TEL: 021/469-000 ; 021/506-863

www.zizic.hr

Geografija 2 SKRIPTA ZA 2. RAZRED EKONOMSKIH ŠKOLA

Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

2

SADRŽAJ:

RURALNI PROSTORI ZEMLJE .................................................................................................................... 3

SUVREMENE PROMJENE U RURALNIM PROSTORIMA ............................................................................ 3

SEKUNDARNE I TERCIJARNE DJELATNOSTI RURALNIH PROSTORA ......................................................... 3

FAKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ............................................................................................. 4

PROIZVODNA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE ............................................................................................... 4

ŠIRENJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA ................................................................................................... 4

TEHNIČKO-ORGANIZACIJSKA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE ....................................................................... 5

AUTARKIČNO (samoopskrbno) GOSPODARSTVO .................................................................................... 5

TRŽIŠNO GOSPODARSTVO ....................................................................................................................... 5

RATARSTVO ............................................................................................................................................. 5

STOČARSTVO I RIBARSTVO ...................................................................................................................... 6

ŠUMARSTVO ............................................................................................................................................ 6

EKOLOŠKE POSLJEDICE POLJOPRIVREDE ................................................................................................. 6

RURALNI PEJZAŽ ...................................................................................................................................... 7

INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 7

INDUSTRIJALIZACIJA - SVJETSKI PROCES - 3 INDUSTRIJALIZACIJE ........................................................... 8

INDUSTRIJA I DRUŠTVENO-GOSPODARSKI SUSTAVI ............................................................................... 8

INDUSTRIJA I MINERALNE SIROVINE ....................................................................................................... 9

ZNAČENJE ENERGIJE U RAZVOJU INDUSTRIJE ......................................................................................... 9

IZVORI ENERGIJE - PRIMARNA ENERGIJA .............................................................................................. 10

RAZVOJ I GRANE KLASIČNE INDUSTRIJE ................................................................................................ 11

RAZVOJ I GRANE NOVE (high tech) INDUSTRIJE .................................................................................... 11

DJELATNOSTI SEKUNDARNOG SEKTORA I OKOLIŠ ................................................................................ 12

POSLJEDICE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA ...................................................................................................... 12

RAZVOJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI : promet, trgovina, turizam, bankarstvo...................................... 12

OSNOVNA OBILJEŽJA PROMETA ............................................................................................................ 13

OSNOVNA OBILJEŽJA I PROSTORNI SUSTAV TURIZMA ......................................................................... 14

TRGOVINA ............................................................................................................................................. 14

INTENZITET, FAKTORI RAZVOJA, ELEMENTI I STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE .................................. 15

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI I NJIHOVA PROSTORNA ORGANIZACIJA ............................................. 16

3

RURALNI PROSTORI ZEMLJE ruralni prostori - sva područja izvan gradova i gradskih aglomeracija agrarni prostori - dio ruralnih prostora u kojima je organizirana poljoprivredna proizvodnja obilježja ruralnih postora: - mirne sredine s čišćim okolišem - slabija infrastruktura, manji broj ustanova - procesi: deagrarizacija (proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti), deruralizacija (proces napuštanja sela kao mjesta stanovanja), senilizacija stanovništva (smanjenje mladog, a povećanje udjela starog stanovništva) - prostorne i fizionomske razlike kriteriji za određivanje ruralnih prostora su: pravni, prostorni, demografsko-ekonomski promjene u ruralnim prostorima - fizionomske - funkcionalne - sadržajne

SUVREMENE PROMJENE U RURALNIM PROSTORIMA modernizacija ruralnih prostora: a) modernizacija proizvodnje rast produktivnosti, specijalizacija deagrarizacija (proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti) b) poboljšanje obrazovne strukture stanovništva profesionalizacija c) modernizacija ruralnih naselja fizionomske i sadržajne promjene bolja kvaliteta života d) negativne posljedice narušavanje ekološke ravnoteže e) funkcionalne promjene nove funkcije smanjenje važnosti poljoprivrede

