GEOLOŠKOM ZIRKOM PROJEKTNA NASTAVA)upris.hr/wp/wp-content/uploads/2016/04/Pripreme-za-izvedbu... · RAZREDI: 5. osnovne, 8. osnovne, 1. gimnazije, 1. strukovne, 2. strukovne, 4

UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr

PRIPREMA ZA IZVEDBU NASTAVNOG SATA S

GEOLOŠKOM ZBIRKOM (PROJEKTNA NASTAVA)

NASTAVNI PREDMET: Geografija

RAZREDI: 5. osnovne, 8. osnovne, 1. gimnazije, 1. strukovne, 2. strukovne, 4.

gimnazije

NASTAVNE CJELINE: Geološka obilježja i reljef Zemlje, Prirodno-geografska

obilježja Republike Hrvatske

NASTAVNA JEDINICA: Projektna nastava s geološkom zbirkom

(slijedi prethodno obrađene nastavne jedinice: Oblici i elementi reljefa,

Litološki sastav, Geomorfološka i hipsometrijska obilježja Republike Hrvatske)

NADNEVAK: tijekom listopada, studenog ili prosinca (ovisno o razredu)


TIP SATA: Projektna nastava

CILJEVI NASTAVE:

- Upoznati učenike s podjelom stijena i njihovim osnovnim vrstama

- Objasniti sile koje dovode do različitog postanka stijena

- Naučiti razlikovati osnovne vrste stijena

- Uočiti razlike između magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena

- Osamostaliti učenike u radu

- Osposobiti ih za samostalnu procjenu postignutog uz samokritičnost

ZADATCI NASTAVE:

A) MATERIJALNI:

- ponoviti prethodno naučene pojmove: mineral, stijena, vrste stijena, stijenski

ciklus, magma, lava, tlak i temperatura, kristalizacija, erozija, sediment,

sedimentacija, fosil

- opisati utjecaj unutarnjih i vanjskih sila na nastanak i oblikovanje stijena

- pokazati na geografskoj karti (svijeta ili Hrvatske) područja prekrivena

različitim vrstama stijena

- objasniti uzroke drugačijeg izgleda stijena

B) FUNKCIONALNI:

- Poticati logičko razmišljanje i zaključivanje

- Poticati povezivanje gradiva, razvijati praktičnu primjenu naučenog

- Poticati interdisciplinarnost i korelaciju između prirodoslovnih predmeta

(geologija, kemija, fizika)

C) ODGOJNI:

- Razvijati naviku korištenja različitih izvora znanja


- Razvijati sposobnosti samostalnog argumentiranja i zaključivanja

OBLICI RADA: Frontalni rad, samostalni rad, grupni rad

NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda

demonstracije

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, bilježnica, geološka zbirka,

fizička karta svijeta ili Hrvatske, računalo, projektor, nastavna ploča

KORELACIJA S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA:

- GEOLOGIJA: stijena, erozija, fosil, vulkanizam

- KEMIJA: mineral, kristalizacija, taljenje

- FIZIKA: djelovanje vanjskih i unutarnjih sila, tlak i temperatura


LITERATURA I IZVORI:

a) ZA UČENIKE:

- Gall, Kralj, Slunjski (2008): Geografija 1, udžbenik za 1. razred gimnazije,

Školska knjiga, Zagreb

- Matas, Kozina (2013): Opća geografija, udžbenik za 1. razred srednjih

strukovnih škola, Školska knjiga, Zagreb

- Maradin, Gall (2014): Geografija 1, udžbenik za 1.razred medicinskih i

zdravstvenih škola, Školska knjiga, Zagreb

- Kozina (2009): Geografija Hrvatske, udžbenik za 2. razred srednjih strukovnih

škola, Školska knjiga, Zagreb



b) ZA NASTAVNIKA:

- Bumber, Sviličić (2010): Priručnik za geološku zbirku, UPRIS, Šibenik

- Bumber, Sviličić (2010): Powerpoint prezentacija „Rad s geološkom zbirkom“,

UPRIS, Šibenik



- Matas, Kozina (2013): Opća geografija, udžbenik za 1. razred srednjih

strukovnih škola, Školska knjiga, Zagreb

- Maradin, Gall (2014): Geografija 1, udžbenik za 1.razred medicinskih i

zdravstvenih škola, Školska knjiga, Zagreb

- Kozina (2009): Geografija Hrvatske, udžbenik za 2. razred srednjih strukovnih

škola, Školska knjiga, Zagreb




ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPA SATA

VRIJEME

NASTAVNE METODE

OBLICI RADA


1. UVODNI DIO

2. NAJAVA CILJA

3. RAD S

GEOLOŠKOM

ZBIRKOM

4. PRIKAZ I

VREDNOVANJE

REZULTATA

5 min

5 min

25 min

10 min

metoda razgovora

metoda usmenog

izlaganja, metoda

razgovora

metoda razgovora

metoda rada s tekstom

metoda razgovora

metoda usmenog

izlaganja

metoda demonstracije

frontalni rad

frontalni rad

samostalni rad

grupni rad

grupni rad

NASTAVNA

SREDSTVA

I POMAGALA

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

NASTAVNE

METODE

I OBLICI RADA


računalo i

projektor

računalo i

projektor, zidna

1. UVODNI DIO

Dobar dan učenici!

U prethodnoj nastavnoj jedinici, gdje ste

učili o reljefu i litološkom sastavu (svijeta ili

Hrvatske), usvojili ste neke pojmove koje

ćemo koristiti i danas.

Danas ih zajedno ponavljamo pa vas molim

da kad postavim pitanje dignete ruku da ne

bi svi govorili u isti glas.

1. Može li mi netko odgovoriti što je to

mineral? (nakupina atoma, iona i molekula

najčešće u kristaliziranom stanju)

2. Što je to stijena? (nakupina jednog ili više

minerala)

3. Sjećate li se vrsta stijena? (magmatske

koje mogu biti dubinske, žilne i površinske;

sedimentne koje mogu biti klastične,

biogene i kemogene; metamorfne)

4.O čemu nam „govori“ stijenski ciklus? (o

promjenjivosti stijena, odnosno,

mogućnošću nastanka jedne stijene iz druge

s promjenom fizikalnih i/ili kemijskih uvjeta)

5. Koja je razlika između magme i lave?

(magmom nazivamo rastaljene stijene ispod

površine, a lavom na Zemljinoj površini)

6. Kako tlak i temperatura mogu utjecati na

nastanak stijene? (prilikom promjene

temperature i tlaka magma može

metoda

razgovora,

frontalni rad

metoda

razgovora,


karta (svijeta ili

Hrvatske)

kristalizirati u magmatsku stijenu i obratno;

također, ako se promjeni tlak može nastati

metamorfna stijena)

7. Kako nastaje sedimentna stijena? (pod

utjecajem vanjskih sila stijene se erodiraju,

nastaje sediment koji se prenosi npr.

vodom i naposljetku litificira u stijenu kad

prestane transportna moć vode)

8. Što je to fosil? (fosil je okamenjeni

ostatak nekog organizma, a nalazimo ih

gotovo isključivo u sedimentnim stijenama)

9. Što mislite koje stijene su najčešće na

Zemljinoj površini (ili površini Hrvatske) i

zašto ih nalazimo samo u tankom

površinskom sloju? (sedimentne jer nastaju

pod utjecajem vanjskih sila)

2. NAJAVA CILJA

U prethodnoj nastavnoj jedinici naučili ste

podjelu stijena i njihov način nastanka.

Sad kada smo to ponovili, možemo prijeći

na današnji zadatak. Radit ćete s geološkom

zbirkom tj. uzorcima stijena. Podijelit ćete

se u tri grupe koje će raditi zajedno i

neovisno od ostalih (najbolje ih je podijeliti

prema redovima u učionici, npr. četiri klupe

s osam učenika po redu, gdje se mogu

spojiti dvije klupe u jednu). Svaka grupa će

dobiti po tri uzorka stijena, od svake vrste

po jednu (sedimentnu, magmatsku,

metamorfnu). U prvom dijelu morat ćete

frontalni rad

frontalni rad,


projektor,

geološka zbirka

zaključiti kojoj vrsti stijene pripadaju vaši

uzorci. Također ćete na zajednički papir

napisati razloge zašto to mislite npr. stijena

ima vidljive kristale pa zaključujemo da je

magmatska, stijena se sastoji od manjih

odlomaka ili od sitnih čestica pa

zaključujemo da je sedimentna i slično.

