34
PITANJA 1. Prema Defargesu u XXI. stoljeću bogatstvo i moć jedne države proizilaze iz posjedovanje prostora? DA NE 2. Objasnite jedno od četiri načela moderne geopolitičke imaginacije prema Johnu Agnewu! Pretpostavka da je Međudržavnom sustavu svojstveno „stanje bezvlašća“, te da dominantne države akumuliraju moć različitom brzinom i bore se za prevlast. 3. Da li multinacionalne korporacije u deteritorijaliziranom svijetu imaju nacionalnost? Pojasnite Vaš odgovor! Multinacionalne korporacije imaju nacionalnost. Multinacionalne koproracije imaju središnjicu sa svojom nacionalnošću, te produžnice koje također imaju svoju nacionalnost. One se ne razvijaju u nekom jednoobraznom i neutralnom prostoru, već se smještaju na brojnim teritorijima, a svaki od njih ima svoja pravila i namete.Dakle, preduzeća nisu vezana za jedan teritorij, kao što je to slučaj sa državama, već mogu promjeniti mjesto sjedišta društva i nacionalnost. 4. Prema Klausu Doddsu utemeljenju geopolitike kao posebne discipline doprinijela su tri faktora. Navedite i pojasnite te faktore! 1. EKONOMSKI NACIONALIZAM I TRGOVINSKI PROKTECIONIZAM-bili su u usponu dok su imperijalne evropske države kao V.B. i Francuska mučile kako da pristupe svjetskoj ekonomiji koja se mjesala i sve vise povezivala. Uspon SAD kao trgovacke sile povecao je nelagodu tih evropskih sila. 2. IMPERIJALNE SILE su u drugoj polovini XIX st agresivno tezile osvajanju novih teritorija u Africi i drugdje i 3. Razvoj univerziteta i stvaranje geografije kao naučne discipline pružilo je naučnicimma nove mogučnosti da predaju i istražuju taj predmet.

Geopolitika II MIDTERM

Embed Size (px)

Citation preview

PITANJA1. Prema Defargesu u XXI. stoljeu bogatstvo i mo jedne drave proizilaze iz posjedovanje prostora?DA NE2. Objasnite jedno od etiri naela moderne geopolitike imaginacije prema Johnu Agnewu!Pretpostavka da je Meudravnom sustavu svojstveno stanje bezvlaa, te da dominantne drave akumuliraju mo razliitom brzinom i bore se za prevlast.3. Da li multinacionalne korporacije u deteritorijaliziranom svijetu imaju nacionalnost? Pojasnite Va odgovor!Multinacionalne korporacije imaju nacionalnost. Multinacionalne koproracije imaju sredinjicu sa svojom nacionalnou, te produnice koje takoer imaju svoju nacionalnost. One se ne razvijaju u nekom jednoobraznom i neutralnom prostoru, ve se smjetaju na brojnim teritorijima, a svaki od njih ima svoja pravila i namete.Dakle, preduzea nisu vezana za jedan teritorij, kao to je to sluaj sa dravama, ve mogu promjeniti mjesto sjedita drutva i nacionalnost.4. Prema Klausu Doddsu utemeljenju geopolitike kao posebne discipline doprinijela su tri faktora. Navedite i pojasnite te faktore!1. EKONOMSKI NACIONALIZAM I TRGOVINSKI PROKTECIONIZAM-bili su u usponu dok su imperijalne evropske drave kao V.B. i Francuska muile kako da pristupe svjetskoj ekonomiji koja se mjesala i sve vise povezivala. Uspon SAD kao trgovacke sile povecao je nelagodu tih evropskih sila. 2. IMPERIJALNE SILE su u drugoj polovini XIX st agresivno tezile osvajanju novih teritorija u Africi i drugdje i 3. Razvoj univerziteta i stvaranje geografije kao naune discipline pruilo je naunicimma nove mogunosti da predaju i istrauju taj predmet.5. John Agnew dijeli geopolitiku imaginaciju na tri doba geopolitike. Objasnite civilizacijsku geopolitiku!.PRVA je CIVILIZACIJSKA GEOPOLITIKA; DRUGA je UDOMAENA GEOPOLITIKA i TREA je IDEOLOKA GEOPOLITIKA.PRVA: je razdoblje od kraja 18 do kraja 19 st. To je bio geopolitiki diskurs aristokratskih i konzervativnih buroaskih drava zabrinutih zbog rastueg nacionalizma koji je rasplamsala Francuska revolucija i nastajue klasne svijesti iji je razvoj uzrokovala industrijska revolucija. Civilizacijska geopolitika je zamiljala svijet ustorojen civilizacijskom hijerarhijom, u kojemu najnaprednije i najnadmonije drave imaju civilizacijsku misiju da vladaju nad barbarskijim i divljijim dijelovima svijeta.6. Elaborirajte kljune elemente neoklasine geopolitike!Neoklasicna geopol odvaja organsko shvatanje drzave i geografski determinizam. Granice se smatraju za stabilne i ne prihvataju se promjene putem sile, vec samo putem dogovora i sporazuma. U neoklasicnoj geopol je holisticko shvatanje drzave- dakle govori se o nacionalnim interesima i nacionalnoj bezbjednosti, kao da je drzava objekt. U Neoklasicnoj geopol je naglasena uloga fizicko-geografske sredine. Neoklasicna geopol se bavi efektima geografskog polozaja, prirodnih resursa, saobracajnih veza i drugih geografskih osobenosti na spoljasnju politiku drzave i njenih medjunarodnih polozaja. 7. Geopolitika koja tei da pojaa sopstvenu sigurnost nameui svoje principe, ideje i vrijednosti drugim dravama naziva se intervencionizam?DANE8. Elaborirajte kljune elemente konzervativne geopolitike!Konzervativna geopolitika bazirana je na holistikom shvatanju ovjeka i svijeta koje je posluilo kao izbor pseudonaunih mitova kao to su rasizam, nacionalizam, socijaldarvinizam, organska teorija drave, ivotnog prostora, prirodnih granica, nacije-drave, vladajui narod.Nacisti su smatrali geopolitiku za praktinu primjenu politike geografije, a njeni kritiari su je smatrali za zloupotrebu nauke.Haushofer je razlike izmeu njih nejasno formulisao tako to politika geografija razmatra dravu pod uglom prostora, geopolitika pak prostor sa gledita drave.Geopolitika je realno postojea sfera politike, ije osnove i rezultati u prostoru moraju biti istraivani kroz politiku geografiju. Drave nemaju druge principe, tvrde konzervativci, osim nacionalnih interesa i ti interesi su odreeni geografskim osnovama. Dravi ne dolazi prijetnja iznutra, od klasnih, nacionalnih i drugih suprotnosti, nego spolja, to je odgovaralo totalitarnim reimima i lokalnim tiranima da zasnuju unutranju dominaciju kroz spoljanje sukobe i hegemonizam.9. Klaus Dodds istie da je Haushofer smatrao da je za napredak Njemake potrebno da njezino vostvo ozbiljno razmotri pet elemenata koji su od sutinskog znaaja za svaku dravu koja eli postati svjetska sila. Koji su to elementi?1. Fiziki poloaj, 2. resursi, 3. teritorija, 4. morfologija i 5. stanovnitvo.10. Pojasnite razliku izmeu izolacionistike i intervencionistike geopolitike!Izolacionistika je geopolitika koja redukuje kontakt sa spoljanjim svijetom da bi sprijeila uvoz destabilizirajuih principa, ideja i vrijednosti. Intervencionizam je geopolitika koja tei da pojaa sopstvenu sigurnost tako to e nametati svoje principe, ideje i vrijednosti drugim dravama.

11. Znaaj rubnog dijela Evroazije u svojoj geopolitikoj teoriji je isticao:NICHOLAS SPYKMAN12. Koje tvorac koncepta amerikog Lebensrauma: Isaiah Bowman13. Geopolitika teorija koja predstavlja kontrapunkt teoriji Heartlanda naziva se? RIMLAND14. Koji je kljuni razlog zabrinutosti Rusije u pogledu njezinih odnosa sa Kinom? Rusija s Kinom ima sloen odnos. S jedne strane, Moskva brine zbog demografskog pritiska Kine prema Sibiru i ruskom Dalekom istoku, koji su slabo naseljenim ali su bogati sirovinama. Sdruge strane, suradjuje s Kinom na stabilizovanju centralne Azije, kojoj stalno prijeti avganistansko konfliktno arite i na suprostavljanju amerikoj hegemoniji.15. Sjedinjene Drave su u hladnoratovskoj podjeli svijetskog prostora predstavljale: PRVI SVIJET16. Koji teoretiar smatra da je Zapad postpovijesni dok se ostatak svijeta napree u povijesnom? FRANCIS FUKUYAME17. Koja evropska zemlje prema Avijuckom preferira ideju Evrope nacija? Francuska18. Zapadni Balkan je: geografski pojam19. Znaaj rubnog dijela Evroazije u svojoj geopolitikoj teoriji je isticao:NICHOLAS SPYKMAN20. 'Drugi hladni rat' vezuje se za period administracije:Ronalda Reagana21. Ukratko pojasnite elemente na kojima se temeljio geopolitiki poredak kojeg je uspostavila sovjetska komunistika elita nakon Drugog svjetskog rata??Uglavnom je bio ogranien na Istonu Evropu i SSSR. Definiran je preko dominacije Komunistike partije unutarnjom politikom i politikim ivotom dravnih institucija i tajne policije. Komunizam je bio jednak patriotizmu odnosno slubenoj dravnoj religiji. Odravanje sustava proirenog zastraivanja u Istonoj Evropi preko promoskovskih vladajauih komunistikih elita i vojnih struktura Varavskog pakta .22. Objasnite razliku izmeu geopolitikih stoera i geostratekih igraa?Geostrateki igrai su one zemlje koje posjeduju dovoljan kapacitet politike, vojne, kulturne i ekonomske moi da ispolje svoj uticaj izvan spostvenih granica nacionalne drave, tj one zemlje koje bi u 21 st mogli ugroziti ameriki primat u prostoru Euroazije. To su sljedee zemlje: Kina, Rusija, Indija, njemako-francuska EU., a Geopolitiki stoeri su one zemlje koje samim svojim poloajem su bitne za realizaciju Geostratekih interesa. Geopolitiki stoeri su one drave iji znaaj se ne izvodi iz njihove moi i motivacije ve prije iz njihovog osjetljivog poloaja i zbog toga to njihovo potencijalnoranjivo stanje moe izazvati posljedice na ponaanje geostratekih igraa. To su sljedee zemlje: Turska, Iran, Azerbejan, Ukrajina, Juna koreja.23. ta je prema Winstonu Churchillu predstavljalo trei krug interesa britanske geopolitike? TREI krug se tie evropskog kontinenta koji Velika Britanija ne eli da vidi van zone svoga uticaja. eril je nakon DSR predloio stvaranje sjedinjenih evropskih drava predviajui da e UK biti partner, a ne lan te nove strukture.24. Manifest Destiny predstavlja geopolitiki osnov Monroovoe doktrine?DA25. Teoriju Rimlanda je iznjedrila:amerika geopolitika Hladnog rata26. Koja sovjetska hladnoratovska doktrina smatra da odluke socijalistikih zemalja ne smiju tetiti socijalizmu, drugim socijalistikim zemljama i svjetskom komunistikom poretku pa se naziva I doktrina ogranienog suvereniteta?Brenjevljeva doktrina27. Objasnite zbog ega je ameriki geopolitiki diskurs Hladnog rata imao vanu ekonomsku dimenziju !Hladni rat je prema Wolfeu (1982) bio vaan za stvaranje konsnzualne politike rasta u poslijeratnoj americi. Preuveliavanjem sovjetske prijetnje ameriki savjetnici uspjeli su transformirati ameriku dravu od nezainteresirane izolacionistike sile u borbenu intervencionistiku silu u posveenu promociji slobodne svjetske trgovine i uvanju sustava slobodnog poduzesnitva.28. ta se podrazumjeva pod ruskom vanjskopolitikom doktrinom blieg inozemstva?Vanjskopolitika doktrina Ruske Federacije koja zemlje biveg SSSR-a 1993. tretira kao vitalne interesne sfere tj kao zone vitalnih interesa Ruske Federacije. Rije je o odbrani interesa ruskih zajednica, ali i o nastavnku kontrole nad postsovjetskim prostoraom.

