Geotehnički fakultet Varaždin · Predavanja Vje žbe BETONSKE ... STABILNOST KOSINA 6 I 2+2 30P 26A 4L Mesec Zidar/Štuhec TEMELJENJE II 6 I 2+2 30P 30A Soldo Soldo TEORIJA KONSTRUKCIJA

1

Na temelju ĉlanka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

(„Narodne novine” broj 123/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) Fakultetsko vijeće Geotehniĉkog

fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu na XII. redovitoj sjednici odrţanoj 29. rujna 2010. godine

donijelo je

IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA GEOINŽENJERSTVA ZA

AKADEMSKU GODINU 2010./2011.

1. Kolegiji (po abecedi), satnica, sati i vrste nastave, nositelji i suradnici

Naziv ECTS Semestar Satnica Sati i vrste

nastave

Predavanja Vježbe

BETONSKE

KONSTRUKCIJE

6 III 2+2 30P 30A Sorić Sorić/Kišićek

DINAMIKA TLA

6 III 2+2 30P 30A Soldo Soldo

DISPERZNI SUSTAVI

5 III 2+1 30P 15A Sekovanić

Lavoslav

Sekovanić

Lavoslav

DOBIVANJE MINERALNIH

SIROVINA BUŠOTINAMA

6 I 2+2 30P 30A Mesec Mesec

EKOLOŠKI MODELI

6 III 2+2 30P 30A Rumenjak Rumenjak

EKSPLOATACIJA

MINERALNIH SIROVINA

5 III 2+1 30P 10A 5T Mesec Mesec

FIZIKALNI ĈIMBENICI

OKOLIŠTA

5 III 2+1 30P 15A Ljubas Ljubas

GOSPODARENJE

OTPADOM

5 II 2+1 30P 15A Anić Vuĉinić Premur

GEOTEHNIĈKO

PROJEKTIRANJE

6 II 2+2 30P 30A Soldo Soldo

GEOSTATISTIKA

6 III 2+2 30P 30A Kovaĉ I. Kovaĉ I.

GEOTEHNIĈKA

OPAŢANJA

6 II 2+2 30P 30A Strelec Gazdek

GIS U GEOTEHNICI

6 III 2+2 30P 30PK Biondić R. Loborec

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet

2

GIS U HIDROTEHNICI

6 I 2+2 30P 30PK Biondić R. Meaški

HIDRAULIKA PODZEMNIH

VODA

6 I 2+2 30P 30A Andriĉević Kovaĉev-Marinĉić

HIDROGEOKEMIJA

6 II 2+2 30P 10A 10L 5T 5S

Kapelj Doganĉić

HIDROLOGIJA OKOLIŠA

6 I 2+2 30P 30A Patrĉević Đurin

HIDROTERMALNA

LEŢIŠTA

6 I 2+2 30P 30A Golub Golub

INJEKTIRANJE TLA I

STIJENA

5 III 2+1 30P 15A Ivandić Koprek

KOMUNIKACIJSKE

VJEŠTINE

4 III 2+1 30P 15A Brajša-Ţganec Brajša-Ţganec

KRŠKI VODNI RESURSI

6 II 2+2 30P 30A Biondić B. Meaški

MATEMATIKA III

6 I 2+2 30P 30A Kovaĉ S. Lonĉar

MEHANIKA TLA II

6 I 2+2 30P 30A Soldo Petrović

MEHANIĈKA I BIOLOŠKA

OBRADA OTPADA

5 II 2+1 30P 15A Salopek Salopek

MELIORACIJE

5 II 2+1 30P 15A Biondić D. Biondić D.

MIKROBIOLOGIJA

OKOLIŠA

6 II 2+2 30P 30L Stanĉić Stanĉić

MINIRANJE II

6 I 2+2 30P 30A Mesec Mesec

MJERE I POSTUPCI

ZAŠTITE OKOLIŠA

6 I 2+2 30P 30A Kovaĉ I. Premur

MODELIRANJE

PODZEMNIH VODA

5 III 2+1 30P 15PK Andriĉević Andriĉević

NASUTE GRAĐEVINE

6 II 2+2 30P 30A Ivandić Ivandić

NUMERIĈKO

MODELIRANJE

7 IV 2+3 30P 45PK Ivandić Petrović

OBNOVLJIVI IZVORI

ENERGIJE

6 I 2+2 30P 30A Golub Golub

ODLAGALIŠTA OTPADA

5 IV 2+1 30P 15A Anić Vuĉinić Petrović

PODZEMNE PROSTORIJE

6 II 2+2 30P 30A Mesec Mesec

POSLOVNA EKONOMIJA

4 III 2+1 30P 15A Rajković Rajković

PRAVO I OKOLIŠ

6 I 2+2 30P 30A Rumenjak Rumenjak

3

PRIMIJENJENA

GEOFIZIKA

6

I

2+2

30P 30L

Strelec

Gazdek

PRIMIJENJENA

HIDROLOGIJA

5

III

2+1

30P 15A

Patrĉević

Patrĉević

PROCJENA RIZIKA PO

OKOLIŠ

6 I 2+2 30P 30A Kovaĉ I. Kovaĉ I.

PROJEKTIRANJE U

RUDARSTVU

5 IV 2+1 30P 15A Mesec Mesec

REGULACIJE

5 II 2+1 30P 15A Biondić D. Biondić D.

STABILNOST KOSINA

6 I 2+2 30P 26A 4L Mesec Zidar/Štuhec

TEMELJENJE II

6 I 2+2 30P 30A Soldo Soldo

TEORIJA KONSTRUKCIJA

5 II 2+1 30P 15A Bjelajac Koprek

TUNELOGRADNJA

5 II 2+1 30P 15A Kovaĉ Kovaĉ

UVOD U ZNANSTVENI

RAD

2 II 2+0 30P Boţiĉević -

UPRAVLJANJE

KAKVOĆOM VODA

6 II 2+2 30P 30A Kapelj /Tepeš Loborec

UPRAVLJANJE VODNIM

RESURSIMA

6 III 2+2 30P 30A Biondić B. Meaški

VJETRENJE I

ODVODNJAVANJE

6 II 2+2 30P 30A Mesec Premur

ZAŠTITA ABIOTSKIH

RESURSA

6 III 2+2 30P 20A 10S Stanĉić Stanĉić

ZAŠTITA PODZEMNIH

VODA

5 IV 2+1 30P 15A Biondić B. Meaški

DIPLOMSKI RAD DG

18 IV 12 180S

DIPLOMSKI RAD DH

18 IV 12 180S

DIPLOMSKI RAD DE

18 IV 12 180S

4

2. U zimskom semestru akademske godine 2010./2011. na prvoj i drugoj godini

sveučilišnog diplomskog studija geoinženjerstva izvodit će se nastava iz sljedećih predmeta:

2.1.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Geotehnika

Prezime

nastavnika (Cognomen

magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno

(Quot horae per hebd.)

ECTS

bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Kovaĉ S. Matematika III 2 2 6

Strelec Primijenjena geofizika 2 2 6

Mesec Stabilnost kosina 2 2 6

Izborna grupa kolegija

1MG

2 2 6

2 2 6

Izborna grupa kolegija 1MG-1

Soldo Mehanika tla II 2 2 6

Soldo Temeljenje II 2 2 6


Mesec Miniranje II 2 2 6

Mesec Dobivanje mineralnih 2 2 6

sirovina bušotinama

Student upisuje jednu izbornu grupu kolegija prema vlastitom izboru: 1MG-1 ili 1MG-2, vodeći raĉuna o

programskoj povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

5

2.1.2. Opis kolegija

Naziv predmeta: Matematika III Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Sanja Kovaĉ Suradnik: Mr.sc. Predrag Lonĉar

Cilj predmeta:

Upoznavanje osnovnih rezultata diferencijalnog i integralnog raĉuna vektorskih funkcija, te klasiĉnih primjera i tehnika rješavanja parcijalnih diferencijalnih jednadţbi. Numeriĉke metode rješavanja nelinearnih jednadţbi, integracije i rješavanja diferencijalnih jednadţbi. Uvod u teoriju linearnih operatora.

Okvirni sadrţaj predmeta:

Diferencijalni raĉun vektorskih funkcija: gradijent, divergencija, rotor. Integralni teoremi vektorske analize: Greenov teorem, Stokesov teorem, teorem o divergenciji. Fourierovi redovi. Primjeri parcijalnih diferencijalnih jednadţbi: jednadţba voĊenja topline, jednadţba titranja ţice i membrane. Metoda separacije varijabli. Numeriĉko integriranje, numeriĉke metode rješavanja nelinearnih jednadţbi i numeriĉke metode rješavanja diferencijalnih jednadţbi. Linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori.

Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija (znanja i vještina):

Upoznavanje s matematiĉkim aparatom koji je temelj za formuliranje prirodnih zakona. Razvijanje deduktivnih sposobnosti i sposobnosti egzaktnog i analitiĉkog pristupa rješavanju problema iz inţenjerske prakse. Pripremanje studenta da matematiĉki formulira i riješi probleme povezane sa stvarnim tehniĉkim sistemima. Poznavanje Fourierovih redova, parcijalnih diferencijalnih jednadţbi, linearnih operatora i njihovih primjena.

Oblici provoĊenja nastave:

Predavanja, auditorne vjeţbe i konzultacije.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Kurepa, S.: Matematiĉka analiza III, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1975. [2] Borzan, A., et al.: Riješeni zadaci iz više matematike III, Školska knjiga, Zagreb, 1991 [3] Antunac- Majcen, M., et. Al.: riješeni zadaci iz više matematike IV, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Preporuĉena dopunska literatura:

[1] Kreyszig, E.: Advanced Engineering Mathematics, John Wiley & Sons, 1988. [2] B.P..Demidoviĉ: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehniĉke nauke, Tehniĉka knjiga,

Zagreb, 1986.

Naĉin provjere znanja i polaganja ispita:

Tijekom semestra polaţu se dva kolokvija. Ukupna ocjena na kolokviju odreĊuje se prema razdiobi: 50%-65% dovoljan, 66%-80% dobar, 81%-90% vrlo dobar, 91%-100% izvrstan. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, s time da je pismeni dio eliminatoran. Student koji je poloţio kolokvij oslobaĊa se pismenog dijela ispita te pristupa usmenom ispitu. Student koji nije kolokvirao mora polagati pismeni i usmeni dio.

Naĉin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvoĊenja nastave, sadrţaj i koncepciju predmeta.

6

Naziv predmeta: Primijenjena geofizika Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario Gazdek

Cilj predmeta:

Projektiranje geofiziĉkih istraţivanja i primjena razliĉitih metoda u geotehniĉkom inţenjerstvu, hidrotehnici i zaštiti okoliša.


Metodologija primjene geofizike u geotehnici, graĊevinarstvu i zaštiti okoliša. Kriteriji primjene geofiziĉkih metoda za: determinaciju geološke graĊe, pronalaţenje mineralnih sirovina, pronalaţenje graĊevinskih materijala, determinaciju vodonosnika, detekciju otpada, izvoĊenje geotehniĉkih zahvata i geomehaniĉka istraţivanja. Primjena gravimetrijskih, geomagnetskih, geoelektriĉnih, elektomagnetskih, seizmiĉkih i istraţivanja u bušotinama. Instrumenti, oprema i programska podrška. Mjerenje, obrada i interpretacija podataka. Geofiziĉka udruţenja, proizvoĊaĉi opreme i programske podrške. Nove tehnologije i trend primjene geofiziĉkih istraţivanja. Obrada rezultata mjerenja i interpretacija. Izrada geofiziĉkih elaborata i izvještaja.


Razvijanje iskustva u mjerenju, obradi podataka i sposobnost analize interpretacijskih metoda. Vještine u interpretaciji i prezentaciji rezultata. Sposobnost komunikacije izmeĊu struĉnjaka razliĉitih inţenjerskih profila.


Predavanja, seminari. Terenska i laboratorijska mjerenja. Izrada geofiziĉkih elaborata i izvještaja.



Obvezna literatura:

[1] Parasnis, D.S.: Principles of Applied Geophysics, 5th edition, Springer, 1996. [2] Reynolds, J. M.: An Introduction to Applied and Environmental Geophysics, Wiley, 1997.


[1] Telford, W. M., Geldart, L. P., Sheriff, R. E.: Applied Geophysics, 2nd edition, Cambridge Univ. Press, 1990. [2] Burger, H. R., Sheehan, A. F., Jones, C. H.: Introduction to Applied Geophysics: Exploring the Shallow

Subsurface, W. W. Norton, 2006.


Seminarski radovi i usmeni ispit.



http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=John%20M.%20Reynolds

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=W.%20M.%20Telford

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=L.%20P.%20Geldart

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=R.%20E.%20Sheriff

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=H.%20Robert%20Burger

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Anne%20F.%20Sheehan

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Craig%20H.%20Jones

7

Naziv predmeta: Stabilnost kosina Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 26 A + 4 L) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Mario Zidar, dipl.ing.

Damir Štuhec, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Studente osposobiti za primjenu metoda proraĉuna stabilnosti kosina i metoda sanacije klizišta.


Uvod. Klizanje kao geološki fenomen, Prirodne i umjetne kosine, usjeci i zasjeci, Razlike u mehanizmu klizanja stijena i tla. Klasifikacija klizanja, Odroni, rotacijska klizanja, sloţena klizanja, translacijska klizanja, kompleksna klizanja, teĉenje, Brzina klizanja, Dokumentirani primjeri klizišta. Analiza i interpretacija laboratorijskih ispitivanja. Ĉvrstoća i slom tla. Analiza naprezanja u tlu i naprezanje u kosoj ravnini. Mohrova kruţnica. Trenutna i trajna stabilnost, faktor sigurnosti. Metode proraĉuna. Grafiĉke metode: kruţna klizna ploha, Analitiĉke metode: Švedska, Bishop-ova, Janbu-ova, Spencerova. Dijagramske metode: Taylorova, Frohlichov dijagram. Raĉunalni program GEOSLOPE-W. Sanacija klizišta. Osnovni podaci klizanju: detalji geološke graĊe, geomehaniĉki sastav tla, razina podzemne vode, smjer, intenzitet i brzina pomaka, poloţaj plohe sloma, mogući uzroci klizanja. Metode sanacije.


Studente osposobiti za prepoznavanje uzroka koji uvjetuju nastanak klizišta, projektiranje privremeno ili trajno stabilnih kosina u tlu, te utvrĊivanje koncepcije sanacijskih radova.


Predavanja, auditorne i laboratorijske vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E. : Mehanika tla i temeljenje graĊevina, str. 400 do 492, Školska knjiga, Zagreb, 1990. [2] Gotić,I.,Mesec,J.,Zidar,M..: Stabilnost kosina, predavanja i materijali za skriptu, Geotehniĉki fakultet Sveuĉilišta u

Zagrebu, Varaţdin, 1995.


[1] Roje-Bonacci,T.: Mehanika tla, GraĊevinski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split, 1994. [2] Terzaghi,K.. : Teoretical Soil Mechanics, Wiley, New York, 1993. [3] Internetski sadrţaji – Slope stability


Pismeni i usmeni ispit.



8

Naziv predmeta: Mehanika tla II Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 ( 30 P + 30 A ) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Boţo Soldo Suradnik: Dr.sc. Igor Petrović

Cilj predmeta:

Savladavanje osnova ponašanja tla sa stanovišta naponsko-deformacijskih odnosa za probleme konsolidacije tla i graniĉnih stanja


Dodatna naprezanja u tlu. Nosivost tla. Voda u tlu. Konsolidacija tla. Slijeganje tla. Stanje mirovanja, aktivni tlak i pasivni otpor tla; Boĉna naprezanja u tlu. Boĉni tlakovi na potporne zidove i zagatne stijene. Isušivanje tla (Soil suction).


Stjecanje osnovnih znanja o jednodimenzionalnoj konsolidaciji tla, o slijeganju i nosivosti plitkih temelja, o boĉnim pritiscima na potporne konstrukcije, te o stabilnosti potpornih konstrukcija i pokosa.


