros.debljina slanine (mm)

Average backfat (mm)

Težina na kraju testa (kg)

Weight at the end of test (kg)

Starost na kraju testa (dana)

Age of the end of test (days)

Veliki jorkšir 132 539 12,0 115 221 Landras 338 561 10,6 105 191 Pietren 26 600 7,7 104 172 Durok 21 652 9,4 110 176 Veliki jorkšir x Landras 8 436 9,8 116 272 Ukupno testirano (kom.) / Total tested 525

Tablica 27. Broj nerasta u centrima za umjetno osjemenjivanje i broj prodanih doza Breeding boars in Centres for artificial insemination and the number of doses

Pasmina Breed

Broj nerasta No. of boars

Isporučeno doza No. of doses

Udio u (%) Share %

Veliki jorkšir 24 12006 8,99 Landras 49 33666 18,35 Pietren 28 21732 10,49 Durok 19 10779 7,12 Hibridi 147 94701 55,06 UKUPNO / Total 267 172884 100,00

4830 20

7 8 14 25 23 30 21

284

184159

138111

128 133

91 99 105

69 59

88

5138 45 49 43

56 58

9 5 3 2 8 14 9 16 25 19

410

278 270

198

165

203216

173

210 203

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

VelikijorkširLandrasPietrenDurok



7. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJATRADE OF THE HERDBOOK PIGS

Prema prikazanim podacima (Tablica 28), tijekom 2018. godini zabilježeno je povećanje prodaje uzgojno valjanih svinja za 633 grla. Najveće zabilježeno povećanje je u broju pro-danih grla iz uzgojnog programa Topigs. Iz

hrvatskog uzgojnog programa prodano je 63 grla pasmine veliki jorkšir više u odnosu na prethodnu godinu, a u izvornim pasminama 67 grla crne slavonske svinje više nego u 2017. godini.

Tablica 28. Promet (prodaja) uzgojno valjanih svinja u 2018. godini / Trade of the herdbook pigs in year 2018

Pasmina Breed

Nerasti Boars

Nazimice Gilts

Ukupno Total

Veliki jorkšir 20 94 114 Landras 68 132 200 Pietren 33 1 34 Durok 11 11 22 Turopoljka 9 28 37 Banijska šara 17 26 43 Mangulica 8 2 10 Crna slavonska 85 502 587 Topigs* - 4941 4941 PIC** - 5703 5703 Križanci 7 7 14 UKUPNO / Total 258 11447 11705

* Žito d.o.o., postalo uzgojno društvo za Topigs uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od 28. 5. 2009. godine** Belje d.d., postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od 20. 1. 2009. godine ** PIK Vinkovci d.d. PC Ratarstvo i stočarstvo, postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MP od 16. 3. 2016. godine *** UCSS „Fajferica“, ovlaštena za provedbu uzgojnog programa za crno slavonsku svinju na području RH temeljem Rješenja MP od 19. 3. 2012. **** od 1.3. 2017. godine Središnji savez udruga uzgjivača svinja Hrvatske izdaje rodovnike i potvrde za uzgojno valjana grla iz hrvatskog uzgojnog programa.



8. IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJAUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA

Izvorne i zaštićene pasmine svinja su genet-sko nasljeđe koje je na nekom području stva-rano stotinama godina. Uzgoj izvornih pasmi-na ima za cilj očuvanje biološke raznolikosti, ali njihovo je očuvanje značajno i s povijesnog, gospodarskog, kulturnog stajališta. Crna sla-vonska i turopoljska svinja priznate su izvorne pasmine koje se već stoljećima uzgajaju na prostoru republike Hrvatske. Tijekom 2018. godine završeni su postupci potrebni za pri-znavanje pasmine banijska šara svinja. Kon-cem 2018. godine banijska šara svinja postala je priznata pasmina te je uvrštena na Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja u Republici Hrvatskoj. Pasmina man-gulica nije hrvatska izvorna pasmina, ali je tra-dicija njezina uzgoja na našim područjima vrlo bogata. U konačnici lasasta mangulica bila je temeljna pasmina sa stvaranje crne slavonske svinje. Oživljavanje uzgoja mangulice u Repu-blici Hrvatskoj započelo je pred nekoliko godi-na i populacija je na kraju 2018. godine brojila oko 200 uzgojno valjanih grla. Djelatnici HPA u suradnji s uzgajivačkim organizacijama su-djelovali su u provedbi uzgojnih programa iz-vornih pasmina svinja s ciljem njihove održivo-sti i očuvanja.

U 2018. godini započela je prilagodba uzgojnih programa i rada uzgojnih udruženja sukladno Uredbi (EU) br. 2016/1012 Europskog parla-menta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehnič-kim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valja-nih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvo-da i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uni-ju.

Grafikon 8. Broj svinja pasmine banijska šara i mangulica na dan 31. 12. 2018. godine The number of Banija Spotted breed pigs and Mangulica on December the 31st 2018

Grafikon 9. Broj svinja turopoljske pasmine od 2001. do 2018. godine The number of Turopolje breed pigs from year 2001 to 2018

28 22

96198

Banijska šara svinja Mangulica

Nerasti/ Boars Krmače/ Sows

5 4 6 9 14 13

2915 18

30 30 30 29 29 3014 17 22

45

70

99

116

129137

164

130138 127 129 125 124 119

132

116124

148

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Krmače

Nerastovi



Grafikon 10. Broj svinja crne slavonske pasmine od 2001. do 2018. godine The number of Black Slavonian breed pigs from year 2001 to 2018

Grafikon 11. Broj uzgajivača po pasminama na dan 31.12.2018. The number of breeders of pig breed on December the 31st 2018

26 36 33 57 58 46 62 78 74 115 109 125 120 163 191 214 242

201

237387 375

562 627 604 607 669 642

856 896 950839

1.064

1.305

1.546

1.930

2.262

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Nerastovi

Krmače

261

20 18 22

Crnaslavonskasvinja Banijskašarasvinja Turopoljskasvinja Mangulica

Tabl

ica

29. P

roizv

odnj

a pr

asad

i mat

ičnih

krm

ača

po p

asm

inam

a u

2018

. / P

igle

t pro

duct

ion

of h

eard

book

sow

s pe

r bre

eds

in y

ear 2

018

Pras

enja

Fa

rrow

Broj

kr

mač

a No

. o

f sow

s

Broj

le

gala

No

. of

litte

rs

Pros

ječa

n br

oj

lega

la

Aver

age

no. o

f lit

ters

Broj

pra

sadi

/ Nu

mbe

r pig

lets

Uk

upno

To

tal

Pros

ječn

o po

krm

ači

Aver

age

per s

ows

Pros

ječn

o po

legl

u Av

erag

e pe

r litt

ers

Opra

seno

Bo

rn

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

Born

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

Born

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d

Bani

jska

šara

svi

nja

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

50

68

1,36

56

0 47

0 29

3 11

,20

9,40

5,

86

8,24

6,

91

4,31

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

26

26

1,00

19

3 16

4 12

0 7,

42

6,31

4,

62

7,42

6,

31

4,62

Tu

ropo

ljska

svi

nja

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

81

97

1,20

52

0 45

7 34

9 6,

42

5,64

4,

31

5,36

4,

71

3,60

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

41

41

1,00

20

7 18

8 12

1 5,

05

4,59

2,

95

5,05

4,

59

2,95

Cr

na s

lavo

nska

Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 19

98

2384

1,

19

15.9

03

14.0

18

12.1

95

7,96

7,

02

6,10

6,

67

5,88

5,

12

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 60

0 60

0 1,

00

3.81

1 3.

456

3.06

3 6,

35

5,76

5,

11

6,35

5,

76

5,11

M

angu

lica

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

72

86

1,19

40

0 38

4 31

6 5,

56

5,33

4,

39

4,65

4,

47

3,67

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

30

30

1,00

13

3 13

3 76

4,

43

4,43

2,

53

4,43

4,

43

2,53





Kao mjera kontrole uzgoja, a sukladno Uzgoj-nom programu kojeg je donijela Skupština Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Sla-vonije, Baranje i zapadnog Srijema u travnju 2018. godine, u uzgoju svinja pasmine crna slavonska svinja osim obvezne ocjena mladih nerasta prije uvođenja u rasplod, pripremljena je i procedura za ocjenu mladih nazimica. Za obje kategorije donijeta su nova, stroža pravila ocjenjivanja koja uz fenotipske karakteristike u fokus stavljaju proizvodne rezultate. Ocjenjiva-nje grla obavlja se u starosti od 10 mjeseci. Slični parametri za ocjenu grla uvode se u uz-gojne programe ostalih izvornih pasmina svi-nja.