SEKUNDARNE I TERCIJARNE DJELATNOSTI RURALNIH PROSTORA INDUSTRIJA - nadomjestak za izgubljene obrte - mala i radno intezivna poduzeća (mnogo radne snage): tekstilna industrija, pogoni za preradu voća i povrća - prednosti lokacije industrije u ruralnim prostorima: veći izbor, niže cijene zemljišta i plaće radnika - nedostaci: slabija prometna povezanost, nedostatak infrastrukture, kvalificirane radne snage RURALNI TURIZAM - posebni oblici turizma u ruralnim prostorima - oživljavanje ruralnih prostora i iskorištavanje prema konceptu održivog razvoja - izletišta u prirodu, agroturizam, ribolovni, avanturistički i kamping turizam AGRARNI PROSTORI koriste se: → kao mjesta stanovanja ljudi iz grada (stambena djelatnost) → za gradnju industrijskih poduzeća → za gradnju većih trgovačkih objekata (supermarketi) → za gradnju prometnica, zračnih luka, odlagališta smeća → kao satelitska naselja (rasterećuju gradove od pritiska stanovništva)

4

FAKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

1. PRIRODNI: sunčevo zračenje, temperatura zraka, padaline, tlo, reljef 2. DRUŠTVENI: socijalni, ekonomski, psihološki - socijalni faktori: oblici vlasništva i stvarnog raspolaganja zemljištem, veličina posjeda, sustav nasljeđivanja oblici vlasništva: individualno (privatno), zajedničko (kolektivno) - privatno vlasništvo nasljeđivanje nepodijeljenog ili podijeljenog posjeda utječe na veličinu posjeda - zajedničko vlasništvo: kibuc, mošav (Izrael) - raspolaganje zemljišnim posjedom: obiteljska gospodarstva, zakup - veličina posjeda veliki, srednji i mali posjedi (prostorne su razlike u svijetu) - agrosocijalni sustavi: plemenski, obiteljski, kapitalistički tržišni, kolektivistički OBLICI POLJOPRIVREDE: - prema namjeni proizvodnje: samoopskrbna i tržišna - prema ciljevima proizvodnje: ratarstvo, stočarstvo, mješovita poljoprivreda - prema intenzitetu: intenzivna i ekstenzivna - prema pokretljivosti: nomadska i sjedilačka

PROIZVODNA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE - sustavi iskorištavanja zemljištva: 1. monokulturna proizvodnja: - 1 kultura ili proizvod - farme, plantaže, rančevi, šumarstvo - 1 cilj gospodarenja (manji troškovi, specijalizacija, racionalizacija proizvodnje) - nedostaci: rizičnost → proizvodnja ovisi o klimatskim i tržišnim uvjetima, cijenama → neravnomjerno korištenje radne snage → iscrpljivanje zemljišta, pojava biljnih bolesti 2. polikultura proizvodnja: - kombinacija više kultura ili proizvoda (ratarske i stočarske proizvodnje) - manji rizik, manje ovisna o klimatskim i tržišnim uvjetima - manja specijalizacija, veći troškovi - konsocijacija (udruživanje)

ŠIRENJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA 11 % kopna su obradive površine načini osiguranja dovoljno hrane širenje obradivih površina povećanje prinosa povećanje hranjivosti hrane novi izvori hrane

5

širenje poljoprivrednih površina: krčenje šuma (zabranjeno u razvijenim državama), navodnjavanje, isušivanje i odvodnja (nizozemski polderi, utjecaj na zarazne bolesti, uništenje prirodnih staništa)

TEHNIČKO-ORGANIZACIJSKA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE Etape razvoja poljoprivrede 1. neolitska poljoprivredna revolucija - oko 9500. g. pr. Kr. 2. druga agrarna revolucija - srednji vijek, trogodišnji plodored 3. treća poljoprivredna revolucija - od 16. do 19. st., novi plodored 4. četvrta poljoprivredna revolucija - motorizacija, kemizacija, genetika u poljoprivredi; regionalne razlike u produktivnosti; GMO ekološka proizvodnja - sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu

AUTARKIČNO (samoopskrbno) GOSPODARSTVO za vlastito podmirenje potreba (obitelji), a ne za tržište izolirani prostori (prašume, polupustinje, planine) do 25 % vrijednosti ukupnog prihoda (Sr.i J.Amerika, Afrika) zemlje u razvoju tradicionalne metode rada prednost: nije izloženo rizicima pa je odraz gospodarske sigurnosti (stabilizacija) mane: manje produktivno

TRŽIŠNO GOSPODARSTVO industrijski razvijene zemlje komercijalna poljoprivreda → tržište prednost: produktivnije (daje više prinosa) mane: izloženo rizicima (zbog promjene cijena na tržištu i političke nesigurnosti),

jednostrano iskorištavanje zemljišta (smanjuje plodnost), potrebna su velika novčana sredstva