Molim da se na papir s bilješkama potpiše

cijela grupa kako bi mogla biti ocjenjena. Za

prvi dio imate 15 minuta vremena. U

drugom dijelu morat ćete pretpostaviti

redoslijed nastanka vaših uzoraka i

obrazložiti ga (premda na prvi pogled

izgleda komplicirano, ako se sjetimo

stijenskog ciklusa možemo zaključiti da iz

jedne stijene može nastati druga samo je

bitno to dobro objasniti, npr. magma se

hladi pa nam je prva stijena magmatska. Na

magmatsku stijenu pada kiša koja je

usitnjava i odnosi sediment pa nam

njegovim taloženjem nastaje sedimentna

stijena. Naposljetku, ako se naša

sedimentna stijena nađe pod velikim

tlakom jer se preko nje navukao debeli sloj

stijena, nastat će nam posljednja vrsta tj.

metamorfna). Za drugi dio imate 10 minuta.

Nakon toga će predstavnik grupe doći pred

ploču i iznijeti rezultate svoje grupe. Svi

članovi grupe dobit će iste ocjene jer rade

zajedno. Moguće su sve ocjene i one će

vjerojatno biti veće što će vaša suradnja biti

bolja. Slobodno koristite udžbenik i vašu

bilježnicu kako bi se brže snašli i na vrijeme

izvršili zadatak.

metoda

demonstracije


udžbenik,

geološka zbirka

Želim vam puno sreće i uspjeha!

3. RAD S GEOLOŠKOM ZBIRKOM

a) Prva grupa dobiva: vapnenac, mramor i

bazalt. Vapnenac je predstavnik sedimentne

stijene, jedne od najčešćih (polovica

površine Hrvatske), čijim otapanjem

nastaje krški reljef. Uglavnom je biogenog

postanka pa često sadrži fosile koji su

vidljivi u obliku bijelih točkica. Mramor je

metamorfna stijena. Uglavnom je mliječno

bijele boje, sjajan je te visoke tvrdoće.

Bazalt je tipična površinska magmatska

stijena. Često je tamnijih nijansi, a odlikuje

se sitnozrnatom strukturom i kristali se ne

vide golim okom za razliku od dubinskih

magmatskih stijena.

b) Druga grupa dobiva: granit, gnajs i

pješčenjak. Granit je tipična dubinska

magmatska stijena. Pošto je nastala

polaganim hlađenjem ispod Zemljine

površine, njezina struktura je zrnata tj.

kristali se lijepo vide i uglavnom su bijele i

crne boje. Gnajs je metamorfna stijena koja

se lako prepoznaje prema izmjeni tamnih i

svijetlih mineralnih traka koje podsjećaju na

slojeve. Pješčenjak je sedimentna stijena

nastala očvršćivanjem sedimenta veličine

pijeska. Pijesak je mjera za veličinu čestice

(0.06 – 2 mm), a ne za vrstu materijala.

Prepoznaje se po hrpavoj površini koja nas

podsjeća na brusni papir. Čestice su sitne,

samostalni

rad, grupni

rad, rad s

tekstom

samostalni


udžbenik,

geološka zbirka

udžbenik,

ali uglavnom vidljive.

c) Treća grupa dobiva: andezit, amfibolit i

breču. Andezit je površinska magmatska

stijena. Prepoznaje se po sitnozrnatoj

podlozi u koju su uklopljeni krupni kristali,

uglavnom nekoliko milimetara u promjeru.

To znači da je nastala brzim hlađenjem na

površini jer minerali „nisu imali vremena“

za rast (kao bazalt), dok su veći minerali

nastali ispod površine te su s tokom magme

odnešeni prema površini. Uzorak sadrži

krupne minerale crne boje koji se nazivaju

amfibolima (hornblenda). Amfibolit je, kao

što mu ime kaže, sastavljen od minerala

amfibola. Stijena je zbog toga crna i veoma

teška. Škriljave je teksture (kao i gnajs) što

znači da su minerali položeni okomito na

smjer pritiska. Breča ili kršnik je klastična

sedimentna stijena nastala cementacijom

fragmenata stijena ili klasta, milimetarskih

ili centimetarskih dimenzija. Pošto do

cementacije dolazi uslijed same težine

stijena, a uz mali ili nikakav utjecaj vode,

možemo zaključiti zašto su klasti oštrih

bridova i kutova (za razliku od

konglomerata).