Predavanja, auditorne vjeţbe i konzultacije.



Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje graĊevina, Školska knjiga, Zagreb, 1981. [2] Soldo, B.: Bilješke predavanja, Mehanika tla II [3] Budhu, M.: Soil Mechanics and Foundations, Wiley, 2000.


[1] Terzaghi, K., Peck, R.B., Mesri, G.: Soil Mechanics in Engineering Practice, Wiley-Interscience; 3rd edition, 1996. [2] Atkinson, J.: Mechanics of Soil and Foundations, Taylor & Francis, 2nd edition, 2007. [3] Aysen, A.: Problem Solving in Soil Mechanics, Taylor & Francis, 1st edition, 2004.


Tijekom semestra predviĊena su 2 kolokvija (pismeni ispiti) i to sredinom semestra i na kraju semestra. Studenti koji poloţe oba kolokvija osloboĊeni su polaganja ispita. Ispit: pismeni i usmeni.



http://www.amazon.com/Soil-Mechanics-Foundations-Muni-Budhu/dp/047125231X/ref=sr_1_5?ie=UTF8&s=books&qid=1222200789&sr=1-5

http://www.amazon.com/Soil-Mechanics-Engineering-Practice-Terzaghi/dp/0471086584/ref=pd_bbs_sr_2?ie=UTF8&s=books&qid=1222504698&sr=1-2

http://www.amazon.com/Mechanics-Soil-Foundations-John-Atkinson/dp/0415362563/ref=sr_1_13?ie=UTF8&s=books&qid=1222504767&sr=1-13

http://www.amazon.com/Problem-Solving-Soil-Mechanics-Aysen/dp/0415383927/ref=sr_1_18?ie=UTF8&s=books&qid=1222504767&sr=1-18

9

Naziv predmeta: Temeljenje II Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Boţo Soldo Suradnik: /

Cilj predmeta:

Onu materiju koja je izloţena u sklopu Temeljenja I. sada se (Temeljenje II.) dopunjava specijalnim temama i detaljnije proširuje sa uvoĊenjem novih utjecajnih pojava, poglavito odnose na dinamiĉke uĉinke kod temeljenja, te na probleme temeljenja u potresnim podruĉjima, greškama u temeljenju, kao i analitiĉki i numeriĉki proraĉuni i sliĉno.


1. Savitljive temeljne konstrukcije – dodatna odabrana poglavlja, analitiĉke i numeriĉke metode proraĉuna; 2. Temeljenje na pilotima – dodatna odabrana poglavlja, analitiĉke i numeriĉke metode proraĉuna; 3. Geotehniĉka sidra; 4. Geosintetici; 5. Temeljenje graĊevina na padinama; 6. Temeljenje ĉeliĉnih rezervoara; 7. Kompenzacijsko temeljenje; 8. Suvremene metode u geotehnici; 9. Dinamiĉki problemi kod temeljenja; 10. O slijeganju tla i oštećenju graĊevina, te njihove sanacije.


Kroz predmet Temeljenje II. povezuju se opće zakonitosti izloţene u Temeljenje I. s konkretnim zahtjevima praske uz uvoĊenje dodatnih pojava kao npr. kada opterećenje poprima dinamiĉki karakter, te ostalih utjecaja koje znaju dovesti do grešaka u temeljenju. Uoĉavanjem tih bitnih razlika studentu se pruţa mogućnost da pravilno dijagnosticira problem i da ga potom riješi na prikladan naĉin.


Nastava se provodi kroz predavanja, vjeţbe (rješavanje probranih zadataka), te uz pomoć terenske nastave.



Obvezna literatura:

[1] Soldo, B.: Temeljenje II. (skripta; obrada glavnih tema kolegija), 2010. [2] Terzaghi, K.:Theoretical Soil Mechanics (Chapter XIX: Vibration Problems). John Wiley & Sons, New York itd.

(Prijevod "Nauĉna knjiga", Beograd, 1972), 1943. [3] Braja, M.D. D.:Principles of Foundation Engineering, International student edition., 2007.


[1] Turke, H.:Statik im Erdbau, Ernst & Sohn, A Wiley Company, 3. Auflang., 1999. [2] Bowles, J. E.: Foundation Analysis and Design (Chapter 20). McGraw-Hill Book Co., New York itd.,1982. [3] Coduto, D.P.: Foundation Design, Principles and Practices, Person Education International, 2001.


Seminarski rad, pismeni i usmeni dio ispita.



10

Naziv predmeta: Miniranje II Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: /

Cilj predmeta:

Edukacija o primjeni eksploziva i pribora te naĉinu aktiviranja i svim vrstama masovnih i specijalnih miniranja s mjerama sigurnosti i zaštitom okoliša mjesta miniranja te primjeni raĉunala u miniranju.


Osnovni principi o eksplozivima, sredstvima za miniranje i naĉinu aktiviranja; Teorije miniranja; Miniranje stijenskih masa; Podzemna miniranja; Specijalna miniranja (podvodna miniranja, rušenje objekata, miniranje u cestogradnji, miniranje u poljodjelstvu, miniranje leda, miniranje u dubokim bušotinama i zavarivanje miniranjem); OdreĊivanje sigurnosnih zona kod miniranja; Primjena raĉunala kod miniranja; Mjere zaštite i propisi kod izvoĊenja minerskih radova.


Stjecanje općih znanja o eksplozivima i svim vrstama miniranja; Stjecanje znanja i vještina projektiranja i izvoĊenja radova bušenja i miniranja te njihova nadzora; Razvijanje suvremenih metoda primjene eksploziva i sredstava za miniranje s mjerama sigurnosti i primjenom raĉunala u miniranju.


Predavanje, konzultacije, seminari, laboratorijske i terenske vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Boţić, B.: Miniranje u rudarstvu, graditeljstvu i geotehnici, Sveuĉilište u Zagrebu, Geotehniĉki fakultet Varaţdin, 1998.

[2] Persson, A., Holmberg, R., Lee,J.: Rock blasting and explosives engineering, CRC Press, USA , 1993.


[1] Berta,G.: Explosives. An Engineering Tool, Italesplosive, Milano, 1990. [2] Konya, C.J., Walter, E.J. : Surface blast design. Prentice Hall, USA , 1990. [3] SEE: Blasters Handbook


Seminarski radovi, kolokviji, pismeni i usmeni dio ispita.



11

Naziv predmeta: Dobivanje mineralnih sirovina bušotinama Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Cilj predmeta:

Edukacija o dobivanju mineralnih sirovina bušotinskim tehnologijama, ekonomske i ekološke prednosti bušotinskog naĉina eksploatacije.


Osnovni principi o geotehnološkim metodama dobivanja mineralnih sirovina. Istraţivaĉki rad i obrada primjera eksploatacije mineralnih sirovina bušotinskom tehnologijom. Osnove tehnoloških procesa dobivanja mineralnih sirovina bušotinskim tehnologijama. Ekonomske prednosti dobivanja mineralnih sirovina bušotinskom tehnologijom. Ekološke prednosti dobivanja mineralnih sirovina bušotinskom tehnologijom.


Stjecanje općih znanja o bušotinskim tehnologijama. Stjecanje znanja i vještina projektiranja i izvoĊenja radova dobivanja mineralnih sirovina bušotinskim tehnologijama. Razvijanje suvremenih metoda ekonomskog i ekološkog pristupa bušotinske eksploatacije.


Predavanje, konsultacije, laboratorijske i terenske vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Boţić, B : Geotehnološko dobivanje mineralnih sirovina bušotinama (skripta). [2] Arens , V(1992) : Geotehnologiĉke metody dobyvani loţisek. SNTL.Praha, 1992.


[1] Babićev, N. : Proektirovanje geotehnologieskih kompleksov. Nedra. Moskva, 1985.


Seminarski radovi, pismeni i usmeni dio ispita.



12

2.2.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Hidrotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno

(Quot horae per hebd.) ECTS

bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)



Andriĉević Hidraulika

podzemnih voda

2 2 6

Izborni kolegij 1MH 2 2 6


Izborni kolegij 1MH-1 Golub Hidrotermalna leţišta 2 2 6

Izborni kolegij 1MH-2 Kovaĉ I. Procjena rizika po okoliš 2 2 6

Izborni kolegij 2MH-1 Biondić R. GIS u hidrotehnici 2 2 6

Izborni kolegij 2MH-2 Rumenjak Pravo i okoliš 2 2 6

Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz svake grupe: 1MH i 2MH, vodeći

raĉuna o programskoj povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

13


Naziv predmeta: Hidraulika podzemnih voda Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Roko Andriĉević Suradnik: Barica Kovaĉev-Marinĉić,dipl.ing.

Cilj predmeta:

Stjecanje znanja potrebnih za razumijevanje kvantitativnog opisa procesa gibanja podzemnih voda te pronosa tvari i oneĉišćenja podzemnom vodom.


Uvod. Raspodjela podzemnih voda u vertikalnom profilu: zona aeracije (nesaturirana zona), zona saturacije. Gibanje podzemnih voda: povijesni pregled istraţivanja, Darcyjev zakon-1D oblik: Darcyjevi eksperimenti, potencijal, specifiĉni protok-flux (Darcyjeva brzina), brzina gibanja podzemne vode, granice valjanosti Darcyjevog zakona; Darcyjev zakon-3D oblik: hidrauliĉka vodljivost i propusnost porozne sredine (vodonosnika), heterogenost, anizotropija, tenzor hidrauliĉke vodljivosti. Glavne jednadţbe toka: definicija REV-a, elastiĉnost i uskladištenje vodonosnika, osnovna jednadţba kontinuiteta, Eulerov i Lagrangeov pristup, hidrauliĉki pristup promatranju teĉenja u vodonosniku; Dupuitova aproksimacija, jednadţba toka u zatvorenom, poluzatvorenom i otvorenom vodonosniku; poĉetni i rubni uvjeti, metode rješavanja jednadţbe toka; primjeri analitiĉkih rješenja. Bilanca podzemnih voda: podzemni dotok i istjecanje, infiltracija oborina, evapotranspiracija, meĊuslojno procjeĊivanje, odnos podzemnih i površinskih voda, umjetna infiltracija, povratni dotok, crpljenje, drenaţe, izvori; jednadţba regionalne bilance. Osnove pronosa tvari i oneĉišćenja podzemnom vodom: advekcija, disperzija, molekularna difuzija, reaktivni i nereaktivni pronos; procesi koji utjeĉu na kretanje zagaĊivala, advekcijsko-disperzijska jednadţba. Osnove nesaturiranog toka: stanja saturiranosti porozne sredine, parametri nesaturirane sredine, kapilarni tlak, potencijal, retencijska krivulja, Darcyjev zakon za nesaturirani tok (višefazno teĉenje), relativna vodljivost, infiltracija kroz nesaturiranu sredinu.


Stjecanje znanja i sposobnosti matematiĉke formulacije problema koji se odnose na gibanje podzemne vode te pronos tvari i oneĉišćenja podzemnom vodom. Steĉena znanja bi, s jedne strane, trebala predstavljati podlogu za predmet Modeliranje toka i pronosa u podzemlju, a s druge strane, imati izravnu primjenu pri rješavanju inţenjerskih problema koji se odnose na istraţivanje, korištenje, zaštitu i gospodarenje zalihama podzemnih voda.


Predavanja i vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Materijali za kolegij Hidraulika podzemnih voda postavljeni na web stranici fakulteta, http://sax.gfv.hr/moodle/ [2] Urumović, K.: Fizikalne osnove dinamike podzemnih voda, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2003. [3] Miletić, P. i Heinrich-Miletić, M.: Uvod u kvantitativnu hidrogeologiju. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveuĉilišta

u Zagrebu i Studij geotehnike Varaţdin, 1981. [4] Mayer, D.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda. Hrvatsko društvo za zaštitu voda i mora, Zagreb, 1993.


[1] Bear, J.: Hydraulics of Groundwater. McGraw-Hill, New York, 1979. [2] Domenico, P. A. and Schwartz, F. W.: Physical and Chemical Hydrogeology. John Wiley & Sons, New York, 1998.


Dva kolokvija tijekom izvoĊenja nastave, pismeni ispit prema potrebi kao i usmeni završni ispit.



http://sax.gfv.hr/moodle/

14

Naziv predmeta: Hidrotermalna ležišta Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Miroslav Golub Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje geneze leţišta i naĉin eksploatacije geotermalne energije. Znaĉaj geotermalne energije u ukupnoj energetskoj bilanci RH.


Osnove prijelaza topline u podzemlju. Toplinski uvijeti unutrašnjosti Zemlje i Zemljine kore. Tektonika kontinentalnih ploĉa. Kondukcijski i konvekcijski toplinski tok. Podjela i vrste geotermijskih leţišta. Hidrodinamiĉki odnosi zagrebaĉkog termalnog akvifera. Gringartenov obrazac. Proraĉun rezervi primarne geotermijske energije i pridobive koliĉine vode iz leţišta. Utjecaj korozije i kamenca u sustavu cjevovoda. Tehno-ekonomske karakteristike geotermijskih leţišta u Hrvatskoj. Osnove uporabe geotermijske energije. Lindalov dijagram. Oprema sustava za izravno korištenje geotermijske energije i primjena: za staklenike, za grijanje prostora, u industriji, za pogon niskotemperaturnih Stirling motora. Geotermijske toplinske pumpe (dizalice topline) i bušotinski izmjenjivaĉi topline (GHP, DHE). Pretvorba geotermijske u elektriĉnu energiju: postrojenja sa suhom ili pregrijanom parom, kondenzirajući proces, postrojenja sa odvajanjem pare, binarna postrojenja, kombinirani procesi. Kogeneracija. Utjecaj geotermijske energije na okoliš. Svjetski i europski pregled instaliranih geotermalnih postrojenja.


Modeliranje iskoristivosti geotermalne energije obzirom na tehniĉko-tehnološke parametre u cjelokupnom nizu od proizvodne bušotine do krajnjeg potrošaĉa (total flow analysis). OdreĊivanje rentabilnosti obzirom na temperaturu leţišta, koliĉinu proizvodnje i godišnji stupanj iskorištenja kapaciteta za raznovrsne kombinacije kaskadnog korištenja.


Predavanja, auditorne vjeţbe, seminarski rad.



Obvezna literatura:

[1] Kappelmeyer, O., Haenel, R.: Geothermics with special reference to application, Lubrecht & Cramer Ltd, multi editions, pp. 234

[2] Golub, M. et al: GEOEN-program korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj, Eihp, Zagreb, 1998. [3] Dickson, M. H., Fanelli, M.: What is geothermal energy?, Geo-heat bulletin, Oregon, 2000, pp. 39.


[1] Culver, R.; Well pumps, Geothermal Energy Handbook, Chapter 9, Geo-Heat Center, Oregon, 1998. [2] Ĉubrić, S.; Obnovljiva geotermijska energija i njen utjecaj na ekonomiku proizvodnje geotermijske energije na

nekim leţištima u RH, Disertacija, RGN fakultet, Zagreb, 1987.





15

Naziv predmeta: Procjena rizika po okoliš Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kovaĉ Suradnik: /

Cilj predmeta:

Definiranje izvora rizika po okoliš i upoznavanje osnovnih metoda procjene rizika.


Glavni izvori rizika po okoliš. Ĉimbenici koji utjeĉu na smanjenje odnosno povećanje rizika.

Akcident, slijed dogaĊaja u akcidentu (domino efekt) i posljedice, kombinirani akcident.

Izvor rizika (opasnost), analiza rizika i izraţavanje sigurnosti, riziĉna i sigurnosna zona.

Aspekti pojma rizik: vjerojatnost pojave akcidenta unutar odreĊenog vremenskog razdoblja i posljedice za ljude, imovinu i okoliš.

Metode analize rizika i prikaz rezultata, matrica rizika, karta rizika.


Analiza i procjena rizika kao preduvjet za izradu studijske, investicijske i projektne dokumentacije utjecaja na okoliš.


Predavanje, vjeţbe i seminari.