-razlike u autarkičnog i tržišnog: rezultat su mehanizacije, specijalizacije i komercijalizacije

RATARSTVO POLJOPRIVREDA-uzgoj kultiviranih biljaka (ratarstvo ili poljodjelstvo) i životinja (stočarstvo) - kultivirane biljake su: žitarice: pšenica - žitarica razvijenih država

kukuruz – za stočnu hranu i biogorivo riža - prehrambena žitarica J, JI i I Azije ostale žitarice: ječam, proso, sirak, zob i raž -izvoznice žitarica: SAD, Kanada, zemlje EU, Australija, Argentina, Tajland ostali ratarski proizvodi: šećerna trska: biogorivo

6

šećerna repa: europske države soja: prehrana i industrija pamuk: tekstil povrće: krumpir, kasava, batata, rajčica krmno bilje voće - vinova loza

STOČARSTVO I RIBARSTVO stočarstvo – uzgoj stoke i stočarskih proizvoda (meso, mlijeko, koža, vuna, krzno) koristi 70 % poljoprivrednog zemljišta grane stočarstva: govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, pčelarstvo proizvodnja i potrošnja mesa i mlijeka u svijetu raste

-izvoznice mesa: Novi Zeland, Danska, Nizozemska, Australija, Argentina, Kanada -izvoznice vune: Australija, Kina, Novi Zeland ribarstvo morsko i slatkovodno rast akvakulture

-izvoznice ribe: Kina, Peru, SAD, Indonezija, Japan, Čile, u Europi: Rusija, Norveška, Island, Danska

ŠUMARSTVO šume brojne namjene; neprerađeno (trupci), gotova roba (pokućstvo), prerađevine (papir,

celuloza) pokrivaju 30 % kopna - protežu se od 70° s.g.š. do 40° j.g.š. 2011. je Godina šuma

tri glavna šumska područja: - subpolarni pojas tajge (zimzelene šume) -umjereni pojas listopadne šume - tropski pojas tropske kišne šume (prašume) najveće površine pod šumama imaju: 1. Rusija, 2. Brazil, 3. Kanada, 4. SAD deforestacija (uništavanje šuma) intenzivna u Africi i Latinskoj Americi zaustavljena u razvijenim državama i Kini

EKOLOŠKE POSLJEDICE POLJOPRIVREDE deforestacija (uništavanje šuma) najjača u subsaharskoj Africi i Latinskoj Americi brojne negativne posljedice

dezertifikacija (širenje pustinja na poljoprivredne površine)

7

Sahel (južno od Sahare)

Aralsko jezero

RURALNI PEJZAŽ 1. zbijena naselja s raštrkanim posjedom ruralni pejzaž otvorenih polja 2. raštrkana naselja s okupljenim posjedom ruralni pejzaž zatvorenih polja -raštrkana naselja mogu se preoblikovati u okupljena (sustav naseljeđivanja), a okupljena naselja u raštrkana (ograđivanje)

INDUSTRIJA 20% zaposlenih u svijetu i trećina dohotka najvažnija grana sekundarnog sektora koja se pojavila sredinom 18.st. mijenja agrarna u industrijska i urbana društva

obuhvaća:

a) djelatnosti industrijske proizvodnje b) djelatnosti vezane uz iskorištavanje ruda (RUDARSTVO) c) djelatnosti vezane uz iskorištavanje izvora energije (ENERGETIKA) razvoj industrije: 1. kućna radinost 2. obrti - podjela rada, obiteljske radionice u gradovima 3. manufaktura - prijelazni oblik obrtničke prema industrijskoj proizvodnji - 16.st., proizvodnja robe utemeljena na podjeli rada - ručno i uz pomoć primitivnih strojeva - zapošljavale više stotina radnika - prve manufakture su tekstilna i staklarska 4. industrija – započela u UK, 1769.god. otkrićem parnog stroja (James Watt) Industrijska revolucija je počela u UK-u jer imaju povoljne prirodne, gospodarske i društvene prilike:

1. vuna → tekstilna industrija (Engleska) 2. kameni ugljen → za pokretanje parnog stroja, koks 3. željezna ruda → proizvodnja željeza i čelika (prometnice, prom.sredstva)