Grafikon 12. Broj ocjenjenih nerastića crne slavonske pasmine svinja u 2018. godine The number of evaluated young boars Black Slavonian pig breed in 2018

102 102

165152

190

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.



9. POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIHPASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJAREPUBLIKE HRVATSKESTORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICALMATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLICOF CROATIA

Uspostava Banke gena domaćih životinja Re-publike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Banka ge-na) temelji se na odredbama Nacionalnog pro-grama očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Republike Hrvatske, Opera-tivnog programa uspostave banke gena doma-ćih životinja u Republici Hrvatskoj usvojenog 2012. godine od strane Ministarstva poljopri-vrede Republike Hrvatske (MPRR RH, 2012) te Godišnjeg plana rada na očuvanju i razvoju životinjskih genetskih resursa i Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske za 2018. godinu odobrenog od strane povjerenstva Mi-nistarstva poljoprivrede 29. ožujka 2018. godi-ne.

Ciljevi rada Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske su: - potpora in vivo programima očuvanja izvor-

nih i zaštićenih pasmina domaćih životinjakao rezervna kopija zaštićene populacije ko-ja može biti učinkovito iskorištena u slučajugenetskih problema u in situ programima, teradi povećanja efektivne veličine malih popu-lacija i smanjenja genetskog gubitka

- mogućnost rekonstrukcije pasmine u slučajuizumiranja ili gubitka broja jedinki

- formiranje novih linija/rodova u slučaju njiho-va biološkog nestanka

- rezervna kopija populacije koja može biti is-korištena za modificiranje i/ili preusmjerava- nje populacije, utjecanje na evolucijske iliselekcijske procese

- osnivanje i upravljanje kolekcijama smješte-nima u banku gena

- savjetodavna uloga u programima očuvanjaživotinjskih populacija i genetskom upravlja-nju u malim populacijama

- suradnja s uzgojnim udruženjima- upravljanje dokumentacijom i nadzor susta-

va zaštite animalnih genetskih resursa- provedba znanstvenih istraživanja (genetika,

kriobiologija, genomika).

U Banku gena pohranjuje se genetski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog značenja, sukladno strategiji odabira i pohra-ne, a prikupljeni materijal pohranjen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne službe brinu o njenom funkcionira-nju.

9.1. BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA

Banka gena provodi postupke organizacije, prikupljanja, obrade, pohrane, čuvanja i distri-bucije genetskog materijala sukladno propisa-nim postupcima, te pohranjuje informacije o



sakupljenom genetskom materijalu koji se sprema u Zbirku Banke gena i dokumentira u dokumentacijsko - informacijskom sustavu Banke gena. Podaci se unose na osnovi te-meljnih informacija (identifikacijskog broja je-dinke, informacija o pedigreu, vrsti pohranjenog genetskog materijala, broju doza i mjestu skladištenja). Osim temeljnih informacija o ži- votinjama, interni informacijski sustav banke gena mora sadržavati i dodatne podatke, koji su relevantni za određenu životinju (rezultate

pregleda kvalitete genetskog materijala, ozna-ke ugovora između Banke gena i vlasnika živo-tinje, promjene statusa genetskog materijala i drugo). U Odjelu se provode molekularne i dru- ge laboratorijske analize te tehnike kriokonzer-vacije. Prikupljanje uzoraka izvornih pasmina svinja u Banku gena provodi se od 2013. godine su-kladno „Proceduri za prikupljanje bioloških uzoraka – tkiva kivetom za potrebe Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske“.

Tablica 30. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do 2018. godine po pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per breed

Pasmina / Breed Godina / Year Ukupno Total 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Banijska šara 70 97 167 Crna slavonska 25 243 249 147 206 454 1.324 Mangulica 58 107 165 Mangulica bijela 3 19 42 64 Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta 15 13 28 Turopoljska svinja 13 21 205 4 14 18 275 Ukupno / Total 38 264 454 212 431 632 2.031

Tablica 31. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do 2018. godine prema tipu tkiva / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per type of tissue

Tip tkiva The type of tissue

Godina / Year Ukupno Total 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Dlaka / Hair 16 150 189 73 217 144 789 Krv / Blood 61 61 Tkivo / Tissue 22 114 204 139 214 488 1.181 Ukupno / Total 38 264 454 212 431 632 2.031

Tablica 32. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do 2018. godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per type of tissue and breed

Pasmina / Breed Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Total Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue

Banijska šara 82 85 167 Crna slavonska 535 789 1.324 Mangulica 62 103 165 Mangulica bijela 27 37 64 Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta 1 27 28 Turopoljska svinja 82 61 132 275 Ukupno / Total 789 61 1.181 2.031



Tablica 33. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja tijekom 2018. godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in 2018 per type of tissue and breed

Pasmina / Breed Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Total Dlaka / Hair Tkivo / Tissue

Banijska šara 47 50 97 Crna slavonska 82 372 454 Mangulica bijela 14 28 42 Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta 1 12 13 Turopoljska svinja 18 18 Ukupno / Total 144 488 632

Količina i vrsta pohranjenog tkiva ovise o mo-gućnostima i kapacitetima prikupljanja, tehni-kama pohrane i uporabe genetskog materijala, statusu ugroženosti pasmine te okruženju. Pored nadležnih institucija, za rad Banke gena značajna je interakcija s uzgajivačima kroz suradnju i aktivno uključivanje ovlaštenih krov-nih nacionalnih uzgojnih udruženja.

9.2. LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia)

Laboratorij Odjela za Središnju banku animal-nih gena provodi veći broj molekularnih analiza na razini DNA, uključujući testiranje rasplodnih svinja na stres osjetljivost ili malignu hipertermiju u sklopu uzgojnog programa u svinjogoj-stu, a u suradnji s Odjelom za svinjogojstvo. Maligna hipertermija (stres sindrom ili stresna osjetljivost) je nasljedna neuromuskularna bo-

lest koja se može dijagnosticirati pomoću ge-netske analize. Bolest se najčešće očituje ja-kom kontrakcijom mišića, povišenjem tjelesne temperature i acidozom. Za pojavu maligne hi-pertermije u svinja dominantno je odgovoran gen RYR1 (rijanodinski receptor) smješten na šestom kromosomu. Ta mutacija kod svinja uzrokuje blijedo, meko i vodnjikavo meso, od-nsono meso manje tehnološke vrijednosti. Kod svinja koje su dominantni homozigoti (NN), bo-lest maligne hipertermije se ne javlja te se analizom dobije negativan rezultat. Kod svinja koji su heterozigotni (Nn) nositelji mutacije, od-nosno imaju jedan normalan i jedan mutirani gen, bolest se ne javlja, ali na svoje potomstvo mogu prenijeti mutirani gen. U recesivnih ho-mozigota (nn) oba gena su mutirana i životinje su podložne bolesti. U 2018. godini sveukupno su uzeti uzorci 192 grla odabranih rasplodnih nerastova. Recesivni homozigoti (nn) nisu utvrđeni niti u jednoj pasmini testiranih nerasta. Svi testirani nerasti pasmina durok, landras i veliki jorkšir te križanci durok x pietren i pietren X durok su bili dominantno homozigotni (NN), dok je utvrđeno 18 heterozigotnih nerasta (Nn) pasmine pie-tren.