Obvezna literatura:

[1] Proces odgovora na tehnološke akcidente, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavaĉ: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

[2] UtvrĊivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavaĉ: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

[3] Priruĉnik za razvrstavanje i utvrĊivanje prioriteta meĊu rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavaĉ: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.


[1] Guidelines for hazard evaluation procedures, American Institute of Chemical Engineers, USA, 1985.


Seminarski rad, usmeni ispit.



16

Naziv predmeta: GIS u hidrotehnici Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 PK) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ranko Biondić Suradnik: Hrvoje Meaški, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Osposobljavanje za rad sa GIS alatima u hidrotehnici.


Prikazi u GIS-u; Objekti i polja; ArcInfo – Workstation; Komandna linija u ArcGIS-u; Mreţe i serveri; ArcIMS (Internet Map Server); Greške i dvojbe; Standardizacija, upute i simbolika; Geobaze podataka; Modeliranje u hidro sustavima; GIS za krajnjeg korisnika; Vaţnost programiranja kao dodatnih alata u ArcGIS-u.


Nakon završenog kolegija student će imati potrebno znanje za izrade osnovnih hidrotehniĉkih aplikacija u GIS alatima.


PredviĊeno je izvoĊenje nastave u informatiĉkoj uĉionici kombinacijom predavanja i praktiĉnog rada.



Obvezna literatura:

[1] Zeiler, M.: Modeling our World. The ESRI guide to geodatabase design [2] ESRI: Arc/Info korisniĉki priruĉnici (PDF format) [3] ITC: Ilwis 3.1 korisniĉki priruĉnik


[1] Biondić, B. et al.: Osnovna hidrogeološka karta RH (M 1:100.000) [2] Oluić : Snimanje i istraţivanje zemlje iz svemira. HAZU i GEOSAT, Zagreb, 2001.


Dva kolokvija tijekom izvoĊenja nastave i završni usmeni ispit.



17

Naziv predmeta: Pravo i okoliš Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Mr.sc. Damir Rumenjak Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s problematikom primjene prava u zaštiti okoliša, stjecanja potrebnih znanja i vještina.


Pojam prava okoliša. Definicije prava okoliša. Temelji prava okoliša: formalni i materijalni izvori prava okoliša Problemi okoliša. Etika okoliša i etiĉke osnove prava okoliša. MeĊunarodno pravo okoliša. MeĊunarodni propisi iz zaštite okoliša i njihova obveznost za nacionalne propise. Zakon o zaštiti okoliša. Naĉela zaštite okoliša iz zakona o zaštiti okoliša i zakona o zaštiti prirode. Pravila tumaĉenja prava okoliša. Izrada propisa zaštite okoliša; pojam i metode nomotehnike. Interpretacija pravnih propisa. Ustav. Korpus nacionalnog prava okoliša. Nacionalni propisi iz zaštite okoliša. Naĉini primjene prava okoliša. Podjela nacionalnog prava okoliša. Propisi o sastavnicama okoliša. Obvezni i neobvezni instrumenti zaštite okoliša. Administracija zaštite okoliša. Upravni postupak kao naĉin primjene prava okoliša (opći i posebni upravni postupci). Sudjelovanje javnosti kao pravna obveza u zaštiti okoliša. Pravni okvir Europske unije u zaštiti okoliša. Pravne obveze Hrvatske u pribliţavanju Europi (smjernice Europske unije). Pravni aspekti nekih karakteristiĉnih instrumenata zaštite okoliša vezanih za industriju i graditeljstvo (procjena utjecaja na okoliš, okolišne dozvole, okolišna odgovornost).


Razumijevanje prava okoliša, razvijanje znanja i vještina za primjenu prava okoliša u okviru inţenjerskog bavljenja problematikom, upoznavanje s naĉinima ostvarenja prava i dobivanja dozvola temeljem pravnih propisa iz zaštite okoliša u podruĉju industrije, graditeljstva i rudarstva, upoznavanje s radom administracije zaštite okoliša.


Usmeno, vjeţbe iz interpretacije propisa.



Obvezna literatura:

[1] Lonĉarić-Horvat, O. (ur.): Osnove prava okoliša, Organizator, Zagreb, 1997. [2] Propisi zaštite okoliša na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja graditeljstva i

Ministarstva kulture [3] Zakon o općem upravnom postupku (NN br. 97/09)


[1] Keller D.R. (ed.):Environmental Ethics-the Big Questions, Wiley-BlackWell, Malden, 2010. [2] Glasbergen, P., Sloep, P., Blowers, A.: Environmental Policy in an International Context -Perspectives and

Conflicts, Arnold, 1996. [3] Vuković, M.: Interpretacija pravnih propisa, Školska knjiga, Zagreb, 1953.


Usmeni ispit.



18


Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Opis kolegija: vidi str. 5


Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6



19

2.3.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)



Kovaĉ I. Mjere i postupci zaštite

okoliša

2 2 6

Izborni kolegij 1ME 2 2 6


Izborni kolegij 1ME-1 Golub Obnovljivi izvori energije 2 2 6

Izborni kolegij 1ME-2 Patrĉević Hidrologija okoliša 2 2 6

Izborni kolegij 2ME-1 Kovaĉ I. Procjena rizika po okoliš 2 2 6

Izborni kolegij 2ME-2 Rumenjak Pravo i okoliš 2 2 6

Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz svake grupe: 1ME i 2ME, vodeći


20


Naziv predmeta: Mjere i postupci zaštite okoliša Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kovaĉ Suradnik: Mr.sc. Vitomir Premur

Cilj predmeta:

Stjecanje saznanja o naĉinima ostvarenja odrţivog razvoja.


Pristup i osnovni ciljevi zaštite okoliša, znaĉaj zaštite okoliša, politiĉki i sociološki pristup zaštiti okoliša, znanstveni pristup zaštiti okoliša, tehnološke mjere za zaštitu okoliša, institucionalne mjere u svrhu zaštite okoliša, gospodarske i financijske mjere, sredstva za financiranje zaštite okoliša, planiranje i gospodarenje prostorom, utvrĊivanja stanja okoliša (emisije), ispuštanje tvari i energije, sanacija i rekultivacija tla, rekult mjere za zaštitu tla, zraka, vode, prirode, kulturne baštine, sanacija šteta u okolišu, monitoring.


Osposobljavanje za organizaciju i voĊenje sustava zaštite okoliša u privrednim subjektima, voĊenje odjela u drţavnim upravnim tijelima vezanim za zaštitu okoliša, voĊenje izrade planova zaštite okoliša, voĊenje izrade studija i postupaka procjene o utjecaju na okoliš.


Predavanja i terenske vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Glavaĉ, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb, 2001. [2] Mayer, D.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, Zagreb, 1993.


[1] Tedeschi, S. :Zaštita voda, Zagreb, 1997. [2] Bonacci, O: Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka, Zagreb [3] Raković, A. ZagaĊenje i proĉišćavanje zraka


Usmeni ispit.



21

Naziv predmeta: Obnovljivi izvori energije Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Miroslav Golub Suradnik: /

Cilj predmeta:

Spoznati globalnu vaţnost obnovljivih izvora u kompetitivnosti s konvencionalnim energentima obzirom na njihovu: neospornu ekološku prednost, tehniĉko-tehnološke karakteristike kao i zakonodavne i ekonomsko-financijske pokazatelje u fazi pripreme i realizacije projekta.


Politika i zakonodavstvo EU u podruĉju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji u skladu s EU. Zakon o energiji RH. Ekonomsko-financijski aspekti implementacije nacionalnih energetskih programa RH. Preporuke za stvaranje poticajnog zakonodavnog okruţenja.; Primjenjena termodinamika. Proizvodnja energije. Kogeneracija i trigeneracija. Pregled obnovljivih izvora energije. Principi obnovljive energije. Integracija obnovljivih energetskih tehnologija i koncept samoodrţivog razvoja.; Sunĉevo zraĉenje. Pretvorba sunĉeve energije u toplinu. Elementi za korištenje sunĉeve energije. Ravni i koncentriĉni solarni kolektori. Grijanje i hlaĊenje. Desalinizacija i destilacija. Pretvorba sunĉeve energije u elektriĉnu energiju (fotovoltaiĉna konverzija).; Energija vjetra. Vrednovanje brzine vjetra i utjecajni faktori. Srednja vrijednost kubnih potencija brzina Stupanj djelovanja i izvedbe vjetrogeneratora. Tehniĉki sustavi vjetroelektrana.; Energija biomase. Vrste, izvori, sustavi za korištenje.;Geotermijska energija. Geotermijski gradijent. Tipovi leţišta. Naĉini korištenja geotermijske energije; Potencijal malih hidroelektrana.; Energija valova.; Energija plime i oseke.; TEST, RAZUM, HITRA (MZOŠ).


Planiranje energetskih potreba za komercijalne objekte i javne potrebe. Mogućnost tipskog predstavljanja odreĊenog sektora ili lokacije. Optimalizacija proizvodnih procesa obzirom na:koliĉinu otpada i emisije; proizvodnju, prijenos i distribuciju energije; stupnjeve djelovanja na razini trošila.


Seminarski rad, predavanja i vjeţbe.



Obvezna literatura:

[1] Labudović, B.: Obnovljivi izvor energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002, pp.809. [2] Potoĉnik, V., Lay, V. : Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i

prostornog ureĊenja, Zagreb, 2003., pp.142. [3] Kulišić, P.: Novi izvori energije – sunĉana energija i energija vjetra, Školska knjiga, Zagreb, 1991, pp.154.


[1] Grupa autora: SUNEN – Program korištenja energije sunca, Energetski institut Hrvoje Poţar, Zagreb [2] Grupa autora: ENWIND – Program korištenja energije vjetra, Energetski institut Hrvoje Poţar, Zagreb [3] Grupa autora: GEOEN – Program korištenja geotermalne energije, Energetski institut Hrvoje Poţar, Zagreb


Javna prezentacija seminarskog rada.



22

Naziv predmeta: Hidrologija okoliša Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P +30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Vladimir Patrĉević Suradnik: Bojan Đurin, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznavanje i razumijevanje hidroloških procesa u okolišu. Upoznavanje svih utjecaja hidroloških procesa na okoliš i njegove vodotoke. Primjena parametarske hidrologije i proraĉuni.


Prirodni i ureĊeni vodni reţim rijeĉnih bazena i slivova u okolišu. Glavni ĉimbenici otjecanja. Vrste i osobine slivova, hidrografija vodotoka. Fiziĉko-zemljopisni faktori otjecanja. Veza podzemne i površinske vode u rijeĉnim bazenima, infiltracija, kapilaritet, isparivanje, ĉinioci vertikalne vodne bilance sliva. Mjerne metode i mjerna tehnika u okolišu rijeĉnih bazena. Odvajanje temeljnog i površinskog otjecanja. Pojam efektivna oborina. Parametarska hidrologija, znaĉenje, metode i primjena. Matematiĉko modeliranje hidroloških procesa u okolišu. Vidovi regulacije otjecanja, akumulacije i prirodne retencije. Utjecaj rijeĉnog nanosa na okoliš. Protok vuĉenog i suspendiranog nanosa u rijekama. Matematiĉko statistiĉke metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele.


Studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim pojavama i procesima u okolišu, te primjenom parametarskih metoda na rješavanju hidroloških problema prirodnih slivova.


Predavanja, auditorne vjeţbe, terenske vjeţbe, seminar.



Obvezna literatura:

[1] Srebrenović D.: Primjenjena hidrologija, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1986.


[1] Srebrenović D.: Problemi velikih voda, Tehniĉka knjiga , Zagreb, 1986.


Seminarski radovi i usmeni ispit.



23


Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6




Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6



Naziv predmeta: Procjena rizika po okoliš Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6



Naziv predmeta: Pravo i okoliš Semestar: I.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Mr.sc. Damir Rumenjak Suradnik: /


24

2.4.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Geotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Ivandić Injektiranje tla i stijena 2 1 5

Mesec Eksploatacija mineralnih

sirovina

2 1 5

Rajković Poslovna ekonomija 2 1 4

Brajša - Ţganec Komunikacijske vještine 2 1 4

Izborna grupa kolegija

3MG

2 2 6

2 2 6


Soldo Dinamika tla 2 2 6

Sorić Betonske konstrukcije 2 2 6


Biondić R. GIS u geotehnici 2 2 6

Kovaĉ I. Geostatistika 2 2 6



25


Naziv predmeta: Injektiranje tla i stijena Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 ( 30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Krešo Ivandić Suradnik: Mr.sc. Tomislav Koprek

Cilj predmeta:

Edukacija studenata iz podruĉja injektiranja tla i stijena sa posebnim naglaskom na suvremene metode injektiranja. Osposobljavanje studenata za samostalno projektiranje i izvoĊenje injektiranja.


Povijest injektiranja. Osnovni principi poboljšanja svojstava tla i stijena: injektiranje, mlazno injektiranje, zbijanje tla, dreniranje, zamrzavanje tla, elektrokemijska konsolidacija, sidrenje, injektirane zatege.Istraţni radovi i izrada programa istraţivanja. Projektiranje injektiranja. IzvoĊenje i kontrola kvalitete istraţnih radova. Metode injektiranja: kontaktno, vezno, protufiltracijsko, konsolidacijsko, naponsko. Primjena i razvoj suvremenih metoda injektiranja: selektivna metoda, metoda „injektiranje u poznato“.


Stjecanje naprednih znanja i vještina projektiranja izvoĊenja i kontrole kvaliteta injektiranja tla i stijena. Primjena i razvijanje suvremenih metoda injektiranja.


Predavanja, konsultacije, terenske vjeţbe.


Geotehniĉka opaţanja.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Injektiranje tla, Zagreb, 1970. [2] Fingerhut, L.: Konsolidacija tla injektiranjem, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb; OOUR Viša Geotehniĉka

škola Varaţdin Varaţdin, 1977. [3] Ivanković,T.: Injektiranje tla i stijena, Mostar, 1988.


[1] Cambefort,H.: Injections des Sols, Eyrolles, Paris, 1967. [2] Ĉorko,D., Kovaĉić,D., Lovrenĉić,D., Marić,B.: Mlazno injektiranje, Zagreb, 1997.


Tri kolokvija, pismeni i usmeni dio.



26

Naziv predmeta: Eksploatacija mineralnih sirovina Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 10 A + 5 T) ECTS: 5


Cilj predmeta:

Upoznati studente sa znaĉajem koje mineralne sirovine imaju u gospodarskom i strateškom smislu u razvoju zemlje, metodama dobivanja mineralnih sirovina, utjecajima eksploatacije na okoliš i postupcima rekultivacije otkopanih prostora.


UVOD, OPĆENITO O ZEMLJI (Stijene i minerali – postanak i vrste), MINERALNE SIROVINE (Vrste i primjena mineralnih sirovina), OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ISTRAŢIVANJE MINERALNIH SIROVINA (Svrha i metode istraţivanja), POVRŠINSKO DOBIVANJE (Vrste površinskih kopova,Razrada, Otkrivanje leţišta, Naĉini otkopavanja, Utovar i transport ,Oplemenjivanje, Odvodnjavanje površinskih kopova, Rekultivacija),PODVODNO DOBIVANJE, PODZEMNO DOBIVANJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Vjetrenje rudnika, Odvodnjavanje i zaštita od prodora vode te plavljenja rudnika), EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA I ZAŠTITA OKOLIŠA (Utjecaji i opis pojedinih utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, mjere i naĉini smanjenja štetnih utjecaja), RUDARSKA MJERENJA (Rudarske karte i planovi, Razvoj mjerne i raĉunalne tehnologije), PROJEKTIRANJE LEŢIŠTA MINERALNIH SIROVINA ( Rudarski projekti, Projektiranje i raĉunalni programi), TEHNOLOGIJE I BUDUĆNOST RUDARSTVA (Pojam, vaţnost i podjela, Transfer tehnologija, općenito, Rudarstvo na poĉetku 21. stoljeća).


Stjecanje znanja iz rudarske struke, a poglavito eksploatacije mineralnih sirovina.