29. Elaborirajte kljune elemente radikalne geopolitike!Radikalna geopolitika bavi se kritikim preosmiljavanjem meunarodnih odnosa i demistifikacijom savremene uloge kapitalizma u svjetskoj ekonomiji. Radikali razmatraju te odnose kao jednostrane zavisnosti, u kategorijama globalnog modela jezgro-periferija, tj. kao suparnitvo izmeu glavnih politiko-ekonomskih centara u zoni jezgra, uslabljeno neravnomjernou razvoja, za dominaciju nad periferijom i poliperiferijom. Geografi radikali Taylor, Raynolds, istiu socijalnu sutinu prostora i stavljaju akcenat na kritiku analizu pitanja kako je politiki prostor organizovan, ko ga organizuje i u ijem interesu. Francuski radikal Lacoste takoer razvija kritiku geopolitiku ne razdvajajui je od politike geografije.U savremenoj geopolitici uopte, moemo izdvojiti tri analitike dimenzije:1. politiku i vojnostrateku 2. Ekonomsku 3. kulturno-historijsku.Prve dvije dimenzije povezane su uglavnom s interesima drave, trea sa irim krugom subjekata politike djelatnosti. Politika i ekonomska dimenzija geopolitike obuhvataju integracioni potencijal zemalja i regiona, procese globalizacije svjetske privrede i politike, dok dezintegracioni procesi, naprotiv, imaju u osnovi etno i istorijsko-kulturnu dimenziju. 30. Koji tekst se smatra intelektualnim temeljem amerike politike zadravanja u Hladnom ratu? Uzroci sovjetskog ponasanja objavljen u casopisu Foreign Affairs..prvenstveno objavljen pod pseudonimom Mr .X prije nego je George Kennanov identitet otkriven 32. Elaborirajte kljune elemente liberalne geopolitike!Liberalna geopolitika glavnu panju posveuje ulozi tehnoloke zavisnosti, odnosno tehnoloke distance izmeu industrijalizovanih, resursima bogatih zemalja. Bez jakog uvstva tehnologije geopolitika se pretvara u zemaljski misticizam. Liberali smatraju da meunarodna ravnotea proistie iz obostrane meuzavisnosti zemalja na relacijama tehnologija-resursi. Jedan od velikih teoretiara savremenog liberalizma R. Aron definira elemente geopolitike analize svodei ih na:1.Geografsku shematizaciju spoljnopolitike strategije, 2.Geografsko-ekonomsku ocjenu nacionalnih resursa; 3.Interpretaciju tih resursa u diplomatskoj djelatnosti, pri emu se prepliu realne veze sa ivotom i sluajni elementi lokalne sredine.Geopolitika, kae on, spaja geografsku shematizaciju diplomatsko-stratekih odnosa s ekonomsko-geografskom analizom resursa, s interpretacijom diplomatskih odnosa u zavisnosti od naina ivota i ivotne sredine ljudi.Liberali zastupaju doktrinu deideologizacije, kosmopolitizma i globalne ekonomske meuzavisnosti. Takva gledita odgovaraju transnacionalnim kompanijama koje se zalau za liberalizam u svjetskoj trgovini.33. Koji kontinent je u Hladnom ratu podjeljen na dva dijela izmeu antagoniziranih vojno-politikih blokova? EUROPSKI KONTINENT 34. Koju ameriku predsjedniku administraciju vezujemo za period tzv. Drugog hladnog rata ASMINISTRACIJA NIXON KISSINGER ( HENRY )35. Kako glasi teorija Rimlanda Nicholasa Spykmana?Ko kontrolie Rimland upravlja Evroazijom:Ko upravlja Evroazijom, odreuje sudbinu svijeta. 36. Zbog ega je prema Gearoid O'Tuathailu koncept civilizacija Samuela Huntingtona prepun kontradikcija?Prije svega zato sto su Civilizacije analiticke rukotvorine koje nisu utemeljene na stvarnosti. Prema Samuelu H. Civilizacije se ocito mijesaju i preklapaju, i one se uzdizu i propadaju, dijele i spajaju. Time on zeli potvrditi da iako su razdjelnice izmedju njih rijetko ostre, one su stvarne. Ali ako su razdjelnice rijetko ostre tada to ponistava njegove tvrdnje o krivim linijama, sukobima i razapetim zemljama. Cijela radnja o sukobljavanju izvornih razlicitosti neutemeljena je ako se civilizacije ne mogu razlikovati jedna od druge. Takodjer on nije ni siguran koliko ih ima (civilizacija).37. ta se podrazumjeva pod geopolitikim diskursom?GPD se opcenito odnosi na oprostorenje svjetske politike od vanjskopolitickih elita. GPD je ustvari nasa predstava o hjerarhijskoj organizaciji prostora koja ne mora biti provodljiva u praksi.38. Ruska geopolitika kola koja zagovara pribliavanje Zapadu naziva se?ATLANTIZAM39. OTuathail govorei o tipologiji geopolitikih diskursa razlikuje popularnu, praktinu i formalnu geopolitiku. Objasnite ta se podrazumjeva pod praktinom geopolitiku!Prakticna geopolitika ili ad hoc geopoliticko rasudjivanje politickih vodja i donositelja vanjskopolitickih odluka koji se bave prakticnim kreiranjem vanjske politike.40. Amerika geopolitika prema postdejtonskoj Bosni i Hercegovini u vrijeme administracije Billa Clintona realizirala se preko geopolitikog trijumvirata koji je predstavljao kombinaciju pragmatinog internacionalizma, selektivnog multilateralizma i enlargementa. ta se podrazumjeva pod selektivnim multilateralizmom?Selektivni multilateralizam (SM) je jasno isijavanje moci SAD-a preko institucija medjunarodnog poretka, koje, ako ne postuju volju Washingtona, suocavaju se sa posljedicama, npr: ostaju bez americke finansijske participacije. Na pocetku prvog Clintonovog mandata administracija je razvijala obostrani multilateralizam tipa: SAD podrzi OUN, a UN zauzvrat osiguraju diploatski konsenzus za americke operacije, npr: protiv Iraka.41. Amerika geopolitika prema postdejtonskoj Bosni i Hercegovini u vrijeme administracije Billa Clintona realizirala se preko geopolitikog trijumvirata koji je predstavljao kombinaciju pragmatinog internacionalizma, selektivnog multilateralizma i enlargementa. ta se podrazumjeva pod enlargementom?Enlargment je glavni geostrategijski kocept Clintonove administracije. Njegov idejni tvorac je Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Antony Lake, koji ce ga promovirati u1993 god. Enlargment (sirenje) je s onu stranu containmenta (zatvaranja) i okrece americku strategiju ka prostornom prosirivanju i konsolidaciji slobodne zajednice trzisne demokratije. Prema ovom koceptu privilegovane zone sirenja i konsolidacije su zone americkog strateskog interesa kao sto su srce demokratije u Sjevernoj Americi, Europi i Japanu, drzave koje posjeduju nuklearno naoruzanje i drzave koje imaju potencijal za stvaranje izbjeglickih kriza koje mogu opteretiti SAD ili saveznicke drzave.42. Navedite tri tipa geopolitikog diskursa u kritikoj geopolitici i objasnite ta se podrazumjeva pod popularnom geopolitikom!Formalna,prakticna i popularna.... Popularna geopolitika ili geopoliticka logika identiteta i razlicitosti koja prozima razna ocitovanja popularne kulture od vizuelnih medija do revija i romana.43. Koja su dva geopolitika diskursa, nastala za vrijeme vladavine administracije Billa Clintona, imala znaajan utjecaj na viziju geopolitike 21. stoljea?1 prica o Sukobu Civilizacija Samuela P. Huntingtona 2.Izjava o Nacelima od grupe pod nazivom Project for a New American Century