Tablica 34. Broj rasplodnih svinja testiranih na stres osjetljivost u 2018. godini prema rezultatima analize The number of breeding pigs tested on stress sensitivity in the year 2018 according to analysis results

Pasmina / Breed Genotip / Genotype Ukupno /

Total NN Nn nn Broj / No % Broj / No % Broj / No

Durok x Pietren 3 100 0 3 Durok 14 100 0 14 Landras 103 100 0 103 Pietren X Durok 4 100 0 4 Pietren 26 59,09 18 40,91 0 44 Veliki jorkšir 24 100 0 24 Ukupno / Total 174 90,63 18 9,38 0 192



10. OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJAIDENTIFICATION AND REGISTRATION OFDOMESTIC ANIMALS

Radi kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdrav-lja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, radi kontrole prometa domaćih životi-nja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi te kontrole kakvoće stočarskih proizvoda i radi zaštite potrošača, u Republici Hrvatskoj je us-postavljen jedinstveni sustav označavanja i registracije domaćih životinja. Cilj uspostave sustava je praćenje domaćih životinja od njiho-va rođenja do kraja života. Jedinstveni sustav označavanja i registracije obuhvaća goveda, kopitare, ovce i koze te svi-nje a organiziran je u skladu s propisima i pra-vilima Europske unije. Provedba sustava te-melji se na nacionalnim propisima čiji je pravni temelj u Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013; 148/2013). Osnovu sustava čini jedinstvena baza podataka o domaćim životinjama, lokaci-jama na kojima se životinje drže te o njihovim posjednicima – Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Jedinstveni registar domaćih životinja u nadležnosti je Ministarstva poljopri-vrede. JRDŽ sadrži podatke o označavanju goveda, kopitara, svinja, ovaca i koza te podatke o nji-hovu premještaju pri čemu omogućuje praće-nje životinja od njihova rođenja do kraja života. Registar je sastavljen od međusobno poveza-nih baza podataka po pojedinim vrstama živo-tinja i baze podataka o posjednicima domaćih životinja i lokacijama na kojima se životinje dr-že, odnosno JRDŽ sadrži Registar farmi, Je-dinstveni registar goveda, Središnji registar kopitara, Jedinstveni registar ovaca i koza te Jedinstveni registar svinja. JRDŽ predstavlja temeljnu bazu podataka za brojne sustave u poljoprivredi: • JRDŽ je sastavni dio IACS-a, podaci iz

JRDŽ-a su osnova za podnošenje i admini-striranje Zahtjeva za novčanim potporama;

• JRDŽ je temelj za uspostavu SVIS-a (Sredi-šnji veterinarski informacijski sustav) u okvirukojeg se podaci iz JRDŽ-a nadopunjuju po-dacima o zdravstvenom statusu te drugim re-

levantnim informacijama iz područja zdravlja životinja;

• na JRDŽ se veže baza podataka uzgoja i se-lekcije domaćih životinja;

• pri klasifikaciji trupova na liniji klanja koristese temeljni podaci o životinjama iz JRDŽ-akoji se nadopunjuju podacima potrebnim zasustav ocjene trupova na liniji klanja;

• JRDŽ je temeljna baza za uspostavu sustavasljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla.

Funkcionalnost sustava označavanja i regi-stracije domaćih životinja kao i usklađenost su-stava i uspostavljene jedinstvene baze poda-taka kontrolirani su i potvrđeni od strane europ-ske komisije.

10.1. REGISTAR FARMI FARM REGISTER

Provedba sustava registracije farmi odnosno svih gospodarstava na kojima se drže domaće životinje, organizirana je u skladu s Pravilni-kom o sadržaju, obliku i načinu registracije far-mi (NN 96/2015) kojim su jasno definirane obveze posjednika domaćih životinja i način vođenja jedinstvene baze podataka. Registar farmi kao elektronička baza podataka sadrži sve lokacije na kojima se nalaze domaće živo-tinje u Republici Hrvatskoj i podatke o posjed-nicima životinja na svakom pojedinom gospo-darstvu. Posjednik, kao osoba odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja na gospodarstvu odgovoran je za prijavu i registraciju gospodarstva u Re-gistar farmi. U Registar moraju biti upisane sve farme goveda, ovaca, koza i kopitara bez obzi-ra na broj životinja, farme svinja, peradi uklju-čujući valionice, farme kunića, farme za uzgoj divljači, uzgajališta riba, rakova i mekušaca, pčelinjaci i pčelinje paše, objekti za poslovanje s reprodukcijskim materijalom domaćih životi-nja, stočni sajmovi i sabirni centri, lokacije na kojima se održavaju dražbe, izložbe, sportska



natjecanja i javne smotre na koje se u tu svrhu dopremaju životinje, te ostale farme koje stav-ljaju životinje ili njihove proizvode u promet. Osim podataka o posjedniku životinja i adresi lokacije na kojoj se one drže, u Registar se bilježe i zemljopisne koordinate lokacije. U Re-gistru je na taj način moguće praćenje životinja radi suzbijanja bolesti i provedbe naređenih veterinarskih mjera. Svaka lokacija u Registru je zabilježena pod Jedinstvenim identifikacij-skim brojem gospodarstva, a registrirano go-spodarstvo dobiva Identifikacijsku karticu go-spodarstva koja je temeljni dokument i pred-uvjet za sustave obveznog označavanja životi-nja i praćenje njihova premještanja.

Registar farmi uspostavljen je 2007. godine, a podaci navedeni u nastavku predstavljaju pre-gled aktivnosti u Registru farmi tijekom 2018. kao i pregled upisanih podataka od početka uspostave sustava do kraja 2018. godine. U ožujku 2018. godine upisan je najveći broj gospodarstava i posjednika što je vidljivo iz grafikona (graf 13)

U 2018. godini u Registar stočarskih farmi kao temeljnu bazu podataka o svim lokacijama na kojima se drže domaće životinje u Republici Hrvatskoj, upisano je 2146 novih gospodar-stava s ukupno 2194 posjednika (tablica 35).

Grafikon 13. Broj registriranih gospodarstava i posjednika u 2018. godini po mjesecima The number of registered holdings and keepers in 2018 per month

239

201

280

276

251

156

119 12

6

122 14

0 144

92

249

211

286

277

252

161

121 12

7

125

143 146

96

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni ProsinacBroj farmi / Number of holdings Broj posjednika / Number of keepers



Tablica 35. Broj registriranih gospodarstava i posjednika po županijama The number of registered holdings and keepers per county

Županija County

Broj registriranih gospodarstava Number of registered holdings

Broj registriranih posjednika Number of registered keepers

2017. 2018. 2017. 2018. Bjelovarsko-bilogorska 438 105 429 101 Brodsko-posavska 261 70 277 67 Dubrovačko-neretvanska 236 27 241 28 Grad Zagreb 145 48 407 114 Istarska 418 82 418 87 Karlovačka 409 109 391 103 Koprivničko-križevačka 263 103 246 98 Krapinsko-zagorska 460 120 427 127 Ličko-senjska 357 126 317 113 Međimurska 200 29 206 34 Osječko-baranjska 666 156 692 174 Požeško-slavonska 191 84 172 83 Primorsko-goranska 527 93 566 94 Sisačko-moslavačka 761 184 696 161 Splitsko-dalmatinska 656 141 699 151 Šibensko-kninska 254 95 236 92 Varaždinska 341 72 353 70 Virovitičko-podravska 479 67 510 75 Vukovarsko-srijemska 327 117 349 122 Zadarska 318 114 320 111 Zagrebačka 731 204 686 189 Ukupno 8438 2146 8638 2194

Od ukupnog broja gospodarstava registriranih u 2018. godini, na 498 gospodarstava drži seviše od jedne vrste domaćih životinja, a 1648gospodarstva drži isključivo jednu vrstu životi-nja (graf 14).

U Osječko-baranjskoj županiji evidentiran je najveći broj registriranih i deaktiviranih gospo-darstava. Gospodarstvo se u Registru farmi deaktivira na zahtjev posjednika i to samo ako se na gospodarstvu više ne drže niti se namje-ravaju držati domaće životinje (tablica 36).

Grafikon 14. Odnos broja gospodarstava s jednom i s više vrsta domaćih životinja Relation between holdings with one and with more than one species of domestic animals

1648

498Broj gospodarstava s jednom vrstom domaćih životinja / The number of holdings with one species of domestic animalsBroj gospodarstava s više vrsta domaćih životinja / The number of holdings with more than one species of domestic animals



Tablica 36. Ukupan broj registriranih i broj deaktiviranih gospodarstava u razdoblju od 2007. do 2018. godine / The number of registered and deactivated holdings in period from 2007 to 2018

Županija County

Broj registriranih gospodarstava Number of registrered holdings

Broj deaktiviranih gospodarstava Number of deactivated holdings

Bjelovarsko-bilogorska 11623 671 Brodsko-posavska 10240 377 Dubrovačko-neretvanska 1290 48 Grad Zagreb 2095 30 Istarska 5264 179 Karlovačka 7925 129 Koprivničko-križevačka 9990 191 Krapinsko-zagorska 13507 129 Ličko-senjska 4781 151 Međimurska 5773 207 Osječko-baranjska 16147 1298 Požeško-slavonska 5704 272 Primorsko-goranska 2677 154 Sisačko-moslavačka 12835 658 Splitsko-dalmatinska 9533 132 Šibensko-kninska 3694 265 Varaždinska 10618 194 Virovitičko-podravska 9277 211 Vukovarsko-srijemska 12730 600 Zadarska 3919 53 Zagrebačka 15249 345 Ukupno 174871 6294

Ukupan broj registriranih posjednika u razdob-lju od 2007. do 2018. godine je 225.410, od če-

ga je registrirano 217.621 fizička osoba, 1.922 prave osobe i 5.867 obrta (tablica 37).