Predavanja, vjeţbe, terenska nastava.


Stabilnost kosina.

Obvezna literatura:

[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i naĉini dobivanja, GF, Varaţdin, 2009.


[1] Abramović, V., Perić, B.: Projektiranje u rudarstvu Šk. Knjiga Zg, 1996. [2] Herak, M.: Geologija, Šk. Knjiga, Zg, 1990. [3] Ţivković, S., Vrkljan, D.: Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zg, 2003.


Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.



27

Naziv predmeta: Poslovna ekonomija Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Damir Rajković Suradnik: /

Cilj predmeta:

Temeljni cilj kolegija je razviti kod studenata ekonomski naĉin razmišljanja i zakljuĉivanja, te im pruţiti osnovna znanja iz ekonomije poslovnih sustava. Unutar temeljnog cilja sustavno se razraĊuje tematika vezana uz osnovnu gospodarsku jedinicu – poduzeće, i to od samog osnivanja, preko ukljuĉivanja u ekonomski sustav i interakcija u sustavu, preko djelovanja do evaluacije poslovanja.


Upoznavanje s osnovnim ekonomskim pojmovima. Poduzeće kao temeljni objekt izuĉavanja poslovne ekonomije. Rezultati poslovanja poduzeća. Analiza pokazatelja proizvodnosti, ekonomiĉnosti i rentabilnosti. Teorija troškova. Metode razdvajanja i procjene troškova. Analiza toĉke pokrića. Funkcionalni sustav rasporeĊivanja troškova. Activity based costing - novi model rasporeĊivanja troškova. Planiranje profita – budţetiranje temeljeno na aktivnostima. Poslovna politika poduzeća. Ekonomski zakoni u poslovanju poduzeća. Oblikovanje cijena. Trţište i marketing u poduzeću.


Nakon odslušanih predavanja, studenti će biti sposobni planirati i analizirati poslovanje u velikim ali i u malim i srednjim poduzećima, a biti će sposobni upravljati i vlastitim poslovnim projektima. Specijalne vještine koje će studenti usvojiti nakon odslušanih predavanja biti će: analiza financijskih izvještaja, izraĉun mjerila uspješnosti poslovanja, proraĉun isplativosti investicije, upoznavanje s metodama predviĊanja troškova. Osim specifiĉnih znanja studenti će steći temelje za cijeloţivotno uĉenje te dalju specijalizaciju u realnim poslovnim uvjetima.


Predavanja i seminari.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Dvorski, S., Ruţa, F., Kovšca, V.: Poslovna ekonomija, Fakultet organizacije i informatike i TIVA Tiskara, Varaţdin, 2007.


[1] Salvatore, D.: Managerial economics in a global economy, Managerial economics.Oxford University Ress New York, 2007.

[2] Santini, I.: Troškovi u poslovnom upravljanju, Ibis, 2003. [3] Pindyck, R. S., Rubinfeld, D. L.: Microeconomics, Prentice Hall, New Jersy, 2001.





28

Naziv predmeta: Komunikacijske vještine Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Andreja Brajša - Ţganec Suradnik: /

Cilj predmeta:

Usvajanje općih znanja potrebnih za uspješniju interpersonalnu komunikaciju u poslovnom okruţenju i djelotvorno oblikovanje poruka u interpersonalnoj, javnoj i elektroniĉkoj komunikaciji, kao i u poslovnim situacijama prilikom prezentiranja i pregovaranja.


Razine komunikacijskih pojava (intrapersonalna, interpersonalna, intragrupna, intergrupna i masovna komunikacija). Modeli komunikacijskog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija. Vještine samopraćenja i upravljanja dojmovima.Interpersonalna komunikacijska kompetencija. Vještine vezane uz komunikacijsku djelotvornost: iniciranje interakcije, asertivnost, upravljanje interakcijom, prilagodljivost. Vještine vezane uz usmjerenost na druge: empatija,podrţavanje, samootkrivanje, suraĊivanje. Poslovne komunikacijske vještine. Aktivno slušanje. Uvjeravanje. Samoprezentacija. Davanje povratnih informacija. Upravljanje konfliktima. Elementi djelotvornog prezentacijskog komuniciranja. Osnove pregovaranja i pregovaraĉke tehnike/taktike. Komunikacija u prodaji. Poslovni sastanci. Intervjuiranje. Elektroniĉki posredovana poslovna komunikacija.


Opće i specifiĉne kompetencije razvijaju se na sljedećim podruĉjima: (a) stjecanje novih znanja o komunikacijskim vještinama; (b) mogućnost samoprocjene osobnih znanja i vještina iz podruĉja interpersonalne, prezentacijske i elektroniĉke komunikacije; (c) usvajanje novih vještina potrebnih za kompetentniju komunikaciju u poslovnom okruţenju (npr. prilikom pregovaranja, prodaje, sastanaka, intervjuiranja i elektroniĉki posredovane komunikacije).


Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Fox,R.: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveuĉilišna naknada, POU Zagreb, 2006. [2] Rouse, J.M., Rouse, S.: “Poslovne komunikacije“, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2005.


[1] Bubaš, G.: Poslovno komuniciranje (bilješke s predavanja), Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin, 2006.


Kolokviji, pismeni i usmeni ispit.



29

Naziv predmeta: Dinamika tla Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Cilj predmeta:

Dinamika tla predstavlja jedan od primijenjenih ogranaka opće dinamike, a u geotehniĉkom inţenjerstvu dobiva sve veće znaĉenje. Osnovni cilj predmeta svodi se na ovladavanje zakonitostima ubrzanih gibanja u geotehniĉkom inţenjerstvu, jer u odreĊenim okolnostima takva gibanja mogu imati prevladavajuće uĉinke na tlo, pripadnu konstrukciju i okolne objekte.


MeĊuodnos Mehanike tla i Dinamike tla. Pregled glavnih postulata Dinamike. Teorija oscilacija i vibracija. Širenje valova u elastiĉnoj sredini. Dinamiĉka svojstva tla (karakteristike dinamiĉkih naprezanja, deformacija i ĉvrstoće tla). Likvefakcija tla.


Poznavanjem općeg okvira predmeta, studentu je pruţena mogućnost da jasno razluĉuje probleme i zadatke kojima u osnovi leţe dinamiĉke zakonitosti, od onih koji iskljuĉivo podlijeţu statiĉkim zakonitostima. S time u vezi kompetentno moţe dijagnosticirati problem, primijeniti prikladnu metodologiju rada i uspješno riješiti postavljeni problem.


Nastava se provodi kroz predavanja, vjeţbe (rješavanje probranih zadataka), te uz pomoć terenske nastave.


Mehanika stijena.

Obvezna literatura:

[1] Prakash, S.:Soil Dynamics (1&2). McGraw-Hill Book Co., New York itd., 1981. [2] Dinamika tla (skripta; obrada glavnih tema kolegija od strane predmetnog nastavnika) [3] Das, B.M.: Fundamentals of Soil Dynamics, Elsevier Science Ltd., 1983.


[1] Richart, F. E. Jr., Woods, R. D., Hall, J. R.Jr.: Vibrations of Soils and Foundations, Prentice-Halll. Inc., 1969. [2] Jeffries & Been, Jeffries, M., Been, K.: Soil Liquefaction, 2002. [3] ASCE, Anual Convention, Liquefaction Problems in Geotechnical Engineering


Prvo pismeni dio, a potom usmeni ispit.



http://www.amazon.com/Fundamentals-Soil-Dynamics-Braja-Das/dp/0444007059/ref=sr_1_10?ie=UTF8&s=books&qid=1222504314&sr=8-10

http://www.amazon.com/Soil-Liquefaction-Jeffries-Been/dp/0419161708/ref=sr_1_25?ie=UTF8&s=books&qid=1222503896&sr=8-25

30

Naziv predmeta: Betonske konstrukcije Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Zorislav Sorić Suradnik: Doc.dr.sc. Tomislav Kišićek

Cilj predmeta:

Studentima predoĉiti znanje o proraĉunu i dimenzioniranju betonskih konstrukcija.


Općenito o betonskim konstrukcijama - znaĉenje i uporaba, povijest i razvoj, osnovni pojmovi o armiranom betonu, prednosti i mane armiranog betona. Fizikalno-mehaniĉka svojstva betona i ĉelika za armiranje, ĉvrstoće i tipovi betona i armature, prionljivost betona i armatrue, sidrenje, nastavljanje i oblikovanje armature, zaštitni slojevi armature. Uloga betona i armature te njihovo zajedniĉko sudjelovanje u nosivosti. Osnovne postavke dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija prema graniĉnom stanju nosivosti, naprezanih na savijanje. Ploĉe koje nose u jednom smjeru, ploĉe s konzolnim prijepustom, stubišta, kontinuirane ploĉe. Minimalna i maksimalna armatura. Ploĉe s otvorima. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraĉun i plan armature. Polumontaţni stropovi. Ploĉe koje nose u 2 meĊusobno okomita smjera (kriţno armirane ploĉe). Tipovi ploĉa s obzirom na uvjete oslanjanja. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraĉun i plan armature. Kruţne ploĉe. Ravne ploĉe, tj. ploĉe oslonjene samo na stupove. Proraĉun ravnih ploĉa na probijanje. Proraĉun greda pravokutnih i greda oblika T-presjeka. Grede na dva oslonca, konzolne grede, upete grede, kontinuirane grede. Sudjelujuća širina greda u polju i na leţaju. Grede armirane u vlaĉnoj i u tlaĉnoj zoni (tzv. dvostruko armiranje). Minimalna i maksimalna armatura.Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraĉun i plan armature. Dimenzioniranje greda za odreĊivanje armature spoja ploĉe i grede. Torzija armirano betonskih presjeka. Graniĉna stanja uporabljivosti: Puzanje i skupljanje betona. Progibi greda. Proraĉun pukotina. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraĉun i plan armature. Principi i metode proraĉuna centriĉno opterećenih konstruktivnih elemenata (stupovi i zidovi). Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraĉun i plan armature. Ekscentriĉni pritisak pravokutnih presjeka. Ĉvorovi okvira. Odredbe za stupove i zidove prema EC8.Temelji. Osnovni pojmovi prednapetog betona. Ĉelik, usidrenje, prednapinjanje, otpori, trenja, gubitak sile prednaprezanja. Montaţne konstrukcije. Osnovni pojmovi seizmiĉkog proraĉuna. Principi pravilnog konstruiranja i sanacije.


Nakon poloţenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti osposobljeni za proraĉun elemenata betonskih konstrukcija kao što su: ploĉe, grede, zidovi i stupovi.




Nema.

Obvezna literatura:

[1] Tomiĉić: "Betonske konstrukcije", Društvo Hrvatskih graĊevinskih konstruktora, Zagreb, 1996. [2] Tomiĉić: "Priruĉnik za proraĉun armiranobetonskih konstrukcija", Društ. hrv. graĊ. konst. Zg, 1996.


/


Za ispit treba: biti izraĊen program, dobiti drugi potpis. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.



31

Naziv predmeta: GIS u geotehnici Semestar: III.


Nastavnik: Doc.dr.sc. Ranko Biondić Suradnik: Jelena Loborec, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Osposobljavanje za rad sa GIS alatima u geotehnici.


Prikazi u GIS-u; Objekti i polja; ArcInfo – Workstation; Komandna linija u ArcGIS-u; Mreţe i serveri; ArcIMS (Internet Map Server); Greške i dvojbe; Standardizacija, upute i simbolika; Geobaze podataka; Primjena u geotehnici; GIS za krajnjeg korisnika; Vaţnost programiranja kao dodatnih alata u ArcGIS-u.


Nakon završenog kolegija student će imati potrebno znanje za izrade osnovnih aplikacija u GIS alatima.


PredviĊeno je izvoĊenje nastave u informatiĉkoj uĉionici kombinacijom predavanja i praktiĉnog rada.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Zeiler, M.: Modeling our World. The ESRI guide to geodatabase design [2] ESRI: Arc/Info korisniĉki priruĉnici (PDF format) [3] ITC: Ilwis 3.1 korisniĉki priruĉnik


[1] Oluić (2001): Snimanje i istraţivanje zemlje iz svemira. HAZU i GEOSAT, Zagreb


Dva kolokvija tijekom izvoĊenja nastave i završni usmeni ispit.



32

Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Cilj predmeta:

Stjecanje znanja i mogućnosti praćenja i struĉnog usavršavanja u oblasti rješavanja geotehniĉkih problema geostatististiĉkim metodama.


Opće. Stacionarnost i oslabljena stacionarnost. Korelogram, variogram i variografija. Vrste i konstrukcija. Prostorna korelacija. Varijanca proširenja. Varijanca polja varijable. Varijanca malog bloka u velikom bloku. Geostatistiĉki dizajn istraţne mreţe u geotehnici. Osnove modeliranja u geostatistici (2D i 3D). Svojstva modeliranja i modela. Varijanca modela. Kovarijanca. Varijanca toĉaka u panelu. Varijanca toĉaka u bloku. Geostatistiĉki dizajn dopunskog istraţivanja u geotehnici. Upravljanje rizicima u geotehnici geostatistiĉkim postupcima. Geostatistiĉki geomehaniĉki model i njegova primjena.


Istraţivanje geostatistiĉkim postupcima u geotehnici. Geotehniĉko modeliranje geostatistikom. Projektiranje istraţnih mreţa.


Predavanje i vjeţbe. Seminari.


Matematika I, Fizika I, Opća i anorganska kemija, Geologija I.

Obvezna literatura:

[1] Perišić, M.: Primenjena Geostatistika, Rudarski institut Beograd, 1983. [2] Marijanović, P.: Raĉunalo i modeliranje u rudarstvu, geologiji, i geotehnici s elementima teorije regionalizirane

varijable, Sveuĉilište u Mostaru, 1996.


[1] Matheron, G.: Les variables regionalisees et leur estimation, Editions Masson, Paris, 1965.


Samostalno uraĊen seminarski rad na temu geotehniĉki geostatistiĉki model s obranom.



33

2.5.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Hidrotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Biondić B. Upravljanje vodnim

resursima

2 2 6

Patrĉević Primijenjena hidrologija 2 1 5

Brajša - Ţganec Komunikacijske vještine 2 1 4




Izborni kolegij 4MH-1 Andriĉević Modeliranje podzemnih voda 2 1 5

Izborni kolegij 4MH-2 Sekovanić Disperzni sustavi 2 1 5

Izborni kolegij 5MH-1 Sorić Betonske konstrukcije 2 2 6

Izborni kolegij 5MH-2 Kovaĉ I. Geostatistika 2 2 6

Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz svake grupe: 4MH i 5MH, vodeći


34


Naziv predmeta: Upravljanje vodnim resursima Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Boţidar Biondić Suradnik: Hrvoje Meaški, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upravljanje vodnim resursima je ciljno tematsko podruĉje smjera Hidrotehnika na Geotehniĉkom fakultetu Varaţdin. Vodni resursi postaju glavno pitanje današnjeg i budućeg razvitka u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, koja zbog visoke kvalitete svog prostora ima posebne ambicije s vodnim resursima, od kojih dio zasigurno u budućnosti dobiva visoko etablirane gospodarske vrijednosti. Dobro upravljanje vodnim resursima u skladu s Direktivama za vode EU i principima svjetskog pristupa toj kompleksnoj problematici (UNEP) za Hrvatsku znaĉi prvenstveno visoke gospodarske dobiti kroz vlastite razvojne programe (turizam, vodoopskrba stanovništva zdravom pitkom vodom, energija, poljoprivreda i dr.), ali i izvoz te vode u podruĉje Mediterana, koje već danas ima velike probleme s vodom.


