Geografija- Opis predmeta

Geografija

Geografija- Opis predmetaGeografija- Opis predmeta

Svrha učenja i podučavanja geografije je formiranje samostalnog, odgovornog pojedinca koji će u

društvenoj zajednici imati aktivnu ulogu pri planiranju funkcionalne i optimalne prostorne

organizacije čije upravljanje će biti zasnovano na održivom razvoju.

Geografsko obrazovanje je od vitalnog značaja za obrazovanje pojedinca, jer daje jedinstven

doprinos razvoju kritičkih globalnih perspektiva kod učenika/ce, produbljujući razumijevanje mnogih

savremenih izazova poput klimatskih promjena, upravljanja vodama, sigurnosti hrane, opskrbe

energentima, prekomjernog korištenja prirodnih resursa, migracija, urbanizacije, geoekoloških

problema, prirodnih katastrofa i dr.

Geografija omogućava učeniku/c da kroz konceptualno razumijevanje i više nivoe kognitivnog

znanja shvati interakciju (uzročno – posljedične veze) prirodnih i društvenih pojava, procesa i

promjena koje geografski prostor čine kompleksnim i promjenljivim.

Geografija kod učenika/ce razvija prostorno mišljenje, kritičko razmišljanje, informiranost i

razumijevanje kako ljudi formiraju različita okruženja i okolnosti, kako međusobno komuniciraju i

kakve posljedice proizlaze iz naših svakodnevnih prostornih odluka.

Stečena znanja i razvijene kompetencije pogoduju poduzetničkom djelovanju uz razumnu procjenu

mogućnosti, ograničenja i rizika u svakodnevnom i profesionalnom životu.

Zbog specifičnog objekta proučavanja (prostorni kompleks geosfera) Geografija pripada i

prirodnom i društveno - humanističkom području i kao takva je jedini predmet u odgojno-

obrazovnom sistemu u kojem učenik/ca holistički proučava geografski prostor kroz različite

prostorne okvire, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, kako bi ga

razumio/jela i u njemu obezbijedio/la kvalitetnije uvjete za život svakog pojedinca.

Konstruktivističkim pristupom kroz predmet Geografija učenik/ca stiče geografska znanja, vještine

i stavove, pozitivna etička načela koja omogućavaju da posmatranjem, istraživanjem i analizom

sveobuhvatno i ispravno sagleda geografski prostor što će pomoći da donosi procjene te ispravne i

argumentovane odluke u izgradnji održive budućnosti.

Geografska znanja i vještine učenik/ca stiče kroz predmete Moja okolina, Priroda i Društvo, a kao

samostalni nastavni predmet Geografija se izučava od šestog do devetog razreda devetogodišnjeg

obrazovanja. U Općim gimnazijama izučava se kao zaseban predmet, od prvog do četvrtog

razreda.

Geografija

Geografija - Ciljevi učenja i podučavanja predmetaGeografija - Ciljevi učenja i podučavanja predmeta

Razvijanje geografske pismenosti kroz sticanje i razumijevanje geografskih znanja i

koncepata. Razvija se sposobnost konceptualnog razumijevanja i sveobuhvatnog posmatranja,

opisivanja, objašnjavanja i istraživanja prirodnih i društvenih pojava, procesa i promjena u

geografskom prostoru, analize njihovih uzročno - posljedičnih veza kroz kritičko razmišljanje te

sposobnost oblikovanja funkcionalne prostorne organizacije na sveobuhvatnom nivou kroz

praktikovanje načela održivog, uključivog i pametnog razvoja (holistički pristup).

Razvijanje kartografske pismenosti i specifičnih vještina koje se odnose na različite tehnike

rada, posebno one koje se odnose na vizuelizaciju, prikupljanje, obradu, analizu i predstavljanje

geografskih podataka te istraživački, posebno terenski rad. Osposobljava učenika/cu da prezentira

stečeno geografsko znanje u verbalnom, kvantitativnom i grafičkom obliku koristeći se geografskim

metodama, geografskom terminologijom i informacionim tehnologijama (IKT), posebno

geoprostornim tehnologijama kao što je Geografski informacioni sistem (GIS).

Razvijanje sposobnosti razumijevanja kompleksnosti svijeta zasnovanom na naučnom

pogledu na Svijet, stavovima i vrijednostima koje su oslobođene predrasuda i stereotipa,

njegujući empatiju, poštovanje, toleranciju i uvažavanje drugih rasa, naroda, kultura, običaja,

religija, rodnih i drugih socijalnih skupina i njihovih prostornih identiteta.

Razvijanje razumijevanja uloge, značaja i aplikativnosti geografije. Kod učenika/ce razvija

kritički odnos, stav i odgovornost prema savremenim procesima i pojavama u prirodi i društvu, i

kreativno, inovativno, aktivno uključivanje u njihovo rješavanje, te cjeloživotno samoaktualiziranje.

Razvijanje ličnog prostornog identiteta i pozitivne emocije prema Bosni i Hercegovini, želje i

odgovornost za gradnju njene bolje budućnosti, osjećaja njenoj pripadnosti, ali i Evropi i Svijetu.

Geografija

Geografija - Oblasna strukturaGeografija - Oblasna struktura

GEOGRAFSKI PROSTOR

A

Oblast obuhvata koncepte: mjesto, razdaljina, smjer, pravac, skala, prostorne organizacije,

međusobno povezivanje i prostorni odnosi.

Ova oblast pruža odgovor učeniku/ci gdje se nalazi u odnosu na objekte iz neposrednog

okruženja ili koliko je daleko u odnosu na neke zadate tačke.

Koncept mjesta može obuhvatati različite prostorne dimenzije i njihovo posmatranje kroz

različite uzročno-posljedične odnose sa okolinom što će svakome mjestu dati različitu

valorizaciju, ali i različito poimanje datog prostora od strane pojedinaca ili društvenih zajednica,

jer ga drugačije percepiraju, doživljavaju, razumiju i na kraju vrednuju i mijenjaju.

U takvim odnosima svakom mjestu određujemo njegov geografski položaj, oblik, površinu,

granice i prostorne odnose sa okruženjem.

Svaki geografski prostor se mora sagledati na različitim nivoima organizacije i uporediti sa

mjestima koja su na različitim prostornim distancama.

Koncept prostora govori o značaju lokacije i prostorne raspodjele, kao i o načinu na koji ljudi

organizuju i upravljaju prostorima u kojima žive.

MEĐUSOBNO DJELOVANJE POJAVA, PROCESA I PROMJENA

B

Oblast obuhvata koncepte: pojave, procesi, promjene, međusobno djelovanje (interakcije),

obrasci, trendovi, zakonitosti.

Međusobno djelovanje uključuje veze i međusobne odnose pojava i procesa koji su u uzročno-

posljedičnoj vezi, što ima za posljedicu stalne promjene u geografskom prostoru. Promjene

mogu biti prirodne i društvene, određene kako prostorno, tako i vremenski i one se javljaju u

različitim prostornim okvirima i djeluju različitim intenzitetom. Neke od promjena su predvidive,

ponavljajuće i ciklične, dok su neke od njih i nepredvidive.Promjene i procesi se dešavaju po

određenim zakonitostima i obrascima.

Važan zadatak geografije je prepoznavanje sličnih karakteristika koje se ponavljaju u

prirodnom ili ljudskom okruženju (obrasci) kao i karakteristika ili osobina koje pokazuju

konzistentnu tendenciju u određenom okruženju kroz vremenski period (trendovi).

Karakteristike mogu biti prostorne, društvene, ekonomske, prirodne ili okolišne. Geografija

upoređuje i analizira veze između karakteristika kako bi odredila obrasce, ona analizira veze

između tih karakteristika tokom vremena kako bi utvrdila trendove.

Kroz ovu oblast učenik/ca se osposobljava da posmatra prostor, da prati njegove pojave i

procese, trenutne događaje, da ih razumije, analizira, upoređuje, klasificira, procjenjuje, donosi

zaključke zasnovane na kritičkom razmišljanju te predviđa buduće promjene.

ODRŽIVI RAZVOJ

C

Oblast obuhvata koncepte: održivost, kritičko mišljenja, geografske perspektive,

samoaktualizacija, prostorno planiranje, predviđanje, simuliranje i modeliranje (GIS).

Koncept održivost podrazumijeva dugotrajno razvijanje svijesti svakog pojedinca od najranijeg

uzrasta (razvijanje metakognitivnih sfera mišljenja) o uzročno - posljedičnoj vezi između

djelovanja čovjeka i prirode.

Geografska perspektiva zahtijeva razmatranje i upoređivanje problema, događaja, zbivanja i/ili

pojava iz višestrukih perspektiva što je preduvjet uspješnom rješavanju problema, donošenju

odluka ili prosudbi kao i efikasnom formulisanju plana djelovanja.

Sticanje znanja i vještina potrebnih za planiranje, upravljanje i oblikovanje prostora doprinosi

razvoju samoaktualizacije svakog pojedinca, njegovih stavova, vještina, vrijednosti i

odgovornosti za cjeloživotno djelovanje. Razvoj savremenih tehnologija omogućava objektivno

razumijevanja Svijeta. Sticanje vještine korištenja Geografskih informacionih sistema (GIS)

daje posebnu ulogu i značaj geografiji, jer ona omogućava provjeru valjanosti mjera zaštite i

aktivnosti koje vode kvalitetnijem planiranju i upravljanju prostorom kao i predviđanje njegovih

promjena (simuliranje interakcija) u budućnosti.

Nastava geografije gradi vještine za aktivno građansko sudjelovanje u izgradnji održive

budućnosti.

REGIONALNA GEOGRAFIJA

D

Ova oblast kroz kritičko razmišljanje analizira i valorizira prirodne i društvene pojave i procese

koji formiraju kompleksne i jedinstvene prostorne organizacije višeg i nižeg nivoa koji su

prostorno i vremenski promjenljive/raznolike.

Prostorni značaj zahtijeva utvrđivanje važnosti mjesta ili regije. To zahtijeva otkrivanje veze

između geografskog položaja i prirodnogeografskih karakteristika mjesta/regije te utvrđivanje i

analiziranje jedinstvenih odnosa između prirodnogeografskih i društvenogeografskih

karakteristika mjesta/regije kako bi se razumjeo njegov značaj kroz različite geografske

perspektive.

Stoga ova oblast obuhvata predhodne tri oblasti koje se koncepcijski vežu jedna na drugu.

Kroz sadržaje u ovoj oblasti učenik/ca stiče znanja o Bosni i Hercegovini, Evropi

i vanevropskim kontinentima.

Analizira i vrednuje geografski položaj, prirodnogeografske i društvenogeografske pojave,

procese i promjene i uočava sličnosti i razlike između različitih prostornih organizacija naročito

u pogledu društveno-ekonomskog razvoja i njegovog utjecaja na kvalitetu okoliša i održivost

prostora. Razumije ključne probleme u savremenom društvu.

Upoznavanjem različitih kultura, tradicija, običaja i potreba među ljudima oslobođa se

predrasuda i stereotipa čime stiče kompetencije odgovornog Građanina koji poznaje i poštuje

ljudska prava i univerzalne vrijednosti spram svih živih bića.

Proučavanjem regija i razlika između njih učenik/ca upoznaje regionalne probleme, ali i

globalnu promjenljivost Svijeta.

Usvajanjem geografskih znanja i vještina učenik/ca će biti u stanju da prati trenutne vijesti iz

cijelog Svijeta kao što su globalna područja rizika u smislu prirodnih, geoekoloških i drugih

rizika te da razumije faktore koji su uticali na njih, ali će biti u stanju i kritički razmatrati

pozadinu i regionalni značaj vijesti. Učenik/ca će biti u stanju uporediti i procijeniti osjetljivost

regije na rizik i uticaj rizika s obzirom na prirodne resurse regije i nivo razvoja te će znati

predvidjeti negativne posljedice rizika, ali i ponuditi rješenja za ublažavanje rizika ili

ublažavanje njihovih učinaka te znati kako djelovati u skladu s održivim razvojem. Bit će u

stanju da prepozna pozitivan razvoj regija Svijeta i faktore koji na njega utiču. Napokon,

prihvatat će pozitivna kretanja širom Svijeta uključujući eko-socijalnu održivost i globalni razvoj

za dobrobit i budućnost svih ljudi kao i planete Zemlje.

Geografija

Geografija - Ishodi učenjaGeografija - Ishodi učenja

Odgojno-obrazovni nivo i razred

OsnovnoOsnovno

66

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A A GEOGRAFSKI PROSTORGEOGRAFSKI PROSTOR

A.6.1

A.6.2

A.6.3

A.6.4

A.6.5

B B MEĐUSOBNO DJELOVANJEMEĐUSOBNO DJELOVANJE

POJAVA, PROCESA I PROMJENAPOJAVA, PROCESA I PROMJENA

B.6.1

B.6.2

B.6.3

B.6.4

B.6.5

B.6.6

B.6.7

B.6.8

B.6.9

C C ODRŽIVI RAZVOJODRŽIVI RAZVOJ

C.6.1

C.6.2

A A GEOGRAFSKIGEOGRAFSKIPROSTOR PROSTOR

A.6.1A.6.1

Objašnjava važnostizučavanja geografije urazumijevanju pojava,procesa, promjena iodnosa u prostornojstvarnosti.

A.6.2A.6.2

Navodi osnovne odlikeKosmosa i klasifikujekosmička tijela.

A.6.3A.6.3

Opisuje oblik Zemlje irazlikuje njena kretanja.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-

1.2.1

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.3

GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 GEO-

1.1.4

http://kurikulum.ks.gov.ba/bs/node/2942









Definiše geografiju kao naukuo prostoru, svrhu izučavanjageografije kao prirodne idruštvene nauke.

Objašnjava historijski razvojgeografije i doprinospojedinih naučnika u njenomrazvoju.

Otkriva uzročno-posljedičnodjelovanje prirodnih idruštvenih pojava i procesa uformiranju jedinstvenih ineponovljivih geografskihprostora koji pružaju različiteuvjete života.

Navodi geografske disciplinei njihov predmet izučavanjakroz prizmu aplikativnostigeografije u savremenomdruštvu.

Utvrđuje važnost geografije uobrazovanju i svakodnevnomživotu pojedinca kroz davanjeprimjera.

Upoređuje nekadašnjavjerovanja o nastankuKosmosa sa savremenomteorijom nastanka Kosmosa.

Navodi naučno-tehničkadostignuća koja su daladoprinos u izučavanjuKosmosa.

Objašnjava zakone kojiuspostavljaju odnose međukosmičkim tijelima.

Razlikuje posljedicespecifičnih prostornih odnosa(položaje) Zemlje, Sunca iMjeseca.

Navodi dimenzije Zemlje.

Povezuje promjene uprostoru sa prividnimdnevnim kretanjem Sunca.

Razlikuje lokalno odzonalnog vremena.

Izračunava vrijeme nekesatne zone na osnovuvremena u svojoj satnoj zoni.

Objašnjava uticaj revolucijeZemlje i nagnutost zemljineosi na različito zagrijavanjeZemljine površine.

Upoređuje toplotne pojasevesa aspekta granica, brojagodišnjih doba, njihovihodlika i dužine trajanja dana inoći.

KLJUČNI SADRŽAJI

Definisanje predmeta iobjekta izučavanja geografije.Zadaci, podjela i svrhaizučavanja geografije.

KLJUČNI SADRŽAJI

Kosmos i kosmička tijela.Osnovne predstave oKosmosu i kosmičkim tijelimai njihovim grupacijama –zvijezde, planete, prirodnisateliti (Mjesec i njegovemijene), asteroidi, komete,meteori. Orbite. Svjetlosnagodina. Sazviježđa. Galaksija(Mliječni put). Galaktička jata.Sunčev sistem. PomračenjeSunca i Mjeseca. Zemlja uSunčevom sistemu.

KLJUČNI SADRŽAJI

Zemlja – oblik (geoid) idimenzije. Prividno dnevnokretanje Sunca. RotacijaZemlje i njene posljedice.Lokalno i zonalno vrijeme.Revolucija Zemlje i njeneposljedice. Kalendar – solarnii lunarni.

PREPORUKE ZA OSTVARENJE

ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanja –metodičke smjernice

Kroz ovaj ishod učenik/ca seupoznaje sa predmetomGeografija. Vrlo je važno darazumije da je to i prirodna idruštvena nauka i kao takva


ISHODA


Cilj izučavanja ovog ishoda jerazviti kod učenika/ce interesza istraživanjem Kosmosa ipostupno uspostaviti naučnipogled na njega. Ovaj


ISHODA


Obrasci kretanja kosmičkihtijela u Sunčevom sistemumogu se opisati i predvidjetina temelju opažanja irazumijevanja sile gravitacije.

povezuje prirodne i društvenenauke. Geografija se baviproučavanjem prostora,prostornih varijabilnosti, tj.pojava, procesa i promjenakoje se razlikuju unutar iizmeđu mjesta (neke lokacije)zbog čega je geografskoobrazovanje neophodno zarazumijevanje Svijeta ukojem živi.

Kroz adekvatne primjereukazati na prisustvo stalnihuzročno – posljedičnih veza(interakcija) između prirodnihi društvenih pojava i procesakako na lokalnom tako iglobalnom nivou.

Pojasniti učeniku/ci koliko jevažno da razvije geografskinačin razmišljanja, da seuvijek pita: Zašto?, Zbogčega? Šta je uzrok nečemu,a šta njegova posljedica?

Koristiti interaktivnu metodu irazličita nastavna sredstvakoji će podići interesovanjeučenika/ce za predmet.Važno je da shvati značajgeografskih istraživanja kojaće uvijek zadovoljavatinjegovu/njenu znatiželju.

2.Mogućnost ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti –međupredmetna korelacija

Ostvariti međupredmetnupoveznicu sa predmetimakroz koja je učenik/ca, nanižim nivoima obrazovanja,stekao/la početna geografskaznanja o prostoru, a to suMoja okolina, Priroda iDruštvo. Učenik/ca treba darazumije važnostkontinuiranog sticanja znanjai međupredmetnogpovezivanja. Također, bitnoje da zna da će se krozpredmet Geografija upoznatisa brojnim pojmovima čijedublje razumijevanje ćepostepeno usvajati, kako krozgeografiju tako i drugepredmete koje će imati u

ishod je važan i u aspektu daučenik/ca razumije kakočovjek kroz istraživanjeprostora dolazi do istine tj. dospoznaja te kako mu se nataj način mijenja pogled naSvijet.

Kroz ovaj ishod vrlo je važnopostaviti temelje za usvajanjekoncepta prostora –udaljenosti, njihova veličina,odnosi između objekata uprostoru te zakonitosti koje ihuspostavljaju.

Ne insistirati naenciklopedijskom znaju negona razumijevanju odnosa iformiranju predodžbi oKosmosu kojeučenik/ca ovoga uzrastamože razviti s obzirom da jošnema predmet fizika.

Ako postoji mogućnostomogućiti učeniku/ci dapromatra zvjezdano nebo, daposjeti planetarij iliopservatorij. Preporuka je daučenik/ca savlada osnovnemetode pravljenjaastronomskih modela, npr.model Sunčevog sistema.

Putem interaktivne metodeuz upotrebu modela, grafičkihprikaza ili animacija objasnitiobrasce prividnog kretanjaSunca i Mjeseca.

Promovisati aktivno učenje iistraživački rad, voditi ipotaknuti učenika/cu dasamostalno razmišlja.


Kroz ovaj ishod vrlo je važnameđupredmetna povezanostgeografije sa matematikomnpr. pri pojašnjavanju da uKosmosu ne postoji dole igore, lijevo i desno (dole jeono što je usmjereno premasredištu Zemlje).

U okviru ishoda

Razumijevanje ovih obrazacatreba koristiti za objašnjenjemnogih pojava na Zemljipoput smjene dana i noći,godišnjih doba, plime i oseke.Insistirati na razumijevanjuuzročno – posljedičnihodnosa između pojava iprocesa i korištenjugeografske terminologije priobjašnjavanju istih.

Putem interaktivne metodeuz upotrebu modela, grafičkihprikaza ili animacija objasnitiobrasce prividnog kretanjaSunca i Mjeseca.

Koristiti interaktivnu metodu ikako bi učenik/ca imao/lamogućnost postavljati pitanja,davati odgovore, iznositisvoje stavove i mišljenja.

Promovisati aktivno učenje iistraživački rad, voditi ipotaknuti učenika/cu dasamostalno razmišlja.


Sa pojmom gravitacijeučenik/ca se susreće još unižim razredima. Kad sebude obrađivala kroz predmetfizika prikladno je da seobradi kroz znanja o oblikuZemlje i geografskoj širini štosu geografski sadržaji.

Kroz ovaj ishod vrlo je važnameđupredmetna povezanostgeografije sa matematikomnpr. pri pojašnjavanju oblikaZemlje (sferoid – geoid), pojmova Zemljina os(prečnik), polovi (krajnjetačke prečnika), ekvator(obim) i površina (ploština)Zemlje. PodučavanjeZemljine rotacije temelji se napojmovima vrtnje kugle,kružnice kao i mjerenjuuglova za razumijevanjesatnih zona i revolucijeZemlje.

daljem školovanju.

3.Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvojaključnih kompetencija –kompetencijski pristup

Geografsko obrazovanje jeod vitalnog značaja zaosposobljavanje učenika/ceznanjem, vještinama,stavovima, vrijednostima ipraksama koje omogućavajuda razumiju Svijet u kojemžive, da vrednuje prostor, dabude odgovoran/na i donosiispravne i argumentovaneodluke za održivi opstanakplanete.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, sposobnost dakoristi geografske koncepte,kauzalni način razmišljanja,razvija se kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Sve navedenodoprinosi razvoju holističkogsvjetonazora, koji je u skladusa savremenim naučno –tehnološkim razvojem.

učenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti korelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost,Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno, pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.

3.Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvojaključnih kompetencija–kompetencijski pristup

Kod učenika/ce se razvijanaučni pogled na Svijet,geografski način razmišljanja,sposoban/na je dakoristi geografske koncepte,razvija se kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposobnost dazaključuje logički, datraži dokaze i obrazlaže ih tese razvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Sve navedenodoprinosi razvoju holističkogsvjetonazora, koji je u skladusa savremenim naučno –tehnološkim razvojem.

Kroz istraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Učenik/ca razvijakomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

U okviru ishodaučenik/ca prikuplja,obrađuje, prikazuje ianalizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitikorelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost,Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Kod učenika/ce se razvijanaučni pogled na Svijet,geografski način razmišljanja,sposoban/na je da koristigeografske koncepte, razvijase kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposobnost dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te serazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Sve navedenodoprinosi razvoju holističkogsvjetonazora, koji je u skladusa savremenim naučno –tehnološkim razvojem.

Kroz istraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Razvija komunikacijskevještine kao što je skladno,usmeno i pismeno,izražavanja uz korištenjegeografske terminologije.

Učenik/ca je sposoban/na dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i opća

iskustva te razumije principcjeloživotnog stjecanja ikorištenja novih znanja - učikako učiti.

A.6.4A.6.4

Primjenjuje osnovne načine orijentacije.

A.6.5A.6.5

Koristi elemente karte za razumijevanjerazličitih vrsta geografskih karata.

GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3

Orijentiše topografsku kartu pomoćukompasa.

Izrađuje jednostavnu skicu kretanja po terenu.

Objašnjava elemente geografske koordinatnemreže i geografske koordinate.

Koristi geografsku koordinatnu mrežu zautvrđivanje geografskog položaja neke tačkena geografskoj karti.

Razlikuje savremene načine orijentacije(Globalni navigacijski satelitski sistem –GNSS, Google maps).

Upoređuje tradicionalne i savremene načineizrade geografskih karata i prikazivanjaZemljine površine na globusu i geografskojkarti.

Razlikuje elemente geografske karte, načineizračunavanja udaljenosti i metode zaprikazivanje nadmorske visine na geografskojkarti.

Izrađuje jednostavne topografske i tematskekarte.

Objašnjava ulogu, značaj kartografije i njenrazvoj u svijetu informatičkih tehnologija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Orijentacija na horizontu (pomoću nebeskihtijela, objekata i instrumenata). Savremeninačini orijentacije. Određivanje geografskogpoložaja tačaka i objekata na površini Zemlje

KLJUČNI SADRŽAJI

Globus. Razmjera i razmjernik. Plan.Geografska karta. Topografska karta.Satelitski snimak, Google maps. Osnovnielementi geografske karte. Metode zaprikazivanje nadmorske visine na geografskojkarti i određivanje udaljenosti. Vrste karata porazmjeri i sadržaju. Digitalne karte. Korištenjei čitanje geografskih karata.

PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA

1.Mogućnosti efikasnog učenja ipodučavanja – metodičke smjernice

Kroz ovaj ishod preporučuje se korištenjedemonstrativne metode podučavanja koja ćeomogućiti učeniku/ci da ovlada vještinomorijentacije pomoću nebeskih tijela, objekata,predmeta i instrumenata. Neophodno jekoristiti različita nastavna sredstva kao iizlazak u školsko dvorište ili neki drugiadekvatan prostor koji ćeučeniku/ci obezbijediti mogućnost usvajanjaove vještine.

Koristiti aktivno učenje, interaktivnu metodu irazličita nastavna sredstva koji će angažovatiučenika/cu i podići interesovanje. Koristiti



Uz pomoć karte učenik/ca usvaja konceptesmjera, odnosa veličina i visine te udaljenostizbog čega je neophodno da učenik/cakontinuirano samostalno vježba vještinu radasa kartom uz upotrebu elemenata karte. Toće biti preduslov za povećanje kvaliteteopćegeografskog znanja.

Pri izučavanju prirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlika prostora, svakigeografski pojam je povezan s kartom ikartografskim elementima pri čemu se nikakone smije upasti u zamku da je geografijazapravo topografija.







interaktivnu metodu i kako bi učenik/caimao/la mogućnost postavljati pitanja, davatiodgovore, iznositi svoje stavove, mišljenja.

2.Mogućnost ostvarivanja međupredmetnepovezanosti – međupredmetna korelacija

Predstavljanje različitih sadržaja nageografskim kartama je znanje koje nam jepotrebno u svakodnevnom životu zbog čegaje neophodna korelacija kako prirodnih tako idruštvenih nauka sa kartografijom posebnosa Geografskim informacionim tehnologijama(GIS), Google Eart-om i drugim savremenimnačinima lociranja i predstavljanja objekata uprostoru.

Orijentacija na horizontu s pojmovima vidik,vidikova linija i stojište zahtijeva poveznicu samatematičkim pojmovima krug i kružnica kao isredište kružnice. Pri objašnjavanjuorijentacije po Suncu učenik/ca morapoznavati prividno dnevno kretanje Suncaodnosno kružno kretanje i pojmove pravca ipolupravca. Također, pri određivanju položajumjesta na Zemlji neophodno je da seučenik/ca snalazi na koordinatnom sistemu.

Za predočavanje veličina u geografiji kao štosu udaljenosti geografskih objekata,nadmorska visina, dubina mora, površina,masa, mjerilo (umanjenje) neophodno jepovezivanje sa matematičkim znanjem.

Objašnjavanje magnetnog polja u fizicipodrazumijeva i korištenje geografskogznanja o geografskoj širini odnosno kad segovori o deklinaciji mora se ukazati na razlikuizmeđu magnetnih i geografskih polova. To jesvakako važno i za orijentaciju pomoćukompasa.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik/ca izražavao/la jasno i smisleno,pismeno i usmeno, uz korištenje geografsketerminologije.

3.Mogućnosti odgojnog djelovanja irazvoja ključnih kompetencija–kompetencijski pristup

Učenik/ca će biti sposoban/na dakoristi geografske alate za orijentaciju,lociranje i dobivanje geografskih podataka uprostoru, da razumije topografske i tematskekarte te da prepoznaje geografske objekteprostora na topografskim kartama u svrhuorijentacije.

Preporuka je koristiti aktivno učenje iinteraktivnu nastavu uz upotrebu raznovrsnihnastavnih sredstava.


Predstavljanje različitih sadržaja nageografskim kartama je znanje koje nam jepotrebno u svakodnevnom životu zbog čegaje neophodna korelacija kako prirodnih tako idruštvenih nauka sa kartografijom posebnosa Geografskim informacionim tehnologijama(GIS), Google Eart-om i drugim savremenimnačinima lociranja i predstavljanja objekata uprostoru.

Za predočavanje veličina u geografiji kao štosu udaljenosti geografskih objekata,nadmorska visina, dubina mora, površine,masa, mjerilo (umanjenje) neophodno jepovezivanje sa matematičkim znanjem.

Mjerilo geografske karte je jedan od sadržajakroz koji se ostvaruje međupredmetnapovezanost sa tehničkom kulturom, pri čemutreba imati na umu da učenik/ca kad govori orazmjeri na karti govori o umanjenjuudaljenosti, dok se u okviru predmetatehnička kulturaučenik/ca podučava umanjenju površine.Zbog toga se, kad je riječ o ovim sadržajima,treba ostvariti međupredmetna korelacija i samatematikom.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik/ca izražavao/la jasno i smisleno(pismeno i usmeno) uz korištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca je sposoban da koristi geografskealate za orijentaciju, lociranje i dobivanjegeografskih podataka u prostoru, da razumijetopografske i tematske karte te da prepoznajegeografske objekte prostora na topografskimkartama u svrhu orijentacije. Razvija sesposobnost korištenja geografskih podatakakao alata za razumijevanje prostora,sposobnost izražavanja informacija pomoćukartografije, korištenja izvora informacijadobivenih terenskim metodama i tehnikamarada (crtanje panoramske slike, skice,tematske karte, preslikavanje, mjerenje

Učenik/ca će biti sposoban/na da učisamostalno, disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristi prethodna geografska iopća iskustva te da razumije principcjeloživotnog stjecanja i korištenja novihznanja – uči kako učiti.

Ovaj ishod razvija matematičke kompetencijekoje uključuju logičko, stvaralačko i kritičkomišljenje kao i kompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti (korištenje informaciono– komunikacijskih tehnologija) krozprikupljanje i korištenje izvora informacijadobivenih različitim metodama i tehnikamarada.

Pri istraživanju različitih geografskih temakoristi komunikacijske vještine uz korištenjegeografske terminologije.

Kod učenika/ce se razvija sposobnostprimjene teorijskih znanja - funkcionalnapismenost.

itd.), sposobnost primjene teorijskih znanja upraksi – kartografska i funkcionalnapismenost.

Ovaj ishod razvija matematičke kompetencijekoje uključuju logičko, stvaralačko i kritičkomišljenje kao i kompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti (korištenje informaciono– komunikacijskih tehnologija) krozprikupljanje i korištenje izvora informacijadobivenih različitim metodama i tehnikamarada.

Pri istraživanju različitih geografskih temakoristi komunikacijske vještine uz korištenjegeografske terminologije.

Kod učenika/ce se razvija sposobnostprimjene teorijskih znanja - funkcionalnapismenost.

Razvija se sposobnost razumijevanjageografskih koncepata.

B B MEĐUSOBNOMEĐUSOBNODJELOVANJEDJELOVANJEPOJAVA,POJAVA,PROCESA IPROCESA IPROMJENA PROMJENA

B.6.1B.6.1

Objašnjava uzročno-posljedične odnose(interakciju) pojava iprocesa koristećigeografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine.

B.6.2B.6.2

Izdvaja procese i pojave ipovezuje njihovomeđudjelovanje.

B.6.3B.6.3

Rasčlanjuje oblike reljefana Zemlji.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4










Razlikuje osnovne metodegeografskih istraživanja

Klasificira načinepredstavljanja geografskihsadržaja.

Koristi fotografije, filmove,grafičke prikaze, tabličnepodatke, modele, animacije,geografske karte,instrumente i IKT priobjašnjavanju pojava,procesa ili prostora.

Upotrebljava različite tehnikeza predstavljanje elemenataprostora - crtanjepanoramske slike, tematskekarte, preslikavanje,mjerenje, multimedija itd.

Primjenjuje zakone izakonomjernosti priobjašnjavanju prirodnih idruštvenih pojava i procesa injihovu kauzalnu povezanost.

Razlikuje geosfere odgeokomponenata.

Razlikuje unutrašnje slojeveZemlje i vrste stijena uZemljinoj kori po načinupostanka i osnovnimodlikama.

Objašnjava nastanak reljefana Zemlji kroz geološke ere,uzroke i načine djelovanjaunutrašnjih i vanjskih sila naformiranje reljefa.

Navodi osnovna načelateorije Globalne tektonikelitosfernih ploča i tipovegranica litosfernih ploča.

Klasifikuje različite tipovereljefa po vremenu i načinupostanka, morfologiji inadmorskoj visini.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanja prostora

KLJUČNI SADRŽAJI

Zemlja i njene sfere(geosfere)

KLJUČNI SADRŽAJI

Litosfera i kora Zemlje.Unutrašnja građa Zemlje.Sastav Zemljine kore. RazvojZemlje kroz geološkarazdoblja – geološke ere irazvojnost reljefa krozorogeneze i razvoj živogsvijeta.

Izgled površine Zemlje. Reljef Zemlje. Globalna tektonikaploča. Tipovi granicalitosfernih ploča. Endogeni iegzogeni procesi i oblicireljefa.


ISHODA


Cilj podučavanja u okviruovog ishoda je razumijevanjeteorijskog znanja (koncepti,uzročno-posljedične veze,ideje), razvijanje sposobnostiposmatranja, objašnjavanja,predstavljanja, upoređivanja,analize, generalizacije,procjene, predlaganjarješenja kroz određene


ISHODA


Cilj podučavanja ovog ishodaje razumijevanje teorijskogznanja (koncepti, uzročno-posljedične veze, ideje).

Geografske pojave i procesine dešavaju se u prostornojstvarnosti izolirano, već su ustalnim višestrukimodnosima, zbog čega se ni u


ISHODA


Cilj ovog ishoda je daučenik/ca shvati da jedanašnji izgled Zemljevremenski i prostornopromjenljiva kategorija.Važan aspekt u podučavanjuovog ishoda je ida razumije kako razmjenaenergije i materije izmeđugeosfera utiče na formiranje

metode rada.

Formiranje predodžbi ipojmova je jedinstven procesu kojem se međusobnoprožimaju osjetila, logičkaspoznaja i primjena stečenihznanja.

Polazna osnova u procesuformiranja geografskihpredodžbi i pojmova je „živo“posmatranje prostora(osjetilna spoznaja) zbogčega je obezbjeđenjevizuelne percepcije jedan odosnovnih preduvjetauspješnog podučavanja ugeografiji pri čemu trebaizbjegavati prenaglašavanjepojedinih osobina izanemarivanje ostalih da nebi nastale pogrešne ijednostrane predodžbe.Ispravno stečene vizuelnepredodžbe su u procesupodučavanja osnova zausvajanje jasnih pojmova(logička spoznaja). Uvjet zaformiranje stvarne predodžbei jasnog pojma je svjesnapercepcija i aktivnoposmatranje, kojimnastavnik/ca tokompodučavanja rukovodi, posliječega slijedi sistemska obradaposmatranog (analiza,usporedba, sinteza,generalizacija).

Pri procesu podučavanjageografskih sadržaja trebaimati na umu da oni većinomnisu lokacijski dostupni ičesto, zbog veličine, u cjelostividljivi, zbog čega je vrlozahtjevno formiranjepredodžbe o njima. Zato jeneophodno učenika/cupodučiti kako da takvegeografske sadržaje sebipredoče ili uoče. Različitinačini vizuelnog prikazageografske pojave ili pomoćusimbola predočeni geografskisadržaji su najčešći načiniformiranja predodžbi ipojmova o geografskimsadržajima.

nastavnom procesu ne moguizučavati odvojeno. Zbogtoga je za razvoj geografskogmišljenja najefikasnija aktivnanastava koja omogućavastalni angažman učenika/ce iinterakciju sanastavnikom/com i okolinom.

Kompleksnost geografskihsadržaja, koja često proističeiz složenosti geografskihpojmova tj. iz činjenice dageografski odnosi nastajumeđudjelovanjem različitihfaktora, uzrokuju i posebnostiu strukturi i metodamanastave geografija.

Jedan od preduvjetauspješnog podučavanja jeprisutnost strogog logičkogslijeda gradiva, njegovapodjela na manje dijelove, odkojih svaki ima svoj cilj, tenjegova usklađenost salogičkom strukturom procesausvajanja znanja.

Interaktivna nastava u kojojje učenik/ca aktivan/na i ustalnoj i otvorenojkomunikaciji sanastavnikom/com je jedan odnajefikasnijih načinapodučavanja u geografiji, jeromogućava nastavniku/ci daispravno vodi procesusvajanja geografskogznanja, posebno u sferiovladavanja zakonitostimaformiranja pojmova. Krozinteraktivni odnosnastavnik/ca će biti u stanjuprovjeriti stepen usvojenostipojmovnog znanja i korigovatinepotpuna, površna inenaučna znanja.

Funkcije i procesi se najboljemogu prikazati uz pomoćeksperimenata ili animacija.

Upotreba geografskih dokazau svim oblicima je vitalni diogeografskog podučavanja.Korištenjem karata,relevantnih informacija iobjekata koji predstavljajurazličite lokalitete ili teme su

reljefa na Zemljinoj površini iformiranje različitihpreduvjeta za nastanakrazličitih oblika života. Kakoizgled reljefa i djelovanjeunutrašnjih i vanjskih silautiče na njegovu stalnutransformaciju i određujenačin života ljudi.

Uz pomoć grafičkih prikazanastavnik/ca može pojasnitiunutrašnju strukturu Zemlje ilistrukturu vulkana dokrazmještaj tektonskih ploča,vulkanske i seizmičke zone,proces nastanka kopna naZemlji kroz geološkarazdoblja učenik/ca ćenajefikasnije razumjeti uzpomoć različitih tematskihkarata. Procese i promjenekoje se dešavaju uunutrašnjosti Zemlje, načinenjihovog djelovanja iposljedice koje se odražavajuna izgled Zemljine površinenajefikasnije je podučavati uzpomoć animacija ili nizaslikovnih prikaza koji moguprikazati razvojnost procesa.

Uporednom analizom uzpomoć fotografija, videoprikaza i kroz terenskapromatranja učenik/ca ćenajbolje razumjeti razlikeizmeđu reljefnih oblikai njihovu morfologiju.


Pri pojašnjavanju toplotnogširenja i skupljanja tijelamože se ostvariti korelacijafizike sa geografijom. Odličannačin za pojašnjavanje ovogfizičkog zakona je geografskisadržaj, proces raspadanjestijena (formiranje pustinja)koje se dešava usljedtoplotnog širenja i skupljanjestijena, a što je izazvanovelikim dnevnim kolebanjemtemperature u pojedinimdijelovima planete.

Da bi se kroz procespodučavanja razvila kodučenika/ce svjesna osjetilnapercepcija, neophodno je priupotrebi i promatranjufotografija ili filma, osposobitiučenika/cu na plansko isistematsko posmatranje iopisivanje, kao i analizuzasnovanu na geografskimpitanjima „Kako?“ i „Zašto?

Pojedinačna predodžba onekom geografskom pojmu,stečena putem fotografije ilivideo filma, mora se razviti naopću predodžbu putemdrugih izvora, a za njenugeneralizaciju su pogodnimodeli, grafički prikazi,sheme ili tablični pregledi.

Geografska karta nije zornosredstvo, već apstraktnasimbolička slika Zemljinepovršine i kao takva zahtijevakod učenika/ce posjedovanjevisokog stepena apstrakcije očemu treba povesti itekakoračuna.

Kroz samostalan radučenika/ce, usmjeren nausporednu analizu raznihfotografija, ostvaruje seprodubljivanje znanja ipovećava njegova trajnost.

Upotreba IKT-a je vrlokorisna u ovom segmentu, jerovladavanjem rada namultimediji, učenik/ca imamogućnost kroz samostalanistraživački rad formiratijasnije predožbe o različitimgeografskim sadržajima.

Zadatak nastavnika/ce je dapoduči učenika/cu, krozsamostalan rad, kako daizrađuju i koriste geografskekarte, satelitskih slike,globus, modele prostora, jerje to temelj za razvojgeografskog prostornogmišljenja i za shvatanjeZemljine cjelovitosti naosnovu pojedinih elemenata.

Ovladavanje tehnikom

najpouzdaniji način širenjaučeničkog geografskogznanja, vještina, stavova ipozitivnih svjetonazora.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem, kao isa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija naučnipogled na svijet, geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije, apstraktnogteorijskog (kauzalnog)mišljenja, zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost da razdvajazakonito od slučajnog, dashvata odnos između uzrokai posljedica, da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u obliku karata,modela i dijagrama.

Kroz ovaj ishod učenik/ca će

Pri pojašnjavanju nastankastijena, uglja, nafteneophodna je korelacija sapredmetima Moja okolina iPriroda, a kasnije, preporukaje, da hemija koristimeđupredmetnu vezu sageografijom (način i uvjetipostanka stijena, razmještajna Zemlji, vrijeme postanka –geološke ere).

Pri izučavanju krednjaka izpredmeta biologijaneophodno je da učenik/capoznaje geološku prošlostZemlje (geografski sadržaji),kako bi te mikroorganizmesmjestili u njihov vremenskikontekst. Rasprostranjenostkraških područja, što jetakođer predmet izučavanjageografije, će pomoći darazumije područje življenjakrednjaka. U predmetugeografija pri izučavanjunačina postanka krečnjačkihstijena neophodna jepoveznica sa biologijom(osobine krednjaka) da bi serazumjele odlike krečnjačkihstijena i kasnije kraškog tipareljefa.

Jedna od važnih temapredmeta biologija jeraznolikost i razmještaj živogsvijeta na Zemlji koja je nesamo rezultat klimatskihrazlika nego i kretanja tektonskih ploča (Globalnatektonika ploča) što jeuslovilo izoliranost pojedinihkontinenata (Australija –tobolčari, čudnovati kljunaš) iotoka (Madagaskar) kao i vrloznačajnog uticaja čovjeka štoje predmet izučavanjageografije.

Učenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetom

izravnog posmatranjaprostora je vrlo zahtjevno, anajbolje se usvaja krozgeografski terenski radputem kojeg nastavnik/catreba osposobiti učenika/cuda procijeni razliku izmeđuizravnog i posrednogiskustva.

Efikasno predočavanjegeografskih pojmovaostvaruje se i živom riječjunastavnika/ce ili putem tekstašto se najefikasnije ostvarujuu kombinaciji sa predhodnonavedenim metodama.Putem razgovora i raspravaučenik/ca se osposobljava dasamostalno koristigeografske pojmove,misaono ih razrađuje isistematizira.

Položaj i osnovni oblikgeografskih pojava učenik ćerazumjeti pomoću karte, dokveličinu i količinske odnoserazumijeva pomoću karte,statističkog materijala idijagrama, pri čemu jevrijednost učeničke spoznajeodređena stepenomnjegovog samostalnog rada.

Prirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora učenik/canajuspješnije stiče putemfotografija i filmova, kao iposrednim zapaženjem uziscrpni opis, a samodjelomično to ostvarujeputem kartografskih prikaza.

Formiranje tačnihindividualnih pojmova (npr.rijeka, planina, neki grad)proističe iz konkretnihčinjenica, zasnovanim nanaučnim spoznajama, kojevode nastanku tipične sliketog pojma u svijestiučenika/ce.

Geografija ispituje aktuelneteme i probleme. Geografskaaktuelnost može biti na nivouličnog i svakodnevnog, alimože imati i globalne i

se osposobiti da zna biratigeografske izvore informacija(analizira njihovu pouzdanosti relevantnost, razlikuje važnood nebitnog, stvarno odvirtualnog), da povezuje isažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira).

Također, osposobit će se dakoristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, digitalne materijale,filmove, grafičke prikaze) priistraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost

Osposobit će se i za različiteoblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati svojrad, primjenjivati teorijskaznanja u praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke.

Kroz istraživački rad razvijajuse kompetencije izinformatičke i digitalnepismenosti, a informaciono –komunikacijske tehnologijeće koristiti odgovorno,razumno i sigurno.

Učenik/ca se osposobljavada zna posmatrati iprepoznavati elementepejzaža/krajolika na nekomprostoru klasifikacijom pogeosferama kao i pojasnitistalnu interakciji između njihdajući konkretne primjere.

Koristi osnovne metodegeografskih istraživanja, učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu,pronalazi mogućnosti učenjau različitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog stjecanja ikorištenja novih znanja.

Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca će kroz ovaj ishodbiti osposobljen/na da znaposmatrati i prepoznavatielemente pejzaža/krajolika nanekom prostoru klasifikacijompo geosferama kao i pojasnitistalnu interakciji između njihdajući konkretne primjere.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, sposobnost dakoristi geografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Također, osposobljava se dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Ovaj ishod osimmatematičkih kompetencijarazvija i kompetencije izinformatičke i digitalnepismenosti (korištenjeinformaciono –komunikacijskih tehnologija)kroz prikupljanje i korištenjeizvora informacija dobivenihrazličitim metodama itehnikama rada.

Osposobljava se da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog stjecanja ikorištenja novih znanja.

regionalne okvire.

Da bi učenje bilo smisleno,pri podučavanju treba koristitisvakodnevno iskustvoučenika/ce o svijetu i naučitiga/je kako da usvojenoznanje primjenjuju usvakodnevnom životu(funkcionalno znanja).Ukratko, učenje za život.Osim što aktuelne temepružaju stvarne životnesituacije, ispitivanje takvihtema poboljšava učenjegeografskih koncepata iznanja te razvoja kritičkogmišjenja.

Upotreba geografskih dokazau svim oblicima je vitalni diogeografskog podučavanja.Korištenjem karata,relevantnih informacija iobjekata koji predstavljajurazličite lokalitete ili teme sunajpouzdaniji način širenjaučeničkog geografskogznanja, vještina, stavova ipozitivnih svjetonazora.

Kroz podučavanjenastavnik/ca treba da razvijakod učenika/ce razumijevanjeartefakata, sistema iokruženja iz različitih mjesta ikultura što može biti i vrlomotivirajuće jer budiradoznalost i želju zacjeloživotnim istraživanjem.Interaktivna metoda jepogodna za razvijanjerazumijevanja i naučnograzmišljanja, jer omogućavaučeniku/ci da iznosi svojastajališta ili mišljenja uzkorištenje geografskihdokaza.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –

Vladat će verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte(kartografska, numerička ifunkcionalna pismenost).

humanističkim odgojno –obrazovnim područjem, kao isa IKT-om.

Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni / dijagrami,tablice, dobne piramide,klimadijagrami itd.).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavaojasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Kroz ovaj ishod učenik/ca ćese osposobiti da zna biratigeografske izvore informacija(analizira njihovu pouzdanosti relevantnost, razlikuje važnood nebitnog, stvarno odvirtualnog), da povezuje isažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira).

Također, osposobit će se dakoristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, digitalne materijale,filmove, grafičke prikaze) priistraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost

Osposobit će se i za različite

oblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati svojrad, primjenjivati teorijskaznanja u praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati probleme.

B.6.4B.6.4

Utvrđuje uticaje klimatskihfaktora na raspored tipovaklima na Zemlji i objašnjavavremensku prognozu.

B.6.5B.6.5

Klasificira vode na Zemlji terazlikuje dinamičkeprocese u njima.

B.6.6B.6.6

Otkriva uzročnoposljedičnu vezu klime, tla,voda i razmještaja živogasvijeta na Zemlji.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

Objašnjava Sunčevuradijacija, način zagrijavanjaZemljine površine iatmosfere.

Upoređuje načine zagrijavajukopna, vodenih površina izraka.

Razlikuje način postanka idjelovanja atmosferskihpojava i procesa koristeći semeteorološkiminstrumentima.

Rangira utjecaje klimatskihfaktora na obilježja klime.

Procjenjuje odlike klimenekog prostora sa aspektanjenog uticaja na život izdravlje ljudi te razvoj ljudskihdjelatnosti.

Upoređuje kontinente iokeane po geografskompoložaju i veličini.

Otkriva uzročno-posljedičnuvezu geosfera krozdjelovanje unutrašnjih sila,atmosferskih pojava iprocesa i kosmičkih odnosa udinamičkim procesimaSvjetskog okeana.

Povezuje uzročno -posljedične odnose geosferakroz geološku strukturu, reljefi tip klime pri formiranju idjelovanju različitih tipovakopnenih voda.

Razlikuje riječne slivove,riječne sisteme i riječnerežime.

Procjenjuje odlike vodanekog prostora sa aspektanjihovog uticaja na život izdravlje ljudi te razvoj ljudskihdjelatnosti.

Povezuje odlikenajznačajnijih tipova tala sabiodiverzitetombiogeografskih oblasti naZemlji.

Klasificira odlike biljnog iživotinjskog svijeta i tala saaspekta njenog uticaja narazvoj ljudskih djelatnosti.










KLJUČNI SADRŽAJI

Sastav, podjela i značajatmosfere.Vertikalnastruktura atmosfere. Sunčevai Zemljina radijacija.Zagrijavanje kopna, vode izraka. Vrijeme i vremenskielementi. Vremenskaprognoza. Pojam klime iklimatski faktori. Osnovnitipovi klime na Zemlji, njihove odlike i razmještaj.

KLJUČNI SADRŽAJI

Opće odlike hidrosfere.Jedinstvo i podjela Svjetskogokeana. Prirodne osobinemorske vode. DinamikaSvjetskog okeana. ZnačajSvjetskog okeana. Kopnenevode i njihov značaj.

KLJUČNI SADRŽAJI

Biosfera – pojam i podjela.Biogeografski faktori naZemlji. Biogeografske oblastina Zemlji. Značaj očuvanjabiodiverziteta na Zemlji.

Pedosfera. Osnovni tipovitala, osobine i njihovrazmještaj na Zemlji. Značajtala.


ISHODA


Ovaj ishod razvijakontinuiranu percepcijuprocesa koji se odvijaju uatmosferi i određuju klimunaše planete. Klima kaotemporalno i prostornopromjenljiva kategorija je odogromnog uticaja na živisvijet na Zemlji zbog čega jeiznimno važno razumijevanjezakonitosti koje u njojvladaju. Razumijevanjekosmičkih uticaja na stanjeatmosfere i interakcije saostalim geosferama jemoguće kroz kauzalnopovezivanje i razvojkonceptualnog načinausvajanja znanja. Da bi toučenik/ca postigao/lanastavnik/ca mora koristitirazličite strategijepodučavanja i brojnanastavna sredstva kroz kojeće učenik/ca razvijati višenivoe kognitivnog znanja.Kroz stalna pitanja Zašto?Zbog čega? Objasni uzroke iposljedice! učenika/cu ćemonavesti na aktivno učenjekroz koje će sve samostalnijedolaziti do ispravnihzaključaka. Kroz ovaj procesučenik/ca mora doći dospoznaje da je neophodnoposjedovanje činjeničkog


ISHODA


Cilj izučavanja hidrosfere jeda učenik/ca razumije da sevoda nalazi gotovo svuda naZemlji. Uz stalnu interakcijusa nastavnikom/comučenik/ca koristi geografskekoncepte kako bi razumio/lada energija Sunca i silagravitacije pokrećukontinuirano hidrološki ciklus(kruženje vode u prirodi), daSunčeva energija uzrokujeisparavanje i potiče okeanskui atmosfersku cirkulaciju,pokreće vodu širom planetekao i da gravitacija uzrokujeizlučivanje padavina iz oblakai da voda teče na/krozkopnu/o.

Kroz proces podučavanjaposebnu pažju treba posvetitina razumijevanje svojstavavode, uključujući izuzetnusposobnost vode daapsorbuje, skladišti ioslobađa velike količineenergije tokom promjenestanja, da se proširitizamrzavanjem, daomogućava otapanje itransport mnogih materijala.Treba da razumije da svakood ovih svojstava značajnoutiče na ostale geosfera (npr.širenje leda doprinosi erozijistijena, a termički kapacitet


ISHODA


Kroz proces podučavanjaučenik/ca treba da spoznauticaj prirodnih faktora nabiodeverzitet. Preporuka jeda se interaktivnom metodomi upotrebom audio - vizuelnihsredstava i tematskih karataučeniku/ci pojasnezakonitosti, obrasci,interakcije i trendovi kojiuzrokuju vegetacijskepojaseve koji su uvjetovaniodlikama prostora, prijesvega klimom.

Kroz ovaj ishod insistirati daučenik/ca pri objašnjavanjugeografskih sadržaja stalnoukazuje na prisutnostmeđudjelovanja pojava iprocesa u geografskomprostoru (geosferama) krozgeografske koncepte(kauzalni način razmišljanja).Na taj način postepenočinjeničko znanje prelazi uviše nivoe kognitivnog znanja(konceptualno iproceduralno) što vodi premarazumijevanju geoprostornestvarnosti.


znanja koje mu je preduslovza formiranje viših nivoaspoznaje (konceptualno iproceduralno znanja). Zaštopada kiša? Kako se formirajupadavine? Kako nastajevjetar? su samo neka odbrojnih pitanja na koja ćeučenik/ca dati odgovorzasnovan na naučnimdokazima. Zadataknastavnika/ce je da ih podučikako da istražuje isamostalno dolazi doodgovora te koje metode iprocedure pri tome da koristi(praćenje stanja atmosfere,atmosferskih elemenata uzkorištenje meteorološkihinstrumenata). Važno je daučenik/ca spozna itemporalnu promjenljivostklime i uticaj čovjeka na nju.

Razumijevanje načinazagrijavanja atmosfereSunčevom energijom,sastava i strukture atmosfereili kretanje zračnih masanajefikasnije je uz korištenjegrafičkih prikaza, dok zapojašnjavanje planetarnograzmještaja vjetrova,klimatskih faktora ilirazmještaja tipova klima naZemlji neophodno jekorištenje općih i tematskihkarata. Animacije su izuzetnopogodne pri podučavanjunastanka atmosferskihpojava i procesa.


Pri praćenju stanjaatmosferskih pojavaneophodno je koristitimeteorološke instrumenteodnosno vršiti mjerenja isumiranje rezultata mjerenjaza određeno vremenskorazdoblje što ukazuje nameđupredmetnu povezanostgeografije sa matematikom.

Učenik/ca se sa

okeana doprinosiublažavanju temperaturnihrazlika, da je relativnadostupnost vode glavni faktoru razmještaju živog svijeta;da silazni tok vode, kako utečnom tako i u čvrstomobliku, oblikuje pejzaže krozeroziju, transport i taloženjesedimenata, da su rad valovau okeanu i jezerima snažniuzročnici erozije tokommiliona godina, obale su sekretale naprijed i nazad prekokontinenata stotinamakilometara, uglavnom zbogporasta i pada nivoa mora spromjenom klime - ledenodoba, da su složeni obrascipromjena i kretanja vode uatmosferi određenivjetrovima, oblicima kopna iokeanskim temperaturama istrujama glavne odrednicelokalnih vremenskihobrazaca.).

Preporučuje se danastavnik/ca u procesupodučavanja koristi slikovnimaterijal, animacije i videomaterijal kako bi objasnio/lavrste obala, hidrološkekarakteristike morske vode ioblike kretanja morske vode,način postanka podzemnihvoda i tekućica. Uz pomoćšematskog dijagramaprikladno je objasniti proceshidrološkog ciklusa i njegovprostorni značaj, dok je uzpomoć tematskih karataefikasno objasniti morskestruje i distribuciju morskevode.


Neophodna kontinuiranameđupredmetna povezanostgeografije sa ostalimprirodnim naukama posebnopri pojašnjavanju procesakruženja vode u prirodu ifizičkih i hemijskih svojstavavode, načina pojavljivanja

Da bi učenik/ca kroz predmetbiologija shvatio/la kako napojavu nekih bolesti kodčovjeka utiču prirodni idruštveni faktori neophodnoje povezivanje sageografskim znanjem oprostoru u kojem senavedena bolest javlja i kakointerakcija sa drugimprostornim organizacijamautiče na njenu dalju dinamiku(vremensku i prostornu).

Pri izučavanju krednjaka izpredmeta biologijaneophodno je da učenicipoznaju geološku prošlostZemlje (geografski sadržaji),kako bi te mikroorganizmesmjestili u njihov vremenskikontekst. Rasprostranjenostkraških područja, što jetakođer predmet izučavanjageografije, će pomoći darazumije područje življenjakrednjaka.

Da bi učenik/ca razumjeo/lakako se javlja malarija(biologija) neophodno je dapoznaju prirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora u kojima se javljamalarija što je predmetizučavanja geografije.

Jedna od važnih temapredmeta biologija jeraznolikost i razmještaj živogsvijeta na Zemlji koja je nesamo rezultat klimatskihrazlika nego i kretanjatektonskih ploča što jeuslovilo izoliranost pojedinihkontinenata ( Australija –tobolčari, čudnovati kljunaš) iotoka (Madagaskar).

Da biučenik/ca shvatio razmještajbiljnih i životinjskih vrsta naZemlji, ograničavajućefaktore za njihovonaseljavanje na pojedinimpodručjima na Zemlji,neophodno je dobropoznavanje regionalnegeografije.

Celzijusovom skalomsusreće još u nižimrazredima, a u geografiji priizučavanju vremena i klime.Povezanost sa znanjem izkalorike pomoći će dashvati da mjeri stepenzagrijanosti tijela, a nekoličinu toplote.

Da bi učenik/carazumjeo/la nastanakpadavina neophodno jepovezivanje stečenih znanjaiz predmeta Moja okolina iPriroda, a kasnije ih povezujei proširuje kroz predmetfizika.

U okviru ishodučenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sa predmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.



Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, sposobnost dakoristi geografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Također, osposobljava se dazaključuje logički, da traži

podzemnih voda (npr.gravitacija, hidrostatičkipritisak) te njenog uticaja narazmještaj i bujnost živogsvijeta na Zemlji.

U okviru ishodaučenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.




Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, sposobnost dakoristi geografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Također, osposobljava dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Ovajishod osim matematičkihkompetencija razvija ikompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti(korištenje informaciono –komunikacijskih tehnologija)kroz prikupljanje i korištenjeizvora informacija dobivenihrazličitim metodama itehnikama rada.

U okviru ovog ishodaučenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.




Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, sposobnost dakoristi geografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Također, osposobljava dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.


Osposobljava se da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da uči

dokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.






samostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog stjecanja ikorištenja novih znanja.


B.6.7B.6.7

Objašnjavademogeografske odlike naZemlji.

B.6.8B.6.8

Upoređuje različite tipovenaselja na Zemlji i otkrivanjihov uticaj na okolinu.

B.6.9B.6.9

Rasčlanjujeprirodnogeografske idruštvenogeografske faktore za razvoj privrednihdjelatnosti i razlikujeprivredne sektore.

GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-

2.2.2

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

3.1.1

GEO-1.2.1 GEO-2.2.4 GEO-

2.3.2










Rangira faktore koji određujuanekumenske prostore i onekoji su najprivlačniji zanaseljenost.

Kategorizira gustinenaseljenosti.

Navodi historijske isavremene uzroke iposljedice dinamike kretanjastanovništva na Zemlji

Razlikuje strukturestanovništva i različitedemogeografske problemena Zemlji na stavovima kojisu oslobođeni predrasuda istereotipa njegujući empatiju,poštovanje, toleranciju iuvažavanje prema drugimrasama, narodima,kulturama, običajima,religijama, rodnim i socijalnimskupinama i njihovimprostornim identitetima.(afektivni indikator).

Objašnjava stepenprivrednog razvoja određenihprostora kroz strukturestanovništva.

Objašnjava uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana izgled i funkcije naselja tenačin i kvalitetu života unjima.

Klasificira naselja porazličitim kriterijima.

Prepoznaje izgled različitihruralnih krajolika.

Upoređuje izgled, funkcije iznačaj naselja krozrazvijenost privrednihdjelatnosti u njima i njihovomneposrednom okruženju.

Otkriva uticaj urbanizacije narazmještaj stanovništva naZemlji i razvoj gradskih regija.

Otkriva uticaj naučno -tehnološkog napretka narazvoj i značaj pojedinihprivrednih djelatnosti.

Definiše pojmoveglobalizacija i fenomenpotrošačkog društva, GDP iGNP.

Dovodi u vezu udiouposlenog stanovništva posektorima djelatnosti sastepenom privrednerazvijenosti nekoggeografskog prostora.

Objašnjava parametre kojiodređuju visinu životnogstandarda stanovništva naZemlji na stavovima koji suzasnovani na empatiji,jednakim pravima,slobodama, mogućnostima ipravednoj raspodjeli dobaraizmeđu svih ljudi na Zemlji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Ekumena. Porast Svjetskogstanovništva (demografskastagnacija, demografskobuđenje, demografskaeksplozija, demografskatranzicija – uzroci iposljedice. Broj, gustina irazmještaj stanovništva naZemlji. Prirodno i prostornokretanje stanovništva.Strukture stanovništva –uzroci, posljedice i promjeneu geografskom prostoru.

KLJUČNI SADRŽAJI

Naselja i tipovi naselja naZemlji. Urbanizacija. Gradskeregije.

KLJUČNI SADRŽAJI

Privreda. Prirodni i društvenipreduvjeti za razvoj privrede.Sektori djelatnosti. Stepenprivrednog razvoja.

Proces globalizacije –definicija, posljedice naglobalni društveni razvoj,životni standard.