Tablica 37. Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od 2007. do 2018. godine The number of registered keepers in period from 2007 to 2018

Županija County

Broj posjednika Number keepers

Fizička osoba Physical person

Pravna osoba Legale person

Obrt Trades

Bjelovarsko-bilogorska 16387 15933 176 278 Brodsko-posavska 13028 12533 187 308 Dubrovačko-neretvanska 1505 1462 8 35 Grad Zagreb 3800 3429 16 355 Istarska 6433 6141 116 176 Karlovačka 9621 9444 60 117 Koprivničko-križevačka 14289 13433 72 784 Krapinsko-zagorska 16288 16112 48 128 Ličko-senjska 6492 6379 8 105 Međimurska 7198 6724 40 434 Osječko-baranjska 21997 20285 462 1250 Požeško-slavonska 7293 7142 39 112 Primorsko-goranska 3373 3249 52 72 Sisačko-moslavačka 16888 16475 78 335 Splitsko-dalmatinska 10946 10720 59 167 Šibensko-kninska 4656 4601 26 29 Varaždinska 12802 12415 87 300 Virovitičko-podravska 11294 10992 85 217 Vukovarsko-srijemska 16370 15902 200 268 Zadarska 5212 5139 19 54 Zagrebačka 19538 19111 84 343 Ukupno 225410 217621 1922 5867



Registracija gospodarstava osnovni je pred-uvjet za uspostavu sustava obveznog označa-vanja i registracije domaćih životinja te pred-stavlja temelj za praćenje prometa domaćih životinja, zdravstvenog stanja domaćih životi-nja i sljedivosti proizvoda životinjskog podrije-tla.

10.2. SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS

Sustav obveznog označavanja i registracije svinja uspostavljen je na temelju Europskog propisa koji je u potpunosti prenesen u hrvat-sko zakonodavstvo. Pravilnik o obveznom označavanju i registraciji svinja (NN 51/2007) donosi pravila jedinstvenog označavanja svi-nja u Republici Hrvatskoj, postupke registracije označenih svinja i registracije premještanja svinja te uspostavu jedinstvene baze podata-ka. Jedinstveni registar svinja je temeljna baza podataka o svim označenim svinjama u Re-publici Hrvatskoj, iz koje su vidljivi podaci o provedenom označavanju, uvozu, premješta-nju, uginuću, klanju i izvozu svinja. Jedinstveni sustav označavanja podrazumije-va označavanje svake svinje ušnim markica-ma i/ili tetovirnim brojem. Ušna markica stavlja se na desno uho i na njoj se nalazi Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) na ko-jem su svinje rođene. Sve svinje rođene na jednom gospodarstvu označene su istim bro-jem. Svinje se označavaju najkasnije prije odlaska s gospodarstva na kojem su rođene. Markice moraju biti čitljive tijekom cijelog živo-ta svinje, a u slučaju gubitka ušne markice, aplicira se ušna markica s brojem gospodar-stva na kojem se svinja nalazi.

Svinje se mogu označavati i tetoviranjem. Te-tovirni broj tetovira se u desno uho, najkasnije petnaest dana po prašenju, a sastoji se od dvoslovne oznake HR i maksimalno petero-znamenkaste brojčane oznake. Označavanje svinja provode posjednici kojima je ovaj postu-pak odobren od strane Ministarstva poljopri-vrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hra-ne, zatim ovlaštene veterinarske organizacije i veterinarske službe. Za pravilno i pravovreme-no označavanje svinja odgovoran je njihov po-sjednik koji između ostalog ima i obvezu vođe-nja Registra svinja na gospodarstvu u koji upi-suje podatke o svim svinjama na njegovu go-spodarstvu te o svim promjenama vezanim uz premještanje svinja.

Registar sadrži i podatke o svakom premješta-nju svinja bilo da se radi o premještanju na no-vo gospodarstvo, uginuću, odlasku na klanje ili izvozu. Prilikom spomenutih premještanja svinje mora pratiti Putni list kojeg ispunjava po-



sjednik s čijeg se gospodarstva svinje premje-štaju. Točna i pravovremena prijava svakog premještanja svinja temelj je za točnu i ažurnu bazu podataka o svinjama. Posjednici svinja na svom gospodarstvu vode Registar svinja na gospodarstvu u koji upisuju podatke o svim označenim svinjama kao i podatke o njihovim premještanjima i izlučenji-ma. Jednom godišnje, svaki posjednik dostav-lja u Jedinstveni registar svinja podatke o go-dišnjoj dojavi brojnog stanja na svom gospo-darstvu. U nastavku su predstavljeni podaci upisani u Jedinstveni registar svinja tijekom 2018. godi-

ne, a koji su rezultat aktivnosti svih sudionika jedinstvenog sustava označavanja i registra-cije svinja. Gospodarstva koja drže jednu svinju za vlasti-te potrebe također se upisuju u Registar Farmi. Tijekom 2018. godine u Jedinstvenom regista-ru svinja registrirano je 11.183 prometa svinja za vlastite potrebe (grafikon 15).

Gospodarstva koja drže do 5 svinja za klanje nemaju obvezu upisa u Registar farmi. U 2018. godini 5.940 gospodarstava prijavilo je dolazak 16.635 svinja namijenjenih klanju za vlastite potrebe (grafikon 16).

Grafikon 15. Promet svinja za vlastite potrebe (1 svinja po gospodarstvu) The number of registered one pig movements per holding

238

1361

4

454808

177376

672

44

515 657281 298

1046

27544

1623

992

161 26

1123

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko-…

Gra

d Zag

reb

Istar

ska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-…

Krap

insk

o-za

gors

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Međ

imur

ska

Osje

čko-

bara

njsk

a

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Splits

ko-d

alm

atin

ska

Šibe

nsko

-kni

nska

Vara

ždin

ska

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

kaGrafikon 16. Promet svinja za vlastite potrebe (5 svinja po gospodarstvu)

The number of registered five pigs movements per holding

146

1219

1204 132

33880 88 45 34

668

90239

889

1459

187

603

2183

600

Bjelo

varsk

o-bil

ogors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko-n

eretv

ansk

a

Grad

Zagr

eb

Istar

ska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-kri

ževa

čka

Krap

insko

-zago

rska

Ličko

-senjs

ka

Međim

ursk

a

Osječ

ko-b

aran

jska

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mosla

vačk

a

Splits

ko-d

almati

nska

Šiben

sko-

knins

ka

Vara

ždins

ka

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuko

varsk

o-sri

jemsk

a

Zada

rska

Zagr

ebač

ka



Tijekom 2018. godine registrirano je ukupno 26.476 prometa svinja između gospodarstava, pri čemu je prometovalo 743.722 grla (graf 17). U 2018. godini evidentirano je klanje 861.323 svinje (graf 18).

Tijekom 2018. godine registriran je uvoz 290.170 svinja u Republiku Hrvatsku, a najviše je uvezeno iz Danske (202.418) i Njemačke (31.325) (graf 19). Najveći broj uvoza svinja re-gistriran je na području Međimurske i Osječko-baranjske županije.

Grafikon 17. Promet svinja s gospodarstva na gospodarstvo The number of registered pig movements between holdings

1786

6

2520

0

110

5621

1439

0

1163

9

1522

4

1129

0

4604 21

299

392061

8445

2568

5631 21

520

1984 33

154

6016

1190

40

4374 21

686

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka

Gra

d Zag

reb

Istar

ska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-kr

iževa

čka

Krap

insk

o-za

gors

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Međ

imur

ska

Osje

čko-

bara

njsk

a

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Splits

ko-d

alm

atin

ska

Šibe

nsko

-kni

nska

Vara

ždin

ska

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

ka

Grafikon 18. Promet svinja u klaonice / The number of registered pig movements to slaughterhouse

1419

4

2246

7

1332

6907

535

9266

1960

554

1586

58

1052

45

1379

3294

8333

1944

3

6092 2488

9

1891

6

1238

6

445473

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Gra

d Za

greb

Ista

rska

Karlo

vačk

a

Krap

insk

o-za

gors

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Međ

imur

ska

Osj

ečko

-Bar

anjs

ka

Pože

ško-

slav

onsk

a

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Split

sko-

dalm

atin

ska

Šibe

nsko

-kni

nska

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

ka



Grafikon 19. Uvoz svinja po županijama / The number of imported pigs per county

1142432416

1010 291 10337 9099

123288

51325

7131 376122425

3928 2165 11570

Bjelo

varsk

o-bil

ogor

ska

Brod

sko-

posa

vska

Grad

Zagr

eb

Karlo

vačk

aKo

privn

ičko-

križe

vačk

aKr

apins

ko-

zago

rska

Međim

ursk

aOs

ječko

-ba

ranjs

kaPo

žešk

o-sla

vons

kaVi

rovit

ičko-

podr

avsk

aVu

kova

rsko-

srijem

ska

Splits

ko-

dalm

atins

kaVa

ražd

inska

Zagr

ebač

ka

IZVOZ SVINJA THE NUMBER OF EXPORTED PIGS U 2018. godini izvezeno je 205.117 svinja. Naj-više svinja izvezeno je u Mađarsku (99.766 grla). Najveći broj prometa svinja u 2018. godini re-gistriran je u Zagrebačkoj županiji što je poslje-

dica postojanja velike mesne industrije i veli-kog broja potrošača (grafikon 20). U 2018. godini sveukupno je registrirano 2.128.109 svinja u prometu, a najveći broj pro-meta svinja registriran je u prosincu, studenom i siječnju (graf 21).