Uvod. Ocjena vrijednosti vodnih resursa. Teoretske postavke sustava upravljanja. Znaĉaj okvirnih direktiva o vodama EU. Svjetske i europske deklaracije o vodi. Pregled hrvatske regulative i dr. Organizacija upravljanja vodnim resursima u Hrvatskoj. Zakonska regulativa. Organizacijske forme i naĉin upravljanja. Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske. Sadrţaj. Informatiĉka osnova. Opis pojedinih aktivnosti. Sustav donošenja odluka. Okvirne direktive o vodama Europske Unije. Uvodni dio. Svrha zajedniĉkog pristupa. Definicije pojmova. Koordinacija administrativnih ustroja u vodnim podruĉjima. Ciljevi zaštite vodnih resursa. Znaĉajke vodnih podruĉja. Zaštićena podruĉja. Vode za piće. Praćenje stanja površinskih i podzemnih voda i zaštićenih podruĉja. Planovi upravljanja rijeĉnim slivovima. Odnosi s javnošću. Strategija protiv zagaĊivanja površinskih i podzemnih vodaHrvatska regulativa o vodama i EU Direktive o vodama. Smjernice UNEP-a za upravljanje vodnim resursima.


Ovaj predmet je u funkciji razvoja znanja, koja će našim studentima osigurati kompetentnost u upravljanju vodnim resursima,što je danas izuzetno osjetljivo podruĉje,koje se kod nas tek razvija,a propisano je Direktivama za vode EU.


Nastava se sastoji od predavanja po predloţenom sadrţaju, vjeţbi u informatiĉkoj uĉionici (zajedno s GIS-hidro) i tematskih vjeţbi, koje će se sastojati od obrade jednog sliva u Hrvatskoj. Oĉekuju se pozvana predavanja eminentnih struĉnjaka iz Austrije, Slovenije i Hrvatske te terenski obilazak zajedno s austrijskim studentima.


Upravljanje kakvoćom voda.

Obvezna literatura:

[1] Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske ( radni materijal Hrvatskih voda) [2] Hrvatske vode: Okvirna direktiva o vodama Europske unije (dokument preveden na hrvatski jezik),2002. [3] Marget, J., Azzopardi, E., Iacovides, J. (1999): “Smjernice za integralni pristup razvoju, gospodarenju i korištenju

vodnih resursa“, UNEP - Centar za regionalne aktivnosti Split, 1999.


[1] Karamouz, M., Szidarovsky, F., Zahraie, B.: „Water resources system analysis“, Lewis publishers, USA, 2003. [2] Zektser, I.S.: „Groundwater and environment“, Lewis publishers US, 2000.


Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.



35

Naziv predmeta: Primijenjena hidrologija Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Vladimir Patrĉević Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje i razumijevanje hidroloških procesa koji utjeĉu na prihranjivanje podzemne vode. Upoznavanje problematike nanosa u vodotocima te primjena parametarske hidrologije


Podzemna voda i podzemno otjecanje. Veza podzemne i površinske vode, infiltracija, kapilaritet, isparivanje, ĉinioci vertikalne vodne bilance sliva. Mjerne metode i mjerna tehnika u podruĉju podzemnih voda. Tvorba hidrograma prirodnog sliva. Odvajanje temeljnog i površinskog otjecanja. Pojam efektivna oborina. Parametarska hidrologija, znaĉenje, metode i primjena. Matematiĉko modeliranje hidroloških procesa. Vidovi regulacije otjecanja, akumulacije i prirodne retencije. Taloţenje nanosa. Protok vuĉenog i suspendiranog nanosa u rijekama. Matematiĉko statistiĉke metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele.


Studenti će se upoznati s rastavljanjem hidrograma na komponente, s izradom sumarnih krivulja dotoka, te primjenom parametarskih metoda na urbane i prirodne slivove.




Nema.

Obvezna literatura:

[1] Srebrenović, D.: Primjenjena hidrologija, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1986.


[1] Srebrenović, D.: Problemi velikih voda, Tehniĉka knjiga , Zagreb, 1986.


Seminarski radovi, usmeni ispit.



36

Naziv predmeta: Modeliranje podzemnih voda Semestar: III.


Nastavnik: Prof.dr.sc. Roko Andriĉević Suradnik: /

Cilj predmeta:

Stjecanje specifiĉnih znanja o fizikalnim procesima toka i pronosa u podzemlju.


Osnovne karakteristike hidraulike podzemnih voda:Ĉvrsta i tekuća faza; Voda u tlu i saturacija;Poroznost odnosi izmeĊu ĉvrste i tekuće faze u poroznim sredinama;Fizikalne karakteristike ĉvrste faze i tekuće faze;Darcy-ev zakon i osnove hidraulike toka;Heterogenost i anizotropija hidrauliĉke propusnosti;Koncentracija i protok mase;Podjela vodonosnih slojeva (akviferi sa slobodnim vodnim licem, akviferi pod tlakom, akvitardi, obalni i kopneni vodnosnici,…); Podjela geoloških formacija(kontinuirane sredine,raspucale ili frakturirane stijene;dvojna poroznost, krš).;Konceptualni modeli toka i pronosa u podzemlju:Definicija konceptualnih modela;Mjerenja parametara u podzemlju i višerezolucijski koncept skale; Eulerov i Lagrangeov pristup; Euler-Langrangeov model toka i pronosa u podzemlju (npr. traseri i zagaĊenja), Reaktivni i ne-reaktivni pronos; Stohastiĉki i deterministiĉki pristup.;Modeliranje toka podzemnih voda: Jednadţba kontinuiteta (matematiĉki model), Stacionarno teĉenje (strujna mreţa i potencijalno strujanje, analitiĉka rješenja, rubni uvjeti), Nestacionarno teĉenje (rubni i poĉetni uvjeti, vremenska numeriĉka integracija: Eulerova metoda, Runge-Kutta metode s jednim vremenskim korakom), Testovi crpljenja (Theisovo rješenje, Jacobijeva metoda, numeriĉka rješenja,…); Korištenje numeriĉkog paketa MODFLOW.;Modeliranje pronosa trasera i zagaĊenja u podzemnim vodama: Eulerov i Lagrangeov koncept pronosa; Advektivni i disperzivni pronos (mehaniĉka disperzija); Pronos s kemijskim reakcijama; Advekcijsko-disperzijsko-reaktivna jednadţba (Eulerov pristup, rubni i poĉetni uvjeti, klasiĉni numeriĉki postupci, Pecletov broj, numeriĉke nestabilnosti); Simulacija procesa advekcije (Lagrangeov pristup, „particle tracking“); Simulacija procesa advekcije i disperzije (Lagrangeov pristup, „random walk“); Praktiĉni primjeri analitiĉkih rješenja; Korištenje numeriĉkog paketa MODPATH.;Osnove geostatistike i stohastĉki pristup modeliranju: Prirodna varijabilnost i modelska nepouzdanost; Definicija variograma i kovarijance; Kriging; Praktiĉni primjeri geostatistiĉkih metoda; Stohastiĉka rješenja diferencijalnih jednadţbi (metoda perturbacije i teorija prvog reda, spektralna metoda, Monte-Carlo metoda); Praktiĉni primjeri jednostavnih stohastiĉkih rješenja toka i pronosa.


Razumijevanje osnovnih fizikalnih procesa u podzemlju, sposobnost modeliranja toka i pronosa te primjena u upravljanju, zaštiti i eksploataciji podzemnih voda.




Mehanika fluida, Hidraulika.

Obvezna literatura:

[1] Andriĉević, R., Gotovac, H.: Pronos i teĉenje u podzemlju. Interna skripta. [4] Andriĉević R., Gotovac, H, Ljubenkov, I.: Geostatistika: umijeće prostorne analize, Sveuĉilište u Splitu, 2006. [5] Zheng C., Bennett, G.: Applied Contaminant Transport Modeling, John Wiley and Sons Inc., 2002.


[1] Ingebritsen, S., Sanford W., Neuzil, C.: Groundwater in geological processes, Cambridge Univ. Press, 2007. [2] de Marsily, G.: Quantitative Hydrogeology: groundwater hydrology for engineers, Academic Press, Inc., 1986.


Seminarski rad i usmeni ispit.



37

Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Lavoslav Sekovanić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Usvojiti temeljna trajna znanja o fizikalnim i kemijskim svojstvima disperznih sustava, posebno: kinetiĉko molekularne, elektrokinetiĉke i adsorpcijske pojave, stanje meĊupovršine, teorija stabilnosti , reologija, modifikacija površine disperznih ĉestica.


Otopine, koloidi, suspenzije. Nukleacija i kristalni rast. Anorganski koloidi: minerali glina, silikati, Fe-oksidi (hidroksidi). Struktura i svojstva meĊupovršina. Brownovo gibanje i sedimentacija. Dijaliza, elektrodijaliza, elektroforeza. Liofobni i liofilni solovi. MeĊudjelovanje koloidnih ĉestica: stabilizacija, flokulacija. Schultze-Hardyjevo pravilo, Hofmeisterov niz. Reologija disperznih sustava. Adsorpcijske izoterme. Adsorpcija površinski aktivnih tvari i njihovih smjesa na meĊupovršinu ĉvrsta faza/elektrolitna otopina: mehanizam, kinetika. Modifikacija površine disperzne faze. Biokoloidi. Bakterija-nukleacijska matrica, bakterija-koloidni adsorbens. Herbicidne disperzije.


Razumijevanje mehanizma meĊudjelovanja u sustavu: disperzne (koloidne) ĉestice/elektrolitna otopina. Prepoznavanje disperznih sustava u okolišu i vještina intervencije u sluĉaju hazardnog stanja.


Predavanja, vjeţbe.


Matematika III.

Obvezna literatura:

[1] Takeo, M.: Disperse Systems, Wainheim.Wiley-VCH Verlag GmbH, 1999. [2] Hiemenz, P.C., Rajagopalan, R.: Principles of Colloid and Surface Chemistry, Marcel Dekker, 1997. [3] Kissa, E.: Dispersions, Marcel Dekker, 1999.


[1] Dobias, D., Qiu, X.: Solid-Liquid dispersions,Marcel Dekker 1999. [2] Goodwin, J.W.: Colloid and Interfaces with Surfactants and Polymers, John Wiley & Sons , 2004. [3] Znanstveni radovi, Lavoslav Sekovanić, bib.irb.hr


Kolokvijum, pismeni i usmeni ispit.



38


Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6



Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6



39

2.6.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Ljubas Fizikalni ĉimbenici

okoliša

2 1 5

Stanĉić Zaštita abiotskih resursa 2 2 6

Sekovanić Disperzni sustavi 2 1 5

Brajša- Ţganec Komunikacijske vještine 2 1 4



Izborni kolegij 4ME-1 Sorić Betonske konstrukcije 2 2 6

Izborni kolegij 4ME-2 Rumenjak Ekološki modeli 2 2 6

Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz grupe: 4ME, vodeći raĉuna o


40


Naziv predmeta: Fizikalni čimbenici okoliša Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Davor Ljubas Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje i povezivanje fizikalnih ĉimbenika okoliša s njihovim utjecajem na prijamnike u okolišu, tj. njihov opći utjecaj na eko-sustav.


Uvodni dio - temeljni pojmovi. Bitni fizikalni ĉimbenici okoliša i njihov utjecaj na prijamnike u ovisnosti o njihovim vrijednostima u vremenskom tijeku. Lanac: emisijski izvor - prijenos - prijamnik. Polje koncentracija oneĉišćujućih tvari. Energetska polja. Glavni dio – fizikalni ĉimbenici u sastavnicama okoliša. Atmosfera - svojstva bitna za prijenos oneĉišćujućih tvari i/ili energije. Oneĉišćenja koja se prenose zrakom. Jednadţba stanja. Temperatura, tlak, gustoća, vlaga; parcijalni tlak; zraĉenje - njihov specifiĉni utjecaj na bitne prijamnike okoliša. Atmosferski slojevi i njihovi utjecaji. Ruţa vjetrova; statiĉki i dinamiĉki uzgon. Uvjeti odrţanja aerosola, PM-10 i PM-2,5. Buka - rasprostiranje zvuĉnih valova u zraku. Buka i njene bitne znaĉajke (zvuĉni tlak, zvuĉna snaga, referencijska razina); glasnoća, amplitudno-frekventne ovisnosti. Frekventna analiza, skale za vrednovanje razine buke; graniĉne ISO-krivulje. Ekvivalentna razina glasnoće. Polje elektromagnetnih valova - izvori i njihovi utjecaji. Graniĉne vrijednosti. Voda - bitna svojstva u odnosu na raznošenje i opstojnost oneĉišćujućih tvari i energije. Prijenos mase i energije. Raznošenje toplinske oneĉišćenosti u vodotokovima i mirnim vodama. Tlo - fiziĉka svojstva o kojima ovisi prijam, akumulacija i mogućnosti ispiranja oneĉišćujućih tvari.


Opće kompetencije: Znanje o vrstama i znaĉenju fizikalnih ĉimbenika okoliša i njihova mogućeg utjecaja na prijamnike/eko-sustav.Posebne kompentencije: Osposobljenost za suradnju na svim razinama razmatranja pitanja o utjecajima fizikalnih ĉimbenika okoliša na prijamnike/eko-sustav (projektanti, tehnolozi, inspekcija)


Predavanja i auditorne vjeţbe, seminarski rad.


Matematika III.

Obvezna literatura:

[1] Recenzirana skripta/udţbenik koju je nastavnik duţan osigurati prije poĉetka odrţavanja nastave [2] Smith,C.: Environmental Physics, Routledge, London, New York, 2001.


[1] David H.F. Liu, Bela G. Liptak, Environmental Engineer’s Handbook, Boca Raton, CRC Press, 1999. [2] Manahan, Stanley E: Environmental science, technology and chemistry, Boca Raton, CRC Press, 2000. [3] Feretić, Tomšić, Škanata, Ĉavlina, Subašić :Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000.


Pismena provjera znanja putem kolokvija i/ili ispita. Usmena provjera znanja cjelokupnog gradiva predmeta. Prezentacija i obrana seminarskog rada izraĊenog u okviru auditornih vjeţbi.



41

Naziv predmeta: Zaštita abiotskih resursa Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 20 A + 10 S) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stanĉić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s posljedicama zagaĊenja i općenito negativnog djelovanja ĉovjeka na tlo, vodu i zrak, njihovom zaštitom, te zakonskim propisima vezanim uz navedenu problematiku.


Tlo. Nastanak tla. Osnovna svojstva tla. Podjela tla. Degradacija. Erozija. ZagaĊenje tla (pesticidi, mineralna gnojiva, teški metali, i dr.). Zakonski propisi vezani uz zaštitu tla. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom tla.

Voda. Kategorizacija voda. Vrste zagaĊenje površinskih voda. Zaštita površinskih voda. Vrste zagaĊenja podzemnih voda. Zaštita podzemnih voda. Utjecaj zagaĊenja vode na ţivi svijet i zdravlje ljudi. Zakonski propisi vezani uz zaštitu voda. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom voda.

Zrak. Najĉešći zagaĊivaĉi zraka. Promjena klime. Utjecaj zagaĊenja zraka i promjene klime na ljude i prirodu. Zaštita zraka. Zakonski propisi vezani uz zaštitu zraka. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom zraka.


Kroz sadrţaj predmeta studenti bi trebali dobiti osnovne informacije o zagaĊenju tla, vode i zraka; naĉinima njihove zaštite, zakonskim propisima, te institucijama u Hrvatskoj koje njima upravljaju, vrše praćenje i provode njihovu zaštitu.


Predavanja, vjeţbe, seminari.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Wellburn, A.: Air pollution and climate change. 2nd edition. Pearson Education, Essex., 1994. [2] Scheffer, F., Schachtschabel, P.: Lehrbuch der Bodenkunde. 15. Auflage. Spektrum Akademischer Verlag,

Heidelberg – Berlin, 2002. [3] Casey, T. J.: Unit treatment processes in water and wastewater engeneering. John Wiley & Sons, New York,

1997.


[1] Internet .


Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit.



42

Naziv predmeta: Ekološki modeli Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Mr. sc. Damir Rumenjak Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s problematikom modeliranja, stjecanja potrebnih znanja i vještina.