→ crna metalurgija i metaloprerađivačka industrija 4. u 17.st. vodeća kolonijalna sila u svijetu, a kolonije su joj izvor nabave različitih sirovina i veliko tržište za britansku proizvodnju

uništavanje tla pretjerana ispaša erozija pogrešno natapanje

opadanje biorazličitosti prijenos bolesti sa domaćih životinja na ljude

8

INDUSTRIJALIZACIJA - SVJETSKI PROCES - 3 INDUSTRIJALIZACIJE - prve zemlje industrijalizacije, početkom 19. st. : Belgija, Njemačka (oko Achena, Ruhr, pokrajina Saarland), Poljska (Gornji Šlonsk), SI Francuska, SI SAD - sredina 19.st: industrijalizacija u Rusiji, Švedskoj, Kanadi - ostale zemlje → slaba industrijalizacija, → služe kao izvor sirovina (rudarstvo) i tržište - razvoj prometa (parna lokomotiva, parobrod) → željeznički, parobrodski 1869.g – Sueski (169 km), 1914.g - Panamski kanal (80 km) Prva industrijska revolucija - započela sredinom 18.st. (u UK), početkom 19.st.

izvor energije: kameni ugljen nastaju industrije: tekstilna, crna metalurgija, metalna i metaloprerađivačka indust.

Druga industrijska revolucija - kraj 19.st. (negdje traje i danas!) - započinje pronalaskom motora s unutarnjim izgaranjem

izvor energije: nafta, prirodni plin, električna energija nastaju industrije: automobilska, petrokemijska, elektrokemijska,

elektrometalurška

Treća industrijska revolucija - nakon II.svjetskog rata (1945.g) - započinje pronalaskom novih tehnologija, automatizacijom i robotizacijom - znanstveno-tehnološka revolucija

izvor energije: nafta, prirodni plin, električna energija nastaju industrije: industrija visoke tehnologije (high-tech): elektronska ind. i

industrija informatičkih znanosti visoka produktivnost, smanjenje radnika, visokokvalificirani radnici nabujala industrijalizacija, tzv. azijski tigrovi – I i JI Azija: Japan, Južna Koreja, Hong

Kong, Singapur, Tajvan

INDUSTRIJA I DRUŠTVENO-GOSPODARSKI SUSTAVI ulazni (input) elementi → INDUSTRIJA → izlazni (output) elementi sirovine, radna snaga, gotovi industrijski proizvodi kapital, tehnologija proizvodnje, (automobil) poslovodstvo (način upravljanja) procesi (rafiniranje nafte u rafinerijama) - količina i kvaliteta izlaznih ovisi o količini i kvaliteti ulaznih elemenata - ciljevi proizvodnje: smanjiti troškove inputa, ostvariti veći profit - 3 skupine zemalja sa različitim društveno-gospodarskim sustavima: 1. industrijske zemlje tržišnog gospodarenja - G7 države (SAD, Kanada, Japan, Njemačka, Francuska, UK, Italija) - država zakonima usmjerava razvoj gospodarstva i industrije - stvara povoljne društvene uvjete (demokracija, socijalni mir) - ind. i gosp. su u privatnom vlasništvu - razvoj nastoji biti prostorno ravnomjeran (porezne mjere, subvencije)

9

2. zemlje državnog planskog gospodarenja - nastale 1920-ih u bivšem SSSR-u, do 1980-ih kada prelaze na tržišno gospodarstvo - petogodišnj državni planovi - gospod.i ind.su u državnom vlasništvu (država stvara i upravlja) - društvena rentabilnost (nerentabilni ind. i poduzeća) - velika prostornost ind. - udaljenost proizvodnje i potrošnje

- proizvodnja nerentbilnih proizvoda 3. zemlje u razvoju

- industrijski razvoj je tek u početku - neke se nazivaju socijalističkim sa privatnim investicijama u industriji (Kongo,

Senegal), neke su tržišne s jakim utjecajem države na industriju

INDUSTRIJA I MINERALNE SIROVINE

mineralne sirovine dobivaju se iz ruda cijenjene su one rude koje sadrže velik postotak metala

1. METALI a) crne metalurgije: željezo, nikal, mangan, krom, molibden b) obojene metalurgije: bakar, olovo, cink, aluminij c) plemeniti metali: zlato, srebro, platina→ JAR, Kina, Australija, SAD, Peru d) rijetki metali: germanij, živa, titan, cezij