Grafikon 20. Promet svinja u 2018. godini po županijama / Movement of pigs in 2018 per county

32

80 65

45

10

7 16

48

29

50

29

01

14

03

32

26

70

3

43

75

61

76

10

30

11

93 41

34

38

87

92

0 35

66

36

64

45

73

15

07

15943

Bje

lova

rsko

b

ilog

ors

ka

Bro

dsk

o-p

osa

vska

Du

bro

vačk

o-

ne

retv

an

ska

Gra

d Z

ag

reb

Ista

rska

Ka

rlo

vačk

a

Ko

pri

vnič

ko-

križ

eva

čka

Kra

pin

sko

-za

go

rska

Lič

ko -s

en

jska

Me

đim

urs

ka

Osj

ečk

o-b

ara

njs

ka

Po

žešk

o-s

lavo

nsk

a

Pri

mo

rsko

-go

ran

ska

Sis

ačk

o-m

osl

ava

čka

Sp

litsk

o-d

alm

atin

ska

Šib

en

sko

-kn

insk

a

Va

ražd

insk

a

Vir

ovi

tičko

-p

od

ravs

kaV

uko

vars

ko-

srije

msk

a

Za

da

rska

Za

gre

ba

čka



Grafikon 21. Promet svinja u 2018. godini po mjesecima / Movement of porcine animals in 2018 by months

184023150252

181753 170291 171921 171022 162519 178209 175053 178456197803 206807

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Obveza svakog posjednika svinja je jednom godišnje dojaviti brojno stanje svinja na gopo-darstvu. Tijekom 2018. godine pristiglo je i evi-

dentirano 6.727 godišnjih dojava brojnog sta-nja svinja, putem kojih je prijavljeno 662.701 svinja (graf 22)

Grafikon 22. Godišnja dojava brojnog stanja svinja / Annual report of the total number of pigs on the holding

2900

9 6851

73 20

6912

8732

0657

681

5135

309 26

880

235934

9609

222 1196

412

1436

2 3359

310

447

1120

9711

353

050

Bjelo

vars

ko-b

ilogo

rska

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka

Grad

Zag

reb

Istar

ska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-kr

iževa

čka

Krap

insko

-zag

orsk

a

Ličko

-sen

jska

Međ

imur

ska

Osječ

ko-b

aran

jska

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mos

lavač

ka

Splits

ko-d

almat

inska

Šiben

sko-

knins

ka

Vara

ždins

ka

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

ka

U tablici 38 dan je pregled brojnog stanja svinja po kategorijama temeljem zaprimljenih godi-šnjih dojava svinja od strane posjednika u RH.



Tablica 38. Broj svinja temeljem godišnje dojave brojnog stanja svinja po kategorijama The number of pigs based on annual report from the holdings by category

Kategorija Broj komada svinja Odojci do 20 kg 184335 Svinje 21-50 kg 147941

Svinje za tov 51-80 kg 101589 Svinje za tov 81-110 kg 100719

Svinje za tov preko 110 kg 52856 Nazimice 9847

Suprasne nazimice 8341 Krmače 26856

Suprasne krmače 28576 Nerastovi 1641

Ukupan broj svinja svih kategorija 662701



11. KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJAŽIVOTINJA (KOLK)CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL

11.1. RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U 2018. GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2018

Prema obrađenim podacima sustava razvrsta-vanja, zamjetan je porast ukupnog broja razvr-stavanja svinjskih trupova u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 23). Za-bilježeno je povećanje broja razvrstanih svinj-skih trupova gotovo svih kategorija, a osobito kategorije T1 – utovljene svinje koja najviše pridonosi količini proizvedenog svinjskog me-

sa u ukupnoj bilanci proizvodnje (tablica 39). U pogledu kvalitete svinjskih trupova definirane postotnim udjelima mišićnog tkiva u trupovima, podaci o kategoriji utovljenih svinja (T1) govo-re nam da prosječan postotni udio mišićnog tki-va u svinjskim polovicama spomenute katego-rije iznosi 59,03% (tablica 42). U usporedbi sa prethodnim godinama ovaj podatak odnosno obilježje kvalitete predstavlja određenu kon-stantu i značajan su pokazatelj trenutnog sta-nja svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvat-skoj. Ostali podaci o razvrstavanju svinjskih trupova za 2018. godinu prikazani su u sljede-ćim grafikonima i tablicama.

Grafikon 23. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova za period 2014.-2018. godine The total number of classified pig carcasses for period 2014.-2018.

Grafikon 24. Ukupna masa (t) klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova za period 2014.-2018. The total weight (t) processed and classified pig carcasses for period 2014.-2018.

806645 837652 892044816546 843199

170060250988 235017 183917 190138

976705 1088640 1127061 1000463 1033337

2014 2015 2016 2017 2018Godina/Year

Hrvatska/Croatia Uvoz/Import Ukupno/Total

65105 6835074215

67044 70911

3452 4748 5652 4228 3926

68557 7309879867

71272 74837

2014 2015 2016 2017 2018Godina/Year

Hrvatska/Croatia Uvoz/Import Ukupno/Total



Tablica 39. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po mjesecima za period 2014.-2018. godine The total number of classified pig carcasses per month for period 2014. 2018.

Mjesec / Month Godina / Year 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Siječanj 73439 79704 79372 81002 85710 Veljača 65519 71293 79239 68968 64759 Ožujak 69892 86005 100041 75725 84062 Travanj 76771 81811 84049 70647 70656 Svibanj 68010 76649 87781 77089 78327 Lipanj 71950 82396 85792 76282 68483 Srpanj 72386 83283 80928 70531 79022

Kolovoz 79085 84444 98578 89366 85217 Rujan 80201 93091 91277 78890 85441

Listopad 86331 91750 88258 88644 94369 Studeni 82260 101021 102092 91341 93955 Prosinac 150861 157193 149656 131978 143336

Tablica 40. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova RH - Uvoz po mjesecima za period 2014.-2018. The total number classified pig carcasses origination from Croatia and from import per month for period 2014.-2018.

Mjesec / Month

Hrvatska / Croatia Uvoz / Import 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Siječanj 66763 69046 68937 71282 73024 6676 10658 10435 9720 12686 Veljača 57913 59560 66838 56643 58301 7606 11733 12401 12325 6458 Ožujak 63348 66729 74768 63009 70680 6544 19276 25273 12716 13382 Travanj 65594 65838 68490 59399 61155 11177 15973 15559 11248 9501 Svibanj 60050 60509 66390 64492 66513 7960 16140 21391 12597 11814 Lipanj 63811 63328 67467 65493 58989 8139 19068 18325 10789 9494 Srpanj 64682 66801 66327 59301 68681 7704 16482 14601 11230 10341

Kolovoz 67488 66199 75382 70538 69798 11597 18245 23196 18828 15419 Rujan 63001 67187 71278 64756 66773 17200 25904 19999 14134 18668

Listopad 62851 67968 70359 69109 74858 23480 23782 17899 19535 19511 Studeni 68176 81371 82269 74278 78767 14084 19650 19823 17063 15188 Prosinac 102968 103118 113541 98246 95660 47893 54075 36115 33732 47676

Tablica 41. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po kategorijama za period 2014.-2018. godine The total number of classified pig carcasses by category for period for period 2014.-2018.