Pojam modela. Osnovni modeli u znanosti. Okolišno inţenjerstvo i modeliranje. Osnovni modeli ekološkog modeliranja. modeli transporta utjecaja kroz medije okoliša (voda, atmosfera, tlo). fizikalni i kemijski transport tvari kroz medije okoliša. Modeli utjecaja kroz prostor (elektromagnetski utjecaj, zvuk, vibracije). modeli rizika – modeliranje rizika iznenadnih dogaĊaja i rizika izlaganja. modeli ekoloških sustava - modeli rasta i modeli interakcija vrsta. Stabilnost ekoloških sustava. socioekonomski modeli (modeli utjecaja na društvene sustave). Pojam modela društvene fizike. konceptualni modeli utjecaja. Pomoćni modeli: modeli neizvjesnosti, od stohastiĉkih modela do drugih koncepata neizvjesnosti, ekonomski modeli. modeli odluĉivanja. Ostale podjele modela bitne za zaštitu okoliša: modeli za predviĊanje utjecaja, modeli za praćenje utjecaja. izbor modela. Ograniĉenja primjene modela.


Primjena modela u zaštiti okoliša i okolišnom projektiranju, sposobnost odgovarajućeg izbora modela, prepoznavanje uvjeta i ograniĉenja za korištenje modela.




Nema.

Obvezna literatura:

[1] Mihelcic J.R., Zimmerman J.B.: Environmental Engineering-Fundamentals, Sustainability, Design, John Wiley & Sons, 2010.

[2] Schmitz R.: Ecological Models and Dynamics- an interactive textbook, Garland science, New York, 2009. [3] Feretić D. i sur.: Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000.


[1] S. Nikolić i N. Trinajstić: Kemija u industriji 49, broj 6, 2000. [2] D.D. Reible: Fundamentals of Environmental engineering, Springer&Lewis Publishers, 1999. [3] L. Ortolano: Environmental Regulation and Impact assessment, J. Wiley&Sons, 1997.


Usmeno, pismeno rješavanje zadataka.



43

Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Lavoslav Sekovanić Suradnik: /



Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6



44

3. U ljetnom semestru akademske godine 2010./2011. na prvoj i drugoj godini sveučilišnog

diplomskog studija geoinženjerstva izvodit će se nastava iz sljedećih predmeta:

3.1.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Geotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Bjelajac Teorija konstrukcija 2 1 5

Kovaĉ Tunelogradnja 2 1 5

Boţiĉević Uvod u znanstveni rad 2 0 2

Strelec Geotehniĉka opaţanja 2 2 6

Izborna grupa kolegija 2MG 2 2 6

2 2 6


Ivandić Nasute graĊevine 2 2 6

Soldo Geotehniĉko projektiranje 2 2 6


Mesec Vjetrenje i odvodnjavanje 2 2 6

Mesec Podzemne prostorije 2 2 6



45


Naziv predmeta: Teorija konstrukcija Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr sc. Nina Bjelajac Suradnik: Mr.sc. Tomislav Koprek

Cilj predmeta:

Stjecanje osnovnih znanja o statiĉkoj analizi sloţenih štapnih ravninskih nosivih sustava.


Klasifikacija štapnih sustava. Proraĉun sloţenih statiĉki odreĊenih štapnih sustava. Proraĉun statiĉki neodreĊenih štapnih sustava; metoda sila, metoda pomaka, iterativno rješavanje. Utjecajne funkcije. Diferencijalna jednadţba ploĉe. Osnovno o metodi konaĉnih elemenata. Osnovno o automatskom proraĉunu sloţenih nosivih sustava.


Razvija se kreativan i kritiĉki pristup rješavanju sloţenih inţenjerskih zadataka. Stjeĉe se vještina efikasnog ruĉnog rješavanja manjih zadataka. Stjeĉe se opća informacija o mogućnostima primjene automatskog proraĉuna.


Predavanja, auditorne vjeţbe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Pisani materijali sa predavanja dostupni na Moodle e-learning sustavu.


[1] Simović, V.: GraĊevna statika I, GraĊevinski institut, Zagreb 1988. [2] AnĊelić, M.: GraĊevna statika II, GraĊevinski fakultet, Zagreb 2005. [3] Sorić, J.: Metoda konaĉnih elemenata, Tehniĉka knjiga, Zagreb 2004.


U toku semestra svaki student mora riješiti i kolokvirati tri individualna zadatka. Toĉno riješeni i uspješno kolokvirani, priznaju se kao poloţeni ispit.



46

Naziv predmeta: Tunelogradnja Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5


Cilj predmeta:

Stjecanje znanja i mogućnosti praćenja i struĉnog usavršavanja u oblasti suvremene gradnje tunela.


Opće. Podjela tunela. Geološke i inţenjerskogeološke pretpostavke. Istraţivanje za gradnju tunela. Geotehniĉki dizajn tunela (u planu i popreĉnom presjeku). Ekološki dizajn tunela. Raĉunalo u tunelogradnji. Pritisci na tunel, klasiĉni postupci i suvremeni. Temeljni principi tunelogradnje. NAMT. Primarna i sekundarna podgrada. Izbijanje eksplozivom. Izbijanje strojem. Specifiĉni postupci. Neki klasiĉni postupci gradnje. Eksplozivi u tunelogradnji.


Modeliranje istraţivanja. Modeliranje raĉunalom. Geotehniĉki dizajn. Projektiranje. RukovoĊenje gradnjom.Nadziranje.


Predavanje. Vjeţbe. Simuliranje rekognosticiranja terena. Posjeta tunelu i gradilištu.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Mehanika stijena, temeljenje, podzemni radovi, Društvo graĊevinskih inţenjera i tehniĉara, Zagreb, Jašarevic, I., (urednik), Knjiga I i II, Zagreb, 1983.


[1] Banjad, I.: Tuneli, Gradevinski institut, Fakultet gradevinskih znanosti Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 1982. [2] Szechy, K.: Tunnelbau, Springer - Verlag, Wien, New York, 1969.


Polaganje 3 kolokvija. Ispit.



47

Naziv predmeta: Uvod u znanstveni rad Semestar: II.

Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS: 2

Nastavnik: Prof. dr. sc. Mladen Boţiĉević Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznati studenta s metodama i tehnikama znanstvenog rada te s naĉinima pisanja znanstvenih radova i prezentiranja rezultata istraţivanja znanstvenoj javnosti.


Znanost i znanstvenoistraţivaĉki rad. Komponente znanstvenog rada. Metode i tehnike znanstvenog istraţivanja. Obrada rezultata znanstvenog istraţivanja. Prikupljanje i korištenje znanstvenih informacija, citiranje literature. Znanstvena komunikacija. Pisanje znanstvenog i struĉnog rada, znanstveni stil pisanja. Objavljivanje i ocjenjivanje znanstvenog rada. Pripremanje plakata i predavanja, sudjelovanje na znanstvenim i struĉnim skupovima.


Student stjeĉe osnovna znanja potrebna za pripremu i pisanje znanstvenog rada, praćenje znanstvene literature i prezentiranje rezultata istraţivanja.


Predavanja, prezentacija i analiza studentskih radova.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i struĉnog djela, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2000. [2] Silobrĉić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb, 1998.


[1] Kniewald, J.: Metodika znanstvenog rada, Multigraf, Zagreb, 1993.


Izrada i prezentacija seminarskog rada tijekom semestra. Na usmenom ispitu student potvrĊuje ili povećava ocjenu

dobivenu iz seminarskog rada. Izrada dodatnog struĉnog rada moţe posluţiti kao zamjena za usmeni ispit.



48

Naziv predmeta: Geotehnička opažanja Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario Gazdek

Cilj predmeta:

Upoznavanje temeljnih principa, metoda, tehnologija i standarda za geotehniĉka opaţanja.

Izbor, planiranje i primjena mjerenja koja omogućuju kvalitetnu ocjenu stanja tla i stijena i praćenje ponašanja geotehniĉke konstrukcije ili zahvata.


Programiranje i planiranje sustava terenskih mjerenja: namjena, vrste, ograniĉenja, instalacija, registracija, interpretacija. Oprema i ureĊaji za opaţanja tijekom izvoĊenja geotehniĉke konstrukcije i kontrolna mjerenja. Specifikacija mjernih svojstava ureĊaja. Rukovanje s mjernom opremom: postavljanje, umjeravanje, mjerenje, odrţavanje. Kalibracija i testiranje. Programska podrška za mjerne ureĊaje. Metode mjerenja. Primjena, toĉnost, preciznost, rezolucija, osjetljivost, ograniĉenost. Osjetila, mjerne jedinice i sustavi prijenosa podataka. Vrste osjetila i vrste mjerenja: razina podzemne vode, tlak podzemne vode, naprezanje, opterećenje, pomak, deformacija, zbijenost, integritet, temperatura. Vrste ureĊaja za in situ mjerenja: presiometri, dilatometri, deformetri, mikrometri, klinometri, inklinometri, ureĊaji za mjerenje pukotina, ureĊaji za ispitivanje integriteta pilota. Vrste mjerenja prema geotehniĉkoj ili graĊevinskoj konstrukciji: bušotine, iskopi, nasipi, brane, pokosi, podzemne prostorije, tuneli, piloti. Preporuke, normativi i standardi za mjerenje. Ocjena izvedivosti, procjena i osiguranje kvalitete podataka mjerenja. Obrada, interpretacija, prezentacija i izrada izvještaja o mjerenju.


Iskustvo u planiranju, prikupljanu, mjerenju i obradi podataka. Interpretacija, prezentacija i izrada izvještaja za kontrolu i korekciju geotehniĉke konstrukcije.


Predavanja, auditorne vjeţbe, terenska i laboratorijska mjerenja, seminarski radovi.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Dunnicliff, J.: Geotechnical Instrumentation for Monitoring Field Performance, Wiley-Interscience, 1988.


[1] Hunt, R. E.: Geotechnical Engineering Investigation Handbook. Second Edition, CRC, 2005. [2] Mayne, P. W., Christopher, B. R., DeJong, J.:Manual on Subsurface Investigations (Geotechnical Site

Characterization). Fed. Highway Admin. Washington, DC., 2001.


Kolokviji. Pismeni i usmeni ispit.



http://www.amazon.com/Geotechnical-Engineering-Investigation-Handbook-Second/dp/0849321824/ref=pd_bxgy_b_text_b/104-1625074-4659124

49

Naziv predmeta: Nasute građevine Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim postupcima u projektiranju, graĊenju, opaţanju i odrţavanju nasutih graĊevina.


Uvodno predavanje s opisom nastavne cjeline. Vrste i dijelovi nasutih graĊevina. Istraţni radovi. Izbor materijala za nasute graĊevine i naĉin ugradnje. Hidrotehniĉki nasipi. Nasute brane. Temeljenje nasute brane i hidrauliĉka stabilnost. Dreniranje i otješnjenje nasutih graĊevina. Proraĉun stabilnosti i deformacija nasutih brana. GraĊenje nasutih graĊevina. Seizmiĉka stabilnost. Pojave nestabilnosti, oštećenja i rušenja nasutih brana. Tehniĉko promatranje i odrţavanje nasutih graĊevina.


Sudjelovanje u timskom radu pri odabiru lokacije i tipa nasute graĊevine, provoĊenje hidrauliĉkih i geostatiĉkih analiza, kontrola ugradnje zemljanih materijala, provedba opaţanja.


Predavanja i auditorne vjeţbe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Nasute brane - projektiranje i graĊenje, Školska knjiga, Zagreb, 1983.


[1] Kutzner, C.: Earth and Rockfill Dams - Principles of Design and Construction, Balkema, 1997. [2] Seepage analysis and control for dams, U.S. Army Corps of Engineers, Washington, EM 1110-2-1901, 1986.


Pismeni ispit, usmeni ispit.



50

Naziv predmeta: Geotehničko projektiranje Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30A ) ECTS: 6


Cilj predmeta:

Programiranje, prikupljanje i obrada geotehniĉkih podataka. Pravilnici, norme. Cjelovito sagledavanje i analiza prikupljenih geotehniĉkih podataka. Uoĉavanje geotehniĉkih problema i analiza mogućih rješenja.


Eurocod 7. Opća pravila. Istraţivanje i ispitivanje tla. Geotehniĉke kategorije. Pet graniĉnih stanja nosivosti. Ĉetiri naĉina projektiranja. Tri projektna pristupa. Graniĉno stanje uporabivosti. Karakteristiĉne vrijednosti. Procjena i izrada popisa geotehniĉkih problema u sklopu projektiranog objekta. Faze istraţnih radova: prikupljanje postojećih geotehniĉkih podataka, prethodni i istraţni radovi. Programiranje geotehniĉkih istraţnih radova po fazama i alternativnim rješenjima. Obrada geotehniĉkih podloga i podataka. Izrada projektnog geotehniĉkog profila tla. Izbor projektnih parametara i njihovih graniĉnih vrijednosti. Gradiva u geotehniĉkim objektima i njihova svojstva. Odnosi tla i podzemne vode s gradivima objekta. Alternative geotehniĉkih rješenja i njihovo vrednovanje s gospodarskog i tehniĉkog gledišta. Problemi i procjena mogućih iznenaĊenja. Ocjena alternativnih rješenja kroz mogućnost i vrstu sanacijskih zahvata. Fazna izgradnja i postepena pojaĉanja. Norme, propisi i preporuke u geotehniĉkom projektiranju. Sadrţaj geotehniĉkih projekata. Nadzor nad geotehniĉkim istraţnim radovima i izvedbom geotehniĉkih objekata. Opaţanje geotehniĉkih objekata. Problemi revizije geotehniĉkih objekata te geotehniĉkih studija i elaborata.


Geotehniĉko projektiranje prema Eurocodu. Kritiĉko ocjenjivanje podataka dobivenih istraţnim radovima. Ocjenjivanja i usporedba projektnih rješenja. Postupak izbora optimalnog rješenja.


Predavanja, vjeţbe, seminarski radovi.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Eurocode 7 [2] Skripta predmetnog nastavnika


[1] Propisi, standardi i preporuke pojedinih zemalja (DIN-Njemaĉka, BS-Engleska, SNIP-Rusija, Earth Manual-SAD, Canadien Foundation Engineering Manual- Kanada).

[2] Novoizašli priruĉnici i ĉlanci koje preporuĉi predmetni nastavnik.


Seminarski radovi, te usmeni ispit.



51

Naziv predmeta: Vjetrenje i odvodnjavanje Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Mr.sc. Vitomir Premur

Cilj predmeta:

Stjecanje teoretskih i praktiĉkih saznanja u svrhu dimenzioniranja i odrţavanja provjetravanja na površinskim i podzemnim kopovima te u tunelogradnji.


Sastav jamske atmosfere, zahtjevi kvalitete zraka na radnom mjestu, strujanje zraka u jami i na površinskim kopovima, mjerenje kvalitete i brzine strujanja jamskog zraka, vjetrene mreţe u jami, proraĉuni vjetrenih mreţa, izvori depresije u jami i tunelima, regulacije strujanja zraka, odvodnjavanje površinskih kopova, odvodnjavanje podzemnih prostorija.


Stjecanje saznanja i uvjeta za projektiranje i rukovoĊenje rudarskim kopovima i jamskim radovima u okviru rudarske struke.


Predavanja, vjeţbe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Vujec, S.: Vjetrenje - skripta. Zagreb, 1978. [2] Teply, E.: Rudniĉka ventilacija. RGN fakultet - Zagreb, 1990.


[1] Hartman, H.L.: Mine Ventilation and Air Conditioning. J.Willey & Sons - Toronto, 1992.


Usmeni ispit.



52

Naziv predmeta: Podzemne prostorije Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Cilj predmeta:

Upoznati studente sa poviješću i budućnošću podzemne gradnje, rizicima, vrstama i metodama graĊenja tunela.