POJMOVI DETERITORIJALIZACIJAProstor koji vie nije podijeljen tano odreenim granicama, postaje jedan kontinium u kome se sve dobra, ideje, ljudi ... vie manje slobodno kree. Ljudske aktivnosti izmiu svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje samo tokovi i mree. Vertikalne linije razdvajaju teritoriju, zamjenjuju se onih horizontalnim svim onim to povezuje i ponovo povezuje: kretanje eljeznicom, brodovima i avionima, te neprestalna mobilnost naina i izraza. GRANICE: Prema me. pravu to je crta koja oznaava gdje poinje i gdje zavravaju teritoriji dvaju dotinih susjednih drava. Granice neke drave ograniavaju prostor njezine suverenosti, njezin djelokrug. Unutar njih drava je sve, a izvan njih nije nita. Drava je, prije svega, jedan teritorij. Pojam nastao u modernoj Evropi (15-20 st.).Meunarodni poredak zasnovan na suverenim dravama, ija je nadlenost ograniena na strogo odreeni teritorij koji su priznale i druge drave. Dananjem je svijetu svojstven nestanak tih granica. Od II svj. rata zapadne zemlje, a potom i sve vei broj zemalja, otvaraju svoje granice. One ukidaju ili smanjuju poreze koji se ubiru pri prelazu granice i ublaavaju nadzor. Cilj toga je jasan: olakati i ubrzati protok roba, ljudi, kapitala, jer u tom lei cjelokupno bogatstvo. MIKROGEOPOLITIKA: Ona je znanost o sili. Na kraju 20. stoljea nazire se mikrogeopolitika koja analizira razvoj mikroentiteta: regija, gradova, multinacionalnih tvrtki, raznih organizama. Ta je mikrogeopolitika dio globalnog razvoja koji utie na ukupnost drutvenih fenomena i na njihovo prouavanje.Mikrogeopolitiku zanimaju protagonisti: preduzea, sindikate, mafije. Mikrogeopolitika okree se svakodnevnim pitanjima kao to su upravljanje zajednikim resursima vodom, cestama, otpadom. Ona prodire u podruja kao to su: s jedne strane sukobi oko zajednikog upravljanja, a s druge strane dinamike nasilja: bande, gerile. Prema mikrogeopolitici protagonisti mogu biti kontradiktorni, slijediti antagonistike ciljeve, biti u zabludi i promijeniti stav. GEOEKONOMIJA: Pojmovi poput geoekonomija i geofinancije pojavljuju se izmeu 1980. i 1990. godina. Ona oblikuje borbu drava za teritorij ili za sirovine (minerale, naftu): radi se o osvajanju ivotnog prostora za kojim svi ude. Prema klasinoj geopolitici, bogatstvo i mo poistovjeuju se s posjedovanjem (teritorija, ljudi, i sirovina). Geoekonomski pristup: trino e natjecanje zamijeniti rat; a to e biti kako kae Clausewitz nastavak rata drugim sredstvima. Svijet rata je svijet gotovih resursa, a jedini nain postizanja bogatstva i moi jest pljakanje drugih. Trino se natjecanje oslanja na neogranienost resursa: oni nisu dati, kao to su dati teritorij i sirovine, nego su ljudi ti koji ih osmiljavaju i proizvode, te su stoga neogranieni. Srea jednih ne proizilazi iz nesree drugih kao u ratu - nego naprotiv, srea proizilazi iz sree drugih zahvaljujui trgovini, mehanizmu koji je multiplikator bogatstva. U ratu je onaj drugi neprijatelj dok je taj isti u trgovini partner. Pravila rata su rijetka i uvijek prijeporna, dok su pravila trinog natjecanja dio te igre koju uvijek treba iznova zapoeti. RIMLEND - To je - rub evroazijskog kopna, tampon zona izmeu pomorskih i kopnenih sila. U Rimland je ukljuio Zapadnu Evropu, Tursku, Irak, Iran, Pakistan, Avganistan, Indiju i Koreju. Modificirao je znano Macinderovo pravilo kroz sljedeu geopolitiku gradaciju: -Ko kontrolie Rimland upravlja Evroazijom: -Ko upravlja Evroazijom, odreuje sudbinu svijeta. GEAROID O TUATHAILZa vrijeme rata americki pristup kombinirao je maksimalne iskaze svojih politickih i ekonomskih ideala sa minimalistickim programima postizanja ratnih ciljeva . Jednom kada je rat zavrsio americkoj drzavi-voenoj neiskusnim predsjednikom HARRYEM TRUMANOM koji se iznenada nasao u posjedu zapanjujuceg oruzja atomske bombe pod svojom upravom bilo je tesko odoljeti zamisljanju svijeta ureenog prema njezinim idealima politicke demokracije i kapitalisticke ekonomije. Lideri SAD a tvrdili su kako su njezini ideali univerzalni njezine teznje nisu sebicne vec su to ujedno teznje cijeloga covjecanstva. Sukob izmeu Sovjetskog Saveza i SAD oko buduce Istocne Evrope bio je vjerovatno neminovan Hladni rat meu dvjema silama ipak se mogao izbjeci.TRUMAN KENNAN I PODRIJETLO HLADNOG RATATrumanove administracije preferirale su diplomaciju i realpoliticki pristup prema Staljinu, ostali su podrzavali nepomirljiv pogled na Sovjetski Savez kao prirodno ekspanzionisticku silu. 1956. Kennan izdiktirao je komunike od 8000 rijeci Washingtonu koji je postao poznat pod nazivom Dugi telegram. U njemu je Kennan razlozio svoju koncepciju Sovjetskog Saveza kao povijesno i geografski determiniranu silu s razvijenom potrebom za konstantnim sirenjem. Jos vaznije nikakavi dogovori ne smiju se sklapati sa Sovjetskim Savezom.U martu 1946. bivski britanski premijer Winston Cherchil ojacao je tvrdolinijaske snage Trumanove administracije upozoravajuci kako se zeljezna zavjesa spustila preko europskog kontinenta.. Churchil je imao vlastiti plan preduhitriti anti-imperijalni savez SAD i Sovjetskog Saveza protiv Britanskog carstva u korist angloamerickog antikomunistickog saveza koji bi obavezao SAD na pomoc Britanskom carstvu u zajednickoj borbi protiv Sovjetskog Saveza.Ne oslanjajuci se na geografske specificnosti , Trumanov govor tezi artikulaciji apstraktnog i apsolutnih istina.Upotrebom etiketa koje oznacavaju cijeli svijet kao slobodni svijet i porobljeni svijet geografska sarenilost karte postaje jednobojna slika dobrog nasuprot zla , kapitalizma nasuprot komunizma , zapada nasuprot istoka, amerike nasuprot sovjetskog saveza.To da geografski odreene zemlje budu predstavljene kao tek jabuke u bacvi bio je pokazatelj pobjede anti-geografskog nacina shvacanja u geopolitickom diskursu Hladnog rata. Njegova izjava da politika SAD-a mora podrzavati slobodne ljude koji odolijevaju pokusajima podjaramljivanja od strane naoruzanih manjina ili od strane vanjskih pritisaka izbrisala je sva geografska ogranicenja vanjske politike SAD-a . Trumanova doktrina nadahnula je svjetski Anti komunisticki pokret : neogranicena totalitarna prijetnja zahtjevala je neogranicenu globalnu ukljucenost SAD-a. George Kennan uzroci svjetskog ponasanja / casopis Vijeca za Meunarodne odnose .Prosirujuci ideale koje je razvio u Dugom telegramu i drugdje Kennan je tvrdio kako je sovjetski komunizam ideologija neprilagoene grupe fanatika koja je 1917 dosla na vlast i bila voena trajnom nesigurnoscu sto ih je vodilo prema unistavanju svih protivnika i u drzavi i van drzave. Komunisticka ideologija je definistivno smokvin list za Kennana.Pozicija koju Kennan zauzima kakva god bila oslobaa zapadne voe i politicki establisment od stvarnog angaziranja oko prakticnih specificnosti sovjetske vanjske politike opcenito.Kennanovi argumenti drugim rijecima konkretiziraju Sovjetski Savez kao predodreeni ekspanzionisticki entitet koji treba okruzivanje od strane vjeste i oprezne upotrebe protusile u nizu trajno promijenjivih geografskih i politickih tacaka.Kennanov poziv na politiku cvrstog zadrzavanj stvorenu za suprotstavljanje Rusima sa alternativom protusnagom u svakoj tacki gdje bi mogli prodirati prema stabilnom i miroljubivom svijetu, odrazava neogranicenu retoriku koja se moze pronaci u Trumanovoj doktirni Kennanov zakljucak kako je sovjetski izazov tets sveukupne vrijednosti Sjedinjenih Drzava kao jedne nacije meu ostalim nacijama proziva dugovjece americke mitove o iskazu sudbine i nacionalnoj posebnosti koji se sukobljavaju s globalnim antikomunistickim pohodom predskazanim od Trumana.