Kategorija / Category Oznaka Label 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Odojci O 215898 298180 278878 231512 236586 Prasad P 50050 50804 52314 44788 44839

Utovljene svinje T1 679727 703796 742201 687232 711497 Utovljene svinje većih

završnih težina T2 16272 21766 38564 25067 28558

Krmače K 12814 12522 13108 9414 9481 Mladi nerastovi N 50 30 33 34 44

Stariji nerastovi i kastrati NK 1894 1542 1965 2416 2332



Tablica 42. Broj klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova kategorije (T1) po klasama i prosječnom postotku mesnatosti za period 2014.-2018. godine The total number of processed and classified T1 category pig by class and average lean meat for period 2014.-2018.

Godina / Year 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

n % n % n % n % n %

Klas

a / C

lass

S 208079 62,05 223305 62,04 218852 61,94 238571 61,97 275582 61,93 E 354162 57,60 365012 57,60 401033 57,59 367773 57,69 375196 57,82 U 104525 53,22 104379 53,22 110641 53,27 74205 53,39 56194 53,48 R 11847 48,11 10416 48,16 10219 48,16 4603 48,20 2117 48,36 O 132 42,89 112 42,64 118 42,86 183 42,60 284 42,62 P 126 35,34 87 35,01 119 35,75 97 36,64 254 35,80

NU1 169 0 155 0 220 0 268 0 466 0 OG2 687 0 330 0 999 0 1532 0 1404 0

Prosječna mesnatost %

Averaged meatiness %

58,12 58,22 58,09 58,64 59,03

1NU – neupotrebljivi svinjski trupovi nakon veterinarskog pregleda / unusable pig carcasses after veterinary examination 2OG – oguljeni svinjski trupovi / peeled pig carcasses



12. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIHPOLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODALABELING AND PROMOTION OF CROATIANAGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS

U cilju promicanja domaće poljoprivredne pro-izvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Ministarstvo poljoprivrede provodi sustave neobveznog označavanja poljopri-vrednih proizvoda zaštićenim oznakama. Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praće-nju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kon-trola sustava bazirana je na uvidu u baze po-dataka koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, a koje su izgrađene u skladu s propisima Europ-ske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda: mlijeka, meda i ocjene trupova na liniji klanja. Sljedivost proizvoda dokazuje se putem Državnog registra stoke, Središnjeg laborato-rija za kontrolu kvalitete mlijeka, Laboratorija za kontrolu kvalitete meda, Nadzornog tijela koje djeluje u sustavu Kontrole ocjene na liniji klanja životinja te uz zakonsku regulativu i mje-sečnu dokumentaciju. Kompletnu provedbu sustava provodi Samostalna služba za neob-vezne sustave označavanja i promociju hrvat-skih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Neobvezni sustavi označavanja donose niz prednosti svim sudionicima uključenim u su-stave: poljoprivredni proizvođači dobivaju mo-gućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, pre-hrambena industrija dobiva paletu prepoznat-ljivih proizvoda, a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama, poljima i pčelinjacima. Ku-pujući označene proizvode, potrošači pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i očuvanju nacionalnog identiteta. Ministarstvo poljoprivrede provodi neobvezne sustave označavanja i promociju hrvatskih po-ljoprivrednih proizvoda u koje je trenutno uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proiz-vodima, mljekomatima ili pročeljima svojih far-mi. Ministarstvo poljoprivrede promovira sektor

svinjogojske proizvodnje putem neobaveznog sustava označavanja Meso hrvatskih farmi.

12.1. MESO HRVATSKIH FARMI MEAT FROM CROATIAN FARMS

Znakom Meso hrvat-skih farmi označava se svježe svinjsko, svježe juneće, svježe janjeće i jareće meso te meso peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/izva-ljene, tovljene i zakla-ne u Republici Hrvatskoj. Znak se u promotivne svrhe može koristiti i isti-cati na pročelju svinjogojskih farmi, farmi juna-di, ovčjih i kozjih farmi te farmi peradi koje su registrirane u Registru farmi pri Hrvatskoj po-ljoprivrednoj agenciji. Najveći porast broja korisnika Znaka zabilje-žen je u 2018. godini za svježe svinjsko meso na pročelju farme (graf 25). Količina označenog mesa Znakom za sve tri kategorije je u porastu tokom godina, s blagim padom u 2017. godine ali i ponovno porastom u 2018. godini izuzev svježeg junećeg mesana što je utjecala promjena uvjeta korištenjaznaka u 2017. Tijekom 2018. godine Znakomje označeno 4.185,4 tona svježeg svinjskogmesa, 110,2 tona junećeg mesa, a 20.832,6tona mesa peradi (graf 26).



Graf 25. Korisnici Znaka Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od 2011. do 2018. godine / Users of Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2018

Graf 26. Količina mesa (t) označena Znakom Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od 2011. do 2018. godine (u tonama) / Amount of meat (t) labeled with Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2018 (in tons)

12.2. PROMOCIJE PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM 2018. GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING 2018.

Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bolje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih proizvoda, Ministarstvom poljoprivrede je tije-kom 2018. godine organiziralo niz promocija proizvoda s hrvatskih farmi i polja.

1 2 2 2 2 411 12

1 1 1 1 27 7

3 5 5 6 6914

65

14 178

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

svježe svinjsko meso

svježe juneće meso

meso peradi

pročelja svinjogojskih farmi

pročelja farmi junadi

2430

,6

3248

,9

2836

,2

3125

2616

,4

2957

,2

3703

,3

4185

,4

743,

9 3696

,6

3636

,6

3030

,6

3521

,2

1869

,9

110,

22285

,9

2268

5,4

2259

1,7

1895

5,5

2083

2,6

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

svježe svinjsko meso

svježe juneće meso

meso peradi



Jedna od promotivnih aktivnosti bila je mani-festacija Naše domaće, sada i ubuduće koja se održala: • 6. ožujka 2018. restoran „Zlatni klas“ u Otro-

vancu• 9. ožujka, u Svetom Martinu na Muri• 12. ožujka, hotel Osijek u Osijeku• 16. ožujka, hotel Punta, Vodice• 23. ožujka, hotel Alkar, Sinj• 26. ožujka, hotel Lav, Vukovar• 28. ožujka, KC „Ivan Rabuzin“ Novi Marof• 3. travnja, srednja škola Novska, u Novskoj• 9. travnja, strukovna škola, Gospić• 13. travnja, hotel Bunčić, Vrbovec• 20. travnja, hotel Kompas, Dubrovnik• 24. travnja, hotel Kaj, Marija Bistrica• 23. svibnja, hotel Arsenal, Zadar• 28. svibnja restoran Kod dida Tunje, Opri-

savci• 4. lipnja, hotel Garić, Garešnica• 11. lipnja, sportska dvorana, Pleternica• 15. lipnja, hotel Korana, Karlovac• 20. lipnja, križevački poduzetnički centar, Kri-

ževci• 28. lipnja, trg Slobode, otok Rab• 14 srpnja, Europski trg, Zagreb

Uz mlijeko i mliječne proizvode, meso, jaja, med i kruh sa zaštićenim Znakovima Hrvatske poljoprivredne agencije koji su posluživani na manifestaciji Naše domaće, sada i ubuduće održanoj u svakoj županiji Republike Hrvatske, predstavljeno je preko 700 lokalnih primarnih proizvođača koji su registrirani pod posebnim uvjetima i specifični za svaku pojedinu župani-ju.

Također i u 2018. godini Ministarstvo poljopri-vrede nastavilo je s promocijom meda s Hrvatskih pčelinjaka kroz manifestaciju Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka. Kako bi med označen Znakom Med hrvatskih pčelinjaka bio što bolje prepoznat na tržištu te kako bi se potrošači upoznali s vrijednošću oz-načenog meda i važnošću konzumacije istog, Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je mani-festaciju Medni doručak s hrvatskih pčeli-njaka:

• 10. veljače u Gudovcu u sklopu 14. Međuna-rodnog pčelarskog sajma

• 16. ožujka u Vinkovcima u sklopu 15. Pčelar-skih dana – međunarodnog pčelarskogsajma opreme i pčelinjih proizvoda

• 5. listopada u Osijeku u sklopu 21. Osječkogjesenskog sajma

• 19. listopada u Zagrebu u sklopu 4. Sajmapčelarstva Apitera na Zagrebačkom velesaj-mu

• 3. studenog u Splitu u sklopu 9. Međunarod-nog pčelarskog sajma „Dalmatina“



• 29. studenog u Županji u „Kući meda“ u sklo-pu promocije „Nacionalne staklenke zamed“, održan je Medni doručak s hrvatskihpčelinjaka

Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka posebno je usmjeren na djecu školske dobi jer se na ovaj način želi potaknuti svijest o važnosti kon-zumacije domaćih proizvoda te je potrebno od malih nogu educirati se o podrijetlu namirnica koje se konzumiraju.