1.OPĆENITO O PODZEMNOJ GRADNJI (Uvod, Povijest podzemne gradnje, Definicija i klasifikacija tunela, Klasifikacija tunela s obzirom na namjenu i na zahtjevanu sigurnost, Budućnost podzemne gradnje, Rizici, Rekordi u podzemnoj gradnji) 2.POSEBNE METODE GRAĐENJA TUNELA (Laţni tuneli (cut and cover tunells), Uronjeni tuneli, Iskop pod zaštitom dijafragme) 3.PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA (Miniranje – prespliting, glatko miniranje, Strojni iskop – Tunnel Boring Machines, Strojevi sa pokretnom glavom, Raise borer, Blind shaft borer, Mikrotuneli, Iskop rezanjem stijena, Iskop hidrauliĉkim ĉekiĉima i hidrauliĉkim lopatama, Hidrauliĉko rezanje stijena, Korištenje ekspanzivnih materija za razaranje stijena, 4. NOVA AUSTRIJSKA TUNELSKA METODA – NATM (Tunelogradnja prije NATM, Dostignuća u tunelogradnji i mehanici stijena koji su pogodovali pojavi NATM, Principi NATM,) 5. RUDNIĈKE PODZEMNE PROSTORIJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Otprema, Vjetrenje rudnika, Odvodnjavanje i zaštita od prodora vode te plavljenja rudnika) 6. METROI - Londonski metro (underground).


Stjecanje znanja iz rudarske, graĊevinske i geotehniĉke struke.




Nema.

Obvezna literatura:

[1] Vrkljan I., Općenito o podzemnoj gradnji, Internet.


[1] Barton, N.R., Lien, R., Lunde, J.: Engineering classification of rock masses for the design of tunnel support. Rock Mech. 6(4), 189-239. ; 1974.

[2] Jodl, H.,G.: Modern Tunnelling-Why?, IACES (International Associations of Civil Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995.

[3] Mesec. J.: Mineralne sirovine, vrste i naĉini dobivanja, GF, Varaţdin, 2009.





53

3.2.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Hidrotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Kapelj Hidrogeokemija 2 2 6

Kapelj Upravljanje kakvoćom

voda

2 2 6

Biondić D. Regulacije 2 1 5


Biondić D. Melioracije 2 1 5


Izborni kolegij 3MH-1 Biondić B. Krški vodni resursi 2 2 6

Izborni kolegij 3MH-2 Ivandić Nasute graĊevine 2 2 6

Student upisuje jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz grupe 3MH, vodeći raĉuna o programskoj

povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

54


Naziv predmeta: Hidrogeokemija Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 10 A + 10 L + 5 T + 5 S) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Dragana Doganĉić, dip.ing.

Cilj predmeta:

Primjena hidrogeokemije u istraţivanju voda i tala u inţenjerstvu okoliša, istraţivanju podzemnih i površinskih voda i njihovoj zaštiti.


Osnovni principi hidrogeokemije: nastanak kemijskog sastava prirodnih voda, sastav oborina, površinskih i podzemnih voda; fizikalna svojstva vode, kemizam, izotopni sastav; termodinamiĉke osnove ravnoteţe u vodenim otopinama; Prirodni radioaktivni i stabilni izotopi u tlu, površinskim i podzemnim vodama - izotopi ugljika,kisika, vodika, sumpora i dušika (14C, 3H, 18O, D, 13C, 34S, 15N); Odnosi voda - tlo - stijena: reakcije u zasićenoj i nezasićenoj zoni vodonosnika, utjecaj zaslanjenja razliĉitog porijekla; geokemijski tipovi voda; Osnove geokemijskog modeliranja procesa u prirodnim vodama (modeli specijacija, modeli ravnoteţe masa i modeli reakcijskih puteva).


Metode i tehnike primijenjenih hidrogeokemijskih istraţivanja i geokemijsko modeliranje.


Stalno ispitivanje usvojenog znanja kroz zadaće, kolokvije i praktiĉnu nastavu u laboratoriju.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Levaĉić, E.: Osnove geokemije voda Sveuĉilište u Zagrebu, Geotehniĉki fakultet Varaţdin, 1997., 232 str. [2] Appelo, C.A.J., Postma, D.: Geochemistry, groundwater and pollution. Balkema, Rotterdam, 1994., 534 str. [3] Kapelj, S.: Materijali za kolegij, Geotehniĉki fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.


[1] Mazor, E.: Chemical and Isotopic Groundwater Hydrology, 3rd edition, Marcel Dekker Inc., New Yorl, Basel, 2004.,453 str.

[2] Parkhurst, D.L.: PHREEQC- computer program for speciation, reaction-path, advective-transport and inverse geochemical calculations. Water-Resources Investigations Report 95-4227, USGS, Lakewood, Colorado, 1995.

[3] Plummer, L.N., Prestemon, E.C., Parkhurst , D.L.: An interactive code (NETPATH) for modelling net geochemical reactions along flow path, Version 2.0. USGS Water-Resources Investigation Report 94-4169, Reston, Virginia, 1994.


Pismeni ispit, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.



55

Naziv predmeta: Upravljanje kakvoćom voda Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Doc.dr.sc. Predrag Tepeš

Jelena Loborec, dipl. ing.

Cilj predmeta:

Razumijevanje osnovnih principa tehnika, metoda i dizajna monitoringa kakvoće voda povezana sa zaštitom vodnih zaliha i njihovog ekološkog stanja.


Standardi kakvoće vode u Hrvatskoj i EU (pitka voda, površinska voda, podzemna voda, morska voda, voda za navodnjavanje, itd.); Izvori oneĉišćenja, mehanizmi oneĉišćenja voda i njihov efekt; Terenska mjerenja voda; Postupci i tehnike uzorkovanja za razliĉite tvari; Konzerviranje, skladištenje i transport uzoraka; Laboratorijski certifikati; Objekti monitoringa kakvoće voda (instrumenti, monitoring stanice, monitoring bušotine, monitoring sustavi na više razina itd.); Dizajn mreţe monitoringa za površinske i podzemne vode - hidrološki i hidrogeološki kriteriji; Optimalizacija sustava monitoringa - prostorna i vremenska uĉestalost; Standardi zaštite voda i implementacija; Kriteriji opasnosti i rizika za ocjenu utjecaja na kakvoću vode.


Praktiĉan trening iz razliĉitih razina sustava motrenja kakvoće voda.


Nastava će ukljuĉivati stalno ispitivanje usvojenog znanja kroz zadaće, kolokvije, praktiĉnu nastavu u laboratoriju i na terenu i seminarske radove. Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena praćenja nastave (zadaće, kolokviji, praktiĉna nastava i kratki seminarski radovi ).


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Mayer, D.: Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta, 2004. [2] Tušar, B.: Ispuštanje i proĉišćavanje otpadne vode, Croatia knjiga, 2004. [3] Predavanja u POWER POINT-u i skripte u pdf formatu.


[1] Boulding, R.J.: Practical Handbook of Soil, Vadose Zone and Groundwater Contamination - Assessment, Prevention, and Remediation. Lewis Publishers, 948 p., 1995.

[2] Nielsen, M.D.: Practical Handbook of Environmental Site Characterization and Ground Water Monitoring, second ed., 2007.

[3] Hrvatska zakonska regulativa, Direktive o vodama EU i prateća dokumentacija.


Pismeni ispit, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.



56

Naziv predmeta: Regulacije Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Danko Biondić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Osposobiti buduće inţenjere za izradu studija, projektiranje, nadzor i provedbu mjera preventivne zaštite i operativne obrane od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.


Uvodno predavanje o zaštiti od štetnog djelovanja voda, Vrste poplava i rizici od poplava, GraĊevinske i ne-graĊevinske mjere preventivne zaštite od poplava, Regulacijske i zaštitne vodne graĊevine, Hidrološko prognoziranje i automatski dojavni sustavi, Operativna obrana od poplava, Zaštita od erozija i bujica.


Postizanje visoke razine znanja u podruĉju rijeĉnog inţenjeringa - reguliranja vodnih tokova i bujica. Osposobljenost za izradu studija, projektiranje, nadzor i provedbu mjera preventivne zaštite i operativne obrane od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.


Predavanja, auditorne i konstruktivne vjeţbe, seminarski rad.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, D.: Predavanja na Geotehniĉkom fakultetu u Varaţdinu.


[1] Svetliĉić, E.: Otvoreni vodotoci - regulacije, udţbenik, GraĊevinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, 1987. [2] Strategija upravljanja vodama.





57

Naziv predmeta: Melioracije Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5


Cilj predmeta:

Osposobiti buduće inţenjere za izradu studija, projektiranje, nadzor, graĊenje i upravljanje sustavima melioracijske odvodnje i navodnjavanja.


Uvodno predavanje o hidrotehniĉkim melioracijama, Vodna bilanca i potrebe kultura za vodom, Podloge za projektiranje hidrotehniĉkih melioracija, Zaštita melioracijskog podruĉja od vanjskih voda, Površinska odvodnja, GraĊevine na kanalskoj mreţi, Podzemna odvodnja - dreniranje, Navodnjavanje zemljišta.


Postizanje visoke razine znanja u podruĉju hidrotehniĉkih melioracija. Osposobljenost za izradu studija, projektiranje, nadzor, graĊenje i upravljanje sustavima melioracijske odvodnje i navodnjavanja.


Predavanja, auditorne i konstruktivne vjeţbe, seminarski rad.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, D.: Predavanja na Geotehniĉkom fakultetu u Varaţdinu.


[1] Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje: Priruĉnici za hidrotehniĉke melioracije. [2] Nacionalni program navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.





58

Naziv predmeta: Krški vodni resursi Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Boţidar Biondić Suradnik: Hrvoje Meaški, dipl. ing.

Cilj predmeta:

Krški vodonosnici u Hrvatskoj imaju posebnu vrijednost kao strateška rezerva pitke vode budućeg razvoja drţave s izgledima da jedan dio te vode dobije komercijalne vrijednosti kao izvozni produkt. To je prirodni sustav u kojem su smješteni svi naši nacionalni parkovi, ali je ujedno i prostor visokog opterećenja i prirodne ranjivosti. Studenti imaju priliku dobiti specifiĉno znanje, po kojima smo i u svijetu poznati.


Uvod. Osnovne geološke karakteristike krških terena. Osnovne karakteristike krških vodonosnika. Metode istraţivanja krških vodonosnika. Upravljanje priobalnim krškim vodonosnicima. Iskustva zemalja EU u zaštiti krških vodonosnika. Hrvatski pristup zaštiti ,kriteriji. Zahvati podzemne vode. Trasiranja podzemnih tokova.


Razvijaju se specifiĉna znanja o krškim vodonosnicima - specijalist za istraţivanje i korištenje krških vodnih resursa.


Predavanja uz sudjelovanje profesora iz Italije i Slovenije. Prikaz primjene inţenjerskih tehniĉkih zahvata u krškim vodonosnicima na vjeţbama u kabinetu i na terenu. Zajedniĉke terenske vjeţbe sa studentima drugih zemalja.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, B., Biondić, R.: State of seawater intrusion of the Croatian coast // Coastal aquifers intrusion technology: Mediterranean countries / Lopez-Geta, Juan Antonio; de Dios Gomez, Juan; de la Orden, Jose (ur.). Madrid : Instituto Geologico y Minero de Espana (IGME, Geological Survey, 225-238., 2003.

[2] Biondić, B., Marinos, P. et al: Karst Water Engineering. EU COST 621 action final report Management of Coastal Karstic Aquifers (ed: Tulipano, L.), Bruxelles, 2003.

[3] Zwaliku, F. et all: Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers, EU COST Action 620, Bruxelles, 2004.


[1] Biondić, B., Dukarić, F., Kuhta, M., Biondić, R.: Hydrogeological exploration of the Rjeĉina river spring in the Dinaric Karst. // Geologia Croatica : Journal of the Institute of Geology Zagreb and the Croatian Geological Society. 50, 2; 279-288, 1997.

[2] Biondić, B.: Karst groundwater protection : the case of the Rijeka region, Croatia. // Acta Carsologica. 29, 1; 33-46, Ljubljana, 2000.


Pismeni i usmeni ispit, seminarski radovi.



59


Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS:



Naziv predmeta: Nasute građevine Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: /


60

3.3.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Kapelj Hidrogeokemija 2 2 6

Stanĉić Mikrobiologija okoliša 2 2 6

Kapelj Upravljanje kakvoćom

voda

2 2 6


Veinović

Gospodarenje otpadom 2 1 5


Izborni kolegij 3ME-1 Salopek Mehaniĉka i biološka 2 1 5

obrada otpada

Izborni kolegij 3ME-2 Biondić D. Melioracije 2 1 5

Student upisuje jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz grupe: 3ME, vodeći raĉuna o programskoj


61


Naziv predmeta: Mikrobiologija okoliša Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stanĉić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s najvaţnijim grupama mikroorganizama, ulogom mikroorganizama u razliĉitim tipovima ekosustava, te s osnovnim tehnikama rada u mikrobiološkom laboratoriju.


Definicija mikrobiologije. Podjela mikroorganizama. Virusi: graĊa virusa, njihova svojstva, osnovni predstavnici, djelovanje u okolišu. Bakterije: osnovna graĊa, svojstva, najĉešće bolesti uzrokovane bakterijama, osnovni predstavnici, djelovanje bakterija u okolišu. Prabakterije: graĊa, svojstva, uloga u okolišu. Opće osobine gljiva; kvasci: graĊa, najĉešći predstavnici; plijesni: graĊa, najĉešći predstavnici, uloga u okolišu. Alge: graĊa, podjela, osnovni predstavnici, ekologija algi i njihova uloga u okolišu. Praţivotinje: graĊa, svojstva, podjela, bolesti uzrokovane praţivotinjama, uloga u okolišu. Biogeokemijski ciklusi ugljika, vodika, kisika, dušika, sumpora i fosfora u prirodi. Mikrobiologija voda: podjela voda, uloga mikroorganizama u razliĉitim vodenim ekosustavima, voda za piće i mikroorganizmi, otpadne vode i mikroorganizmi, podzemne vode, poplavne vode. Mikrobiologija tla: najĉešće skupine mikroorganizama u tlu i njihova uloga. Mikrobiologija zraka: najĉešće skupine mikroorganizama u zraku i utjecaj na ljudsko zdravlje. Bioremedijacija nafte i plastike uz pomoć mikroorganizama.


Prepoznavanje nekih procesa uzrokovanih djelovanjem mikroorganizama u prirodi. Stjecanje spoznaja o vaţnosti oĉuvanja zajednica mikroorganizama u prirodnim ekosustavima; mogućnostima korištenja pojedinih vrsta u obradi otpada i otpadnih voda, raznim granama industrije; te uoĉavanje opasnosti od patogenih mikroorganizama i poznavanje naĉina njihovog prijenosa.


Predavanja i laboratorijske vjeţbe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Prescott, L. M., Harley, J. P., Klein, D. A.: Microbiology. Wm C. Brown Publishers, Boston, 1996. [2] Duraković, S., Redţepović, S.: Uvod u opću mikrobiologiju. Kugler, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb,

2002. [3] Stlinović, B., Hrenović, J.: Praktikum iz mikrobiologije. Kugler, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.


[1] Duraković, S.: Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnološki inţenjering / Znanstveno struĉna biblioteka, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.

[2] Hurst, C. J. Manual of Environmental Microbiology. ASM Press and Sinauer Associations, New York, 1997. [3] McEldowney, S., Hardman, D. J., Waite, S. Pollution: Ecology and Biotreatment, Longman Scientific & Technical,

Essex, 1993.


Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit.



62

Naziv predmeta: Gospodarenje otpadom Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vuĉinić Suradnik: Mr.sc. Vitomir Premur

Cilj predmeta:

Predavanjima i vjeţbama iz predmeta „Gospodarenje otpadom“ studentima će se ukazati na vaţnost i probleme zbrinjavanja otpadom te naĉine i trendove zbrinjavanja otpada.