ISHODA


Pri podučavanju ovog ishoda


ISHODA


Kroz ovaj


ISHODA


Prilikom podučavanja

nastavnik/ca treba koristitimetode rada koje će muomogućiti stalnu interakcijusa učenikom/com, u kojoj ćeučenik/ca imati nesmetanumogućnost da pita, daje svojemišljenje, ali i izražava svojestavove i vrijednosti što je odposebnog značaja.

Ovaj ishod osim obrazovnogznačaja ima i veliku odgojnuulogu, jer se učenik/ca kroznjega upoznaje sademografskim različitostimana Zemlji. Nastavnik/ca trebapomoći da to shvati natemeljima pozitivnihuniverzalnih vrijednosti, da sekroz različitosti ljudiupoznaju, da se bori protivpredrasuda i negativnihodnosa prema nepoznatim idrugačijim te da jerazumijevanje iuvažavanje put kaupoznavanju drugih naroda,kultura i njihovog načinaživota.

Nastavnik/ca pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, da pojasni razlike,uzroke i posljedice prirodnogi prostornog kretanjastanovništva.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.


Kroz ljudsku historijudešavale su se velikepromjene u geografskomprostoru izazvanedjelovanjem čovjeka. Zato priobjašnjavanju geografskog

ishod učenik/ca treba darazumije preduvjete zanastanak različitih tipovanaselja, obrasce njihovogoblikovanja i razvoja urazličitim geografskimokruženjima (krajolicima) ianalizira posljedice kojeizazivaju u geografskomprostoru.

Objasni uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana izgled i funkcije naselja,korištenje materijala zagradnju te način i kvalitetuživota u njima, uticajurbanizacije na razmještajstanovništva na Zemlji irazvoj gradskih regija te daklasificira naselja po različitimparametrima (historijskirazvoj, geografski položaj,veličina, način života, oblik,postojanost, funkcija,hijerarhija, prostornirazmještaj).


U okviru ovog ishodaučenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetom Bosanski, Hrvatski i Srpskijezik i književnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.


Ovaj ishod razvija naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja,sposobnost da koristi

sadržaja koji se odnose narazumijevanje uticajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih ogromanznačaj imaju i društvenifaktori, što treba posmatrati usvjetlu globalizacijskihdruštvenih odnosa i značajaobrazovanja.


Promovisati istraživački rad,voditi i potaknuti učenika/cuda samostalno razmišlja,iskusi proces rješavanjaproblema i postepeno uči daanalizira i rješava probleme


U okviru ishodaučenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetom Bosanski, Hrvatski i Srpskijezik i književnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno ( pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Ovaj ishod razvija naučnipogled na Svijet, geografski

prostora neophodno jeostvariti korelaciju sahistorijom kako bi razumjelibroj stanovnika na Zemlji,razmještaj, prirodno kretanje,migracije i način života. Zatokažemo da geografija poredprostorne ima i vremenskudimenziju.

Da bi učenik/ca spoznao/lageografsku stvarnostmora predhodno dobropoznavati njenu prošlost, asve s ciljem predviđanjanjene budućnosti, prije svegasa aspekta njene valorizacije.

Kroz predmet biologijaučenik/ca se upoznaje sapojmom rase pri čemu jeneophodna povezanost sageografijom koja krozdemogeografiju i regionalnugeografiju izučava razmještajrasnih skupina na Zemlji iposebno ukazuje naprobleme rasne diskrimnacijei segregacije.



Učenik/ca će kroz ovaj ishodsteći neophodna znanja ivještine, ali i stavove ivrijednosti koje će muomogućiti da razumijedemogeografske procese ipromjene u Svijetuzasnovane na empatiji,poštovanju i težnji zajednakopravnošću svih ljudiSvijeta.

Ovaj ishod razvija naučnipogled na Svijet, geografski

geografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Osposobit će se koristitirazličite vrste geografskihinformacija (npr. fotografija,tekst, karta, statistički podaci,film, dijagram) pri istraživanjurazličitih geografskih tema.

Također, osposobljava se dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Učenik/ca ćese osposobiti da zna biratigeografske izvore informacije(analizirati njihovupouzdanost i relevantnost,razlikovati važno od nebitnog,ciljano od neobjektivnog,stvarno od virtualnog), dapovezuje i sažima različiteprostorne informacije, da ihizražava kartografskim putemi prezentira.

Koristit će osnovne metodegeografskih istraživanja, učitće samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, koristit ćeprethodna geografska i općaiskustva i pronalazitimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumijevat će principcjeloživotnog stjecanja ikorištenja novih znanja.


način razmišljanja,sposobnost da koristigeografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Osposobit će se koristitirazličite vrste geografskihinformacija (npr. fotografija,tekst, karta, statistički podaci,film, dijagram) pri istraživanjurazličitih geografskih tema.

Također, osposobljava se dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Učenik/ca ćese osposobiti da zna biratigeografske izvore informacije(analizirati njihovupouzdanost i relevantnost,razlikovati važno od nebitnog,ciljano od neobjektivnog,stvarno od virtualnog), dapovezuje i sažima različiteprostorne informacije, da ihizražava kartografskim putemi prezentira.



način razmišljanja,sposobnost da koristigeografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Osposobit će se koristitirazličite vrste geografskihinformacija (npr. fotografija,tekst, karta, statistički podaci,film, dijagram) pri istraživanjurazličitih geografskih tema.

Također, osposobljava ga dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Učenik/ca ćese osposobiti da zna biratigeografske izvore informacije(analizirati njihovupouzdanost i relevantnost,razlikovati važno od nebitnog,ciljano od neobjektivnog,stvarno od virtualnog), dapovezuje i sažima različiteprostorne informacije, da ihizražava kartografskim putemi prezentira.



C C ODRŽIVIODRŽIVIRAZVOJ RAZVOJ

C.6.1C.6.1

Ukazuje na neophodnost održivogupravljanja prostorom i korištenjaprirodnih resursa te preporučuje mjere inačine upravljanja prostorom, očuvanja iracionalnog korištenja prirodnih resursa.

C.6.2C.6.2

Argumentira važnost održivog razvoja kaopolazišta prostornom planiranju iobjašnjava značaj i ulogu GIS-a usvakodnevnom životu, radu i izgradnjigeografskog prostora na temeljimaodrživosti.


Daje primjere kako postupati i živjeti na održivnačin.

Analizira prirodne opasnosti i geoekološkeprobleme.

Rangira nivoe zaštite prirodne i kulturnebaštine kao globalnih vrijednosti.

Utvrđuje da ljudske aktivnosti u geografskomprostoru moraju biti zasnovane na temeljimaodgovornog, održivog i pametnog razvoja ivažnosti ličnog aktivnog i odgovornogdjelovanja kao globalne odgovornosti.

Zaključuje da je održiva upotreba prirodnihresursa preduslov za održivi razvoj prostora ipodizanje kvalitete življenja u njemu.

Zaključuje da obrazovani, osviješteni i aktivnigrađani, svojim prostorom kao i prirodnim,ljudskim i kulturnim resursima upravljajuplanski i odgovorno, što je preduvjetkvalitetnog življenja.

Preporučuje načine aktivnog djelovanjagrađana na rješavanju različitih problema ulokalnoj zajednici, ali i na višim nivoima(volonterizam, NVO, različiti nivoi vlasti i dr.).

Objašnjava šta je to prostorni plan i ko ga ikako donosi.

Argumentira važnost geografije upoduzetničkom djelovanju.

Argumentira važnost GIS-a u prikazivanju,razumijevanju i predviđanju međudjelovanjapojava, procesa, promjena i objekata ugeografskom prostoru.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geoekologija. Uzroci geoekološke krize naZemlji. Ugroženi elementi geografskogprostora. Klimatske promjene. Održivi razvoj.Odgovorno upravljanje prostorom. Resursi,njihova valorizacija i utjecaj na kvalitetuživljenja. Održivo upravljanje, zaštita iunapređenje geografskog prostora (prostoraživljenja).

KLJUČNI SADRŽAJI

Prostorno planiranje kao preduvjet održivograzvoja geografskog prostora – osnovnielementi.

Važnost geografsko - informacionihtehnologija u prikazivanju, razumijevanju ipredviđanju međudjelovanja pojava, procesa,promjena i objekata u geografskom prostoru.



Cilj podučavanja u ovom ishodu pomoćiučeniku/ci da razumije pitanja zaštite okoliša,mjere zaštite i sanacije, važnost upravljanjaokolišem i prevencije u njegovoj zaštiti.Učenik/ca treba podsticati na aktivnoistraživanje i predlaganje odgovarajućihrješenja.



Sposobnost za sticanje, obradu i korištenjeinformacija nije samo dio učeničkihsposobnosti, već je i komponenta izgradnjestavova i vrijednosti učenika/ce da odgovornoi aktivno djeluje u cilju gradnje održivebudućnosti kroz korištenje GIS-a. Stoga,naglašavanje upotrebe informacijsketehnologije u nastavi tamo gdje to uvjeti







Ovaj ishod ima za cilj i pomoći učeniku/ci darazumije pravila pojavljivanja i distribucijeprirodnih katastrofa, te kod učenika razvijatisvijesti o važnosti poduzimanja aktivnosti radismanjenja štete koje one uzrokuju. U tu svrhumogu se osmisliti hipotetički scenarijiprirodnih katastrofa i voditi učenike dasveobuhvatno analiziraju uzroke ikarakteristike prirodnih katastrofa. To ćepomoći da učeniku/ci shvati važnost ciljanihmjera prevencije, samopomoći i uzajamnepomoći. Simulirane situacije opasnosti odkatastrofa usmjeravaju učenika/cu dauspostavi pravilan odnos prema prirodnimkatastrofama i smanjenju njihovih negativnihposljedica na prostor. Kroz raspravu učenik/cabi trebao/la ponuditi mjere za sprečavanje iublažavanje katastrofa koje bi trebalopoduzeti prije, za vrijeme i nakon određenekatastrofe.

Cilj ovog ishoda je i da učenik/ca razumije daljudi zavise od brojnih resursa, uključujućizrak, vodu, tlo, minerale, metale, energiju,biljke i životinje. Neki od tih resursa mogu seobnoviti tokom ljudskog života, a neki suneobnovljivi (mineralni resursi i fosilna goriva)ili nezamjenjivi ako se izgube (izumrle vrste).Takođeri da odgovorno i održivo življenjepodrazumijeva promjenu potrošačkih navika,uvođenje savremenih tehnologija, korištenjeobnovljivih i ekološko održivih izvora energije,štednju energije i odgovorno upravljanjeotpadom.

Koristiti interaktivnu metodu kako bi učenik/caimala mogućnost postavljati pitanja, davatiodgovore, iznositi svoje stavove, mišljenja.Preporučuje se samostalni ili grupniistraživački rad na temu prirodnih katastrofa,geoekoloških problema i očuvanja resursa.


Kroz ovaj ishod neophodna je povezanostgeografije sa svim kako društvenim tako iprirodnim naukama (multidisciplinaran pristup)posebno biologijom u aspektu zaštite iočuvanja bioraznolikosti (krčenje i uništavanješuma, isušivanje močvara, regulacijatekućica, izgradnja jezera, naselja,saobraćajnica te zagađenja atmosfere).

U okviru ishoda učenik/ca prikuplja, obrađuje,prikazuje i analizira podatke. Zbog toga jeneophodno uspostaviti korelaciju sa IKT-om.Kroz prezentovanje stečenih znanja neophodna je i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i

dozvoljavaju nije samo poboljšanjenastavničke efikasnosti i sposobnostipodučavanja, već što je još važnije, razvojasvijesti i sposobnosti učenika/ce dakoristi savremene načine prikupljanja i analizeinformacija.

Nastavnik/ca može iskoristiti geografskeinformacijske resurse, elektronske karte iinformacionu tehnologiju radi optimizacijenastavnog procesa.


U okviru ovog ishoda učenik/ca razumije kakose prikupljaju, prikazuju i analiziraju podaci tekako se vrši simulacija transformacijeprostora. Zbog toga je neophodna intenzivnakorelacija sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik izražavao jasno i smisleno(pismeno i usmeno) uz korištenje geografsketerminologije.

3.Mogućnosti odgojnog djelovanja irazvoja ključnih kompetencija –kompetencijski pristup

Učenik/ca razumije važnost GIS-a isavremenih informatičkih tehnologija uprikazivanju i analiziranju savremenegeoprostorne stvarnosti. Kroz istraživački radrazvija kompetencije iz informatičke i digitalnepismenosti te je sposoban koristiinformaciono – komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno i sigurno.

Vlada verbalnim, kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami i karte(kartografska, numerička i funkcionalnapismenost)

književnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik izražavao jasno i smisleno(pismeno i usmeno) uz korištenje geografsketerminologije.


Ovaj ishod učenika/cu osposobljava darazumije pojam održivosti i važnostodgovornog i aktivnog ponašanja pojedinca iskupine u cilju obezbjeđenja održivog razvojanekog prostora.Učenik/ca će se osposobiti dazna birati geografske izvore informacije(analizirati njihovu pouzdanost i relevantnost,razlikovati važno od nebitnog, ciljano odneobjektivnog, stvarno od virtualnog), dapovezuje i sažima različite prostorneinformacije, da ih izražava kartografskimputem i prezentira.

Također, osposobit će se za različite oblikerada kroz koja će znati organizovati i planiratisvoj rad, primjenjivati teorijska znanja upraksi, preduzimati inicijativu, rješavatiprobleme i donositi odluke.

Osposobit će se da koristi osnovne metodegeografskih istraživanja, da uči samostalno,disciplinovano i na vlastitu inicijativu, dapronalazi mogućnosti učenja u različitim životnim uvjetima te da razumije principcjeloživotnog stjecanja i korištenja novihznanja. Vladat će verbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice, dijagrami i karte(kartografska, numerička i funkcionalnapismenost).

OsnovnoOsnovno

77



A.7.1

B B MEĐUSOBNOMEĐUSOBNO

DJELOVANJE POJAVA,DJELOVANJE POJAVA,

PROCESA I PROMJENAPROCESA I PROMJENA

B.7.1

B.7.2

B.7.3

B.7.4

B.7.5

B.7.6


C.7.1

C.7.2

C.7.3

D D REGIONALNAREGIONALNA

GEOGRAFIJAGEOGRAFIJA

D.7.1

D.7.2

D.7.3

D.7.4

D.7.5

D.7.6

A A GEOGRAFSKIGEOGRAFSKIPROSTORPROSTOR

A.7.1A.7.1

Analizira geografskipoložaj Evrope, njenihregija i država.

GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-

4.1.1

Navodi površinu, porijekloimena, granice i razuđenostobala Evrope.

Objašnjava pojam Evroazija,dogovorene granice, teznačaj evroazijskih država ukulturnom, ekonomskom ipolitičkom povezivanjukontinenata.

Analizira savremenupovezanost Evrope sanekadašnjim kolonijamaevropskih država krozekonomsku, političku,kulturnu i druge oblikesaradnje.

Procjenjuje značajgeografskog položaja Evropesa prirodnog i društvenogaspekta.




KLJUČNI SADRŽAJI

Geografski položaj Evrope

Ime, granica, veličina, razuđenost obala i geografski položaj Evrope. Odlike evropskih obala –tipovi razuđenosti obale.


Preporuke za realizaciju komponente:

1.Mogućnosti efikasnog učenja i podučavanja – metodičke smjernice

Koncept prostornog identiteta ostvaruje se kroz geografski položaj kontinenta, regije ili državegdje se uspostavljaju i položajni odnosi i razgraničenja sa drugim objektima iz čega proizilaze injegov oblik i veličina koji su mjerljivi.

Da bi učenik/ca razumio/la prostorni identitet mjesta ili regije (obrasce, zakonitosti, međusobneinterakcije pojava procesa i promjena) koji su formirali jedinstvene i neponovljive prostorneorganizacije pristupi podučavanju moraju biti temeljeni na dokazima koji obezbjeđuju ispravnopercepiranje prostora i razumijevanjem odnosa.

Regionalno geografske teme se odlikuju velikom kompleksnošću. U geografiji 7. razreda kodučenika/ce se razvija razumijevanje pojma kontinent kao individualnog geografskog pojma kojise proučava kroz opće odlike prostora koje će prikazati ono tipično za određeni kontinent.

Određivanje geografskog položaja i veličine kroz usporedbu bitan je preduvjet za razumijevanjetipičnih odlika i problema neke države.

Učenik/ca treba da razumije koncept državnog teritorija, sveobuhvatne državne resurse,važnost jedinstvenog i cjelovitog državnog teritorija.

2. Mogućnost ostvarivanja međupredmetne povezanosti – međupredmetna korelacija

U okviru ove komponente moguće je ostvariti korelaciju sa historijom kroz proučavanje porijekla imena kontinenta, nastanak i raspadanje država i stvaranje međudržavnih veza,kolonijalna osvajanja, istraživanje i naseljavanje kontinenta.

U okviru komponente učenik/ca intenzivno prikuplja, obrađuje, prikazuje i analizira podatkezbog toga je neophodno uspostaviti intenzivnu korelaciju sa IKT-om. Kroz prezentovanjesadržaja ostvaruje se neophodna korelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost

3.Mogućnosti odgojnog djelovanja i razvoja ključnih kompetencija – kompetencijskipristup

Ova komponenta kod učenika/ce razvija sposobnost korištenja geografskih podataka kao alata za razumijevanje prostora. Pravilno i učinkovito koristi geografsku terminologiju i pojmove.Razvija se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, državi, Evropi i Svijetu i sposobnostobjašnjavanja teritorijalne raznolikosti (npr. uporedna analiza).


B.7.1B.7.1

Rasčlanjuje uzročno-posljedične odnose(interakciju) pojava iprocesa koristećigeografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine.

B.7.2B.7.2

Upoređuje prirodneprocese i pojave i njihovomeđudjelovanje koristećigeografsko mišljenje.

B.7.3B.7.3

Analiziraprirodnogeografske odlikeEvrope kroz njihovumeđusobnu interakciju iuticaj na stanovništvo.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.2 GEO-1.2.1 GEO-

4.1.2

Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tablične podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT prianaliziranje pojava, procesaili prostora (uzroke,posljedice, interakcije,vrijeme trajanja, razvojnost,perspektive).

Izrađuje jednostavnetematske karte imultimedijalne sadržaje.

Primjenjuje geografskiistraživački rad (prikupljapodatke kroz terenski rad ilina drugi način, analizirapodatke i prezentira).

Objašnjava aktuelne vijestivezane za prirodne pojave,društvene događaje igeoekološke probleme.



Objašnjava geološku građu imorfogenezu reljefa Evropekroz uticaj na životstanovništva i privrednirazvoj.

Klasifikuje različite tipovereljefa po vremenu, načinupostanka, morfologiji inadmorskoj visini.

Otkriva uzročno posljedičneveze klimatskih faktora,razmještaja tipova klima,biljnog i životinjskog svijeta itala Evrope te njihov uticaj narazvoj poljoprivrede i turizma.

Prikazuje uticajprirodnogeografskih faktorana formiranje hidrografijeEvrope.

Klasificira riječne slivove,riječne sisteme, riječnerežime i potencijal vodaEvrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanja uRegionalnoj geografiji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanja uRegionalnoj geografiji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografske odlikeEvrope

Geološke i geomorfološkeodlike Evrope. Klimatsko -vegetacijske odlike Evrope –klimatski faktori, tipovi klime ibiljni i životinjski svijet.Hidrološka obilježja Evrope –riječni režimi, riječni slivovi,jezera.











ISHODA


Ciljevi izučavanja regionalnegeografije ostvaruju seracionalnim i ažurnimodabirom sadržaja, uzinteraktivne oblike učenja ipodučavanja te raznovrsnimizborom nastavnih sredstavai medija koji omogućavaju štoizravnije posmatranjegeografskih procesa i pojavau prostoru u kojem sedogađaju.

Predstavljanje Svijeta uučionici zahtijeva širokraspon različitih izvora. Da binepoznate i udaljenegeografske prostoreučenik/ca doživjeo/laneophodno je danastavnik/ca koristi brojne irazličite geografske izvorekoji su aktuelni, privlačni,shodno uzrastu učenika/ceprihvatljivi (razumljivi) sapovećanim fokusom naglobalno obrazovanje i održivirazvoj.

Nastavnik/ca treba ukazatiučeniku/ci da ponuđenigeografski izvori nisukonačna istina o mjestima,nego samo jedan od pogleda(koncept geografskeperspektive) izazivajući time iradoznalost, kao i potrebu zasamostalnim istraživanjem iukazivanjem na neophodnostcjeloživotnog učenja – uče sekako učiti.

Kroz proces podučavanjakoristiti satelitske snimke,karte, globuse, modele,grafikone i dijagrame,statističke podatke, pisma,fotografije, govore i djelaumjetnosti, dokumentarnefilmove i druge filmove,članke, referentne knjige iweb stranice.


ISHODA


Važan aspekt nastavnogprocesa je i njegovanjeinovativnog duha učenika/ceu nastavi geografije,stvaranje opuštenogokruženja za učenje učenika,brigu i njegovanje interesaučenika/ce za učenje,povećanje otvorenostinastave geografije, poticanjeda iznosi vlastita stajališta ogeografskom sadržaju kojiuče i pružanje uslovada samostalno uči. Izvođenjeterenskog istraživajaomogućava učeniku/ci da izprve ruke iskusi processticanja geografskog znanja ipoboljša sposobnost darazumije geoprostornustvarnost.

Izvođenje terenskogistraživaja omogućavaučeniku/ci da iz prve rukeiskusi proces sticanjageografskog znanja ipoboljša svoju sposobnost darazumije geoprostornustvarnost.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkom


ISHODA


Podučiti učenika/cu da sestalno pita, razmišlja, stavi ukontekst i dalje razvija svojevlastito iskustvo o Svijetu,razumije i kritički propitujumjesta i okruženja (npr.Zašto su ta mjesta takva?Kako i zašto se mijenjaju?Koji procesi i obrasci ihoblikuju? Koji uticaji postoje ilibi mogli biti i zašto?). Da sepoduči kako se uči irazumijeva Svijet. Važno jeda učenik/ca razumije kakoprirodni elementi prostorautiču na način životastanovništva.

Kroz projektni rad učenik/catreba razumjeti kriterije zarangiranje izazova imogućnosti koje ti prirodnielementi pružaju (npr. nizije,priobalna područja, kraškapodručja, šumske oblasti,planinska područja, vulkanskiotoci, regije sa hladnomklimom, poplavna područja) iodgovore na pitanja: Kakvevrste prirodnog okruženjaimaju najveći uticaj nastanovništvo? Koje vrsteteškoća su prisutne? Kako sestanovništvo nosi s timpoteškoćama? Jesu li uvijekuspješani u tome? Postoje liaspekti tog okruženje koji sene mogu kontrolisati ili tomože imati razoran utjecaj?Koji su pozitivni aspekti životau ovim sredinama?

Učenik/ca izdvaja reljefnecjeline, klimatske tipove,morske slivove kojimagravitiraju rijeke pri čemupovezuje ranije usvojenesadržaje sa ovim temama.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/ca

Geografske slike važan sunosilac geografskihinformacija (dokaz) zbogčega je neophodnoučenika/cu podučiti kako daih koristi. Posmatranjem,tumačenjem, upoređivanjem ianaliziranjem geografskihslika i crtanjem jednostavnihkarata trebalo bi učeniku/cipomoći u savladavanjuosnovnih metodaposmatranja geografskihsadržaja u geografskomprostoru, te postepenorazvijanje razumijevanja imašte. Tamo gdje to uvjetidozvoljavaju, poželjno jeaktivno korištenje geografskihinformacionih podataka iinformacionu tehnologiju zaoptimizaciju i obogaćivanjegeografske nastave ipoboljšanje efikasnostiučenja.

Promovisati istraživački rad,voditi i potaknuti učenika/cuda samostalno razmišlja,iskusi proces rješavanjaproblema i postepeno uči daanalizira i rješavajaprobleme.

Važan aspekt nastavnogprocesa je i njegovanjeinovativnog duha učenika/ceu nastavi geografije,stvaranje opuštenogokruženja za učenje,njegovanje interesaučenika/ce za učenje,povećanje otvorenostinastave geografije, poticanjeučenika/ce da iznosi vlastitastajališta o geografskomsadržaju koji uči i pružanjeuslova da učenik/casamostalno uči. Izvođenjeterenskog istraživajaomogućava učeniku/ci da izprve ruke iskusi processticanja geografskog znanja ipoboljša svoju sposobnost darazumije geoprostornustvarnost.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkom

pristupu istraživanjaprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.

U okviru ovog ishodaučenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om. Kroz prezentovanjestečenih znanja neophodnaje i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.

3. Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvojaključnih kompetencija –kompetencijski pristup

Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.

Također, razvija sesposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, da pravilno i

istraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjaprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.

U okviru ishoda učenik/caintenzivno prikuplja,obrađuje, prikazuje i analizirapodatke. Zbog toga jeneophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om. Kroz prezentovanjestečenih znanja neophodnaje i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost,Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavaojasno i smisleno, pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnost korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog mišljenja

radu kroz koji će učenik/caistraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.



U okviru ovog ishodaučenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om. Kroz prezentovanjestečenih znanja neophodnaje i korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno, pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnog

učinkovito koristi geografskuterminologiju i pojmove,povezuje prirodnogeografskei društvenogeografske odlikeprostora, zna biratigeografske izvoreinformacija.

Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaza) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou. Razvija se naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, kauzalninačin razmišljanja, kritičkomišljenje, sposoban/na je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju

Osposobit će se za različiteoblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati svojrad, primjenjivati teorijskihznanja u praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke.

Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno. Također, bit ćesposoban/na da koristirazličite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte,preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ova ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, da

zasnovanog na zornom iempirijskom čime razvijaobjektivnost, sposobnostrazdvajanja bitnog odnebitnog, zakonitog odslučajnog, da shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica,da izvodi zaključke, koristi ipredstavlja informacije uobliku fotografija, karata,modela i dijagrama.

Kroz ovaj ishod kodučenika/ce se razvija isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, sposobnost dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove i da povezujeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora.

Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposoban/na je da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke. Krozistraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, bit ćesposoban/na da koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno. Pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnoj, regionalnoj,nacionalnoj i planetarnojrazini razvijat ćekomunikacijske vještine kaošto je skladno usmeno ipismeno izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

teorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.

Također, razvija sesposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, da pravilno iučinkovito koristi geografskuterminologiju i pojmove,povezuje prirodnogeografskei društvenogeografske odlikeprostora, zna biratigeografske izvoreinformacija.



Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke i

koristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca se osposobljavada analizira izvore kako biutvrdio/la važnost pitanja,događaja, razvoja i/ili pojavaza pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima.

Pri istraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

Kroz geografska istraživanjaučenik/ca će se osposobiti dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.

digitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno. Također, bit ćesposoban/na da koristirazličite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte,preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca se osposobljavada analizira izvore kako biutvrdio/la važnost pitanja,događaja, razvoja i/ili pojavaza pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima. Priistraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

B.7.4B.7.4

Razlikuje demogeografskeodlike Evrope.

B.7.5B.7.5

Klasifikuje osnovne odlikenaselja Evrope.

B.7.6B.7.6

Kategorizira privrednirazvoj Evrope i procjenjujestepen razvijenostiprivrednih djelatnosti krozsektore djelatnosti.

GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-

4.1.2

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

4.1.2

GEO-1.2.1 GEO-2.3.2 GEO-

4.1.2

Otkriva uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana demogeografske odlikeEvrope.

Rangira prirodne i društvenefaktore koji utiču narazmještaj i gustinunaseljenosti stanovništvaEvrope.

Navodi historijske isavremene uzroke iposljedice dinamike kretanjastanovništva Evrope iaktuelne demogeografskeprobleme.

Objašnjava kulturu, običaje,način i kvalitetu življenjastanovništva u Evropi.

Analizira strukturestanovništva Evrope (uzroke iposljedice) na stavovima kojisu oslobođeni predrasuda istereotipa njegujući empatiju,poštovanje, toleranciju iuvažavanje prema drugimrasama, narodima,kulturama, običajima,religijama, rodnim i socijalnimskupinama i njihovimprostornim identitetima.(afektivni indikator).

Povezuje prirodnogeografskei društvenogeografskefaktore sa izgledom,funkcijama i prostornimrazmještajem naselja,načinom života u njima iformiranjem različitihkrajolika.

Objašnjava savremeni procespreoblikovanja krajolika uEvropi.

Prepoznaje uticaj kulturno-cvilizacijskih krugova naizgled i prostorni razmještajnaselja Evrope.

Objašnjava procesindustrijalizacije i formiranjegradskih regija u Evropi.

Upoređuje načine života iprobleme naselja Evrope.

Analizira prirodne i društvenepreduvjete za razvoj privrede.

Identificira različite vrsteekonomskih sistema.

Povezuje stepen privrednograzvoja sa demografskimodlikama Evrope.










KLJUČNI SADRŽAJI

Stanovništvo Evrope -Naseljenost Evrope.Razmještaj i dinamikakretanja stanovništva.Strukture stanovništva –spolna, starosna, etnička,jezička, religijska, obrazovnai ekonomska.

KLJUČNI SADRŽAJI

Naselja Evrope. Razvoj,tipovi i struktura naseljaEvrope. Kvaliteta života unaseljima Evrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Privreda Evrope – Prirodni idruštveni preduvjeti zarazvoj. Primarne,sekundarne, tercijarne ikvartarne djelatnosti.Industrijske revolucije.Neravnomjeran privrednirazvoj Europe.


ISHODA


Nastavnik/ca pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima, da pojasni razlike,uzroke i posljedice prirodnogi prostornog kretanjastanovništva kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.

Komparativnom analizomutvrditi značaj potisnih faktora(nezaposlenost, političkinemiri, rat, visok kriminal,korupcija) i faktoraprivlačenja (npr. mogućnostizaposlenja, političkastabilnost, demokratskodruštvo, malo kriminala) uprostornom kretanjustanovništva između državaEvrope različitog stepenarazvoja i globalno.

Pogodne problemske temesu goruća pitanjasavremenog Svijeta (npr.asimilacija, integracija isegregacija različitih kultura,rasna diskriminacija i njenutjecaj na društveni razvoj).

Identificiraju demografskerazlike koristeći audio-vizuelna sredstva, grafikone idr.


ISHODA


Koristeći fotografije i drugeilustracije te dokumentarnefilmove pomoći učeniku/ci dakroz uporednu analizuzaključuje o vrstama,razlikama i funkcijamanaselja u različitim dijelovimaEvrope (npr. naselje u niziji,na planini, uz rijeku ilipriobalju). Identificirajudemografske razlike koristećiaudio-vizuelna sredstva,grafikone i dr.

Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije preduvjeteza nastanak različitih tipovanaselja, obrasce njihovogoblikovanja i razvoja urazličitim geografskimokruženjima (krajolicima) ianalizira posljedice kojeizazivaju u geografskomprostoru. Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana izgled i funkcije naselja,korištenje materijala zagradnju te način i kvalitetuživota u njima, uticajurbanizacije na razmještajstanovništva u Evropi i razvojgradskih regija te daklasificira naselja po različitimparametrima (historijskirazvoj, geografski položaj,veličina, način života, oblik,postojanost, funkcija,hijerarhija, prostorni


ISHODA


Organizovati nastavnesadržaje sa naznakamaprostornih karakteristikaosnovnih društvenih odlika teusporedbom analiziratinačine na koje različiti narodi,koji žive u sličnim prirodnimokruženjima, odgovaraju naizazove i prilike prisutne u timsredinama i procijenitiodrživost njihovih odgovora.

Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije preduvjeteza nastanak različitih tipovanaselja, obrasce njihovogoblikovanja i razvoja urazličitim geografskimokruženjima (krajolicima) ianalizira posljedice kojeizazivaju u geografskomprostoru. Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana izgled i funkcije naselja,korištenje materijala zagradnju te način i kvalitetuživota u njima, uticajurbanizacije na razmještajstanovništva u Evropi i razvojgradskih regija te daklasificira naselja po različitimparametrima (historijskirazvoj, geografski položaj,veličina, način života, oblik,postojanost, funkcija,hijerarhija, prostornirazmještaj).

Ponuditi učeniku/ci

Ponuditi učeniku/ciproblemska pitanja (npr. nakoji način gustina naseljenosti utiče na potrebestanovanja, posla isaobraćaja?).

Preporučuje se i istraživačkirad čije rezultate ćeučenik/ca prezentirati npr.izradom multimedijalnihsadržaja.

Preporučuje se usporedbomanalizirati načine na kojerazličiti narodi, koji žive usličnim prirodnimokruženjima, odgovaraju naizazove i prilike prisutne u timsredinama i procijenitiodrživost njihovih odgovora.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ ili ispravnihzaključaka.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.

razmještaj).

Ponuditi učeniku/ciproblemska pitanja (npr. nakoji način gustina naseljenosti utiče na potrebestanovanja, posla isaobraćaja?).

Interaktivnom metodom uzpomoć fotografija, videofilma, karata, planovapodučiti učenika/cu daupoređuje i analizirajeprostorni oblik i karakteristikekrajolika naselja i podučitiga/je kako da spozna bitnostracionalanog izgleda ikoordiniranog razvojanaselja. Preporučuje se iistraživački rad čije rezultateće učenik/ca prezentirati npr.izradom multimedijalnihsadržaja.

Prilikom podučavanjasadržaja koji se odnose narazumijevanje utjecajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih veliki značajimaju i društveni faktori, štotreba promatrati u svjetluglobalizacijskih društvenihodnosa i značajaobrazovanja.




problemska pitanja (npr. nakoji način gustina naseljenosti utiče na potrebestanovanja, posla isaobraćaja? ili da odgovorina probleme globalnepopulacije kao što jeproizvodnja hrane i nestašicavode, nedostatakzdravstvene zaštite,nepismenost, raseljavanje,siromaštvo).

Prilikom podučavanjasadržaja koji se odnose narazumijevanje utjecajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih ogromanznačaj imaju i društvenifaktori, što treba promatrati usvjetlu globalizacijskihdruštvenih odnosa i značajaobrazovanja.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kao

Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni/dijagrami,tablice, dobne piramide itd.).

U okviru ove komponentemoguće je ostvariti korelacijusa historijom kroz izučavanje kretanja broja stanovnikakroz historiju razumijevajućiuvjete života i radastanovništva, razumijevanjeekonomskog razvoja ipolitičkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalna osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenta, razvoj industrije(industrijska revolucija).

Analizirajući vezu izmeđuprirodne sredine i čovjeka inačina na koji ona utiče narazmještaj stanovništva,proizvode ljudskih djelatnosti,razmještaj rudno-mineralnihbogatstava pruža semogućnost korelacije sabiologijom i hemijom.

Korelacija sa predmetomGrađansko obrazovanje jeznačajna pri proučavanjudemogeografskih odlikaprostora gdje se krozgeografiju promovišu ljudskaprava i pozitivne ljudskevrijednosti i stavovi zasnovanina jednakopravnosti,uvažavanju i toleranciji.

Kroz sistemski pristupinformacijama potaknutiučenika/cu na istraživački radkorištenjem kartografskihsimbola, tabela, dijagrama,statističkih podataka čime serazvija sposobnostprezentiranja kroz korelacijusa predmetom Bosanski jezik

radu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ ili ispravnihzaključaka.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni/dijagrami,tablice, dobne piramide itd.).

U okviru ove komponentemoguće je ostvariti korelacijusa historijom kroz izučavanje kretanja broja stanovnikakroz historiju razumijevajućiuvjete života i radastanovništva, razumijevanjeekonomskog razvoja ipolitičkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalna osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenta, razvoj industrije(industrijska revolucija).

Analizirajući vezu izmeđuprirodne sredine i čovjeka inačina na koji ona utiče narazmještaj stanovništva,proizvode ljudskih djelatnosti,

takva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.

Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni/dijagrami,tablice, dobne piramide itd.).

U okviru ovog ishoda mogućeje ostvariti korelaciju sahistorijom kroz izučavanje kretanja broja stanovnikakroz historiju razumijevajućiuvjete života i radastanovništva, razumijevanjeekonomskog razvoja ipolitičkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalna osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenta, razvoj industrije(industrijska revolucija).


Kroz sistemski pristupinformacijama potaknutiučenika/cu na istraživački radkorištenjem kartografskihsimbola, tabela, dijagrama,statističkih podataka čime serazvija sposobnostprezentiranja kroz korelacijusa predmetom Bosanski jeziki književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost i IKT-om.

3.Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvojaključnih kompetencija –

i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost, IKT-om kao imatematičkim znanjem.


Ova komponenta kodučenika/ce razvijasposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i utjecajeevropske i svjetske kulture narazličite narode. Razvija seosjećaj pripadnosti lokalnojzajednici, državi, Evropi iSvijetu, poštovanjevrijednosti i privatnosti drugihi odgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i da se bori protiv bilokoje vrste netolerancije,nejednakosti ili predrasude.

Razvija mu/joj se isposobnost razumijevanjakoncepata demogeografije,ekonomske i socijalnegeografije, tumačenja iobjašnjenja teritorijalneraznolikosti (npr. uporednaanaliza).

Kroz ovu komponentuučenik/ca će se osposobiti dapovezuje i sažima različiteprostorne informacije, da ihizražava kartografskim putemi prezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.Vladat će verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,

razmještaj rudno-mineralnihbogatstava pruža semogućnost korelacije sabiologijom i hemijom.


Kroz sistemski pristupinformacijama potaknutiučenika/cu na istraživački radkorištenjem kartografskihsimbola, tabela, dijagrama,statističkih podataka čime serazvija sposobnostprezentiranja kroz korelacijusa predmetom Bosanski jeziki književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost, IKT-om kao imatematičkim znanjem.


Ova komponenta kodučenika/ce razvijasposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i utjecajeevropske i svjetske kulture narazličite narode. Razvija seosjećaj pripadnosti lokalnojzajednici, državi, Evropi iSvijetu, poštovanjevrijednosti i privatnosti drugihi odgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i da se bori protiv bilokoje vrste netolerancije,nejednakosti ili predrasude.

kompetencijski pristup

Ovaj ishod kod učenika/cerazvija sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i utjecajeevropske i svjetske kulture narazličite narode. Razvija seosjećaj pripadnosti lokalnojzajednici, državi, Evropi iSvijetu, poštovanjevrijednosti i privatnosti drugihi odgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i da se bori protiv bilokoje vrste netolerancije,nejednakosti ili predrasude.

Razvija mu/joj se isposobnost razumijevanjakoncepata demogeografije,ekonomske i socijalnegeografije, tumačenja iobjašnjenja teritorijalneraznolikosti (npr. uporednaanaliza). Kroz ovukomponentu učenik/ca će seosposobiti da povezuje isažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.Vladat će verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte(kartografska, numerička ifunkcionalna pismenost).

Bit će osposobljen/na dakoristi osnovne metodegeografskih istraživanja, dauči samostalno,disciplinovano i na vlastitu

dijagrami i karte(kartografska, numerička ifunkcionalna pismenost).

Bit će osposobljen/na dakoristi osnovne metodegeografskih istraživanja, dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu te da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja - uči kako učiti.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, da zaključujelogički, traži dokaze iobrazlaže ih te da ima kritičkistav prema područjima kojase odnose na geografiju.Kroz istraživački rad razvijajuse kompetencije izinformatičke i digitalnepismenosti, te da koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Razvija mu/joj se isposobnost razumijevanjakoncepata demogeografije,ekonomske i socijalnegeografije, tumačenja iobjašnjenja teritorijalneraznolikosti (npr. uporednaanaliza).

Kroz ovu komponentuučenik/ca će se osposobiti dapovezuje i sažima različiteprostorne informacije, da ihizražava kartografskim putemi prezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.Vladat će verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte(kartografska, numerička ifunkcionalna pismenost).

Bit će osposobljen/na dakoristi osnovne metodegeografskih istraživanja, dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu te da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja - uči kako učiti.


inicijativu te da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja - uči kako učiti.



C.7.1C.7.1

Upoređuje prirodneresurse, sirovine i izvoreenergije u državamaEvrope sa aspekta njihovogodrživog razvoja.

C.7.2C.7.2

Upoređuje ekološkuopterećenost prostora, prostornu organizaciju ifunkcionalno korištenjeprostora za život ljudi udržavama regije i šire.

C.7.3C.7.3

Komentariše zakonskeodredbe, aktivno djelovanjestanovništva, NVO naizgled i planiranje razvojasvog prostora življenja.

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.1

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.3

GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-

3.3.4

Analizira strategijeupravljanja, očuvanja iodrživog korištenja prirodnihresursa.

Upoređuje energetskepotencijale država Evropekroz dostupnost, ekonomsku iekološku isplativost i stepenkorištenja obnovljivih iekološki opravdanih izvoraenergije.

Analizira načine korištenjaproizvedene energije (prevoz,stambena i industrijskaupotreba, izvoz i sl.).

Analizira različite načineupravljanja otpadom, te uticajna okoliš u pojedinimdržavama.

Analizira prirodne opasnosti igeoekološke probleme –uzroke, posljedice, mjere iakcije na njihovomsprječavanju, ublažavanju ilisaniranju.

Analizira stepen pritiskaljudskih aktivnosti naekološku održivost prostora injegove efekte u državamaEvrope.

Objašnjava akcije koje sepoduzimaju kako bi sepopravila održivost prostora.

Procjenjuje prostorne vezeizmeđu čovjeka i sistemakroz pružanje usluga(distribucija hrane,komunikacije - saobraćaj,energetska mreže) upojedinim državama Evrope.

Procjenjuje kvalitetu prostoraza življenje stanovništvadržava Evrope krozprovođenje zakona istandarda.

Ocjenjuje različite perspektivegledanja i aktivnosti različitihskupina i pojedinaca krozkorištenje, zaštitu i razvojnekog prostora.

KLJUČNI SADRŽAJI

Odgovorno upravljanjeprostorom. Prirodni resursi,njihova valorizacija i utjecajna kvalitetu življenja.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodne opasnosti i aktuelnigeoekološki problemi uEvropi i državama Evrope.Zaštićena područja udržavama Evrope kao resursza razvoj turizma.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prostorno planiranje kaopreduvjet održivog razvojageografskog prostora(osnovni elementi) udržavama Evrope.


ISHODA


Ovaj ishod podučava oodrživom razvoju, korištenjuprirodnih resursa, zaštiti


ISHODA


Ovaj ishod podučava oodrživom razvoju, korištenjuprirodnih resursa, zaštiti


ISHODA


Ovaj ishod ima za cilj pomoćiučeniku/ci da razumije oblike,metode i mjere zaštite










okoliša. Nastavnik/ca trebapomoći učeniku/ci darazumije odnos izmeđuresursa, okoliša i privrednograzvoja te da pomogne urazvoju svijesti o zaštitiresursa i okoliša teuspostavljanja održivograzvoja.

Uporednom analizom utvrditinačine upravljanja otpadom(odlagališta otpada,kompostiranje, spaljivanje,primarni i sekundarni tretmanotpadnih voda i sl.), teantropogeni uticaj na okoliš upojedinim državama, stepenpritiska ljudskih aktivnosti naekološku održivost prostora(urbanizacija, industrija,poljoprivredne aktivnosti,sječa šuma, izlovljavanjeribe, gradnja brana ihidroakumulacija,navodnjavanje, melioracija,zaštita prirodnih i kulturnihznamenitosti, očuvanjebiodiverziteta, otpadne vode,problem zagađenja zraka itla, otvaranje rudokopa,kamenoloma i sl.) i njegoveefekte u državama Evrope.Objasniti akcije koje sepoduzimaju kako bi sepopravila održivost prostora(korištenje bicikla u javnomprevozu, gradski saobraćajna ekološki održivimenergentima, zeleni prstenoko grada, zabranakorištenja plastičnih kesa isl.).

Kao istraživački rad može se,kao primjer, izabrati strateškimineralni resurs u nekompodručju/regiji/državi teanalizirati njegovekarakteristike distribucije,razvoj i upotrebu kao i stepeneventualne ugroženosti kojiizaziva njegovaeksploatacija.

Grafička interpretacija,sveobuhvatna analiza i drugemetode kako bi se učeniku/cipomoglo da razumije osnovni

okoliša. Nastavnik/ca trebapomoći učeniku/ci darazumije odnos izmeđuresursa, okoliša i privrednograzvoja te da pomogne urazvoju svijesti o zaštitiresursa i okoliša teuspostavljanja održivograzvoja.

Potrebno je objasniti vrsteprirodnih katastrofa i njihovuticaj na ljudsko društvo. Priobjašnjavanju uzroka iopasnosti ( npr. poplave,suše, zemljotresi, klizišta,vulkanske aktivnosti, olujniudari i druge meteorološkekatastrofe) neophodno jekoristiti fotografije, filmove,grafičke prikaze, statističkepodatke, karte kako bi seutvrdio stepen ugroženostiprostora, njihov prostornirazmještaj i uticaj na živisvijet prije svegastanovništva. Objasnitiprimjenu geografskihinformacionih tehnologija(GIS) u predviđanju prirodnihkatastrofa, nadzoru i procjenikatastrofa.

Ovaj ishod ima za cilj pomoćiučeniku/ci da razumijeokolišno stanje u okruženju, ekološke probleme, oblike,metode i mjere zaštiteokoliša.

Prijedlog tema:

Mogućnosti iskorištavanjaprirodnih resursa i odgovornoupravljanje prostorom krozpozitivne prakse u državamaEvrope.

Koji faktori utiču na kvalitetuživota u različitim zemljama?Zašto je važno biti svjestan,odgovoran u rješavanjuglobalne nejednakostiraspodjele bogatstva ikvalitete života? Koje vrsteteškoća su prisutne urazličitim okruženjima (npr.Mediteran i SjevernaEvropa)? Kako se ljudi noses tim poteškoćama? Da li su

okoliša.

Kroz analizu odgovora napostavljene zadatke učeniciprosuđuju, donose odluke omogućem planu djelovanja.Usporediti načine zaštiteprirodne i kulturne baštineizmeđu država.



Glavni društveni problemigledani kroz prizmu održivograzvoja - na primjer klimatskepromjene i njihovi uticaji,pitanje pristupa resursima iupravljanje njima ili rizicipovezani sa prirodnim ilitehnološkim opasnostima nemogu se svesti na poljeodređene discipline negozahtijevaju interdisciplinarnipristup.

Kroz sistemski pristupinformacijama potaknutiučenika/cu na istraživački radkorištenjem kartografskihsimbola, tabela, dijagrama,statističkih podataka čime serazvija sposobnostprezentiranja kroz korelacijusa predmetom Bosanski jeziki književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost.

Učenik/ca treba interpretirati ianalizirati podatke iinformacije relevantne zanjihove istrage, koristeći

značaj resursa i pitanjazaštite okoliša. Ovakomponenta ima za ciljpomoći učeniku/ci darazumije okolišno stanje uokruženju, ekološkeprobleme, oblike, metode imjere zaštite okoliša.

Prijedlog tema:

Mogućnosti iskorištavanjaprirodnih resursa i odgovornoupravljanje prostorom krozpozitivne prakse u državamaEvrope.

Koji faktori utiču na kvalitetuživota u različitim zemljama?Zašto je važno biti svjestan,odgovoran u rješavanjuglobalne nejednakostiraspodjele bogatstva ikvalitete života? Koje vrsteteškoća su prisutne urazličitim okruženjima (npr.Mediteran i SjevernaEvropa)? Kako se ljudi noses tim poteškoćama? Da li suuvijek uspješni u tome?Postoje li aspekti togokruženja koji se ne mogukontrolisati i da li mogu imatirazoran utjecaj? Koji supozitivni aspekti života u ovimsredinama? Kroz analizuodgovora na postavljenezadatke učenik/ca prosuđuje,donose odluke o mogućemplanu djelovanja. Usporeditinačine zaštite prirodne ikulturne baštine izmeđudržava.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što će

uvijek uspješni u tome?Postoje li aspekti togokruženja koji se ne mogukontrolisati i da li mogu imatirazoran utjecaj? Koji supozitivni aspekti života u ovimsredinama? Kroz analizuodgovora na postavljenezadatke učenik/ca prosuđuje,donose odluke o mogućemplanu djelovanja. Usporeditinačine zaštite prirodne ikulturne baštine izmeđudržava.





Kroz sistemski pristup

razne alate IKT-a kao imatematičko znanja.


Učenik/ca će se osposobitida podržava kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacijeitd. kada traži objašnjenjekako svijet funkcioniše i kadapokušava doći doalternativnih rješenja(perspektivna dimenzija).

Razvija se osjetljivost nasocijalne potrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, sposobnostocjenjivanja raznolikosti iljepote prirodnog okoliša sjedne strane i različitihživotnih uvjeta i socijalnihpotreba s druge strane.

Bit će sposoban/na da brineo kvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama uprostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja i

doprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.




Učenik/ca treba interpretirati ianalizirati podatke iinformacije relevantne zanjihove istrage, koristećirazne alate IKT-a kao imatematičko znanja.


Učenik/ca će se osposobitida podržava kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacijeitd. kada traži objašnjenjekako svijet funkcioniše i kadapokušava doći do

informacijama potaknutiučenika/cu na istraživački radkorištenjem kartografskihsimbola, tabela, dijagrama,statističkih podataka čime serazvija sposobnostprezentiranja kroz korelacijusa predmetom Bosanski jeziki književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost.

Učenik/ca treba interpretirati ianalizirati podatke iinformacije relevantne zanjihove istrage, koristećirazne alate IKT-a kao imatematičko znanja.




Bit će sposoban/na da brineo kvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama u

vrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.

Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.Zalagat će se za odgovornoupravljanje resursima okoliša. Kroz ovukomponentu razvijat će se isposobnost podučavanja,širenja i podizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija. Znat će koristigeografsku informacionutehnologiju za prikupljenjepodataka, analiziranje,valoriziranje i prognoziranjepojava i procesa u prostorukao sposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora.

alternativnih rješenja(perspektivna dimenzija).


Bit će sposoban/na da brineo kvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama uprostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.

Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.Zalagat će se za odgovornoupravljanje resursima okoliša. Kroz ovukomponentu razvijat će se isposobnost podučavanja,širenja i podizanja svijesti ogeografskim prostornim

prostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.


pitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija. Znat će koristigeografsku informacionutehnologiju za prikupljenjepodataka, analiziranje,valoriziranje i prognoziranjepojava i procesa u prostorukao sposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora.

D D REGIONALNAREGIONALNAGEOGRAFIJAGEOGRAFIJA

D.7.1D.7.1

Izdvaja specifičnostiprirodnogeografskih idruštvenogeografskihodlika regija Evrope.

D.7.2D.7.2

Upoređujeprirodnogeografske odlikedržava Evrope.

D.7.3D.7.3

Analizira demogeografskeodlike država Evrope.

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

4.1.3

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

GEO-2.1.2 GEO-2.1.3 GEO-

2.2.3

Objašnjava kriterije zaregionalizaciju evropskogkontinenta.

Objašnjava prostorniobuhvat, geografski položaj iznačaj regija Evrope.

Upoređuje tipične idominirajućeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlike(regionalne identitete) i administrativno-političkupodjelu regija.

Razlikuje tipične krajolikeregija Evrope navodećinajznačajnije faktore koji suučestvovali u njihovomstvaranju.

Analizira kulturno -civilizacijski krugove regijaEvrope.

Izdvaja reljefne cjeline državakao prostore koji pružajurazličite uvjete za životstanovništva i razvoj privrede.

Prikazuje prostorni razmještajtipova klima i njihov utjecaj naživot ljudi, razvojpoljoprivrede i turizma.

Analizira hidrografiju državaEvrope.

Izdvaja značajne prirodneznamenitosti država Evrope.

Istražuje demogeografskeodlike država Evrope saakcentom na kvalitetuživljenja, socijalnu zaštitu,kulturu, tradiciju, dostignućapojedinaca u nauci,umjetnosti, sportu.

Upoređuje pokazateljekvalitete života (životni vijek,stope smrtnosti djece i majki,stope pismenosti, kvalitetaprehrane, BDP po glavistanovnika i dr.) izmeđudržava u regiji i Evropi.

Povezuje potisne i privlačnefaktore sa prostornimkretanjem stanovništvaizmeđu država Evroperazličitog stepena razvoja.

Upoređuje različite programe,politike, skupine, organizacijekoje su usmjerene napoboljšanje kvalitete života irješavanje različitihdemogeografskih problema.










KLJUČNI SADRŽAJI

Regionalna podjela Evrope.Kriteriji za regionalizacijuEvrope.

Geografski položaj,prirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeregija: Južna Evropa(evropsko Sredozemlje,Sredozemlje), ZapadnaEvropa, Sjeverna Evropa,Srednja Evropa, IstočnaEvropa.

Tipični krajolici regija Evrope.Specifičnosti kulturno-civilizacijskih krugova regijaEvrope.

Administrativno-političkapodjela regija Evrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državaEvrope- prirodnogeografske odlike.

Prirodne znamenitosti državaEvrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državaEvrope - Demogeografskeodlike.


ISHODA


Od učenika/ce se očekuje dautvrdi važnost mjesta iliregije. Istražuju veze kojepostoje između geografskogpoložaja i prirodnihkarakteristika regije i analizirajedinstvene odnose kojipostoje između prirodnog iljudskog okruženja.

Razumijevanje različitostiizmeđu regija osnovna jemetoda da učenik/ca shvatisloženost geografskogokruženja.

Pismenost "regionalnespoznaje" pomaže učeniku/cida analizira i razumijegeografsko okruženje izregionalne perspektive i putnjenog razvoja. Zbog toga jepotrebno, kroz procespodučavanja, vršiti uporednuanalizu različith regija, kroznjihove tipične i specifičneosobenosti, iz ugla njihove povezanost, sličnosti i razlika


ISHODA


Istražuju veze koje postojeizmeđu geografskog položajai prirodnih karakteristikaregije/države i analizirajedinstvene odnose kojipostoje između prirodnog iljudskog okruženja.

Pismenost "regionalnespoznaje" pomaže učeniku/cida analizira i razumijegeografsko okruženje izregionalne perspektive i putnjenog razvoja. Zbog toga jepotrebno, kroz procespodučavanja, vršiti uporednuanalizu različith država, kroznjihove tipične i specifičneosobenosti.

Kroz teme regionalnegeografije učenik/ca ovladavasvim geografskim konceptimašto obezbjeđuje usvajanjeznanja, vještina, stavova ivrijednosti pomoću kojih ćerazumijeti Svijet u kojem žive.


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/cakritički razmišlja i analizirademogeografske pojave iprocese koji su prostorno ivremenskipromjenljivi/raznoliki.

Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze, interakciju izmeđudemografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih idruštvenih faktora i usmjeritiučenika/cu da sagledaju probleme iz različitih uglova(koncept geografskeperspektive).

Preporuka je organizovatinastavu kroz razumijevanjeregionalnih geografskihuvjeta, regionalnihkarakteristika i pravacarazvoja. Kroz tipične i lokalneslučajeve, učenik/ca treba darazumije demogeografskuspecifičnost države.

razvoja kao i prostorneorganizacije.


Ovaj ishod, kroz kritičkorazmišljanje, analizira ivalorizira prirodne i društvenepojave i procese kojiformiraju kompleksne ijedinstvene prostorneorganizacije višeg i nižegnivoa koji su prostorno ivremenskipromjenljive/raznolike.

Pri obradiregionalnogeografskihsadržaja osim određivanjaodlika pojedinih geografskihobjekata i njihovihmeđusobnih odnosa naodređenom prostoru važno jeučeniku/ci razjasniti iprodubiti znanje oopćegeografskim pojmovimai objasniti nastanak tipičnihpojava i procesa tog prostorai razvoj cijelog kompleksa.

Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze geografskih objekata,interakciju izmeđugeografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih iljudskih faktora na pojave iprocese i usmjeriti učenika/cuda sagledaju geografskepojave i probleme iz različitihuglova (koncept geografskeperspektive) kako bi seobezbijedilo ispravnoformiranje i razumijevanjeregionalnih i globalnihkarakteristika geografskihsadržaja.

Usporediti različite regije krozanalizu slučajeva,prikupljanje podataka,terensko istraživanje itd.

Ova ishod, kroz kritičkorazmišljanje, analizira ivalorizira prirodne pojave iprocese koji formirajukompleksne i jedinstveneprostorne organizacije višeg inižeg nivoa koji su prostornoi vremenskipromjenljive/raznolike.


Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze geografskih objekata,interakciju izmeđugeografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih iljudskih faktora na pojave iprocese i usmjeriti učenika/cuda sagledaju geografskepojave i probleme iz različitihuglova (koncept geografskeperspektive) kako bi seobezbijedilo ispravnoformiranje irazumijevanje geografskihsadržaja.

Usporediti različite državekroz analizu slučajeva,prikupljanje podataka,terensko istraživanje itd.

Da bi učenik/ca dobiopredodžbu o nekoj državineophodno je kroz procespodučavanja koristitigeografsku „shemu“(geografski položaj, veličina,prirodnogeografske idruštvenogeografske odlike)izučavanjaregionalnogeografskihsadržaja.

Ipak bilo bi pogrešno uvijek

Uporediti demogeografskeodlike država kroz analizuslučajeva i istraživanje.

Sličnosti i razlike u razvoju(geografska praksa) mogu setemeljiti na razvojnimuvjetima i trenutnim uvjetimarazličitih država.


Sadržaje ovog ishoda korisnoje korelirati sa historijom ukontekstu nastanka novihdržava na kraju XX ipočetkom XXI stoljeća ipromjenom političke kartekontinenta. Učenik/caobjašnjava ulogu evropskihdržava u kolonizacijivanevropskih kontinenata(teritorijalni i ekonomskirazlozi), objašnjava početakindustrijalizacije i njeneposljedice na privredni razvojevropskog kontinenta.

Korištenjem geografske kartei IKT-a učenik/ca prikuplja,bilježi izvore podataka,dokaze i informacije, analizirapodatke prostorneorganizacije, prosuđuje,vrednuje, interpertira i donosizaključke.

Kroz analizu grafikona,dijagrama i/ili tematske kartei interpretaciju stečenogznanja korelira samatematikom i predmetomBosanski jezik i književnost,Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost.

Vrlo važna je i povezanost sapredmetom Građanskoobrazovanje kroz izučavanjedemogeografskih odlika nekedržava kad se izučavajuljudska prava i slobode.


Sličnosti i razlike u razvoju(geografska praksa) mogu setemeljiti na razvojnimuvjetima i trenutnim uvjetimarazličitih regija.

Ciljevi izučavanja regionalnegeografije ostvaruju seracionalnim i ažurnimodabirom sadržaja, uzinteraktivne oblike učenja ipodučavanja, i raznovrsnanastavna sredstva i medije,koji omogućavaju štoizravnije promatranjegeografskih procesa i pojaveu prostoru u kojem sedogađaju.



Sadržaje ove komponentekorisno je korelirati sahistorijom u kontekstunastanka novih država nakraju XX i početkom XXIstoljeća i promjenom političkekarte kontinenta. Učenik/caobjašnjava ulogu evropskihdržava u kolonizacijivanevropskih kontinenata(teritorijalni i ekonomskirazlozi), objašnjava početakindustrijalizacije i njeneposljedice na privredni razvojevropskog kontinenta.


Kroz analizu grafikona,dijagrama i/ili tematske kartei interpretaciju stečenogznanja korelira samatematikom i predmetom

shematski proučavati nekudržavu, jer je nekadučinkovitije kroz problemskunastavu iznijeti glavneprobleme ili bitnekarakteristike države štoznači da je najefikasnijimetod podučavanja državada se redoslijed pojedinihelemenata prilagodi njihovojspecifičnoj problematici.







Učenik/ca će

Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvoju država iregija. Bit će sposoban/na dakoristi geografske podatakekao alat za razumijevanjeprostora, da pravilno iučinkovito koristi geografskuterminologiju i pojmove.

Razvija se sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren/a i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme. Bit ćesposoban/na da analizirapodatke, dokaze iinformacije.

Bosanski jezik i književnost,Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost.

Vrlo važna je i povezanost sapredmetom Građanskoobrazovanje kroz izučavanjedemogeografskih odlika nekedržava kad se izučavajuljudska prava i slobode.


Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvoju država iregija. Učenik/ca će bitisposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja država(sveobuhvatno razmišljanje).Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme. Bit ćesposoban/na da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja i da kombinujevremensku i prostornudimenzija pri objašnjavanjudruštvenih pitanja koja suvezana za neko

biti sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih odlika prostora.Znat će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/a iosposobljen/a da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren/a i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme.

Bit će sposoban/a daanalizira podatke, dokaze iinformacije primjenjujućirelevantne konceptegeografskog mišljenja i dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju prostornihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju. Razvijatće se pozitivni osjećaji premadomovini, osjećaj pripadnostinekom prostoru i cijenit ćesvjetsku prirodnu baštinu.

Ova ishod razvijakompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologije.

mjesto/regiju. Razvijat će sepozitivni osjećaji premadomovini, osjećaj pripadnostinekom prostoru i cijenit ćesvjetsku prirodnu i kulturnubaštinu. Ova komponentarazvija kompetencijukorištenja informacija ikomunikacijskih tehnologije.

D.7.4D.7.4

Otkrivasličnosti/razlike naseljadržava Evrope.

D.7.5D.7.5

Rangira privredni razvojdržava Evrope sa aspektanjenog odnosa i uloge u EUi svijetu.

D.7.6D.7.6

Objašnjava nastanak,razvoj, institucije inadležnosti EU, njenuulogu u Evropi i svijetu tehistorijsko-političke prilikeu Evropi i savremeneglobalizacijske procese.