2. NEMETALI - pijesak, šljunak, glina, granit, mramor, vapnenac, azbest, nitrati, fosfati

od ruda CRNE METALURGIJE najvažnije su željezne rude → magnetit, hematit, limonit, siderit

od gospodarskog su interesa one sa 30-40% metala željeza u sebi one proizvode čelik korištenje ž.rude označio je razvoj industrijalizacije i crne metalurgije svjetske rezerve ≈ 200 god 5 najvećih svjetskih proizvođača željezne rude: Kina, Brazil, Australija, Indija, Rusija

rude OBOJENE METALURGIJE: boksit iz kojeg dobijemo aluminij - najrasprostranjeniji metal svjetske rezerve ≈ 200 god 5 najvećih svjetskih proizvođača boksita: Australija, Brazil, Kina, Gvineja

ZNAČENJE ENERGIJE U RAZVOJU INDUSTRIJE IZVORI ENERGIJE: 1. NEOBNOVLJIVI: nafta ugljen fosilna goriva prirodni plin uran, plutonij, torij, radij nuklearna energija 2. OBNOVLJIVI: energija vode (hidroenergija) Sunca (solarna) vjetra biomasa plime i oseke geotermalna

10

- električna energija je sekundarni oblik energije čija primjena započinje sredinom 19.st - dobiva se iz: a) neobnovljivih izvora en.: ugljena, nafte, plina (termo elektrane ili TE), nuklearnog goriva (nuklearne elektrane ili NE) b) obnovljivih izvora en.: najčešća hidroenergija (hidroelektrane ili HE), energija vjetra (vjetroelektrane ili VE), solarna, geotermalna, en.plime i oseke...

nastaje pomoću električnih generatora koji mehaničku en. pretvaraju u električnu. Generatore pokreće para ili voda.

postrojenja gdje nastaje el.en.nazivamo elektranama (TE,HE,NE..)

IZVORI ENERGIJE - PRIMARNA ENERGIJA najvažniji primarni izvori su fosilni izvori energije:

NAFTA - koristi se od 1859.g. - od 1950.g. postaje glavni izvor energije - transportira se naftovodima i tankerima do rafinerija gdje se pretvara u goriva

(benzin,kerozin,dizel..) → za pokretanje promet. vozila - 1/3 iz podmorskih nalazišta (Sjeverno more - Europa) - najveće rezerve 60% su na Bliskom istoku (Saudijska A. 20%) - zalihe za 40-60 godina - u Hrvatskoj nafte ima u panonskom prostoru i na sjeveru Jadrana (nedovoljne zalihe) - svjetski proizvođači nafte: Sausijska Arabija, Rusija, SAD, Iran, Kina, Meksiko, Kanada

UGLJEN - do 1950. g. glavni izvor energije - prema kaloričnosti:

1. kameni ugljen (7-9 000 kalorija) - koks, gorivo za TE (za dobivanje elekt.energije) - Kina i SAD - 60%, Indija, Australija 2. smeđi ugljen (3-6000 kalorija), služi kao gorivo za TE 3. lignit (3-6000 kalorija), služi kao gorivo za TE

- postoje velike rezerve ugljena pa možda opet postane glavni izvor energije - svjetski proizvođači kamenog ugljena: Kina, SAD, Indija, Australija, JAR

PRIRODNI PLIN - prati naftu - trnsport: plinovodima-80% i tankerima - u tekućem stanju - služi kao: gorivo u TE za proizvodnju elekt.en, grijanje, sirovina u kemijskoj industriji - “ekološki čist” → energent budućnosti - Rusija, SAD, Kanada, Iran, Europa: UK, Norveška, Nizozemska - Hrvatska: panonski prostor i podmorje S Jadrana OSTALI IZVORI ENERGIJE: mineralni izvori: - uran → sve važniji, velike zalihe, uz ugljen energent budućnosti - nuklearna energija (NE) - SAD, Francuska, Japan, Rusija

11

RAZVOJ I GRANE KLASIČNE INDUSTRIJE vrste industrija: KLASIČNE INDUSTRIJSKE GRANE (I i II ind.rev.): a) metalurgija crna i obojena b) prerađivačke industrije metaloprerađivačka (automobilska, industrija željezničkih

vozila, zrakoplova i brodogradnja) elektrotehnička kemijska,petrokemijska stare industrijske regije:Ruhr(Njemačka),Lorraine(Francuska),Yorkshire(UK),Donbas(Ukrajina)

c) industrije široke potrošnje prehrambena tekstilna industrija obuće drvna industrija INDUSTRIJE VISOKIH TEHNOLOGIJA ili NOVA INDUSTRIJA (III ind.rev.):

elektronička informatička industrija..