Definicija, porijeklo, gospodarenje, podjela prema vrsti, nastanku i svojstvima. Inertni otpad, industrijski i neopasni otpad, opasni otpad, posebne kategorije otpada: nastanak, štetnosti, koliĉine, obrada, recikliranje, korištenje, i naĉini zbrinjavanja. Komunalni otpad: izvori, koliĉine i sastav. Naĉini zbrinjavanja otpada: sanitarno odlaganje, termiĉka obrada, spaljivanje, suspaljivanje, piroliza, rasplinjavanje, plazmom, kompostiranje, mehaniĉko biološka obrada otpada. Sanitarno odlagaliošte komunalnog otpada: osnovni principi sanitarnog odlaganja; tijelo odlagališta; prikupljanje, proĉišćavanje zbrinjavanja procjednih i oborinskih voda; nastanak, sastav korištenje i zbrinjavanje odlagališnog plina; pomoćni objekti. Sanacija odlagališta: izmiještanje, preslagivanje i inkapsuliranje. Objekti za zbrinjavanje otpada: pretovarna stanica, reciklaţno dvorište, centar za zbrinjavanje otpada, postrojenja za biološku, mehaniĉku i termiĉku obradu otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Mehaniĉka svojstva neobraĊenog i obraĊenog otpada te korištenje u graditeljstvu. Sanacija površina oneĉišćenih otpadom: izmiještanje, preslagivanje ionkapsuliranje. Svjetska i domaća iskustva; trendovi u gospodarenju otpadom. Strategija i plan gospodarenja otpadom, aktualni i lokalni problemi gospodarenja otpadom RH i lokalne zajednice. Regulativa: aktualna predmetna europska i domaća regulativa.


Sagledavanje problema i mogućnosti gospodarenja otpadom; RukovoĊenje globalnim i lokalnim sustavima gospodarenja otpadom te projektiranje voĊenje i nadzor pojedinih segmenata istih.


Predavanja, auditorne i terenske vjeţbe, seminarski rad.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Materijali postavljeni na web stranici fakulteta za dotiĉni kolegij i bilješke sa predavanja. [2] Milanović, Z.: Deponij, trajno odlaganje otpada, Zagreb, 1992. [3] Sredojević, J.: Obrada i deponiranje otpada, Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet u Zenici, 2003.


[1] Reinhardt, D.R., Townsend, T.G.: Landfill Bioreactor design and Operation, Lewis publishers, 1998. [2] Ĉasopis: Gospodarstvo i okoliš; web stranice MZOPU (otpad) i AZO.


Pismeni ispit-kolokviji, usmeni ispit.



63

Naziv predmeta: Mehanička i biološka obrada otpada Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof. dr. sc. Branko Salopek Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa znaĉajkama razliĉitih vrsta otpada, te aparatima i postupcima obrade pojedinih vrsta otpada.


Predavanja: Klasifikacija otpada prema nastanku, vrsti te fiziĉko-mehaniĉkim i kemijskim znaĉajkama. Utjecaj fiziĉko-mehaniĉkih znaĉajki, granulometrijskog sastava i sraslosti materijalnih komponenti na recikliĉnost. Sitnjenje, klasiranje, separiranje, sortiranje i okrupnjavanje. Principi, aparati i postupci. Recikliranje komunalnog i graĊevinskog otpada, plastike, stakla, metala i elektroniĉkog otpada. Obrada komunalnih otpadnih voda (mehaniĉka i biološka). Kompostiranje. Termiĉka obrada (sušenje, spaljivanje, piroliza).

Vjeţbe: Seminarska obrada zadanih tema. Prikaz pojedinih postrojenja za obradu otpada putem video zapisa i na terenu.


Stjecanje znanja potrebnog za rad na postrojenjima za obradu otpada.


Predavanja, seminarski radovi i konzultacije.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Lund, H.F.: Recycling handbook. McGraw-Hill, New York 1993. [2] Bilitewsky, B.& Co.: Abfallwirtschaft. Springer Verlag, Berlin 2000. [3] Tedeschi, S.: Zaštita voda. HDGI, Zagreb 1997.


[1] Zbornik radova: Simpozij gospodarenje otpadom, (I-IX), Gospodarstvo i okoliš d.o.o., Zagreb. [2] Ĉasopis: Gospodarstvo i okoliš. Gospodarstvo i okoliš d.o.o., Zagreb.





64

Naziv predmeta: Hidrogeokemija Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 10 A + 10 L + 5 T + 5 S) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Dragana Doganĉić, dip.ing.


Naziv predmeta: Upravljanje kakvoćom voda Semestar: II.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Doc.dr.sc. Predrag Tepeš

Jelena Loborec, dipl. ing.



Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS:



Naziv predmeta: Melioracije Semestar: II.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5



65

3.4.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Geotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Ivandić Numeriĉko modeliranje 2 3 7

Izborni kolegij 4MG 2 1 5

Diplomski rad 18

Izborni kolegij 4MG-1 Veinović Odlagališta otpada 2 1 5

Izborni kolegij 4MG-2 Mesec Projektiranje u rudarstvu 2 1 5

Student upisuje jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz grupe: 4MG, vodeći raĉuna o programskoj


66


Naziv predmeta: Numeričko modeliranje Semestar: IV.


Nastavnik: Doc. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Dr. sc. Igor Petrović

Cilj predmeta:

Savladavanje vještina numeriĉkog modeliranja za razne geotehniĉke i hidrotehniĉke probleme.


Uvjeti ravnoteţe, kompatibilnosti, rubni uvjeti te konstitucijski odnosi. Deformaciona i potencijalna energija. Rayleigh-Ritz-ova metoda. Metoda konaĉnih elemenata. Formiranje matrice krutosti štapnog, grednog i pravokutnog elementa. Naponsko-deformacijski odnosi u tlu, program SIGMA/W. Metoda konaĉnih razlika. ProcjeĊivanje kroz tlo, program SEEP/W. Jednodimenzionalnakonsolidacija. Nelinearno ponašanje. Stabilnost pokosa, program SLOPE/W. Program PLAXIS za geotehniĉke graĊevine, temeljenje i konsolidaciju.


Poznavanje i primjena metoda graniĉne ravnoteţe u geotehnici, deformacija i stabilnosti tla i geotehniĉkih konstrukcija uslijed promjene opterećenja ili pri faznoj izgradnji geotehniĉkih konstrukcija, drenirana i nedrenirana stanja, konsolidacija tla uslijed promjene opterećenja; stjecanje vještina rada s odgovarajućim raĉunarskim programima pri rješavanju tipiĉnih geotehniĉkih problema u praksi, izbor modela i moguće pogreške.


Predavanja i vjeţbe u kompjuterskoj uĉionici.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Naylor, D.J., Pande, G.N., Simpson, B., Tabb, R.: Finite Elements in Geotechnical Engineering, Pineridge 2. Press Limited, Swansea, U.K., 1981.

[2] Priruĉnici za kompjuterske programe SIGMA/W, SEEP/W, SLOPE/W, PLAXIS.


[1] Potts, D.M., Zdravković, L.: Finite Element Analysis in Geotechnical Engineering: Application, Thomas Telford, London, Great Britain, 1999.


Izrada numeriĉkih analiza pri rješavanju tipiĉnih geotehniĉkih i hidrotehniĉkih problema u inţenjerskoj praksi.



67

Naziv predmeta: Odlagališta otpada Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vuĉinić Suradnik: Dr.sc. Igor Petrović

Cilj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim principima projektiranja, izgradnje i odrţavanja sanitarnih odlagališta otpada.


Općenito o zbrinjavanju otpada. Vrste i svojstva otpada. Odabir lokacije odlagališta. Odlagališta s prirodnim proĉišćavanjem. Površinska odlagališta. Podzemna odlagališta. Problem procjedne tekućine i stvaranja plina. Vrste pokrova i temeljnih slojeva. Projektiranja elemenata odlagališta. Izgradnja odlagališta. Ocjena sigurnosti odlagališta. Naknadna mjerenja na odlagalištima. Aktivnosti za vrijeme rada odlagališta. Analiza ekonomiĉnosti.


Sudjelovanje u timskom radu pri odabiru lokacije za sanitarno odlagalište, projektiranje, kontrola ugradnje zaštitnih slojeva, provoĊenje dugotrajnih opaţanja


Predavanja, vjeţbe, terenska nastava.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Milanović, Z.: Deponij, ZGO, Zagreb, 1992.


[1] Bagchi, A.: Design, construction and monitoring of sanitary landfill, John Wiley&Sons, New York, 1990. [2] Morfeldt, C.O., Langer, M. (Eds.): Problems of underground disposal of waste, Report of the International

Asociation of Engineering geology (IAEG), Commision 14, Paris, 1989. [3] Daniel, D.E.: Geotechnical practice for waste disposal, Chapman&Hall, London, 1993.


Pismeni ispit, usmeni ispit.



68

Naziv predmeta: Projektiranje u rudarstvu Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5


Cilj predmeta:

Upoznati studente sa znaĉajem i svrhom rudarskog projektiranja, zakonskim okvirom u RH i svijetu, razradom projektne dokumentacije, naĉelima i metodama rudarskog projektiranja.


1. RUDARSKO PROJEKTIRANJE, Osnovna naĉela i metode projektiranja, 2. ZAKONSKA LEGISLATIVA IZ OBLASTI RUDARSTVA U RH I U SVIJETU. 3. RUDARSKA MJERENJA - rudarske karte i planovi, razvoj mjerne i raĉunalne tehnologije 4. RUDARSKI PROJEKTI - sadrţaj, opći dio, razrada, grafiĉki prilozi.


Stjecanje znanja iz rudarske struke, poglavito projektiranja površinskih kopova, kamenoloma, glinokopa te šljunĉara i pješĉara.




Nema.

Obvezna literatura:

[1] Abramović, V., Perić, B.: Projektiranje u rudarstvu Šk. Knjiga Zg 1996.


[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i naĉini dobivanja, GF, Varaţdin, 2009. [2] Ţivković, S., Vrkljan, D.: Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zg 2003.





69

3.5.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Hidrotehnika

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)


Biondić B. Zaštita podzemnih voda 2 1 5

Diplomski rad 18

70


Naziv predmeta: Zaštita podzemnih voda Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5


Cilj predmeta:

Zaštita podzemnih voda je izuzetno znaĉajno znanstveno i struĉno podruĉje u Hrvatskoj, koja gotovo 90 % vode za piće dobiva iz podzemlja. Kako zaštititi izvorišta pitke vode u Republici Hrvatskoj, kojim znanstvenim i istraţivaĉkim metoda izvoditi odgovarajuće podloge i kako kontrolirati kakvoću pitke vode pitanja su koja obraĊuje ovaj predmet.


Uvod. Pojave podzemne vode. Veza izmeĊu oneĉišćenja podzemnih voda i okoliša. Utjecaj ĉovjeka na podzemnu vodu. Zaštita podzemnih voda u vodonosnicima s meĊuzrnskom poroznošću. Tipovi oneĉišćenja. Mehanizam oneĉišćenja. Iskustva europskih zemalja. Zaštita u Hrvatskoj. Zaštita krških vodonosnika. Osnovne karakteristike. Elementi za ocjenu ranjivosti. Stanje u zaštiti. Iskustva europskih zemalja. Sustav zaštite i metode priprema struĉnih podloga. Kriteriji za odreĊivanje zaštitnih zona. Metode istraţivanja. Istraţivanje stupnja ugroţenosti. Mjere zaštite. Sustav donošenja Odluka o zaštiti.


Znaĉajna stepenica u formiranju struĉnog profila hidrotehniĉara, koji će raditi na zaštiti i upravljanju vodnim resursima. Svi hidrotehniĉari moraju biti spremni raditi u procesu preventivne zaštite izvorišta pitke vode i ostalih vodnih resursa.


Predavanja i gostovanja eminentnih profesora i struĉnjaka iz Austrije i Slovenije. Vjeţbe u informatiĉkoj uĉionici zajedno s predmetom GIS-a. Terenske vjeţbe u N.P. „Plitviĉka jezera“ zajedno sa studentima iz Austrije - direktna mjerenja na izvorima i jezerima. Posjeta Joanneum Research Institutu u Grazu.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, B.: Ispis predavanja, 2004. [2] Biondić, B., Mayer, D.: Smjernice za zaštitu izvorišta pitke vode u Hrvatskoj, tehniĉko izvješće - Pravilnik za

zaštitu izvorišta pitke vode u Republici Hrvatskoj Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske (radni materijal Hrvatskih voda)


[1] Biondić, B., Biondić, R., Dukarić, F.: „Protection of karst aguifers in the Dinarides in Croatia“, Environmental Geology, Springer, vol. 34/4, pp 309-320, 1988.

[2] Biondić, B., Šarin, A. et all: „National report for Croatia“, Final Report of COST 65 Action, European Commission, Bruxelles, pp 65-87, 1995.

[3] Almeida, C., Biondić, B. et all: „Pollutants and pollutant transport in karst areas“, Final Report of COST 65 Action, European Commission, Bruxelles, pp 371-380, 1995.


Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.



71





72

3.6.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

Prezime


magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno


bodovi

(ECTS

puncta) predavanja

(lectionum) vježbi

(exercitationum)

Biondić B. Zaštita podzemnih voda 2 1 5


Diplomski rad 18

73


Naziv predmeta: Zaštita podzemnih voda Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5







74

4. Važne napomene

4.1. Nastava diplomskog studija geoinţenjerstva iz ovog Izvedbenog plana izvodi se u Varaţdinu

u prostorijama zgrade Geotehniĉkog fakulteta, Hallerova aleja 7, prema ovom izvedbenom

planu. Terenska nastava izvodi se sukladno planu, na razliĉitim lokacijama u Republici

Hrvatskoj.

4.2. Nastava poĉinje 11. listopada 2010. godine (I. i II. godina), a završava 03. lipnja 2011.

godine (I. i II. godina).

4.3. Studenti su duţni uredno pohaĊati nastavu, a pravo na potpis stjeĉu ako su nazoĉni na

najmanje 80% predavanja i na 80% vjeţbi.

4.4. Izostanke uzrokovane bolešću, student moţe opravdati iskljuĉivo adekvatnom ljeĉniĉkom

dokumentacijom, a o opravdanosti drugih izostanaka odluĉuje Odbor za nastavu i upravljanje

kvalitetom.

4.5. Znanje i vještine studenata provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave (kolokviji, sminarski

radovi, praktiĉne zadaće). Konaĉna ocjena znanja studenta na ispitu utvrĊuje se prema

postignutom uspjehu na kolokvijima, seminarskim radovima, praktiĉnim zadaćama, na

pismenom ili usmenom ispitu, prema odredbama Pravilnika o studiranju na sveučilišnom

preddiplomskom i diplomskom studiju na Geotehničkom fakultetu. Iz predmeta za koje se

tijekom izvoĊenja nastave znanje studenata provjerava i ocijenjuje putem kolokvija, predmetni

nastavnici će organizirati minimalno 2 kolokvija. Svi kolokviji su obvezni, a studenti imaju

pravo na jedan (1) popravni kolokvij. Studenti koji su ostvarili više od 50% normiranih bodova

po pojedinom kolokviju oslobaĊaju se pismenog dijela ispita. Kolokviji će se odrţati u terminima

za predavanja, odnosno vjeţbe ili po posebnom rasporedu koji je utvrĊen za svaki predmet prije

poĉetka izvoĊenja nastave.

4.6. Raspored ispitnih rokova, konzultacija, predavanja i vjeţbi za pojedine kolegije objavljeni su

kao zasebni dokumenti na sluţbenoj internetskoj stranici i oglasnoj ploĉi Fakulteta.

4.7. Izvedbeni plan će se nakon donošenja objaviti na sluţbenoj internetskoj stranici Fakulteta.

4.8. Eventualne izmjene i dopune Izvedbenog plana biti će na vrijeme oglašene na sluţbenoj

internetskoj stranici Fakulteta.

Prodekan za nastavu i upravljanje kvalitetom: D E K A N

Doc.dr.sc. Josip Mesec Prof.dr.sc. Mladen Boţiĉević

Documents

Geotehnički fakultet Varaždin · Predavanja Vje žbe BETONSKE ... STABILNOST KOSINA 6 I 2+2 30P 26A 4L Mesec Zidar/Štuhec TEMELJENJE II 6 I 2+2 30P 30A Soldo Soldo TEORIJA KONSTRUKCIJA