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

3.3.1

GEO-1.2.1 GEO-2.2.4 GEO-

2.3.2

GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-

4.1.4

Povezuje prirodnogeografskei društvenogeografskefaktore sa prostornimrazmještajem, stepenomurbanizacije i formiranjemurbanih regija.

Ukazuje da urbanizacija utičena promjene u okolišu.

Procjenjuje prostornustrukturu naselja, način ikvalitetu života u njima.

Izdvaja specifične elementearhitekture kao važnekulturne elementa u prostoru– kulturne znamenitosti.

Analizira prirodne i društvenepreduvjete za razvojprivrednih djelatnosti i stepenprivredne razvijenosti.

Prepoznaje važnosthistorijsko-političkih prilika,naučno-tehnološkog napretkai obrazovanja u privrednomrazvoju država.


Prosuđuje stepen privrednograzvoja država kroz strukturestanovništva.

Analizira stepen razvijenostiprivrednih djelatnosti krozsektore privrede.

Procjenjuje stepenrazvijenosti saobraćaja iturizma i njihovu važnost uukupnom privrednomrazvoju.

Rangira države članice EU pogodini ulaska i značaju unutarEU.

Objašnjava politiku, aktivnostii kriterije za ulazak u članstvoEU.

Objašnjava temeljna načelaEU.

Objašnjava ulogu i značaj EUu savremenimglobalizacijskim procesima.

Objašnjava evropskeintegracije (EU, EFTA,CEFTA, NATO) – njihovuvažnost i područje djelovanja.










KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državaEvrope - Naselja Evrope

Kulturne znamenitosti državaEvrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državaEvrope - Privreda.

Privredne posebnosti državate njihov značaj u regiji,Evropi i Svijetu kroz aktuelnadešavanja. Važnostsaobraćaja i turizma te njihovuticaj na promjenu prostora udržavama Evrope. Prirodne ikulturne znamenitosti državaEvrope.

KLJUČNI SADRŽAJI

Evropska unija – nastanak,najvažnije institucije i njihovasjedišta, značenje i uticajnjenih institucija na pojedincai države. Evropske integracije(EU, EFTA, CEFTA, NATO),njihova važnost i područjedjelovanja.


ISHODA




Analizirati uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografski faktorena nastanak, izgledi prostorni razmještaj naseljau državama Evrope.

Ciljevi izučavanja regionalnegeografije ostvaruju seracionalnim i ažurnimodabirom sadržaja, uzinteraktivne oblike učenja ipodučavanja, i raznovrsnanastavna sredstva i medije,koji omogućavaju štoizravnije promatranjegeografskih procesa i pojave


ISHODA


Kroz ovaj ishodučenik/ca ovladava svimgeografskim konceptimašto obezbjeđuje usvajanjeznanja, vještina, stavova ivrijednosti pomoću kojih ćerazumijeti Svijet u kojem žive.

Ovaj ishod kroz kritičkorazmišljanje analizira ivalorizira prirodne i društvenepojave i procese kojiformiraju kompleksne ijedinstvene prostorneorganizacije višeg i nižegnivoa koji su prostorno ivremenskipromjenljive/raznolike.

Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze, interakciju izmeđugeografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih idruštvenih faktora na razvojprivrede. Usmjeritiučenika/cu dasagleda probleme iz različitihuglova (koncept geografskeperspektive).

Usporediti i sažeti privrednirazvoj različitih država krozanalizu slučajeva, iprikupljanje podataka.


ISHODA


Učenik/ca treba da razumijeosnovna pitanja političkegeografije u svijetu danas,promjene i trendove umeđunarodnoj politici iprivrednom razvoju.

Koristeći aktuelnu političkuproblematiku nastavnik/catreba pojasniti, kroz različitegeografske perspektive,savremene globalizacijskeprocese, pozadinu imanifestacije međunarodnesaradnje i sukoba,međunarodne organizacije,regionalne organizacije imultinacionalne organizacijekako bi pomogao/laučeniku/ci da steknu osjećajza političku geografiju i da ihpotaknete da gledaju i čitajumeđunarodne i lokalne vijesti(samoakuelizacija).

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikuje ispravne stavove,emocije i vrijednosti.

u prostoru u kojem sedogađaju.






Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvoju država iregija. Učenik će bitisposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja država(sveobuhvatno razmišljanje).

Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizu

Sličnosti i razlike u razvoju(geografska praksa) mogu setemeljiti na razvojnimuvjetima i trenutnim uvjetimarazličitih država.


Analizirajući značaj turizma urazvoju privrede s posebnimosvrtom na Sredozemlje injegove posebnosti ostvarujese koleracija sa historijom.


Kroz analizu grafikona,dijagrama i/ili tematske kartei interpretaciju stečenogznanja korelira samatematikomi Bosanskim/Srpskim/Hrvatskimjezikom i književnošću.


Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvoju država iregija. Učenik/ca će bitisposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja država(sveobuhvatno razmišljanje).

Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kako


U okviru ovog ishoda pružase mogućnost korelacije samatematičkim znanjem ivještinama kroz prikupljanjepodataka, njihovu analizu iprikazivanje i IKT.

Analizirajući značaj turizma urazvoju privrede s posebnimosvrtom na Sredozemlje injegove posebnosti koje muje dala ne samo priroda, negoi bogata historija i kultura,ostvaruje se koleracija sahistorijom.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno, pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca će bitisposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja država(sveobuhvatno razmišljanje).Znat će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na zaaktuelno i značajno, i ono štodaje svakodnevni smisao iuticaj na naš život.

Ovaj ishod razvijasposobnost da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja kao i sposobnost dakombinuje vremensku i

međusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren/na i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme. Bit ćesposoban/na da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja i da kombinujevremensku i prostornudimenzija pri objašnjavanjudruštvenih pitanja koja suvezana za nekomjesto/regiju.

Razvijat će se pozitivniosjećaji prema domovini,osjećaj pripadnosti nekomprostoru i cijenit će svjetsku kulturnu baštinu. Ovaj ishodrazvija kompetencijukorištenja informacija ikomunikacijskih tehnologije.

kombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren/na i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme.

Bit će sposoban/na daanalizira podatke, dokaze iinformacije primjenjujućirelevantne konceptegeografskog mišljenja i dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju društvenihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju.

Ovaj ishod razvijakompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologija.

prostornu dimenzija priobjašnjavanju društvenihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju. Bit ćesposoban/na da kritički primainformacije iz masovnihmedija i da poštuje pozitivneosjećaje prema domovini,osjećaj pripadnosti nekomprostoru i cijeni svjetskuprirodnu i kulturnu baštinu.

Razvija se kompetencijakorištenja informacija ikomunikacijskih tehnologije.Biće sposoban/na da jasno ilogično iznosi svojeargumente, zaključke,predviđanja i/ili planovedjelovanja te da analiziraizvore kako bi utvrdio važnostpitanja, događaja, razvoja i/ilipojava za pojedince i/iligrupe, uključujući različiteskupine i prepoznajepristranosti u pojedinimizvorima.

OsnovnoOsnovno

88



A.8.1




B.8.1

B.8.2

B.8.3

B.8.4

B.8.5

B.8.6


C.8.1

C.8.2

C.8.3



D.8.1

D.8.2

D.8.3

D.8.4

D.8.5

D.8.6


A.8.1A.8.1

Analizira geografskipoložaj Azije, Afrike,Sjeverne Amerike, JužneAmerike, Australijei Antarktike.

GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-

4.2.1

Analizira geografski položajvanevropskih kontinenata.

Navodi porijeklo imena,granice i razuđenost obalavanevropskih kontinenata.

Analizira savremenupovezanost vanevropskihkontinenata.

Procjenjuje značajgeografskog položajavanevropskih kontinenata saprirodnog i društvenogaspekta.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geografski položaj - Ime, granica, veličina, razuđenost obala i geografski položaj. Odlike obala– tipovi razuđenosti obala vanevropskih kontinenata (Azija, Afrika, Sjeverna, Južna Amerika,Australija, Okeanija, Polarna područja (Antarktika i Arktik).






Koncept prostornog identiteta ostvaruje se kroz geografski položaj kontinenta, regije ili državegdje se uspostavljaju i položajni odnosi i razgraničenja sa drugim objektima iz čega proizilaze injegov oblik i veličina koji su mjerljivi.

Da bi učenik/ca razumio/jela prostorni identitet mjesta ili regije (obrasce, zakonitosti,međusobne interakcije pojava procesa i promjena) koji su formirali jedinstvene i neponovljiveprostorne organizacije pristupi podučavanju moraju biti temeljeni na dokazima koji obezbjeđujuispravno percepiranje prostora i razumijevanjem odnosa.

Regionalno geografske teme se odlikuju velikom kompleksnošću. U geografiji 8. razreda kodučenika/ce se nastavlja razvijanje razumijevanja pojma kontinent kao individualnoggeografskog pojma koji se proučava kroz opće odlike prostora koje će prikazati ono tipično zasvaki kontinent.

Određivanje geografskog položaja i veličine kroz usporedbu bitan je preduvjet za razumijevanjetipičnih odlika i problema nekog kontinenta.

Ciljevi izučavanja regionalne geografije ostvaruju se racionalnim i ažurnim odabirom sadržaja,uz interaktivne oblike učenja i podučavanja, i raznovrsna nastavna sredstva i medije, kojiomogućavaju što izravnije promatranje geografskih procesa i pojave u prostoru u kojem sedogađaju.

Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice, pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te oblikovao/la ispravne stavove, emocije i vrijednosti.


U okviru ove komponente moguće je ostvariti korelaciju sa historijom kroz proučavanje porijekla imena kontinenata, nastanak i raspadanje država i stvaranje međudržavnih veza,kolonijalna osvajanja, istraživanje i naseljavanje kontinenata.

Učenik/ca intenzivno prikuplja, obrađuje, prikazuje i analizira podatke zbog čega je neophodnouspostaviti intenzivnu korelaciju sa matematikom i IKT - om. Kroz prezentovanje geografskihsadržaja ostvaruje se neophodna korelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost.


Ova komponenta kod učenika/ce razvija sposobnost korištenja geografskih podataka kao alataza razumijevanje prostora. Pravilno i učinkovito koristi geografsku terminologiju i pojmove.Razvija se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, državi, Evropi i Svijetu kao i sposobnostobjašnjavanja teritorijalne raznolikosti (npr. uporedna analiza). Razvija se sposobnost da koristiosnovne metode geografskih istraživanja, da uči samostalno, disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristi prethodna geografska i opća iskustva i pronalazi mogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima te razumije princip cjeloživotnog stjecanja i korištenja novih znanja– uči kako učiti.

Bit će osposobljen/na da vlada verbalnim, kvantitativnim i simboličkim podacima kao što sutekstovi, brojke, grafikoni, tablice, dijagrami i karte (kartografska, matematička i i funkcionalnapismenost).

Kroz istraživački rad razvija kompetencije iz informacijske, informatičke i digitalne pismenosti teda informaciono – komunikacijske tehnologije koristi odgovorno, razumno i sigurno.


B.8.1B.8.1

Rasčlanjuje uzročno-posljedične odnose(interakcije) pojava iprocesa koristećigeografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine.

B.8.2B.8.2

Upoređuje prirodneprocese i pojave i njihovomeđudjelovanje koristećigeografsko mišljenje.

B.8.3B.8.3

Analiziraprirodnogeografske odlikevanevropskih kontinenatakroz njihovu međusobnuinterekciju.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.2 GEO-1.2.1 GEO-

4.2.2

Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tablične podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT prianaliziranju pojava, procesaili prostora (uzroke,posljedice, vrijeme trajanja,razvojnost, perspektive).

Izrađuje jednostavnetematske karte imultimedijalne sadržaje.


Objašnjava aktuelne vijestivezane za prirodne pojave,društvene događaje igeoekološke probleme.



Objašnjava geološku građu imorfogenezu reljefavanevropskih kontinenatakroz uticaj na životstanovništva i privrednirazvoj.

Upoređuje različite tipovereljefa po vremenu i načinupostanka, morfologiji inadmorskoj visini.

Povezuje klimatske faktoresa razmještajem tipova klima,biljnog i životinjskog svijeta itala vanevropskihkontinenata kroz uticaj narazvoj poljoprivrede i turizma.

Rangira prirodnogeografske faktore saaspekta uticaja na formiranjehidrografije vanevropskihkontinenata.

Upoređuje riječne slivove,riječne sisteme, riječnerežime i potencijal vodavanevropskih kontinenata.










KLJUČNI SADRŽAJI

Metode istraživanja uRegionalnoj geografiji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode istraživanja uRegionalnoj geografiji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografske odlikevanevropskih kontinenata:Geološke i geomorfološkeodlike. Klimatsko-vegetacijske odlike –klimatski faktori, tipovi klime ibiljni i životinjski svijet.Hidrološka obilježja – riječnirežim rijeka, riječni slivovi,jezera i močvare. Uticajprirodnogeografskih odlika nastanovništvo i ljudskedjelatnosti vanevropskihkontinenata (Azija, Afrika,Sjeverna i Južna Amerika,Australija Okeanija, Polarnapodručja (Antarktika i Arktik).


ISHODA


Ciljevi izučavanja regionalnegeografije ostvaruju seracionalnim i ažurnimodabirom sadržaja, uzinteraktivne oblike učenja ipodučavanja, s raznovrsnimizborom nastavnih sredstavai medija, koji omogućavajušto izravnije posmatranjegeografskih procesa i pojavau prostoru u kojem sedogađaju.

Predstavljanje Svijeta uučionici zahtijeva širokraspon različitih izvora. Da binepoznate i udaljenegeografske prostoreučenik/ca ispravno razumjelineophodno je da nastavnikkoristi brojne i različitegeografske izvore koji suaktuelni, privlačni, shodnouzrastu učenika/ce prihvatljivi(razumljivi) sa povećanimfokusom na globalnoobrazovanje i održivi razvoj.

Treba ukazati učeniku/ci daponuđeni geografski izvorinisu konačna istina o


ISHODA


U ovom ishodu učenik/ca,kroz kritičko razmišljanje,analizira i valorizira prirodne idruštvene pojave i procesekoji formiraju kompleksne ijedinstvene prostorneorganizacije višeg i nižegnivoa koji su prostorno ivremenskipromjenljive/raznolike.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvoju njihovoggeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.



ISHODA


Cilj je podučiti učenika/cu dase stalno pitaju, razmišljaju,stave u kontekst i razvijudalje svoje vlastito iskustvo oSvijetu, razumiju i kritičkipropituju mjesta i okruženja(npr. Zašto su ta mjestatakva? Kako i zašto semijenjaju? Koji procesi iobrasci ih oblikuju? Kojiuticaji postoje ili bi mogli biti izašto?). Da uče kako se uči irazumijeva Svijet.

Važno je da učenik/carazumije kako prirodnielementi prostora utiču nanačin života stanovništva.

Kroz projektni rad učenik/catreba razumjeti kriterije zarangiranje izazova imogućnosti koje ti prirodnielementi pružaju (npr. nizije,priobalna područja, pustinje,kraška područja, šumskeoblasti, planinska područja,vulkanski otoci, regije sahladnom klimom, poplavnapodručja) i odgovore napitanja: Kakve vrste

mjestima, nego samo jedanod pogleda (konceptgeografske perspektive)izazivajući time i radoznalost,kao i potrebu za samostalnimistraživanjem i ukazivanjemna neophodnostcjeloživotnog učenja – uče sekako učiti.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savlada/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšali sposobnostgeografskog učenja.


Geografske slike važan sunosilac geografskihinformacija (dokaz) zbogčega je neophodnoučenika/cu podučiti kako daih koriste. Čitanjem,upoređivanjem ianaliziranjem geografskihslika i crtanjem jednostavnihkarata treba učeniku/cipomoći u savladavanjuosnovnih metodapromatranja geografskihsadržaja u geografskomprostoru, te postepenorazvijanje razumijevanja imašte. Tamo gdje to uslovidozvoljavaju, poželjno jeaktivno korištenje geografskihinformacionih podataka iinformacionu tehnologiju zaoptimizaciju i obogaćivanjegeografske nastave ipoboljšanje efikasnostiučenja.

Učenik/ca, kroz kritičkorazmišljanje, analizira ivalorizira prirodne i društvene


U okviru ovog ishodaučenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju samatematikom i IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno,pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.

Također, razvija sesposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, da pravilno iučinkovito koristi geografskuterminologiju i pojmove,

prirodnog okruženja imajunajveći uticaj nastanovništvo? Koje vrsteteškoća su prisutne? Kako sestanovništvo nosi s timpoteškoćama? Jesu li uvijekuspješani u tome? Postoje liaspekti tog okruženje koji sene mogu kontrolisati ili tomože imati razoran uticaj?Koji su pozitivni aspekti životau ovim sredinama?

Učenik/ca izdvaja reljefnecjeline, klimatske tipove,morske slivove kojimagravitiraju rijeke pri čemupovezuje ranije usvojenesadržaje sa ovim temama.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te daoblikuje ispravne stavove,emocije i vrijednosti.


Specifičnost geografijeogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem.

pojave i procese kojiformiraju kompleksne ijedinstvene prostorneorganizacije višeg i nižegnivoa koji su prostorno ivremenskipromjenljive/raznolike.




Kroz ovaj ishod učenik/caintenzivno prikuplja,obrađuje, prikazuje i analizirapodatke. Zbog toga jeneophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno,pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.


povezuje prirodnogeografskei društvenogeografske odlikeprostora, da zna biratigeografske izvoreinformacija.

Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te razvija kritičkistav prema područjima kojase odnose na geografiju.

Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije izinformacijske, informatičke idigitalne pismenosti ida koristi informaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva.


Učenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetomBosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnost korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog mišljenjazasnovanog na zornom iempirijskom čime razvijaobjektivnost, sposobnostrazdvajanja bitnog odnebitnog, zakonitog odslučajnog, da shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica,da izvodi zaključke, koristi ipredstavlja informacije uobliku fotografija, karata,modela i dijagrama.

Učenika/ce razvija isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, sposobnost dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove i da povezujeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora.

Razvija se naučni pogled na

Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Bit će sposoban/na da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.


Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaze) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou. Razvija se naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, kritičkomišljenje, sposoban/na je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Osposobit će se za različite

Svijet, kritičko mišljenje,sposoban/na je da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te mu se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke. Krozistraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, bit ćesposoban/na koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno. Pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnoj, regionalnoj,nacionalnoj i planetarnojrazini razvijat ćekomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

Kroz geografska istraživanjaučenik/ca će se osposobiti dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja – učikako učiti.

oblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati, primjenjivati teorijska znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke.


Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.Učenik/ca će se osposobitida vlada verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte -kartografska, matematička ifunkcionalna pismenost.

Učenik/ca se osposobljavada analizira izvore kako biutvrdio/la važnost pitanja,događaja, razvoja i/ili pojavaza pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima. Priistraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno i

pismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.

B.8.4B.8.4

Upoređujedemogeografske odlikevanevropskih kontinenata.

B.8.5B.8.5

Upoređuje osnovne odlikenaselja vanevropskihkontinenata.

B.8.6B.8.6

Utvrđuje privredni razvojvanevropskih kontinenata iprocjenjuje stepenrazvijenosti privrednihdjelatnosti kroz sektoredjelatnosti.

GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-

4.2.3

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

4.2.3

GEO-1.2.1 GEO-2.3.2 GEO-

4.2.3

Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana demogeografske odlikevanevropskih kontinenata.

Rangira prirodne i društvenefaktore koji utiču narazmještaj i gustinunaseljenosti stanovništvavanevropskih kontinenata.

Objašnjava historijske isavremene uzroke iposljedice prirodnog imehaničkog kretanjastanovništva vanevropskihkontinenata i aktuelnedemogeografske probleme.

Istražuje kulturu, običaje,način i kvalitetu življenjastanovništva vanevropskihkontinenata.

Analizira strukturestanovništva vanevropskihkontinenata (uzroke iposljedice) na stavovima kojisu oslobođeni predrasuda istereotipa njegujući empatiju,poštovanje, toleranciju iuvažavanje prema drugimrasama, narodima,kulturama, običajima,religijama, rodnim i socijalnimskupinama i njihovimprostornim identitetima.(afektivni indikator)

Izdvaja prirodnogeografske idruštvenogeografske faktorekoji su uticali na izgled,funkcije, prostorni razmještajnaselja, način života u njimai formiranje različitih krajolika.

Upoređuje savremeni procespreoblikovanja krajolika navanevropskim kontinenatima.

Upoređuje uticaj kulturno-civilizacijskih krugova naizgled i prostorni razmještajnaselja vanevropskihkontinenata.

Analizira procesindustrijalizacije i formiranjegradskih regija uvanevropskih kontinenata

Procjenjuje načine života iprobleme gradovavanevropskih kontinenata.

Analizira prirodne i društvenepreduvjete za razvoj privrede.


Povezuje stepen privrednograzvoja sa demografskimodlikama vanevropskihkontinenata.










KLJUČNI SADRŽAJI

Stanovništvo vanevropskihkontinenata - Naseljenost.Kretanje broja stanovnika.Prirodno kretanjestanovništva. Prostornokretanje stanovništva.Strukture stanovništva –spolna, starosna, etnička,jezička, religijska, obrazovnai ekonomska struktura.

Način i kvaliteta življenjastanovništva vanevropskihkontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Izgled, funkcije, prostornirazmještaj naselja, načinživota u njima. Uticaj naseljana formiranje različitih krajolika. Gradske regije.

Problemi gradovavanevropskih kontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Privreda vanevropskihkontinenata – Prirodni idruštveni preduvjeti zarazvoj. Primarne,sekundarne, tercijarne ikvartarne djelatnosti.Neravnomjeran privrednirazvoj – uzroci i posljedice.


ISHODA


Nastavnik/ca pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima, da pojasni razlike,uzroke i posljedice prirodnogi prostornog kretanjastanovništva kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.

Komparativnom analizomutvrditi značaj potisnih faktora(nezaposlenost, političkinemiri, rat, visok kriminal,korupcija) i faktoraprivlačenja (npr. mogućnostizaposlenja, političkastabilnost, demokratskodruštvo, malo kriminala) uprostornom kretanjustanovništva između državarazličitog stepena razvoja iglobalno.

Pogodne problemske temesu goruća pitanjasavremenog Svijeta (npr.asimilacija, integracija isegregacija različitih kultura,rasna diskriminacija i njenutjecaj na društveni razvoj).


ISHODA


Nastavnik/ca pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.

Koristeći fotografije i drugeilustracije te dokumentarnefilmove pomoći učeniku/ci dakroz uporednu analizuzaključuje o vrstama,razlikama i funkcijamanaselja u različitim dijelovimavanevropskih kontinenata(npr. naselje u niziji, naplanini, uz rijeku ili priobalju).

Kroz ovu komponentuučenik/ca treba da razumijepreduvjete za nastanakrazličitih tipova naselja,obrasce njihovog oblikovanjai razvoja u različitimgeografskim okruženjima(krajolicima) i analiziraposljedice koje izazivaju ugeografskom prostoru.Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktora


ISHODA


Nastavnik/ca pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.

Ponuditi učeniku/ciproblemska pitanja (npr. nakoji način gustina naseljenosti utiče na potrebestanovanja, posla isaobraćaja?ili da odgovorena probleme globalnepopulacije kao što jeproizvodnja hrane i nestašicavode, nedostatakzdravstvene zaštite,nepismenost, raseljavanje,siromaštvo).

Prilikom podučavanjasadržaja koji se odnose narazumijevanje utjecajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih veliki značajimaju i društveni faktori, štotreba promatrati u svjetluglobalizacijskih društvenih

Identificiraju demografskerazlike koristeći audio-vizuelna sredstva, grafikone idr.

Ponuditi učeniku/ciproblemska pitanja (npr. nakoji način gustina naseljenosti utiče na potrebestanovanja, posla isaobraćaja?ili da odgovorena probleme globalnepopulacije kao što jeproizvodnja hrane i nestašicavode, nedostatakzdravstvene zaštite,nepismenost, raseljavanje,siromaštvo).





Specifičnost geografijeogleda se u holističkom

na izgled i funkcije naselja,korištenje materijala zagradnju te način i kvalitetuživota u njima, uticajurbanizacije na razmještajstanovništva i razvoj gradskihregija te da klasificira naseljapo različitim parametrima(historijski razvoj, geografskipoložaj, veličina, način života,oblik, postojanost, funkcija,hijerarhija, prostornirazmještaj).

Interaktivnom metodom uzpomoć fotografija, videofilma, karata, planovapodučiti učenika/cu daupoređuje i analizirajeprostorni oblik i karakteristikekrajolika naselja i podučitiga/je kako da spozna bitnostracionalanog izgleda ikoordiniranog razvojanaselja. Preporučuje se iistraživački rad čije rezultateće učenik/ca prezentirati npr.izradom multimedijalnihsadržaja.

Prilikom podučavanjasadržaja koji se odnose narazumijevanje utjecajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih veliki značajimaju i društveni faktori.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/ili

odnosa i značajaobrazovanja.






Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -

pristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje povezanost isa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno –obrazovnim područjem, kao isa IKT-om.

Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni, dijagrami,tablice, dobne piramide, itd.).U okviru ove komponentemoguće je ostvariti korelacijusa historijom krozpodučavanje kretanja brojastanovnika kroz historijurazumijevajući uvjete života irada stanovništva, razumijevanje ekonomskograzvoja i političkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalnih osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenata, razvoj industrije.




informacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ ili ispravnihzaključaka.



Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statistiškihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni, dijagrami,tablice, dobne piramide, itd.).U okviru ove komponentemoguće je ostvariti korelacijusa historijom krozpodučavanje kretanja brojastanovnika kroz historijurazumijevajući uvjete života irada stanovništva, razumijevanje ekonomskograzvoja i političkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalnih osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenata, razvoj industrije.



kriteriji, grafikoni, dijagrami,tablice, dobne piramide, itd.).U okviru ove komponentemoguće je ostvariti korelacijusa historijom krozpodučavanje kretanja brojastanovnika kroz historijurazumijevajući uvjete života irada stanovništva, razumijevanje ekonomskograzvoja i političkih prilika,globalizacijskih procesa iuloge pojedinca u očuvanjuprirodne, materijalne,duhovne i kulturne baštine,kolonijalnih osvajanja,istraživanje i naseljavanjekontinenata, razvoj industrije.


3.Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvojaključnih kompetencija –kompetencijskipristup

Ovaj ishod kod učenika/cerazvija sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i uticaje evropske isvjetske kulture na različitenarode. Razvija se osjećajpripadnosti lokalnoj zajednici,državi, Evropi i Svijetu,poštovanje vrijednosti iprivatnosti drugih iodgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i potreba da se boriprotiv bilo koje vrstenetolerancije, nejednakosti ili

kompetencijskipristup

Ovaj ishod kod učenika/cerazvija sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i uticaje evropske isvjetske kulture na različitenarode. Razvija se osjećajpripadnosti lokalnoj zajednici,državi, Evropi i Svijetu,poštovanje vrijednosti iprivatnosti drugih iodgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i potreba da se boriprotiv bilo koje vrstenetolerancije, nejednakosti ilipredrasude.

Razvija se i sposobnostrazumijevanja koncepataruralne i urbane geografije,demogeografije, ekonomske isocijalne geografije,tumačenja i objašnjavanjateritorijalne raznolikosti (npr.uporedna analiza). Kroz ovukomponentu učenik/ca će seosposobiti da povezuje isažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposobnost dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnose

kompetencijskipristup

Ovaj ishod kod učenika/cerazvija sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikaprostora. Učenik/ca će bitisposoban/na da razumijenacionalnu i kulturnupripadnost i uticaje evropske isvjetske kulture na različitenarode. Razvija se osjećajpripadnosti lokalnoj zajednici,državi, Evropi i Svijetu,poštovanje vrijednosti iprivatnosti drugih iodgovarajući načinreagovanja na negativnedruštvene pojave teuvažavanje različitosti.Razvija se solidarnost,empatija, poštovanje ljudskihprava i potreba da se boriprotiv bilo koje vrstenetolerancije, nejednakosti ilipredrasude.

Razvija se i sposobnostrazumijevanja koncepataruralne i urbane geografije,demogeografije, ekonomske isocijalne geografije,tumačenja i objašnjavanjateritorijalne raznolikosti (npr.uporedna analiza). Kroz ovajihod učenik/ca će seosposobiti da povezuje isažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposobnost dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnose

predrasude.

Razvija se i sposobnostrazumijevanja koncepataruralne i urbane geografije,demogeografije, ekonomske isocijalne geografije,tumačenja i objašnjavanjateritorijalne raznolikosti (npr.uporedna analiza). Učenik/caće se osposobiti da povezujei sažima različite prostorneinformacije, da ih izražavakartografskim putem iprezentira, da koristi različitevrste geografskih informacijapri istraživanju različitihgeografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposobnost dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te daima kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Krozistraživački rad razvijaju sekompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, tesposobnost da koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Razvija sposobnost da koristirazličite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanjepanoramske slike, tematskekarte, preslikavanje,mjerenje, multimedija itd.).

Učenik/ca će se osposobitisa pri istraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini koristikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije. Bit će

na geografiju. Krozistraživački rad razvijaju sekompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, tesposobnost da koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Osposobit će se da koristirazličite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanjepanoramske slike, tematskekarte, preslikavanje,mjerenje, multimedija itd.).

Učenik/ca će se osposobitisa pri istraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini koristikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije. Bit ćeosposobljen/na da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu te dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja.


na geografiju. Krozistraživački rad razvijaju sekompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, tesposobnost da koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Osposobit će se da koristirazličite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanjepanoramske slike, tematskekarte, preslikavanje,mjerenje, multimedija itd.).

Učenik/ca će se osposobitisa pri istraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini koristikomunikacijske vještine kaošto je skladno, usmeno ipismeno, izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije. Bit ćeosposobljen/na da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu te dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja.


osposobljen/na da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu te dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima irazumije princip cjeloživotnogstjecanja i korištenja novihznanja.



C.8.1C.8.1

Reda po važnosti resurse,sirovine i izvore energije udržavama vanevropskihkontinenata sa aspektanjihovog učešća uodrživom razvoju prostora.

C.8.2C.8.2

Upoređuje ekološkuopterećenost prostora, prostornu organizaciju ifunkcionalno korištenjeprostora za život ljudi udržavama regija, ali i šire.

C.8.3C.8.3

Komentariše zakonskeodredbe, aktivno djelovanjestanovništva, NVO naizgled i planiranje razvojasvog prostora življenja.

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.1

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.3

GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-

3.3.4

Navodi strategije upravljanja,očuvanja i održivog korištenjaprirodnih resursa.

Upoređuje energetskepotencijale država vanevropekroz dostupnost, ekonomsku iekološku isplativost i stepenkorištenja obnovljivih iekološki opravdanih izvoraenergije.

Analizira načine korištenjaproizvedene energije(saobraćaj, stambena iindustrijska upotreba, izvoz isl.).

Ispituje različite načineupravljanja otpadom, tenjegov uticaj na okoliš upojedinim državama.

Objašnjava prirodneopasnosti i geoekološkeprobleme – uzroke,posljedice, mjere i akcije nanjihovom sprječavanju,ublažavanju ili saniranju.

Istražuju stepen pritiskaljudskih aktivnosti naekološku održivost prostora injegove efekte u državamavanevrope.

Otkriva akcije koje sepoduzimaju kako bi sepopravila održivost prostora.

Procjenjuje prostorne vezeizmeđu čovjeka i sistemakroz pružanje usluga(distribucija hrane,komunikacije - saobraćaj,energetska mreže) upojedinim državamavanevrope.

Procjenjuje kvalitetu prostoraza življenje stanovništvadržava vanevrope krozprovođenje zakona istandarda.

Ocjenjuje različite perspektivegledanja i aktivnosti različitihskupina i pojedinaca nakorištenje, zaštitu i razvojnekog prostora.

KLJUČNI SADRŽAJI

Odgovorno upravljanjeprostorom. Resursi, njihovavalorizacija i uticaj nakvalitetu življenja u državamavanevropskih kontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Održivo upravljanje, zaštita iunapređenje geografskogprostora (prostora življenja) udržavama vanevropskihkontinenata. Prirodneopasnosti i aktuelnigeoekološki problemi udržavama vanevropskihkontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prostorno planiranje kaopreduvjet održivog razvojageografskog prostora(osnovni elementi) udržavama vanevropskihkontinenata.

Zaštićena područja udržavama vanevropskihkontinenata kao resurs zarazvoj turizma.


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnog


ISHODA



ISHODA











učenja i podučavanja –metodičke smjernice

Ovaj ishod podučava oodrživom razvoju, korištenjuprirodnih resursa, zaštitiokoliša. Nastavnik/ca trebapomoći učeniku/ci darazumije odnos izmeđuresursa, okoliša i privrednograzvoja te da pomogne udaljem razvoju svijesti ozaštiti resursa i okoliša teuspostavljanja održivograzvoja.

Uporednom analizom utvrditinačine upravljanja otpadom(odlagališta otpada,kompostiranje, spaljivanje,primarni i sekundarni tretmanotpadnih voda i sl.), te uticajna okoliš u pojedinimdržavama.

Ovaj ishod ima za cilj pomoćiučeniku/ci da razumijeokolišno stanje u okruženju,ekološke probleme, oblike,metode i mjere zaštiteokoliša.

Prijedlog tema:

Mogućnosti iskorištavanjaprirodnih resursa i odgovornoupravljanje prostorom krozpozitivne prakse u državamavanevrope. Koji faktori utičuna kvalitetu života u različitimzemljama? Zašto je važnobiti svjestan i riješiti globalnenejednakosti raspodjelebogatstva i različite kvaliteteživota?



Potrebno je objasniti vrsteprirodnih katastrofa i njihovuticaj na ljudsko društvo. Priobjašnjavanju uzroka iopasnosti (npr. poplave,suše, zemljotresi, klizišta,cunamiji, vulkanskeaktivnosti, olujni udari i drugemeteorološke katastrofe)neophodno je koristitifotografije, filmove, grafičkeprikaze, statističke podatke,karte kako bi utvrditi stepenugroženosti prostora, njihovprostorni razmještaj i uticajna živi svijet prije svegastanovništva. Objasnitiprimjenu geografskihinformacionih tehnologija(GIS) u predviđanju prirodnihkatastrofa, nadzoru i procjenikatastrofa.

Uporednom analizomutvrditi uticaj na okoliš upojedinim državama, stepenpritiska ljudskih aktivnosti naekološku održivost prostora(urbanizacija, industrija,poljoprivredne aktivnosti,sječa šuma, izlovljavanjeribe, gradnja brana ihidroakumulacija,navodnjavanje, melioracija,zaštita prirodnih i kulturnihznamenitosti, očuvanjebiodiverziteta, otpadne vode,problem zagađenja zraka itla, otvaranje rudokopa,kamenoloma i sl.) i njegoveefekte u državama vanevropete objasniti akcije koje sepoduzimaju kako bi sepopravila održivost prostora(korištenje bicikla u javnomprevozu, gradski saobraćajna ekološki održivimenergentima, zeleni prstenoko grada, zabranakorištenja plastičnih kesa isl.).

Ovaj ishod ima za cilj pomoćiučeniku/ci da razumijeokolišno stanje u okruženju,ekološke probleme, oblike,


Ova ishod ima za cilj pomoćiučeniku/ci da razumijeokolišno stanje u okruženju,ekološke probleme, oblike,metode i mjere zaštiteokoliša.

Prijedlog tema:

Mogućnosti iskorištavanjaprirodnih resursa i odgovornoupravljanje prostorom krozpozitivne prakse u državamavanevrope. Koji faktori utičuna kvalitetu života u različitimzemljama? Zašto je važnobiti svjestan i riješiti globalnenejednakosti raspodjelebogatstva i različite kvaliteteživota? Koje vrste teškoća suprisutne u različitimokruženjima (nprJugozapadna i Istočna Azija?Kako se ljudi nose s timpoteškoćama? Da li su uvijekuspješni u tome? Postoje liaspekti tog okruženja koji sene mogu kontrolisati i da limogu imati razoran uticaj?Koji su pozitivni aspekti životau ovim sredinama?

Kroz analizu odgovora napostavljene zadatkeučenik/ca prosuđuje, donoseodluke o mogućem planudjelovanja.




Glavni društveni problemigledani kroz prizmu održivograzvoja - na primjer klimatskepromjene i njihovi uticaji,pitanje pristupa resursima iupravljanje njima ili rizikepovezane sa prirodnim ilitehnološkim opasnostima nemogu se svesti na poljeodređene discipline negozahtijevaju interdisciplinarnipristup.


Učenik/ca treba interpretirati ianalizirati podatke iinformacije relevantne zaistragu, koristeći razne alateIKT-a kao i matematičkoznanje.



Razvija se osjetljivost nasocijalne potrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, sposobnost

metode i mjere zaštiteokoliša.

Prijedlog tema:

Koji faktori utiču na kvalitetuživota u različitim zemljama?Zašto je važno biti svjestan iriješiti globalne nejednakostiraspodjele bogatstva irazličite kvalitete života? Kojevrste teškoća su prisutne urazličitim okruženjima (nprJugozapadna i Istočna Azija?Kako se ljudi nose s timpoteškoćama? Da li su uvijekuspješni u tome? Postoje liaspekti tog okruženja koji sene mogu kontrolisati i da limogu imati razoran uticaj?Koji su pozitivni aspekti životau ovim sredinama? Krozanalizu odgovora napostavljene zadatkeučenik/ca prosuđuje, donoseodluke o mogućem planudjelovanja. Uporediti načinezaštite prirodne i kulturnebaštine između država.



Glavni društveni problemigledani kroz prizmu održivograzvoja - na primjer klimatskepromjene i njihovi uticaji,pitanje pristupa resursima iupravljanje njima ili rizikepovezane sa prirodnim ilitehnološkim opasnostima nemogu se svesti na poljeodređene discipline nego

Glavni društveni problemigledani kroz prizmu održivograzvoja - na primjer klimatskepromjene i njihovi uticaji,pitanje pristupa resursima iupravljanje njima ili rizikepovezane sa prirodnim ilitehnološkim opasnostima nemogu se svesti na poljeodređene discipline negozahtijevaju interdisciplinarnipristup.






ocjenjivanja raznolikosti iljepote prirodnog okoliša sjedne strane i različitihživotnih uvjeta i socijalnihpotreba s druge strane.

Učenik/ca će bitisposoban/na da brine okvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama uprostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.

Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.Zalagat će se za odgovornoupravljanje resursima okoliša. Kroz ovukomponentu razvijat će se isposobnost podučavanja,širenja i podizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija. Znat će koristigeografsku informacionutehnologiju za prikupljenjepodataka, analiziranje,valoriziranje i prognoziranjepojava i procesa u prostoru

zahtijevaju interdisciplinarnipristup.






Učenik/ca će bitisposoban/na da brine okvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,

Učenik/ca će bitisposoban/na da brine okvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama uprostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.


Ovaj ishod razvija

kao sposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora.


emocionalno, etičko, estetskoi motoričko. Ova komponentarazvija stavove i vrijednostikoji su potrebni za donošenjeodluka pri intervencijama uprostoru. Bit će sposoban/nada odgovorno koristigeografska znanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesila prirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.



kompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologija.


D.8.1D.8.1

Rangira specifičnostiprirodnogeografskih idruštvenogeografskihodlika regija vanevropskihkontinenata.

D.8.2D.8.2

Upoređujeprirodnogeografske odlikedržava vanevropskihkontinenata.

D.8.3D.8.3

Upoređujedemogeografske odlikedržava vanevropskihkontinenata.

GEO-1.1.1 GEO-1.2.1 GEO-

2.2.1

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

GEO-2.1.2 GEO-2.1.3 GEO-

2.2.3

Objašnjava kriterije zaregionalizaciju vanevropskihkontinenta.

Objašnjava prostorniobuhvat, geografski položaj iznačaj regija vanevropskihkontinenata.

Upoređuje tipične idominirajućeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlike(regionalne identitete) i administrativno-političkupodjelu regija.

Razlikuje tipične krajolikeregija vanevropskihkontinenata i navodinajznačajnije faktore koji suučestvovali u njihovomstvaranju.

Analizira kulturno -civilizacijski krugove regijavanevropskih kontinenata.

Izdvaja reljefne cjeline državakao prostore koji pružajurazličite uvjete za životstanovništva i razvoj privrede.

Prikazuje prostorni razmještajtipova klima i njihov uticaj naživot ljudi, razvojpoljoprivrede i turizma.

Analizira hidrografiju državavanevropskih kontinenata.

Izdvaja značajne prirodneznamenitosti država.

Analizira demogeografskeodlike država sa akcentomna kvalitetu življenja,socijalnu zaštitu, kulturu,tradiciju, dostignućapojedinaca u nauci,umjetnosti, sportu.

Upoređuje pokazateljekvalitete života. (životni vijek,stope smrtnosti djece i majki,stope pismenosti, kvalitetaprehrane, BDP po glavistanovnika i dr.) izmeđudržava u regijamavanevropskih kontinenata.

Analizira značaj potisnihfaktora i faktora privlačenja uprostornom kretanjustanovništva između državaVanevropskih kontinenatarazličitog stepena razvoja.

Ocjenjuju različite programe,politike, skupine, organizacijekoje su usmjerene napoboljšanje kvalitete život irješavanje različitihdemogeografskih problema.










KLJUČNI SADRŽAJI

Regionalna podjela. Kriterijiza regionalizaciju.Regionalna podjelavanevropskih kontinenata(Azija, Afrika, Amerika,Australija Okeanija, Polarnapodručja (Antarktika i Arktik).

Geografski položaj i njegovznačaj, prostorni obuhvat.Specifičnosti kulturno-civilizacijskog kruga regija. Administrativno - političkapodjela regija vanevropskihkontinenata (Azija, Afrika,Amerika, Australija Okeanija,Polarna područja (Antarktika iArktik).

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državavanevropskih kontinenata(regionalni egzamplari) -Prirodnogeografskeposebnosti države.

Prirodne znamenitosti državavanevropskih kontinenata(Azija, Afrika, Sjeverna iJužna Amerika, AustralijaOkeanija, Polarna područja(Antarktika i Arktik).

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državavanevropskih kontinenata(regionalni egzamplari). -Demogeografskeposebnosti države


ISHODA


Od učenika/ce se očekuje dautvrdi važnost mjesta iliregije/države. Istražuju vezekoje postoje izmeđugeografskog položaja iprirodnih karakteristikaregije/države i analizirajedinstvene odnose kojipostoje između prirodnog iljudskog okruženja.

Razumijevanje različitostiizmeđu regija/državaosnovna je metoda daučenik/ca shvati složenostgeografskog okruženja.

Pismenost "regionalnespoznaje" pomaže učeniku/cida analizira i razumijegeografsko okruženje izregionalne perspektive i putnjenog razvoja. Zbog toga jepotrebno, kroz procespodučavanja, vršiti uporednuanalizu različith regija/država,kroz njihove tipične ispecifične osobenosti, iz uglanjihove povezanost, sličnostii razlika razvoja kao i


ISHODA


Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšali sposobnostgeografskog učenja teoblikovali ispravne stavove,emocije i vrijednosti.


Istražuju veze koje postojeizmeđu geografskog položajai prirodnih karakteristikaregije/države i analizira


ISHODA




Pogodne problemske temesu goruća pitanjasavremenog Svijeta (npr.asimilacija, integracija i

prostorne organizacije.




Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze geografskih objekata,interakciju izmeđugeografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih iljudskih faktora na pojave iprocese i usmjeriti učenika/cuda sagledaju geografskepojave i probleme iz različitihuglova (koncept geografskeperspektive) kako bi seobezbijedilo ispravnoformiranje i razumijevanjeregionalnih i globalnihkarakteristika geografskihsadržaja.

Preporuka je organizovatinastavu kroz razumijevanjegeografskih uvjeta,karakteristika i pravacarazvoja. Kroz tipične i lokalneslučajeve, učenik/ca treba da

jedinstvene odnose kojipostoje između prirodnog iljudskog okruženja.

Pismenost "regionalnespoznaje" pomaže učeniku/cida analizira i razumijegeografsko okruženje izregionalne perspektive i putnjenog razvoja. Zbog toga jepotrebno, kroz procespodučavanja, vršiti uporednuanalizu različith država, kroznjihove tipične i specifičneosobenosti.


Ova ishod, kroz kritičkorazmišljanje, analizira ivalorizira prirodne pojave iprocese koji formirajukompleksne i jedinstveneprostorne organizacije višeg inižeg nivoa koji su prostornoi vremenskipromjenljive/raznolike.


Kroz proces podučavanjeneophodno je naglasitiprostorne razlike i prostorneveze geografskih objekata,interakciju izmeđugeografskih faktora,sveobuhvatni uticaj prirodnih iljudskih faktora na pojave iprocese i usmjeriti učenika/cuda sagledaju geografskepojave i probleme iz različitihuglova (koncept geografske

segregacija različitih kultura,rasna diskriminacija i njenuticaj na društveni razvoj).

Nastavnik pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima, da pojasni razlike,uzroke i posljedice prirodnogi prostornog kretanjastanovništva kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.

Komparativnom analizomutvrditi značaj potisnih faktorai faktora privlačenja uprostornom kretanjustanovništva između državarazličitog stepena razvoja iglobalno.

Nastavnik pri podučavanjutreba da poveže uslove životasa prirodnim odlikamaprostora, karakteristikamadruštva i društvenimodnosima, da pojasni razlike,uzroke i posljedice prirodnogi prostornog kretanjastanovništva kroz analizustatističkih pokazatelja,tematskih karata i/iligrafikona.


Kroz istraživački radučenik/ca treba da identificirademografske razlike izmeđudržava.


Sadržaje ove komponente

razumije raznolikostregije/države i njen razvoj, ida je harmonija između ljudi injegovog okruženja jediniispravan izbor za održivirazvoj.

Usporediti i sažeti različiteregije/države kroz analizuslučajeva, prikupljanjepodataka, terenskoistraživanje itd.

Sličnosti i razlike u razvoju(geografska praksa) mogu setemeljiti na razvojnimuvjetima i trenutnim uvjetimarazličitih regija/država.


Sadržaje ove komponentekorisno je korelirati sahistorijom u kontekstunastanka novih država tokomXX i početkom XXI stoljeća ipromjenom političke kartekontinenata. Učenik/caobjašnjava ulogu evropskihdržava u kolonizacijivanevropskih kontinenata(teritorijalni i ekonomskirazlozi).


Kroz analizu grafikona,dijagrama i/ili tematske kartei interpretaciju stečenogznanja korelira samatematikom i predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost.

Vrlo važna je i povezanost sapredmetom Građanskoobrazovanje kroz izučavanjedemogeografskih odlika nekedržave kad se izučavaju

perspektive) kako bi seobezbijedilo ispravnoformiranje irazumijevanje geografskihsadržaja.

Usporediti različite državekroz analizu slučajeva,prikupljanje podataka,terensko istraživanje itd.

Da bi učenik/ca dobiopredodžbu o nekoj državineophodno je kroz procespodučavanja koristitigeografsku „shemu“(geografski položaj, veličina,prirodnogeografske idruštvenogeografske odlike)izučavanjaregionalnogeografskihsadržaja.

Ipak bilo bi pogrešno uvijekshematski proučavati nekudržavu, jer je nekadučinkovitije kroz problemskunastavu iznijeti glavneprobleme ili bitnekarakteristike države štoznači da je najefikasnijimetod podučavanja državada se redoslijed pojedinihelemenata prilagodi njihovojspecifičnoj problematici.




korisno je korelirati sahistorijom u kontekstunastanka novih država tokomXX i početkom XXI stoljeća ipromjenom političke kartekontinenata. Učenik/caobjašnjava ulogu evropskihdržava u kolonizacijivanevropskih kontinenata(teritorijalni i ekonomskirazlozi).



Vrlo važna je i povezanost sapredmetom Građanskoobrazovanje kroz izučavanjedemogeografskih odlika nekedržave kad se izučavajuljudska prava i slobodestanovništva.


Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvojuregija/država. Učenik/ca ćebiti sposoban/na da prepoznai analiza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja regija/država(sveobuhvatno razmišljanje).Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanja

ljudska prava i slobodestanovništva.


Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvojuregija/država. Učenik/ca ćebiti sposoban/na da prepoznai analiza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja regija/država(sveobuhvatno razmišljanje).Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme.

Bit će sposoban/na daanalizira podatke, dokaze iinformacije primjenjujućirelevantne konceptegeografskog mišljenja i dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju društvenihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju. Razvijatće se pozitivni osjećaji premadomovini, osjećaj pripadnostinekom prostoru i cijenit ćesvjetsku prirodnu i kulturnubaštinu.




Učenik/ca ćebiti sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove. Razvija sesposobnost povezivanjaprirodnogeografskih odlika prostora.Znat će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/a iosposobljen/a da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren/a i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme.

Bit će sposoban/a daanalizira podatke, dokaze iinformacije primjenjujućirelevantne konceptegeografskog mišljenja i dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju prostornihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju. Razvijatće se pozitivni osjećaji premadomovini, osjećaj pripadnosti

prirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora.

Znat će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme. Bit ćesposoban/na da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja i da kombinujevremensku i prostornudimenzija pri objašnjavanjudruštvenih pitanja koja suvezana za nekomjesto/regiju.

Razvijat će se pozitivniosjećaji prema domovini,osjećaj pripadnosti nekomprostoru i cijenit će svjetskuprirodnu i kulturnu baštinu.Ovaj ishod razvijakompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologija.


nekom prostoru i cijenit ćesvjetsku prirodnu baštinu.

Ova ishod razvijakompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologije

D.8.4D.8.4

Utvrđuje sličnosti/razlikenaselja državavanevropskih kontinenata.

D.8.5D.8.5

Rangira privredni razvojdržava vanevrope saaspekta njenog odnosa iuloge u regiji i Svijetu.

D.8.6D.8.6

Objašnjava savremeneglobalizacijske procese,međunarodne integracije iorganizacije.

GEO-1.2.1 GEO-2.2.1 GEO-

3.3.1

GEO-1.2.1 GEO-2.2.4 GEO-

2.3.2

GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-

4.2.4

Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana prostorni razmještaj,stepen urbanizacije iformiranje urbanih regija.

Analizira uticaj urbanizacijena promjene u okolišu.

Istražuje prostornu strukturunaselja, način i kvalitetuživota u njima.

Izdvaja specifične elementearhitekture kao važnogkulturnog elementa –kulturne znamenitosti.

Analizira prirodne i društvenepreduvjete za razvojprivrednih djelatnosti i stepenprivredne razvijenosti.

Prepoznaje važnosthistorijsko-političkih prilika,naučno-tehnološkog napretkai obrazovanja u privrednomrazvoju država.


Prosuđuje stepen privrednograzvoja država kroz strukturestanovništva.

Analizira stepen razvijenostiprivrednih djelatnosti krozsektore privrede.

Procjenjuje stepenrazvijenosti saobraćaja iturizma te njihove važnosti uukupnom privrednomrazvoju.

Opisuje proces globalizacije– ulogu i značaj navanevropskim kontinentima.

Navodi pozitivne i negativneefekte djelovanjaglobalizacijskih procesa nadruštveni razvoj i kvalitetuživota pojedinca.

Objašnjava utjecajmultinacionalna kompanija upojedinim državamavanevropskih kontinenata.

Istražuje način i svrhudjelovanja međunarodnihorganizacija i integracija.(UN, UNICEF, UNESCO,FAO, WHO, WTO, NATO,OPEC, CEFTA, EFTA,NAFTA, OECD, OAJ).










KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državavanevropskih kontinenata(regionalni egzamplari).Naselja država vanevropskihkontinenata.

Kulturne znamenitosti državavanevropskih kontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz državavanevropskih kontinenata(regionalni egzamplari).Privreda država te njihovznačaj u regiji, kontinentu iSvijetu.

Važnost saobraćaja i turizmate njihov uticaj na promjenuprostora u državamavanevropskih kontinenata.

KLJUČNI SADRŽAJI

Globalizacijski procesi imeđunarodne integracije iorganizacije.


ISHODA





Koristeći fotografije i drugeilustracije te dokumentarnefilmove pomoći učeniku/ci dakroz uporednu analizuzaključuju o vrstama,razlikama i funkcijama


ISHODA


Kroz teme regionalnegeografije učenik/ca ćeovladati svim geografskimkonceptima što obezbjeđujeusvajanje znanja, vještina,stavova i vrijednosti pomoćukojih će razumijeti Svijet ukojem žive.

Ova oblast kroz kritičkorazmišljanje analizira ivalorizira prirodne i društvenepojave i procese kojiformiraju kompleksne ijedinstvene prostorneorganizacije višeg i nižegnivoa koji su prostorno ivremenskipromjenljive/raznolike.

Prilikom podučavanjasadržaja koji se odnose narazumijevanje utjecajageografskog prostora narazvoj ljudskih djelatnostineophodno je ukazati daosim prirodnih ogromanznačaj imaju i društvenifaktori, što treba promatrati usvjetlu globalizacijskihdruštvenih odnosa i značajaobrazovanja.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografske


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanjakomponente – metodičkesmjernice

Učenik/ca treba da razumijeosnovna pitanja političkegeografije u svijetu danas,promjene i trendove umeđunarodnoj politici iprivrednom razvoju.

Koristeći aktuelnu političkuproblematiku nastavnik/catreba pojasniti, kroz različitegeografske perspektive,savremene globalizacijskeprocese, pozadinu imanifestacije međunarodnesaradnje i sukoba,međunarodne organizacije,regionalne organizacije imultinacionalne organizacijekako bi pomogao/laučeniku/ci da stekne osjećajza političku geografiju i daga/je potakne da pratimeđunarodne i lokalne vijesti(samoaktuelizacija).

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještinete poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja.

2.Mogućnost ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti –

naselja u različitim dijelovimasvijeta (npr. naselje u oazi,na planini, uz rijeku ilipriobalju).

Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije preduvjeteza nastanak različitih tipovanaselja, obrasce njihovogoblikovanja i razvoja urazličitim geografskimokruženjima (krajolicima) ianaliziraju posljedice kojeizazivaju u geografskomprostoru. Analizira uticajprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana izgled i funkcije naselja,korištenje materijala zagradnju te način i kvalitetuživota u njima, uticajurbanizacije na razmještajstanovništva na Zemlji irazvoj gradskih regija te daklasificira naselja po različitimparametrima.

Interaktivnom metodom uzpomoć fotografija, videofilma, karata, planovapodučiti učenika/cu daupoređuje i analizira prostornioblik i karakteristike krajolikanaselja i poduči kako daspozna bitnost racionalnogizgleda ikoordiniranog razvojanaselja.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvoju njihovoggeografskog mišljenja.


Sadržaje ovog ishoda korisnoje korelirati sa historijom ukontekstu nastanka novihdržava tokom XX i početkomXXI stoljeća i promjenompolitičke karte kontinenata.Učenik objašnjava uloguevropskih država u

činjenice, pojmove i vještine,poboljšali sposobnostgeografskog učenja teoblikovali ispravne stavove,emocije i vrijednosti.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.

Mogućnost ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti –međupredmetna korelacija

Korisno je korelirati sahistorijom u kontekstunastanka novih država tokomXX i početkom XXI stoljeća ipromjenom političke kartekontinenata i uloge evropskihdržava u kolonizacijivanevropskih kontinenata(teritorijalni i ekonomskirazlozi).




međupredmetna korelacija

U okviru ovog ishoda pružase mogućnost korelacije samatematičkim znanjem ivještinama kroz prikupljanjepodataka, njihovu analizu iprikazivanje i IKT.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca će bitisposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja država(sveobuhvatno razmišljanje).Zna će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na zaaktuelno i značajno, i ono štoima svakodnevni smisao iuticaj u našem životu.

Ovaj ishod razvijasposobnost da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja kao i sposobnost dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju društvenihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju. Bit ćesposoban/na da kritički primainformacije iz masovnihmedija i da poštuje pozitivneosjećaje prema domovini,razvija osjećaj pripadnostinekom prostoru i cijenisvjetsku prirodnu i kulturnubaštinu.

kolonizaciji vanevropskihkontinenata (teritorijalni iekonomski razlozi).


Korištenjem geografske kartei IKT-a učenik prikuplja, bilježiizvore podataka, dokaze iinformacije, analizira podatkeprostorne organizacije,prosuđuje, vrednuje, interpertira i donosi zaključke.


Kroz ovaj ishod razvijaju sesposobnosti neophodne zarazumijevanje sličnosti irazlika u razvojuregija/država. Učenik/ca ćebiti sposoban/na da prepoznai analiza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja regija/država(sveobuhvatno razmišljanje).Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove.

Razvija se sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama. Bitće zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovore

Kroz ovu komponenturazvijaju se sposobnostineophodne za razumijevanjesličnosti i razlika u razvojuregija/država. Učenik/ca ćebiti sposoban/na da prepoznai analiza probleme i utvrdiuzroke stepena privrednograzvoja regija/država(sveobuhvatno razmišljanje).Bit će sposoban/na da koristigeografske podatake kao alatza razumijevanje prostora, dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove.

Razvija se sposobnostpovezivanjaprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlikeprostora. Znat će kakokombinovati opću ispecijaliziranu analizumeđusobnim povezivanjempojava u različitimteritorijalnim situacijama.

Bit će zainteresovan/na iosposobljen/na da istražujeznačajne i aktuelne teme, aliusmjeren i premabudućnosti, da predviđa štose može dogoditi uključujućikreativne i kritičke odgovorena svakodnevne stvari iprobleme. Bit ćesposoban/na da analizirapodatke, dokaze i informacijeprimjenjujući relevantnekoncepte geografskogmišljenja i da kombinujevremensku i prostornudimenzija pri objašnjavanjudruštvenih pitanja koja suvezana za nekomjesto/regiju.

Razvijat će se pozitivniosjećaji prema domovini,osjećaj pripadnosti nekomprostoru i cijenit će svjetskuprirodnu i kulturnu baštinu.


Razvija se kompetencijakorištenja informacija ikomunikacijskih tehnologije(IKT kompetencije).

Bit će sposoban/na da jasno ilogično iznosi svojeargumente, zaključke,predviđanja i/ili planovedjelovanja te da analiziraizvore kako bi utvrdio/lavažnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava zapojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima.

na svakodnevne stvari iprobleme.

Bit će sposoban/na daanalizira podatke, dokaze iinformacije primjenjujućirelevantne konceptegeografskog mišljenja i dakombinuje vremensku iprostornu dimenzija priobjašnjavanju društvenihpitanja koja su vezana zaneko mjesto/regiju.

Razvijat će se pozitivniosjećaji prema domovini,osjećaj pripadnosti nekomprostoru i cijenit će svjetskuprirodnu i kulturnu baštinu.Ovaj ishod razvijakompetenciju korištenjainformacija i komunikacijskihtehnologija.

OsnovnoOsnovno

99



A.9.1




B.9.1

B.9.2

B.9.3

B.9.4

B.9.5

B.9.6

B.9.7

B.9.8

B.9.9


C.9.1

C.9.2

C.9.3

C.9.4

C.9.5

C.9.6

C.9.7



D.9.1

D.9.2


A.9.1A.9.1

Analizira geografskipoložaj Bosne iHercegovine i valoriziranjegov značaj u regiji,Evropi i Svijetu.

GEO-1.3.1 GEO-2.3.1 GEO-

4.3.1

Analizira oblik, granice iveličinu Bosne i Hercegovine.

Analizira uticaj geografskogpoložaja naprirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeBosne i Hercegovine.

Objašnjava važnost razvojaličnog prostornog identiteta izperspektive ljudskih prava.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geografski položaj, granice i veličina Bosne i Hercegovine.





1.Mogućnosti efikasnog učenja i podučavanja komponente – metodičke smjernice

Preporuka je koristiti uporednu (komparativnu) analizu pri podučavanju oblika države, njenepovršine i značaja geografskog položaja (u svim aspektima) sa državama Evrope, ali i svijetakoje su po nekim aspektima pogodni za takvu analizu uz upotrebu karata, fotografija, grafičkih itabelarnih prikaza.

Određivanje geografskog položaja i veličine kroz usporedbu bitan je preduvjet za razumijevanjetipičnih i specifičnih odlika i problema domovine.

Učenik/ca treba da razumije koncept državnog teritorija, sveobuhvatne državne resurse,važnost jedinstvenog i cjelovitog državnog teritorija.

Ovaj ishod ima i veliku odgojnu ulogu kroz koju nastavnik/ca treba ukazati na važnost razvojaprostornog identiteta svakog pojedinca. Tome će svakako doprinijeti i sam nastavnik/castvaranjem zanimljive, efektne, motivirajuće i opuštene atmosfere koja treba potaknutiučenik/cu na istraživački rad i razvijanje ljubavi i odgovornosti prema svojoj domovini.


U okviru ovog ishoda moguće je ostvariti korelaciju sa historijom kroz proučavanje historijskihdogađaja kojima su se utvrdile granice Bosne i Hercegovine.

Učenik analizira podatke zbog čega je intenzivna korelacija sa matematikom i IKT-om.

Kroz prezentovanje geografskih sadržaja ostvaruje se korelacija sa predmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost.