HLADNI RAT KAO GEOPOLITICKI SUSTAVZamrznuvsi kartu za narednih cetiri desetljeca, Hladni rat doveo je do opisivanja geopolitickog sustava s dva konstitutivna geopoliticka poretka, od kojih je oba karakterizirala posebna organizacija unutarnjeg, saveznickog i prostora Treceg svijeta. Etiketa Treci svijet prozvod je hladnoratovske podjele sjetskog prostora na Prvi svijet kapitalistickih zemalja, Drugi svijet kmunistickih zemalja i Treci svijet zemalja u razvoju, u kojima su se SAD i SSSR natjecali za uticaj. Geopolitivki poredak uspostavljen od strane Amerikanaca nakon Drugog svjetskog rata bio je opsirniji od sovjetskog. Prvo, unutarnji politicki poredak SAD-a organiziran je oko vitalnog sredista koji je drzao da SAD treba postati globalnom silom kako bi nadzirala sovjetsku prijetnju.Politicari od Trumana do Kennedya, od Nixona do Regana, vodili su antikomunisticke pohode Bijele kuce. Americki geopoliticki diskurs Hladnog rata takoer je imao i vaznu ekonomsku dimenziju. Hladni je rat, prema Wolfeu bio vazan za stvaranje konsenzualne politike rasta u poslijeratnoj Americi. Preuvelicavanjem sovjetske prijetnje americki savjetnici uspjeli su transformirati americku drzavu od nezainteresirane izolacionisticke sile u borbenu intervencionisticku silu u posvecenu promociji slobodne sovjetske trgovine i cuvanju sustava slobodnog poduzetnistva.Ekonomska rekonstrukcija i oporavak Zapadne Evrope i Japana opotaknuti su velikodusnom pomoci americke drzave i njezine promocije otvorene kapitalisticke svjetske ekonomije, oblika americkog Lebensrauma kojeg je predvidio BowmanTrece,drzavna struktura nacionalne sigurnosti SAD-a trebala je sredstva i moc za posredovanje u prostoru oznacenom kao Treci svijet protiv drzava ciji su voe smatrani prijetnjom americkoj verziji vrijednosti,institucija i ekonomskih interesa. Sklonost SAD-a za jednostavnim intervencionizmom postala je globalna nakon II sv. rata i vodila je sustav nacioane sigurnosti SAD-a, kroz rad Sredisnje obavjestajne sluzbe (CIA) i drugih organizacija, prema mijesanju u unutarnje prilike u mnogim drzavama,kao npr u Iranu 1953. , Gvatemali 1956. , Cileu 1973. g., gdje su pomogli u zbacivanju demokratskih izabranih vlada. SAD su takoer uvelike intervenirale u graanskim ratovima u koreji i Vijetnamu protiv onoga sto je smatrano globalnom komunistickom prijetnjom.Geopoliticki poredak, koji je uspostavila sovjetska komunisticka elita nakon II sv. rata, uglavnom je bio ogranicen na Istocnu Evropu i Sovjetski savez. Taj je poredak bio definiran prvo preko dominacije Komunisticke partij unutarnjom politikom i politickim zivotom drzavnih institucija i tajne policije.Povijesno,Hladni rat je sluzio interesima i Sovjetskog saveza i SAD-a . Njihov cilj, nije toliko bila pobjeda nad suparnikom,koliko odrzavanje ravnoteze. U tom je smislu Hladni rat bio vise oprezno kontrolirana igra sa zajednickim dogovorenim pravilima, nego natjecanje u kojem bi bilo jasnih pobjednika i gubitnika.Teznja za neovisnoscu drzava varskavkog pakta slomljena je i podreena sigurnosnim interesima Kremlja.Univerzalna priroda americkog antikomunistickog pohoda i naivnost njegovih tvrdnji kroz teoriju domino-efekta, vodili su prema intervencionizma. Histercina vizija jugoistocne Azije, koja se poput domina rusi pod utjecaj komuniza, bila je geografski apsurd, ali geopoliticki dominantna. Ministar odbrane u Kennedyevoj i Johnsonovoj administraciji, Robert McNamara, je bio tako ukljucen u rat u Vijetnamu da je on postao poznat kao McNamerin rat.Tvrdnej jednake onima u teoriji domino efekta mogu se takoer naci u Sovjetskog geopolitickom diskursu, iako se u njemu domina ili drzave sateliti geografski bili mnogo blize Sovjetskom savezu. Pokusaj Cehoslovackih komunistickih voa za uspostavljanje niza reformi koje su se odnosile na njihovu pogorsanu eknomsku situaciju postale su predmet brige svjetskih i drugih istocnoevropskih voa 1968. g. Kako bi stimulirali ekonomiju, Cehoslovacki su reformisti pod vodstvom Aleksandera Dubceka proveli su niz mjera koje su oslabile cvrstu diktaturu komunisticke partije nad ekonomijom i drzavom. Rezultat toga bila je rastuca kulturna liberalizacija, sto su reformisti slavili kao prasko proljece, ali sto su ujedno nervozni komunisticki birokratski diktatori u Istocnoj Njemackoj , Poljskoj i SSSR-u opisivali kao cehoslovacku bolest . U strahu da ce se ta bolest politickih reformi ikulture liberalizacije prosiriti, crvena je armija upala u cehoslovacku 20.8. uz potporu manjih jedinica iz Poljske,Istocne Njemacke , Maarske i Bugarske (5 saveznickih socijalistickih zemalja).Opravdanje za invaziju postalo je poznato kao Breznjevljeva doktrina , geopoliticki iskaz orginalno objavljen kao clanak u sluzbenim sovjetskih komunistickim novinama Pravda od strane celnika politbiroa Leonida Breznjeva pod pseudonimnom Kovaljev (tekst 11). U ovom clanku Breznjev iznosi ogranicenja unutar kojih komunisticke satelitske drzave Istocne Evrope moraju djelovati, efikasno pravdajuci podreivanje geografski razlicitih Istocnoevropskih komunistickih diktatura sovjetskome geopolitickom poretku. Svaka odluka koju donesu ove drzave ne smije stetiti niti socijalizmu u njhovoj zemlji , niti temeljnim interesima ostalim socijalistickih zemalja, niti svjetskome komunistickom poretku . Kroz clanak se sovjetska invazija opravdava kao posljednje sredstvo u polariziranom geopolitickom diskursu. On glasi : mi protiv njih , i bilo koja skupina koja pokusava promovirati vecu demokratiju i rijesiti se diktature komunisticke strane u Istocnoj evropi , bezrezervnom pomaze neprijatelju, kojeg u sovjetskom geopolitickom diskursu predstavlja svjetski imperijalizam i , pojam zapadno njemacki revansisti , cime se promovirala tvrdnja da je zapadna njemacka uroeno fasisticka i ekspanzionisticka. Znakovito , Breznjev tvrdi da se crvena armija i jedinice koje su je podupirale u Cehoslovackoj ne mijesaju u unutarnja pitanja zemlje , ali pomazu Cehoslovacima u testiranju njohovog neotuivog prava da samostalno odlucuju o vlastitoj sudbini. Ipak, postoji vazno ogranicenje : nakon dubokog i pomnog prmisljanja, bez zastrasivanja od proturevolucionara, bez demagogije revizionista i naionalista . Drugim rijecima, crvena armija tek pomaze Cehoslovacima u testiranju njihova samoodreenja na nacin za koji voe sovjetskog saveza procjene da je ideoloski i geopoliticki ispravan. To je slaba odbrana vojnog intervencionizma i geopoliticke dominacije.Argument protiv nedostatka geografije evidentnog u takvim geopolitickim razmisljanjima dodatno su razvili O Tuathail i Agnew u svojoj studiji geopolitike i diskursa (tekst 12). Temeljni esej u uspostavljanju kriticke geopolitike, ovaj tekst naglasava 4 teze u geopolitickom razmisljanju i meunarodnoj politici. Nakon toga se okrece analiza prakticnog geopolitickog razmisljanja koje se povijesno susrece u americkoj vanjskoj politici, a zavrsava s rasclambom nacina na kji Kennan predstavlja sovjetski savez u svom dugom telegramu i clanku koji je potpisao sa X .DRUGI HLADNI RATStare apsolutne istine o SSSR-u kao neizljecivo ekspanzionistickoj sili s kojom se ne moze pregovarati, i svjetskoj komunistickoj uroti dirigiranoj iz Moskve, otjerali su SAD u Vijetnam, te tisuce njenih vojnika u smrt. Nixonova administracija, s Henryem Kisingerom na mjestu, slijedila je politiku detanta, odnosno miroljubive koegzistencije sa sovjetskim savezom, i prilagoavanja sa komunistickom Kinom. Umjesto nastavljanja militaristicke politike u natjecanju za vojnu premoc sa SSSr-om , administracija Nixon-Kissinger je prepoznala kakoobje drzave posjeduju sustave oruzja za obostrano unistenje. Shvacajuci ozbiljnost, Nixonova administracija promovirala je doktrinu nuklernog zastrasivanja i zahtjevala preglede o ogranicenom nadzoru nad oruzjem za sovjetima.Grupu pod nazivom team B , vodio je tvrdokorni antisovjetski povjesnicar Richard Pipes i u njoj je bio i Paul Wolfowitz. Oni su suhoparno izvjestili ono sto su vec vjerovali : moguce je interpretirati dostupne obavjestajne podatke tako da pokazu da sovjetski savez pokusava dostici globalnu vojnu premoc i kako koristi detant kao sredstvo za postizanje tog cilja. Predrasude su potvrene profesionalnom obavjestajnom analizom. Glavni zakljucak je bio kako bi se odbrambeni vojni proracun SAD-a morao dramaticno povecati. Cvrsti desno orjentarni kriticari detanta 1970tih godina bili su dio neokonzervativne tendencije u americkoj geopolitickoj kulturi koja se razlikovala od tradicionalnog konzervativizma na 3 nacina. Prvo , neokonzervativci su bili morani apsolutisti koji su odbacivali politicki realizam iz razloga njegove kompromitiranosti s onim sto su smatrali zlom u svijetu. Detant je bio sa njih moralni relativizam, pozicija s koje su svi pogledi jednako vrijedni. Ovaj koncept izvorno pripada njemackom emigrantu, filozofu, Leo Strauss. Drugo, nekonzervativci su podrzavali velike izdatke vlade za vrijedne globalne pohode. Ekspanzivni drzavni aparat bio je neophodan za borbu protiv zla i tiranije u cijelom svijetu. Trece, neokonzervativci dosljedno preformiraju vojna sredstva ispred diplomacije u bavljenju svijetskim geopolitickim krizama. Neokonzervativci su sumnjali u profesionalne diplomate i obavjestajne urede, vjerujuci kako su zadovoljni sami sa sobom zbog spletkarenja komunistickog zla.Zapazene pogreske u politici te administracije u Iranu i drugdje, zajednos a sovjetskom invazijom na Afganistan 1979.g. predstavljeni su od strane CPD-a kao