Vrijeme za prvi dio je isteklo. Sada zajedno

pokušajte dokučiti redoslijed nastanka vaših

stijena i naravno obrazložiti ga. Imate 10

minuta vremena.

Redoslijed prve grupe: vapnenac – mramor

– bazalt; objašnjenje: vapnenac je nastao

sedimentacijom ispod površine mora.

rad, grupni

rad, rad s

tekstom

samostalni

rad, grupni


geološka zbirka

Nakon toga je tektonskim pokretima

doveden u veću dubinu gdje je u uvjetima

većeg tlaka i temperature preobražen u

mramor. Nakon nekog vremena mramor je

dospio u uvjete još veće temperature gdje

se pretvorio u magmu te poslije uzlaznim

strujanjem dospio na površinu. Valja

vrednovati i druge kombinacije npr. nakon

erozije mramora pod morem nastaje

vapnenac i slično. Nije bitno da učenici

„pogode“ pravilni redoslijed, već da logično

zaključe kako je iz jedne stijene mogla

nastati neka druga tj. da pravilno zamisle

uvjete nastanka.

Redoslijed druge grupe: granit – gnajs –

pješčenjak; objašnjenje: granit je nastao

polaganom kristalizacijom magme ispod

Zemljine površine. U uvjetima visokog tlaka

dobio je škriljavu strukturu, svijetli i tamni

minerali slagali su se u naizmjenične trake i

nastao je gnajs. On je nakon erozije

krovinskih naslaga dospio na površinu. Tako

je podvrgnut daljnjoj eroziji te je usitnjen do

čestica veličine pijeska koje su naknadnim

transportom i akumulacijom stvorile

pješčenjak.

Redoslijed treće grupe: andezit – amfibolit –

breča; Andezit nastaje izbijanjem magme na

površinu i njezinim brzim hlađenjem.

Prepoznajemo ga po utruscima većih crnih

minerala ambifola. Uslijed velikog tlaka

(primjerice pri tektonskim pokretima) on će

se preobraziti u amfibolit. Erozijom se

odlamaju fragmenti amfibolita čijom

rad, rad s

tekstom


nastavna ploča

cementacijom uz npr. karbonatno vezivo

nastaje breča.

4. PRIKAZ I VREDNOVANJE REZULTATA

Vrijeme je isteklo. Sada molim predstavnika

prve grupe da donese uzorke i bilješke. Dok

učenik iznosi zaključke svoje grupe,

nastavnik označava na ploči točne ili

netočne tvrdnje i vrednuje ih prema ključu:

- grupa nije prepoznala uzorke = 1

- prepoznata jedna vrsta stijene = 2

- prepoznata jedna vrsta stijene

(zamijenjene magmatska i

metamorfna) = 3

- prepoznata jedna vrsta stijene

(zamijenjene magmatska i

metamorfna) i pravilno objašnjen

redoslijed nastanka = 4

- prepoznate sve tri vrste stijena = 4

- prepoznate sve tri vrste stijena i

pravilno objašnjen redoslijed

nastanka = 5

Postupak se ponavlja za drugu i treću grupu

po istom ključu.

metoda

razgovora,

metoda

usmenog

izlaganja,

metoda

demonstracije

1. UVODNI DIO 2. NAJAVA CILJA


3. RAD S GEOLOŠKOM ZBIRKOM 4. PRIKAZ I VREDNOVANJE REZULTATA

Documents

GEOLOŠKOM ZIRKOM PROJEKTNA NASTAVA)upris.hr/wp/wp-content/uploads/2016/04/Pripreme-za-izvedbu... · RAZREDI: 5. osnovne, 8. osnovne, 1. gimnazije, 1. strukovne, 2. strukovne, 4