Ovaj ishod kod učenika/ce gradi pozitivne osjećaje prema domovini, osjećaj pripadnostiprostoru (prostorni identitet) lokalnoj zajednici, državi, Evropi i Svijetu.

Razvija se sposobnost korištenja geografskih podataka kao alata za razumijevanje prostora i dapravilno i učinkovito koristi geografsku terminologiju i pojmove.


B.9.1B.9.1

Analizira uzročno-posljedične odnose(interakciju) pojava iprocesa koristećigeografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine.

B.9.2B.9.2

Analizira prirodne idruštvene pojave i procesei njihovo međudjelovanjekoristeći geografskomišljenje.

B.9.3B.9.3

Analizira geološke igeotektonske karakteristikete kategorizirageomorfološke makroregijeBosne i Hercegovine.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2










Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tablične podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT prianaliziranju pojava, procesa,događaja, problema iliprostora (uzroke, rizike,posljedice, vrijeme trajanja,razvojnost, perspektive).

Izrađuje jednostavnetematske karte, grafičkeprikaze i multimedijalnesadržaje.


Prati aktuelne vijesti vezaneza prirodne pojave, društvenedogađaje i geoekološkeprobleme.

Primjenjuje zakone izakonomjernosti prianaliziranja prirodnih idruštvenih pojava i procesa injihovu kauzalnu povezanost.


Objašnjava način postankareljefa Bosne i Hercegovinekroz geološku prošlost.

Razlikuje vrste stijena, njihovprostorni razmještaj iekonomski značaj.

Razvrstava reljefne oblike postarosti, načinu postanka,morfologiji i nadmorskojvisini.

Upoređuju geomorfološkeregije kroz prostorni obuhvat itipove reljefa.

Izdvaja tipične krajolikedržave.

Valorizuje različite tipovereljefa sa aspekta uvjeta kojepružaju za život i razvojljudskih djelatnosti.

Vrednuje kraški reljef saaspekta razvoja turizma.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanja prostora.

KLJUČNI SADRŽAJI


KLJUČNI SADRŽAJI

Geološka građa i petrografskisastav, Geotektonske odlikeBosne i Hercegovine,Geomorfološke odlike Bosnei Hercegovine,Geomorfološke (fizionomske)makroregije Bosne iHercegovine: PeripanonskaBosna, Planinsko - kotlinskaBosna,Bosanskohercegovački krš,Mediteranskabosanskohercegovačkamakroregija.


ISHODA


Ciljevi izučavanja regionalnegeografije ostvaruju seracionalnim i ažurnimodabirom sadržaja, uzinteraktivne oblike učenja i


ISHODA


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što će


ISHODA


Učenik/ca kroz ovaj ishodtreba da razumije kako su seformirali različitikrajolici/prostorni identiteti uBosni i Hercegovini kaoposljedica međusobnih

podučavanja, s raznolikimizborom nastavnih sredstavai medija, koji omogućavajušto izravnije promatranjegeografskih procesa i pojavau prostoru u kojem sedogađaju.

Predstavljanje Svijeta uučionici zahtijeva širokraspon različitih izvora. Da biučenik/ca nepoznate iudaljene geografske prostoredoživo/la neophodno je danastavnik koristi brojne irazličite geografske izvorekoji su aktuelni, privlačni,shodno uzrastu učenika/ceprihvatljivi (razumljivi) sapovećanim fokusom naglobalno obrazovanje i održivirazvoj.

Nastavnik/ca treba ukazatiučeniku/ci da ponuđenigeografski izvori nisukonačna istina o mjestima,nego samo jedan od pogleda(koncept geografskeperspektive) izazivajući time iradoznalost, kao i potrebu zasamostalnim istraživanjem iukazivanjem na neophodnostcjeloživotnog učenja. Uči sekako učiti.


Geografske slike važan sunosilac geografskihinformacija (dokaz) zbogčega je neophodnoučenika/cu podučiti kako daih koriste. Promatranjem,tumačenjem, upoređivanjem ianaliziranjem geografskihslika i crtanjem jednostavnihkarata trebalo bi učeniku/cipomoći u savladavanjuosnovnih metoda

doprinijeti samostalnomrazmišljaju, da iskusi procesrješavanja problema ipostepeno uči da analizira irješava probleme, razvojunjegovog geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, geografskekoncepte, zakone,zakonomjernosti i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja i razvojgeografskog mišljenja.



Učenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuju, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju samatematikom i IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelacija sapredmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno uz korištenjegeografske terminologije.

3.Mogućnosti odgojnogdjelovanja i razvoja

odnosa prirodnih pojava iprocesa te da usvoji prostornirazmještaj različitih prostornihidentiteta. (npr. Kako sugeološki procesi uticali naformiranje pojedinih krajolikau Bosni i Hercegovini?, Kakorazličiti tipovi stijena u Bosni iHercegovini određujutopografiju njegovogkrajolika, posebno u kraškimpodručjima? Koji prirodniprocesi su formiraliDinaride? i sl.)

Kroz usporedbu odlikarazličitih prostornih identitetafokus je na geografskimkonceptima (pojave, procesi,interakcije, obrasci, trendovi,prostorni značaj).

Preporučuje se interaktivnametoda rada u kojoj će sekoristiti fotografije, videofilmovi, statistički materijal,tematske karte, grafikoni,dijagrami.

Vršiti stalnu uporednu analizurazličitih prirodnih odlikaprostora kao i prostornihidentiteta kako bi učenik/caformirao/la što jasnije idetaljnije znanje o prostorusvoje domovine.

Kroz samostalan radučenik/ca, kroz izradutematskih karata i različitihmultimedijalnih sadržaja,proširuje i produbljuje svojaznanja o prirodnim odlikamasvoje domovine ne samo uvizuelnom percepiranju iprepoznavanju nego irazumijevanju interakcijeprocesa i pojava koji su gaformirali i varolizirali uprostornom i vremenskomsmislu.

Preporučuju se terenskageografska istraživanjarazličitih krajolika (npr. kraškapodručja, nizijska, planinska,kotlinska) kao i prirodneznamenitosti države(npr.pećine, kraškapolja, planinski vrhovi).

promatranja geografskihsadržaja u geografskomprostoru, te postepenorazvijanje razumijevanja imašte. Tamo gdje to uslovidozvoljavaju, poželjno jeaktivno korištenje geografskihinformacionih podataka iinformacionu tehnologiju zaoptimizaciju i obogaćivanjenastave i poboljšanjeefikasnosti učenja.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati razne događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti samostalnomrazmišljaju, da iskusi procesrješavanja problema ipostepeno uči da analizira irješava probleme, razvojunjegovog geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, geografskekoncepte, zakone,zakonomjernosti i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja i razvojgeografskog mišljenja.



U okviru ove komponenteučenik/ca intenzivno

ključnih kompetencija –kompetencijski pristup



Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija priistraživanju različitihgeografskih tema.

Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, kauzalni načinrazmišljanja, kritičkomišljenje, sposoban/na je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Osposobit će se za različiteoblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati svojrad, primjenjivati teorijskihznanja u praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –




Da bi učenik/ca razumio/laprirodne pojave i procese kojisu formirali prostor Bosne i Hercegovine i koje i danasdjeluju neophodana jekorelacija geografije sa svimprirodnim naukama,interdisciplinaran pristup.

Učenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazuje,analizira i prezentira podatke.Zbog toga je neophodnouspostaviti intenzivnukorelaciju sa matematikom iIKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sapredmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno, pismeno i usmeno,uz korištenje geografsketerminologije.

prikuplja, obrađuju, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju samatematikom i IKT-om.



Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.


Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaza) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou.

Osposobit će se za različiteoblike rada kroz koja će znatiorganizovati i planirati svojrad, primjenjivati teorijskihznanja u praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –

funkcionalna pismenost.

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja i da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima -uči kako učiti.


Pri istraživanju različitihgeografskih tema razvijat ćekomunikacijske vještine uzkorištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnost korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog mišljenjazasnovanog na zornom iempirijskom, čime razvijaobjektivnost, sposobnostrazdvajanja bitnog odnebitnog, zakonitog odslučajnog, da shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica,da izvodi zaključke, koristi ipredstavlja informacije uobliku fotografija, karata,modela i dijagrama.


Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju

Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –



Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima terazumije princip cjeloživotnogsticanja i korištenja novihznanja – uči kako učiti.

Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Kroz ovaj ishod učenik/ca seosposobljava da analizirarazličite izvore informacijakako bi utvrdio/la važnostpitanja, događaja, razvoja i/ilipojava za pojedince i/iligrupe, uključujući različiteskupine i prepoznajepristranosti u pojedinimizvorima.


Kroz istraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, bit ćesposoban/na koristitiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.

Pri istraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvijat ćekomunikacijske vještine kaošto je skladno usmeno ipismeno izražavanja uzkorištenje geografsketerminologije.


B.9.4B.9.4

Procjenjuje tipove klima uBosni i Hercegovini.

B.9.5B.9.5

Ispituje hidrološkekarakteristike Bosne iHercegovine te rangiranjihov uticaj na geografskiprostor.

B.9.6B.9.6

Utvrđuje uzročno-posljedičnu vezu geološkestrukture, klime,hidrografije, tla i živogasvijeta te antropogenoguticaja na promjenubioraznolikosti u Bosni iHercegovini.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2

Valorizira uticaj klimatskihfaktora na razmještaj tipovaklima u Bosni i Hercegovini.

Analizira vremenskeelemente, odlike klima Bosnei Hercegovine i njihovprostorni obuhvat.

Rangira tipove klima saaspekta utjecaja na život izdravlje stanovništva terazvoj ljudskih djelatnosti.

Identifikuje prostore čijivremenski elementi su rizičniza urbanizaciju i razvojindustrije.

Rangira uticaj geosfera nahidrološke karakteristikeBosne i Hercegovine.

Objašnjava uzroke složenepodzemne i površinskehidrografije Bosne iHercegovine.

Razvrstava hidronime ponačinu postanka, fizičkim ihemijskim osobinama,razmještaju i značaju.

Upoređuju riječne slivove iriječne sisteme sa aspektauloge i značaja za geografskiprostor kroz koji protiče.

Procjenjuje značaj vodaBosne i Hercegovine.

Upoređuju osnovne odliketala Bosne i Hercegovine,njihov prostorni razmještaj ipogodnost za razvoj biljnogsvijeta i poljoprivrede.

Povezuje florne i faunističkezajednice sa tipovima klima itala Bosne i Hercegovine

Izdvaja osobenosti prostorakoje nastanjuju endemske iugrožene vrste u Bosni iHercegovini.

Upoređuje odlike prostornihidentiteta koji su staništaodređenim flornim ifaunističkim oblastima Bosnei Hercegovine.

KLJUČNI SADRŽAJI

Klimatske karakteristikeBosne i Hercegovine,Klimatski faktori, Klimatskitipovi Bosne i Hercegovine.

KLJUČNI SADRŽAJI

Kopnene vode Bosne iHercegovine: Tekućice(Riječna mreža, riječni slivovii riječni sistemi Bosne iHercegovine), Podzemnevode Bosne i Hercegovine(Izdanske, kraške podzemnevode, termalne i mineralnevode), jezera i more Bosne iHercegovine, značaj voda.

KLJUČNI SADRŽAJI

Floristička obilježja Bosne iHercegovine, Faunističkaobilježja Bosne iHercegovine.


ISHODA



ISHODA



ISHODA











Kroz usporedbu klimatskihodlika različitih prostornihidentiteta fokus je nageografskim konceptima(pojave, procesi, interakcije,obrasci, trendovi, prostorniznačaj).

Prijedlog teme: Kako suklimatski procesi uticali naformiranje pojedinih krajolikau Bosni i Hercegovini?



Kroz samostalan radučenik/ca, kroz izradutematskih karata i različitihmultimedijalnih sadržaja,proširuje i produbljuje svojaznanja o klimatskim odlikamasvoje domovine.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnih

Prijedlog tema: Kako suhidrološki procesi uticali naformiranje pojedinih krajolikau Bosni i Hercegovini? Kojifizički procesi su učestvovaliu formiranju kompozitnihriječnih dolina? Zbog čeganaša domovina ima razvijenupodzemnu hidrografiju? Nakoji način je naš identitetvezan za prirodni krajolik?Kojih deset prirodnih obilježjau državi bi najradije posjetio?i sl.)




Kroz samostalan radučenik/ca, kroz izradutematskih karata i različitihmultimedijalnih sadržaja,proširuje i produbljuje svojaznanja o prirodnim odlikamasvoje domovine ne samo uvizuelnom percepiranju iprepoznavanju nego irazumijevanju interakcijeprocesa i pojava koji su gaformirali i varolizirali uprostornom i vremenskomsmislu.

Preporučuju se terenskageografska istraživanjarazličitih krajolika (npr. kraškapodručja, nizijska, planinska,kotlinska) kao i prirodneznamenitosti države(npr.vodopadi, kanjoni,izvorišta rijeka, jezera,

Učenik/ca kroz ovukomponentu treba darazumije kako su se formiralirazličiti krajolici/prostorniidentiteti u Bosni iHercegovini kao posljedicameđusobnih odnosa prirodnihpojava i procesa te da usvojiprostorni razmještaj različitihprostornih identiteta.






Da bi učenik/ca razumio/laprirodne pojave i procese kojisu formirali prostor Bosne i Hercegovine i koje i danas

zaključaka.






Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnost korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog mišljenjazasnovanog na zornom iempirijskom, čime razvijaobjektivnost, sposobnostrazdvajanja bitnog odnebitnog, zakonitog odslučajnog, da shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica,da izvodi zaključke, koristi i

močvare).







djeluju neophodana jekorelacija geografije sa svimprirodnim naukama,interdisciplinaran pristup.





Kroz ovaj ishod kodučenika/ce se razvija isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, sposobnost dapravilno i učinkovito koristi

predstavlja informacije uobliku fotografija, karata,modela i dijagrama.



Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –funkcionalna pismenost.



Kroz geografska istraživanjaučenik/ca će se osposobiti dauči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristi





Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –

geografsku terminologiju ipojmove i da povezujeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora.


Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke –funkcionalna pismenost.




prethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.





B.9.7B.9.7

Analizira demogeografskeodlike u Bosni iHercegovini kroz popisestanovništva.

B.9.8B.9.8

Kategorizira ruralna iurbana naselja u Bosni iHercegovini.

B.9.9B.9.9

Procjenjuje privredni razvojBosne i Hercegovine saaspekta njenog odnosa iuloge u regiji, EU i svijetute historijsko-političkihprilika i savremenihglobalizacijskih procesa.

GEO-2.1.2 GEO-2.2.3 GEO-

4.3.2

GEO-2.2.1 GEO-4.3.2 GEO-1.2.1 GEO-4.3.2








Objašnjava naseljavanjeprostora Bosne i Hercegovinekroz historiju.

Analizira uzroke i posljediceneravnomjernog razmještajastanovništva i prosječnugustinu naseljenosti pomakroreljefnim cjelinama iadministrativno -političkojpodjeli.

Objašnjava historijske isavremene uzroke iposljedice prirodnog iprostornog kretanjastanovništva Bosne iHercegovine kroz popisestanovništva.

Analizira značaj potisnih iprivlačnih faktora uprostornom kretanjustanovništva Bosne iHercegovine.

Analizira prosječan životnivijek (uzroke) stanovnikaBosne i Hercegovine.

Ocjenjuju različite programe,politike, skupine, organizacijekoje su usmjerene napoboljšanje kvalitete život irješavanje različitihdemografskih problema.

Analizira strukturestanovništva i demografskeprobleme Bosne iHercegovine na stavovimakoji su oslobođenipredrasuda i stereotipa,njegujući empatiju,poštovanje, toleranciju iuvažavanje prema drugimnarodima, kulturama,običajima, religijama, rodnimi socijalnimskupinama.(afektivni)

Rangira prirodnogeografske idruštvenogeografske faktorekoji su uticali na izgled iprepoznatljivu arhitekturunaselja.

Povezuje razmještajstanovništva i promjenesocijalnih prilika sa procesomurbanizacije.

Klasificira makroregionalne iregionalne centre u Bosni iHercegovini.

Ukazuje na važnost održivogočuvanja sela i neophodnostinfrastrukturnog povezivanjasa urbanim područjima.

Analizira infrastrukturneprobleme naselja Bosne iHercegovine.

Upoređuje prostornustrukturu naselja Bosne iHercegovine, način i kvalitetuživota u njima sa naseljima urazvijenim državama svijeta.

Istražuje koliko prostornookuženje, historijski razvoj,autentična arhitektura naseljautiču na razvoj turizma.

Upoređujeprirodnogeografske idruštvenogeografske(historijsko-političke prilike,naučno-tehnološki napredak,obrazovanje i dr.) preduvjeteza razvoj privrede u Bosni iHercegovini.

Rangira značaj i prostornirazmještajprirodnogeografskih uvjeta zarazvoj određenih privrednihdjelatnosti u Bosni iHercegovini.

Objašnjava poljoprivrednerejone, industrijske centre iekonomske regije u Bosni iHercegovini.

Valorizuje stepen privrednograzvoja, razvijenost sektoradjelatnosti i privrednihdjelatnosti u njima krozstrukture stanovništva.

Identifikuje trendove uvoza iizvoza Bosne i Hercegovine.

Upoređuje stepenrazvijenosti privrednihdjelatnosti u Bosni iHercegovini sa državama uregiji i državama EU.

KLJUČNI SADRŽAJI

Naseljavanje Bosne iHercegovine kroz historiju.Geografski razmještajstanovništva.

Dinamika kretanja ukupnogbroja stanovnika Bosne iHercegovine kroz popisestanovništva (Prirodnokretanje stanovništva iProstorno kretanjestanovništva) - demografskaeksplozija, demografskatranzicija, negativandemografski rast.

Broj stanovnika i prosječanživotni vijek. Strukturestanovništva (spolna,starosna, obrazovna,ekonomska, etnička,religijska) Bosne iHercegovine.

KLJUČNI SADRŽAJI

Ruralna i urbana naseljaBosne i Hercegovine. Najvećiurbani centri Bosne iHercegovine (Sarajevo,Banja Luka, Tuzla, Mostar,Zenica, Bihać).

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografski uvjeti zarazvoj privrede(poljoprivredne površine,vodni, šumski irudnomineralni resursi).Društvenogeografskipreduvjeti za razvoj privrede(demografski resursi,političko-geografski uvjetiprivrednog razvoja, tehničko-tehnološki uvjeti i historijskiuvjeti). Privredne graneBosne i Hercegovine kroz 4sektora djelatnosti.


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije na kojinačin i u kojoj mjeriprirodnogeografski idruštvenogeografski faktoriutiču na kvalitetu života inačin privređivanjastanovništva Bosne iHercegovine i kakostanovništvo utiče natransfomaciju svoj prirodnogokruženja. Na koji načindemogeografske odlike utičuna privredni razvoj Bosne iHercegovine?

Poseban akcent dati nakulturnu raznolikoststanovništva i njegovuodređenost kroz prostorniidentitet.

Kroz uporednu analizuučenik/ca treba da razumijeobrasce naseljavanjastanovništva i različite


ISHODA


Kroz uporednu analizuučenik/ca treba da razumijebrojne faktore koji određujurazmještaj i tipove naselja tešta utiče na kvalitetu života unekom naselju.

Kroz samostalni ili timski radučenika/ce insistirati nauporednim analizama naseljau Bosni i Hercegovini, aliuzimati i primjere iz svijetakako bi se valoriziralakvaliteta življenja npr.mogućnosti zaposlenja,dostupnost prijevoza ikomunikacijske mreže,dostupnost socijalnih usluga,prirodnih resursa, obrazovnihi kulturnih ustanova). Krozusporedbe će moći utvrditikoja to naselja sa svojimokruženjem mogu sebiobezbijediti budući rast.

Interaktivnom metodom uz


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije na kojinačin i u kojoj mjeriprirodnogeografski idruštvenogeografski faktoriutiču na kvalitetu života inačin privređivanjastanovništva Bosne iHercegovine i kakostanovništvo utiče natransfomaciju svoj prirodnogokruženja. Na koji načindemogeografske odlike utičuna privredni razvoj Bosne iHercegovine?

Preporučuje se korištenjeinteraktivne metode kroz kojuće učenici razvijatigeografsko mišljenje irazumijevanje geografskihkoncepata (pojave, procesi,interakcije, obrasci, trendovi,prostorni značaj, geografskaperspektiva) pri analizi i

demografske odlikestanovništva, tj. da shvatebrojne faktore koji su semijenjali kroz historiju.

Analizirati značaj potisnihfaktora (npr. nezaposlenost,politički nemiri, rat, visokikriminal, korupcija) i faktoraprivlačenja (npr. mogućnostizaposlenja, političkastabilnost, demokratskodruštvo, malo kriminala) uprostornom kretanjustanovništva Bosne iHercegovine kroz timski rad.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai različita nastavna sredstvakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.



Značaj ovog ishoda ogledase u holističkom pristupuistraživanju prostornestvarnosti. Ona kao takvaostvaruje korelaciju kako saprirodnim tako i sa društveno-humanističkim odgojnoobrazovnim područjem, teIKT- om.

Kroz prezentovanje stečenih

pomoć fotografija, videofilma, karata, planovapodučiti učenika/cu daupoređuju i analizirajuprostorni oblik i karakteristikekrajolika naselja i podučiti ihkako da spoznaju bitnostracionalanog izgleda ikoordiniranog razvojanaselja.

Preporučuje se i terenskiistraživački rad čije rezultateće učenici prezentirati npr.izradom multimedijalnihsadržaja.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai različita nastavna sredstvakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.



Značaj ovog ishoda ogledase u holističkom pristupuistraživanju prostornestvarnosti. Ona kao takvaostvaruje korelaciju kako saprirodnim tako i sa društveno-humanističkim odgojnoobrazovnim područjem, teIKT- om.

Kroz prezentovanje stečenih

procjeni podataka iinformacija, donošenjuzaključaka o različitimdruštvenogeografskimpitanjima (npr. Da procijenekonkurentne mogućnostikorištenja zemljišta za razvojpoljoprivrede i urbani razvoj iliKako razvoj tehnologije utičena dalji razvoj industrije saaspekta zapošljavanja,potrošnje resursa,transformacije okoliša? Zaštoljudi žive tamo gdje rade? Štobiste učinili da privučete ljudeu određeno mjesto? Kakoindustrija utiče nademografiju zajednice?Uporediti trendove migracijaiz različitih prostornihidentiteta i koje posljedice suimale na dalji razvoj tihprostora? Zašto stanovništvonapušta seoska naselja uplaninskim područjimaSredišnjih Dinarida ili kraškihpodručja i doseljavaju se ugrad ili napuštaju domovinu?Koji uticaj su ove migracijeimale na ekonomski razvojdržave? Zašto je važnopodržavati domaćuproizvodnju hrane? Kako nadomaću proizvodnju hranemogu uticati potrošačkeodluke domaćegstanovništva? Da li je važnoimati mliječnu industriju ublizini urbanih centara?


Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai različita nastavna sredstvakako bi učenik/ca što

znanja neophodna jekorelacija sa predmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca će kroz ovaj ishodsteći neophodna znanja ivještine, ali i stavove ivrijednosti koje će omogućitida razumije demogeografskeprocese i promjenezasnovane na empatiji,poštovanju i težnji zajednakopravnošću svih ljudi.


Kroz ovaj ishod kodučenika/ce se razvija isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, sposobnost dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove i da povezuje

znanja neophodna jekorelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.




Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te mu se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnose

kvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.


Značaj ove komponenteogleda se u holističkompristupu istraživanjuprostorne stvarnosti. Ona kaotakva ostvaruje korelacijukako sa prirodnim tako i sadruštveno-humanističkimodgojno obrazovnimpodručjem, te IKT- om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnost korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog mišljenjazasnovanog na zornom iempirijskom, čime razvijaobjektivnost, sposobnostrazdvajanja bitnog odnebitnog, zakonitog odslučajnog, da shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica,da izvodi zaključke, koristi ipredstavlja informacije u

prirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora.

Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te mu se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Također osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanjau praksi, preduzimatiinicijativu, rješavati problemei donositi odluke. Krozistraživački rad razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, bit ćesposoban/na koristiinformaciono –komunikacijske tehnologijeodgovorno, razumno isigurno.


Učenik/ca će se osposobitida vlada verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte -kartografska, matematička ifunkcionalna pismenost.

Kroz geografskaistraživanja osposobit će seda uči samostalno,disciplinovano i na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja i

na geografiju.




Kroz geografska istraživanjaosposobit će se da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja – učikako učiti.

obliku fotografija, karata,modela i dijagrama.

Učenika/ce se razvija isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, sposobnost dapravilno i učinkovito koristigeografsku terminologiju ipojmove i da povezujeprirodnogeografske idruštvenogeografske odlikeprostora.

Razvija se naučni pogled naSvijet, kritičko mišljenje,sposobnost da zaključujelogički, da traži dokaze iobrazlaže ih te mu se razvijakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.




korištenja novih znanja – učikako učiti.

Kroz geografska istraživanjaosposobit će se da učisamostalno, disciplinovano ina vlastitu inicijativu, dakoristi prethodna geografska iopća iskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate da razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja – učikako učiti.


C.9.1C.9.1

Rangira resurse, sirovine iizvore energije u Bosni iHercegovini sa aspektaodrživog razvoja Bosne iHercegovine.

C.9.2C.9.2

Rasčlanjuje uzroke iposljedice onečišćenja idegradaciju okoliša uBosni i Hercegovini ipojašnjava njihov uticaj naekološku opterećenostprostora, prostornuorganizaciju i funkcionalnokorištenje prostora za životstanovništva u Bosni iHercegovini.

C.9.3C.9.3

Procjenjuje zakonskeodredbe, aktivno djelovanjestanovništva, NVO naizgled i planiranje održivograzvoja Bosne iHercegovine.

GEO-3.1.1 GEO-3.1.2 GEO-

3.1.3

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.3

GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-

3.3.4

Analizira načine upravljanja,očuvanja i racionalnogkorištenja prirodnih resursa.

Analizira energetskepotencijale i stepen korištenjaobnovljivih i ekološkiopravdanih izvora energije.

Upoređuje način upravljanjaresursima u Bosni iHercegovini sa državama EU(EU zakoni).

Analizira učinke načina životai odluke o potrošnji iproizvodnji energije.

Analizira stanje okoliša:glavne uzroke, izvore i oblikeonečišćenja i glavneposljedice tih onečišćenja tepritisak ljudskih aktivnosti naekološku održivost prostora uBosni i Hercegovini.

Analizira prirodne opasnosti igeoekološke probleme uBosni i Hercegovini.

Procjenjuje kvalitetu prostoraza življenje stanovništva krozprovođenje zakona istandarda.

Predlaže aktivnosti i mjere zapoboljšanje kvalitete življenjana lokalnom nivou.

Analizira zakone, mjere iaktivnosti koji se usklađuju saEU.

KLJUČNI SADRŽAJI

Stanje okoliša u Bosni iHercegovini.Odgovorno iodrživo upravljanje prirodnimresursima.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prostorno planiranje. Zakoni istandardi u Bosni iHercegovini.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prostorno planiranje. Zakoni istandardi u Bosni iHercegovini. Kvalitetaživljenja u Bosni iHercegovini











ISHODA


Učenik/ca treba da razumijekoliko je važno održivokorištenje prirodnih resursa ida njihova eksploatacija utičena lokalnu zajednicu, ali i naodrživi razvoj cijelog društva(npr. Problem izgradnje minihidrocentrala, Na koji načinse upravlja resursima udržavi? Kako su dostupni?Kako njihova eksploatacijautiče na kvalitetu životalokalnog stanovništva? Koima najveće koristi odeksploatacije tih resursa?).

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai raznovrsna nastavnasredstva kako bi učenik/cašto kvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikuje ispravne stavove,emocije i vrijednosti.


Ova komponenta zahtijevaod učenika/ca analizuokolišne, ekonomske,političke ili društveneimplikacije problema. Zato jeneophodan multidisciplinarnipristup uz upotrebu IKT-a štomože značajno doprinijeticiljevima obrazovanja zaodrživi razvoj u geografiji.

Korelacija se ostvaruje i sabiologijom (odnos međuorganizmima, ekosistemi,glavni ekološki problemi injihovo rješavanje, ugroženevrste).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/ca setreba upoznati sanajznačajnijim geoekološkimproblemima u Bosni iHercegovini.(npr. smanjenjeobradivih površina,zagađenje tla, povećanapotrošnja energije, potrošnjaekološki neprihvatljivih vidovaenergije i njena neadekvatnaraspodjela, erozija tla,kamenolomi, očuvanjebiodiverziteta, eksploatacijaruda, upravljanje otpadom,ugroženost podzemnih voda,poplave, otpadne vode,zagađenje zraka, buka i sl.).

Koji su to glavni uzročnicigeoekoloških problema upojedinim dijelovima države ikoje negativne posljediceizazivaju u prostoru, Kakav jeodnos stanovništva, lokalne idržavne vlasti, NVO-a spramtih problema?

Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije, krozrazličite primjere, načinekorištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjenu, uređenje iorganizaciju prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenja(npr.vodovodna,kanalizaciona i saobraćajnainfrastruktura, upravljanjeotpadom, zagađenje zraka,prostori i objekti za odmor irekreaciju (parkovi, sportskitereni), pristup obrazovnim,kulturnim i zdravstvenimustanove, sigurnost inelegalna gradnja, koncesijenad vodama i nelegalnagradnja na vodozaštitnimzonama, smještanjeindustrije u ekološkineadekvatnim područjima,


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije, krozrazličite primjere, načinekorištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjenu, uređenje iorganizaciju prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenja(npr.vodovodna,kanalizaciona i saobraćajnainfrastruktura, upravljanjeotpadom, zagađenje zraka,prostori i objekti za odmor irekreaciju (parkovi, sportskitereni), pristup obrazovnim,kulturnim i zdravstvenimustanove, sigurnost inelegalna gradnja, koncesijenad vodama i nelegalnagradnja na vodozaštitnimzonama, smještanjeindustrije u ekološkineadekvatnim područjima,gradnja mini centrala,eksploatacija rudnomineralnog bogatstva –problem antropogenogreljefa, pojava klizišta,poljoprivredne površine podugarom, zagađenje ineracionalno korištenjepoljoprivrednog zemljišta)kroz geografska terenskaistraživanja na lokalnomnivou.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai raznovrsna nastavnasredstva kako bi učenik/cašto kvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.


korelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno, pismeno iusmeno, uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca će se kroz ovajishod osposobiti da podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenje kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja(perspektivna dimenzija).


Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.Zalagat će se za odgovornoupravljanje resursima okoliša. Kroz ovukomponentu razvijat će se isposobnost podučavanja,širenja i podizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija.

Znat će koristi geografskuinformacionu tehnologiju zaprikupljenje podataka,analiziranje, valoriziranje iprognoziranje pojava iprocesa u prostoru krozsposobnost korištenjageografskih podataka kao

gradnja mini centrala,eksploatacija rudnomineralnog bogatstva –problem antropogenogreljefa, pojava klizišta,poljoprivredne površine podugarom, zagađenje ineracionalno korištenjepoljoprivrednog zemljišta)kroz geografska terenskaistraživanja na lokalnomnivou.






Učenik/ca će se kroz ovajishod osposobiti da podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenje kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja

radu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvojugeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.






Učenik/ca će se kroz ovajishod osposobiti da podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenje kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja

alata za razumijevanjeprostora.

Znat će da brine o kvaliteti iplaniranju uravnoteženeupotrebe okoliša i brine se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

(perspektivna dimenzija).

Ovaj ishod razvija stavove ivrijednosti koji su potrebni zadonošenje odluka priintervencijama u prostoru. Bitće sposoban/na daodgovorno koristi geografskaznanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesilaprirodna katastrofa.

Borit će se za jednakost svihljudi, očuvanje kvaliteteprirode i kvalitetno socijalnookruženje za budućegeneracije. Posjedovat ćeosjećaj građanskog identitetai poštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.

Učenik/ca ćeposjedovati kritički interes zaočuvanje Zemlje kao svogdoma i razumjet će zašto jeodrživ pristup budućnosti odpresudne važnosti.

(perspektivna dimenzija).


Bit će sposoban/na da brineo kvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko.

Ovaj ishod razvija stavove ivrijednosti koji su potrebni zadonošenje odluka priintervencijama u prostoru.

Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti.

Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.

Razvijat će se i sposobnostpodučavanja, širenja ipodizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima.

C.9.4C.9.4

Razlikuje kategorije zaštitegeobaštine (prirodna ikulturna), pravni iinstitucionalni okvir iizazove upravljanjazaštićenim područjima uBosni i Hercegovini.

C.9.5C.9.5

Analizira stanje prostornihodnosa sa aspektaprostornog planiranja injegov pravni iinstitucionalni okvir uBosni i Hercegovini.

C.9.6C.9.6

Predviđa međudjelovanjaprocesa i promjena u Bosnii Hercegovini krozkorištenje rezultata GIS-a.

GEO-3.2.2 GEO-3.3.1 GEO-

3.3.4

GEO-3.3.2 GEO-3.3.3 GEO-

3.3.4

GEO-1.3.3 GEO-3.2.1 GEO-

3.2.2










Analizira kriterije za zaštitu iočuvanje prirodne i kulturnebaštine.

Rangira nivoe i stepen zaštiteprirodne i kulturne baštine.

Upoređuje stanje prirodne ikulturne baštine u Bosni iHercegovini sa državama EUi razvijenim državama svijeta.

Preporučuje načine zaštite ipromocije baštine kaoprostornih identiteta i resursaza razvoj turizma.

Objašnjava kroz primjerenačine korištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjene, uređenja iorganizacije prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenja kroz geografska istraživanjana lokalnom nivou.

Objašnjava mogućnosti GIS-a u svakodnevnom životu iradu u sagledavanju stanja,unapređenja i predviđanjameđuodnosa pojava iprocesa na prostoru Bosne iHercegovine sa aspektanjegove održivosti.

KLJUČNI SADRŽAJI

Zaštićena područja u Bosni iHercegovni. Stanje. Mjerezaštite. Valorizacija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Planiranje i upravljanjeprostorom Bosne iHercegovine – Stanje iperspektive, zakonskeregulative.

KLJUČNI SADRŽAJI

Perspektive održivog razvojaBosne i Hercegovine usvjetlu geografskih-informacionih tehnologija.


ISHODA



Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjai raznovrsna nastavnasredstva kako bi učenik/cašto kvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikovao/la ispravne


ISHODA





ISHODA


Primjena GIS-a u nastavirazvija interes kod učenika/ceza upotrebom računara isavremene tehnologije ugeografiji. Objasniti osnovnepojmove i primjenu GIS-a.

Kroz samostalan istraživačkirad učenik/ca može istraživatimogućnosti upotrebe GIS-a uprikazivanju prostornihpodataka i važnosti njegovemogućnosti simuliranjapromjena u prostoru kroz štoće razumjeti i aplikativnostsavremene geografije.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikuje ispravne stavove,

stavove, emocije i vrijednosti.






Učenik/ca će se kroz ovajishod osposobiti da podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenje kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja(perspektivna dimenzija).

Razvija se osjetljivost nasocijalne potrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, sposobnostocjenjivanja raznolikosti iljepote prirodnog okoliša s

2. Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti –međupredmetna korelacija

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavaojasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


Kroz ovaj ishod učenik/ca ćerazvijati svjesnost oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine.

Razvijaju se praktične ikognitivne vještine ali imultitasking kompetencijapomoću kojih analizira iskenira okruženje, ali seprebacuje fokus i na nekeistaknute detalje – kritičkianalizira. Osposobit će se dakoristi geografske alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru.

Razvija se sposobnostrazumijevanja geografskihkoncepata i sposobnostupravljanja promjenama idefinisanja problema.

emocije i vrijednosti.



Upotreba GIS-a upredstavljanju geoprostornestvarnosti, mogućnosti njeneanalize i procjene iz različitihperspektiva i prije svegamogućnosti predviđanjatransformacija u prostoruputem simulacije dajegeografiji i kao nauci, ali ipredmetu nove dimenzijerazvoja i aplikativnosti.Zahvaljujući svojoj mosnosti,kao prirodna i društvenanaukama, ona posebno krozGIS nudi mogućnost svimostalim naukama da svojesadržaje predstavljaju,analiziraju, modeliraju isimuliraju u virtualnomprostoru za što je neophodnoi opšte geografsko znanje -holistički pristup.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavaojasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenjegeografske terminologije.


jedne strane i različitihživotnih uvjeta i socijalnihpotreba s druge strane.

Bit će sposoban/na da brineo kvaliteti i planiranjuuravnotežene upotrebeokoliša i kvaliteti životabudućih generacija (održivirazvoj) te da povezujerazličite aspekate znanja kaošto su kognitivno,emocionalno, etičko, estetskoi motoričko.

Ovaj ishod razvija stavove ivrijednosti koji su potrebni zadonošenje odluka priintervencijama u prostoru. Bitće sposoban/na daodgovorno koristi geografskaznanja i vještine usvakodnevnom životu isaosjećat će i pomagatiljudima koje je zadesilaprirodna katastrofa. Borit ćese za jednakost svih ljudi,očuvanje kvalitete prirode ikvalitetno socijalno okruženjeza buduće generacije.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta ipoštovat će gledište drugihkao i njihova uvjerenja ivrijednosti. Pokazivat ćepoštovanje samoga sebe kaoi poštovanja i empatiju premadrugim i drugačijim.

Znat će da brine o kvaliteti iplaniranju uravnoteženeupotrebe okoliša i brine se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

Prihvat će rad u klimisaradnje poštujućiodlučivanje i glasanje drugih.Zalagat će se za odgovornoupravljanje resursima okoliša.

Kroz ovaj ishod razvijat će sei sposobnost podučavanja,širenja i podizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija.

Kroz ovaj ishod učenik/ca ćerazvijati svjesnost oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine.

Razvijaju se praktične ikognitivne vještine ali imultitasking kompetencijapomoću kojih analizira iskenira okruženje, ali seprebacuje fokus i na nekeistaknute detalje – kritičkianalizira. Osposobit će se dakoristi geografske alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru.

Razvija se sposobnostrazumijevanja geografskihkoncepata i sposobnostupravljanja promjenama idefinisanja problema.

GIS predstavlja skupintegralnih softverskihprograma (alata) izrađenih sciljem pohranjivanja,pretraživanja, manipuliranja,analiziranja, procjena,predviđanja i prikazivanjageografskih informacija. Kaotakav pomaže učeniku/ci darazvije vještine prostornograzmišljanja i potiče aktivnosudjelovanje u procesusticanja znanja opromjenama i uticajima naokoliš. Razvijaju se temeljnedigitalne kompetencije.

Znat će koristi geografskuinformacionu tehnologiju zaprikupljenje podataka,analiziranje, valoriziranje iprognoziranje pojava iprocesa u prostoru krozsposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora.

Osposobljava se da analizirarazličite izvore informacijakako bi utvrdio/la važnostpitanja, događaja, razvoja i/ilipojava za pojedince i/iligrupe, uključujući različiteskupine i prepoznajepristranosti u pojedinimizvorima.

Učenik/ca ćeposjedovati kritički interes zaočuvanje Zemlje kao svogdoma i razumjet će zašto jeodrživ pristup budućnosti odpresudne važnosti.

C.9.7C.9.7

Argumentira aplikativnostgeografskih znanja ivještina u shvatanja,predstavljanju ipredviđanjumeđudjelovanja procesa ipromjena u geografskomprostoru na principimaodrživog razvoja iharmoničnog, kvalitenog ipravičnog življenja svihživih bića.

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

3.2.2




Objašnjava važnostgeografije u poduzetničkomdjelovanju.

Procjenjuje važnostgeografije u formiranjupozitivnih načela i vrijednosti(težnja demokraciji,antikorupcija, pravna država,socijalna empatičnost,građanske kompetencije)potrebnih za uspostavljanjeodnosa sa drugim ljudima, alii svim elementima prostora(živi svijet i neživa priroda).

Navodi zanimanja u kojima jeposebno važno poznavanjegeografskih znanja i vještina(prostorni planer, geodeta,arhitekta,meteorolog, turistički radnik,pilot, agronom, ekonomista,arheolog, zdravstveni radnik,saobraćajni radnik i svimakojima je znanje o prostoruneophodno).

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografski i društvenogeografski faktori prostora kao preduslov za inovacije i razvojpoduzetničkih ideja.

Projekti i geografska istraživanja kroz terensku nastavu.


1.Mogućnosti efikasnog učenja i podučavanja komponente – metodičke smjernice

Uključivanje učenika/ce u rad na rješavanju problema u lokalnoj zajednici. Promovisanjegeografije kroz profesionalnu orijentaciju.

Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice, pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te oblikovao/la ispravne stavove, emocije i vrijednosti.

Insistirati na kontunuiranom geografskom istraživačkom radu kroz koji će učenik/ca istraživatidogađaje, probleme i/ili pojave što će doprinijeti razvoju njihovog geografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje će koristiti za procjenu podataka, dokaza i/ili informacija te donošenjuprocjena, odluka ili predviđanja i/ili ispravnih zaključaka.

2.Mogućnost ostvarivanja međupredmetne povezanosti – međupredmetna korelacija

Korelacijom i povezivanjem sadržaja učenika/cu potičemo na rad i istraživanje zbog čegasadržaji ove komponente zahtijevaju korealciju sa prirodnim i društveno - humanističkim naukama i IKT – om.

Istraživanje i prezentovanje rezultata istraživanja podrazumijeva vladanje komunikacijskimvještinama kao što je skladno pismeno i usmeno izražavanje uz korištenje geografsketerminologije.


Sadržaji ovog ishoda razvijaju poduzetničke vještine i aplikativnost svih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, holistički pristup i interdisciplinarnost u razmišljanju kao i sposobnostpovezivanja znanja.


D.9.1D.9.1

Kategorizira specifičnostiprirodnogeografskih idruštvenogeografskih odlika regija Bosnei Hercegovine.

D.9.2D.9.2

Analizira ime, geografsko-historijskirazvoj, društveno uređenje iadministrativno-političku podjelu Bosne iHercegovine i njen položaj u regiji, Evropi iSvijetu.


Objašnjava prostorni obuhvat i geografskipoložaj regija.

Upoređuje tipične i dominirajućeprirodnogeografske i društvenogeografskeodlike regija (regionalne identitete).

Procjenjuje prirodne i društvene preduvjete zarazvoj privrednih djelatnosti posebnosaobraćaja i turizma i aktuelno stanjeprivrede.

Analizira kvalitetu življenja i perspektiveodrživog razvoja geografskih regija Bosne iHercegovine.

Analizira prostorni obuhvat države krozznačajna historijska razdoblja.

Objašnjava upravno - administrativnu podjeluBosne i Hercegovine.

Objašnjava vrijednosti demokracije,građanskih prava, multikulturalnosti u Bosni iHercegovini.

Ocjenjuje političko - ekonomske odnose sasusjedima, državama u regiji, EU i Svijetu.







KLJUČNI SADRŽAJI

Opći geografski prikaz regija: Sjeverna Bosna,Regija Srednja Bosna, Regija Visoki krš,Mediteranska regija (geografski položaj,prostorni obuhvat, prirodnogeografske idruštvenogeografske odlike.).

KLJUČNI SADRŽAJI

Porijeklo imena, geografsko-historijski razvoj,društveno uređenje i administrativno-političkapodjela Bosne i Hercegovine i njen položaj uregiji, Evropi i Svijetu.



Geografsko terensko istraživanje jenajefikasnija metoda za podučavanjesadržaja ovog ishoda zbog čega se posebnopreporučuje. Kroz ovu komponentu učenik/catreba da usvoji različite kriterije regionalizacijedržave (različitosti u reljefu, klimi, hidrografiji,društvenim osobenostima ili dominirajućojspecifičnosti).

Učenik/ca treba prepoznati regionalne granicei razvijati svoje razumijevanje regionalnihkarakteristika pomoću različitih tematskihkarata, presjek profila mogu koristiti zautvrđivanje razlika u nadmorskoj visini izmeđuregija, klimatske grafikone za usporedbutemperatura i razlike u količini padavinaizmeđu regija.

Učenik/ca treba da upoređuje prirodnekarakteristike pojedinih regija države (izgledkrajolika, klimu, tlo, vegetaciju, očuvanostkrajolika (npr. Šta bi ste uzeli kao trinajvažnija prirodna obilježja u nekoj od regija?Šta ih čini važnim za stanovništvo togprostora, ali i države u cjelini? Koje biprirodne regije izdvojio kao specifikum našedržave te kako bi se ona mogla iskoristiti kroznaše međunarodno predstavljanje i razvojturizma? Koje regije su najprivlačnije zarazvoj turizma i zašto?).

Kroz ovaj ishod učenik/ca posebno koristikoncepte prostornog značaja, obrasce itrendove.

Analiza održivosti saobraćajne infrastruktureu državi (putna mreža) i koliko ona utiče narazvoj regije (lokalno i nacionalno) može seprocijeniti kroz npr. mrežu autocesta iželjeznice, njihove povezanosti i kolikopokrivaju i kako teritorij države?, Veza sameđunarodnim saobraćajnim koridorima,Kako su pojedini dijelovi regije saobraćajnopovezani sa glavnim urbanim centrom regije iglavnim saobraćajnim koridorima države?



Učenik/ca treba da razumije osnovna pitanjapolitičke geografije u svijetu danas, promjene itrendove u međunarodnoj politici i privrednomrazvoju. Koristeći aktuelnu političkuproblematiku nastavnik treba pojasniti, krozrazličite geografske perspektive, savremeneglobalizacijske procese, pozadinu imanifestacije međunarodne saradnje i sukobada bi učenik/ca stekao/la osjećaj za političkugeografiju i da ga/je potakne da pratimeđunarodne i lokalne vijesti(samoaktuelizacija).

Preporuka je da se koriste različite metodepodučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice,pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te oblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.

Insistirati na kontunuiranom geografskomistraživačkom radu kroz koji će učenik/caistraživati događaje, probleme i/ili pojave štoće doprinijeti razvoju njihovog geografskogmišljenja, razvijanju kriterija koje će koristiti zaprocjenu podataka, dokaza i/ili informacija tedonošenju procjena, odluka ili predviđanja i/iliispravnih zaključaka.


U okviru ovog ishoda pruža se mogućnostkorelacije sa matematičkim znanjem ivještinama kroz prikupljanje podataka, njihovuanalizu i prikazivanje i IKT.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik/ca izražavao/la jasno i smisleno uzkorištenje geografske terminologije.

3. Mogućnosti odgojnog djelovanja irazvoja ključnih kompetencija –

Preporuka je da se koriste različite metodepodučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice,pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te oblikovao/la ispravnestavove, emocije i vrijednosti.

Insistirati na kontunuiranom geografskomistraživačkom radu kroz koji će učenik/caistraživati događaje, probleme i/ili pojave štoće doprinijeti razvoju geografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/ili informacija te donošenjuprocjena, odluka ili predviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Značaj ovog ishoda ogleda se u holističkompristupu istraživanja prostorne stvarnosti. Onakao takva ostvaruje korelaciju kako saprirodnim tako i sa društveno-humanističkimodgojno obrazovnim područjem, te IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost kako bise učenik/ca izražavao/la jasno i smisleno(pismeno i usmeno) uz korištenje geografsketerminologije.


Ovaj ishod razvija kod učenika/ce sposobnostda razumije sličnosti i razlike u razvoju državai regije, da prepozna i analiza probleme iutvrdi uzroke stepena privrednog razvojadržava (sveobuhvatno razmišljanje). Razvijase sposobnost korištenja geografskihpodataka kao alata za razumijevanje prostorai da pravilno i učinkovito koristiti geografskuterminologiju i pojmove.

Bit će osposobljen/a da povezujeprirodnogeografske i društvenogeografskeodlike prostora, znat će kako kombinovatiopću i specijaliziranu analizu međusobnimpovezivanjem pojava u različitim teritorijalnimsituacijama. Fokusirat će se na svakodnevnegeografske prilike ljudi - djece i odraslih iistraživat će šta je važno i šta utiče na ljude,svakodnevno i dugoročno, izravno ineizravno.

Bit će zainteresovan/a da istražuje aktuelneteme, ali je usmjeren/a i prema budućnosti,da predviđa što se može dogoditi uključujući


Učenik/ca će biti sposoban/na da prepozna ianaliza probleme i utvrdi uzroke stepenaprivrednog razvoja država (sveobuhvatnorazmišljanje). Znat će kako kombinovati opću ispecijaliziranu analizu međusobnimpovezivanjem pojava u različitim teritorijalnimsituacijama. Bit će zainteresovan/a zaaktuelno i značajno, i ono što imasvakodnevni smisao i utjecaj u našem životu.

Razvija sposobnost da analizira podatke,dokaze i informacije primjenjujući relevantnekoncepte geografskog mišljenja kao isposobnost da kombinuje vremensku iprostornu dimenzija pri objašnjavanjudruštvenih pitanja koja su vezana za nekomjesto/regiju. Bit će sposoban/na da kritičkiprima informacije iz masovnih medija i dapoštuje pozitivne osjećaje prema domovini,osjećaj pripadnosti nekom prostoru i cijenisvoju prirodnu i kulturnu baštinu.

Razvija se kompetencija korištenja informacijai komunikacijskih tehnologije.

kreativne i kritičke odgovore na svakodnevnestvari i probleme.

Bit će sposoban/a da analizira podatke,dokaze i informacije primjenjujući relevantnekoncepte geografskog mišljenja, prepoznajeključne tačke ili ideje u svakom izvoru.

Također, bit će sposoban/na da kombinujevremensku i prostornu dimenzija uobjašnjavanju društvenih pitanja koja suvezana za neko mjesto/regiju i da ima kritičkistav prema područjima koja se odnose naodgovorno korištenje prostora.

Kritički će primati informacije iz masovnihmedija. Ovaj ishod razvija odgovornost zaprostorne promjene u skladu s godinama irazvija pozitivne osjećaje prema domovini,osjećaj pripadnosti nekom prostoru i cijeninjenu prirodnu i kulturnu baštinu.

Razvija kompetenciju korištenja informacija ikomunikacijskih tehnologije (IKTkompetencije) i osposobljava učenika/cu davlada verbalnim, kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami i karte, da jasno ilogično iznosi svoje argumente, zaključke,predviđanja i/ili planove djelovanja, analiziragrafikone, dijagrame i/ili karte koji pomažu daanalizira problem, događaj, razvoj, i/ilifenomen koji istražuje te da analizira izvorekako bi utvrdio važnost pitanja, događaja,razvoja i /ili pojava za pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine i prepoznajepristranosti u pojedinim izvorima -kartografska, numerička i funkcionalnapismenost.

SrednjeSrednje

II



A.I.1

A.I.2

A.I.3

A.I.4

A.I.5

A.I.6


POJAVA, PROCESA I PROMJENAPOJAVA, PROCESA I PROMJENA

B.I.1

B.I.2

B.I.3

B.I.4

B.I.5

B.I.6

B.I.7

B.I.8


C.I.1

C.I.2

C.I.3

A A GEOGRAFSKIGEOGRAFSKIPROSTOR PROSTOR

A.I.1A.I.1

Procjenjuje važnostizučavanja geografije urazumijevanju pojava,procesa, promjena iodnosa u prostornojstvarnosti i njeneaplikativnosti usavremenom društvu.

A.I.2A.I.2

Komentariše na naučnimosnovama najnovijasaznanja o Kosmosu iSunčevom sistemu.

A.I.3A.I.3

Analizira odlike Zemlje uSunčevom sistemu.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-

1.2.1

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.3

GEO-1.1.1 GEO-1.3.2 GEO-

1.3.3










Argumentira važnostgeografije u funkcionalnomrazvoju prostorne stvarnosti.

Predviđa budući razvojsavremenih pravacageografije.

Analizira kosmički prostor injegovu posebnost premasavremenim naučnimteorijama.

Kreira vlastiti sisteminformacija o Kosmosu, kao injegov uticaj na život naZemlji.

Analizira Sunčev sistem –teorije o nastanku i njegoveodlike u skladu sasavremenim naučnimspoznajama.

Klasifikuje planete Sunčevogsistema na osnovu različitihodlika (udaljenost od Sunca,masu, prečnik, gustinu,temperaturu, period rotacije irevolucije, broj satelita).

Razlikuje osnovneastronomske jedinice kojimase određuje udaljenost međuzvijezdama i drugimnebeskim tijelima.

Procjenjuje aktuelnaistraživanja Kosmosa.

Izdvaja sličnosti i razlikeizmeđu ostalih nebeskih tijelai Zemlje, te njenuuniverzalnost u Kosmos.

Analizira postanak, oblik,veličinu, dimenzije Zemlje naosnovu naučnih dokaza.

Analizira međudjelovanjekretanja Sunca, Zemlje iMjeseca – uzroci i posljedice.

KLJUČNI SADRŽAJI

Definisanje predmeta iobjekta izučavanja geografije.Razvoj savremenih pravacageografije.

KLJUČNI SADRŽAJI

Kosmos i kosmička tijela.Odlike kosmičkih tijela izakonomjernostipojavljivanja. Naučne teorijeo nastanku i strukturiKosmosa. Astronomskejedinice (svjetlosna godina,jedan parsek, srednjaudaljenost Zemlje od Sunca),galaksija, gravitacija, Mliječniput. Najnovija istraživanja oKosmosu i Sunčevomsistemu i mogućnosti uticajana život na Zemlji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Položaj Zemlje u Sunčevusistemu i Kosmosu. Teorije opostanku Zemlje. Oblik idimenzije.


ISHODA


Geografija je vrlo očigledna


ISHODA


Astronomija i istraživanje


ISHODA


Davati poveznice učeniku/ci

nauka koja svojimistraživanjima spaja spoznajeprirodnogeografskih, teelemenatadruštvenogeografskih odlikana Zemlji. Pri izučavanju iobradi nastavnih tema trebase polaziti od metodičkihprincipa: od bližeg ka daljem,principa očiglednostipojavljivanja, principainterdisciplinarnosti, principakartografskog uočavanja ideterminisanja, savremenihmetodičkih nastavno -naučnih principa(posmatranje aktuelnihpojava i procesa, prikupljanje,analiza i obrade podataka uvezi s tim kao i upotrebe IKT–a ).


U okviru ove komponenteučenik/ca intenzivnoprikuplja, prikazuje i analizirapodatke. Ostvaritimeđupredmetnu poveznicusa nastavnim predmetomHistorija. Učenik/ca treba darazumije važnostkontinuiranog sticanja znanjai međupredmetnogpovezivanja.


Kada su u pitanju ključnekomptencije, moguće jeefikasno djelovati na razvojnaučnog pogleda na Svijet uskladu sa savremenimtehnološkim dostignućima.Takođe, neophodno jeefikasno djelovati na razvojinformatičke pismenosti -upotreba tehnologije u svrhurazvoja kreativnosti,inovativnosti i uključavanja udruštvo, korištenjetehnologije za podrškukritičkog načina razmišljanja.

kosmosa potaknule su noveideje o tome kako je Kosmosnastao i kako funkcioniše.Ogromne količine novihpodataka, posebno sasatelita, zajedno samodernim računarskimmodelima omogućavajuotvaranje vrlo zanimljivihtema koje se moguistraživati.

Davati poveznice učeniku/ciprema naučnoj literaturi(znanja zasnovana nasavremenim dostignućima -tekstovi naučnih časopisanpr. National Geographic,Space and Research, DarkMatters i sl.).

Kroz podučavanje ovogishoda ključni geografskikoncepti su udaljenost,lokacija, interakcije, smjer,pravac, zakonitosti, obrasci,kritičko razmišljanje.

Pri podučavanju preporučujuse savremene metode radakroz koje je moguće ostvaritistalnu interakciju saučenikom/com uz upotrebuaudio - vizuelnih sredstava (fotografije, globus, telurij,teleskop) i dokumentarnogfilma, te ostvariti analizu temakomponente kroz pitanjimaKako, Zašto, Na koji način,Koliko, Gdje? Uz stalnoinsistiranje na argumentaciji inaučnoj zasnovanostiodgovora (dokazi). Vrlo jevažno da učenik/ca koristiveć stečana znanja iz drugihpredmeta –interdisciplinarnost.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu.

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti -međupredmetna korelacija

Kosmos je prije svegafizikalni prostor, vrlopromjenjiv, univerzalan i kao

prema naučnoj literaturi(znanja zasnovana nasavremenim dostignućima -tekstovi naučnih časopisanpr. National Geographic,Space and Research, DarkMatters i sl.).


Kroz podučavanje ovogshoda ključni geografskikoncepti su udaljenost,lokacija, interakcije, smjer,pravac, zakonitosti, obrasci,kritičko razmišljanje.

Pri podučavanju preporučujuse savremene metode radakroz koje je moguće ostvaritistalnu interakciju saučenikom/com uz upotrebuaudio - vizuelnih sredstava(fotografije, globus, telurij,teleskop) i dokumentarnogfilma, te ostvariti analizu temakomponente kroz pitanjimaKako, Zašto, Na koji način,Koliko, Gdje? Uz stalnoinsistiranje na argumentaciji inaučnoj zasnovanostiodgovora (dokazi). Vrlo jevažno da učenik/ca koristiveć stečana znanja iz drugihpredmeta –interdisciplinarnost.


Uz primjenu informatičko -komunikacijskih savremenihtehnologija (aplikativnisoftveri o kretanjima npr.vještačkih satelita, i sl., zatimmogućnosti izrade modela,audio - vizuelnihprezentacija i sl.) povezujugeografske spoznaje sa ovimtehnologijama.

Vrlo je veliki opsegmogućnosti koreliranja datihsadržaja sa predmetimaprirodne skupine i prirodnihnauka (fizika, hemija,

takvom se sa aspektaistraživanja pristupainterdisciplinarno. Geografijaima vrlo važno mjesto usistemu nauka i astronomijaje nauka koja uključuje usvoja istraživanja širokeopsege naučnogspoznavanja Kosmosa.

Uz primjenu informatičko -komunikacijskih savremenihtehnologija (aplikativnisoftveri o kretanjima npr.vještačkih satelita, i sl., zatimmogućnosti izrade modela,audio - vizuelnih prezentacijao Kosmosu i sl.) povezujugeografske spoznaje sa ovimtehnologijama.

Uočava se koreliranjematematičkih veličina sageografskim veličinama kaošto su Astronomska jedinica,rektascenzija, deklinacija idrugim veličinama iusporedbama kosmičkihtijela, te veličina na Zemlji.

Upotrebom savremenihinformacijsko -komunikacijskih tehnologijadoprinosi se razvoju principaočiglednosti koji je vrlo bitanu geografiji - IK aplikacije okretanju Zemlje i drugihnebeskih tijela, vještačkihsatelita oko Zemlje, načinimanjihovog funkcionisanja.Upotrebom raznih IK modelamogu se uočiti imeđudjelovanja Sunca,Mjeseca i Zemlje npr. naplovidbu, odnosno uticajplime i oseke na odvijanjebrodskog, lučkog saobraćaja isl.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelaciju sa predmetomBosanski/ Hrvatski/Srpskijezik i književnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.

3. Mogućnosti odgojnog

biologija, matematika), kao inaukama humanističkogspektra (sociološko -religijskim shvatanjima igledištima). Npr.prezentirajući sadržaje oZemlji i njenom postanku iobliku direktna je korelacijasa zakonima fizike kojigovore o obliku nebeskihtijela.


Učenik/ca kroz ovaj ishodmože spoznati prostor ukome žive, u kojem se odvijacjelokupan naš rad ipostojanje, što svakakodoprinosi razvojusamoaktualizacije kodučenika/ce.

Kod učenika/cese razvija kritički stav oodređenom procesu i pojavi(svakako, taj stav se nemože razvijati bez formiranjasloženog sistema informacija,jer bi to onda bilokritiziranje!). Dakle,upotrebom i analizom brojnihinformacija u sistemugeografskih istraživanja oZemlji razvija se vještinaanalize procesa i pojava injihovih uzročno -posljedičnih odnosa i veza,zatim se doprinosi razvijanjuistraživačkog duha i naučno -istraživačkih vještina, tevještina korištenjasavremenih informacijsko -komunikacijskih tehnologija(ovim se razvija informatičko- digitalna kompetencija),inventivno razmišljanje,odnosno prilagodljivostinformacija i znanja o Zemljiu Kosmosu u svakodnevnimaktivnostima.

Svakako, geografskoizučavanje u cjelini doprinosirazvijanju kompetencijakomunikacije koja se razvija

djelovanja i razvojaključnih kompetencija –kompetencijski pristup

Učenik/ca kroz ovaj ishodmože spoznati prostor ukome žive, u kojem se odvijacjelokupan naš rad ipostojanje, što svakakodoprinosi razvojusamoaktualizacije kodučenika/ce, istraživačkihvještina, sposobnostianalitičkog pristupa i obradeinformacija, kao i (ovisno odmogućnosti škole, ali iučenika/ce kao pojedinca injegove želje) razvijanjevještina korištenja i upotreberaznih astronomskihinstrumenata (teleskopa,telurija i dr.).

Razvijaju se i vještinekorištenja raznihinformaciono -komunikacijskih tehnologija(audio - vizuelnih prikaza,modela o Kosmosu, kretanjunpr. teleskopa Hubble,matematičko - statističkeobrade određenih podataka injihove prezentacije).