posljedica njenog udaljavanja od bezvremenih istina militarizma hladnog rata. Iako su ti argumenti bili lazni, nikada nisu imali odjek kojem se CPD nadao. Zeljezni trokut politicara, generala i vojne industrije bio je vrlo uspjesan u masovnom povecanju izdataka za odbranu SAD-a u administracijama poslije Cartera. CPD-ov povratak binarnoj (crno bijeloj) retorici hladnog rata oblikovao je geopoliticki nacin misljenja Reganove administracije. Ronald Regan bio je clan osnivackog odbora direktora CPD-a i njegovo preferiranje retorike dobrog protiv zla odrazilo se na protestantske glasace koji su se cvrsto organizirali nebi li pobijedili Cartera. Reganov cvrst antikomunizam pomogao je definirati ovo razdoblje kao drugi hladni rat. Vojni izdaci vinuli se u visine. Govoreci o dolarima, odbrambeni se proracun skoro udvostrucio u razdoblju izmeu 1979 i 1983.Njegova administracija inicirala je niz agresivnih vojnih politika po cijeloms vijetu. U sredisnjoj americi je primjerice Reganova administracija iskoristila CIA-u za sponzoriranje zamijenske vojske protiv Sandinsta u Nikaragvi koji su 1979.g. zbacali s vasti diktatora u toj zemlji podupiranog od strane SAD-a. Administracija je takoer osigurala povecanu vojnu pomoc vladajucoj klasi u El Salvador. Americka popularna geopolitika tog vremena slavila je ovu kulturu militarizma i pravednog nacionalizma.IZA (KULISA) HLADNOG RATA U EUROPIU Zapadnoj Europi, Reganova administracija zapocela je novi ciklus militarizacije kontinenata inzistirajuci na pregrupaciji tzv. ogranicenih sustava nuklearnog oruzja poput raketa Pershing II na europskom tlu./Apel za nuklearno razoruzanje Europe/, prvi put predstavljen 28.4.1980.g. od strane skupine sponzora i Russel Peace Foundation(tekst 14). Popust manifesta CPD-a ovaj se dokument takoer bavi opasnoscu, ali ne onom koja prijeti od teritorijalnih entiteta drugima u obliku nezaobilaznog neprijatelja. Umjesto toga, END(Appeal for Europen Nuclear Disarmament) manifest bavi se opasnoscu koja prijeti od eventualne vojne eskalacije Hladnog rata i njegovih zagovaraca i apologeta.END manifest je postao povelja europskog mirovnog pokreta koji je pokusavao,organizirajuci godisnje konvencije u razlicitim evropskim gradovima, poduprijeti detant iznutra, izmeu grupa graana i razlicitih drustvenih pokreta ukljucujuci napredne krscane, feministe, zelene, trgovacka udruzenja i demokratske ljevicarske grupacije. Nova vrsta komunistickog politicara koji se priklonio tim novim idejama bio je Mikhail Gorbacov. gorbacovljeva vanjska politika bila je radikalna i namjerno oblikovana tako da uskrati reganovoj administraciji nametnuti imid neprijatelja i Sovjetskog Saveza kao carstva zla. Lansirajuci politiku otvorenosti u sovjetskom drustvu 1986. Gorbacov je zapoceo radikalno restrukturiranje i obnovu Sovjetskog saveza temeljene na moderniziranim i humanijim komunistickim principima. Proglasivsi kako niti jedna zemlja ne posjeduje monopol nad istinom, signalizirao je kraj Breznjevljeve doktrine kao vodeceg geopolitickog principa u odnosima SSSR-a s komunistickim rezimima Istocne Evrope.Princip po kojem svaka istocnoevropsla drzava moze i mora pronaci vlastiti nacin na koji ce uvesti promjene i izvrsiti reforme bez sovjetskog intervencionizma. Dok je Gorbacovljev pokusaj za spasom komunistickog sustava i Sovjetskog Carstva odozgo bezrezervno propao, njegov novi nacin politickog razmisljanja u sovjetskoj vanjskoj politici pomogao je u potkopavanju hladnoratovskog geopolitickog diskursa.KRAJ HLADNOG RATA KAO KRAJ POVIJESTI?Iz prespektive neokonzervativaca, vojno jacanje, provedeno od strane Reganove administracije je ono koje je pobijedilo u hladnom ratu. Gorbacovljev novi nacin razmisljanja nije bilo lako prikazati demonskim, pogotovo nakon sto je svoje rijeci podupirao konkretnim anti-militarnim politikama. Gorbacovljev konkretan korak prema smanjenu naoruzanja i njegovo odbijanje intervencije za spas komunistickih diktatorskih poredaka u Istocnoj Evropi u toj povijesnoj jeseni 1989.g. , rezultiralo je padon Berlinskog zida i pocetkom kraja hladnog rata u Evropi.U americkoj geopolitickoj kulturi pocelo se raspravljati o ideji kako je Zapad pobijedio u hladnom ratu.Glavni primjer je esej Francisa Fukuyame kraj povijesti iz 1989.g. Fukuyama je u to vrijeme radio na mjestu zamjenika direktora u odjelu za politicko planiranje Bushove administracije, imajuci iza sebe angazman i u Reganovoj administraciji. Fukuyamin esej predstavljen je u ljetnom izdanju 1989. g. kao glavna filozofska tvrdnja o smjeru povijesti.Fukuyama koristi argument Kojeva kako Zapadna Evropa i SAD predstavljaju univerzalnu homogenu drzavu koju je Hegel svojedobno identificirao u Napoleonovoj drzavi, ne bi li ucvrstio tvrdnju kako Zapad predstavlja vrhunac povijesnog napretka. U Fukuyaminoj verziji Hegelovih argumenata, kraj povijesti je tocka u kojoj je covjecanstvo aktualiziralo univerzalne istine prvi puta postavljene u Francuskoj revoluciji, principe sloboda i jednakosti. Za razliku od vecine drzava, univerzalna homogena drzava dostigla je vrhunac povijesnog razvoja. Homogena je , jer su sve prosle razlike, razrijesene i sve ljudske potrebe zadovoljene. Nema borbe ili konflikta oko velikih pitanja, posljedicno nema potrebe za generalima ili drzavnicima; ono sto preostaje jest primarno ekonomska aktivnost.Fukuyama prihvaca ideologiju liberalizma, ali se ne zamara previse kontradikcijama u praksi. Zamisao koja se provlaci kroz clanak jest da su zapadne kapitalisticke drzave predvodnice covjecanstva. To je prosirena verzija trajnog utvaranja kako americka drzava predstavlja univerzalne principe, da utjelovljuje nade covjecanstva.Fukuyama iscitava meunarodne odnose kao da su ociti spektakl koji se odvija ispred odjeljenog promatraca, ne ostavljajuci prostora za vlastitu ukorijenjenost u zamisljenu konstrukciju americke geopoliticke kulture. Smatra vlastitu drzavu i zajednicu kao izvrsenje povijesti, ispunjenje povijesne sudbine covjecanstva. Sve ostale drzave naprezu se da postignu kraj povijesti, stanje koje je Zapad stigao.Prezir prema Balkanu i Africi nazalost se ogledao i u praksi zapadnih zemalja u pogledu genocida u BiH i Ruandi 1990-tih. Uprkos tome sto je nominalno marksisticka drzava, Fukuyama tvrdi kako se Kina ne moze vise ponasati kao orijentir neliberalnih sila u svijetu. Kina je prigrlila trziste ; u 1990tim ce postati glavni trgovacki partner SAD-a. Sovjetski savez takoer vise nije alternativa liberalizmu jer se Gorbacovljevi principi demokratizacije i decentralizacije tesko mogu podvesti pod izvorna shvatanja Marxizma i Lenjinizma. Ideoliske transformacije u obje drzave navele su Fukuyamu da proglasi odlazak marksizma-lenjinizma kao zivucih ideologija svjetskog povijesnog znacaja.Fukuyamina shema je promasena u dva vazna smijera. Prvo, etnocentricna shema koja propusta prizivanja vaznih problema sto bi Fukuyama prema Hegelu nazivao kontradikcije koje pritiscu zapadne drzave. Trijumfalna samodopadnost je funkcija oba neprecizna koncepta koje Fukuyama koristi glavne ideje o univerzalnoj homogenoj drzavi i liberalizmu koji su samoidealizirani i imaginarni koncepti prije nego povijest i oni koje ne koristi uglavnom kapitalizam, ali i militarizam, rasizam i drzavna cast. Univerzalna homogena drzava kod Fukuyame proteze se povijesno od Napoleona do NATO-a, ukljucujuci usput toliko radikalno razlicitedrzave poput SAD-a, Juzne Koreje, Japana i cak , nakon agrarne reforme i Kine.Zapadne su zemlje daleko od toga da budu univerzalno liberalne ili homogene. Kao sto su i dogaaji u proteklom stoljecu pokazali, postojale su duboke podjele unutar tzv Zapada i one su postale ocite americkim unilateralizmom i militarizmom.Fukuyama ignorira turbulentnu kreativnu destrukciju koja se dogaa globalizacijom kapitalizma i oznacava porast u razlicitosti dohotka na Zapadu, posebice u UK i SAD.Dok je Fukuyama objavljivao pobjedu u Hladnom ratu, Busheva administracija je odgovarala oprezno. Pad Berlinskog zida, rusenje diktatorskog sovjetskog bloka, sovjetski puc iz augusta 1991.g. i dramaticni raspad Sovjetskog saveza koji je slijedio, uspio je iznenaditi politicare Hladnog rata i zapadne institucije nacionalne sigurnosti. Tek ih je nekoliko predvialo takvu dramaticnu propast komunizma u Evropi,dezintegraciju Varsavskog pakta i urusavanje Sovjetskog saveza.Ipak, kraj Hladnog rata nije vodio ponovnoj kritickoj procjeni agencija za nacionalnu sigurnost i intelektualaca koji su izgradili Sovjetski savez u takvu nezamislivu prijetnju, nego je uslijedila ponovna legitimacija iste birokratije i ideologije. Za pocetak, Busheva je administracija proglasila nesigurnost , nepredvidljivost , nestabilnost i kaos kao nove prijetnje. Iracka invazija na malo naftno carstvo Kuvajt u augustu 1990.g. osigurala je priliku za obnavljanje imperativa za americko vodstvo u meunarodnim odnosima. Novi svjetski poredak bio je moguc. Rat koji je uslijedio za izbacivanje iracke vojske iz Kuvajta pocetkom 1991. od strane meunarodne koalicije voene SAD-om omogucio je Bushu bazu za ponovno proglasavanje americkog geopolitickog kreda kao poznatog spajanja americkog nacionalizma i liberalizma.Nova geopoliticka prica bila je ona o SAD-u kao jedinoj preostaloj supersili , neprocjenjivom voi u meunarodnim odnosima. Bila je to prica koja ce definirati geoolitiku kasnih 90tih, kada se Clintonova administracija borila s krizama na Bliskom istoku i u Jugoistocnoj Evropi, i geopolitiku pocetkom 21. stoljeca, kada