U 2018. godini nastavilo se i sa manifestacijom Doručak s hrvatskih farmi.

• 7. veljače u sklopu 13. Savjetovanja uzgaji-vača goveda u Republici Hrvatskoj u Osijekuse održao Doručak s hrvatskih farmi

• 11. listopada u sklopu 2. Investicijskog foru-ma zdravlja i turizma u hotelu Westin u Za-grebu.



13. STOČARSKE IZLOŽBE I SMOTREEXHIBITIONS AND SHOWS

U 2018. godini održano je 5 izložbi na kojima je bilo izloženo 66 svinja svih kategorija. Svinje su izlagane u na 19. Međužupanijskoj stočar-skoj izložbi Slavonski brod, 11. Županijskoj izložbi stoke u Popovači, 3. Stočarskoj izložbi u Sunji, 3. Smotri banijske šare svinje u Petrinjite na državnoj stočarskoj izložbi održanoj usklopu 26. Jesenskog međunarodnog bjelo-varskog sajma. u Gudovcu.Na našoj najznačajnijoj državnoj stočarskoj izložbi u Gudovcu, koja je održana u sklopu 26. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog saj-ma, ukupno je izloženo 45 grla, a ocjenjeno 42 grla u 5 kolekcija i to; 6 nerasta terminalnih pasmina od toga 1 nerast pasmine durok, 4 nerasta pasmine pietren i nerast pasmine pie-tren x durok, 10 nerasta pasmine landras i 19 nazimica pasmine landras. Od izvornih pasmi-na ocijenjeno je 3 nerasta pasmine crna sla-vonska, te 4 krmače pasmine crne slavonska. U revijalnom djelu izložbe izložena su grla krmače banijske šare svinje i mangulice – svijetli soj te nerast pasmine veliki jorkšir. Kod ocjene izloženih svinja komisija je uzela u obzir sljedeća svojstva; vanjštinu, vrijednost procije-njenog agregatnog genotipa, podatke o vlasti-tim proizvodnim osobinama i podatke o proiz-vodnim osobinama roditelja. Nakon zbrajanja svih ocjena životinje su rangirane prema osvo-jenim bodovima.

Redoslijed grla navodimo po kolekcijama: Šampionsko grlo je nerast pasmine PIETREN PB 65/5; Uzgajivač: STJEPAN BELIĆ, PRELOG, Međimurska županija

Nagrađena grla, nerasti terminalnih pasmina: 3. mjesto PIETREN PB 421/41, Uzgajivač:MILORAD REBIĆ, BJELOVAR, Bjelovarsko –bilogorska županija2. mjesto DUROK PB 31/112, Uzgajivač:MLADEN ČIŽMEŠINKIN, NOVO VIRJE,Koprivničko – križevačka županija1. mjesto PIETREN PB 65/3; Uzgajivač:STJEPAN BELIĆ, PRELOG, Međimurskažupanija

Nagrađena grla, nerasti pasmine landras: 3. mjesto LANDRAS PB 620/102; Uzgajivač:MATIJA JURIŠANEC, SISAK, Sisačko –moslavačka županija2. mjesto LANDRAS PB 2979/62 ; Uzgajivač:MARIO BIŠKUP, PREDAVAC, Bjelovarsko –bilogorska županija1. mjesto LANDRAS PB 841/37; Uzgajivač:BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE,Koprivničko – križevačka županija



Nagrađena grla, kolekcija nazimica pasmine landras: 3. mjesto kolekcija nazimica landras;Uzgajivač: MLADEN FORJAN, ŠTEFANJE,Bjelovarsko-bilogorska županija2. mjesto kolekcija nazimica landras;Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKESESVETE, Koprivničko – križevačka županija1. mjesto kolekcija nazimica landras;Uzgajivač: IVICA KOS, FINČEVEC,Koprivničko – križevačka županija

Nagrađena grla, nerasti pasmine crna slavon-ska: 3. mjesto nerast PB 662/1 ; Uzgajivač:TOMICA PLEŠA, CRNAC, Virovitičko –podravska županija2. mjesto nerast PB 939/17 ; Uzgajivač:NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko –baranjska županija1. mjesto nerast PB 16/6; Uzgajivač:BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE,Koprivničko – križevača županija

Nagrađena grla, rasplodne krmače pasmina crna slavonska:

3. mjesto krmača MB 2217 ; Uzgajivač:ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko –srijemska županija2. mjesto krmača MB 15 ; Uzgajivač:BILOGORA OBRT, VL. NIKOLADULIKRAVIĆ, KRIŽEVCI, Koprivničko –križevačka županija1. mjesto krmača MB 732 ; Uzgajivač:NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko –baranjska županija

U sklopu sajma u Gudovcu u subotu 8. rujna održan je okrugli stol s temom „Novi sustav označavanja izvornih pasmina svinja“. Uz Hrvatsku poljoprivrednu agenciju, učesnici ovog okruglog stola bili su uzgajivači, članovi udruga: Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema – Fajferica, Plemenita opčina turopoljska, Udru-ga uzgajivača svinja „Banijska šara“ i Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica. Načel-nik Službe za razvoj svinjogojstva Željko Mah-net, dipl. ing., održao je izlaganje o promjena-ma u sustavu označavanja, od prijave legla pa sve do upisa podataka u matične knjige te o tome kakve će promjene novi sustav donijeti uzgajivačima.



14. STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTIEXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITIES

14.1. XIV. SAVJETOVANJE UZAGAJIVAČA SVINJA U RH XIV PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA

14. savjetovanje uzgajivača svinja u RepubliciHrvatskoj održano je 29. - 30. svibnja u hoteluPicok u Đurđevcu. Savjetovanje je održano uorganizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije(HPA) i Središnjeg saveza udruga uzgajivačasvinja Hrvatske (SUS) uz pokroviteljstvo Mini-starstva poljoprivrede te supokroviteljstvo Ko-privničko-križevačke županije. Na otvaranjusavjetovanja prisutnim sudionicima obratili suse ravnatelj HPA doc. dr. sc. Zdravko Barać,predsjednik SUS-a Goran Jančo dr. med. vet,predsjednik Odbora za svinjogojstvo pri Hrvat-skoj poljoprivrednoj komori gosp. Stjepan Ku-šec. Ispred domaćina grada Đurđevca prisut-nima je dobrodošlicu zaželio gradonačelnikHrvoje Janči, mag.educ., a ispred Koprivničko-križevačke županije prisutne je pozdravio žu-pan Darko Koren, ing. građ. te istaknuo uspje-he svinjogojaca iz svoje županije na prošlogo-dišnjoj Državnoj stočarskoj izložbi u Gudovcu.Uz izvještaj o mjerama koje Ministarstvo poljo-privrede provodi, a vezane su za svinjogojskuproizvodnju, Savjetovanje je otvorio državnitajnik u Ministarstvu poljoprivrede TugomirMajdak dipl. ing. agr.

Rekordnom posjetom sudionika, Savjetovanje je pokazalo da je i dalje središnje mjesto okup-ljanja svih sudionika u svinjogojskoj proizvod-nji. Na ovogodišnjem savjetovanju održano je

14 izlaganja vezanih uz promjene u legislativi vezanoj uz uzgoj domaćih životinja, najavu no- vog natječaja iz programa ruralnog razvoja, upravljanje proizvodnjom na svinjogojskim far-mama, hranidbom krmača, sistematizaciju ro-dovnika izvornih pasmina svinja te mogućnosti njihovog ekonomskog iskorištavanja. Savjeto-vanje je završeno izlaganjima o biosigurnosti u otvorenim sustavima držanja svinja te o vrlo aktualnoj afričkoj svinjskoj kugi. Predavači su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Veterinarskog fakulte-ta, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te predstavnik SUS-a i djelatnici HPA. Novost ovogodišnjeg Savjetovanja bila je i pa-nel rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici velikih svinjogojskih sustava, malih i srednjih proizvođača svinja, klaoničke industrije, proiz-vođača pršuta, trgovačkih lanaca te predstav-nici Ministarstva poljoprivrede i HPA. U zanim-ljivoj raspravi iznijeta su stajališta svih dionika u lancu proizvodnje svinjskog mesa. Kroz ras- pravu se došlo do zaključaka kako je za bolji-tak svih sudionika u navedenom lancu potreb-no raditi na uspostavljanju poslovnog povjere- nja te intenziviranju međusobne komunikacije.Sudionici su se složili da će nastaviti sličnerasprave kako bi iznašli konkretne prijedlogeza poboljšanje međusobne suradnje.