Kod učenika/ce, već od ranihrazreda osnovnoškolskogobrazovanja, a posebno uovom stadiju školovanja,treba razvijati kritički stav oodređenom procesu i pojavi(svakako, taj stav se nemože razvijati bez formiranjasloženog sistema informacija,jer bi to onda bilokritiziranje!). Dakle,upotrebom i analizom brojnihinformacija u sistemugeografskih istraživanjaZemlje i procesa vezanih zakretanja Zemlje, razvija sevještina analize procesa ipojava i njihovih uzročno -posljedičnih odnosa i veza,zatim se doprinosi razvijanjuistraživačkog duha i naučno -istraživačkih vještina, tevještina korištenjasavremenih informacijsko -komunikacijskih tehnologija

kroz timski rad, saradnjučlanova grupe i iinterpersonalne vještine.

(ovim se razvija informatičko- digitalna kompetencija),inventivno razmišljanje,odnosno prilagodljivostinformacija i znanja o Zemljiu Kosmosu u svakodnevnimaktivnostima.

Svakako, geografskoizučavanje u cjelini doprinosirazvijanju kompetencijakomunikacije koja se razvijakroz timski rad, saradnjučlanova grupe iinterpersonalne vještine.

A.I.4A.I.4

Prosuđuje kretanja Zemljena osnovu naučnih dokaza.

A.I.5A.I.5

Procjenjujerazličite vrste geografskeorijentacije.

A.I.6A.I.6

Kategorizira mogućnostipredstavljanja Zemljinepovršine na ravan iliglobus.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 GEO-

1.1.4

GEO-1.1.3 GEO-1.3.1 GEO-

1.3.2

GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-

1.3.3

Analizira specifične položajeZemlje na ekliptici.

Prosuđuje rotaciju i revolucijeZemlje kroz dokaze.

Objašnjava uz pomoć dokazaprecesiju i nutaciju Zemlje –Platonova godina.

Procjenjuje kako posljedicekretanja Zemlje utiču na životna Zemlji.

Valorizuju odlike toplotnihpojaseva sa aspekta uvjetaza život i razvoj ljudskihdjelatnosti.

Razlikuje osnove elementeorijentacije na nebeskoj sferi.

Primjenjuje elementeorijentacije na horizontu ikoordinatnom sistemu.

Procjenjuje važnostutvrđivanja azimuta i kursapri orijentaciji u nekim područjima života.

Primjenjuje savremenenačine orijentacije ipronalaženja geografskogpoložaja (radar, GPS, GoogleEarth, Map i dr.).

Upoređuje vjernostpredstavljanja Zemljinepovršine ravni i globusu.

Upoređuje tradicionalne isavremene metodepremjeravanja i snimanjaZemljine površine i njenogkartografskog predstavljanja.

Klasificira kartografskeprojekcije prema oblikukartografske mreže, premapoložaju pola kartografskemreže i prema očuvanimelementima vjernosti(vrstama deformacije).

Procjenjuje izbor kartografskeprojekcije s obzirom naveličinu prostora i sadržajkarte.

Koristi instrumente i metodeza orijentaciju karte, mjerenjeudaljenosti, površine, nagibai izradu profila.










KLJUČNI SADRŽAJI

Kretanja Zemlje – dokazi iposljedice. Vrijeme iračunanje vremena (lokalno izonalno vrijeme, datumskagranica, kalendar). Mjeseckao Zemljin satelit,mjesečeve faze. Pojavapomračenja nebeskih tijela.

KLJUČNI SADRŽAJI

Orijentacija na nebeskoj sferii horizontu. Geografskikoordinatni sistem.Određivanje apsolutnogpoložaja tačaka na površiniZemlje. Određivanje azimutai kursa (ortodroma iloksodroma).

Savremeni načini orijentacije(GPS, Google Earth, Map idr.). Magnetna deklinacija,geografska širina, geografskadužina, nadmorska visina,deklinacija, rektascenzija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Globus i predstavljanjeZemljine površine nageografskim kartama.Sadržaj plana i geografskekarte. Razmjera irazmjernik.Vrstekartografskih projekcija ideformacije na njima.Geografski i topografskielementi karte. Vrste i suštinačitanja geografskih karata.Orjentisanje karte iodređivanje stajališta na karti.Kretanje pomoću topografskekarte. Mjerenje udaljenosti,površina i nagiba. Izradaprofila. Geografskiinformacioni sistem (GIS) –vektor i raster. Primjenakartografije u svakodnevnimaktivnostima (veza sa IKT ipoduzetništvom, mapiranjenpr.turističkih potencijala isl.).


ISHODA


Kroz podučavanje ovogishoda ključni geografskikoncepti su udaljenost,lokacija, interakcije, smjer,pravac, zakonitosti, obrasci,kritičko razmišljanje.

Pri podučavanju preporučujuse savremene metode radakroz koje je moguće ostvaritistalnu interakciju saučenikom/com uz upotrebuaudio - vizuelnih sredstava(fotografije, globus, telurij,teleskop) i dokumentarnogfilma, te ostvariti analizu temakomponente kroz pitanjimaKako, Zašto, Na koji način,Koliko, Gdje? Uz stalnoinsistiranje na argumentaciji inaučnoj zasnovanostiodgovora (dokazi). Vrlo jevažno da učenik/ca koristi


ISHODA


Preporučuje se izlazak nateren radi upotrebe kompasapri orijentaciji na horizontu iodređivanju azimuta.

Kroz proces podučavanjaučenik/ca treba ovladatisavremenim kompjuterskimtehnologijama za određivanjepoložaja - GPS i GoogleEarth, Maps(npr.pronalaženje svogapoložaja ili položaja nekogmjesta na Zemlji putem ovihtehnologija, što stvara novaznanja o geografskojorijentaciji).

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti-međupredmetna korelacija

U ovom segmentu


ISHODA


Kroz ovaj shod učenik/ca ćesteći znanja o značaju GIS-au savremenim geografskimistraživanjima i predstavljanjuZemljine površine (kao injenih komponenti) putemovog programa.

Koristiti digitalne i printanegeografske (tematske) karte iplanove, vršiti saučenikom/com izradu modela(2D ili 3D) manjeg dijelaZemljine površine teomogućiti učeniku/ci dasamostalno izrade planmjesta u kojem žive ili nekogpokazanog prostora uzupotrebu kartografskihoznaka, razmjere i sl.

Preporuka je da učenik/cakroz samostalan radupotrijebi matematičke

već stečana znanja iz drugihpredmeta –interdisciplinarnost.



Kosmos je prije svegafizikalni prostor, vrlopromjenjiv, univerzalan i kaotakvom se sa aspektaistraživanja pristupainterdisciplinarno. Geografijaima vrlo važno mjesto usistemu nauka i astronomijaje nauka koja uključuje usvoja istraživanja širokeopsege naučnogspoznavanja Kosmosa.

Uz primjenu informatičko -komunikacijskih savremenihtehnologija (aplikativnisoftveri o kretanjima npr.vještačkih satelita, i sl., zatimmogućnosti izrade modela,audio - vizuelnih prezentacijao Kosmosu i sl.) povezujugeografske spoznaje sa ovimtehnologijama.

Vrlo je veliki opsegmogućnosti koreliranja datihsadržaja sa predmetimaprirodne skupine i prirodnihnauka (fizika, hemija,biologija, matematika), kao inaukama humanističkogspektra (sociološko -religijskim shvatanjima igledištima). Npr.prezentirajući sadržaje oZemlji i njenom postankudirektna je korelacija sazakonima fizike koji govore oobliku nebeskih tijela,njihovim kretanjima i silamameđuprivlačnosti tijela,gravitacije i teže.

Zatim, uočava se koreliranjematematičkih veličina sageografskim veličinama kaošto su Astronomska jedinica,

geografske spoznaje vrlo jemoguća i fleksibilnakorelacija sa matematikom teizuzetno velika korelacija sainformacijsko - tehničkimnaukama.



Učenik/ca je svijestan/naprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine. Razvijaju sepraktične, kognitivne vještinekao i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje –kritički analizira. Razvija sesposobnost korištenjageografskih alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru kao isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, povezivanja isažimanja različitih prostornihinformacija, izražavanjainformacija pomoćukartografije, analize,interpretacije i upravljanjageografskimprostorom/pejzažima.Sposobnost razumijevanjageografskih koncepata,autonomnog učenja,organizacije i planiranja,primjene teorijskih znanja upraksi i upravljanjainformacijama.

modele kupe, konusa ilicilindra kako bi se objasnilekupaste i konusne vrstekartografskih projekcija.

Učenik/ca kroz istraživačkirad treba spoznati vrijednostsavremene kartografije -npr.izrada turističkih mapamjesta stanovanja.

Prijedlog: terenska posjetaZavodima za izradugeografskih karata iStatističkim zavodima.


U ovom segmentugeografske spoznaje vrlo jemoguća i fleksibilnakorelacija sa matematikom(elementi razmjere ili mjerila,načini prenošenja veličina izprirode na ravan/ papir,projekcije i vrstematematičkih oblika uprojiciranju karata), teizuzetno velika korelacija sainformacijsko - tehničkimnaukama (sistematičanpristup informacijama iobrada tih informacija uzupotrebu računarskih alata imodela).

Ovdje se direktno korelira sasvim naučnim oblastima kojekoriste mapu ili kartu u bilokom kontekstu prikazivanjaodređene pojave ili procesa(saobraćaj, ekonomskenauke, turizam, historija i sl.).



rektascenzija, deklinacija idrugim veličinama iusporedbama kosmičkihtijela, te veličina na Zemlji.

Upotrebom savremenihinformacijsko -komunikacijskih tehnologijadoprinosi se razvoju principaočiglednosti koji je vrlo bitanu geografiji - IK aplikacije okretanju Zemlje i drugihnebeskih tijela, vještačkihsatelita oko Zemlje, načinimanjihovog funkcionisanja,Zemljinim kretanjima iposljedicama tih kretanja,vremenske zone i putovanja,što se odražava nasvakodnevne aktivnosti, životi rad na Zemlji. Upotrebomraznih IK modela mogu seuočiti i međudjelovanjaSunca, Mjeseca i Zemlje npr.na plovidbu, odnosno uticajplime i oseke na odvijanjebrodskog, lučkog saobraćaja isl.


Učenik/ca kroz ovaj ishodmože spoznati prostor ukome žive, u kojem se odvijacjelokupan naš rad ipostojanje, što svakakodoprinosi razvojusamoaktualizacije kodučenika/ce, istraživačkihvještina, sposobnostianalitičkog pristupa i obradeinformacija, kao i (ovisno odmogućnosti škole, ali iučenika/ce kao pojedinca injegove želje) razvijanjevještina korištenja i upotreberaznih astronomskihinstrumenata (teleskopa,telurija i dr.). Razvijaju se ivještine korištenja raznihinformaciono -komunikacijskih tehnologija(audio - vizuelnih prikaza,modela o Kosmosu, kretanjunpr. teleskopa Hubble,matematičko - statističke

Razvijaju se matematičkekompetencije koje uključujulogičko, stvaralačko i kritičkomišljenje, kompetencije izinformatičke i digitalnepismenosti (korištenjeinformaciono –komunikacijskih tehnologija),a razvijaju se kroz sadržaje oopćem geografskom prikazukroz prikupljanja i korištenjaizvora informacija dobivenihterenskim metodama itehnikama rada (crtanjepanoramske slike, skice,tematske karte,preslikavanje, mjerenje itd.).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika/ce i poduzetničkekompetencije(npr.mogućnosti školovanja irada kao geodeta, geostatičari sl.).


Učenik/ca je svijestan/naprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine. Razvijaju sepraktične, kognitivne vještinekao i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje –kritički analizira. Razvija sesposobnost korištenjageografskih alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru kao isposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora, povezivanja isažimanja različitih prostornihinformacija, izražavanjainformacija pomoćukartografije, analize,interpretacije i upravljanjageografskimprostorom/pejzažima.Sposobnost razumijevanjageografskih koncepata,autonomnog učenja,organizacije i planiranja,primjene teorijskih znanja upraksi i upravljanjainformacijama.

Razvijaju se matematičkekompetencije koje uključujulogičko, stvaralačko i kritičkomišljenje, kompetencije izinformatičke i digitalnepismenosti (korištenjeinformaciono –komunikacijskih tehnologija),a razvijaju se kroz sadržaje oopćem geografskom prikazukroz prikupljanja i korištenjaizvora informacija dobivenihterenskim metodama itehnikama rada (crtanjepanoramske slike, skice,tematske karte,preslikavanje, mjerenje itd.).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira na

obrade određenih podataka injihove prezentacije).

Kod učenika/ce, već od ranihrazreda osnovnoškolskogobrazovanja, a posebno uovom stadiju školovanja,treba razvijati kritički stav oodređenom procesu i pojavi(svakako, taj stav se nemože razvijati bez formiranjasloženog sistema informacija,jer bi to onda bilokritiziranje!). Dakle,upotrebom i analizom brojnihinformacija u sistemugeografskih istraživanjaZemlje i procesa vezanih zakretanja Zemlje, razvija sevještina analize procesa ipojava i njihovih uzročno -posljedičnih odnosa i veza,zatim se doprinosi razvijanjuistraživačkog duha i naučno -istraživačkih vještina, tevještina korištenjasavremenih informacijsko -komunikacijskih tehnologija(ovim se razvija informatičko- digitalna kompetencija),inventivno razmišljanje,odnosno prilagodljivostinformacija i znanja o Zemljiu Kosmosu u svakodnevnimaktivnostima.

Svakako, geografskoizučavanje u cjelini doprinosirazvijanju kompetencijakomunikacije koja se razvijakroz timski rad, saradnjučlanova grupe iinterpersonalne vještine.

razvoj samostalnosti kodučenika/ce i poduzetničkekompetencije(npr.mogućnosti školovanja irada kao geodeta, geostatičari sl.).


B.I.1B.I.1

Procjenjuje uzročno-posljedične odnose(interakciju) pojava iprocesa koristećidokaze,geografskuterminologiju, kritičkorazmišljanje, različitegeografske metode igeografske vještine iistraživački rad.

B.I.2B.I.2

Komentariše na naučnimosnovama osnovne odlike,sastav i strukturugeografskog omotača.

B.I.3B.I.3

Analizira unutrašnje ivanjske procese u litosferi.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tabelarne podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT prianaliziranju i procjenjivanjupojava, procesa ili prostora(uzroke, hodove, režime,rizike, posljedice, vrijemetrajanja, razvojnost,perspektive - trendovi).

Izrađuje tematske karte,grafičke prikaze, modele imultimedijalne sadržaje.

Primjenjuje geografskiistraživački rad (postavljaistraživačko pitanje, prikupljapodatke kroz terenski rad ilina drugi način, analizirapodatke i prezentira).

Procjenjuje aktuelne vijestivezane za prirodne pojave,društvene događaje igeoekološke probleme

Argumentira univerzalnost ivrijednosti geografskogomotača.

Primjenjuje zakone izakonomjernosti prianaliziranju geografskogomotača.

Analizira unutrašnju građuZemlje i razvoj Zemljine korekroz geološka razdoblja.

Razlikuje grupe minerala,vrsta stijena po nastanku imetode određivanja starostistijena i mogućnost njihovogiskorištavanja.

Analizira djelovanjeunutrašnjih (endogenih) ivanjskih (egzogenih) sila naizmjenu reljefa ili izgledaZemlje.

Analizira teoriju Globalnetektonike litosfernih ploča igranice dodira litosfernihploča.

Rasčlanjuje reljefne oblikeprema načinu postanka,izgledu, nadmorskoj visini,dimenziji i vertikalnojrasčlanjenosti (energijareljefa).

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode geografskihistraživanja.

KLJUČNI SADRŽAJI

Osnovne odlike geografskogomotača. Sastav i strukturageografskog omotača. Izvorienergije u geografskomomotaču. Zakoni izakonomjernosti ugeografskom omotaču –zakon cjelovitosti, kruženjamaterije i energije, zakonritmova i ciklusa,samoregulativnosti prirodnihpojava i procesa.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geološka razdoblja uprošlosti Zemlje. Pojmovi:geologije, geološkogpostanka litosfere, geološkiheona i era, podjele era naperiode, geološki postanakZemlje, geotektonski procesei promjene. Unutrašnja građaZemlje. Tektonika litosfernihploča i reljef Zemlje. Minerali,stijene i njihov značaj.Endogeni pokreti i oblici.Vulkanizam i seizmizam injegove posljedice. Egzogeniprocesi i oblici. Antropogeniprocesi i reljefni oblici.


ISHODA



ISHODA



ISHODA











Preporučuju se interaktivnemetode rada uz upotrebuilustrativno – demonstrativnihsredstva (ponekad ih iučenik/ca može izrađivati udogovoru sa nastavnikomnpr. izrada staklene kutijepomoću koje se uočavacjelokupan proces kruženjavode i materije u prirodi,međusobna povezanostprocesa i pojava i sl.).

Pri izučavanju sadržajaučenika/cu uputiti da koristisavremenu, aktuelnu naučnuliteraturu i izvore (kataloge,časopise, objavljene radove,članke i sl.), na samostalni ilitimski istraživački rad,rasprave i debate kroz kojeće učenik/ca iznositiargumentovano stavove imišljenja o aktualnimtemama.




U okviru ove komponenteučenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetom

Preporučuje se u nastavikoristiti audio - vizuelnasredstva pri analizi sadržaja(npr. na primjerudokumentarnog filma obombardovanju Hirošime iNagasakija u Japanu 1945.može se objasniti koliko suprirodnogeografski procesi ipromjene međusobnopovezani u interakciji sadjelovanjem čovjeka, a sadruge strane kakve suzakonitosti geografskogomotača - zakonsamoobnavaljanjageografskog omotača,kruženja materije i energije iu vezi s tim npr. pojavakiselih kiša nakonbombardovanja, zatimsamoregulacije prirodnihprocesa - primjer uništenjatla i njegove reproduktivnostii sl.). Ovim se zadovoljava iprincip očiglednosti u nastavi.

Pri izučavanju sadržajaučenika/cu uputiti da koristisavremenu, aktuelnu naučnuliteraturu i izvore (kataloge,časopise, objavljene radove,članke i sl.), na samostalni ilitimski istraživački rad,rasprave i debate kroz kojeće učenik/ca iznositiargumentovano stavove imišljenja o aktualnimtemama.


Prema nazivu ovoggeografskog ishoda, jasno semože uvidjeti korelativnost sasvim prirodnim naukama(biologija - rast i razvoj biljnogi životinjskog svijeta i njihovezakonomjernosti), kao icjelokupni procesi kruženjamaterije, energije i tvari kojadalje uključuje i hemijskespoznaje i zakonitosti. Procesfotosinteze koji je primaran udijelu bioloških istraživanja,nikako se ne može odvojeno

Vrlo je važno koristiti audio -vizuelna sredstva pri analizisadržaja (npr. zaobjašnjavanje vulkanizmaputem dokumentarnog filmaanalizira se njihov geografskirazmještaj, tektonika ploča,vrsta vulkana, vrstatektonskih kretanja i sl). Ovimse zadovoljava i principočiglednosti u nastavi, zatimprincip aktuelnosti promjena.

Prikazivati inserte filmova opotresima ili putemkompjuterskih animacijapratiti način djelovanjazemljotresa i njihoveposljedice (aktuelno pratitipojedine geografske pojavena Zemlji).

Organizovati posjetu Zavoduza seizmologiju i pratitiseizmičke karte nakontinuitetu kako bi se uočilatendencija pojavljivanja naodređenom području - pružase mogućnost za samostalanučenički rad na datu temu.

Koristiti puzzle kroznastavnički rad (npr. kartenapravljene kao puzzleomogućavaju vrlo očiglednoučeniku/ci spoznavanjetektonike ploča, Wegeneroveteorije pomicanja ploča, zatimkretanja kontinenata).

Koristiti ilustrativna sredstva,kartografske ilustracije iprikaze za određene vanjskeili unutrašnje procese(rasjedi, bore, kraški teren).Moguće je da učenik/ca uzpomoć nastavnika izrađujumodele kraških oblika reljefaili npr.modele cinder ilistratovulkana ili izradapješčane kutije kojom seputem softvera u 3Dvizualizaciji uočavaju procesieolske, fluvijalne, kraške,glacijalne erozije; zatim audio- vizuelni snimci potresa,cunamija, vulkanskihaktivnosti i sl.).

Insistirati na kontunuiranom

Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Sadržajima se podstičeinformatička pismenost krozupotrebu različitih softvera(npr.sinoptičke kartezasnovane namultidisciplinarnom načinuizrade).

Također, osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivatiteorijska znanja u praksi,preduzimati inicijativu,rješavati probleme i donositiodluke.

Učenik/ca će se osposobitida vlada verbalnim,kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi,brojke, grafikoni, tablice,dijagrami i karte, da analiziragrafikone, dijagrame i/ilikarte, izrađuje grafikone,dijagrame i/ili karte koji mupomažu da analizira problem,događaj, razvoj, i/ili fenomenkoji istražuje, da analiziraizvore kako bi utvrdio/lavažnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava zapojedince i /ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima -kartografska, numerička,informacijska i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenja

posmatrati od prostora kaoprimarno geografskekategorije. Zakoni fizike okretanju tijela kroz prostor,zatim tečnosti, fluidi i njihoveodlike, ovdje mogu naći svojemjesto pri koreliranju.


Učenik/ca intenzivnoprikuplja, obrađuje, prikazujei analizira podatke. Zbog togaje neophodno uspostavitiintenzivnu korelaciju sa IKT-om.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Geografski omotač jeuniverzalni prostor življenja,održavanja svih životnihprocesa i sadržaji koji se uovomi shodu izučavajudoprinose razvoju osnovne,zatim naučne, te elemenatatehnološke pismenosti, zatimrazvijanje svijesti o globalnojpovezanosti i globalnimprocesima i promjenama.Doprinose razvoju kritičkograzmišljanja o struktuiranom ifunkcionalnom geografskomomotaču, ali i praktičnih,aplikativnih vještina.Sadržajima se podstičeinformatička pismenost krozupotrebu različitih softvera(npr.sinoptičke kartezasnovane na

geografskom istraživačkomradu.


Kroz sadržaje o postanku irazvoju Zemljine kore,unutrašnjim i vanjskim silamakoje mijenjaju izgled planeteZemlje stiču se svrsishodna,vrlo aplikativna i aktuelnaznanja. Kao takvi, ovisadržaji su u direktnojkorelaciji sa hemijom (građatvari i materije, hemijskiprocesi u različitim prirodnimuslovima, minerali i njihovazakonomjernostpojavljivanja), te sabiologijom (nastanak treseta -ugalj, prirodni gas, postanak irazvoj biljnog i životinjskogsvijeta sinhronizovano sageološkim erama Zemlje).

Veza sa informatičko -komunikacijskim tehnologijaje vrlo prisutna kroz upotrebusoftvera i izradu različitihanimacija i modela.



Kroz ovaj ishod učenik/carazvija naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, osposobljava seda koristi geografskekoncepate, kauzalni načinrazmišljanja, razvija kritičkomišljenje. Sposoban/na je dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te imakritički stav prema

geografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Bit će sposoban da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.


Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaze) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou. Razvija mu se naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, kritičkomišljenje, sposoban je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristiosnovne metode geografskihistraživanja, da koristiprethodna geografska i općaiskustva. Učenik/ca će seosposobiti da vlada

multidisciplinarnom načinuizrade).

Geografski omotač i njegovofunkcionisanje je najviši nivosvijesti u geografskomizučavanju i kao takavobuhvata i socijalni kontekst isocijalne kompetencije kaošto su npr. građanskaodgovornost na lokalnom,regionalnom i globalnomnivou.

Također, osposobit će se zarazličite oblike rada kroz kojaće znati organizovati iplanirati svoj rad, primjenjivatiteorijska znanja u praksi,preduzimati inicijativu,rješavati probleme i donositiodluke.


područjima koja se odnosena geografiju. Ovaj dionastavne građe iz geografijeduboko potiče maštu,produktivnu maštovitost inaučno - istraživačke vještinekod učenika. Učenik/ca će seosposobiti da promatra iprepoznaje elemente reljefa,da pojasni njegov načinpostanka, izgled i valoriziratiga sa aspekta utjecaja nanačin života čovjeka.

Kroz istraživački rad razvijajuse saradničke iinterpersonalne vještine, ali ivještine aplikativnosti(geografske spoznaje o vrsti istrukturi, načinu i vremenupostanka npr.stijena, direktnomogu razviti duh i segmentpoduzetništva kod mladih -iskoristivost ruda, rudnihležišta i minerala).

Prostim eksperimentiranjem,posjetom lokalnim rudnicima,područjima eksploatacijerazličitih metala i nemetala,doprinosi se razvijanjusposobnosti kod učenika/ceda razumije značajproizvodnje proizvoda visokekvalitete. Ovo je jedan odnajvećih kompetencijskihnivoa, gdje sisteminformacija, njihova analiza iapstrahiranje produkujusamoaktualizaciju isamousmjeravanje ličnostiučenika.

Naravno, svi ovi sadržaji inačin njihovog upoznavanja,razumijevanja i analizarazvijaju kod učenika/ceosnovne elemente opšte ikartografske pismenosti,interaktivne komunikacije iobjektivnosti kao isposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje ipostavljanja analitičkihpitanja.

verbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,matematička i funkcionalnapismenost.

B.I.4B.I.4

Vrednuje strukturu Zemljeza život na Zemlji.

B.I.5B.I.5

Koristi sinoptičke karte imeteorološke simbole usvrhu razumijevanjavremenske prognoze.

B.I.6B.I.6

Analizira globalnuraspodjelu, osobine idinamičke procese uSvjetskom okeanu irazlikuje kopnene vode naZemlji.

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

3.2.2

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

1.1.4

Valorizuje vrijednost različitihstruktura Zemlje (npr. vrstestijena i minerali, vulkanskaprašina i tlo, nastanakresursa - nafte i sl.).

Valorizuje oblike reljefa krozupoređivanje sa aspektanaseljenosti i razvoj pojedinihprivrednih djelatnosti.

Procjenjuje uticaj klimatskihfaktora na klimatskeelemente na različitimdijelovima Zemljine površine.

Analizira Sunčevu i Zemljinuradijaciju, vertikalnu strukturuatmosfere te promjenutemperature s porastomvisine i geografske širine idnevni i godišnji hodtemperature zraka.

Analizira geografskuraspodjelu klimatskihelementa na Zemlji.

Analizira klimatskuregionalizaciju (po Koppenu)na Zemlji.

Predviđa kratkoročnuprognozu vremena koristećisinoptičke karte.

Analizira geografskirazmještaj Svjetskog okeanai kopnenih voda na Zemlji.

Valorizuje oblike morskerasčlanjenosti, fizičke ihemijske osobine morskevode i dinamiku kaopotencijale za naseljenost irazvoj ljudskih djelatnosti(poduzetništvo).

Analizira hidrografske mreže,morske slivove, riječnesisteme i riječne režime ipotencijale različitih prostorana Zemlji.

Procjenjuje potencijalerazličitih tipova kopnenihvoda.










KLJUČNI SADRŽAJI

Uloga litosfere u razvojunaseljenosti i poduzetništva.

KLJUČNI SADRŽAJI

Sastav, struktura i podjelaatmosfere. Klimatski elementii klimatski faktori(modifikatori).Sunčevozračenje i zagrijavanjeZemljine površine i zraka.Temperatura zraka. Zračnipritisak. Stalna i promjenljivapolja zračnog pritiska. Vjetar.Zračne mase i fronte.Cirkulacija zraka.Vlaga uzraku, evaporacija, oblačnosti padavine.Klimatskaregionalizacija na Zemlji.Prognoziranje vremena.Sinoptičke karte. Mjerniinstrumenti i grafičkopredstavljanje vremenskih(meteoroloških) parametara.

KLJUČNI SADRŽAJI

Hidrosfera - sastav i podjela.Pojave i procese u hidrosferi.Vode Svjetskog okeana -odlike i razmještaj na Zemlji.Nastanak reljefa morskihbazena. Marinski procesi ioblici. Fizička i hemijskasvojstva morske vode.Dinamika voda Svjetskogokeana. Značaj mora –privredni značaj, geopolitički,litoralizacija. Kopnene vode.Energija i voda. Ledeneoblasti na Zemlji.


ISHODA


Preporučuje se, uz korištenjerelevantne naučne literature,samostalni ili timskiistraživački rad, rasprave idebate kroz koji će učeniciiznositi argumentovanostavove i mišljenja.


Veza sa informatičko -komunikacijskim tehnologijaje vrlo prisutna kroz upotrebusoftvera i izradu različitihanimacija i modela.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelaciju sa predmetom Bosanski/ Hrvatski/Srpskijezik i književnost kako bi seučenik izražavao jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.


ISHODA


Ova ishod razvijakontinuiranu percepcijuprocesa koji se odvijaju uatmosferi i određuju klimunaše planete.

Učenik/ca razvijarazumijevanje koncepatalokacije, udaljenosti, smjera,pojave, procesi, promjene,obrasci, trendovi, uzročno –posljedične veze, geografskeperspektive.

Klima kao temporalno iprostorno promjenljivakategorija je od ogromnogutjecaja na živi svijet naZemlji zbog čega je iznimnovažno razumijevanjezakonitosti koje u njojvladaju. Razumijevanjekosmičkih utjecaja na stanjeatmosfere i interakcije saostalim geosferama jemoguće kroz kauzalnopovezivanje i razvojkonceptualnog načinausvajanja znanja. Da bi to


ISHODA


Pri podučavanju koristitisavremene interaktivnemetode uz korištenje audio -vizuelnih sredstva pri analizisadržaja ove komponente(npr. za objašnjavanjeznačaja kopnenih voda zasaobraćaj ili ishranustanovništva na Zemljipogledati dokumentarni film oSuetskom i Panamskogkanalu i njihovim godišnjimprometima robom iuslugama, načinom odvijanjasaobraćaja i problemima kojise dešavaju na ova dvanajveća svjetska pomorskakanala, ili marinokultura uvodama Istočno - kineskogmora i zaljeva ovog mora:biserna školjka i njihov izlovili ulov bakalara i lososa injihova godišnja migracija, saaspekta svjetske prehrane).

Prikazivati inserte filmova outicaju npr. morskih struja naživot i rad stanovništva u


Učenik/ca će se osposobitida promatra i prepoznajeelemente reljefa, da pojasninjegov način postanka, izgledi valorizirati ga sa aspektautjecaja na način životačovjeka.

Kroz ovaj ishod učenik/carazvija naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, osposobljava seda koristi geografskekoncepate, kauzalni načinrazmišljanja, razvija kritičkomišljenje. Sposoban/na je dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te imakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju. Ovaj dionastavne građe iz geografijeduboko potiče maštu,produktivnu maštovitost inaučno - istraživačke vještinekod učenika.

Kroz istraživački rad razvijajuse saradničke iinterpersonalne vještine, ali ivještine aplikativnosti(geografske spoznaje o vrsti istrukturi, načinu i vremenupostanka npr.stijena, direktnomogu razviti duh i segmentpoduzetništva kod mladih -iskoristivost ruda, rudnihležišta i minerala).

Prostim eksperimentiranjem,posjetom lokalnim rudnicima,područjima eksploatacijerazličitih metala i nemetala,doprinosi se razvijanjusposobnosti kod učenika/ceda razumije značajproizvodnje proizvoda visokekvalitete. Ovo je jedan odnajvećih kompetencijskihnivoa, gdje sisteminformacija, njihova analiza iapstrahiranje produkujusamoaktualizaciju isamousmjeravanje ličnosti

učenik/ca postigao/lanastavnik mora koristitirazličite strategijepodučavanja i brojnanastavna sredstva kroz kojaće učenik/ca razvijati višenivoe kognitivnog znanja.Kroz stalna pitanja Zašto?Zbog čega? Objasni uzroke iposljedice! učenika/cu ćemonavesti na aktivno učenjekroz koje će sve samostalnijedolaziti do ispravnihzaključaka. Kroz ovaj procesučenik/ca mora doći dospoznaje da je neophodnoposjedovanje činjeničkogznanja koje je preduslov zaformiranje viših nivoaspoznaje ( konceptualno iproceduralno znanja). Zaštopada kiša? Kako se formirajupadavine? Kako nastajevjetar? su samo neka odbrojnih pitanja na koja ćeučenik/ca dati odgovorzasnovan na naučnimdokazima.

Zadatak nastavnika/ce jeda poduči kako da istražuje isamostalno dolazi doodgovora te koje metode iprocedure pri tome dakoristi (praćenje stanjaatmosfere, atmosferskihelemenata uz korištenjemeteoroloških instrumenata).Važno je da učenik/caspozna i temporalnupromjenljivost klime i uticajčovjeka na nju.

Razumijevanje načinazagrijavanja atmosfereSunčevom energijom,sastava i strukture atmosfereili kretanje zračnih masanajefikasnije je uz korištenjegrafičkih prikaza, dok zapojašnjavanje planetarnograzmještaja vjetrova,klimatskih faktora ilirazmještaja tipova klima naZemlji neophodno jekorištenje općih i tematskihkarata.

Animacije su izuzetno

pojedinim područjima naZemlji (obale Norveške, zatimNamibije, Čilea) ili putemkompjuterskih animacijapratiti način djelovanja ikretanja plime i oseke tenjihov uticaj na odvijanjelučkog saobraćaja (aktuelnopratiti pojedine hidrografskepojave na Zemlji).

Terenskim radom direktno naprimjeru potoka ili rijeke npr.pokazati fluvijalnu eroziju iprocese vezane za fluvijalnueroziju (moguće je koristitislike kao i za ostalehidrološke pojave i procesena osnovu kojih učenik/camože zaključivati).

Metodom kartografskogpredstavljanja i analizeprikazivati aktuelne procese ipojave na Zemlji (praćenjepojave monsuna, cunamija,uragana i sl. u toku jedneškolske godine).

Učenik/ca može samostalnoili u grupama izvršitikartografsko predstavljanjeneke od karakterističnihprirodnih pojava na Zemlji ilimanjem prostoru npr.kartografsko predstavljanjetermo - mineralnih izvora napodručju Bosne iHercegovine. Ovdje se možeizraditi i kompjuterskainteraktivna karta sapodacima koje je učenik/caprikupio/la i analizirao/la.



Voda je izvor života, ahidrosfera kao vodeni Zemljinomotač obuhvata vodu naZemlji u svim stanjima,oblicima i pojavnosti. Sastav istrukturu hidrosfereobuhvataju istraživanja u

učenika. pogodne pri podučavanjunastanka atmosferskihpojava i procesa.



Pri izučavanju atmosferekoristi se veliki brojinstrumenata čija mjerenja sematematičko - statističkiobrađuju i prikazuju, štozahtijeva korelaciju samatematikom i informatičko -tehnološkim naukama.

Prostor kao geografskakategorija obuhvataatmosferu, a izučavanjesastava zraka, čestica, zatimkretanja tijela u prostoru izakonomjernosti fizikalnihveličina i dimenzija prostorazahtijeva korelativnost sahemijom i fizikom.



Kroz ovu komponentuučenik/ca razvija naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja,osposobljava se da koristigeografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,razvija kritičko mišljenje.Sposoban/na je da zaključujelogički, traži dokaze iobrazlaže ih te ima kritičkistav prema područjima kojase odnose na geografiju.

okviru hemije. Kretanjemorske vode, gustinatečnosti, kruženje vode uprirodi i prirodne procese naZemlji, vezujemo za fizičkenauke, a elemente postankabiljnog i životinjskog svijeta,te procesima koji su s tim uvezi, izučavaju biološkenauke. Dakle, vrlo je uočljivakorelacija sa hemijom,fizikom i biologijom kaoprirodnim naučnim oblastima.

Svakako, ovaj segmentgeografskog omotačadirektno implicira korelacijusa tehničkim naukama,informacijsko -komunikacijskim disciplinama(elementi brodogradnje ibrodskog saobraćaja inautike su i u domenutehničko - tehnološkihnauka).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Kroz ovaj ishod učenik/carazvija naučni pogled naSvijet, geografski načinrazmišljanja, osposobljava seda koristi geografskekoncepate, kauzalni načinrazmišljanja, razvija kritičkomišljenje. Sposoban/na je dazaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te imakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Ovaj dio nastavne građe izgeografije duboko potičemaštu, produktivnumaštovitost i naučno -

Ovaj dio nastavne građe izgeografije duboko potičemaštu, produktivnumaštovitost i naučno -istraživačke vještine kodučenika/ce.

Svi ovi sadržaji i načinnjihovog upoznavanja,razumijevanja i analizarazvijaju kod učenika/ceosnovne elemente opšte ikartografske pismenosti,interaktivnu komunikaciju iobjektivnosti kao isposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje ipostavljanja analitičkihpitanja.

istraživačke vještine kodučenika/ce.

Geografski sadržaji o vodi naZemlji podstiču poduzetničkekompetencije, tjelesno -zdravstvene kompetencije ikreativno - produktivnevještine. Ovim sadržajimapodstiče se inventivnorazmišljanje koje se možeogledati kroz prilagodljivost isamousmjeravanje (brojni suprimjeri na osnovu kojih seove kompetencije mogurazviti u okvirima hidrosfere:vrste i način pojavljivanja npr.termo - mineralnih voda naZemlji mogu razviti naučno -istraživački duh, te dovesti doinventivno - produktivnogdjelovanja kroz uočavanjemogućnosti za otvaranjebalneološko - rekreativnihcentara).

Naravno, svi ovi sadržaji inačin njihovog upoznavanja,razumijevanja i analizarazvijaju kod učenika/ceosnovne elemente opšte ikartografske pismenosti,interaktivnu komunikaciju iobjektivnosti kao isposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje ipostavljanja analitičkihpitanja.

B.I.7B.I.7

Argumentira međuovisnost geosferageografskog omotača.

B.I.8B.I.8

Analizira razmještaj, značaj i ulogu biljnogi životinjskog svijeta te pedosfere naZemlji.








Procjenjuje međuovisnost atmosferskih,hidrografskih i biogeografskih procesa ipojava na Zemlji.

Valorizuje uzajamnu interakciju Svjetskogokeana (najveći spremnik toplotne energije iglavni regulator atmosferskih procesa) saatmosferom.

Analizira uticaj litosfere i atmosfere naformiranje različitih tipova podzemnih voda,tekućica i jezera na Zemlji.

Analizira međudjelovanje globalnogzagrijavanja i leda u polarnim oblastima naZemlji.

Procjenjuje uzajamnu interakciju hidrosfere saživotom stanovništva i ljudskim djelatnostima(poduzetništvo).

Analizira pedogenetske procese i razmještajtala na Zemlji.

Procjenjuje uticaj ostalih geosfera napojavljivanje biljnog i životinjskog svijeta naZemlji.

Utvrđuje geografski razmještaj biljnih iživotinjskih zajednica na Zemlji.

Procjenjuje ulogu biosfere i pedosfere zanaseljenost na Zemlji.

Valorizuje biosferu i plodnost tala na Zemlji zarazvoj ljudskih djelatnosti i negativni uticajčovjeka (degradacija tala).

KLJUČNI SADRŽAJI

Međuovisnost geosfera geografskog omotača.

KLJUČNI SADRŽAJI

Pedosfera - struktura pedosfere.Pedogenetski procesi. Opis i klasifikacija tala.Rasprostranjenost tala i problemi erozije tala.Uloga i značaj tala za svjetsku populaciju i urazvoju poduzetništva. Prve civilizacije i načinživota i rada.

Biogeografija - podjela i biogeografski faktori.Biogeografske oblasti na Zemlji. Kopnene ivodene biogeografske oblasti. Uloga biosfereu procesima na Zemlji i razvoju poduzetništva.Savremeni načini i mogućnosti iskorištavanjaelemenata biosfere i pedosfere.



Učenik/ca razvija razumijevanje koncepatalokacije, udaljenosti, smjera, pojave, procesi,promjene, obrasci, trendovi, uzročno –posljedične veze, geografske perspektive.

Vrlo je važno koristiti audio - vizuelnasredstva pri analizi sadržaja.

Zadatak nastavnika/ce je da poduči kako daistražuje i samostalno dolazi do odgovora tekoje metode i procedure pri tome da koristi

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetne povezanosti-međupredmetna korelacija

Veza sa informatičko - komunikacijskim



Pri podučavanju ovog ishoda preporučuje sekorištenje audio - vizuelna sredstva npr.prikazati inserte filmova o razmještajupojedinih biogegrafskih posebnosti na Zemlji -afričkih slonova, gorile, bengalskog tigra,sibirskog tigra, mangrove šume, kaktusi uSonori i sl.

Terenskim radom, direktno na primjeru vrstestijena, određivati bogatstvo tala mineralima uokolini (moguće je koristiti slike i za ostalebiogeografske pojave i procese na osnovukojih učenici zaključuju).

Multidisciplinarnim pristupom (korelaciju sabiologijom, fizikom i hemijom pri izučavanju

tehnologija je vrlo prisutna kroz upotrebusoftvera i izradu različitih animacija i modela.



Kroz ovaj ishod učenik/ca razvija naučnipogled na Svijet, geografski načinrazmišljanja, osposobljava se da koristigeografske koncepate, kauzalni načinrazmišljanja, razvija kritičko mišljenje.Sposoban/na je da zaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te ima kritički stavprema područjima koja se odnose nageografiju.

Ovaj dio nastavne građe iz geografije dubokopotiče maštu, produktivnu maštovitost inaučno - istraživačke vještine kod učenika/ce.

Svi ovi sadržaji i način njihovog upoznavanja,razumijevanja i analiza razvijaju kodučenika/ce osnovne elemente opšte ikartografske pismenosti, interaktivnukomunikaciju i objektivnosti kao i sposobnostkompleksnog i sistemskog mišljenje ipostavljanja analitičkih pitanja.

osobina tvari i razmještaja biljnog iživotinjskog svijeta na Zemlji - areali, endemi,endemiti, relikti, kosmopoliti sl.) istraživatiaktuelne promjene u biljnom ipedogeografskom omotaču.

Analizirati vrste tala datog područja krozuočavanje njihove eksploatacije imogućnostima iskorištavanja za određenuprivrednu aktivnost pri čemu je moguće izvršitii kartografsku analizu, ali i predstavljanje istih.

Preporučuje se, uz korištenje relevantnenaučne literature, samostalni ili timskiistraživački rad, rasprave i debate kroz koji ćeučenici iznositi argumentovano stavove imišljenja o aktualnim temama (npr.Antropogeni uticaj na promjenu tla i živogsvijeta na određenom prostoru kao što jelokalna saobraćajnica u izgradnji, kamenolom,industrijska zona i sl.).


Vidljiva je povezanost geografskog prostora ispoznaja bioloških nauka (geografskarazmatranja biosfere obuhvatajuzakonomjernosti geografskog razmještajabiljnih i životinjskih zajednica, načinuopstanka i funkcionisanja, dok biologija pružauvid u njihovu genetiku, građu, postanak irazvoj).

Vrlo jasno sadržaji koreliraju sa hemijskimizučavanjima npr. o vrstama tala i njihovomupotrebom, hemijskim izračunavanjima ifizikalnim zakonima promjenjivosti (npr. uticajvode na vrste i plodnost tala uključujehemijska i fizička izučavanja određenih vrsta istrukture stijena).



Kroz ovu komponentu učenik/ca razvijanaučni pogled na Svijet, geografski načinrazmišljanja, osposobljava se da koristigeografske koncepate, kauzalni načinrazmišljanja, razvija kritičko mišljenje.Sposoban/na je da zaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te ima kritički stav

prema područjima koja se odnose nageografiju.

Ovaj dio nastavne građe iz geografije dubokopotiče maštu, produktivnu maštovitost inaučno - istraživačke vještine kod učenika/ce.

Ovi sadržaji i način njihovog upoznavanja,razumijevanja i analiza razvijaju kodučenika/ce osnovne elemente opšte ikartografske pismenosti, interaktivnekomunikacije i objektivnosti kao i sposobnostkompleksnog i sistemskog mišljenje ipostavljanja analitičkih pitanja.

Kroz istraživački rad razvijaju se saradničke iinterpersonalne vještine, ali i vještineaplikativnosti.


C.I.1C.I.1

Kategorizira geografskeuzroke i posljediceprirodnih opasnosti igeoekoloških problemageografskog prostora(okoliša) i procjenjujemjere i akcije na njihovomsprječavanju, ublažavanjuili saniranju.

C.I.2C.I.2

Kritički prosuđujeinterakciju geosfera iljudskih aktivnosti ineophodnost održivogkorištenja prirodnihresursa te preporučujemjere i uvjete upravljanja,očuvanja i racionalnogkorištenja prirodnihresursa.

C.I.3C.I.3

Analizira organizirane geo -informacione sisteme ivaloriziraju geografskiprostor upotrebomgeotehnologija.

GEO-1.2.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.4

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.1

GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-

3.3.4










Analizira prirodne opasnosti igeoekološke probleme krozprocjenu rizika i predlaganjerješenja koja vode premaodrživosti prostora.

Analizira zakonske mjere naočuvanju geografskogprostora (na lokalnom nivou).

Pronalazi nove načine imetode u segmentu zaštiteživotnog prostora.

Načini zaštite biosfere ipedosfere. Bioraznolikost inestanak određenih staništa– promjena staništa uzrok,pojave i širenja različitihbolesti.

Procjenjuje strategijeupravljanja, očuvanja iodrživog korištenja prirodnihresursa.

Daje primjere kako postupatina održiv način krozpromjenu potrošačkih navika,uvođenje savremenihtehnologija, korištenjeobnovljivih i ekološko održivihizvora energije, štednjuenergije i odgovornoupravljanje otpadom.

Upoznaju digitalnekartografske podatke istvaraju prostorne modele odistih koristeći informaciono –komunikacione tehnologije zavrednovanje informacija.

Valorizira geoprostor uzgeoinformacije koristećiinformaciono –komunikacione tehnologije zavrednovanje informacija.

Koriste primjereorganizovanihgeoinformacionih sistemakroz aktivni terenski rad.

Provodi aktivnosti nalokalnom nivou zaštite.

Argumentira važnost GIS-a uprikazivanju, razumijevanju, ipredviđanju međudjelovanjapojava, procesa, promjena iobjekata u geografskomprostoru i njihovoj valorizaciji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodne opasnosti igeoekološki problemi naZemlji.Klimatske promjene,mikroklima lokalne sredine,efekat staklene bašte,uništavanje ozonskogaomotača, širenje pustinja,kašnjenje monsuna, tropskicikloni. Degradacija tala(dezertifikacija, lateralizacija,salinizacija, sterilizacija).Načini upravljanja prirodnimresursima i prostorom natemeljima održivosti.

KLJUČNI SADRŽAJI

Načini upravljanja prirodnimresursima i prostorom natemeljima održivosti.Zakonske mjere za očuvanježivotne sredine. Metode itehnike u sprječavanjuonečišćenja životne sredine.Provođenje aktivnosti nalokalnom nivou zaštite.

KLJUČNI SADRŽAJI

Klasifikacija temeljnih načelageoinformacionih tehnologija(GIS, GPS, ARDUINO,GEOSTATISTIKA, TURISTAPLICATION ). Geografija igeoinformacione tehnologije -važnost i upotreba.Savremene vrstegeoinformacionih tehnologija(GIS-hardver, softver, podaci,rasterski i vektorski formatipodataka, geoprostorneinformacije i njihovomodeliranje; GPS - satelitskiradio, navigacijski sistem zaodređivanje položaja,Geostatistika, aplikacije zadaljinska istraživanja, WaterManagement - alokacijavodnih resursa, konzervacija,metoda planskog upravljanjavodama, rekonstrukcijavodenih sistema).

Primjena geoinformacionihsistema u geoprostoru (npr.primjena GIS-a u pedološkimistraživanjima, mapiranjupovršinskih i podzemnih vodana Zemlji, datom području isl.). Geoinformacionetehnologije i veza sa IKT- omi poduzetništvom.


ISHODA


Kroz ovaj ishod učenik/catreba da razumije prirodneprocese koji mogu uzrokovatinagle ili postepene promjenena Zemljinim sistemima, odkojih neki mogu štetnodjelovati na ljude. Krozzapažanja i poznavanjehistorijskih događaja, trebada zna gdje će se vjerojatnodogoditi neke od ovihopasnosti - poputzemljotresa, cunamija,vulkanskih erupcija,ekstremnih vremenskih


ISHODA


Organizovati posjete lokalnimzajednicama radi otkrivanjeuzroka zagađenosti u njima(prikupljanje podataka ianaliza istih). Organizovatiposjete mjestima zaodlaganje otpada i reciklažurazličitih materijala (plastike,metala i sl.) pod uvjetom daneće biti ugroženo zdravljeučenika. Organizovatikontinuirano praćenjeaerozagađenja (ili drugevrste zagađenja) ikartografsko predstavljanje


ISHODA


Primjena GIS-a u nastavirazvija interes kod učenika/ceza upotrebom računara isavremene tehnologije uGeografiji. Objasniti osnovnepojmove i predložiti primjenuGIS-a. Kroz praktičnu vježbupokazati kako funkcionišesoftver, kako se unosepodaci te kako se manipulišes njima.

Kroz sadržaje ovekomponente mogu seanalizirati obilježja reljefa na

prilika, poplava i obalneerozije. Razumijevanje ovevrste opasnosti pomaže imda se pripreme i odgovornoreaguju na njih.

Treba da znaju da suprirodne opasnosti ponekadoblikovale tok ljudskehistorije, ponekad značajnoizmijenivši brojnost ljudskepopulacije ili pokrećućiljudske migracije.

Također, treba da znaju kakoljudi ne mogu otklonitiprirodne opasnosti, nego damogu samo poduzeti korakeza smanjenje utjecaja (npr.gubitak života i ekonomskihtroškova uveliko su smanjenipoboljšanjem gradnje,razvojem sistemaupozorenja, identifikacijom iizbjegavanjem visoko rizičnihlokacija te povećanjemspremnosti i sposobnosti zareagovanje u zajednici).

Treba da razumiju daprirodne opasnosti mogu bitilokalnog, regionalnog iliglobalnog porijekla, pa čakda i lokalni događaji moguimati daleke posljedice zbogmeđusobne povezanostiljudskih društava i geosfera.Ljudske aktivnosti mogudoprinijeti učestalosti iintenzitetu nekih prirodnihopasnosti (npr. poplave,šumski požari), te da se riziciod prirodnih opasnostipovećavaju sa povećanjempopulacije - povećavajuranjiva mjesta.

Pri objašnjavanju i analizigeoekoloških problema naZemlji pogodne suinteraktivna, ilustrativno –dijaloška metoda i dijaloškiimpulsi u radu kao idemonstrativna metoda uzupotreba audio - vizuelnihsredstava i dokumentarnogfilma.

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetne

istih, te iznalaženje novihmodela za unapređenje.

Eksperimentalno istraživanjena temu npr. deforestacija,desertifikacija, desalinizacija,termalne vode i zagrijavanjestambenih jedinica i sl.

Metodom kartografskogpredstavljanja i analizeprikazati aktuelne procese ipojave na Zemlji (npr.uništenje amazonskihprašuma, desertifikacija iproblemi u vezi s tim,nestanak ili uništavanjepojedinih raritetnihorganizama - praćenje odstrane učenika/ce ili tima utoku jedne školskegodine).Preporučuje sesamostalni istraživački radučenika/ce na temu npr.količina utrošene vode ujednom domaćinstvu uposmatranom periodu, saaspekta očuvanja prirodnihresursa.

Terenski rad zasnovan naprikupljanju podataka,postavljanje hipoteze inuđenje rješenja zasamostalni seminarski rad nadatu temu.

Svakako, treba djelovati narazvoj globalne svijesti oočuvanju prirodnih resursa:šuma, tala, biljnog iživotinjskog svijeta i sl. kojisu unikatni i neponovljivi, ali ikreativno - produktivnihkompetencija (ekološkipokreti, akcije).

Preporučuje se, uz korištenjerelevantne naučne literature,samostalni ili timskiistraživački rad, rasprave idebate kroz koji će učenik/caiznositi argumentovanostavove i mišljenja o temamakoje se odnose na promjene iprocese u atmosferi (npr.klimatske promjene,mikroklima lokalne sredine,efekat staklene bašte,uništavanje ozonskoga

osnovu digitalnog modelareljefa ili modelirati vještačkojezero kako bi se krozsimulaciju utvrdile promjene uprostoru izazvane njegovomgradnjom ili kreirati različitevrste tematskih karta natemelju kvalitativnih ikvantitativnih podataka iliuraditi ekološki atlas svojeopćine u korelaciji sa drugimpredmetima.



Upotreba GIS-a upredstavljanju geoprostornestvarnosti, mogućnosti njeneanalize i procjene iz različitihperspektiva i prije svegamogućnosti predviđanjatransformacija u prostoruputem simulacije dajegeografiji i kao nauci, ali ipredmetu nove dimenzijerazvoja i aplikativnosti.Zahvaljujući svojoj mosnosti,kao prirodna i društvenanaukama, ona posebno krozGIS nudi mogućnost svimostalim naukama da svojesadržaje predstavljaju,analiziraju, modeliraju isimuliraju u virtualnomprostoru za što je neophodnoi opšte geografsko znanje -holistički pristup.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelaciju sa predmetomBosanski/ Hrvatski/Srpskijezik i književnost kako bi seučenik izražavao jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografske

povezanosti-međupredmetna korelacija

Geoekologija je naukainterdisciplinarnog karaktera,te se i izučavanjageoekoloških problema naZemlji ne može posmatratisamo sa geografskogaspekta. Ovi sadržajiuključuju spoznaje biologijesa kojom geografija izuzetnokorelira, zatim u segmentuupotrebe instrumenata iaparata pri istraživanjuodređenih geoekološkihproblema dolazi dointerdisciplinarnosti ipovezivanja sa hemijom ifizikom (npr. problem naftnihmrlja i posljedice na biljni iživotinjski svijet priobalja –instrumentarij, pomori ribe urijekama, zagađenja jezera isl.).

Ovdje se vrlo jasno uviđa ikorelacija sa informatičko -komunikacijskimtehnologijama, matematikomi statistikom.



Ovaj ishod razvijasposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentaciji ka budućnosti.Budući da su sadržaji vrloaktuelni (klimatske promjene,efekat staklenika, vrijeme iprognoza) doprinosi serazvoju stava ili kritičkogzaključivanja o važnosti

omotača, širenje pustinja,kašnjenje monsuna, tropskicikloni).

Geoekologija je naukainterdisciplinarnog karaktera,te se i izučavanjageoekoloških problema naZemlji ne može posmatratisamo sa geografskogaspekta. Ovi sadržajiuključuju spoznaje biologijesa kojom geografija izuzetnokorelira, zatim u segmentuupotrebe instrumenata iaparata pri istraživanjuodređenih geoekološkihproblema dolazi dointerdisciplinarnosti ipovezivanja sa hemijom ifizikom (npr. problem naftnihmrlja i posljedice na biljni iživotinjski svijet priobalja –instrumentarij, pomori ribe urijekama, zagađenja jezera isl.). Ovdje se vrlo jasno uviđai korelacija sa informatičko -komunikacijskimtehnologijama, matematikomi statistikom.



Ovaj ishod razvijasposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentaciji ka budućnosti.Budući da su sadržaji vrloaktuelni (klimatske promjene,efekat staklenika, vrijeme iprognoza) doprinosi serazvoju stava ili kritičkogzaključivanja o važnostiatmosfere i atmosferskihprocesa i pojava. Razvija se

terminologije.


Učenik/ca će kroz ovukomponentu biti svjestanprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine. Razvijaju sepraktične, kognitivne vještineali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje –kritički analizira.

Učenik/ca će se osposobitida koristi geografske alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru.

Razvija se sposobnostrazumijevanja geografskihkoncepata, upravljanjapromjenama i definisanjaproblema. GIS predstavljaskup integralnih softverskihprograma (alata) izrađenih sciljem pohranjivanja,pretraživanja, manipuliranja,analiziranja, procjena,predviđanja i prikazivanjageografskih informacija. Kaotakav pomaže učeniku/ci darazvije vještine prostornograzmišljanja i potiče aktivnosudjelovanje u procesusticanja znanja opromjenama i uticajima naokoliš. Razvijaju se temeljnedigitalne kompetencije.

atmosfere i atmosferskihprocesa i pojava.

Razvija se sposobnostupravljanja promjenama idefinisanja problema kao isposobnost primjene znanjau kontekstu životne situacije isuočavanja s krizama irizicima i odlučivanje usituacijama neizvjesnosti.Zatim se razvija odgovornostdjelovanja (lokalno i globalno)na temeljima održivosti ispremnost volontiranju kao ispremnost prihvaćanjapodjele zaduženja ipreuzimanje odgovornosti isudjelovanja udemokratskom odlučivanju.

Učenik/ca će se osposobitida analizira okruženje, savrlo brzim prebacivanjemfokusa na određene istaknutedetalje.

Ovaj ishod doprinosi razvojuosnovnih elemenata naučne,ekonomske i tehnološkepismenosti, zatim, razvojuglobalne svjesnosti ovažnosti očuvanja životnesredine u okviruprirodnogeografskih zakona izakonomjernosti. Razvijajuse i vještine kritičke analize(analiza grafičkih, statističkih,kartografskih prikaza),praktične vještine (direktnauključenost u ekološkepokrete, akcije, sekcije,udruženja), te mišljenja višegreda i pravilnog zaključivanjao određenim pojavnostima ugeografskom prostoru.Doprinosi se i razvojuanalitičkih vještina krozupotrebu i analizu određenihpodataka, prezentaciju istih isl. te poduzetničkihkompetencija.

sposobnost upravljanjapromjenama i definisanjaproblema kao i sposobnostprimjene znanja u kontekstuživotne situacije i suočavanjas krizama i rizicima iodlučivanje u situacijamaneizvjesnosti. Zatim serazvija odgovornostdjelovanja (lokalno i globalno)na temeljima održivosti ispremnost volontiranju kao ispremnost prihvaćanjapodjele zaduženja ipreuzimanje odgovornosti isudjelovanja udemokratskom odlučivanju.

Učenik/ca će se osposobitida analizira okruženje, savrlo brzim prebacivanjemfokusa na određene istaknutedetalje. Ova komponentadoprinosi razvoju osnovnihelemenata naučne,ekonomske i tehnološkepismenosti, zatim, razvojuglobalne svjesnosti ovažnosti očuvanja životnesredine u okviruprirodnogeografskih zakona izakonomjernosti. Razvijajuse i vještine kritičke analize(analiza grafičkih, statističkih,kartografskih prikaza),praktične vještine (direktnauključenost u ekološkepokrete, akcije, sekcije,udruženja), te mišljenja višegreda i pravilnog zaključivanjao određenim pojavnostima ugeografskom prostoru.Doprinosi se i razvojuanalitičkih vještina krozupotrebu i analizu određenihpodataka, prezentaciju istih isl. te poduzetničkihkompetencija(npr.mogućnosti recikliranjaraznih vrsta otpada ipokretanje biznisa u vezi stim).

SrednjeSrednje

IIII


B B MEĐUSOBNO DJELOVANJE POJAVA, PROCESA IMEĐUSOBNO DJELOVANJE POJAVA, PROCESA I

PROMJENAPROMJENA

B.II.1

B.II.2

B.II.3

B.II.4

B.II.5

B.II.6

B.II.7

B.II.8


C.II.1

C.II.2

C.II.3

C.II.4

C.II.5


B.II.1B.II.1

Predviđa posljediceuzročno-posljedičnihodnosa (interakciju) pojavai procesa koristeći dokaze,geografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine i istraživački rad.

B.II.2B.II.2

Rangira odlike, sastav istrukturu geografskogomotača.

B.II.3B.II.3

Procjenjujedemogeografske odlike naZemlji.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-2.2.1 GEO-2.2.2 GEO-

2.2.3










Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tablične podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT prianaliziranju i procjenjivanjupojava, procesa ili prostora(uzroke, hodove, režime,rizike, posljedice, vrijemetrajanja, razvojnost,perspektive - trendovi).



Procjenjuje aktuelne vijestivezane za prirodne pojave,društvene događaje igeoekološke probleme.

Zaključuje kroz primjere izsvakodnevnog života ouniverzalnosti geografskogomotača

Razlikuje vrijednostigeografskog omotača(geokomponenti, geosfera,geokompleksa, landštafta).

Komparira promjeneprirodnog i mehaničkogkretanja stanovništva sarazmještajem, kretanjemukupnog broja stanovnika igustinom naseljenosti.

Procjenjuje uticaj privrednog ikulturnog razvoja na stopunataliteta, fertiliteta i stopumortaliteta.

Analizira tipove, geografskeposebnosti i budućeposljedice geografskereprodukcije stanovništva naZemlji.

Učenik procjenjuje teorijedemogeografske tranzicije, tipove populacionih politika iuticaj prirodnih, društvenih,političkih i ekonomskihfaktora na procesdemogeografske tranzicije.

Procjenjuje privlačne ipotisne faktore velikihmigracija i njihov uticaj naukupno kretanjestanovništva.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanja prostora –geografski istraživački iterenski rad.

KLJUČNI SADRŽAJI

Odlike, sastav i strukturageografskog omotača.