je Bushev sin, George W. Bush, postao predsjednik i pokusao zavrsiti rat koji je njegov otac zapoceo protiv Sadama Husseina u Iraku 1991.Cetvrto poglavlje geopolitika i identitetZa mnoge promatrace, bez obzira koliko poznaju tu zemljku od 300 miliona ljudi, ta se drava podjednako moze povezati s oznakama kao sto su , carstvo zla i/ili drzava bauk koliko i sa oznakom rtva teroristickog nasilja. U svakodnevnom zivotu obavljaju se razne aktivnosti i prisutni su simboli koji ukazuju na nacionalne identite i teritorije, u koje spadaju zastava, valuta, nacionalne vijest i oznacavanje teritorije kao otadzbine ili kao u slucaju SAD domovine. Vlada pribjegavaju vremenskim i prostornim oznakama da ucvrste nacionalni identitet. SAD su isto vrijeme zastupale liberalnu demokraciju, afro amerikanci su se borili za gradanska prava i ravnopravno ucesce u toj demokratskoj zajednici. U geografskom smislu, Afro amerikanci su bili iskljuceni iz glavnog toka drutvenog i politickog toka i nisu imali pravo glasa, te tako ni mogucnost da sprovedu mirni preobrazaj.Geopolitika i nacionalni identitetTzv. Rat trojne alijanse (1864-70) imao je koban ishod. Paragvaj je u nekoliko ratova sa argentinom, brazilom i urugvajem, izgubio mnoge teritorije i vjerovatno vise od polovine odraslog stanovnistva. Kad je rijec o boliviji zemlji bez izlaza na more, tzv. Pacificki rat, u kojem su sudjelovali Cile i Peru, doveo je do gubitka kondora ka Tihom okeanu. Dog bi se slucaj argentine u usporedbi s bolivijom i paragvajem, mogao smatrati pricom o teritorijalnom uspjehu, jedan dogadjaj u XIX vijeku dramaticno je utjecaop na kasnije izrazavanja nacionalnog identiteta i cilja. Bio je to gubitak Malvinskih otoka 1833 god. Ciji je gospodar postala Velika britanija. kao sto sugerira oznaka izgubljene sestrice teritorija se cesto opisuje kategorijama vezanim za spol. U ovom slucaju kao sestrinski dodatak tijelu politike, odnosno kontinentalnoj Argentini (otadzina). Ne cudi, takve sto je poduhvat 1982 god. Kada je argentina izvrsila invaziju poklenda, opravdan kao cin geografskog spasavanja nakon predhodnog otimanja od strane podmuklog Albiona. Ako otvorite argentinske novine i pogledate vremensku prognozu primjetit ce te da se foklendi nazivaju Malvini, cime se sugerira da su dio argentinske teritorije. Od kraja 40-tih god. 20. Stoljeca u argentini je zabranjeno stampati karte na kojima se foklendi ne oznacavaju kao dio te drzave, dakle dijelom antarktika koji je najblizi juznoamerickom kopnu.Otoci i nacionali identitet: Kina i TajvanNa tajvanu vladao jedno partijski autoritarni sistem, zemlja je privredno napredovala. Kao saveznik zapada, tajvan je uzivao zastitu SAD. U posljednje 2 decenije proslog stoljeca tajvan je proveo demokratsku tranziciju i postao odlucniji u vodzenju vanjske politike. Narodna republika kina je 2005 god. Donjela antisecesionisticki zakon, po kojem predvidja invaziju na tajvanu ako on pokaze namjeru da stekne potpunu nezavisnost. Sa druge strane, aneksija poklenda u 19. Vijeku od strane Britanaca odlucila je kasnim vodjama kao predjedniku Peronu 40-tih. I 50-tih god. 20 vijeka, da stvore sliku argentine kao zemlje koja tezi da se oslobodi britanskog i drugih imperijalnih utjecaja. Osim toga, buduci da je zemlja bila jedna od vodecih clanova pokreta nesvrstanosti, argentinske vlasti su zeljele zauzdati utjecaj amerike i sovjetskog saveza. U toku 60-tih i 70-tih godina antikomunisticki vojni rezimi eksplatirali su teritorijalne nepravde, kao sto je pitanje poklendskih otopa, a 1982 su se nadali i ovekivali da sce podrsku dobiti i od SAD. To se pokazalo kao pogresna predpostavka, a americka podrska o odluci britanaca da ponovo zauzmu foklende bila je presudna.geopolitika nacionalnog identiteta ima veliki znacaj u zemljama kao sto je argentina, zato sto se smatra da teritorijalne nepravde i neizvjesnost u pogledu medzunarodnih granica dovode u pitanje teznje za naciolanlim identitetom. Dok argentinci brinu o svojoj teritorijalnoj karti, Amerikanci su uglavnom zaokupljeni drustvenim i rasnmim pitanjem u svojoj drzavi.to je dovelo do stava da se americki rat protiv terorizna vodi novim oblicima politike i identiteta u kojoj se prednost daje posebnim izrazima pripadnistva spolu, rasi i seksualnoj orjentaciji, ugl. Na stetu etnickih manjina na koje se sve vise gleda sa strahom i odbojnoscu, posebno u slucajevima kada njihovi pripadnici putuju avionima brodivima i vozovima. U kontekstu nacionalnih drzava, identitet i teritorija cesto su jedno drugom davali nove vrijednosti. Nacionalne teritorije su bile prividno stabilna polazista za stvaranje i reprodukciju nacionalnog identiteta. Drzavni mediji i obrazovnbi sistem stvaraju predtave o nacionalnim zajednicama kao teritorijalno nepotpunim( argentina) teritorijalno ugrozeim palestina teritorijalno ekspanzionistickim (palestina i kurdistan), kao primjer koji treba slijediti siri svijet (SAD). Foklendski rat 1982 mada nas je u velikoj britaniji sve iznenadio, kao da se podudario s mojim sjecanjima na jamesa bonda koji spasava svijet. Sada je uz to izgledalo da mozemo spasiti 2000 ljudi na drugom kraju svijeta. Svi koji pamte sukob oko foklenda svijesni su nacionalnog raspolozenja Britanaca kada je, s izuzetkom djelova britanske Laburisticke partije i novina kao sto je Guardijan, ponovno zauzimanje foklanda dobilo obrise neceg mnogo znacajnijeg nego sto je to malo podrucje negdje u jugozapadnom Atlantiku. Kao sto je margaret tacer primjetila u junu 1982 Velika britanija je ponovo postalavelika. Foklendi su dobili imaginarni znacaj koji daleko nadmasuje njihovu skromnu velicinu, infrastrukturu i resurse kojima raspolazu. Ali dok su bjeli stanovnici velike britanije mozda pronalazili neku utjehu u ponovnom zauzimanju foklenda, pripadnici drugih zajednica u zemlji govorili su o stalno prisutnom rasizmu, ekonomskoj marginalizaciji i otvorenom pitanju sjeverne irske( ili kao sto bi irski nacionalisti mozda rekli, okupirani 6 oblasti). Sto se tice Argentine, vojni poraz u junu 1982 ubrzao je pad vojnog rezima, a sljedece godine je u toj zemlji doslo do demokratske tranzicije. Geopolitika i sveregionalni identitetPonekad se identiteti mogu naprosto prelivati preko teritorijalnih granica ili biti svjesno stvarani tako da nadilaze postojeci mozaik drzava i njihovih granica. Primjer za to jeste upravo evropa. Rimski ugovori potpisani 1957 i ono sto im je prehodilo znacajni su u tom pogledu. Zastrasen razornim svjetskim ratovima, neke evropske znacajne politicke licnosti narocito u francuskoj i njemackoj, kao jean monnet i konrad adenauver, odigrale su znacajnu ulogu u pokretanju pilitickog, ekonomskog, drustvenog i kulturnog procesa zamisljenog da promice evropsku saradnju i konacno itegraciju. Za zapadnu njemacku koja se oporavljala od gubitaka u dva ssvjetska sukoba i teritorijalne podjele, Rimski ugovori nisu samo znacili pokretanje evropske integracije, vec su pruzili jos jednu mogucnost da se zemlja prikaze u drugcijem svjetlu, sada kao sastavni dio demokratske Evrope i kao sto se pokazalo, geostrateski saveznik SAD. Godine 1963, turska za koju cesto kazu da je most izmedju evrope i azije, podnjela je molbu za prijem u EEZ i jos od tada ima problematiicne odnose sa zemljama clanicama.Turska: most izmedju istoka i zapadaU popularnoj geopolitickoj svjesti drzava i gradjana u Evropi postoji misljenje da turka povezuje evropu i aziju. To ipak nije bas tacno jer ne pomaze da se svate unutrasnje slozenosti Turske. Od stvaranja moderne Turske kemalizam je difiniran kao sekularan, zapadnjacki orjentiran i kasnije anti komunisticki. Kraj hladnog rada je djelimice poremetio taj nacionalni identite i doveo do ozlojedzenosti sto se druge oblasti bivse istocnog evropskog bloka brzo integriraju u EU na stetu Turske, tog Nato-ovog saveznika na jugoistoku. Ipak i sami ideali povezani kemalizmom odgovorni su za usadjivanje vojnog elementa u politicki i ustani zivot zemlje, kao i dugotrajno gusenje manjina kao sto su Kurdi. U novembru 2002 islamisticka partija pravde i razvoja pobjedila je na opcim izborima pa su se tradicionalni kemalisti zabrinuli da ce oslabiti teznje ka sekularizmu i pozapadnjenju. Rusenje gradova kao sto su Mostar i Sarajevo 1992. Kao i na pokolj 7000 ljudi u srebrenici 1995. God. Mnogi su smatrali rusenjem evropskog projekta promicanja vrijednosti kao sto su integracija, tolerancija, mir i demokracija. Neki desnicari politicari zeljeli su da ustav utjelovikrscanski evropski etos i naglasi njezin geografski identitet kao posebne civilizacije. Francuski i nizozemski glasaci kasnije su odbacili predlozen ustav i tako sprijecii da se prihvati taj posebni tekst. Za promatrace koji nisu krscani shvacanje da se Evropa uopste moze definirati kao krscanski prostor bila bi uznemirijuca s obzirom dugotrajno prisustvo zidovskih i islamskih zajednica sirom kontinenta, kao i u buducim zemljama kandidatima kao sto je Turska. Jedan od najvecih izazova s kojim se suocavaju vlade evropskih zemalja ukljucuje britansku, francusku i nizozemsku, jest otudjenje s kojim se suocavaju muslimanske zajednice. Jedan od otmicara aviona 11. Septembra, Mohammed Atta, dok je studirao u Hamburgu, duboko se razacarao njemackim drustvom. U Frncuskoj su kao uzroci pobune u predgradjima Pariza u septembru 2005. Odredjeni diskriminacija i rasizam kojima su izlozeni prije svega mladi muslimani. Kao sto se dogodilo i prilikom useljavanja iz tzv. Novog Komonvelta pedesetih i sezdesetih