RAZVOJ I GRANE NOVE (high tech) INDUSTRIJE

NOVA (high tech) industrija III industrijska (tehnološka) revol. nastaju nakon II svjetskog rata u SAD-u integracija znanosti i proizvodnje tercijarizacija gospodarstva i društva uzrokuje:

1. STRUKTURNE PROMJENE: - nove tehnologije - novi sintetički materijali - novi izvori energije (nuklearna) - nove industrijske grane: elektronska i informatička 2. FIZIONOMSKE (izgled) PROMJENE: - manji, skladni industrijski objekti, poduzeća i pogoni - ne onečišćuju okoliš

proizvodnja: telekomunikacijsko-svemirski uređaji, elektronički uređaji, računalna

oprema, roboti, vojna oprema, oružje, biotehnička proizvodnja (lijekovi i cjepiva) tehnološki parkovi: - na rubovima grada - blizu prometnih križišta, lučko-industrijska zone - povezanost znanosti i industrije - prvi u Silicijskoj dolini kod San Francisca

zemlje (high tech) industrije: - SAD Silicon Valley (Silicijska dolina) u dolini Santa Clare (San Francisco), oko

Bostona, Baltimora, Washingtona - Z Europa UK: Oxford, Edinburgh, Njemačka: Mȕnchen

12

- Japan ISTOK otoka Honshu: oko Tokya - danas prednjači, mala poduzeća vežu se za velike sustave ili multinacionalne

kompanije - nove industrijske regije: Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong, Singapur (azijski tigrovi)

DJELATNOSTI SEKUNDARNOG SEKTORA I OKOLIŠ industrijski grad 19. st. nebriga o okolišu londonski smog

najzagađeniji gradovi: mjere zaštite 1. Sumgait (Azerbajdžan)

1. zakoni, propisi i standardi 2. Linfen (Kina) 2. ekonomski instrumenti 3. Vapi (Indija) 3. samoregulirajući instrumenti 4. Ozersk (Rusija) 4. institucionalni mehanizmi 5.Pripjat i Černobil (Ukrajina)

POSLJEDICE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA kisele kiše snižena pH vrijednost padalina štetne posljedice mogućnosti smanjenja

ozonske rupe (freoni-štetni plinovi) učinak staklenika rast udjela stakleničkih plinova Kyotski protokol (1997.)različite obveze država globalno zatopljenje

RAZVOJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI : promet, trgovina, turizam, bankarstvo promet do 19. st. kolski i jedrenjački promet sporost, visoka cijena, manje količine

tereta i manji broj putnika razvoj željezničkog, cestovnog i pomorskog prometa od 19. st. i zračnog od 20. st.

turizam do 19. st. ograničen društvenim odnosima i socijalno-ekonomskim statusom nagli razvoj od sredine 19. st.

tercijarizacija društva i gospodarstva važnost djelatnosti tercijarnog sektora: 39% radnika i 64% dohotka regionalne razlike u razvijenosti djelatnosti tercijarnog sektora negativni učinci na okoliš djelatnosti tercijarnog sektora

13

OSNOVNA OBILJEŽJA PROMETA - promet je prenošenje materijalnih dobara, prijevoz ljudi i prijenos vijesti. Čine ga tri glavna elementa: objekt koji se prevozi (ljudi, roba), sredstva prijevoza (automobil, željeznice, brodovi...) i putna mreža (ceste, želj.pruge, plovni putovi..) - četiri glavne vrste prometa kopneni, pomorski, zračni, telekomunikacijski

- prometni čvor prometna mreža prometni sustav - kombinirani ili integralni promet prijevoz masovnih i teških tereta (kontejneri) uz pomoć više prometnih sredstava (brod-željeznica). Teži pojeftinjenju prometa. KOPNENI PROMET cestovni promet početak 20.st - dominacija najvažniji oblik prometa, "promet od vrata do vrata" , dostupnost, velika brzina Benz, Ford 1921.g. prva autocesta oko Berlina - 10 km autoceste (SAD, Njemačka, Francuska..) stupanj automobilizacije