KLJUČNI SADRŽAJI

Ljudska populacija i razvojnaseljenosti na Zemlji. Broj,promjena broja i razmještajstanovništva na Zemlji. Popisistanovništva. Determinanteprirodnog kretanjastanovništva na Zemlji –prirodni priraštaj, fertilitet,index vitaliteta, koeficijentmaskuliniteta i feminiteta.Teorija demografsketranzicije. Etape demografsketranzicije – predtranzicijska,tranzicijska i postranzicijska.Mjere populacione politike –ekspanzivna, restriktivna,redistributivna i eugenična.Mehaničko kretanjestanovništva na Zemlji – pojam i tipovi migracija.Uzroci i posljedice migracijau prošlosti, sadašnjosti ipredviđanja u budućnosti.


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanja–metodičke smjernice

Cilj podučavanja u okviruovog ishoda je razumijevanjeteorijskog znanja (koncepti,uzročno-posljedične veze,ideje), razvijanje sposobnostiobjašnjavanja, upoređivanja,analize, generalizacije,procjene, predlaganjarješenja kroz određenemetode rada.


Zadatak nastavnika/ce je dapoduči učenika/cu, krozsamostalan rad, kako daizrađuje i koristi geografskekarte, satelitskih slike,globus, modele prostora, jerje to temelj za razvojgeografskog prostornogmišljenja i za shvaćanjeZemljine cjelovitosti naosnovu pojedinih elemenata.

Ovladavanje tehnikomizravnog promatranjaprostora je vrlo zahtjevno, anajbolje se usvaja krozgeografski istraživački iterenski rad putem kojegnastavnik treba osposobitiučenika/cu da procijenerazliku između izravnog iposrednog iskustva.

Osim što aktuelne temepružaju stvarne životnesituacije, ispitivanje takvihtema poboljšava učenjegeografskih koncepata iznanja te razvoja kritičkogmišjenja.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanja


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanja–metodičke smjernice

Cilj podučavanja u okviruovog ishoda je razumijevanjeteorijskog znanja (koncepti,uzročno-posljedične veze,ideje), razvijanje sposobnostiobjašnjavanja, upoređivanja,analize, generalizacije,procjene, predlaganjarješenja kroz određenemetode rada.


Zadatak nastavnika je dapoduči učenika/cu, krozsamostalan rad, kako daizrađuje i koristi geografskekarte, satelitskih slike,globus, modele prostora, jerje to temelj za razvojgeografskog prostornogmišljenja i za shvaćanjeZemljine cjelovitosti naosnovu pojedinih elemenata.

Ovladavanje tehnikomizravnog promatranjaprostora je vrlo zahtjevno, anajbolje se usvaja krozgeografski istraživački iterenski rad putem kojegnastavnik treba osposobitiučenika/cu da procijenerazliku između izravnog iposrednog iskustva.

Osim što aktuelne temepružaju stvarne životnesituacije, ispitivanje takvihtema poboljšava učenjegeografskih koncepata iznanja te razvoja kritičkogmišjenja.

2.Mogućnost ostvarivanjameđupredmetne


ISHODA


Preporučuje se verbalno -dijaloška metoda i dijaloškiimpulsi u radu uz korištenjeaudio - vizuelnih sredstava idokumentarnog filma unastavi (npr. nastanak starihcivilizacija na Zemlji, njihovadostignuća i ostavština naprimjeru dokumentarnogfilma Al Jazeera - Rijekamaka Zapadu). Analiza istog uzpitanja Kako, Gdje, Kada, Nakoji način, Koliko? Analizarazmještaja, geografskogprostiranja, veza sadanašnjim naseljavanjem irazvojem stanovništva,kultura, religija i sl. Analizafotografija, tabelarnih,grafičkih, kartografskih,statističkih podataka i bazapodataka radi razumijevanjaodlika stanovništva injegovog razmještaja.

Insistirati na samostalnom iligrupnom radu učenika/ce priprikupljanju i analizi podataka(npr. izraditi popisstanovništva svoje zgrade ilimjesne zajednice premadatim strukturamastanovništva, te prikupljanje,analiza i obrada podatakapomoću IKT-a).

Izrada seminarskih radova nateme o stanovništvu gdje jeneophodno da učenik/cadeterminiše probleme,postavi hipotezuistraživačkog rada,analiziraja, procjenjuje idonosi zaključke, predlažemjere i akcije.

Neophodno je učenika/cupodučiti kako da krozsamostalno i timskoistraživanje koristi statističko -geografske podatke sa ciljemanalize i procjene aktuelnih,

kako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja teoblikuje ispravne stavove,emocije i vrijednosti.




Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statističkihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni/dijagrami,tablice, dobne piramide,klimadijagrami itd.).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kakobi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno (pismeno iusmeno) uz korištenje

povezanosti –međupredmetna korelacija


Međupredmetna povezanostsa matematikom ogleda sekroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metodapri obradi statističkihpodataka (prikupljanje,analiziranje i prikazivanjegeografskih podataka -kriteriji, grafikoni/dijagrami,tablice, dobne piramide,klimadijagrami itd.).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna je ikorelaciju sa predmetomBosanski, Hrvatski i Srpskijezik i književnost kako bi seučenik/ca izražavao/la jasno ismisleno (pismeno i usmeno)uz korištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitogod slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Sposoban/na je da izvodi

savremenihdruštvenogeografskih pojavai procesa (npr. o emigraciji,imigraciji, ukupnom kretanjubroja stanovnika na Zemlji ilinekom području,populacijskih politika iproblema koji se javljaju prinjihovom sprovođenja uodređenoj zemlji, području,kratkoročno ili dugoročno;upoređivanje populacijskepolitike razvijenih i slaborazvijenih područja;komparacija populacijskepolitike sa stepenomprivrednog razvoja u nekojdržavi i odlikama radno -sposobnog stanovništva i sl.)te kartografsko predstavljanjepodataka uz upotrebu IKT.

Organizovati terenski rad(npr. posjeta Statističkomzavodu, opštinskom uredu,arheološkom lokalitetu,religijskim objektima i sl.).


Geografija, kao niti jednadruga nauka u sistemunauka, u svom naučnomopusu objektivno i vješto vršisponu na relaciji prirodne -društvene nauke. U ovomdijelu, jasno se po nazivukomponente, uočava širokspektar koreliranja sadržajasa sociološko - psihološkimnaukama i disciplinama(populacijska politika jesavremeni sociološki problemkoji veže u svoja izučavanja isegment psihologije,npr.planiranje porodice ipsihološki faktori koji na toutiču), sa druge strane moguse korelirati sadržaji sareligijskim disciplinama(demogeografske odlike ielementi nataliteta, planiranjaporodice - kulturološkezajednice i religijski stavovi uvezi s tim).

geografske terminologije.




Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaza) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou. Razvija se naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, kauzalninačin razmišljanja, kritičko

zaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.




Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologije.Također, bit će sposoban/nada koristi različite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora.

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristi

Svakako, demogeografskiprocesi, populacijskadinamika kao globalniprocesi, te svi geografsko -statistički podaci u vezi s tim,doprinose povezivanju ikorištenju spoznaja imogućnosti informacijsko -komunikacijskih tehnologija,statistike i matematike (pružase mogućnost izradegrafičkih, kartografskih iilustrativno - demonstrativnihprikaza i pregleda putem IKT-a).

Iako je društvo primarnisociološki fenomen iprimarna sociološkakategorija, ipak je globalniproces društvenih kretanja uprostoru vrlo srodan ipredmetom geografskihizučavanja – gubljenjeprostornog identiteta(lokalizacije) krozvesternizaciju – glokalizacija(integracija i interakcijaglobalnog i lokalnog sjedinstvenim ishodima urazličitim geografskimpodručjima.

Ovi sadržaji pružajumogućnosti za koreliranje sastatističko - ekonomskimnaukama (posljedicenejednakog razvoja svijeta, tefaktori koji su doveli do toga isl.), te sociologijom (npr.povezivanje sa razvojem idjelovanjem multikulturalnogkoncepta i domen ljudskihprava).

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost uz korištenjegeografske terminologije.


Vrlo je važno još od ranih

mišljenje, sposoban/na je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju


Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti, koristiinformaciono –komunikacijske tehnologije.Također, bit će sposoban/nada koristi različite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora.

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristimetode geografskihistraživanja, da uči na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Kroz ovaj ishod učenik/ca seosposobljava da analiziraizvore kako bi utvrdio važnostpitanja, događaja, razvoja i/ilipojava za pojedince i/iligrupe, uključujući različiteskupine i prepoznajepristranosti u pojedinimizvorima. Pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnoj, regionalnoj,nacionalnoj i planetarnoj

metode geografskihistraživanja, da uči na vlastituinicijativu, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetimate razumije principcjeloživotnog sticanja ikorištenja novih znanja.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca se osposobljavada analizira izvore kako biutvrdio važnost pitanja,događaja, razvoja i/ili pojavaza pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima. Priistraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine uzkorištenje geografsketerminologije.

godina razvoja, a samim tim isvih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu iželju za analizom prirodnih idruštvenih procesa i pojavakoje nas okružuju. Ovanaučna komponenta pružaveoma veliki broj djelovanjana razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučnoistraživačke vještine ikompetencije. Svakako,ovakvi istraživački sadržajizahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina,vještina prezentiranja,liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl. Kodučenika/ce se dalje mogurazvijati informatička imedijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog radai suradničke kompetencijekroz brojne segmenteprojektne i terenske nastave itimskog rada.

Ovi sadržaji doprinoserazvoju samoaktualizirane,objektivne i prilagodljiveličnosti učenika/ce koji kritičkipovezuje i razmišlja osloženim društvenimsadržajima. Veoma je bitnonaglasiti, a posebno ukontekstu globalnostidemogeografskih procesa, dase ovim sadržajima razvijaempatija kod mladih,multikulturalni i multireligijskiduh i stav, te djeluje na razvojglobalne svjesnosti odinamici društvenih pojava iprocesa kao i kreativno -produktivnih kompetencija(socijalni aktivizam ihumanitarno djelovanje).

Razvijaju se elementi općepismenosti (naučne,ekonomske i tehničko -informatičke), kao iinterpersonalne vještine,vještine usmjerenekomunikacije, osobne,socijalne i građanskeodgovornosti.

razini razvija i komunikacijskevještine uz korištenjegeografske terminologije.

B.II.4B.II.4

Procjenjuje strukturestanovništva na Zemlji.

B.II.5B.II.5

Rangira međudjelovanjestanovništva i stepenadruštveno – ekonomskograzvoja.

B.II.6B.II.6

Analizira morfološku ifunkcionalnu strukturunaselja.

GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-

2.1.3

GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-

2.3.3

GEO-2.2.1 GEO-2.3.1 GEO-

2.3.2

Analizira stope feminiteta imaskuliniteta sa stepenomprivrednog razvoja državaSvijeta.

Procjenjuje stepen privrednerazvijenosti kroz različitetipove dobnog sastava,obrazovne i ekonomskestrukture stanovništva.

Procjenjuje uzajamnuinterakciju demogeografskestrukture stanovništva i savremenih migracija radnesnage sa stepenom privrednog razvoja.

Upoređuje tipove zemaljaprema sektorima djelatnosti.

Analizira kulturne areale uSvijetu.

Razlikuje vrijednost BDP – akao elementa ukupnogekonomskog razvoja i nivoaekonomske razvijenosti

Klasifikuje visoko razvijene,srednje razvijene,nerazvijene i državeekstremnog siromaštva naZemlji na osnovu BDP-a,potrošnje energije,pismenosti, očekivanogtrajanja života, infantilnogmortaliteta, broja automobilapo stanovniku, internetpriključaka i drugimpokazateljima.

Procjenjuje međudjelovanjestepena društvenoekonomskog razvoja iprehrane svjetskogstanovništva.

Procjenjuje međudjelovanjeprocesa globalizacije idemogeografskih kretanja.

Analizira demogeografskeodlike na Zemlji na stavovimakoji su oslobođenipredrasuda i stereotipanjegujući empatiju,poštovanje, toleranciju iuvažavanje prema drugimrasama, narodima,kulturama, običajima,religijama, rodnim i socijalnimskupinama i njihovimprostornim identitetima(afektivni indikator).

Analizira međudjelovanjeprirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktorana nastanak, oblik i tipovenaselja, njihovu postojanost irazmještaj na Zemlji.

Klasificira ruralna i urbananaselja i njihove osnovnekarakteristike sa aspektaprostorne i socio -ekonomske strukture.

Analizira nodalno -funkcionalnu organizacijuprostora na Zemlji naglobalnom i lokalnom nivou.

Analizira karakterističanizgled gradova kroz njihovhistorijski razvoj, njihovprivredni razvoj, promjenunjihove prostorne,morfološke, socioekonomskei kulturološke strukture naglobalnom i lokalnom nivou.

Procjenjuje uticaj procesaglobalizacije i društveno –ekonomskog razvoja namorfološku strukturu,karakteristike naselja, te naokolinu i život stanovništva(glokalizacija).










KLJUČNI SADRŽAJI

Strukture stanovništva naZemlji. Savremenidemogeografski procesi naZemlji i njegove posljedice.

KLJUČNI SADRŽAJI

Savremeni demogeografskiprocesi na Zemlji i njegoveposljedice.

KLJUČNI SADRŽAJI

Naselja na Zemlji – oblici itipovi. Faktori razvoja naseljana Zemlji. Ruralna naselja iruralni krajolik. Postanak irazvoj gradova krozhistoriju. Morfološka,funkcionalna i socijalnastruktura grada. Uticajrazvoja naseljenosti napromjenu okoline.


ISHODA




Izrada seminarskih radova nateme o stanovništvu gdje je


ISHODA




Izrada seminarskih radova nateme o stanovništvu gdje je


ISHODA


Pri podučavaju sadržaja ovogishoda preporučuje sekorištenje audio - vizuelnihsredstava i dokumentarnogfilma (npr. dokumentarni filmo naseljenosti i naseljimasojeničkog tipa danas uIndoneziji, Papua NovojGvineji, Bangladešu, jurtamana Tibetu, Mongoliji i nekimdrugim državamanpr.Centralne Azije,srednjevjekovnim naseljima -utvrdama, zamkovima iburgovima u Evropi,naseljima u oazama Sahare,primorskim naseljima injihovim funkcijama,modernim naseljima npr.Dubai, Hong Kong, Singapur isl., hi- tech i tehnološkimgradovima savremenogdoba, smart city (pametnigradovi). Na osnovu ovakvihprikaza učenik/ca zaključujeo geografskom razmještaju,izgledu, funkcijama, načinupostanka, uslovima postankai djelatnostima ovihnaseljenih mjesta.

Preporuka je da se koristerazličite metode podučavanjakako bi učenik/ca štokvalitetnije savladao/laosnovne geografskečinjenice, pojmove i vještine,poboljšao/la sposobnost

neophodno da učenik/cadeterminiše probleme,postavi hipotezuistraživačkog rada,analiziraja, procjenjuje idonosi zaključke, predlažemjere i akcije.

Neophodno je učenika/cupodučiti kako da krozsamostalno i timskoistraživanje koristi statističko -geografske podatke sa ciljemanalize i procjene aktuelnih,savremenihdruštvenogeografskih pojavai procesa (npr. o emigraciji,imigraciji, ukupnom kretanjubroja stanovnika na Zemlji ilinekom području,populacijskih politika iproblema koji se javljaju prinjihovom sprovođenja uodređenoj zemlji, području,kratkoročno ili dugoročno;upoređivanje populacijskepolitike razvijenih i slaborazvijenih područja;komparacija populacijskepolitike sa stepenomprivrednog razvoja u nekojdržavi i odlikama radno -sposobnog stanovništva i sl.)te kartografsko predstavljanjepodataka uz upotrebu IKT.



Geografija, kao niti jednadruga nauka u sistemunauka, u svom naučnomopusu objektivno i vješto vršisponu na relaciji prirodne -društvene nauke. U ovomdijelu, jasno se po nazivukomponente, uočava širokspektar koreliranja sadržajasa sociološko - psihološkimnaukama i disciplinama(populacijska politika je

neophodno da učenik/cadeterminiše probleme,postavi hipotezuistraživačkog rada,analiziraja, procjenjuje idonosi zaključke, predlažemjere i akcije.

Neophodno je učenika/cupodučiti kako da krozsamostalno i timskoistraživanje koristi statističko -geografske podatke sa ciljemanalize i procjene aktuelnih,savremenihdruštvenogeografskih pojavai procesa (npr. o emigraciji,imigraciji, ukupnom kretanjubroja stanovnika na Zemlji ilinekom području,populacijskih politika iproblema koji se javljaju prinjihovom sprovođenja uodređenoj zemlji, području,kratkoročno ili dugoročno;upoređivanje populacijskepolitike razvijenih i slaborazvijenih područja;komparacija populacijskepolitike sa stepenomprivrednog razvoja u nekojdržavi i odlikama radno -sposobnog stanovništva i sl.)te kartografsko predstavljanjepodataka uz upotrebu IKT.



Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvoju njihovog

geografskog učenja.



Geografija, kao niti jednadruga nauka u sistemunauka, u svom naučnomopusu objektivno i vješto vršisponu na relaciji prirodne -društvene nauke.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uzkorištenje geografsketerminologije.


Vrlo je važno još od ranihgodina razvoja, a samim tim isvih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu iželju za analizom prirodnih idruštvenih procesa i pojavakoje nas okružuju. Ovanaučna komponenta pružaveoma veliki broj djelovanjana razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučnoistraživačke vještine ikompetencije. Svakako,ovakvi istraživački sadržajizahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina,vještina prezentiranja,

savremeni sociološki problemkoji veže u svoja izučavanja isegment psihologije,npr.planiranje porodice ipsihološki faktori koji na toutiču), sa druge strane moguse korelirati sadržaji sareligijskim disciplinama(demogeografske odlike ielementi nataliteta, planiranjaporodice - kulturološkezajednice i religijski stavovi uvezi s tim).


Iako je društvo primarnisociološki fenomen iprimarna sociološkakategorija, ipak je globalniproces društvenih kretanja uprostoru vrlo srodan ipredmetom geografskihizučavanja – gubljenjeprostornog identiteta(lokalizacije) krozvesternizaciju – glokalizacija(integracija i interakcijaglobalnog i lokalnog sjedinstvenim ishodima urazličitim geografskimpodručjima.


geografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Geografija, kao niti jednadruga nauka u sistemunauka, u svom naučnomopusu objektivno i vješto vršisponu na relaciji prirodne -društvene nauke. U ovomdijelu, jasno se po nazivukomponente, uočava širokspektar koreliranja sadržajasa sociološko - psihološkimnaukama i disciplinama(populacijska politika jesavremeni sociološki problemkoji veže u svoja izučavanja isegment psihologije,npr.planiranje porodice ipsihološki faktori koji na toutiču), sa druge strane moguse korelirati sadržaji sareligijskim disciplinama(demogeografske odlike ielementi nataliteta, planiranjaporodice - kulturološkezajednice i religijski stavovi uvezi s tim).


Iako je društvo primarnisociološki fenomen iprimarna sociološka

liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl. Kodučenika/ce se dalje mogurazvijati informatička imedijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog radai suradničke kompetencijekroz brojne segmenteprojektne i terenske nastave itimskog rada.





Vrlo je važno još od ranihgodina razvoja, a samim tim isvih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu iželju za analizom prirodnih idruštvenih procesa i pojavakoje nas okružuju. Ovanaučna komponenta pružaveoma veliki broj djelovanjana razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučnoistraživačke vještine ikompetencije. Svakako,ovakvi istraživački sadržajizahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina,vještina prezentiranja,liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl. Kodučenika/ce se dalje mogurazvijati informatička imedijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog radai suradničke kompetencijekroz brojne segmenteprojektne i terenske nastave itimskog rada.

Ovi sadržaji doprinoserazvoju samoaktualizirane,objektivne i prilagodljiveličnosti učenika/ce koji kritičkipovezuje i razmišlja osloženim društvenimsadržajima. Veoma je bitnonaglasiti, a posebno ukontekstu globalnostidemogeografskih procesa, dase ovim sadržajima razvijaempatija kod mladih,multikulturalni i multireligijskiduh i stav, te djeluje na razvojglobalne svjesnosti odinamici društvenih pojava iprocesa kao i kreativno -

kategorija, ipak je globalniproces društvenih kretanja uprostoru vrlo srodan ipredmetom geografskihizučavanja – gubljenjeprostornog identiteta(lokalizacije) krozvesternizaciju – glokalizacija(integracija i interakcijaglobalnog i lokalnog sjedinstvenim ishodima urazličitim geografskimpodručjima.


Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost uz korištenjegeografske terminologije.


Vrlo je važno još od ranihgodina razvoja, a samim tim isvih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu iželju za analizom prirodnih idruštvenih procesa i pojavakoje nas okružuju. Ovanaučna komponenta pružaveoma veliki broj djelovanjana razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučnoistraživačke vještine ikompetencije. Svakako,ovakvi istraživački sadržajizahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina,vještina prezentiranja,liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl. Kod

produktivnih kompetencija(socijalni aktivizam ihumanitarno djelovanje).


učenika/ce se dalje mogurazvijati informatička imedijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog radai suradničke kompetencijekroz brojne segmenteprojektne i terenske nastave itimskog rada.



B.II.7B.II.7

Upoređuje hijerarhijsku strukturu naselja.

B.II.8B.II.8

Kritički procjenjuje uticaj prirodnogeografskih i društveno geografskihfaktora na razvoj privrednih djelatnostikroz privredne sektore.








Klasifikuje hijerarhiju naselja na globalnom ilokalnom nivou.

Razlikuje sfere uticaja u nastanku i razvojuseoskih i gradskih naselja (poljoprivrednepovršine, vrste tla, reljef, javne škole, bolnice,biznis – centri, vlada, saobraćajnice i dr.faktori).

Analizira razvoj savremenih urbanih regija(urbanizacija, megalopolisi, aglomeracije,konurbacija) i njihov uticaj na okolinu.

Argumentira kroz primjere iz svakodnevnogživota međudjelovanja prirodnogeografskih idruštvenogeografskih faktora na razvojprivrede na Zemlji.

Vrednuje iskorištavanje prirodnogeografskih idruštvenogeografskih uvjeta za razvojprivrede na nivou lokalne zajednice, regije,globalnog tržišta.

Valorizuje sisteme agrarnog iskorištavanja istrukture poljoprivredne proizvodnje.

Analizira razvoj industrije kroz industrijskerevolucije, strukturu industrije i industrijskeprostore Svijeta.

Procjenjuje faktore za razvoj saobraćaja,turizma i formiranje turističkih regija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Ruralna naselja i ruralni krajolik. Postanak irazvoj gradova kroz historiju. Morfološka,funkcionalna i socijalna struktura grada. Sfereuticaja na razvoj naselja. Stvaranje gradskihregija. Urbanizacija i savremeni urbanisistemi. Uticaj razvoja naseljenosti napromjenu okoline.

KLJUČNI SADRŽAJI

Razvoj ljudskih djelatnosti kroz historijskinapredak. Udio sektora djelatnosti.Prirodnogeografski i društvenogeografskifaktori razvoja privrede na Zemlji. Privrednisektori - tercijarne, kvartarne i kvintalnedjelatnosti. Privreda i globalni razvoj svijeta.Pokazatelji privrednog razvoja svijeta.Privredne djelatnosti i uticaj na promjenuokoline.



Pri podučavaju sadržaja ovog ishodapreporučuje se korištenje audio - vizuelnihsredstava i dokumentarnog filma (npr.dokumentarni film o naseljenosti i naseljimasojeničkog tipa danas u Indoneziji, PapuaNovoj Gvineji, Bangladešu, jurtama na Tibetu,Mongoliji i nekim drugim državamanpr.Centralne Azije, srednjevjekovnimnaseljima - utvrdama, zamkovima i burgovimau Evropi, naseljima u oazama Sahare,primorskim naseljima i njihovim funkcijama,modernim naseljima npr. Dubai, Hong Kong,Singapur i sl., hi- tech i tehnološkimgradovima savremenog doba, smart city (pametni gradovi). Na osnovu ovakvih prikazaučenik/ca zaključuje o geografskomrazmještaju, izgledu, funkcijama, načinupostanka, uslovima postanka i djelatnostimaovih naseljenih mjesta.

Preporuka je da se koriste različite metode



Preporučuje se korištenje audio - vizuelnihsredstava i dokumentarnog filma (npr. berba iprerada pamuka, proizvodnja i finalniproizvodi; uzgoj svilene bube, proizvodnjasvile i konačni proizvodi od svile; uzgojkaučuka i proces dobijanja gume i sl.). Naovakav način se ostvaruje princip očiglednostipojava i procesa, te analitički pristupinformacijama uz pitanja Kako, Gdje, Koliko,U kojem obimu, Zašto, U zavisnosti od čega?i dr.

Preporučuje se kartografska determinacija iuočavanje (npr. pri povezivanju privredenekog prostora sa prirodnogeografskimuvjetima koji tu vladaju (rejonizacijapoljoprivredne proizvodnje) na osnovukartografskih prikaza i komparacije prirodnihbogatstava i prirodnogeografskih uvjetapojavljivanja.

podučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice,pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja.



Geografija, kao niti jedna druga nauka usistemu nauka, u svom naučnom opusuobjektivno i vješto vrši sponu na relacijiprirodnih i društvenih nauka.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik i književnost uzkorištenje geografske terminologije.


Vrlo je važno još od ranih godina razvoja, asamim tim i svih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu i želju za analizomprirodnih i društvenih procesa i pojava kojenas okružuju. Ovaj ishod pruža veoma velikibroj djelovanja na razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučno istraživačkevještine i kompetencije. Svakako, ovakviistraživački sadržaji zahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina, vještinaprezentiranja, liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl.

Kod učenika/ce se dalje mogu razvijatiinformatička i medijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog rada i suradničkekompetencije kroz brojne segmente projektnei terenske nastave i timskog rada. Ovi sadržajidoprinose razvoju samoaktualizirane,objektivne i prilagodljive ličnosti učenika/cekoji kritički povezuje i razmišlja o složenimdruštvenim sadržajima. Veoma je bitnonaglasiti, a posebno u kontekstu globalnostidemogeografskih procesa, da se ovimsadržajima razvija empatija kod mladih,multikulturalni i multireligijski duh i stav, tedjeluje na razvoj globalne svjesnosti o

Predlaže se istraživačka metoda rada(samostalni ili grupni rad) na temu kojom ćeprikupiti podatke o nekoj odprivrednogeografskih posebnosti, obraditipodatke, analizirati, valorizirati i predstaviti uzargumentaciju.

Izrada portfolija o npr. privredi neke države,regije, regiona, razvijenih, nerazvijenihdržava, preduvjetima njihovog razvoja,obnovljivim, neobnovljivim energentima i sl.

Eksperimentalna metoda rada (npr.oglednopoljoprivredno zemljište u okviru škole ili usaradnji sa nekom od kompanija lokalnognivoa gdje će se izvršiti mjerenjenpr.ekspozicije terena, količine padavina,osunčanosti i sl. te utvrditi kako vrijednosti tihpodataka utiču na na uzgoj (rast i razvoj nekepoljoprivredne kulture).

Preporučuje se terenski rad npr. posjetalokalnim i regionalnim firmama i kompanijama(upoznavanje sa vrstom, obimom, strukturomi ostalim odlikama privredne aktivnosti takvekompanije). Moguć je tada dogovoriti ivolonterski rad učenika/ce.

Istraživačko - geografski rad i analitički pristuppodacima pogodan je za sljedeće teme:

- Koliko i na koji način utiče broj turista unekom prostoru na upotrebu fosilnih goriva,automobila, aviona, drugih prevoznihsredstava?

- U zavisnosti od kojih faktora u nekompodručju dolazi do aktivacije turističke ponudei potrošnje?

- Kako savremeni telekomunikacijskisaobraćaj utiče na razvoj turizma u svijetu? -usporedba sa turističkim kretanjima prije iposlije omasovljenja PTT i internet saobraćajai dr.

Preporuka je da se koriste različite metodepodučavanja kako bi učenik/ca što kvalitetnijesavladao/la osnovne geografske činjenice,pojmove i vještine, poboljšao/la sposobnostgeografskog učenja te oblikuje ispravnestavove, emocije i vrijednosti.


dinamici društvenih pojava i procesa kao ikreativno - produktivnih kompetencija(socijalni aktivizam i humanitarno djelovanje).Razvijaju se elementi opće pismenosti(naučne, ekonomske i tehničko -informatičke), kao i interpersonalne vještine,vještine usmjerene komunikacije, osobne,socijalne i građanske odgovornosti.


Nadalje, sve to rezultira mogućnostimaostvarivanja korelacije sa poduzetništvom(npr. načini uzgoja određene stoke ilipojedinih poljoprivrednih kultura naodređenom geografskom prostoru i religijskistavovi tog područja u vezi s tim, zatimmogućnosti za rejonizaciju određenepoljoprivredne kulture u određenoj zajednici,te npr. kako populacija migranata donosi uZapadnu Evropu, ali i u druge dijelove svijeta,nove kulturološke obrasce koji se ne ogledajuprimarno kroz sociološki segment, već i ugastronomiji i kulinarstvu tih podneblja danas,te se otvara sve više kompanija koje su uskopovezane sa takvim kulturološkim obrascima).

Vrlo je veliki opseg koreliranja datih sadržajasa predmetima prirodne skupine (posebnobiologija i matematika), kao i naukamahumanističkog spektra (historijom isociologijom kroz sociološko - religijskashvatanja i gledišta - npr. tradicionalnireligijski koncepti razvoja pojedinih ljudskihdjelatnosti, posebno poljoprivrednihdjelatnosti).

Ovi sadržaji pružaju mogućnosti za koreliranjesa statističko - ekonomskim naukama(posljedice nejednakog razvoja svijeta, tefaktori koji su doveli do toga i sl.), tesociologijom (npr. povezivanje sa razvojem idjelovanjem multikulturalnog koncepta idomen ljudskih prava).

U ovom ishodu čvrsta je korelacija sahistorijom kroz teme razvoja ljudskihdjelatnosti kroz historiju, tržišno - historijskihnačina privređivanja, industrijskimrevolucijama i njihovom pojavljivanju nadatom prostoru i značaju za savremenodruštvo.

Povezanost sa fizikom, IKT- om i biologijomostvaruje se izučavanjem obnovljivih ineobnovljivih energenata.Upotrebom različitihalata, softvera, modela koreliraju se sadržajisa informatičko - komunikacijskimtehnologijama, te tehničkom kulturom(tehnički doseg industrijskih revolucija, izumi),ali se sinhrono ovi sadržaji u geografijikoreliraju i sa biologijom (razmještaj istruktura poljoprivredne proizvodnje, kvalitetvodenih površina sa više aspekataistraživanja, morfostrukturni elementi i odlikebiljaka i životinja u određenom prostoru i sl.).



Vrlo je važno još od ranih godina razvoja, asamim tim i svih nivoa školovanja, kodučenika/ce buditi maštu i želju za analizomprirodnih i društvenih procesa i pojava kojenas okružuju. Ovaj ishod pruža veoma velikibroj djelovanja na razvoj ličnosti učenika/ce.Prevashodno su to naučno istraživačkevještine i kompetencije. Svakako, ovakviistraživački sadržaji zahtijevaju i razvoj općihkomunikacijskih vještina, vještinaprezentiranja, liderstva u grupi, retoričkihsposobnosti i sl.

Kod učenika/ce se dalje mogu razvijatiinformatička i medijska pismenost, vještinekritičke analize, timskog rada i suradničkekompetencije kroz brojne segmente projektnei terenske nastave i timskog rada.

Ovi sadržaji doprinose razvojusamoaktualizirane, objektivne i prilagodljiveličnosti učenika/ce koji kritički povezuje irazmišlja o složenim društvenim sadržajima.Veoma je bitno naglasiti, a posebno ukontekstu globalnosti demogeografskihprocesa, da se ovim sadržajima razvijaempatija kod mladih, multikulturalni imultireligijski duh i stav, te djeluje na razvojglobalne svjesnosti o dinamici društvenihpojava i procesa kao i kreativno - produktivnihkompetencija (socijalni aktivizam ihumanitarno djelovanje).

Razvijaju se elementi opće pismenosti(naučne, ekonomske i tehničko -informatičke), kao i interpersonalne vještine,vještine usmjerene komunikacije, osobne,socijalne i građanske odgovornosti.


C.II.1C.II.1

Analizira geografskeosnove onečišćenja idegradacije okoliša.

C.II.2C.II.2

Procjenjuje značajrazmještaja prirodnihresursa i njihovuvalorizaciju.

C.II.3C.II.3

Modelira rješenja zaočuvanje prirodnih resursai njihovog uticaja nakvalitet življenja.

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.3

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.1

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.4










Analizira geografske osnoveonečišćenja (npr.smanjenjeobradivih površina,deforestacija, povećanapotrošnja energije, erozija tla,kisele kiše, pretjeranaindustrijalizacija, naftne mrlje,pretjerana urbanizacija,eksploatacija ruda,upravljanje otpadom, otpadnevode, zagađenje zraka, bukai sl.).

Razlikuje politike i metode usegmentu zaštite okoliša(životne sredine) naglobalnom nivou.

Analizira zakonske mjere naočuvanju okoliša (životnesredine) na globalnom ilokalnom nivou.

Procjenjuje značaj očuvanjaokoliša (životne sredine) nalokalnom nivou kroz terenskirad.

Analizira složenostpojavljivanja prirodnihresursa.

Analizira resursne politike naglobalnom i lokalnom nivou.

Istražuje geografskirazmještaj prirodnih resursana Zemlji (kartografskadeterminacija i analizarazmještaja na lokalnom,regionalnom, globalnomnivou) i njihov uticaj nageopolitičke odnose u svijetu.

Procjenjuje uzročno -posljedične veze pojavljivanjaresursa sa geološkimrazvojem Zemlje iprirodnogeografskimfaktorima pojavljivanja.

Analizira problemerazmještaja mineralnihresursa na Zemlji i stepenaonečišćenja okoline.

Pronalazi nove modele inačine sprječavanjadegradacije prirodnih resursa,te probleme vezane za uticajna kvalitet življenja (na svimprostornim nivoima).

KLJUČNI SADRŽAJI

Geoekologija. Geoekološkiproblemi, degradacijageosfera, industrijalizacija iurbanizacija i veza saonečišćenjem, kulturnifenomeni očuvanja prirodnesredine. Savremeniantropogeni elementizagađenja okoliša (životnesredine).Politike, metode itehnike u sprječavanjuonečišćenja okoliša (životnesredine) (Agenda 21,edukacija, čiste tehnologije,smanjenje naoružanja,prečišćivači, nove tehnologijei dr.). Zakonske mjere zaočuvanje okoliša (životnesredine). Terenska nastava.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodni resursi,kompleksnost njihovogpojavljivanja i njihovrazmještaj. Problemi sarudno - mineralnim otpadom,pretjerana sječa šuma,degradacija rijetkih šumskihkompleksa u svijetu,degradacija tala, zagađenjevoda i sl..Održivi razvoj iresursna politika. Elementizaštite prirodnih resursa naZemlji.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodni resursi,kompleksnost njihovogpojavljivanja i njihovrazmještaj. Problemi sarudno - mineralnim otpadom,pretjerana sječa šuma,degradacija rijetkih šumskihkompleksa u svijetu,degradacija tala, zagađenjevoda i sl..Održivi razvoj iresursna politika. Elementizaštite prirodnih resursa naZemlji.


ISHODA



ISHODA



ISHODA


Cilj podučavanja ovog ishodaje da učenik/ca spozna kakodostupnost resursa utiče nageopolitičke odnose i možeograničiti razvoj. Kako sepovećava globalna ljudskapopulacija i povećavajupotrebe ljudi za boljimživotnim uslovima, resursikoji su se u prošlosti smatralilako dostupnim, poputzemljišta za poljoprivredu ilivode za piće, danas postajustrateškim resursima.

Svi oblici iskorištavanjaresursa i korišćenja zemljištauključuju ekonomske,socijalne, ekološke igeopolitičke troškove i rizike,kao i koristi. Nove tehnologijei propisi mogu promenitiravnotežu ovih faktora – npr.naučno modeliranjedugoročnih uticaja upotreberesursa na životnu sredinumože pomoći uidentifikovanju potencijalnihproblema i predlaganjupoželjnih promjena uobrascima upotrebe. Mnogoproizvodnje energije danaspotiče iz neobnovljivih izvora,poput uglja i nafte. Međutim,napredkom nauke itehnologije to se smanjuje.


Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će učenik/caistraživati događaje,probleme i/ili pojave što ćedoprinijeti razvoju njihovoggeografskog mišljenja,razvijanju kriterija koje ćekoristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenju









procjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Održivi razvoj kao okvir zaoblikovanje politika istrategija prema kojima seekonomski i socijalni sektorimogu razvijati bez štetnihposljedica na okoliš i prirodneresurse, važni su za daljuljudsku djelatnost i aktivnost,te su sadržaji u okviru ovekomponente vrlo složeni iuključuju interdisciplinaranpristup. Samo kroz korelacijusa drugim prirodnimnaukama (biologijom,hemijom i fizikom, a svaka nasvoj naučni aspektposmatraju materiju i tvar,koje se mogu razlagati iekonomski vrlo efektivnokoristiti).

U ovom segmentugeografske spoznaje vrlo jemoguća i fleksibilnakorelacija sa matematikom,te izuzetno velika korelacijasa informacijsko - tehničkimnaukama (sistematičanpristup informacijama iobrada tih informacija uzupotrebu računarskih alata imodela).

Ovdje se direktno korelira sasvim naučnim oblastima kojekoriste mapu ili kartu u bilokom kontekstu prikazivanjaodređene pojave ili procesa(saobraćaj, ekonomskenauke i sl.).

Svakako da je neizostavansegment povezanosti sapoduzetništvom iekonomskom isplativošćukorištenja određenih resursa.








Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost,







Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost,

Učenik/ca stiče proceduralnaznanja i razvija spremnost zauključivanje i aktivizam uskladu sa vlastitimuvjerenjima i načelima.Sposobnost primjene znanjau kontekstu životne situacije.Djelovanje s odgovornošću,opredjeljenjem/odlučnošću,ali uz očuvanjesamopoštovanja. Sposobnostsuočavanja s krizama irizicima i odlučivanje usituacijama neizvjesnosti.Spreman/na je i sposoban/nada rješava geoekološkeprobleme shodno svojimmogućnostima. Podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenja kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja(perspektivnadimenzija). Razvija seosjetljivost na socijalnepotrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, briga o kvaliteti iplaniranju uravnoteženeupotrebe okoliša i brine se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

Razumije važnost stavova ivrijednosti u odlučivanju priintervencijama u prostoru.Razvijena spremnost zasuosjećanje s drugim ljudimai pomoć u slučaju prirodnihkatastrofa. Aktivno sudjelujteu životu svoje zajednice ivoljan je uspostavljatipozitivne odnose s ljudima irazličitim skupinama. Zalažese za odgovorno upravljanjeresursima okoliša i spremanje volontirati.

Ovim sadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i na

Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uzkorištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca stiče proceduralnaznanja i razvija spremnost zauključivanje i aktivizam uskladu sa vlastitimuvjerenjima i načelima.Sposobnost primjene znanjau kontekstu životne situacije.Djelovanje s odgovornošću,opredjeljenjem/odlučnošću,ali uz očuvanjesamopoštovanja. Sposobnostsuočavanja s krizama irizicima i odlučivanje usituacijama neizvjesnosti.

Spreman/na je i sposoban/nada rješava geoekološkeprobleme shodno svojimmogućnostima. Podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenja kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja(perspektivnadimenzija). Razvija seosjetljivost na socijalnepotrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, briga o kvaliteti iplaniranju uravnoteženeupotrebe okoliša i brine se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

Razumije važnost stavova ivrijednosti u odlučivanju priintervencijama u prostoru.Razvijena spremnost zasuosjećanje s drugim ljudimai pomoć u slučaju prirodnihkatastrofa. Aktivno sudjelujteu životu svoje zajednice ivoljan je uspostavljatipozitivne odnose s ljudima i

Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uzkorištenje geografsketerminologije.


Učenik/ca stiče proceduralnaznanja i razvija spremnost zauključivanje i aktivizam uskladu sa vlastitimuvjerenjima i načelima.Sposobnost primjene znanjau kontekstu životne situacije.Djelovanje s odgovornošću,opredjeljenjem/odlučnošću,ali uz očuvanjesamopoštovanja. Sposobnostsuočavanja s krizama irizicima i odlučivanje usituacijama neizvjesnosti.Spreman/na je i sposoban/nada rješava geoekološkeprobleme shodno svojimmogućnostima. Podržavakritičku analizu „velikih ideja“poput održivog razvoja,globalizacije itd. kada tražiobjašnjenja kako svijetfunkcioniše i kada pokušavadoći do alternativnih rješenja(perspektivnadimenzija). Razvija seosjetljivost na socijalnepotrebe, rješavanjezajedničkih održivihprostornih pitanja nalokalnom, nacionalnom,regionalnom i globalnomnivou, briga o kvaliteti iplaniranju uravnoteženeupotrebe okoliša i brine se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

Razumije važnost stavova ivrijednosti u odlučivanju priintervencijama u prostoru.Razvijena spremnost zasuosjećanje s drugim ljudimai pomoć u slučaju prirodnihkatastrofa. Aktivno sudjelujteu životu svoje zajednice ivoljan je uspostavljatipozitivne odnose s ljudima irazličitim skupinama. Zalaže

neke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).

Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika/ce i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim i sl.).Razvija se informatičkapismenost kroz upotreburazličitih softvera, modela ipodataka(multidisciplinarnom načinuizrade određenih mapa,grafikona i sl.)

Kroz sadržaje ovog ishodaučenik/ca će bitiosposobljen/a da ispravnovrednuje resurse, predlažeresursne politike i njihovusprovedbu što je jedan odnajviših nivoa svijesti ugeografskom izučavanju i kaotakvi obuhvataju i socijalnikontekst i socijalnekompetencije kao što su npr.građanska odgovornost nalokalnom, regionalnom iglobalnom planu(npr.geoekološki pokreti zaočuvanje resursa vode,šume, plodnog tla), ali sedoprinosi i razvojupoduzetničkih kompetencija.

različitim skupinama. Zalažese za odgovorno upravljanjeresursima okoliša i spremanje volontirati. Ovimsadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).

Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika/ce i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim i sl.).Razvija se informatičkapismenost kroz upotreburazličitih softvera, modela ipodataka(multidisciplinarnom načinuizrade određenih mapa,grafikona i sl.)

Kroz sadržaje ovogishoda učenik/ca će bitiosposobljen/a da ispravnovrednuje resurse, predlažeresursne politike i njihovusprovedbu što je jedan odnajviših nivoa svijesti ugeografskom izučavanju i kaotakvi obuhvataju i socijalnikontekst i socijalnekompetencije kao što su npr.građanska odgovornost nalokalnom, regionalnom iglobalnom planu(npr.geoekološki pokreti zaočuvanje resursa vode,šume, plodnog tla), ali sedoprinosi i razvojupoduzetničkih kompetencija.

se za odgovorno upravljanjeresursima okoliša i spremanje volontirati.

Ovim sadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika/ce i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim i sl.).Razvija se informatičkapismenost kroz upotreburazličitih softvera, modela ipodataka(multidisciplinarnom načinuizrade određenih mapa,grafikona i sl.)

Kroz sadržaje ovaj ishodučenik/ca će bitiosposobljen/a da ispravnovrednuje resurse, predlažeresursne politike i njihovusprovedbu što je jedan odnajviših nivoa svijesti ugeografskom izučavanju i kaotakvi obuhvataju i socijalnikontekst i socijalnekompetencije kao što su npr.građanska odgovornost nalokalnom, regionalnom iglobalnom planu(npr.geoekološki pokreti zaočuvanje resursa vode,šume, plodnog tla), ali sedoprinosi i razvojupoduzetničkih kompetencija.

C.II.4C.II.4

Kritički prosuđuje važnost prostornogplaniranja u geografskoj sredini.

C.II.5C.II.5

Koristi geoinformacione tehnologije urazličitim oblicima terenske nastave.


Razlikuje ciljeve, zadatke i vrste prostornogplaniranja.

Analizira osnovnu funkciju zemljišne knjige(gruntovnice) i katastra, katastarske opštine ikatastarske čestice.

Analizira važnost prostornog planiranja.

Koristi se informacijskim sistemomprostornog. uređenja kroz aplikaciju zapregled zemljišnih knjiga.

Primjenjuje geoinformacione tehnologije urazličitim oblicima terenske nastave.

Izrađuje model geografskog prostora koristećigeoinformacione tehnologije na lokalnomnivou (Goole Earth i veza sa elektronskomgruntovnicom).

KLJUČNI SADRŽAJI

Ciljevi, zadaci i predmet prostornog planiranja.Vrste prostornih planova i njihovekarakteristike.

Zemljišne knjige (gruntovnice) i katastar,katastarske općine i katastarske čestice.Elektronska gruntovnica.

KLJUČNI SADRŽAJI

Primjena geoinformacionih sistema ugeoprostoru. Geoinformacione tehnologije,IKT i sektori ekonomije.



Prostor je primarni geografski koncept ukojem su sveprisutne prirodne i društvenepojave i procesi u koheziji, te se na osnovunjihovih zakonomjernosti pojavljivanja,međudjelovanja i interaktivnosti, kreirapotpuna slika geografske spoznaje. Pripodučavanju preporučuje se verbalno -dijaloška metoda i dijaloški impulsi u radu.Terenski rad - posjeta sudskoj gruntovnici,općinskom katastarskom uredu - upoznavanjesa infrastrukturom prostornih podataka narazličitim nivoima, načinom prikupljanja,obrade, analize i predstavljanja podataka zapotrebe prostornog planiranja.

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetne povezanosti -međupredmetna korelacija

Kroz ovaj ishod je vrlo izražena korelacija sainformatičko - komunikacijskim tehnologijama(kroz npr. različite geodetske softvere -katastar i katastarski pregled, geoportal),



Prostor je primarni geografski koncept ukojem su sveprisutne prirodne i društvenepojave i procesi u koheziji, te se na osnovunjihovih zakonomjernosti pojavljivanja,međudjelovanja i interaktivnosti, kreirapotpuna slika geografske spoznaje. Pripodučavanju preporučuje se verbalno -dijaloška metoda i dijaloški impulsi u radu.Terenski rad - posjeta sudskoj gruntovnici,općinskom katastarskom uredu - upoznavanjesa infrastrukturom prostornih podataka narazličitim nivoima, načinom prikupljanja,obrade, analize i predstavljanja podataka zapotrebe prostornog planiranja.

2.Mogućnosti ostvarivanjameđupredmetne povezanosti -međupredmetna korelacija

Kroz ovaj ishod je vrlo izražena korelacija sainformatičko - komunikacijskim tehnologijama(kroz npr. različite geodetske softvere -katastar i katastarski pregled, geoportal),







tehničkim naukama (složenost tlocrta, plana,prenos na ravan i sl.), ali i sa matematikom istatistikom (različiti podaci i njihove analize).

Geografska izučavanja o prirodnim idruštvenim pojavama su vrlo složena iuključuju širok spektar modela i pristupa, štodalje dovodi do korelacije i interdisciplinarnogposmatranja, a što nas nadalje povezuje sainformatičko - tehnološkim naukama (GIS -kao savremeni način analize podataka injihovog kartografskog predstavljanja, Googlemaps, Google Earth i sl).

Svakako, brojne su mogućnosti primjenestečenih znanja o geografskim sadržajimakroz prizmu poduzetništva - poduzetničkekompetencije.


Ovaj ishod razvija sposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje i postavljanja analitičkihpitanja i kritičkog mišljenja. Ovi geografskisadržaji kod učenika duboko potiču kreativno- kritičko razmišljanje i razvoj naučno -istraživačke vještine kroz direktnu aplikacijuna terenu. To dalje doprinosi razvoju tehničkihvještina (korištenje savremenih aparata -teodolit, kompas i sl.), vještina korištenjainformacijsko - komunikacijskih tehnologija(pretraživanje, upotreba softvera) putem kojihse razvijaju vizuelna, informatička itehnološka pismenost, saradničke iinterpersonalne vještine, zatim kritičkoispravno zaključivanje.

Sadržaji cjelokupne geografske nauke su vrloobuhvatni, aktuelni i to kod učenika potičekreativnost, naučno - istraživačkevještine.Time se doprinosi samoaktualizacijipojedinca, zatim razvoju praktičnih ikognitivnih vještina, visokoj produktivnostiličnosti učenika kroz učinkovitu upotrebuinstrumenata i alata iz stvarnog svijeta, gdjekreira novu dimenziju. Svakako, doprinosi serazvoju vještina kritičke analize (analizagrafičkih, statističkih, kartografskih prikaza),kao i istraživačkih vještina (pristupa bazamapodataka, traženje informacija, vođenjebilješki o mjerenjima i ispitivanjima i sl.).

tehničkim naukama (složenost tlocrta, plana,prenos na ravan i sl.), ali i sa matematikom istatistikom (različiti podaci i njihove analize).

Geografska izučavanja o prirodnim idruštvenim pojavama su vrlo složena iuključuju širok spektar modela i pristupa, štodalje dovodi do korelacije i interdisciplinarnogposmatranja, a što nas nadalje povezuje sainformatičko - tehnološkim naukama (GIS -kao savremeni način analize podataka injihovog kartografskog predstavljanja, Googlemaps, Google Earth i sl).

Svakako, brojne su mogućnosti primjenestečenih znanja o geografskim sadržajimakroz prizmu poduzetništva - poduzetničkekompetencije.



Ova ishod razvija sposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje i postavljanja analitičkihpitanja i kritičkog mišljenja. Ovi geografskisadržaji kod učenika duboko potiču kreativno- kritičko razmišljanje i razvoj naučno -istraživačke vještine kroz direktnu aplikacijuna terenu. To dalje doprinosi razvoju tehničkihvještina (korištenje savremenih aparata -teodolit, kompas i sl.), vještina korištenjainformacijsko - komunikacijskih tehnologija(pretraživanje, upotreba softvera) putem kojihse razvijaju vizuelna, informatička itehnološka pismenost, saradničke iinterpersonalne vještine, zatim kritičkoispravno zaključivanje.

Sadržaji cjelokupne geografske nauke su vrloobuhvatni, aktuelni i to kod učenika potičekreativnost, naučno - istraživačkevještine.Time se doprinosi samoaktualizacijipojedinca, zatim razvoju praktičnih ikognitivnih vještina, visokoj produktivnostiličnosti učenika kroz učinkovitu upotrebuinstrumenata i alata iz stvarnog svijeta, gdjekreira novu dimenziju. Svakako, doprinosi serazvoju vještina kritičke analize (analizagrafičkih, statističkih, kartografskih prikaza),kao i istraživačkih vještina (pristupa bazamapodataka, traženje informacija, vođenje

bilješki o mjerenjima i ispitivanjima i sl.).

SrednjeSrednje

IIIIII



POJAVA, PROCESI I PROMJENEPOJAVA, PROCESI I PROMJENE

B.III.1

B.III.2


C.III.1

C.III.2

C.III.3

C.III.4

C.III.5

D D REGIONALNA GEOGRAFIJAREGIONALNA GEOGRAFIJA

D.III.1

D.III.2

D.III.3

D.III.4

D.III.5

B B MEĐUSOBNOMEĐUSOBNODJELOVANJEDJELOVANJEPOJAVA,POJAVA,PROCESI IPROCESI IPROMJENE PROMJENE

B.III.1B.III.1

Predviđa posljedice uzročno-posljedičnihodnosa (interakciju) pojava i procesakoristeći dokaze, geografskuterminologiju, kritičko razmišljanje,različite geografske metode i geografskevještine i istraživački rad.

B.III.2B.III.2

Valorizira odlike, sastav i strukturugeografskog omotača.


Primjenjuje fotografije, filmove, grafičkeprikaze, tablične podatke, modele, animacije,geografske karte, instrumente i IKT prianaliziranju, procjenjivanju i predviđanjupojava, procesa ili prostora (uzroke, hodove,režime, rizike, posljedice, vrijeme trajanja,razvojnost, perspektive - trendovi).

Izrađuje tematske karte, grafičke prikaze,modele i multimedijalne sadržaje.

Primjenjuje geografski istraživački rad(postavlja istraživačko pitanje, prikupljapodatke kroz terenski rad ili na drugi način,analizira podatke i prezentira).

Diskutuje aktuelne vijesti vezane za prirodnepojave, društvene događaje i geoekološkeprobleme.

Vrednuje elemente prostora na lokalnom iglobalnom nivou.

Diskutuje o aplikativnosti geografskihspoznaja u svakodnevnom životu.

KLJUČNI SADRŽAJI


KLJUČNI SADRŽAJI

Odlike, sastav i struktura geografskogomotača.


1.Mogućnosti efikasnog učenja i


1.Mogućnosti efikasnog učenja i







podučavanja – metodičke smjernice

U okviru ovog ishoda učenik/ca se korististatističkim podacima, tabelama, grafikonima ikartografskim prikazima. Ne treba zahtijevatipamćenje brojčanih podataka, već uputitiga/je da ih koristi, vrši analizu tabelarnih,grafičkih i kartografskih prikaza. Na taj načinće nastaviti razvijati svoju sposobnostkorištenja raznih izvora informacija zaproučavanje različitih geografskih pitanja isamostalnu izradu tematskih karata, grafičkihprikaza, modela i multimedijalnih sadržaja.

U dostizanju ishoda od ključnog značaja jepodsticanje učenika/ce na istraživanje iupućivati na različite izvore informacija. Urealizaciji nastave potrebno je voditi računa opraćenju aktuelnih tema.


Specifičnost geografije ogleda se uholističkom pristupu istraživanja prostornestvarnosti. Ona kao takva ostvarujepovezanost i sa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno – obrazovnimpodručjem, kao i sa IKT-om.

Međupredmetna povezanost sa matematikomogleda se kroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metoda pri obradistatističkih podataka (prikupljanje, analiziranjei prikazivanje geografskih podataka - kriteriji,grafikoni/dijagrami, tablice, dobne piramide,klimadijagrami itd.).

Kroz prezentovanje stečenih znanja neophodna je i korelaciju sa predmetomBosanski, Hrvatski i Srpski jezik i književnostuz korištenje geografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanju međuodnosaizmeđu pojava i procesa u geografskomprostoru razvija geografski način razmišljanja,sposobnosti korištenja geografskihkoncepata, definisanja pojmova,uspostavljanja analogije, klasifikacije (odabirarazloga i kriterije), apstraktnog teorijskog ikauzalnog mišljenja zasnovanog na zornom iempirijskom, čime razvija objektivnost,sposobnost razdvajanja bitnog od nebitnog,zakonitog od slučajnog, shvata odnos izmeđuuzroka i posljedica. Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavlja informacije uobliku fotografija, karata, modela i dijagrama.

podučavanja – metodičke smjernice

Cilj podučavanja u okviru ovog ishoda jerazumijevanje teorijskog znanja (koncepti,uzročno-posljedične veze, ideje), razvijanjesposobnosti objašnjavanja, upoređivanja,analize, generalizacije, procjene, predlaganjarješenja kroz određene metode rada.

U okviru ovog ishoda učenik/ca se korististatističkim podacima, tabelama, grafikonima ikartografskim prikazima. Ne treba zahtijevatipamćenje brojčanih podataka, već uputitiga/je da ih koristi, vrši analizu tabelarnih,grafičkih i kartografskih prikaza. Na taj načinće nastaviti razvijati svoju sposobnostkorištenja raznih izvora informacija zaproučavanje različitih geografskih pitanja isamostalnu izradu tematskih karata, grafičkihprikaza, modela i multimedijalnih sadržaja.

U dostizanju ishoda od ključnog značaja jepodsticanje učenika/ce na istraživanje iupućivati na različite izvore informacija. Urealizaciji nastave potrebno je voditi računa opraćenju aktuelnih tema.


Specifičnost geografije ogleda se uholističkom pristupu istraživanja prostornestvarnosti. Ona kao takva ostvarujepovezanost i sa prirodnim i društveno –humanističkim odgojno – obrazovnimpodručjem, kao i sa IKT-om.

Međupredmetna povezanost sa matematikomogleda se kroz korištenje osnovnihmatematičkih radnji i metoda pri obradistatističkih podataka (prikupljanje, analiziranjei prikazivanje geografskih podataka - kriteriji,grafikoni/dijagrami, tablice, dobne piramide,klimadijagrami itd.).

Kroz prezentovanje stečenih znanja neophodna je i korelaciju sa predmetomBosanski, Hrvatski i Srpski jezik i književnostuz korištenje geografske terminologije.


Učenik/ca pri proučavanju međuodnosaizmeđu pojava i procesa u geografskomprostoru razvija geografski način razmišljanja,sposobnosti korištenja geografskihkoncepata, definisanja pojmova,uspostavljanja analogije, klasifikacije (odabirarazloga i kriterije), apstraktnog teorijskog i

Također, razvija se sposobnost korištenjageografskih podataka kao alata zarazumijevanje prostora, da pravilno iučinkovito koristi geografsku terminologiju ipojmove, povezuje prirodnogeografske idruštvenogeografske odlike prostora, znabirati geografske izvore informacija.

Osposobljava se da koristi različite vrstegeografskih informacija (npr. fotografije,različite vrste tekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičke prikaza) priistraživanju različitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom, nacionalnom iglobalnom nivou. Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski način razmišljanja, kauzalninačin razmišljanja, kritičko mišljenje,sposoban/na je da zaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te razvija kritički stavprema područjima koja se odnose nageografiju

Osposobit će se za različite oblike rada krozkoja će znati organizovati i planirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanja u praksi,preduzimati inicijativu, rješavati probleme idonositi odluke.

Kroz istraživački rad učenik/ca razvijakompetencije iz informatičke i digitalnepismenosti. Također, bit će sposoban/na dakoristi različite tehnike za predstavljanjeelemenata prostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte, preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ovaj ishod učenika/cu osposobljava da koristirazlčite metode geografskih istraživanja, dakoristi prethodna geografska i opća iskustva ipronalazi mogućnosti učenja u različitimživotnim uvjetima. Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami i karte -kartografska, numerička i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca se osposobljava da analizira izvorekako bi utvrdio važnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava za pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine i prepoznajepristranosti u pojedinim izvorima. Priistraživanju različitih geografskih tema nalokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i planetarnojrazini razvija i komunikacijske vještine.

kauzalnog mišljenja zasnovanog na zornom iempirijskom, čime razvija objektivnost,sposobnost razdvajanja bitnog od nebitnog,zakonitog od slučajnog, shvata odnos izmeđuuzroka i posljedica. Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavlja informacije uobliku fotografija, karata, modela i dijagrama.

Također, razvija se sposobnost korištenjageografskih podataka kao alata zarazumijevanje prostora, da pravilno iučinkovito koristi geografsku terminologiju ipojmove, povezuje prirodnogeografske idruštvenogeografske odlike prostora, znabirati geografske izvore informacija.

Osposobljava se da koristi različite vrstegeografskih informacija (npr. fotografije,različite vrste tekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičke prikaza) priistraživanju različitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom, nacionalnom iglobalnom nivou. Razvija se naučni pogled naSvijet, geografski način razmišljanja, kauzalninačin razmišljanja, kritičko mišljenje,sposoban/na je da zaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih te razvija kritički stavprema područjima koja se odnose nageografiju

Osposobit će se za različite oblike rada krozkoja će znati organizovati i planirati svoj rad, primjenjivati teorijskih znanja u praksi,preduzimati inicijativu, rješavati probleme idonositi odluke.

Kroz istraživački rad učenik/ca razvijakompetencije iz informatičke i digitalnepismenosti. Također, bit će sposoban/na dakoristi različite tehnike za predstavljanjeelemenata prostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte, preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ovaj ishod učenika/cu osposobljava da koristirazlčite metode geografskih istraživanja, dakoristi prethodna geografska i opća iskustva ipronalazi mogućnosti učenja u različitimživotnim uvjetima. Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim i simboličkimpodacima kao što su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami i karte -kartografska, numerička i funkcionalnapismenost.

Učenik/ca se osposobljava da analizira izvorekako bi utvrdio važnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava za pojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine i prepoznajepristranosti u pojedinim izvorima. Pri

istraživanju različitih geografskih tema nalokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i planetarnojrazini razvija i komunikacijske vještine.


C.III.1C.III.1

Analizira uzorke iposljedice geoekološkihporemećaja na Zemlji.

C.III.2C.III.2


C.III.3C.III.3

Kreira rješenja za očuvanjei održivo upravljanjeprirodnim resursima injihovog uticaja na kvalitetživljenja.

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.3

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.4

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.2.2

Analizira uticaj tehničko -tehnološkog razvoja na okoliši zdravlje ljudi.

Razlikuje vrste otpada premasvojstvu i mjestu nastanka.

Pronalazi različite aktivnostiupravljanja otpadom(smanjenje otpada na izvoru,reciklaža, transformacijaotpada, konačno odlaganje).


Analizira važnost resursa isirovina, njihov prostornirazmještaj i ulogu uekonomskom razvoju država.

Procjenjuje važnost očuvanjaobnovljivih i neobnovljivihizvora energije.

Analizira problemerazmještaja prirodno -mineralnih resursa na Zemlji istepena onečišćenja okoline.

Pronalazi nove modele inačine sprječavanjadegradacije, zaštite i održivogupravljanja prirodnimresursima, te problemavezanih za njihov uticaj nakvalitet življenja (na svimprostornim nivoima).