godina, neki komentatori tvrde da Velikoj Britaniji prijeti opasnost da postane prenaseljena ljudima koji nisu, kao sto se oni izrazavaju kao mi. Kao u aktuelnim raspravama oko useljavanja govor o preplavljenosti djeluje kao nekakav kulturni geografski kod koji izazivaju brihu o nacionalnim i cak sveregionlanim identitetima. Po nekima Evropsku uniju treba shvatiti kao Evropu naroda dok drugi teze podtaci stvaranje Sjedinjenih Evropskih Drzava. Te suparnicke geopoliticke vizije moguce je i geografski rijesiti. Neke zemlje pripadaju euro-zoni i sengenskom sporazumu a neke ne.Geopolitika i podnacionalni identitetDok regionalni izrazi identiteta i cilja uslozavaju odnose izmedju politickih elita i izraza nacionalnog identiteta, u podnacionalnim grupacijama tezi se nezavisnosti ili vecoj automnosti u odnosu na centralnu vlast, ali i osporavaju sve jednostavne pretpostavke da su identiteti teritorijalno ograniceni. Zemlje kao Japan i Island koje se takoreci etnicki homogene imale su manje iskustva s podnacionalnim grupacijama koje osporavaju teritorijalnu legitimnost i s njom povezane zahtjeve za nacionalnim identitetom. Unutar Evrope oblasti kao Katalonija u Spanjolskoj i Valonija u Belgiji neprestano podjecaju da su izrazi nacionalnog jedinstva i cilja ograniceni i ponekad zestoko osporavani os strane dominantnih grupa koje su ogorcene zbog zahtjeva iz tih oblasti za priznavanjem nacionalnog identiteta ili vizije. U posljednjih 40 god. Spanjolske vlasti u Madridu prosirile su autonomiju kataloniji i Baskiji, a u isto vrijeme vojni zvanicnici izjavljivali kako zemlja tim oblastima nece dozvoliti da se otcjepe. Ocigledna odlucnost da se zadrze te teritorije dijelom je podsticala neke grupe kao sto je ETA, da nastave da teroristickim aktivnostima, kao sto su bombaski napadi na ljude i imovinu u Baskiji vaznijim gradovima kao sto je Madrid. Stvorena je u julu 1959. Eta je tezila da u prvi plan istakne baskijski nacionalizam i promovira antikolonijani stav, to jest da pozove na oslobadjanje od spanjolske okupacije. Nije neobicno sto separatisti imaju za metu ili imovinu i simbole drzave Spanjolske i njene kolonijalne okupacije, ili istrajavaju na razlikama koje se ocituju i kroz jezike, regionalne zastave i karte, a u slicaju ETE geografski prostor koji definira i brani baskijsku domovinu. U Kini na primjer centralne vlasti u pekingu se separisticke pokrete u zapadnoj Kini oznacile, kao glavnu prijetnju sigurnosti, posebno nakom 11. Septembra. Od dolaska na vlast 1949. God. Kineska Komunisticka partija je zeljela sacuvati teritorijalni integritet uprkos faktickoj secesiji Tajvana i problematicnoj okupaciji Tibeta. U posljednjih 5 godina, centralna vlada je usvojila strategiju za jacanje nacionalnog jedinstva koja podrazumjeva djelovanje u 4 smjera- privredno ulaganje u oblasti u kojima ima separatista, a u nadi da ce se tako ukloniti prituzbe na regionalne nejednakosti premjestanje stanovnistva sa istoka na zapad uz povecano prisustvo snaga sigurnosti zemlji, kao i aktivnost u vanjskoj politici, kao sto je bliska saradnja s drzavama centralne Azije i Rusije. Kao sto su neki primjetili Kina je americki rat protiv terorizma oportunisticki iskoristila da ugusi svaku zajeddnicu ili grupaciju za koju smatra da ugrozava nacionalnu sigurnost. Kao sto se primjetili Barry Buzan i neki drugi eksperti za geopolitiku i medjunarodje odnose, oznacavanje necega kao sigurnosne prijetnje cesto sluzi kao glavni izgovor za poduzimanje prinudnih mjera kada se procijeni da je drzava u opasnosti.Geopolitika i civilizacijeGodine 1993 americki profesor Samuel Hantington uzbudio je duhove kada je u casopisu Foreign Affaris objavio ogled pod naslovom sukob civilizacija kao i u slucaju ogledala. Karj historije Francisa Fukuyame, upadljiv naslov i pogodan izbor trenutka za objavljivanje donijeli su ogledu znatan publicitet i u SAD i izvan njjih, ukljucujuci Srednji istok i islamski svijet, clanak pocinje dramaticnim upozorenjem: svjetska politika stupa u novu fazu, a intelektualci (kao sto je on sam) ne oklijevaju da iznose razne poglede o tome sta ce to biti-kraj historije, povratak tradicionalnom suparnistvu izmedju nacionalnih drzava ili slabljenje nacionalne drzave razapete izmedju tribalizma i globalizma. Globalnom politikom ce dominirati sukob civilizacija. Danasnje razdjelnice izmedju civilizacija bit ce u buducnosti berbene linije. Huntigton skicira novu svjetsku kartu koju sacinjava seda ili osam civilizacija, a ne jedna kojom dominira najvaznije podrucje. U huntingtonovu geopolitickom prikazu glavna prijetnja s kojom se suocava Zapadna civilizacija jeste islam i njegovo teritorijalno prisustvo sa Srednjem istoku, u sjevernoj Africi, centralnoj Aziji i Aziji. Iako Huntingtonovo shvacanje civilizacije nije dovoljno jasno, njegovo opisivanje islamskih civilizacija kao opasnih ima korijen u spisima Bernarda Lewisa, eksperta za Srednji istok i islam. Edwarda Saida u njegovom clanku pod naslovom Sukob neznanja objavljenom u oktobru 2001 vise je zabrinjavala cinjenica da ideja sukoba civilizacija formira americku predstavu svijeta u okviru koje se napadi 11. Septembra mogu tumaciti u kontekstu kulture. Iako se neki islamski militanti mozda pozivaju na takav kontekst, takvo prikazivanje nosi opasnost, da se zanemare medjuzavisnost i povezanost, dok se u isto vrijeme iznose crno-bijele slike. U Bushovoj Americi ima mnostvo desnicarskih orjentiranih komentatora, kao sto je Ann Coulter, koji americku vanjsku politiku bezuslovne odbrane Izraela i unistavanja islamskog svijeta opravdavaju krscensko/zapadnom superiornoscu. Cesto zanemaruju i tako kljucni elementi kao sto je historijska geografija kolonijalizma. Ako se zeli shvatiti povezanost razlicitih oblasti i vjeroispovjesti, onda se mora uvaziti ono sto su za sobom ostavili kultura, politicka i ekonomska dominacija i otpor koji je pruzan. I tu Huntingtonova teza predstavlja opasnost, jer se druge oblasti i vjerske zajednice naprosto prikazuju kao opasni. SAD su geopoliticka apstrakcija koja se shvaca kao Sotona. Vjerska inspiracija ima presudnu ulogu za Al-Kaidine ciljeve i retoriku. Oni su obrnuta slika ideje sukoba civilizacija# koju je 1993 iznio americki politolog Samuel Huntington. U ovom slucaju islamski svijet se shvaca kao da vodi borbu na zivot i smrt s njemackom civilizacijom koju predstavljaju SAD, predvodnik materijalistickog Zapada. A tu se zagadjenje moze ukloniti jedino potiskivanjem Zapada.Karte i geopolitika Nakon japanskog napada na Pearl Harbur, predsjednik Roosevelt je trazio od svih Amerikanaca da kupe karte i globuse da uz pomoc njih bolje shvate izazove nacionalnoj sigurnosti s kojima se suocavaju SAD i njihovi saveznici kao Velika Britanija, a koji dolaze od Njemacke,Japana i Italije. Obracanje predsjednika Roosvelta putem radija 23.02.1942.godineBowman je odigrao glavnu ulogu u tom politickom i kartografskom preobrazaju, koji je i danas veoma znacajan za Evropu i njoj najblize oblasti, kao sto je Srednji istol. Dva carstva: Austrougarsko i Otomansko, raspala su se,a mirotvorci u Parizu suocili su se s mogucnoscu dalje nestabilnosti i cak revolucije u Bugarskoj i Rumuniji. Vjerovalo se da vlast nad teritorijom osigurava mir, kao i da je za odrzavanje reda i stabilnosti neophodno dobro povuci granice izmedju drzava. Karta mozda glavni simbol u geografiji, jest i bila je u sustini instrument moci. Karta je apstrakcija izvedena iz konkretne stvarnosti, izradjena i inspirirana (politickim i vojnim) interesima. Karta je nacin predstavljanja prostora, koje olaksava vladavinu i kontrolu nad njim. Izrada karta sluzi prakticnim interesima drzavne masinerije.Geografski stozer historije: Halford Mackinder i postkolumbovsko dobaU januaru 1904. God. Halford Mackinder je kraljevskom geografskom drustvu u Londonu predstavio svoj referatGeografski stozer historije. Referat je bio ilustriran s nekoliko karata i u njemu je ponudjena sveobuhvatna analiza svetske historije i geografije. Historicar Stephen Kem je primjetio da se svijet izmedju 1880. I 1914. Duboko promjenio uvodjenjem standardiziranog mjerenja vremena, pronalaskom radija, razvojem zeljeznice, uvodjenjem avio prevoza, sto se sve podudaralo s kulminacijom evropskog kolonijalnog projekta koji je u XV vijeku zapocela Spanjolska. Po Mackinderovoj procjeni svijet je bio na pragu ulaska u postkolumbovsko doba u kojem imperijalne drzave kao sto je Velika Britanija nece imati mnogo prilika za nova teritorijalna ostajanja. Meckinderov referat je ne uzimajuci u obzir polarne regije, spojio historiju, geografiju i politiku, cemu je cilj bio da se svijet pocne shvatati kao cjelina. Na drugoj strani Atlantika odluka administracije Theodorea Roosvelta da americku kartu prosiri na Kubu, Portoriko,Guam i Filipine, znaci da je stupanje u novu fazu imperijalne ekspanzije SAD. Mackinder je tvrdio da u postkolumbovskom dobu, zemlje kao sto je Velika Britanija treba da sto vise koriste tehnicka preimucstva, a ne da svoje nade vezuju za stjevanje novih teorija. Mackinder je smatrao da je podrucje svijeta, koje je on nazivao srediste kljucno za buducu raspodjelu moci i resursa. To je srediste obuhlacalo veliki dio euroazijske kopnene mase koja je imala veliki demografski i resursni potencijal. Kao sto je Mackinder primjetio. Preokretanje ravnoteze moci u korist stozerne drzave omogucilo bi iskoristavanje enormnih kontinentalnih resursa za izgradnju flote, a tada bi na pomolu bio nastanak imperije. To se moze