TEL: 021/469-000 ; 021/506-863

www.zizic.hr

Geografija 2 SKRIPTA ZA 2. RAZRED EKONOMSKIH KOLA

Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

http://www.zizic.hr/http://zizic.hr/

2

SADRAJ:

RURALNI PROSTORI ZEMLJE .................................................................................................................... 3

SUVREMENE PROMJENE U RURALNIM PROSTORIMA ............................................................................ 3

SEKUNDARNE I TERCIJARNE DJELATNOSTI RURALNIH PROSTORA ......................................................... 3

FAKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ............................................................................................. 4

PROIZVODNA OBILJEJA POLJOPRIVREDE ............................................................................................... 4

IRENJE POLJOPRIVREDNIH POVRINA ................................................................................................... 4

TEHNIKO-ORGANIZACIJSKA OBILJEJA POLJOPRIVREDE ....................................................................... 5

AUTARKINO (samoopskrbno) GOSPODARSTVO .................................................................................... 5

TRINO GOSPODARSTVO ....................................................................................................................... 5

RATARSTVO ............................................................................................................................................. 5

STOARSTVO I RIBARSTVO ...................................................................................................................... 6

UMARSTVO ............................................................................................................................................ 6

EKOLOKE POSLJEDICE POLJOPRIVREDE ................................................................................................. 6

RURALNI PEJZA ...................................................................................................................................... 7

INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 7

INDUSTRIJALIZACIJA - SVJETSKI PROCES - 3 INDUSTRIJALIZACIJE ........................................................... 8

INDUSTRIJA I DRUTVENO-GOSPODARSKI SUSTAVI ............................................................................... 8

INDUSTRIJA I MINERALNE SIROVINE ....................................................................................................... 9

ZNAENJE ENERGIJE U RAZVOJU INDUSTRIJE ......................................................................................... 9

IZVORI ENERGIJE - PRIMARNA ENERGIJA .............................................................................................. 10

RAZVOJ I GRANE KLASINE INDUSTRIJE ................................................................................................ 11

RAZVOJ I GRANE NOVE (high tech) INDUSTRIJE .................................................................................... 11

DJELATNOSTI SEKUNDARNOG SEKTORA I OKOLI ................................................................................ 12

POSLJEDICE ONEIENJA OKOLIA ...................................................................................................... 12

RAZVOJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI : promet, trgovina, turizam, bankarstvo...................................... 12

OSNOVNA OBILJEJA PROMETA ............................................................................................................ 13

OSNOVNA OBILJEJA I PROSTORNI SUSTAV TURIZMA ......................................................................... 14

TRGOVINA ............................................................................................................................................. 14

INTENZITET, FAKTORI RAZVOJA, ELEMENTI I STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE .................................. 15

OSTALE USLUNE DJELATNOSTI I NJIHOVA PROSTORNA ORGANIZACIJA ............................................. 16

3

RURALNI PROSTORI ZEMLJE ruralni prostori - sva podruja izvan gradova i gradskih aglomeracija agrarni prostori - dio ruralnih prostora u kojima je organizirana poljoprivredna proizvodnja obiljeja ruralnih postora: - mirne sredine s iim okoliem - slabija infrastruktura, manji broj ustanova - procesi: deagrarizacija (proces naputanja poljoprivrede kao djelatnosti), deruralizacija (proces naputanja sela kao mjesta stanovanja), senilizacija stanovnitva (smanjenje mladog, a poveanje udjela starog stanovnitva) - prostorne i fizionomske razlike kriteriji za odreivanje ruralnih prostora su: pravni, prostorni, demografsko-ekonomski promjene u ruralnim prostorima - fizionomske - funkcionalne - sadrajne

SUVREMENE PROMJENE U RURALNIM PROSTORIMA modernizacija ruralnih prostora: a) modernizacija proizvodnje rast produktivnosti, specijalizacija deagrarizacija (proces naputanja poljoprivrede kao djelatnosti) b) poboljanje obrazovne strukture stanovnitva profesionalizacija c) modernizacija ruralnih naselja fizionomske i sadrajne promjene bolja kvaliteta ivota d) negativne posljedice naruavanje ekoloke ravnotee e) funkcionalne promjene nove funkcije smanjenje vanosti poljoprivrede