Primjenjuje kompleksnost iaplikativnost geografskihznanja u rješavanju različitihproblema koristeći informaciono –komunikacione tehnologije zavrednovanje informacija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geoekološki problemi naZemlji. Antropogeni elementizagađenja životne sredine.Vrste otpada prema svojstvui mjestu nastanka (opasni ineopasni, komunalni,industrijski, medicinski,...).

Provođenje aktivnostiučenika na lokalnom nivouzaštite. Terenska nastava.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodni resursi na Zemlji injihov razmještaj.Obnovljivi ineobnovljivi izvori energije.Provođenje aktivnosti nalokalnom nivouzaštite. Terenska nastava.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodni resursi na Zemlji injihov razmještaj.Obnovljivi ineobnovljivi izvori energije.Provođenje aktivnosti nalokalnom nivouzaštite. Terenska nastava.


ISHODA


Pri podučavanju ovog ishodaučenik/ca treba da razumije


ISHODA




ISHODA












da održivi razvoj treba dabude okvir za oblikovanjepolitika i strategija unutarkojeg će se ekonomski isocijalni sektori razvijati bezštetnih posljedica na okoliš iprirodne resurse.

U dostizanju ishoda učenja uokviru ovog ishoda poželjnoje da se koncept održivograzvoja problematizuje ukontekstu političkih iekonomskih odnosa (npr.„zelenih ili ekološkihtehnologija“ i uticaja tehničko- tehnološkog razvoja naokoliš i zdravlje ljudi.

Provesti neke od aktivnostina lokalnom nivou zaštiteokoliša (npr. kompostiranje,selektivno odlaganje otpadau saradnji sa Eko – školama,lokalnom zajednicom).

Neophodno je utvrditivalorizaciju resursa i njihovuticaj na kvalitet življenja.

Podsticati učenika/cu naargumentovano diskutovanje(npr. Kakvu ulogu imajuprirodni resursi na kvalitetživota? Kakva je veza izmeđuzemljišta/resursa ibogatstva/moći?).

2.Mogućnost ostavarivanjameđupredmetnepovezanosti –međupredmetna korelacija

Sadržaji u okviru ovog ishodasu vrlo složeni i uključujuinterdisciplinarni pristup.Samo kroz korelaciju sadrugim prirodnim naukama(biologijom, hemijom ifizikom) učenik/ca stičeproceduralna znanja irazvijaja spremnost zauključivanje i djelovanje uskladu s vlastitim uvjerenjimai načelima. Također,ostvaruje se korelacija sainformatičko -komunikacijskimtehnologijama, matematikomi statistikom.


U dostizanju ishoda poželjnoje da se koncept održivograzvoja problematizuje ukontekstu političkih iekonomskih odnosa (npr.„zelenih ili ekološkihtehnologija“ i uticaja tehničko- tehnološkog razvoja naokoliš i zdravlje ljudi.






Sadržaji u okviru ovog ishodasu vrlo složeni i uključujuinterdisciplinarni pristup.


U dostizanju ishoda poželjnoje da se koncept održivograzvoja problematizuje ukontekstu političkih iekonomskih odnosa (npr.„zelenih ili ekološkihtehnologija“ i uticaja tehničko- tehnološkog razvoja naokoliš i zdravlje ljudi.






Sadržaji u okviru ovog ishodasu vrlo složeni i uključujuinterdisciplinarni pristup.


Geografski sadržaji ovogishoda doprinose podizanjuekološke svijesti razvijanjesposobnosti percepcijeokoline, usvajanje sistemaekološkog znanja, izgradnjuvrijednosnog ekosistema,formiranje ekoloških navika,savladavanje ekološkekulture) i kritičkog promatranja okoliša.

Kroz ove sadržaje učenik/castiče informatičkekompetencije upotrebomtehnologije te razvijainovativnost i aktivnouključivanje u društvo. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno –produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, emocija,razvijanje sposobnostiposmatranja, učestvovanja iintegrisanja novih iskustava ispremnosti za mijenjanjeprethodnih). Razvijapoduzetničke vještine štopodrazumijeva inicijativu,spremnost preuzimanjaodgovornosti za vlastiteodluke, sposobnostorganiziranja svojih aktivnostina postizanju ciljeva kao isposobnost suočavanja skrizama i rizicima.

Podržava kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacije itd.kada traži objašnjenja kakosvijet funkcioniše i kadapokušava doći doalternativnih rješenja(perspektivna dimenzija).

Interdisciplinarnim pristupomrazvija se sveobuhvatno ikritičko razmišljanje,kreativnost, sposobnostizražavanja, izlaganja ikomunikacije.

Samo kroz korelaciju sadrugim prirodnim naukama(biologijom, hemijom ifizikom) učenik/ca stičeproceduralna znanja irazvijaja spremnost zauključivanje i djelovanje uskladu s vlastitim uvjerenjimai načelima. Također,ostvaruje se korelacija sainformatičko -komunikacijskimtehnologijama, matematikomi statistikom.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik uz korištenjegeografske terminologije.


Geografski sadržaji ovogishoda doprinose podizanjuekološke svijesti razvijanjesposobnosti percepcijeokoline, usvajanje sistemaekološkog znanja, izgradnjuvrijednosnog ekosistema,formiranje ekoloških navika,savladavanje ekološkekulture) i kritičkog promatranja okoliša. Krozove sadržaje učenik/ca stičeinformatičke kompetencijeupotrebom tehnologije terazvija inovativnost i aktivnouključivanje u društvo. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno –produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, emocija,razvijanje sposobnostiposmatranja, učestvovanja iintegrisanja novih iskustava ispremnosti za mijenjanjeprethodnih). Razvijapoduzetničke vještine štopodrazumijeva inicijativu,spremnost preuzimanjaodgovornosti za vlastiteodluke, sposobnost

Samo kroz korelaciju sadrugim prirodnim naukama(biologijom, hemijom ifizikom) učenik/ca stičeproceduralna znanja irazvijaja spremnost zauključivanje i djelovanje uskladu s vlastitim uvjerenjimai načelima. Također,ostvaruje se korelacija sainformatičko -komunikacijskimtehnologijama, matematikomi statistikom.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik uz korištenjegeografske terminologije.


Geografski sadržaji ovogishoda doprinose podizanjuekološke svijesti razvijanjesposobnosti percepcijeokoline, usvajanje sistemaekološkog znanja, izgradnjuvrijednosnog ekosistema,formiranje ekoloških navika,savladavanje ekološkekulture) i kritičkog promatranja okoliša. Krozove sadržaje učenik/ca stičeinformatičke kompetencijeupotrebom tehnologije terazvija inovativnost i aktivnouključivanje u društvo. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno –produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, emocija,razvijanje sposobnostiposmatranja, učestvovanja iintegrisanja novih iskustava ispremnosti za mijenjanjeprethodnih). Razvijapoduzetničke vještine štopodrazumijeva inicijativu,spremnost preuzimanjaodgovornosti za vlastiteodluke, sposobnost

organiziranja svojih aktivnostina postizanju ciljeva kao isposobnost suočavanja skrizama i rizicima.



organiziranja svojih aktivnostina postizanju ciljeva kao isposobnost suočavanja skrizama i rizicima.



C.III.4C.III.4

Koristi geoinformaciono – komunikacijsketehnologije u različitim oblicima terenskenastave.

C.III.5C.III.5

Primjenjuje geografske pojmove iterminologiju u istraživačkom radu.


Primjenjuje geoinformacione tehnologije urazličitim oblicima terenske nastave.

Izrađuje model geografskog prostora koristeći geoinformaciono – komunikacijsketehnologije.

Provodi istraživanje na odabranu temu.

Primjenjuje kompleksnost i aplikativnost geografskih znanja u rješavanju različitihproblema koristeći informaciono –komunikacione tehnologije za vrednovanjeinformacija

KLJUČNI SADRŽAJI

Primjena geoinformacionih sistema ugeoprostoru. Geoinformacione tehnologije,IKT i sektori ekonomije. Seminarski rad.Struktura i izrada seminarskog rada.

KLJUČNI SADRŽAJI

Primjena geoinformacionih sistema ugeoprostoru. Geoinformacione tehnologije,IKT i sektori ekonomije. Seminarski rad.Struktura i izrada seminarskog rada.



Izvođenje terenske nastave je obavezno radiaplikacije znanja, vještina i odgojnihvrijednosti stečenih u nastavi geografije.

Terensku nastavu moguće je izvoditi ulokalnoj sredini i može biti vezana uz neki odsadržaja koji se obrađuju tokom godine. Krozovaj vid nastave geoprostor se posmatra kaojedinstvo prirodne osnove i društvenog



Izvođenje terenske nastave je obavezno radiaplikacije znanja, vještina i odgojnihvrijednosti stečenih u nastavi geografije.

Terensku nastavu moguće je izvoditi ulokalnoj sredini i može biti vezana uz neki odsadržaja koji se obrađuju tokom godine. Krozovaj vid nastave geoprostor se posmatra kaojedinstvo prirodne osnove i društvenog







razvoja te se uočavaju uzročno – posljedičneveze u prostoru.

Za kvalitetetno podučavanje ovog ishoda odključnog značaja je podsticati učenika/cu naistraživanje i usmjeriti ih na relevenatnegeografske izvore informacija, naučiti ih daklasifikuju, integrišu i primjenjuju statističkepodatke i procjenjuju različite aspekteprikupljenih informacija (npr. tačnost,relevantnost, pouzdanost). Učenik/ca treba dajasno prezentuje rezultate istraživanja.


2.Mogućnost ostavarivanjameđupredmetne povezanosti –međupredmetna korelacija

U okviru ishoda učenik/ca intenzivno prikuplja,prikazuje i analizira podatke. Zbog toga jekorisno uspostaviti intenzivnu korelaciju saIKT-om, kako bi učenik/ca ima mogućnostkroz samostalan istraživački rad formiratijasnije predožbe o različitim geografskimsadržajima.

Kroz prezentovanje stečenih znanjaneophodna je korelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik uz korištenjegeografske terminologije.


Izvođenje terenske nastave je obavezno uaplikaciji sticanja znanja, vještina i odgojnihvrijednosti stečenih u nastavi geografije. Krozsadržaje ove komponente učenik/cageoprostor posmatra kao jedinstvo prirodneosnove i društvenog razvoja te se uočavajuuzročno – posljedične veze u prostoru.Upotrebom tehnologije u svrhu razvojakreativnosti, inovativnosti i uključavanja udruštvo i korištenje tehnologije za podrškukritičkog načina razmišljanja razvija se kodučenika/ce informatičke pismenost. Razvijase holistički pristup i interdisciplinarnost urazmišljanju kao i sposobnostsamoizražavanja (svojih stajališta, interesa,težnji, načela) i komunikacije.

razvoja te se uočavaju uzročno – posljedičneveze u prostoru.

Za kvalitetetno podučavanje ovog ishoda odključnog značaja je podsticati učenika/cu naistraživanje i usmjeriti ih na relevenatnegeografske izvore informacija, naučiti ih daklasifikuju, integrišu i primjenjuju statističkepodatke i procjenjuju različite aspekteprikupljenih informacija (npr. tačnost,relevantnost, pouzdanost). Učenik/ca treba dajasno prezentuje rezultate istraživanja.


2.Mogućnost ostavarivanjameđupredmetne povezanosti –međupredmetna korelacija

U okviru ishoda učenik/ca intenzivno prikuplja,prikazuje i analizira podatke. Zbog toga jekorisno uspostaviti intenzivnu korelaciju saIKT-om, kako bi učenik/ca ima mogućnostkroz samostalan istraživački rad formiratijasnije predožbe o različitim geografskimsadržajima.

Istraživanje i prezentovanje rezultataistraživanja zahtijeva i korelaciju sapredmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpskijezik i književnost uz korištenje geografsketerminologije.


Izvođenje terenske nastave je obavezno uaplikaciji sticanja znanja, vještina i odgojnihvrijednosti stečenih u nastavi geografije. Krozsadržaje ove komponente učenik/cageoprostor posmatra kao jedinstvo prirodneosnove i društvenog razvoja te se uočavajuuzročno – posljedične veze u prostoru.Upotrebom tehnologije u svrhu razvojakreativnosti, inovativnosti i uključavanja udruštvo i korištenje tehnologije za podrškukritičkog načina razmišljanja razvija se kodučenika/ce informatičke pismenost. Razvijase holistički pristup i interdisciplinarnost urazmišljanju kao i sposobnostsamoizražavanja (svojih stajališta, interesa,

težnji, načela) i komunikacije.


D.III.1D.III.1

Analizira uticajglobalizacijskih procesa naekonomsku sliku svijeta.

D.III.2D.III.2

Istražuje ulogumultinacionalnih kompanijau svjetskoj ekonomiji.

D.III.3D.III.3

Utvrđuje razvoj, obilježja,prostorni raspored i značajindustrije.

GEO-2.2.1 GEO-2.3.1 GEO-

2.3.2

GEO-2.2.1 GEO-2.3.1 GEO-

2.3.2

GEO-2.2.1 GEO-2.3.1 GEO-

2.3.2

Analizira uticaj tehnološkograzvoja i naučnih dostignućana proces globalizacije.

Upoređuje razvoj i ulogukomunikacija u povezivanjusvijeta danas i u prošlosti(razvoj interneta, savremenihtehnologija, saobraćaja).

Procjenjuje uticajglobalizacije na protok roba,kapitala, ljudi, informacija irazvoj pojedinih privrednih djelatnosti (saobraćaj,trgovina, turizam, finansijskisistem, industrija,poljoprivreda), urbanizaciju,litoralizaciju, kulturu isavremene migracije radnesnage kao posljediceglobalizacije.

Istražuje uticaj kolonijalnihosvajanja na globalneprocese i uticajglobalizacijskih procesa usavremenom svijetu iočuvanja suverenitetadržava.

Analizira posljediceglobalizacije (raslojavanje,isključivanje iz sistema,premještanje industrije,informatički jaz, ekološkiproblemi i dr.).

Analizira uticaj znanja,kapitala i strukturezaposlenih na razvojmultinacionalnih kompanija.

Procjenjuje uticaj multinacionalnih kompanija utrgovini, ekonomiji,finansijama i svjetskoj politici.

Istražuje prostorni razmještajmultinacionalnih kompanija.

Procjenjuje obilježja industrijavisokih tehnologija u svijetu injihov značaj za društveno –ekonomski razvoj zemlje.

Istražuje podatke oindustrijskoj proizvodnji, brojuzaposlenih u industriji i udjeluu BDP.

Analizira prostorni rasporedtehnoloških parkova itehnopolisa u svijetu.










KLJUČNI SADRŽAJI

Globalizacija i uticajglobalizacijskih procesa nadruštveno – ekonomskirazvoj i suverenitet države.Multinacionalne kompanije injihova uloga naglobalizaciju.

KLJUČNI SADRŽAJI

Multinacionalne kompanije injihova uloga naglobalizaciju. Obilježjaposlovanja, razmještaj sjedišta i politički i ekonomskiuticaji multinacionalnihkompanija.

KLJUČNI SADRŽAJI

Struktura, rezerve i prostornirazmještaj energetskih izvorai mineralnih sirovinaznačajnih za ekonomskirazvoj. Razvoj, obilježja,prostorni raspored i značajindustrije. Industrija visokih tehnologija. Industrijskodruštvo i odlikeposlijeindustrijskog vremena.Tehnološki parkovi. Prostorniraspored tehnoloških parkovai tehnopolisa u svijetu.Industrija i društveno –ekonomski razvoj. Posljedicenejednakog ekonomskograzvoja svijeta.


ISHODA


Učenik/ca treba da nakonkretnm primjerima istaknevažne karakteristikeglobalizacijskih procesasvjetske privrede i njeneposljedice (pozitivne inegativne), neravnomjernostu razvoju proizvodnih snaga inove naučno – tehnološkerevolucije.

Poželjna je potpunauključenost učenika/ce, aposebno kroz praktičnisamostalni rad uz korištenjepolitičke karte svijetai geoportala. Prilikomanaliziranja sadržajasavremene političke kartesvijeta neophodno je da ihučenik/ca dovodi u vezu saglobalnim društveno –historijskim procesima.

Učenik/ca analizira različitekriterije za utvrđivanjastepena razvijenosti BDP,HDI, SPI – index. (npr.uporediti izdvajanja zaobrazovanje, zdravstvo isocijalne usluge u nekoj od


ISHODA






ISHODA





razvijenih i srednje razvijenihzemlja. Kako visina ulaganjautiče na kvalitetživota?). Upoređuje udiozaposlenosti po sektorimadjelatnosti sa udjelomsektora u ukupnom BDP-u.Ekonomskogeografskesisteme razvijenih i srednjerazvijenih zemalja analizirakoristeći dostupne statističkepodatke Svjetske banke.Uporediti sa podacima zaBosnu Hercegovinu.

Sadržaje za ostvarivanjeodgojno – obrazovnih ishodaobraditi kroz kulturni,ekonomski i politički razvojzemalja i procijeniti njihovuticaj na globalne procese usvijetu.



Kroz sadržaje u okviru ishodastiču se ne samo aktuelna znanja razvojnih procesa kojise dešavaju na globalnomnivou već i spoznajumeđuzavisnosti razvojasvijeta i nužnosti uključivanja,kao preduslova općegnapretka. Kako su sadržajivrlo složeni uključujukorelaciju i interdisciplinarnipristup u segmentu prirodnihnauka te se ostavarujekorealcija sa matematikom iIKT – om (izrada tematskihkarata, grafičkih prikaza,











modela i multimedijalnihsadržaja) i društveno –humanističkih nauka(globalizacijski procesi i njeniuticaji, međunarodneorganizacije, multinacionalnekompanije, procesglobalizacije, uticajtehnologije na globalizaciju).

Istraživanje i prezentovanjerezultata istraživanjazahtijeva i korelaciju sapredmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik iknjiževnost, Srpski jezik iknjiževnost uz korištenjegeografske terminologije.


Kada su u pitanju ključnekompetencije, moguće jeefikasno djelovati na razvojinformatičke pismenosti, krozupotrebu tehnologija čime serazvija kreativnost,inovativnost i uključavanje udruštvo, kao i razvoj kritičkognačina razmišljanja.

Također, razvijaju sesocijalne i građanskekometencijekroz razumijevanje kulturnogidentiteta u interakciji skulturnim identitetom Evrope iostatka svijeta, idejedemokratije, pravde,jednakosti, ljudskih prava,dobrobiti i zdravog načinaživota, svijesti o jednakimpravima i mogućnostima.











D.III.4D.III.4

Izdvaja političko - geografske integracije usvijetu i utvrđuje njihov značaj.

D.III.5D.III.5

Ispituje stepen razvijenosti država kroz –BDP, HDI – index, SPI –index.








Argumentira ulogu ekonomskih integracija imeđunarodnih organizacija u svijetu (EU,CEFTA, NAFTA, ASEAN, NATO, OPEC,ARAPSKA LIGA, UN, WTO, NATO - savez).

Istražuje savremene pravce formiranja novihekonomskih integracija u svijetu.

Istražuje savremene pravce formiranja novihekonomskih integracija u svijetu.

Analizira pokazatelje društveno –ekonomskog razvoja: BDP, BDP/per capita,HDI, SPI.

Istražuje najrazvijenije ekonomske sisteme isrednje - razvijene u svijetu (državeegzemplari razvijenosti).

KLJUČNI SADRŽAJI

Međunarodne integracije u svijetu (EU,CEFTA, NAFTA, ASEAN, NATO, OPEC,ARAPSKA LIGA, UN, NATO - savez).

KLJUČNI SADRŽAJI

Političko – geografski sistemi. Kriteriji zautvrđivanje stepena društveno – ekonomskograzvoja. Udio zaposlenosti u sektorimadjelatnosti i udio sektora u ukupnom BDP-u.Ekonomski sistemi razvijenih i srednjerazvijenih država svijeta prema BDP – u, HDIindexu razvijenosti i SPI - indexu (državeegzemplari razvijenosti). Najrazvijenijiekonomski sistemi u Evropi, SjevernojAmerici, Aziji (države egzemplari razvijenosti)i Australiji. Ekonomsko - geografske odlikesrednje razvijenih država Evrope, Azije iAfrike.



Učenik/ca treba da na konkretnm primjerimaistakne važne karakteristike globalizacijskihprocesa svjetske privrede i njene posljedice(pozitivne i negativne), neravnomjernost urazvoju proizvodnih snaga i nove naučno –tehnološke revolucije.

Poželjna je potpuna uključenost učenika/ce, aposebno kroz praktični samostalni rad uzkorištenje političke karte svijeta i geoportala.Prilikom analiziranja sadržaja savremenepolitičke karte svijeta neophodno je da ihučenik/ca dovodi u vezu sa globalnimdruštveno – historijskim procesima.

Učenik/ca analizira različite kriterije zautvrđivanja stepena razvijenosti BDP, HDI,SPI – index. (npr. uporediti izdvajanja zaobrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge unekoj od razvijenih i srednje razvijenih zemlja.Kako visina ulaganja utiče na kvalitetživota?). Upoređuje udio zaposlenosti posektorima djelatnosti sa udjelom sektora uukupnom BDP-u. Ekonomskogeografskesisteme razvijenih i srednje razvijenih zemalja



Učenik/ca treba da na konkretnm primjerimaistakne važne karakteristike globalizacijskihprocesa svjetske privrede i njene posljedice(pozitivne i negativne), neravnomjernost urazvoju proizvodnih snaga i nove naučno –tehnološke revolucije.

Poželjna je potpuna uključenost učenika/ce, aposebno kroz praktični samostalni rad uzkorištenje političke karte svijeta i geoportala.Prilikom analiziranja sadržaja savremenepolitičke karte svijeta neophodno je da ihučenik/ca dovodi u vezu sa globalnimdruštveno – historijskim procesima.

Učenik/ca analizira različite kriterije zautvrđivanja stepena razvijenosti BDP, HDI,SPI – index. (npr. uporediti izdvajanja zaobrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge unekoj od razvijenih i srednje razvijenih zemlja.Kako visina ulaganja utiče na kvalitetživota?). Upoređuje udio zaposlenosti posektorima djelatnosti sa udjelom sektora uukupnom BDP-u. Ekonomskogeografskesisteme razvijenih i srednje razvijenih zemalja

analizira koristeći dostupne statističkepodatke Svjetske banke. Uporediti sapodacima za Bosnu Hercegovinu.

Sadržaje za ostvarivanje odgojno –obrazovnih ishoda obraditi kroz kulturni,ekonomski i politički razvoj zemalja iprocijeniti njihov uticaj na globalne procese usvijetu.



Kroz sadržaje u okviru ishoda stiču se nesamo aktuelna znanja razvojnih procesa kojise dešavaju na globalnom nivou već ispoznaju međuzavisnosti razvoja svijeta inužnosti uključivanja, kao preduslova općegnapretka. Kako su sadržaji vrlo složeniuključuju korelaciju i interdisciplinarni pristup usegmentu prirodnih nauka te se ostavarujekorealcija sa matematikom i IKT – om (izradatematskih karata, grafičkih prikaza, modela imultimedijalnih sadržaja) i društveno –humanističkih nauka (globalizacijski procesi injeni uticaji, međunarodne organizacije,multinacionalne kompanije, procesglobalizacije, uticaj tehnologije naglobalizaciju).


Kada su u pitanju ključne kompetencije,moguće je efikasno djelovati na razvojinformatičke pismenosti, kroz upotrebutehnologija čime se razvija kreativnost,inovativnost i uključavanje u društvo, kao irazvoj kritičkog načina razmišljanja.

Također, razvijaju se socijalne i građanskekometencije kroz razumijevanje kulturnogidentiteta u interakciji s kulturnim identitetomEvrope i ostatka svijeta, ideje demokratije,pravde, jednakosti, ljudskih prava, dobrobiti izdravog načina života, svijesti o jednakimpravima i mogućnostima.

analizira koristeći dostupne statističkepodatke Svjetske banke. Uporediti sapodacima za Bosnu Hercegovinu.

Sadržaje za ostvarivanje odgojno –obrazovnih ishoda obraditi kroz kulturni,ekonomski i politički razvoj zemalja iprocijeniti njihov uticaj na globalne procese usvijetu.



Kroz sadržaje u okviru ishoda stiču se nesamo aktuelna znanja razvojnih procesa kojise dešavaju na globalnom nivou već ispoznaju međuzavisnosti razvoja svijeta inužnosti uključivanja, kao preduslova općegnapretka. Kako su sadržaji vrlo složeniuključuju korelaciju i interdisciplinarni pristup usegmentu prirodnih nauka te se ostavarujekorealcija sa matematikom i IKT – om (izradatematskih karata, grafičkih prikaza, modela imultimedijalnih sadržaja) i društveno –humanističkih nauka (globalizacijski procesi injeni uticaji, međunarodne organizacije,multinacionalne kompanije, procesglobalizacije, uticaj tehnologije naglobalizaciju).


Kada su u pitanju ključne kompetencije,moguće je efikasno djelovati na razvojinformatičke pismenosti, kroz upotrebutehnologija čime se razvija kreativnost,inovativnost i uključavanje u društvo, kao irazvoj kritičkog načina razmišljanja.

Također, razvijaju se socijalne i građanskekometencije kroz razumijevanje kulturnogidentiteta u interakciji s kulturnim identitetomEvrope i ostatka svijeta, ideje demokratije,pravde, jednakosti, ljudskih prava, dobrobiti izdravog načina života, svijesti o jednakimpravima i mogućnostima.

SrednjeSrednje

IVIV



A.IV.1




B.IV.1

B.IV.2

B.IV.3

B.IV.4

B.IV.5

B.IV.6

B.IV.7

B.IV.8

B.IV.9

B.IV.10


C.IV.1

C.IV.2

C.IV.3

C.IV.4

C.IV.5

C.IV.6



D.IV.1

D.IV.2


A.IV.1A.IV.1

Kritički prosuđujekompleksnostgeografskog položaja Bosne i Hercegovine u JIEvropi, Evropi i Svijetu.

GEO-1.3.1 GEO-2.3.1 GEO-

4.3.1




Daje kritički osvrt nageografski položaj Bosne iHercegovine (sveobuhvatniaspekt posebno geopolitički).

Procjenjuje ulogugeografskog položaja Bosne iHercegovine s aspekta mogućnosti privredno -geografskog razvoja usavremenom privrednomokruženju.

Daje kritički osvrt nateritorijalni razvoj odnajstarijih vremena do danas.

Analizira važnost očuvanjadržavnih granica (Bosne iHercegovine i drugih državasvijeta) radi zaštiteprostornog identiteta,pripadnosti državi krozkorištenje historiografskihpodataka.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geografski položaj, veličina Bosne i Hercegovine. Historijsko - teritorijalni razvoj Bosne iHercegovine. Regionalno - geografske odlike pripadnosti Bosne i Hercegovine.



Koristeći geografsku kartu učenik/ca određuje osobine geografskog položaja, istražuju državnegranice. Upoređuju veličinu teritorije sa susjedima i drugim evropskim zemljama i izvodezaključke.

Sadržaji o formiranju teritorije kroz prošlost mogu se usvajati kroz grupni rad uz podjelukonkretnih zadatka podstičući slobodu mišljenja, prosuđivanja i vrednovanja. Planirati posjetunpr. Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju i sl.

Insistirati na kontunuiranom geografskom istraživačkom radu kroz koji će učenik/ca istraživatidogađaje, probleme i/ili pojave što će doprinijeti razvoju geografskog mišljenja, razvijanjukriterija koje će koristiti za procjenu podataka, dokaza i/ili informacija te donošenju procjena,odluka ili predviđanja i/ili ispravnih zaključaka.


Sadržaji o historijskom i teritorijalnom razvoju Bosne i Hercegovine uključuju korelacijuistraživanja sa historijom kroz formiranje teritorije kroz prošlost, karakteristike društveno -ekonomskoga položaja, proces dezintergracije jugoslovenske zajednice i nastanak novihdržava. Takođe, korelacija se može ostvariti i sa predmetom Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava kroz razvijanje svijesti o jednakim pravima imogućnostima svih građana.

Kroz prezentovanje stečenih znanja neophodna je korelacija sa predmetom Bosanski jezik iknjiževnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost uz korištenje geografsketerminologije.


U okviru ovog ishoda razvijaju se socijalno – građanske kompetencije vezane za idejudemokratije, pravde, jednakosti i ljudskih prava, razumijevanje vlastitog prostornog i kulturnogidentiteta u interakciji s kulturnim identitetom Evrope i ostatka svijeta. Poznaje teorijeteritorijalnog tumačenja i objašnjenja teritorijalne raznolikosti.


B.IV.1B.IV.1

Kreira modele budućihuzročno-posljedičneodnose (interakciju) pojavai procesa koristeći dokaze,geografsku terminologiju,kritičko razmišljanje,različite geografskemetode i geografskevještine i istraživački rad.

B.IV.2B.IV.2

Kritički prosuđuje odlike,sastav i strukturugeografskog omotača.

B.IV.3B.IV.3

Vodi rapravu o geološkim igeomorfološkim odlikamateritorija Bosne iHercegovine.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

3.2.1

GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-

1.2.4

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2










Primjenjuje fotografije,filmove, grafičke prikaze,tablične podatke, modele,animacije, geografske karte,instrumente i IKT-a priistraživanju pojava, procesaili prostora (uzroke, hodove,režime, rizike, posljedice,vrijeme trajanja, razvojnost,perspektive - trendovi).



Kritički prosuđuje aktuelnevijesti vezane za prirodnepojave, društvene događaj.

Vrednuje elemente prostorana lokalnom i globalnomnivou.

Diskutuje o aplikativnostigeografskih spoznaja usvakodnevnom životu.

Razlikuje geološku,geomorfološku i reljefnustrukturu prostora Bosne iHercegovine.

Analizira geološku strukturuBosne i Hercegovine i dovodiu vezu sa rudno - mineralnimbogatstvima.

Izdvaja reljefno - morfološkeforme u Bosni i Hercegoviniprema njihovomgeografskom položaju istrukturi.

Stvara kritički stav ogeološkim i reljefno -morfološkim odlikama Bosnei Hercegovine kao faktoruekonomskog razvoja.

Valorizuje kraška područjakao specifikum reljefadržave.

KLJUČNI SADRŽAJI

Metode izučavanjageografskog prostora.

KLJUČNI SADRŽAJI

Odlike, sastav i strukturageografskog omotača.Aplikativnost geografskihspoznaja.

KLJUČNI SADRŽAJI

Geološki postanak,geomorfološka građa i reljefnisklop Bosne i Hercegovine.Reljef kao faktor ekonomskograzvoja Bosne i Hercegovine.


ISHODA


U okviru ovogishoda učenik/ca se korististatističkim podacima,tabelama, grafikonima ikartografskim prikazima. Netreba zahtijevati pamćenjebrojčanih podataka, većuputiti kako da ih koristi, vršianalizu tabelarnih, grafičkih ikartografskih prikaza. Na tajnačin će nastaviti razvijatisvoju sposobnost korištenjaraznih izvora informacija zapoučavanje različitih


ISHODA


U okviru ovogishoda učenik/ca se korististatističkim podacima,tabelama, grafikonima ikartografskim prikazima. Netreba zahtijevati pamćenjebrojčanih podataka, većuputiti kako da ih koristi, vršianalizu tabelarnih, grafičkih ikartografskih prikaza. Na tajnačin će nastaviti razvijatisvoju sposobnost korištenjaraznih izvora informacija zapoučavanje različitih


ISHODA


Izvođenje terenskihistraživanja u lokalnoj sredinije veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina.Posjete karakterističnim oblicimareljefai/ili krajolika i sl.

Izrada seminarskog rada oprirodnogeografskimodlikama nekog dijela Bosnei Hercegovine.

Sadržaje treba obogatitiilustrativnim i filmskim

geografskih pitanja i moćiizraditi tematske karte,grafičke prikaze, modele imultimedijalne sadržaje.

Od ključnog značaja jepodsticanje učenika/cu naistraživanje i upućivati narazličite izvore informacija. Urealizaciji nastave potrebno jevoditi računa o praćenjuaktuelnih tema.

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i /ili pojave što će doprinijetirazvoju geografskogmišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i / iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i / ili ispravnihzaključaka.




Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uz

geografskih pitanja i moćiizraditi tematske karte,grafičke prikaze, modele imultimedijalne sadržaje.

Od ključnog značaja jepodsticanje učenika/cu naistraživanje i upućivati narazličite izvore informacija. Urealizaciji nastave potrebno jevoditi računa o praćenjuaktuelnih tema.





Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uz

materijalom kao i video -zapisima. Podsticati učenika/cu na detaljnija,zahtjevnija i trajnijaposmatranja, da povezuju ikoriste prethodna znanja iiskustva sa novimsadržajima.



Analizirajući ulogu fizičkihsistema i procesa uoblikovanju prirodnogokruženje i načine na kojeprirodno okruženje utiče navrste ljudskih aktivnosti kojese odvijaju na tom prostoruneophodan je holističkipristup što zahtijevainterdisciplinarnost unjihovom izučavanju.Korelacija sa biologijommože se ostvariti krozpovezanost i međuzavisnostreljefnih obilježja, klime,biljnog i životinjskog svijeta, asa hemijom krozpreveliku ekspolataciju prirodnihresursa.

Uz upotrebu informacijsko -komunikacijskih tehnologijarazvija se interes za terenskaistraživanja lokalne sredine,što je veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina (npr. istraživanjekarakterističnih oblikareljefa, nacionalnom parkuisl.) Istraživanje iprezentovanje rezultata

korištenje geografsketerminologije.




Učenik/ca se osposobljavada koristi različite vrstegeografskih informacija (npr.fotografije, različite vrstetekstova, karte, statističkepodatke, filmove, grafičkeprikaza) pri istraživanjurazličitih geografskih tema nalokalnom, regionalnom,nacionalnom i globalnomnivou. Razvija se naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, kauzalni



Razvija se holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju, sposobnostkompleksnog i sistemskogmišljenje i postavljanjaanalitičkih pitanja i kritičkogmišljenja kao i sposobnostpovezivanja znanja.

Također, razvija naučnipogled na Svijet, geografskinačin razmišljanja, koristigeografske koncepate,kauzalni način razmišljanja,zaključuje logički, tražidokaze i obrazlaže ih te imakritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju.

Ovaj ishod razvija isposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentacija ka budućnosti.

Razvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na daprimjeni znanja u kontekstuživotne situacije.

Učenik/ca pri proučavanjumeđuodnosa između pojava iprocesa u geografskomprostoru razvija geografskinačin razmišljanja,sposobnosti korištenjageografskih koncepata,definisanja pojmova,uspostavljanja analogije,klasifikacije (odabira razloga ikriterije), apstraktnogteorijskog i kauzalnogmišljenja zasnovanog nazornom i empirijskom, čimerazvija objektivnost,sposobnost razdvajanjabitnog od nebitnog, zakonitog

istraživanja zahtijeva ikorelaciju sa predmetom Bosanski/Hrvatski/Srpskijezik i književnost.


Sadržaji oprirodnogeografskimodlikama Bosne iHercegovine prije svegarazvijaju poduzetničkekompetencije kod učenika/ce,npr. savremenapoljoprivredna proizvodnja,proizvodnja energije, prenosenergije, efikasnost(obnovljivi izvori – solarnaenergija, energija vjetra,biogas, hidroenergija,reciklaža), zdravstvo (promocija zdravog načinaživota).




Učenik/ca će da odgovornovrednuje i poštuje prirodneelemente prostora nalokalnom i globalnom nivou irazvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja u

način razmišljanja, kritičkomišljenje, sposoban/na je dazaključuje logički, da tražidokaze i obrazlaže ih terazvija kritički stav premapodručjima koja se odnosena geografiju


Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti.Također, bit će sposoban/nada koristi različite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte,preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristirazličite metode geografskihistraživanja, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Kroz ovaj ishod učenik/ca seosposobljava da analiziraizvore kako bi utvrdio/lavažnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava zapojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima. Priistraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine uz

od slučajnog, shvata odnosizmeđu uzroka i posljedica.Sposoban/na je da izvodizaključke, koristi i predstavljainformacije u oblikufotografija, karata, modela idijagrama.

Kroz istraživački radučenik/ca razvijakompetencije iz informatičke idigitalne pismenosti.Također, bit će sposoban/nada koristi različite tehnike zapredstavljanje elemenataprostora (crtanje panoramskeslike, tematske karte,preslikavanje, mjerenje,multimedija itd.).

Ovaj ishod učenika/cuosposobljava da koristirazličite metode geografskihistraživanja, da koristiprethodna geografska i općaiskustva i pronalazimogućnosti učenja urazličitim životnim uvjetima.Učenik/ca će vladativerbalnim, kvantitativnim isimboličkim podacima kaošto su tekstovi, brojke,grafikoni, tablice, dijagrami ikarte - kartografska,numerička i funkcionalnapismenost.

Kroz ovaj ishod učenik/ca seosposobljava da analiziraizvore kako bi utvrdio/lavažnost pitanja, događaja,razvoja i/ili pojava zapojedince i/ili grupe,uključujući različite skupine iprepoznaje pristranosti upojedinim izvorima. Priistraživanju različitihgeografskih tema na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj iplanetarnoj razini razvija ikomunikacijske vještine uzkorištenje geografsketerminologije.

svakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na daprimjeni znanja u kontekstuživotne situacije.

Bit će sposoban/na dautvrđuje irazjašnjava prirodnevrednote, ocjenjujeraznolikosti i ljepoteprirodnog okoliša s jednestrane i različitih životnihuvjeta i socijalnih potrebakoje on pruža s druge strane.

Osposobljava se da povezujerazličite aspekate znanja, kaošto su kognitivni,emocionalni, etički, estetski,motorički i poznavat ćeteorije teritorijalnogtumačenja i objašnjenjateritorijalne raznolikosti.

Također, razvija sesposobnost korištenjageografskih podataka kaoalata za razumijevanjeprostora kao i povezivanja isažimanja različitih prostornihinformacija. Koristit ćegeografsku informacionutehnologiju za prikupljenjepodataka, analiziranje,valoriziranje i prognoziranjepojava i procesa u prostoru.

Kroz istraživački radpovezuje i koristi prethodnaznanja i iskustva sa novimsadržajima, te se podstičeslobodno razmišljanje,postavljanje pitanja,zahtjevnija i trajnijaposmatranja. Istraživanja iprezentovanje rezultataistraživanja podrazumijevasposobnost usmenog ipismenog izražavanja, tejasno i razumnoobjašnjavanje činjenica.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost uzkorištenje geografske


terminologije.




Ova komponenta razvija isposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentacija ka budućnosti.

Učenik/ca će bitisposoban/na da odgovornovrednuje i poštuje prirodneelemente prostora nalokalnom i globalnom nivou irazvija se svijest svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na da primjeneznanja u kontekstu životnesituacije.

Bit će sposoban/na dautvrđuje i razjašnjavanjaprirodne vrednote, ocjenjujeraznolikosti i ljepoteprirodnog okoliša s jednestrane i različitih životnihuvjeta i socijalnih potrebakoje on pruža s druge strane.

Osposobljava se da povezujerazličite aspekate znanja, kaošto su kognitivni,emocionalni, etički, estetski,

motorički i poznavat ćeteorije teritorijalnogtumačenja i objašnjenjateritorijalne raznolikosti.


Kroz istraživački radpovezuje i koristi prethodnaznanja i iskustva sa novimsadržajima, te se podstičeslobodno razmišljanje,postavljanje pitanja,zahtjevnija i trajnijaposmatranja. Istraživanja iprezentovanje rezultataistraživanja podrazumijevasposobnost usmenog ipismenog izražavanja, tejasno i smislenoprezentovanje stečenogznanja.

B.IV.4B.IV.4

Vodi raspravu o klimatsko -vegetacijskim odlikamaBosne i Hercegovine zarazvoj privrednihdjelatnosti.

B.IV.5B.IV.5

Valorizira prostor Bosne iHercegovine sa aspektahidroloških odlika.

B.IV.6B.IV.6

Kritički procjenjuje prostorBosne i Hercegovine saaspekta biogeografskihodlika i geografskograzmještaja i vrste tala.

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2

GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-

4.3.2

GEO-1.1.2 GEO-1.2.4 GEO-

4.3.2










Analizira statističkeparametre o klimatskimelementima i klimi.

Analizira klimatske tipove iklimatsku regionalizacijuBosne i Hercegovine.

Izrađuje klimatske kartekoristeći klimatsko -statističke podatke i IKT zarazličite svrhe (dnevnuprognozu vremena,mjesečnu, godišnju,razmještaj klimatskih tipova isl.)

Procjenjuje faktore koji utičuna razmještaj vegetacije naprostoru Bosne i Hercegovinei razvoj privrednih djelatnosti.

Upoređuje prostorni obuhvathidrografskih objekata Bosnei Hercegovine samogućnostima njihovogkvalitativnog iskorištavanjaposebno podzemnih voda.

Procjenjuje statističkepokazatelje o hidrografskimodlikama voda Bosne iHercegovine (površina sliva,hidrološki profil, vodni bilans,režim, proticaj, oticaj,vodostaj, fizičke i hemijskeosobine i dr.).

Analizira podzemnucirkulaciju voda kraškihprostora.

Procjenjuje mogućnostiiskorištavanja vodnogresursa za razvoj privrednihdjelatnosti u Bosni iHercegovini (veza sapoduzetničkim sektorom iidejama ekonomskograzvoja).

Upoređuje međudjelovanjebiogeografskih faktora saarealima razmještaja biljnih iživotinjskih vrsta u Bosne iHercegovine

Analizira razmještajbiogeografskih vrsta nateritoriji Bosne i Hercegovine.

Analizira međudjelovanjeklimatskih i vegetacijskihfaktora na razmještaj tala uBosne i Hercegovine.

Razlikuje vrste tala naprostoru Bosne i Hercegovines mogućnostima njihovogkvalitativnog iskorištavanja(veza sa IKT-om ipoduzetništvom).

Procjenjuje uticaj pozitivnih inegativnih antropogenihfaktora na razvoj, razmještaj ikvalitetu tala u Bosni iHercegovini.

KLJUČNI SADRŽAJI

Klimatske odlike, klimatskaregionalizacija Bosne iHercegovine. Klimatsko -statistički godišnjaci zaBosnu i Hercegovinu.

KLJUČNI SADRŽAJI

Hidrografska obilježja Bosne iHercegovine. Podzemevode.Tekućice Bosne iHercegovine. Jezera i moreBosne iHercegovine.Hidrološko -statistički godišnjaci.

KLJUČNI SADRŽAJI

Tla – faktori nastanka, tipovi irazmještaj Bosne iHercegovine. Biogeografskeodlike Bosne i Hercegovine.Razmještaj biljnih iživotinjskih vrsta u Bosne iHercegovine


ISHODA


Izvođenje terenskihistraživanja u lokalnoj sredinije veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina. Posjeta meteorološkoj stanici i sl.

Sadržaje treba obogatitiilustrativnim i filmskimmaterijalom kao i video -zapisima. Podsticati


ISHODA


Izvođenje terenskihistraživanja u lokalnoj sredinije veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina. Posjeta karakterističnimhidrografskim objektima i sl.

Sadržaje treba obogatitiilustrativnim i filmskimmaterijalom kao i video -


ISHODA


Izvođenje terenskihistraživanja u lokalnoj sredinije veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina. Posjetanacionalnom parku i sl.

Sadržaje treba obogatitiilustrativnim i filmskimmaterijalom kao i video -zapisima. Podsticati

učenika/cu na detaljnija,zahtjevnija i trajnijaposmatranja, da povezuju ikoriste prethodna znanja iiskustva sa novimsadržajima.

Upoređivati klimatskeelemente uz pomoćtematskih karata i dijagrama.

Radi seminarski rad oprirodnogeografskimodlikama nekog dijela Bosnei Hercegovine.



Analizirajući ulogu fizičkihsistema i procesa uoblikovanju prirodnogokruženje i načine na kojeprirodno okruženje utiče navrste ljudskih aktivnosti kojese odvijaju na tom prostoruneophodan je holističkipristup što zahtijevainterdisciplinarnost unjihovom izučavanju.



zapisima. Podsticati učenika/cu na detaljnija,zahtjevnija i trajnijaposmatranja, da povezuju ikoriste prethodna znanja iiskustva sa novimsadržajima.

Upoređivati klimatskeelemente uz pomoćtematskih karata i dijagrama.Procjenjivati uticaj reljefa,klime i tla na bogatstvo vodana određenim područjimadržave. Na konkretnomprimjeru obrazlaže načineprivrednog iskorištavanjakopnenih voda i Jadranskogmora.

Radi seminarski rad oprirodnogeografskimodlikama nekog dijela Bosnei Hercegovine.



Analizirajući ulogu fizičkihsistema i procesa uoblikovanju prirodnogokruženje i načine na kojeprirodno okruženje utiče navrste ljudskih aktivnosti kojese odvijaju na tom prostoruneophodan je holističkipristup što zahtijevainterdisciplinarnost unjihovom izučavanju.

Uz upotrebu informacijsko -komunikacijskih tehnologijarazvija se interes za terenskaistraživanja lokalne sredine,

učenika/cu na detaljnija,zahtjevnija i trajnijaposmatranja, da povezuju ikoriste prethodna znanja iiskustva sa novimsadržajima.

Radi seminarski rad oprirodnogeografskimodlikama nekog dijela Bosnei Hercegovine. Na osnovufotografija i pedološke karteizvodi zaključke omogućnostima i stepenuiskorištavanja tla koristećielaborate, prostorne planovei relevantnu literaturu.



Analizirajući ulogu fizičkihsistema i procesa uoblikovanju prirodnogokruženje i načine na kojeprirodno okruženje utiče navrste ljudskih aktivnosti kojese odvijaju na tom prostoruneophodan je holističkipristup što zahtijevainterdisciplinarnost unjihovom izučavanju.Korelacija sa biologijommože se ostvariti krozpovezanost i međuzavisnostreljefnih obilježja, klime,biljnog i životinjskog svijeta, asa hemijom krozpreveliku ekspolataciju prirodnihresursa. Uz upotrebuinformacijsko -komunikacijskih tehnologijarazvija se interes za terenska





Učenik/ca će sposoban/na daodgovorno vrednuje i poštujeprirodne elemente prostorana lokalnom i globalnomnivou i razvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na daprimjeni znanja u kontekstuživotne situacije.

Bit će sposoban/na dautvrđuje irazjašnjava prirodnevrednote, ocjenjujeraznolikosti i ljepoteprirodnog okoliša s jednestrane i različitih životnihuvjeta i socijalnih potrebakoje on pruža s druge strane.


što je veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina(npr.istraživanje karakterističnih hidrografskih objekata isl.).

Istraživanje i prezentovanjerezultata istraživanjazahtijeva i korelaciju sapredmetom Bosanski/Hrvatski/Srpskijezik i književnost.




Ova ishod razvija isposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentacija ka budućnosti.

Učenik/ca će bitisposoban/na da odgovornovrednuje i poštuje prirodneelemente prostora nalokalnom i globalnom nivou irazvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na da primjeniznanja u kontekstu životnesituacije.

Bit će sposoban/na dautvrđuje i razjašnjava

istraživanja lokalne sredine,što je veoma značajno zaprimjenu stečenih znanja ivještina (npr.istraživanjekarakterističnih oblika reljefa,posjeta meteorološkoj stanici,nacionalnom parku,karakterističnimhidrografskim objektima isl.).






Učenik/ca će bitisposoban/na da odgovornovrednuje i poštuje prirodneelemente prostora nalokalnom i globalnom nivou irazvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.



prirodne vrednote, ocjenjujeraznolikosti i ljepoteprirodnog okoliša s jednestrane i različitih životnihuvjeta i socijalnih potrebakoje on pruža s druge strane.




Učenik/ca će bitisposoban/na da primjeniznanja u kontekstu životnesituacije.

Bit će sposoban/na dautvrđuje i razjašnjavaprirodne vrednote, ocjenjujeraznolikosti i ljepoteprirodnog okoliša s jednestrane i različitih životnihuvjeta i socijalnih potrebakoje on pruža s druge strane.




B.IV.7B.IV.7

Kritički prosuđujedemogeografske odlikeBosne i Hercegovine.

B.IV.8B.IV.8

Prosuđuje o važnostimultikulturalnosti u Bosne iHercegovine.

B.IV.9B.IV.9

Prosuđuju razvoj inastanak naselja u Bosne iHercegovine.

GEO-2.1.2 GEO-2.2.3 GEO-

4.3.2

GEO-2.1.2 GEO-2.2.3 GEO-

4.3.2

GEO-1.2.1 GEO-3.3.1 GEO-

4.3.2

Analizira faktore i pravcesavremenih migratornihkretanja u Bosni iHercegovini.

Pronalazi načine i rješenjaproblema savremenihmigratornih kretanja u Bosni iHercegovine.

Procjenjuje uticaj savremenedinamike kretanjastanovništva na ekonomskirazvoj Bosne i Hercegovine.

Procjenjuje demogeografskestrukture Bosne iHercegovine na osnovu grafičkih i kartografskihprikaza.

Predlaže politike i mjere zarješenje demogeografskihproblema u Bosni iHercegovini.

Komparira pozitivne inegativne primjere državasvijeta u pogledumultikulturalnosti društva.

Razlikuje pozitivne vrijednostimultikulturalnosti udoprinosu razvoja pozitivnihdruštvenih normi i pravila.

Pronalaze načine i rješenjakoja vode poboljšanjumultikulturalnosti na prostoruBosne i Hercegovine(afektivni).

Analizira nastanak i razvojnaselja u Bosni i Hercegovini.(prema funkciji i strukturi)koristeći se historiografskimpodacima.

Upoređuje morfološke odlikenaselja u Bosne iHercegovine sa faktorimanjihovog razvoja i postankakoristeći se historiografskimpodacima.

Utvrđuje morfološko -geografske odlike naseljaBosne i Hercegovine.

Komparira pozitivne inegativne uticaje procesaurbanizacije.

Analizira karakterističanizgled gradova Bosne iHercegovine kroz njihovhistorijski, privredni razvoj,promjenu njihove prostorne,morfološke, socioekonomskei kulturološke strukture.

Pronalazi nova rješenja zaočuvanje starih naselja,ruralnih područja i urbanihjezgri sa akcentom na njihovupromociju (veza sa IKT-om ipoduzetništvom).

KLJUČNI SADRŽAJI

Historijsko - geografskeodlike naseljavanja prostoraBosne i Hercegovine.Prirodno i mehaničkokretanje stanovništva Bosne iHercegovine. Strukturestanovništva Bosne iHercegovine. Mjere i populacione politike.

KLJUČNI SADRŽAJI

Bosna i Hercegovina u mrežimultikulturalnosti - razvojidentiteta i patriotizma.

KLJUČNI SADRŽAJI

Naselja u Bosni iHercegovini. Savremeneodlike naselja u Bosni iHercegovini.


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanja –


ISHODA

Ovaj ishod ima veliki značajza razvoj ličnog, prostorno i


ISHODA

1.Mogućnosti efikasnogučenja i podučavanja –










metodičke smjernice

Ovaj ishod ima veliki značajza razvoj ličnog, prostorno idruštvenog identitetaučenika/ce, kao i stavova ivrijednosti koji su zasnovanina postovanju svakogpojedinca bez obzira narasnu, nacionalnu, religijsku,socijalnu, rodnu, regionalnu ilineku drugu pripadnost.

Koristeći odgovarajućestatističke podatke,dijagrame, grafikone,statističke podatke analiziraelemente i strukturustanovništva Bosne iHercegovine. Na osnovuanalize podataka odemografskoj slici Bosne iHercegovine predlaže mjerepopulacione politike iobrazlaže ih.

Pronalazi i na karti obilježavademografski najinteresantnijapodručja, kao što su prostorisa najmanjim brojemstanovnika ili sa najvećimbrojem stanovnika, sanajmanjom gustinomnaseljenosti ili sa najvećomgustinom naseljenosti i sl.



Geografska izučavanja odruštvenogeografskimodlikama Bosne iHercegovine su vrlo složena,što zahtijeva interdisciplinarni

društvenog identitetaučenika/ce, kao i stavova ivrijednosti koji su zasnovanina postovanju svakogpojedinca bez obzira narasnu, nacionalnu, religijsku,socijalnu, rodnu, regionalnu ilineku drugu pripadnost.



Geografska izučavanja odruštvenogeografskimodlikama Bosne iHercegovine su vrlo složena,što zahtijeva interdisciplinarnipristup. Korelacija se možeostvariti sa matematikom(svijest o ulozi matematičkihznanja i vještinama usvakodnevnom životu,prikuplja i obrađuje podatkeiz različitih izvora, izrađuje ianalizira crteže, grafikone,dijagrame i sl.) i historijskimnaukama (povezanostizmeđu određenih historijskihdogađaja i širih društvenih,ekonomskih i političkihpravaca i razvoja).


Razvija se holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju, sposobnostkompleksnog i sistemskogmišljenje i postavljanjaanalitičkih pitanja i kritičkogmišljenja kao i sposobnost

metodičke smjernice

Ovaj ishod ima veliki značajza razvoj ličnog, prostorno idruštvenog identitetaučenika/ce, kao i stavova ivrijednosti koji su zasnovanina postovanju svakogpojedinca bez obzira narasnu, nacionalnu, religijsku,socijalnu, rodnu, regionalnu ilineku drugu pripadnost.

Pomoću kartografskihsimbola i boja može prikazati vrstu, veličinu i rasporedgradskih i seoskih naselja uzupotrebu IKT-a.

Problematizirati aktuelneprobleme u naseljima Bosne iHercegovine ( infrasruktura,nelegalna gradnja, razlike ukvaliteti života. Usporedba sarazvijenim svijetom.Arhitektura kao odrazprirodnog krajolikai historijskih dešavanja i njenuticaj na transformacijuprostora).



Geografska izučavanja odruštvenogeografskimodlikama Bosne iHercegovine su vrlo složena,što zahtijeva interdisciplinarnipristup. Korelacija se možeostvariti sa matematikom(svijest o ulozi matematičkihznanja i vještinama usvakodnevnom životu,

pristup. Korelacija se možeostvariti sa matematikom(svijest o ulozi matematičkihznanja i vještinama usvakodnevnom životu,prikuplja i obrađuje podatkeiz različitih izvora, izrađuje ianalizira crteže, grafikone,dijagrame i sl.) i historijskimnaukama (povezanostizmeđu određenih historijskihdogađaja i širih društvenih,ekonomskih i političkihpravaca i razvoja).





Razvija se svijest oprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Učenik/ca će bitisposoban/na da primjeneznanja u kontekstu životnesituacije.

Sadržaji ovog ishodadoprinose razvojuistraživačkih vještina,sposobnosti analitičkogpristupa i obrade informacijapovezanih s demografijom,naseljavanjem i razvojem

povezivanja znanja.

Ova komponenta razvija isposobnost kreativnostmišljenja – izlazak izvanustaljenih okvira i stereotipate orijentacija ka budućnosti.


Sadržaji ovog ishodadoprinose razvojuistraživačkih vještina,sposobnosti analitičkogpristupa i obrade informacijapovezanih s demografijom,naseljavanjem i razvojemprivrede, te procjenjujerazličite strategije koje semogu koristiti u rješavanjusocijalnih i ekonomskihproblema. Razvijaju se ivještine korištenja raznihinformaciono -komunikacijskih tehnologija,pronalaženje, obrada ikorištenje informacijaodgovarajućim metodama,kritičko prosuđivanjeinformacija (analiza grafičkih,statističkih, kartografskihprikaza).

prikuplja i obrađuje podatkeiz različitih izvora, izrađuje ianalizira crteže, grafikone,dijagrame i sl.) i historijskimnaukama (povezanostizmeđu određenih historijskihdogađaja i širih društvenih,ekonomskih i političkihpravaca i razvoja).






Sadržaji ovog ishodadoprinose razvojuistraživačkih vještina,sposobnosti analitičkogpristupa i obrade informacijapovezanih s demografijom,naseljavanjem i razvojemprivrede, te procjenjujerazličite strategije koje semogu koristiti u rješavanjusocijalnih i ekonomskihproblema. Razvijaju se i

privrede, te procjenjujerazličite strategije koje semogu koristiti u rješavanjusocijalnih i ekonomskihproblema. Razvijaju se ivještine korištenja raznihinformaciono -komunikacijskih tehnologija,pronalaženje, obrada ikorištenje informacijaodgovarajućim metodama,kritičko prosuđivanjeinformacija (analiza grafičkih,statističkih, kartografskihprikaza).

vještine korištenja raznihinformaciono -komunikacijskih tehnologija,pronalaženje, obrada ikorištenje informacijaodgovarajućim metodama,kritičko prosuđivanjeinformacija (analiza grafičkih,statističkih, kartografskihprikaza).

B.IV.10B.IV.10

Procjenjuje privredno -geografski razvoj Bosne iHercegovine i kategoriziraprivredno - geografskeregije u Bosni i Hercegoviniprema uticaju prirodno -geografskih faktora.

GEO-2.2.4 GEO-2.3.2 GEO-

4.3.2




Procjenjujeprirodnogeografske idruštvenogeografske faktorerazvoja privrede Bosne iHercegovine u kontekstusavremenih globalizacijskihprocesa.

Analizira razmještajprivrednih djelatnosti u Bosnei Hercegovine s obzirom nanjihov razmještaj, resurse iznačaj u privrednom razvoju.

Procjenjuje turističko -geografske, saobraćajno -geografske i trgovačke vezeBosne i Hercegovine naregionalnom i globalnomnivou.

Klasifikuju faktore kojiuzrokuju nedovoljanekonomsko - geografskinapredak Bosne iHercegovine. u savremenimsvjetskim tokovima(korupcija, nepotizam, visokastopa privrednog kriminala,proces privatizacije,nedovoljna vladavina prava,loša obrazovna strukturastanovništva i sl.).

Kreira modele savremenogprivrednog iskorištavanjaresursa Bosne i Hercegovine.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografski i društvenogeografski faktori privrednog razvoja Bosne i Hercegovine.Sektori privrednih djelatnosti i njihov razmještaj. Odlike privredne tranzicije i uticaj na privreduBosne i Hercegovine. Savremene odlike privrednog razvoja Bosne i Hercegovine.



Diskutuje o mogućnostima razvoja privrede i predlaže odgovarajuća rješenja.(npr. Pri sklapanjutrgovinskog sporazuma sa nekom državom koja bi trebala biti tri najznačajnija kriterija kako bitaj ugovor bio prihvatljiv za Bosnu i Hercegovinu? Koliko je važno pri potpisivanju trgovačkihugovora nuditi i svoje prirodne resurse? Koliko je važno razmišljati o okolišnim standardima, alii pitanju zapošljavanja? Koji industrijski sektori u Bosni i Hercegovini se oslanjaju na uvozsirovina?).

Na konkretnom primjeru daje mišljenje o proizvodnji zdrave hrane i razvoju eko turizma.Izrađuju turističke karte i turističke vodiče za lokalnu zajednicu.

Insistirati na kontunuiranom geografskom istraživačkom radu kroz koji će istraživati raznedogađaje, probleme i/ili pojave što će doprinijeti razvoju geografskog mišljenja, razvijanjukriterija koje će koristiti za procjenu podataka, dokaza i/ili informacija te donošenju procjena,odluka ili predviđanja i/ili ispravnih zaključaka.


Geografska izučavanja o društvenogeografskim odlikama Bosne i Hercegovine su vrlo složena,što zahtijeva interdisciplinarni pristup. Korelacija se može ostvariti sa matematikom (svijest oulozi matematičkih znanja i vještinama u svakodnevnom životu, prikuplja i obrađuje podatke izrazličitih izvora, izrađuje i analizira crteže, grafikone, dijagrame i sl.) i historijskim naukama(povezanost između određenih historijskih događaja i širih društvenih, ekonomskih i političkihpravaca i razvoja).


Razvija se holistički pristup i interdisciplinarnost u razmišljanju, sposobnost kompleksnog isistemskog mišljenje i postavljanja analitičkih pitanja i kritičkog mišljenja kao i sposobnostpovezivanja znanja.

Ovaj ishod razvija i sposobnost kreativnost mišljenja – izlazak izvan ustaljenih okvira istereotipa te orijentacija ka budućnosti.

Razvija se svijest o primjenjivosti i aplikativnosti svih geografskih spoznaja u svakodnevnomživotu. Učenik/ca će biti sposoban/na da primjene znanja u kontekstu životne situacije.

Sadržaji ove komponente doprinose razvoju istraživačkih vještina, sposobnosti analitičkogpristupa i obrade informacija povezanih s demografijom, naseljavanjem i razvojem privrede, teprocjenjuje različite strategije koje se mogu koristiti u rješavanju socijalnih i ekonomskihproblema. Razvijaju se i vještine korištenja raznih informaciono - komunikacijskih tehnologija,pronalaženje, obrada i korištenje informacija odgovarajućim metodama, kritičko prosuđivanjeinformacija (analiza grafičkih, statističkih, kartografskih prikaza).

Sadržaji o prirodnogeografskim odlikama Bosne i Hercegovine prije svega razvijajupoduzetničke kompetencije kod učenika/ce, npr. savremena poljoprivredna proizvodnja,proizvodnja energije, prenos energije, efikasnost (obnovljivi izvori – solarna energija, energijavjetra, biogas, hidroenergija, reciklaža), zdravstvo (promocija zdravog načina života).