Predavanja na 14. savjetovanju uzgajivača svinja u RH: Prikaz rada Odjela za svinjogojstvo HPA – Željko Mahnet, dipl. ing.



Novi Zakon o uzgoju domaćih životinja – Goran Lipavić, dipl. ing Najava natječaja za podmjeru 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" iz Programa ruralnog razvoja – Lana Bačura, dipl. ing. Panel rasprava na temu: Domaća svinjogojska proizvodnja – prilike i prepreke Sudionici: Mini-starstvo poljoprivrede, predstavnici proizvođa-ča svinja, klaoničke industrije, mesoprerađiva-ča, trgovaca te Hrvatska poljoprivredna agen-cija Remontne nazimice – buduća proizvodnja – Goran Jančo, dr. med. vet. Utjecaj dugovječnosti na proizvodnost krmača – Doc. dr. sc. Sven MenčikMliječnost krmača – Prof. dr. sc. Krešimir Sa-lajpal Hranidba krmača – Doc. dr. sc. Goran Kiš Povezanost veličine legla, porodne mase i rasta prasadi – Prof. dr. sc. Zoran Luković Sistematizacija rodovnika izvornih pasmina – Dr. sc. Mato Čačić Preradbena vrijednost crne slavonske svinje – Doc. dr. sc. Vladimir Margeta Tovna i klaonička svojstva turopoljske svinje iz otvorenog uzgoja – Prof. dr. sc. Danijel Karolyi

Biosigurnost u otvorenim sustavima držanja svinja – Prof. dr. sc. Antun Kostelić Afrička svinjska kuga – jesmo li spremni? - Izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić Afrička svinjska kuga – mjere u RH i trenutni status u EU – Žaklin Acinger – Rogić, dr. med. vet.

14.2. EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS

10. listopada 2018. godine u organizaciji HPA,kao jedna od zadaća Stručnog tijela za afričkusvinjsku kugu, održana je edukacija uzgajivačaizvornih pasmina u Prijamnom i edukativnomcentru Repušnica (Javna ustanova park priro-de Lonjsko polje). Edukaciju je održala ŽaklinAcinger-Rogić iz Uprave za veterinarstvo isigurnost hrane.Za uzgajivače crne slavonske svinje održane su radionice u prostoru velike županijske vijeć-nice u Vinkovcima. 15.4. je održana radionica „Uzgojni program crne slavonske svinje“ na kojoj je predstavljen novi uzgojni program, kao i Priručnik za uzgajivače, a održano je i preda-vanje „Smjernice u uzgoju prasadi“. Druga ra-dionica je održana 14. listopada 2018., u orga-nizaciji udruge Fajferica i Hrvatske poljopri-vredne agencije. Cilj radionice bilo je upozna-vanje uzgajivača s dosadašnjom realizacijom projekta zaštite mesa od crne slavonske svi-nje, stanjem vezanim uz afričku svinjsku kugu u Europi, obvezama uzgajivača vezanim uznavedeno te o mjerama koje je do sada podu-zelo Ministarstvo poljoprivrede u cilju sprječa- vanja pojave i širenja afričke svinjske kuge.Uzgajivači su upozoreni na neke od grešakakoje se su se događale u proteklom vremenuvezane uz promjene u Upisniku poljoprivrednihgospodarstava, JRDŽ-u i Upisniku uzgajivača.Uzgajivačima je također skrenuta pažnja napromjene koje za njih donosi novi uzgojni pro-gram te uvođenje jedinstvenog sustava ozna-čavanja.9. 5. 2018. u Hotelu Antunović održano je sve-čano obilježavanje 50. obljetnice kooperacijeMesne industrije Vajda s domaćim uzgajivači-ma svinja. Osim načelnika Službe za razvojsvinjogojstva, Željka Mahneta, dipl. ing., kaopredstavnika Hrvatske poljoprivredne agenci-



je, na održanim panel raspravama sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Središnjeg sa-veza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, Bio-instituta, Grupacije Pivac i kooperanata Vajde. U organizaciji Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, 4. srpnja 2018. u Krapju u Lon-skom polju održano je završno predstavljanje projekta „Valorizacija tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“. Na završnom sastanku uz-gajivačima je predstavljen model stavljanja proizvoda turopoljske svinje na tržište, a najav-ljeno je i pokretanje postupka registracije za-štitnog znaka tih proizvoda. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u suradnji s Agrar-nim savjetovanjem, Hrvatskom poljoprivred-nom agencijom i Plemenitom opčinom turo-poljskom tim projektom želi dodatno pomoći uzgajivačima u razvoju te stvaranju dugoroč-nog i ekonomski opravdanog uzgoja turopolj-ske svinje. Djelatnici službe sudjelovali su i u radu Povje-renstva za praćenje stanja i uzgoja turopoljske svinje, u sklopu kojeg su u 2018. održane dvije sjednice, u siječnju i listopadu.

14.3. REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREED

Služba za razvoj svinjogojstva je i u 2018. go-dini nastavila aktivno sudjelovati u radu Udru-ge banijska šara. 31. listopada 2018. godine sudjelovala je na sjednici Povjerenstva za pri-znavanje statusa izvornosti pasmine svinja Banijska šara, nakon što je 5. listopada 2018. navedena pasmina službeno priznata od Mini-starstva poljoprivrede. Služba za razvoj svinjo-gojstva je cijelo jedno desetljeće bila uključena u poslove revitalizacije uzgoja i priznavanjeove pasmine. Značajni pomaci počeli su se do-gađati 2013. godine kada se u projekt revita-lizacije uključio i Agronomski fakultet. Krozprojekt Vijeća za istraživanja u poljoprivredipod nazivom „Revitalizacija uzgoja banijskešare svinje“ odrađeni su svi poslovi na uzgojute genetske analize populacije potrebne za pri-znavanje pasmine. Voditelj projekta bio je izv.prof. dr. sc. Krešimir Salajpal. Služba za razvojsvinjogojstva bila je aktivan sudionik u svimfazama projekta, a suradnici na projektu bili su

i Veterinarski fakultet, Udruga uzgajivača svi-nja „Banijska šara“ te grad Petrinja.

14.4. REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA BREED

Služba za razvoj svinjogojstva i u 2018. godini aktivno sudjeluje u radu Udruge uzgajivača mangulice. Puno napora usmjerilo se na obi-laske gospodarstava koja imaju primjerke mangulice, stavljanje pod kontrolu, ocjenjiva-nje i označavanje zatečenih grla kao i upis u registar i formiranje matične knjige. Obzirom da mangulica ima 3 soja: bijela (svijetla), lasas-ta i crvena svaki soj se vodi zasebno kao uzgoj u čistoj krvi, te unutar sojeva nisu dopuštenakrižanja. Formirane su linije unutar sojeva,daljnje vođenje pedigrea stvara preduvjete zakontrolirani uzgoj, izračun uzgoja u srodstvukao i provedbu uzgojnog programa za mangu-licu. Važno je naglasiti da je registar za man-gulicu još uvijek otvoren, stoga je uz postojećamatična grla moguće povećanje populacije



ukoliko se zateku nova grla na terenu, a grla su u tipu jednoga od tri navedena soja.



15. UZGOJNE ORGANIZACIJEBREEDING ORGANIZATIONS

Središnji Savez udruga uzgajivač svinja Hrvatske Ilica 101, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 3903 115 Email: [email protected] Web: www.sus.hr

„Fajferica“ Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Vladmira Nazora 1, 31400 Đakovo Tel: +385 (0) 31 815 019 Email: [email protected] Web: http://fajferica.hr

Plemenita Opčina turopoljska Zagrebačka 37, 10410 Velika Gorica Tel: +385 (0) 1 6260 001 Email: [email protected] Web: www.turopolje.hr

Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica Vladimira Nazora 1, 31400 Đakovo Tel: +385 (0) 99 323 4882 Email: [email protected]

Udruga uzgajivača svinja „Banijska šara“ Donja Baguča 108c, 44250 Petrinja Tel: +385 (0) 95 581 8548 Email: [email protected]

2018

ojstvo

Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

[email protected]

https://poljoprivreda.gov.hr/

Documents

GI 2018 SVINJOGOJSTVO tisak 3 - hpa.mps.hr · uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvod-nju u Hrvatskoj. U sektoru svinjogojstva sufi-nanciraju se dvije proizvođačke organizacije