dogoditi ako Njemacka postane saveznik Rusije. Mackinder je tvrio da onaj ko kontrolira srediste ima potencijal da dominira citavim svijetom. Mackinderovu analizu ovog geografskog stozera i buduce borbe velikih sila pratila je i jedna karta koju danas smatraju najznacajnijom kartom koju je ikada stvorio prefesionalni geograf. Pri izradi karte koristena je Mackinderova projekcija. Na karti su uvecani Rusija i Grenland i znatno umanjeni Afrika i Latinska Amerika. Paznju promatraca odmah privlaci srediste karte i dio svijeta oznacen kao stozerna oblast. Drugi djelovi zemlje oznaceni su kao unutrasnji ili marginalni polumjesec, vanjiski ili otocni polumjesec, a sjeverna Afrika i Arabijski poluotok oznaceni su samo kao pustinja. Na krati uopce nema Antarktika. U svom referatu iz 1904 god. Iznjetom pred kraljevskim geografskim drustvom, Mackinder je osim toga Istok definirao kao stalnu opasnost, nestabilnu oblast gdje ljudi kao rasa u nekim razdobljima nisu kadri provoditi mirnu vlast.Geograf Woodroe Wilsona: Isaiah Bowman i mirovna konferencija 1919.godUbrzo nakon ulaska u prvi svjetski rat, predsjednik SAD Woodrow Wilson je osnovao istrazni Komitet. Pukovnik House i 150 clanova komiteta napisali su 2000 izvjestaja i iscrtali 1200 karta usredsredjujuci se na etnicke, politicke i historijske granice u Evropi.Karte i nacisticka NjemackaNakon mirovne konferencije 1919 god. Njemacki geografi i kartografi poceli su izradjitavi nove karte na kojima je njemacka prikazana kao zemlja ugrozena novim granicama uspostavljenim u Versaju. Ove karte na kojima je prikazana velika njemacka prestampavane su u novinma casopisima, plakatima, razglednicama i u skolskim atlasima. Kad je rijec o proizvodnji karata Vajmarska republika je bila daleko utjecajnija u stvaranju njemacke kartografske kulture izmedju dva svjetska rata. Nasuprot izolacionistima Bowman je vjerovao da Amerika treba igrati glavnu ulogu u pokretanju i razvoju svjetske privrede. Bowman je smatrao da vlast ako zaista postoji zelja da se ona provodi u raznim oblastima mora teziti razvoju slobodne trgovine i biti distribuirana kroz medjunarodne institucije da bi se izbjegla optuzba za americki imperijalizam. Bowman je pocetkom 40-tih god- odigrao znacajnu ulogu kao strucni savjetnik administracije F.D. Roosevelta, a neke njegove zamisli koristene su i prilikom osnivanja Organizacije UN-a.Zasto se borimo: Frank Capra i Nacisticki udar 1942Talijansko-americi reziser Frank Capra snimio je filmsku seriju zasto se borimo, koja je kasnije i nagradjena. Seriju je narucila americka vlada i trebala je da pripadnicima americkih vojnih snaga prikaze zasto zemlja ulazi u rat s neprijateljima sirom svijeta. Kasnije je prikazivana javno u propagande svrhe, i to da bi se objasnilo i opravdalo ucesce SAD u drugom svj. Ratu. Rijec je zapravo o 7 jednosatnih filmova: uvod u rat, nacisticki udar, zavadi pa vladaj, borba engleske, borba rusije( 1 i 2 dio) , borba kine i rat stize u ameriku. Posljednji film je bio najznacajniji jer se u njemu zeljeno predtaviti zasto amerika ne smije voditi izolacionisticku politiku u odnosu na druge zemlje. Nacisticki udar je jedan od najistaknutijih u seriju posebno jer su u njemu prikazane geografske karte. Hitlerovi planovi da ovlada svijetom prikazuju se i obajsnjavaju direktnim upucivanjem na Mackinderove mape i pozantu geografsku maksimu. Hitler i njegovi saradnici su prikazani kao bezobzirni osvajaci novih teritorija koji teze da njemacka konacno prisvoji cjeli svjetski otok afrike, azije i evrope. Karte su imnale trajne posljedice na kolektivnu angloamericku svijest i bile su vizuelna gradja za kasnije kartografe koji su objasnjavali i predstavljali hladno ratovski sukob u koji su nakon 1945 god. Usle SAD i zapadna Evropa. Predsjednik Franklin D. Ruzvelt zalagao se za takvu promjenu stanovista, a u decembru 1942 god. Za bozic poklonjen mu je ogroman globus.Kartografija, geopolitika i hladni ratHarrison je radio kao strucni savjetnik u vladi, a i u direkciji za strateske usluge (CIA) a odigrao je i znacajnu ulogu u promociji stava da Amerikanci trebaju prihvatiti drugaciji pristup od onog kada je zemlja usla u prvi svj. Rat i 1919 sudjelovala na mirovnoj konferenciji u Parizu. Nove polarne projekcije bile samo jedan element ove geografske revolucije. Oznacen kao globalni geograf doba u kojem se djeluje iz zraka. Harrison je americkoj javnosti zelio prije svega predlociti osnovne elemente geografije: zemlja je okrugla i na njoj se ostvaruje mnostvo veza. Sad je bilo potrebno da se americka strategijska misao usmjeri ka sjeveru i umjesto Pearl Harbor na Havajima uzima u obzir Dutch Harbor na Aljasci. Usvajanje zracne perspektive dovelo je i do novog nacina gledanja na svijet, u kojem nisu bile vazna samo planeta u cjelini, vec se i njim podsticao nov pristup rastojanjima s obzirom na vrijeme potrebno da se ona prelete avionom. Polarna perspektiva koju su prihvatili kartografi kao sto je Harrison jos vise je ucvrstila ovaj osjecaj o zbijanju vremena i prostora. Polarno centrirana karta pomogla je da se definira hladnoratovski zeitgeist. Najvise su zadovoljavale nove projekcije kao sto je azimutska ekvidistacijalna projekcija, jer se njima svijet prikazivao u cjelini i tacnije su bila predstavljena rastojanja. Vojska ce kasnije usvojiti polarno centrirane projekcije, kao sto su one koje je popularizirao Harrison. Na njima se uz pomoc vise koncentricnih krugova prikazivao opseg djelovanja bombardera i raketa. Napustanje Meratorove projekcije pomoglo je da se americki vojni funkcioneri i njihovi sovjetski vojni pandani uvjere da je Arktik geopoliticka barijera izmedju Amerike i evroazijske kopnene mase.Prikaz planete i hladni ratS porascu napetosti izmedju rvije supersile, americki vojni establisment zelio je sto prije imati podrobne informacije o istocnom bloku. Novi satelitski sistemi kao sto je CORONA lansirai 1958.god odigrali su kljucnu ulogu u prikupljanju geografskih obavjestajnih podataka. U toku vijetnamskog sukoba, snimci iz satelita su koristeni za izradu jos detaljnih karata jugoistocne Azije sto je imalo itjecaj na americke bombarderske misije koje su imale pogubne posljedice za civile.Americke karte o svjetskoj prijetnjiKad je rijec o americkim kartama, sovjetski savez je cesto prikazan kao medvjedd koji ugrozana susjednu Evropu. U clanku objavljenom u martu 1952. God u casopisu Time, sovjetski savez je prikazan kao krv koja se krece ka zapadnoj Evropi i prijeti da teritorije oboji u crveno. Na nekim drugim kartama objavljenim u Saturday Evening Post Life, sovjetski savez je prikazan kao divovska hobotnica koja se u isto vrijeme mjesa u poslove mnogih drzava. Cetrdest godina nakon pocetka hladnog rata, americka geografska svijest je pomaknuta ka sjeveru. S okoncanjem hladnog rata !1989 i 1990) linija ranog upozorenja (DEW) POSTALA JE EKOLSKI OPASNA i pretvorila se u politicko opterecenje. Americki turisti danas na bivsim svojetskim ledolomcima putuju na sjeverni pol, koji je zbog topljenja leda postao pristupacan. Geografska promjena je bila znacajna jer je Arktik danas drugacija linija fronta, na kojem postoje industrijski zagadjivaci i gdje dolazi do kontaminacije koju izaziva hladnoratovska onfrastruktura koju nagriza ra.Nova karta Pentagona: Thomas Barnett i SAD nakom 11.septembraBranettov kratki clanak ilustriran je kartom koja preokrece hladnoratovsku kartografiju istoka i zapada i cak hladnoratovsku kartografiju sjevera i juga. Umjesto da ulazi u svijet u kojem bi dominirala saradnja i deteritorijalizirani oblici upravljanja, tiintelektualci smatraju da se SAD moraju pripremiti da upotrijebe svoju vojnu i politicku hegemoniju da ovladaju svijetom koji je postao opasniji. U svijetu podijeljenom na funkcionalno jezgro i neintegrirani jaz, na Barnettovoj novoj karti oznacene su drzave koje dijele americke vrijednosti i one koje ih ne dijele. Zapravo jednostavna dvojna podjela svijeta na karti dalje opravdava sirenje americke moci na posebnim teritorijama kao sto je Irak, a u buducnosti mozda i Iran. U svojoj drugoj knjizi Barnett prosirujuci svoju tezu o dvojnom svijetu objavljuje dvije karte. Na prvoj koja je bila predstavljena, zemljina kugla je podjeljena na dva dijela, a plava mrlja se siri duz ekvatora i tako oznacava opasni neintegrirani jaz. To su djelovi svijeta koje zauzimaju ili neuspjesne drzave ili drzave slabo integrirane u dominantni globalni poredak. Na drugoj karti prikazane su americke intervencije nakon 1920. God. Zajedno sa svim operacijama humanitarnog karaktera borbenim djelovanjima, evakuacijama, kao i pozicijama vojnih jedinica. Dakle u okviru Barnettovih karata i komentara americka imperijalna ulogva izgleda prirodna. Barnettova tvrdnja da su SAD ukljucene u nekakav sistem upravljanja iznenadit ce mnogfe koji kriticki zele osporiti ulogu SAD u promociji demokracije otvorenih trzista i slobode, bez obzira na aktivnosti te zemlje u trecem svijetu u toku hladnog rata i nakog njega.ZakljuciU osnovi geopolitika je nastojanje da se shvati svijet, pri cemu karte ostaju posebno znacajno predstvo da se opise tzv. Svjetska realnost. Karte se shvacaju kao sredstva moci, a u mnogim zemljama odavno postoji svijest o znacaju kartografije. U slucaju Argentine i Indije na primjer, karte cesto izradjuju oruzane snage. U Argentini i dalje vazi zabrana stampanja karata koje Foklendske otoke ne oznacavaju kao Islas Malvinas i prema tome, argentinsku teritoriju kao suprotstavljenu britanskoj