C.IV.1C.IV.1

Kritički procjenjuje uzroke iposljedice onečišćenja idegradacije okoliša uBosni i Herecegovini ianalizira njihov uticaj naekološku opterećenostprostora, prostornuorganizaciju i funkcionalnokorištenje prostora za životljudi u Bosni i Hercegovini.

C.IV.2C.IV.2

Modelira rješenja zaodrživo korištenjeprirodnih resursa, sirovinai energije i procjenjujenjihov uticaj na kvalitetživljenja u Bosni iHercegovini.

C.IV.3C.IV.3

Kritički procjenjuje nivozaštite geobaštine(prirodna i kulturna), pravnii institucionalni okvir iizazove upravljanjazaštićenim područjima uBosni i Hercegovini.

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.4

GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-

3.3.1

GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-

3.3.4

Analizira zakonske mjere naočuvanju zaštite okoliša(životne sredine).

Kreira mjere i politike zarješavanje, ublažavanje isanaciju aktuelnihgeoekoloških problema iprirodnih opasnosti u Bosni iHercegovim.

Valorizuje elemente zaštiteprirodno - geografskestrukture Bosne iHercegovine kao i načineizdvajanja zaštićenihpodručja.

Analizira složenostpojavljivanja prirodnihresursa u Bosni iHercegovini.

Istražuje geografskirazmještaj prirodnih resursa.

Procjenjuje važnost očuvanjaokoliša i planskogaupravljanja prirodnimresursima kao preduvjetomodrživog razvoja.

Analizira razmještaj idostupnost obnovljivih ineobnovljivih energetskihizvora u Bosni i Hercegovini imogućnost njihovogiskorištavanja koristeći seIKT-om, kartografskimprikazima i statističkimpodacima te njihovuekonomsku i ekološkuopravdanost.

Kreira nove modele i načinesprječavanja degradacijeprirodnih resursa, teprobleme vezane za uticaj nakvalitet življenja (na svimprostornim nivoima).

Kreira nove modele i načinesprječavanja degradacijeprirodnih resursa, teprobleme vezane za uticaj nakvalitet življenja (na svimprostornim nivoima).

Valorizira elemente zaštiteprirodno - geografskestrukture Bosne iHercegovine kao i načineizdvajanja zaštićenihpodručja.

Kreira načine zaštite ipromocije baštine kaoprostornih identiteta i resursaza razvoj turizma koristećiIKT.

Kreira načine zaštite ipromocije kraških područjakoristeći IKT.










KLJUČNI SADRŽAJI

Zakonske mjere za očuvanježivotne sredine u Bosni iHercegovini. Resursi, njihovavalorizacija i održivokorištenje. Zaštićenapodručja Bosne iHercegovine - kriterijiizdvajanja zaštićenihpodručja i njhov razmještaj.

KLJUČNI SADRŽAJI

Resursi, njihova valorizacija iodrživo korištenje.

Provođenje aktivnosti nalokalnom nivou zaštite.Volonterizam.

Prostorno planiranje –planiranje, unapređenje ipredviđanje održivog razvojaprostora Bosne i Hercegovine

KLJUČNI SADRŽAJI

Zaštićena područja Bosne iHercegovine - kriterijiizdvajanja zaštićenihpodručja i njhov razmještaj.Provođenje aktivnosti nalokalnom nivou zaštite.


ISHODA


Učenik/ca za razumijevanjesadržaja ovog ishoda koristise geografskim mišljenjem igeografskim konceptima (tj.prostorni značaj, obrasci itrendovi, međusobni odnosi,geografska perspektiva).

Kreira mjere i politike zarješavanje, ublažavanje isanaciju aktuelnihgeoekoloških problema iprirodnih opasnosti u Bosni iHercegovim (npr. smanjenjeobradivih površina,zagađenje tla, povećanapotrošnja energije, potrošnjaekološki neprihvatljivih vidovaenergije i njena neadekvatnaraspodjela, erozija tla,kamenolomi, očuvanjebiodiverziteta, eksploatacijaruda, upravljanje otpadom,ugroženost podzemnih voda,poplave, otpadne vode,zagađenje zraka, buka i sl.)pri čemu opisuje strategijekoje privreda i državaprovode. Kako državnesubvencije i koncesije utičuna održivu upotrebu resursa?

Upoznaje se sa zakonom ozaštićenim objektima -lokalitetima i kategorišezakonom zaštićene objekte –lokalitete. Učenik/ca moženpr. uraditi digitalizaciju


ISHODA


Učenik/ca za razumijevanjesadržaja ovog ishoda koristise geografskim mišljenjem igeografskim konceptima (tj.prostorni značaj, obrasci itrendovi, međusobni odnosi,geografska perspektiva).

Kreira mjere i politike zarješavanje, ublažavanje isanaciju aktuelnihgeoekoloških problema iprirodnih opasnosti u Bosni iHercegovim (npr. smanjenjeobradivih površina,zagađenje tla, povećanapotrošnja energije, potrošnjaekološki neprihvatljivih vidovaenergije i njena neadekvatnaraspodjela, erozija tla,kamenolomi, očuvanjebiodiverziteta, eksploatacijaruda, upravljanje otpadom,ugroženost podzemnih voda,poplave, otpadne vode,zagađenje zraka, buka i sl.)pri čemu opisuje strategijekoje privreda i državaprovode. Kako državnesubvencije i koncesije utičuna održivu upotrebu resursa?

Upoznaje se sa zakonom ozaštićenim objektima -lokalitetima i kategorišezakonom zaštićene objekte –lokalitete. Učenik/ca moženpr. uraditi digitalizaciju


ISHODA


Upoznaje se sa zakonom ozaštićenim objektima -lokalitetima i kategorišezakonom zaštićene objekte –lokalitete. Učenik/ca moženpr. uraditi digitalizacijukulturne i prirodne baštinelokalne sredine.


2. Mogućnost ostvarivanjameđupredmetnepovezanosti –međupredmetna korelacija

Ovaj ishod zahtijeva odučenika analizu okolišne,ekonomske, političke ilidruštvene implikacijeproblema pojava/procesa zbog čega je neophodanholističkom pristup. Ovakomponenta pokazujecentralno mjesto i mosnostgeografije kao i neophodnost

kulturne i prirodne baštinelokalne sredine.

Procjenjuje kroz primjerenačine korištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjene, uređenja iorganizacije prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenja (npr.loša vodovodna,kanalizaciona i saobraćajnainfrastruktura, upravljanjeotpadom, zagađenje zraka,prostori i objekti za odmor irekreaciju - parkovi, sportskitereni, pristup obrazovnim,kulturnim i zdravstvenimustanovama, sigurnost inelegalna gradnja, koncesijenad vodama i nelegalnagradnja na vodozaštitnimzonama, smiještanjeindustrije u ekološkineadekvatnim područjima,gradnja mini centrala,eksploatacija rudnomineralnog bogatstva –problem antropogenogreljefa, pojava klizišta, poljoprivredne površine podugarom, zagađenje ineracionalno korištenjepoljoprivrednog zemljišta idr.) kroz geografskaistraživanja na svim nivoima.Kako mogu prostornetehnologije (npr. kartografija,GIS, GPS, daljinskoistraživanje) pomoći unadzoru ili predviđanjuprirodnih katastrofa?

Predlaže načine djelovanjakoji bi učinili određenapodručja održivijim (npr.širenje zelenih površina ugradovima, iznajmljivanjebicikla, jačanje javnogprevoza, kvalitetnijeupravljanje otpadom i sl.).

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskog

kulturne i prirodne baštinelokalne sredine.

Procjenjuje kroz primjerenačine korištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjene, uređenja iorganizacije prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenja (npr.loša vodovodna,kanalizaciona i saobraćajnainfrastruktura, upravljanjeotpadom, zagađenje zraka,prostori i objekti za odmor irekreaciju - parkovi, sportskitereni, pristup obrazovnim,kulturnim i zdravstvenimustanovama, sigurnost inelegalna gradnja, koncesijenad vodama i nelegalnagradnja na vodozaštitnimzonama, smiještanjeindustrije u ekološkineadekvatnim područjima,gradnja mini centrala,eksploatacija rudnomineralnog bogatstva –problem antropogenogreljefa, pojava klizišta, poljoprivredne površine podugarom, zagađenje ineracionalno korištenjepoljoprivrednog zemljišta idr.) kroz geografskaistraživanja na svim nivoima.Kako mogu prostornetehnologije (npr. kartografija,GIS, GPS, daljinskoistraživanje) pomoći unadzoru ili predviđanjuprirodnih katastrofa?

Predlaže načine djelovanjakoji bi učinili određenapodručja održivijim (npr.širenje zelenih površina ugradovima, iznajmljivanjebicikla, jačanje javnogprevoza, kvalitetnijeupravljanje otpadom i sl.).

Insistirati na kontunuiranomgeografskom istraživačkomradu kroz koji će istraživatirazne događaje, probleme i/ilipojave što će doprinijetirazvoju geografskog

povezivanja prirodnog idruštveno – humanističkogodgojno – obrazovnogpodručja pri holističkomrazumijevanju prostornestvarnosti – Svijeta u kojemživimo. Kako bi riješiliprobleme, donijeli odluke,prosudili ili oblikovali planove(modele) djelovanja IKTmože značajno doprinijeticiljevima obrazovanja zaodrživi razvoj u geografiji.



Geografski sadržaji ovogishoda doprinose podizanjugeoekološke svijesti kodučenika/ce (razvijanjesposobnosti sveobuhvatnepercepcije prostora,usvajanje sistemageoekološkog znanja,formiranje geoekološkihnavika, izgradnjegeoekološke kulture) ikritičkog promatranjaokoliša.

Razvijanjem kritičkogmišljenja o upravljanju iodrživosti resursima kodučenika/ce se razvija iinovativnost, kojapodrazumijeva otvorenost zanove ideje, pokretanjepromjena u neposrednomokruženju i razvijanjepoduzetničke kompetencije.Podržavat će kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacije itd.kada traži objašnjenja kakoSvijet funkcioniše i kadapokušava doći doalternativnih rješenja

mišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Ovaj ishod zahtijeva odučenika analizu okolišne,ekonomske, političke ilidruštvene implikacijeproblema pojava/procesa zbog čega je neophodanholističkom pristup. Ovakomponenta pokazujecentralno mjesto i mosnostgeografije kao i neophodnostpovezivanja prirodnog idruštveno – humanističkogodgojno – obrazovnogpodručja pri holističkomrazumijevanju prostornestvarnosti – Svijeta u kojemživimo. Kako bi riješiliprobleme, donijeli odluke,prosudili ili oblikovali planove(modele) djelovanja IKTmože značajno doprinijeticiljevima obrazovanja zaodrživi razvoj u geografiji.



Geografski sadržaji ovogishoda doprinose podizanjugeoekološke svijesti kodučenika (razvijanjesposobnosti sveobuhvatnepercepcije prostora,usvajanje sistemageoekološkog znanja,formiranje geoekoloških

mišljenja, razvijanju kriterijakoje će koristiti za procjenupodataka, dokaza i/iliinformacija te donošenjuprocjena, odluka ilipredviđanja i/ili ispravnihzaključaka.


Ovaj ishod zahtijeva odučenika analizu okolišne,ekonomske, političke ilidruštvene implikacijeproblema pojava/procesa zbog čega je neophodanholističkom pristup. Ovakomponenta pokazujecentralno mjesto i mosnostgeografije kao i neophodnostpovezivanja prirodnog idruštveno – humanističkogodgojno – obrazovnogpodručja pri holističkomrazumijevanju prostornestvarnosti – Svijeta u kojemživimo. Kako bi riješiliprobleme, donijeli odluke,prosudili ili oblikovali planove(modele) djelovanja IKTmože značajno doprinijeticiljevima obrazovanja zaodrživi razvoj u geografiji.



Geografski sadržaji oveogishoda doprinose podizanjugeoekološke svijesti kodučenika (razvijanjesposobnosti sveobuhvatnepercepcije prostora,usvajanje sistemageoekološkog znanja,formiranje geoekoloških

(multiperspektivna dimenzija).Razvija se holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju kao i sposobnostkreativnost mišljenja –izlazak izvan ustaljenih okvirai stereotipa te orijentacija kabudućnosti.

Zalagat će se planiranjeuravnotežene upotrebeokoliša i brinut će se zakvalitetu života budućihgeneracija (održivi razvoj).

Ovaj ishod kod učenika/cerazvija sposobnostkompleksnog i sistemskogmišljenje, postavljanjaanalitičkih pitanja i kritičkogmišljenja kao i sposobnost iodvažnost za svladavanjemprepreka i rješavanjeproblema. Razvija se svijesto ličnoj odgovornosti, dasvojim načinom života neugrožava okoliš (životnusredinu) kao i sposobnostsuočavanja s krizama irizicima i odlučivanja usituacijama neizvjesnosti.

Učenik/ca će se osposobitida iznosi svoja stajališta,interese i načela i bit ćespreman/na da prihvatapodjele zaduženja i preuzimaodgovornost.

Osposobljava se zasudjelovanje udemokratskom odlučivanju,identificiranju socijalnihpartnera i njihovih interesa ibit će sposoban dapregovaran i postizesporazume.

Bit će spreman/na isposoban/na da rješavageoekološke problemeshodno svojim mogućnostimai razumijevat će važnoststavova i vrijednosti uodlučivanju pri intervencijamau prostoru.

Pravilno će postupati spotencijalnim prirodnimkatastrofama i suosjećat će s

navika, izgradnjegeoekološke kulture) ikritičkog promatranjaokoliša.

Razvijanjem kritičkogmišljenja o upravljanju iodrživosti resursima kodučenika/ce se razvija iinovativnost, kojapodrazumijeva otvorenost zanove ideje, pokretanjepromjena u neposrednomokruženju i razvijanjepoduzetničke kompetencije.Podržavat će kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacije itd.kada traži objašnjenja kakoSvijet funkcioniše i kadapokušava doći doalternativnih rješenja(multiperspektivna dimenzija).Razvija se holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju kao i sposobnostkreativnost mišljenja –izlazak izvan ustaljenih okvirai stereotipa te orijentacija kabudućnosti.



Učenik/ca će se osposobitida iznosi svoja stajališta,interese i načela i bit ćespreman/na da prihvatapodjele zaduženja i preuzima

navika, izgradnjegeoekološke kulture) ikritičkog promatranjaokoliša.

Razvijanjem kritičkogmišljenja o upravljanju iodrživosti resursima kodučenika/ce se razvija iinovativnost, kojapodrazumijeva otvorenost zanove ideje, pokretanjepromjena u neposrednomokruženju i razvijanjepoduzetničke kompetencije.Podržavat će kritičku analizu„velikih ideja“ poput održivograzvoja, globalizacije itd.kada traži objašnjenja kakoSvijet funkcioniše i kadapokušava doći doalternativnih rješenja(multiperspektivna dimenzija).Razvija se holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju kao i sposobnostkreativnost mišljenja –izlazak izvan ustaljenih okvirai stereotipa te orijentacija kabudućnosti.



Učenik/ca će se osposobitida iznosi svoja stajališta,interese i načela i bit ćespreman/na da prihvatapodjele zaduženja i preuzima

ljudima koje je zadesila i bitće spreman/na da pomogneu slučaju prirodnih katastrofa.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta iaktivno će sudjelovati uživotu svoje zajednice -spremnost volontiranju.

Učenik/ca poznaje teorije,zakonske odredbe i praktičnapitanja prostornog planiranjakao i teorije teritorijalnogtumačenja i objašnjenjateritorijalne raznolikosti te ćekoristiti geografske podatakekao alat za razumijevanjeprostora.

Razvija se sposobnostpodučavanja, širenja ipodizanja svijesti ogeografskim prostornimpitanjima kao i sposobnostpovezivanja i sažimanjarazličitih prostornihinformacija.

Posjeduje kritički interes zaočuvanje Zemlje kao svogdoma i razumije zašto jeodrživ pristup za budućnostod presudne važnosti.

Koristi geografskuinformacionu tehnologiju zaprikupljenje podataka,analiziranje, valoriziranje iprognoziranje pojava iprocesa u prostoru.

Ovim sadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kod

odgovornost.



Pravilno će postupati spotencijalnim prirodnimkatastrofama i suosjećat će sljudima koje je zadesila i bitće spreman/na da pomogneu slučaju prirodnih katastrofa.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta iaktivno će sudjelovati uživotu svoje zajednice -spremnost volontiranju.




Koristi geografskuinformacionu tehnologiju zaprikupljenje podataka,

odgovornost.



Pravilno će postupati spotencijalnim prirodnimkatastrofama i suosjećat će sljudima koje je zadesila i bitće spreman/na da pomogneu slučaju prirodnih katastrofa.Posjedovat će osjećajgrađanskog identiteta iaktivno će sudjelovati uživotu svoje zajednice -spremnost volontiranju.




Koristi geografskuinformacionu tehnologiju zaprikupljenje podataka,

učenika i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim,savremena poljoprivrednaproizvodnja (ekoproizvodnja), turizam (ruralni/ eko – turizam).sl.).

analiziranje, valoriziranje iprognoziranje pojava iprocesa u prostoru.

Ovim sadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim,savremena poljoprivrednaproizvodnja (ekoproizvodnja), turizam (ruralni/ eko – turizam).sl.).

analiziranje, valoriziranje iprognoziranje pojava iprocesa u prostoru.

Ovim sadržajima razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje. Kakosu sadržaji aktuelni, doprinosise i razvoju kreativno -produktivnih kompetencija(omogućavanje izražavanjavlastitih misli, ideja, razvijanjesposobnosti posmatranja iučestvovanja, te integrisanjanovih iskustava i spremnostiza mijenjanje prethodnih).Ovaj segment geografskihspoznaja direktno implicira narazvoj samostalnosti kodučenika i poduzetničkekompetencije (npr.primarna,sekundarna i tercijarnareciklaža, savremenetehnologije u vezi s tim,savremena poljoprivrednaproizvodnja (ekoproizvodnja), turizam (ruralni/ eko – turizam).sl.).

C.IV.4C.IV.4

Predviđa mogućeposljedice stanjeprostornih odnosa saaspekta prostornogplaniranja i njegovogpravnog i institucionalnogokvira u Bosni iHercegovini.

C.IV.5C.IV.5

Učenik/ca valorizirageografski prostor krozzakonomjernosti koje unjemu vladaju.

C.IV.6C.IV.6

Procjenjuje značajgeografskog znanja ujačanju poduzetničkihvještina.

GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-

3.2.2

GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-

3.2.2

GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-

3.2.2










Procjenjuje kroz primjerenačine korištenja, planiranja iupravljanja prostorom(namjene, uređenja iorganizacije prostora) uBosni i Hercegovini saaspekta njegove održivosti ipružanja kvalitetnog življenjakroz geografska istraživanjana svim nivoima.

Preporučuje mogućnostikorištenja GIS-a usagledavanju stanja,planiranju, unapređenju ipredviđanju međuodnosapojava i procesa na prostoruBosne i Hercegovine saaspekta njegove održivosti.

Učenik modelira kroz GISmoguće posljedice zahvata ugeoprostoru.

Analizira različite aktivnostiupravljanja otpadom(smanjenje otpada na izvoru,reciklaža, transformacijaotpada, konačno odlaganje).

Primjenjuje kompleksnost iaplikativnost geografskihznanja u rješavanju različitihproblema koristeći IKT zavrednovanje informacija.

Izrađuje akcioni plan održivograzvoja svoje lokalnezajednice.

KLJUČNI SADRŽAJI

Klasifikacija temeljnih načelageoinformacionih tehnologija(GIS, GPS, ARDUINO,GEOSTATISTIKA, TURISTAPLICATION ). Geografija igeoinformacione tehnologije -važnost i upotreba.Savremene vrstegeoinformacionih tehnologija(GIS-hardver, softver, podaci,rasterski i vektorski formatipodataka, geoprostorneinformacije i njihovomodeliranje, GPS- satelitskiradio navigacijski sistem zaodređivanje položaja,Geostatistika, aplikacije zadaljinska istraživanja, WaterManagement – alokacijavodnih resursa, konzervacija,metoda planskog upravljanjavodama, rekonstrukcijavodenih sistema).

Primjena geoinformacionihsistema u geoprostoru (npr.primjena GIS-a u pedološkimistraživanjima, mapiranjupovršinskih i podzemnih vodana Zemlji, datom području isl.)

Geoinformacione tehnologijei veza sa IKT- om ipoduzetništvom.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografski idruštvenogeografski faktoriprostora kao preduslov zainovacije i razvojpoduzetničkih ideja. Projekti igeografska istraživanja krozterensku nastavu.

KLJUČNI SADRŽAJI

Prirodnogeografski idruštvenogeografski faktoriprostora kao preduslov zainovacije i razvojpoduzetničkih ideja. Projekti igeografska istraživanja krozterensku nastavu.


ISHODA


Primjena GIS-a u nastavirazvija interes kod učenika/ceza upotrebom računara isavremene tehnologije ugeografiji. Objasniti osnovnepojmove i predložiti primjenuGIS-a. Kroz praktičnu vježbupokazati kako funkcionišesoftver, kako se unosepodaci te kako se manipulišes njima.

Kroz sadržaje ove


ISHODA


Uključivanje učenika/ce u radnevladinih organizacija. Npr.mogućnost realizacijeprojekata koji bi omogućiliučeniku/ci da uradi praksu uodređenim institucijama,organizacijama, tvornicama isl. u toku školovanja. Ovajmodel je prisutan u svimzemljama Evrope već duginiz godina i u skladu je sareformom obrazovanja.


ISHODA


Uključivanje učenika/ce u radnevladinih organizacija. Npr.mogućnost realizacijeprojekata koji bi omogućiliučeniku/ci da uradi praksu uodređenim institucijama,organizacijama, tvornicama isl. u toku školovanja. Ovajmodel je prisutan u svimzemljama Evrope već duginiz godina i u skladu je sareformom obrazovanja.

komponente mogu seanalizirati obilježja reljefa naosnovu digitalnog modelareljefa ili modelirati vještačkojezero kako bi se krozsimulaciju utvrdile promjene uprostoru izazvane njegovomgradnjom ili kreirati različitevrste tematskih karata natemelju kvalitativnih ikvantitativnih podataka iliuraditi ekološki atlas svojeopćine u korelaciji sa drugimpredmetima.



Upotreba GIS-a upredstavljanju geoprostornestvarnosti, mogućnosti njeneanalize i procjene iz različitihperspektiva i prije svegamogućnosti predviđanjatransformacija u prostoruputem simulacije dajegeografiji i kao nauci, ali ipredmetu, nove dimenzijerazvoja i aplikativnosti.Zahvaljujući svojoj mosnosti,kao prirodna i društvenanaukama, ona posebno krozGIS nudi mogućnost svimostalim naukama da svojesadržaje predstavljaju,analiziraju, modeliraju isimuliraju u virtualnomprostoru za što je neophodnoi opšte geografsko znanje -holistički pristup.

Kroz prezentovanje stečenihznanja neophodna jekorelacija sa predmetomBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost,Srpski jezik i književnost kako


Korelacijom i povezivanjemsadržaja učenika/cupotičemo na rad i istraživanjete sadržaji ove komponentezahtijevaju korelaciju saprirodnim i društveno -humanističkim naukama iIKT – om.

Istraživanje i prezentovanjerezultata istraživanjapodrazumijevakomunikacijske vještine, kaošto je skladno pismeno iusmeno izražavanje uzkorištenje geografsketerminologije.


Razvijanje poduzetničkihvještina i aplikativnosti svihgeografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Razvija holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju. Sposobnostpovezivanja znanja.


Korelacijom i povezivanjemsadržaja učenika/cupotičemo na rad i istraživanjete sadržaji ove komponentezahtijevaju korelaciju saprirodnim i društveno -humanističkim naukama iIKT – om.

Istraživanje i prezentovanjerezultata istraživanjapodrazumijevakomunikacijske vještine, kaošto je skladno pismeno iusmeno izražavanje uzkorištenje geografsketerminologije.


Razvijanje poduzetničkihvještina i aplikativnosti svihgeografskih spoznaja usvakodnevnom životu.Razvija holistički pristup iinterdisciplinarnost urazmišljanju. Sposobnostpovezivanja znanja.

bi se učenik/ca izražavao/lajasno i smisleno uz korištenjegeografske terminologije.


Učenik/ca je svijestan/naprimjenjivosti i aplikativnostisvih geografskih spoznaja usvakodnevnom životu, aposebno u segmentupredstavljanja Zemljinepovršine. Razvijaju sepraktične, kognitivne vještine,ali i multitaskingkompetencija gdje seanalizira i skenira okruženje,ali se prebacuje fokus i naneke istaknute detalje –kritički analizira.

Koristi geografske alate zaorijentaciju, lociranje idobivanje geografskihpodataka u prostoru. Razvijase sposobnost razumijevanjageografskih koncepata iupravljanja promjenama idefinisanja problema. GISpredstavlja skup integralnihsoftverskih programa (alata)izrađenih s ciljempohranjivanja, pretraživanja,manipuliranja, analiziranja,procjena, predviđanja iprikazivanja geografskihinformacija. Kao takavpomaže učeniku/ci da razvijevještinu prostornograzmišljanja i potiču aktivnosudjelovanje u procesusticanja znanja opromjenama i uticajima naokoliš.


D.IV.1D.IV.1

Kritički procjenjuje regionalizaciju Bosne iHercegovine.

D.IV.2D.IV.2

Kritički prosuđuje status BiH u evropskim isvjetskim geopolitičkim integracijama.








Upoređuje prirodnogeografske idruštvenogeografske regije Bosne iHercegovine

Anaizira nodalno – funkcionalne centre svakeod regija.

Analizira mogućnosti razvoja svake od regija.

Izrađuje modele za valorizaciju regija Bosne iHercegovine koristeći IKT.

Analizira strukturu bosanskohercegovačkogdruštva.

Istražuje pravni okvir i korake koje supreduvjet pristupanju Bosne i Hercegovineeuroatlantskim integracijama.

KLJUČNI SADRŽAJI

Kriteriji za regionalizacija Bosne iHercegovine.Geografske regije Bosne iHercegovine.

KLJUČNI SADRŽAJI

BiH na putu ka Euroatlantskim integracijama.


1.Mogućnosti efikasnog učenja ipodučavanja komponente – metodičkesmjernice

Regionalna geografija je sintetička, integralna,geografska naučna i nastavna disciplina, savišestruko aplikativnom funkcijom, teizuzetnim značajem.

U dostizanju ishoda komponente Geografskeregije Bosne i Hercegovine sadržaje trebaobogatiti filmskim, tekstualnim i ilustrativnimmaterijalom.

Kroz istraživački rad učenici analizirajumogućnosti daljega razvoja regija u Bosni iHercegovini i daju prijedloge za njihov razvojkoristeći različite izvore npr. internet, digitalnimediji, zvanične agencije i sl, te prezentujusvoj istraživački rad.


Proučavanje regija zahtijeva kroz cjelovitpristup sintezu rezultata više naučnihdisciplina. Sama priroda geografije, kaonauke, predstavlja sintezu i sponu izmeđuprirodnih i društvenih nauka, a samim timpodrazumijeva i korištenje dostignuća drugihprirodnih i društveno – humanističkih nauka ikao takva predstavlja idealan model zausvajanje i primjenu stečenih pojmova usvakodnevnom životu.

Upotreba IKT-a je vrlo korisna u ovomsegmentu, jer učenik/ca ima mogućnost dakroz samostalan istraživački rad formira jasnije predožbe o različitim geografskimsadržajima.


Sadržaji ovog ishoda doprinose kodučenika/ce razvijanje istraživačkihsposobnosti i ispravno zaključivanje omeđudjelovanju procesa i pojava. Razvija seinteres za istraživanje lokalne sredine.Izrađuje modele valorizacije regija uz pomoćIKT-a.


1.Mogućnosti efikasnog učenja ipodučavanja komponente – metodičkesmjernice

Za kvalitetno podučavanje ovog ishoda odključnog značaja je podsticanje učenika/ce naistraživanje i upućivati ih na različite izvoreinformacija. U realizaciji nastave potrebno jevoditi računa o praćenju aktuelnih tema.Poželjna je potpuna uključenost učenika/ce, aposebno njihovog praktičnog samostalnograda.


U okviru ovog ishoda uspostaviti intenzivnukorelaciju sa historijom, Građanskimobrazovanjem/Demokratija i ljudska prava i IKT - om.


Kada su u pitanju ključne komptencije,moguće je efikasno djelovati na razvojinformatičke pismenosti - upotreba tehnologijeu svrhu razvoja kreativnosti, inovativnosti iuključavanja u društvo, korištenje tehnologijeza podršku kritičkog načina razmišljanja.

Geografija

Geografija - Učenje i podučavanjeGeografija - Učenje i podučavanje

Interdisciplinarna i transdiciplinarna povezanost predmeta Geografija

Zbog karakteristika samog predmeta proučavanja, Geografija se kao mosna nauka ističe svojom

interdisciplinarnošću. Shodno tome, ona je kao nastavni predmet, veoma pogodna za razvoj

transdisciplinarnog učenja. Takav način učenja i podučavanja razvija mišljenje i vještine koje

omogućavaju sagledavanje problema, informacija, stavova ili samog razmišljanja iz više uglova tj.

razvija multiperspektivnost.

Geografija pomaže nastavnim predmetima kako iz sfere prirodnih i društvenih, tako i humanističkih

obrazovnih područja da svoje teme posmatraju i razumijevaju sa prostornog i holističkog aspekta.

Također, izučavanjem srodnih tema i primjenom znanja i vještina iz različitih predmeta mogu se

detaljnije razumjeti, objasniti i riješiti brojni geografski sadržaji, procesi i problemi.

Naglasak pri korištenju usvojenih znanja treba biti na praktičnoj primjeni (funkcionalno znanje)

teorijskih znanja kroz istraživački rad ili kroz terensku nastavu. Kroz takav rad učenik/ca trajnije i

kvalitetnije usvaja nova znanja i shvata svrhu učenja.

Terenski rad je zbog kvalitete usvojenog znanja neophodan i u osnovnim i srednjim školama, kroz

redovnu nastavu bar dva puta godišnje, a u fakultativnoj ili izbornoj nastavi treba da bude

dominantan.

Učenje i podučavanje predmeta Geografija

Cilj učenja i podučavanja je usmjeren prema sveobuhvatnom i individualnom razvoju učenika/ce

prilagođavajući ga društvenom životu, daljem obrazovanju i budućem profesionalnom razvoju, te

postavljanju temelja cjeloživotnom samostalnom učenju kroz posjedovanje socijalne odgovornosti,

inovativnog duha i praktičnih sposobnosti.

Nastava geografije treba odražavati koncept predmetnog kurikuluma, provoditi odgojno –

obrazovne ciljeve nastave i ispunjavati standarde nastavnog plana i programa.

Sadržaji nastavnog predmeta Geografije imaju za cilj da učenik/ca ispravno razumije Svijet u kojem

živi zasnovan na naučnim temeljima, načelima održivog razvoja i zahtjevima savremenog doba.

Nastavnik/ca geografije prilikom planiranja nastave mora u potpunosti uzeti u obzir psihološki

razvoj i različite mogućnosti učenja učenika/ce, te aktivno istraživati i koristiti autonomno učenje,

kooperativno učenje i učenje putem istraživanja. Različitim načinima učenja poboljšat će se

sposobnosti učenika/ce za učenjem, da sarađuje i stručno komunicira, kritički razmišlja, te analizira

i rješava geografske probleme.

Nastavnik/ca treba da poduči učenika/cu kako da ispravno usvoji i razumije geografske pojmove,

da koristi geografske koncepte, kauzalni način razmišljanja i geografsku terminologiju, jer je to

važan dio geografske pismenosti koja je neophodna u svakodnevnom životu.

Imperativ geografskog podučavanja je razvijanje sveobuhvatnog razumijevanja i razmišljanja o

geografskim pitanjima (holistički pristup).

U geografskom obrazovanju pravilan pogled na ljude i prostor postiže se odabirom tipičnih primjera

koje učenik/ca može razumjeti i prihvatiti, a koji su u skladu sa standardima kurikuluma, te kao

takvi omogućavaju pravilno razumijevanje odnosa između ljudi i prostora.

Razumijevanje različitih vrsta regija, kroz uporednu analizu, osnovna je metoda pomoću koje će

učenik/ca shvatiti složenost geografskog okruženja. Pismenost u "regionalnoj spoznaji" pomoći će

da analizira i razumije geografsko okruženje iz regionalne perspektive i njegov uticaj na

diverzifikaciju ljudskih aktivnosti.

Nastava geografije se temelji na utvrđivanju stvarnosti, otkrivanju problema i njihovih uzroka te

razumijevanju posljedica, ali i rješavanju problema što će uticati i na razvoj društvene odgovornosti.

Logička struktura geografskih pojava mora se poklapati sa strukturom spoznajnog procesa i

strukturom učenja.

Sadržaji predmeta Geografija osim usvajanja geografskih znanja i vještina imaju cilj i da razviju

pozitivne vrijednosti i stavove kod učenika/ce.

Savremeni ciljevi učenja i podučavanja predmeta Geografije zahtijevaju od nastavnika/ce nove

perspektive u sticanju znanja. Ovakvim pristupom podučavanje nije ograničeno samo na ono što bi

učenik/ca trebao/la naučiti, nego uključuje i proces učenja, kao i upute učeniku/ci kako da uči.

Pri planiranju nastavnog procesa nastavnik/ca treba unaprijed postaviti jasne ciljeve i ishode

učenja uvažavajući predhodna znanja, razumijevanje i vještine učenika/ce, što zahtijeva korištenje

prikladnih strategija i traženje inovativnih pristupa učenju. Ti pristupi trebaju omogućiti zadatke i

aktivnosti koji će obezbijediti različite vidove učenja te tako postići više nivoe kognitivnog znanja.

Jasno postavljeni ciljevi pridonijet će postizanju većeg zadovoljstva, predanosti i interesa za

učenjem, a samim tim će se uvećati potencijal u razvijanju ličnog stila učenja, koji je specifičan za

svakog pojedinca.

Potrebno je izabrati strategiju učenja (postupke i tehnike) kojom će učenik/ca uspješno savladati

nastavne sadržaje na što lakši, zanimljiviji i vremenski ekonomičniji način što se postiže kroz dobro

strukturiranu i kvalitetno vođenu nastavu u kojoj se logička struktura razumijevanja geografskih

pojava treba poklapati sa strukturom spoznajnog procesa i učenja. Tokom izvođenja nastave

geografije nastavnik/ca treba djelovati kao posrednik u procesu učenja.

Pri organizovanju nastavne aktivnosti, nastavnik/ca treba koristiti, uzrastu i težini gradiva

prihvatljive metode, kao što su upoređivanje i prosuđivanje različitih perspektiva, te koristiti različita

nastavna sredstva kako bi učeniku/ci pomogao/la da ispravno razumije odnos između ljudi i

geografskog okruženja. Svaki odabir primjenjivanih metoda treba biti fokusiran na razvoj ispravnog

formiranja geografskih pojmova i razumijevanje i korištenje geografskih koncepata.

Kroz proces podučavanja neophodno je stalno aktivno učešće učenika/ce kroz različite aktivnosti.

Potrebno je da znaju uočiti, opisati i definisati geografski pojam, da koristi svoja stečena znanja, da

postavlja pitanja, da prikuplja, objašnjava, analizira, klasificira, upoređuje, bira i koristi podatke,

selektuje informacije, da iste vrednuju te donosi odluke, predlaže kao i da poduzima mjere i akcije.

Vrlo važan aspekt podučavanja je i usvajanje vještina posmatranja i istraživanja kroz koje se

razvija aktivno i individualizirano učenje. Nastavnik/ca pri tome treba organizovati istraživačke

grupe i formulisati istraživačke planove na način da odgovaraju individualnim razlikama tj. treba da

zadovolje različite potreba učenika/ce za geografskim učenjem kroz različite dubine i širine

nastavnih materijala.

Kroz nastavni proces svakako ne treba insistrati samo na usvajanju činjeničkog znanja, nego ga

shvatiti kao preduvjet za razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja.

Usvajanjem viših nivoa mišljenja učenik/ca će kasnije lakše usvajati i činjeničko znanje.

Budući da je model učenja svakog učenika/ce samostalan, kao i metode učenja, napredak,

poteškoće i postignuti stepen učenja, nastavnik/ca mora stalno pratiti i shodno tome prilagođavati

različite strategije podučavanja. Kroz adaptivno podučavanje nastavnik/ca može ostvariti svoja

očekivanja, a to je da većina učenika uspješno uči. Cilj je potaknuti svakog učenika/cu da je

odgovoran za vlastiti rast.

Vrlo efikasana metoda podučavanja je i problemska nastava kroz koju se geografski sadržaji

usvajaju kroz aktuelna geografska pitanja na čije odgovore (rješenja) učenik/ca dolazi kroz

razgovore, diskusiju ili samostalnim i grupnim istraživanjem. Aktuelna geografska pitanja ili

problemi često su povezani sa svakodnevnim životom, što će učenje učiniti zanimljivijim i

svrsishodnijim te će tako poticati njihovo učenje.

Učenje kroz istraživački rad može motivisati učenika/cu i pomoći da bude aktivan/na, da zna kako

sarađivati i napredovati sa ostalim članovima tima. Kroz ovakav oblik rada razvija se kritičko i

kreativno razmišljanje, te se učenik/ca uči rješavati probleme i donositi odluke. Na temelju

dobivenih informacija i iskustva, učenik/ca može razmišljati o problemima iz različitih uglova

(perspektiva).

Interaktivan pristup učenju podrazumijeva korištenje više metoda što se pokazalo vrlo učinkovitim

pri podučavanju geografskih sadržaja. Ovaj pristup obezbjeđuje nesmetanu komunikaciju između

učenika, učenika i nastavnika, grupe i grupe i sl. Kroz interaktivno učenje učenik/ca

preuzima aktivnu ulogu i podstiču jedni druge da usvajaju nove sadržaje. Korištenjem interaktivnog

pristupa utiče se pozitivno na emocionalnu klimu, na povećanje motivacije te učenik/ca postaje

kreativniji, kritičniji i samostalniji u izvršavanju svojih obaveza. Zato je interaktivni pristup nastavi i

interaktivno učenje imperativ za nastavnika/cu geografije kroz koji će moći koristiti i različita

nastavna sredstva radi lakšeg razumijevanja prostorne stvarnosti.

Nastavnik/ca treba obratiti pažnju na upotrebu geografskih slika (posmatranje, objašnjavanje,

analiza, zaključivanje) i korištenje i izradu tematskih karata, jer su to načini savladavanja osnovnih

metoda posmatranja geografskih sadržaja tj. put postepenog razvijanja razumijevanja, mašte,

vještine analitičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja geografskih problema.

Sposobnost za prikupljanje, obradu i korištenje informacija je kompetencija neophodna za

učenikovu/cinu budućnost. Stoga, naglašavanje upotrebe geografskih informacionih tehnologija u

nastavi, tamo gdje to dozvoljavaju uvjeti, nije samo poboljšanje nastavničke efikasnosti i

sposobnosti podučavanja, već još važnije, njegovanje svijesti i sposobnosti učenika/ce da koristi

informacije. Na ovaj način učenik/ca razvija različite sposobnosti koje doprinose cjeloživotnom

učenju.

Da bi razvijali inovativni duh učenika/ce u nastavi geografije neophodno je obezbijediti opušteno

okruženja za učenje, pokazati brigu i interes za učenje učenika/ce, povećati otvorenost nastave

geografije, poticati učenika/cu da iznosi vlastita stajališta o geografskom sadržaju koji uče,

obezbijediti uvjete da samostalno uči.

Kako bi učenik/ca bio/la sposoban/na za samostalan istraživački rad neophodno je da ih

nastavnik/ca poduči koracima geografskog istraživanja (Šta?, Gdje?, Kako?, Zašto? i Ako ... , Šta

je moguće? Šta će se dogoditi?", Kakva je odluka?, Kakva je moja ideja?, Šta da

napravim/uradim?) što će pomoći da shvati, objasni, analizira i riješi problem. Na ovaj način će biti

izbjegnuta čista reprodukcija informacija, a učenik/ca ima priliku da postavi pitanja drugima, izrazi

svoje mišljenje, propituje, raspravlja, upoređuje i vrednuje različite perspektive, osjeća se

slobodnim griješiti, preuzima kontrolu nad svojim učenjem, stvara originalne poveznice i ideje na

temelju kojih primjenjuje svoja znanja u različitim situacijama i okruženjima.

Vještina tumačenja geografskih karta je važna životna vještina, neophodna u svakodnevnom životu

("Google Map" i "Google Earth"). Pomoću nje se mogu rješavati mnogi problemi u stvarnom svijetu.

Osposobljavanje vještinom čitanja karata mora se pažljivo isplanirati bilo za osnovne vještine kao

što su crtanje jednostavne skice mjesta, izračunavanje i transformiranje podataka (crtanje profila) i

složenije vještine poput generalizacije i prepoznavanja oblika i odnosa prikazanih na karti.

Terenski istraživački rad je važan je dio geografskog obrazovanja, jer on pruža učeniku/ci

mogućnost primjene znanja u stvarnom svijetu. Pored sticanja i primjene znanja učenik/ca može

razviti razne vještine tokom terenskog rada kao što su crtanje skica na terenu, crteža ili opis nekog

prostora, rješavanje problema i kritičko razmišljanje. Razvijaju se i vještine slušanja, posmatranja,

pravljenja bilješki, fotografisanja, prikupljanja, analize, te prikazivanje i prezentiranje

podataka. Terenski rad čini geografiju stvarnom i zanimljivom te pokazuje njenu aplikativnost.

Korištenjem informacijskih tehnologija sadržaji geografije postaju dostupniji i zanimljiviji, što

povećava motivaciju učenika/ce za učenjem. Među informacijskim tehnologijama posebnu pažnju

treba posvetiti Geografskom informacijskom sistemu (GIS), koji omogućava učeniku/ci bržu i

jednostavniju obradu prostornih podataka i mogućnost predstavljanja različitih odlika prostora.

Geografija

Geografija - Vrednovanje i ocjenjivanjeGeografija - Vrednovanje i ocjenjivanje

Vrednovanje u predmetu Geografija

Vrednovanje je kontinuiran proces koji omogućava razumijevanje procesa učenja i efikasnost

podučavanja. Ono utvrđuje uspješnosti učenika/ce, nastavnika/ce, i prije svega procesa učenja.

Svrha vrednovanja učeničkih postignuća je shvatiti i unaprijediti učeničko učenje, ali istovremeno i

sagledati šta je učenik/ca postigao/la u skladu sa postavljenim ciljevima i ishodima učenja.

Procjena učenja je proces prikupljanja povratnih informacija o podučavanju. Rezultati procjene

služe za prilagođavajući buduće nastavne strategije kako bi učenje bilo učinkovitije. Procjena

postaje alat koji se može koristiti za planiranje daljeg učenja i podučavanja, a ne samo za procjenu

stepena usvojenosti ishoda učenja.

Procjena stepena usvojenosti geografskih znanja, razumijevanja procesa učenja, efikasnosti

podučavanja treba biti praćena kontinuiranim ocjenjivanjem.

Savremena koncepcija vrednovanja ističe odgovornost nastavnika/ce ne samo za sticanje znanja,

vještina i navika kod učenika/ce, već i razvoj njegovih pozitivnih stavova, vrijednosti i obrazaca

ponašanja.

Osnovni principi vrednovanja:

1. Vrednovanje za učenje (formativno vrednovanje) je indikator nivoa i kvaliteta znanja, savladanosti vještina,

razvijenosti navika i sposobnosti učenika/ce. Provodi se kontinuitano i pomaže u planiranju i unapređenju budućeg

učenja i podučavanja. Ono ne rezultira konačnom ocjenom.

2. Vrednovanje naučenog (sumativno vrednovanje) provodi se tokom cijele godine. Njime se provjerava stepen

usvojenosti znanja, vještina i stavova nakon određene nastavne cjelina ili na kraju određenog razdoblja, a rezultira

ocjenom postignuća učenika/ce.

3. Vrednovanje kao učenje razvija kompetenciju “učiti kako učiti” koja omogućava učeniku/ci prepoznavanje ciljeva

učenja, pomaže u samokontroli učenja i samostalnosti, aktivno uključuje u proces vrednovanja uz podršku

nastavnika/ce. Uz pomoć nastavnika/ce, koji učeniku/ci pruža povratnu informaciju o napredovanju,

samovrednovanje se može poticati na svim nivoima i područjima učenja.

Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geografija:

1. Geografsko znanjeGeografsko znanje - Poznavanje, razumijevanje, primjena i povezivanje geografskih sadržaja i geografskih

koncepata odnosno vrednuje se stepen usvojenosti ishoda učenja (obrazovnih postignuća). Da bi se procijenilo

učeničko razumijevanje i stepen primjene geografskog znanja ocjenjuje se sposobnost razumijevanja geografskog

znanja i sposobnost korištenja naučenog znanja u rješavanju praktičnih problema. Procjena sposobnosti

razumijevanja geografskih znanja zavisi od kvalitete razumijevanja geografskih pojmova, principa, zakona i teorija.

Procjena sposobnosti primjene znanja uglavnom zavisi od toga može li učenik/ca primijeniti znanje u određenim

situacijama.

2. Geografske vještineGeografske vještine - Formiranje i primjena geografskih vještina kod učenika/ce procjenjuje se kroz njihovo

razumijevanje funkcija, metoda i osnova različitih geografskih vještina i racionalnosti odabira geografskih vještina.

Geografsko istraživanje i terenski rad uključuju čitav niz vještina koje učenik/ca provodi kroz različite faze

istraživačkog rada i upravljanja istraživačkim procesima kao što je geografsko promatranje, regionalna analiza i

sinteza i geografsko poređenje, vještine planiranja, obrade podataka, upotrebe procesa kritičkog/kreativnog

razmišljanja, izražavanje i organizacija ideja i informacija u usmenoj, vizuelnoj i/ili pisanoj formi, prezentacija

usmenim, vizuelnim i/ili pisani putem, upotreba geografske terminologije, primjena znanja i vještina u poznatim

kontekstima, prenos znanja i vještina u novi kontekst, uspostavljanje veza unutar i između različitih konteksta,

orijentacija u prostoru i vremenu, izrada skica, profila, tematskih karata, dijagrama, prezentacija, postera, plakata,

samostalnih pisanih radova, analiza grafičkih priloga i sl.

3. Kartografska pismenostKartografska pismenost - Vrednuje se poznavanje, razumijevanje i primjena elemenata i sadržaja svih vrsta

geografskih karata.

4. Stavovi i vrijednostiStavovi i vrijednosti – Vrednuje se odgovornost prema geografskom prostoru i društvu na temeljima održivog

razvoja i pravdi i jednopravnosti svih. Također, procijenjuje se naučni duh traženja istine iz dokaza, držanja istine i

motivacija za aktivnim djelovanjem i inoviranjem.

Tehnike ispitivanja i ocjenjivanja

Kontinuirano ocjenjivanje treba se odvijati tokom cjelokupnog nastavnog procesa: prije, tokom i

nakon svakog ciklusa učenja neke geografske teme radi praćenje učenja učenika/ce. Ocjena je

mjera znanja kako za učenika/cu tako i za nastavnika/cu.

Pri ocjenjivanju učeničke učinkovitosti u učenju geografije nastavnik/ca treba imati na umu da ta

aktivnost ima za cilj poboljšati učenje učenika/ce.

Aktivnosti ocjenjivanja trebaju biti u skladu s ciljevima učenja predmeta, a glavni ciljevi učenja

geografije su razumijevanje i primjena geografskih koncepata i znanja, ovladavanje osnovnim

geografskim vještinama, kartografskom pismenošću i razvoj stavova i vrijednosti koje će doprinijeti

održivom razvoju, dobrobiti ljudskog društva i okoliša.

Pri ocjenjivanju neophodno je ostvariti ravnotežu geografskih znanja, koncepata, vještina,

kartografske pismenosti, vrijednosti i stavova.

Procjena u geografiji je usmjerena i na utvrđivanje stepena sposobnosti učenika/ce da primijeni

znanje u stvarnom životu, kao što je istraživanje i rješavanje problema.

Neke temeljne kompetencije iz predmetnog kurikuluma ne mogu se procijeniti na tradicionalan

način ispitivanja (pismeno i usmeno u učionici) nego isključivo kroz terenska istraživanja, npr. da

učenik/ca prepozna prostorne obrasce putem promatranja na terenu, pronalazi i prikupljaja

informacije, donosi odluku i/ili prosuđuje, vrednuje, predviđa i predlaže..

Budući da je potrebno vrijeme da učenik/ca ovlada osnovnim geografskim pojmovima, konceptima

i vještinama, nastavnik/ca treba utvrditi ocjene koje mjere napredak. Takav način ocjenjivanja

omogućava učeniku/ci da postavi svoje ciljeve u procesu učenja, odredi ih korak po korak, te tako

prilagodei svoj tempo i napredak u učenju. Ova vrsta ocjenjivanja posebno je korisna za učenika/cu

kad razvija geografske vještine poput tumačenja karata, razumijevanje prognoze vremena i dr.

Razgranati tip udžbenika koji geografija mora imati (pored udžbenika, podrazumijeva atlase slijepih

karata, radne listove, radne sveske i dr.) omogućava ocjenjivanje napredka učenika kroz određeni

vremenski period.

Definisani metodi procjene u okviru geografske pedagoške prakse mogu biti formalni i neformalni

(npr.evaluativni testovi za provjeravanje vještine čitanja i izrade različitih geografskih karata,

pronalaženje materijala u pomoćnoj literaturi, čitanje i izrada grafikona, analiziranje fotografija,

dokumentarnih filmova, aktuelne vijesti i sl.).

U procesu ocjenjivanja neophodno je da nastavnik/ca daje povratne informacije učenicima o

kvaliteti njihovog rada. Taj postupak je vrlo koristan za učenika/ce radi poboljšanja učenja. U tom

procesu treba izbjegavati previše oštre kritike, kako ne bi narušili samopoštovanje učenika/ce i

gubitak motivacije za učenjem. Da bi se procjena usvojenih znanja provela efikasno, ocjenjivanje

treba sprovoditi kontinuirano u svakodnevnoj nastavi kroz različite aktivnosti učenika/ce.

Procjena uspješnosti učenja može se podijeliti prema vremenu provedbe na kratkoročnu,

srednjoročnu i dugoročnu.

Kratkoročna procjena se odnosi na svakodnevno ili sedmično ocjenjivanje. U ovoj fazi procjena se

usredotočuje na znanja i vještine učenika/ce kroz sudjelovanje u raspravi, usmene prezentacije i

odgovore, rad na izradi tematskih karata, grafikona, modela, plakata, multimedijalnih prezentacija,

portfolija, kviz, domaće zadaće, istraživači rad i dr.

Srednjoročna procjena odnosi se na ocjenjivanje nakon završetka nastavne jedinice ili teme koja

uglavnom podrazumijeva pismene provjere kroz testove ili kvizove.

Dugoročna procjena uključuju jednu do dvije progresivne ocjene u toku školske godine, uključujući

periodični, polugodišnji i krajnji test.

Proces ocjenjivanja u geografiji je složen i sastoji se iz više segmenata kvanifikacije i kvalifikacije

učeničkih postignuća o stepenu usvojenosti ishoda.

Najčešći, ali ne i najbolji oblik ocjenjivanja je usmeno ispitivanje. Ipak, usmeno ispitivanje je važan

dio nastavnog procesa, zbog čega tu aktivnost nastavnik/ca treba stalno da koristi. Pri tome je vrlo

važno pažljivo formuliranje pitanje, kako bi ga učenik/ca jasno razumio/jela, zatim učeniku/ci treba

dati dovoljno vremena za razmišljanje i davanje odgovora. Neuspjeh učenika/ce da sudjeluje u

raspravama u razredu često je uzrokovan postavljanjem previše jednostavnih i ograničavajućih

pitanja od strane nastavnika/ce. Zato treba izbjegavati pitanja na koja se odgovara sa „da“ ili „ne“.

Nastavnik/ca treba postavljati pitanja koja će zahtijevati detaljnija objašnjenja. Pitanja koja

nastavnik/ca postavlja moraju biti osmišljena i smislena, moraju imati cilj, biti jasna, te biti

postavljena tako da je učenik/ca, shodno svojim kognitivnim sposobnostima i predhodnom znaju, u

stanju odgovoriti na njih. Na takav način osmišljena pitanja omogućavaju komunikaciju koja

pokreće proces učenja.

Pismeno provjeravanje znanja spada u indirektna mjerenja znanja. Pri pismenom provjeravanju

znanja neophodno je koristi različite vrste pitanja kao što su pitanja s više izbora, dopunjavanje,

ispravna i pogrešna pitanja/odgovori, kratka pitanja i esejska pitanja. Pri odlučivanju koju vrstu

pitanja će koristiti, nastavnik/ca prvo treba razmotriti svrhu ocjenjivanja. Zatvorena pitanja su

pogodna za vrednovanje činjeničkog znanja i na njih je učeniku/ci lako odgovoriti. Otvorena pitanja

traže duge odgovore, jer formulacija zahtijeva više razrade. Koriste se za ispitivanje novih misli i

ideja, objašnjenja, analize. Ovakva pitanja razvijaju razgovor, dopuštaju otvorenost za izražavanje

mišljenja i osjećaja, omogućavaju nastavniku/ci da dobije više informacija, a započinju sa Što?,

Kada?, Gdje?, Zašto?, Ko?, Kako?, Koliko? Ova vrsta pitanja zahtijeva kod učenika/ce kauzalni

način razmišljanja, kritičko mišljenje i više nivoe kognitivnog znanja zbog čega su vrlo pogodna za

procjenu i ocjenjivanje u nastavi geografije. Reflektirajuća pitanja pružaju mogućnost ocjenjivanja

viših nivoa kognitivnog znanja učenika/ce. Hipotetska pitanja, npr. Kakvu vrstu ideja i akcija

trebamo poduzeti da bi Zemlja bila bolje mjesto za život?, pogodna su za otvaranje rasprava.

Pitanja s višestrukim izborom ili dopunjavanje pogodna su za vrednovanje učeničkih postignuća

kada se zahtijeva da se učenici "sjećaju" ili "prepoznaju", dok su esejska pitanja prikladna za

"upoređivanje" ili "objašnjenje".

Testna pitanja trebaju biti jednostava i jasna kako bi učenik/ca razumio/jela test. Pri osmišljavanju

testnih pitanja nastavnik/ca bi trebao izbjegavati dodavanje nepravednih zamki.Također, kada

nastavnik/ca priprema testove i ispitne radove za formalno sažeto ocjenjivanje, mora obratiti pažnju

na uravnotežen odnos pitanja. Uz ocjenjivanje činjeničnog znanja i geografskih vještina, nastavnici

trebaju ocjenjivati i razumijevanje koncepata, principa i odnosa, generalizaciju i analizu te viših

nivoa znanja (konceptualno, proceduralno i metakognitivno).

Pri ocjenjivanju se ne treba samo usmjeriti prema mjerenju količine činjeničkog znanja kojeg je

učenik/ca usvojio/la, nego prema razumijevanju geografskih sadržaja u čijoj je osnovi konceptualni

način razumijevanja. Također, treba ocjenjivanjivati i više nivoe kognitivnog znanja. To se postiže

kroz zadatke koji zahtijevaju analizu, usporedbu, klasifikaciju, sintezu, generalizaciju, procjenu,

predlaganje rješenja, mjera i akcija, upotrebom i izradom geografskih karata, grafikona,

jednostavnih modela uz korištenje kritičkog mišljenja i geografske terminologije.

Da bi ostvarili konverziju između različitih izraza, učeniku/ci su potrebne brojne intelektualne

sposobnosti posebno promatranje i apstraktno mišljenje. Razvojem apstraktnog mišljenja učenik/ca

će biti sposoban/na da razumije i predstavlja prirodne i društvene karakteristike prostora pomoću

jednostavnih karata, grafikona, dijagrama i modela.

Nastavnik/ca će biti u mogućnosti da procijeni nivo razumijevanja različitih geografskih pojmova

kroz učeničke aktivnosti kada čita topografsku, općegeografsku, tematsku kartu, pretvara tekstualni

prikaz u geografsku skicu, opis pređenog puta, itinerer ili tematsku kartu, crta šematski dijagram i

ostvaruje konverziju između slika, filmova i tekstova.

Da bi se ocijenilo savladavanje naučnih metoda učenika/ce, nastavnik/ca se treba usredotočiti na

stepen razumijevanja, ovladavanja i primjene uobičajenih geografskih metoda poput geografskog

posmatranja, regionalne analize i sinteze i geografske usporedbe. Na taj način će nastavnik/ca

utvrditi koliko je promatranje geografskih objekata i pojava detaljno, sveobuhvatno i jasno, koliko su

metode regionalne analize i sinteze ili geografske usporedbe razumne i djelotvorne i mogu li se iz

istih izvesti ispravni zaključci.

Procjena stepena i nivoa učešća učenika/ce u geografskim istraživačkim aktivnostima utvrđuje se

kroz kvalitetu promatranja na licu mjesta, anketama, eksperimentima, diskusijama, rješavanju

problema i drugim aktivnostima (npr. interes, radoznalost, požrtvovanost, stav za saradnju, snaga

volje i istraživački duh koji se iskazuje kroz aktivnost).

Kroz istraživačke aktivnosti može se procijeniti koliko učinkovito učenik/ca koristi kartu, sistematski,

korak po korak, te procijeniti koliko je područje usporedbe, koje je odabrao učenik/ca, razumno i da

li su izvučeni zaključci ispravni. Kroz istraživački rad učenika/ce nastavnik/ca može ocijeniti

sposobnost sveobuhvatne regionalne analize.

Kada se ocjenjuje sposobnost učenika/ce za rješavanje geografskih problema to vršimo kroz

ocjenjivanje sposobnosti apstrahovanja problema iz stvarnog života kao geografskog problema.

Procjenjujemo može li detektovati problem, razumjeti ga, formulisati rješenja, može li oblikovati

efikasna rješenja istog, mogu li testirati i objasniti rezultate, što znači da mogu modelirati problem.

Da bi procijenili učenički proces rješavanja geografskih problema, trebali bi sagledati uspješnost

učenika/ce u cjelokupnom procesu postavljanja geografskih pitanja, prikupljanja i sortiranja,

analiziranja geografskih podataka i odgovora na geografska pitanja. Tu se nastavnik/ca treba

fokusirati na ocjenu uspješnosti učenika/ce u procesu prikupljanja, klasificiranja i analize

geografskih informativnih materijala. Učenik/ca treba razumjeti: Mogu li koristiti karte, grafikone,

slike, dijagrame i druge izvore informacija (poput časopisa, novina, televizije, portala, interneta

itd.)? Mogu li dobiti podatke putem terenskih opažanja i anketa? Da li je sposoban/na izabrati

kvalitetne podatke (npr. raznolikost, pouzdanost, sveobuhvatnost, relevantnost itd.)? Mogu li se

podaci pravilno klasificirati? i Mogu li se podaci o geografskim pojmovima ucrtati u tematske karte?

te Da li je moguće izvući zaključke i testirati ih analizom geografskih podataka?

Prema pitanjima koja učenik/ca postavlja, nastavnik/ca može razumjeti u kojoj je mjeri učenik/ca

koristio/la postojeće informacije, kao i razumnost, cjelovitost i druge informacije koje karakteriziraju

kvalitetu razumijevanja problema, kako bi procijenio/la nivo i razlike među učenicima u aspektu

sagledavanja geografskih problema. Na osnovu tih razlika nastavnik/ca može dati odgovarajuću

procjenu sposobnosti učenika/ce da postavljaju geografska pitanja.

Postupak pisanja kratkih eseja je proces putem kojeg učenik/ca prikuplja i izražava informacije.

Promicanje psihološkog razvoja učenika/ce osnovna je svrha nastave geografije. Pri vrednovanju

treba obratiti pažnju na promjene i razvoj učenika/ce u sljedećim aspektima: interes i radoznalost u

geografiji, razumijevanje veze između geografije i stvarnog života te usvajanje stavova i vrijednosti

koje promoviše geografija. Sposobnost i osjećaj odgovornosti prema društvu i prirodi, ljubav i

odgovornost prema domovini i cijelom Svijetu, odgovorno i aktivno učešće u rješavanju geografskih

problema na temeljima održivog razvoja. Promatranje, razgovor, rasprave, debate i druge

svakodnevne aktivnosti su pogodni načini za procjenu emocija, stavova i vrijednosti učenika/ce.

Zaključna ocjena izvodi se na osnovu stepena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda predmetnog

kurikuluma praćenjem učenikovog/cinog napredovanja iz sljedećih elementa vrednovanja

naučenog: geografskog znanja i koncepata, geografskog istraživanja i vještina, kartografske

pismenosti i usvojenih stavova, vrijednosti i normi ponašanja.

Samovrednovanje učenika

U procesu ocjenjivanja učenik/ca treba biti aktivan učesnik/ca. Potrebno je omogućiti učeniku/ci da

tačno razumije vlastite rezultate učenja kako bi se potaknula motivacija za učenjem s ciljem daljeg

razvoja kao i poboljšanja kvaliteta obrazovanja. Nastavnik/ca geografije treba kontinuirano pratiti

uspješnost učenja i reakcije učenika/ce kroz različite aktivnostima učenja te davati potrebne,

pravovremene, odgovarajuće, ohrabrujuće i poučne ocjene.

Documents

Geografija- Opis predmeta