željeznički promet Stephenson - 1825.g izum parne lokomotive 1850-1920 – dominacija željeznice veliki kapacitet prijevoza (putnika i tereta), rentabilnost modernizacija - superbrzi vlakovi (Japan, Francuska)

cjevovodni promet nafta, plin (SAD)

promet na unutrašnjim vodama rijeke, jezera, kanali St. Lawrence - Velika jezera Rajna-Majna-Dunav

gradski promet osobni i javni POMORSKI PROMET - najstariji oblik prometa - Feničani, velika geografska otkrića, parobrod-Fulton - prednosti: prijevoz velikih količina robe na velike udaljenosti, jeftin - suvremeni pomorski promet gigantizam dominacija Tihog oceana Panamski i Sueski kanal

14

države "jeftinih zastava" zemlje koje za registraciju brodova u svojim državama nude povoljnije financijske uvjete pa imaju velike flote (Panama, Liberija, Grčka, Cipar)

morske luke: 1. Singapur, 2. Rotterdam, 3. Shanghai

ZRAČNI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET zračni promet najmlađi oblik prometa braća Wright - 1903. g. prednosti: brzina i udobnost, mane: mala nosivost, skupoća najveće/najprometnije zračne luke: 1. Atlanta, 2. Chicago, 3. London, 4. Tokyo

razvoj telekomunikacijskog prometa pošta telegraf telefon radio TV mobiteli internet globalno selo

OSNOVNA OBILJEŽJA I PROSTORNI SUSTAV TURIZMA - turizam je gospodarska djelatnost koja je vezana uz putovanja i privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivališta radi odmora, razonode ili zadovoljavanja oszalih potreba povijesni razvoj turizma sredina 20.st. - pravi razvoj turizma masovni turizam ili eko-turizam

čimbenici razvoja turizma

privlačni (prirodni - obala,more,klima i društveni - kulturno-povijesni spomenici) prihvatni ili receptivni (hoteli, moteli, apartmani, pansioni, kampovi, odmarališta..) prometni

a) emitivni prostori daju velik broj turista (SAD, Njemačka, UK, Japan) b) receptivni prostori primaju velik broj turista (Španjolska, Francuska, Italija, SAD, Kanada) - broj turističkih dolazaka i prihodi od turizma: Francuska, Španjolska, SAD, Italija - tipovi turističkih prostora primorski, planinski, gradski, zaštićeni, ruralni, lječilišni, vjerski

TRGOVINA - je uslužna djelatnost koja se bavi razmjenom dobara, koja povezuje proizvodnju i potrošnju vrste trgovine a) prema području: unutarnja i vanjska trgovina b) prema načinu organiziranja: trgovina na veliko i trgovina na malo novi oblici trgovine trgovački centri, hipermarketi, specijalizirani hipermarketi, hipermarketi-trgovački centri prostorna organizacija trgovine a) lokalni, regionalni, državni, međudržavni i globalni trgovinski sustav

15

b) lokalni trgovinski sustav: trgovinski sustav gradova, trgovinski sustav ruralnih područja važnost trgovine za pojedinca, društvo, naselje, državu - vodeće zemlje u međunarodnoj trgovini: 1. SAD. 2. Njemačka, 3. Japan, 4. Francuska

INTENZITET, FAKTORI RAZVOJA, ELEMENTI I STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE međunarodna trgovina - dvije ili više država svjetska trgovina - sve države svijeta

analiza: obujam, robna i regionalna struktura eksponencijalni rast svjetskog izvoza u posljednjih pola stoljeća

elementi međunarodne trgovine: izvoz, uvoz, tranzit vanjskotrgovinska bilanca pozitivna (npr. Kina, Rusija), negativna (npr. SAD, slabije razvijene države)

struktura svjetske trgovine

(Sj.Amerika, zapadna Europa, Japan)

robna struktura dominacija industrijskih proizvoda

regionalna struktura polarizacija tri svjetske jezgre ↔"ostatak svijeta"

16

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI I NJIHOVA PROSTORNA ORGANIZACIJA

tercijarne djelatnosti su ekonomskog karaktera: promet, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo, osiguranje, istraživački instituti,

projektne i marketinške tvrtke, djelatnosti slobodnih profesija kvartarne djelatnosti su neekonomskog karaktera: uprava, vojska, policija, prosvjeta, znanost, kultura, sport velika društvena važnost razvijenost ovisi o razvijenosti društva i gospodarstva