SEKUNDARNE I TERCIJARNE DJELATNOSTI RURALNIH PROSTORA INDUSTRIJA - nadomjestak za izgubljene obrte - mala i radno intezivna poduzea (mnogo radne snage): tekstilna industrija, pogoni za preradu voa i povra - prednosti lokacije industrije u ruralnim prostorima: vei izbor, nie cijene zemljita i plae radnika - nedostaci: slabija prometna povezanost, nedostatak infrastrukture, kvalificirane radne snage RURALNI TURIZAM - posebni oblici turizma u ruralnim prostorima - oivljavanje ruralnih prostora i iskoritavanje prema konceptu odrivog razvoja - izletita u prirodu, agroturizam, ribolovni, avanturistiki i kamping turizam AGRARNI PROSTORI koriste se: kao mjesta stanovanja ljudi iz grada (stambena djelatnost) za gradnju industrijskih poduzea za gradnju veih trgovakih objekata (supermarketi) za gradnju prometnica, zranih luka, odlagalita smea kao satelitska naselja (rastereuju gradove od pritiska stanovnitva)

4

FAKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 1. PRIRODNI: sunevo zraenje, temperatura zraka, padaline, tlo, reljef 2. DRUTVENI: socijalni, ekonomski, psiholoki - socijalni faktori: oblici vlasnitva i stvarnog raspolaganja zemljitem, veliina posjeda, sustav nasljeivanja oblici vlasnitva: individualno (privatno), zajedniko (kolektivno) - privatno vlasnitvo nasljeivanje nepodijeljenog ili podijeljenog posjeda utjee na veliinu posjeda - zajedniko vlasnitvo: kibuc, moav (Izrael) - raspolaganje zemljinim posjedom: obiteljska gospodarstva, zakup - veliina posjeda veliki, srednji i mali posjedi (prostorne su razlike u svijetu) - agrosocijalni sustavi: plemenski, obiteljski, kapitalistiki trini, kolektivistiki OBLICI POLJOPRIVREDE: - prema namjeni proizvodnje: samoopskrbna i trina - prema ciljevima proizvodnje: ratarstvo, stoarstvo, mjeovita poljoprivreda - prema intenzitetu: intenzivna i ekstenzivna - prema pokretljivosti: nomadska i sjedilaka

PROIZVODNA OBILJEJA POLJOPRIVREDE - sustavi iskoritavanja zemljitva: 1. monokulturna proizvodnja: - 1 kultura ili proizvod - farme, plantae, ranevi, umarstvo - 1 cilj gospodarenja (manji trokovi, specijalizacija, racionalizacija proizvodnje) - nedostaci: rizinost proizvodnja ovisi o klimatskim i trinim uvjetima, cijenama neravnomjerno koritenje radne snage iscrpljivanje zemljita, pojava biljnih bolesti 2. polikultura proizvodnja: - kombinacija vie kultura ili proizvoda (ratarske i stoarske proizvodnje) - manji rizik, manje ovisna o klimatskim i trinim uvjetima - manja specijalizacija, vei trokovi - konsocijacija (udruivanje)

IRENJE POLJOPRIVREDNIH POVRINA 11 % kopna su obradive povrine naini osiguranja dovoljno hrane irenje obradivih povrina poveanje prinosa poveanje hranjivosti hrane novi izvori hrane

5

irenje poljoprivrednih povrina: krenje uma (zabranjeno u razvijenim dravama), navodnjavanje, isuivanje i odvodnja (nizozemski polderi, utjecaj na zarazne bolesti, unitenje prirodnih stanita)

TEHNIKO-ORGANIZACIJSKA OBILJEJA POLJOPRIVREDE Etape razvoja poljoprivrede 1. neolitska poljoprivredna revolucija - oko 9500. g. pr. Kr. 2. druga agrarna revolucija - srednji vijek, trogodinji plodored 3. trea poljoprivredna revolucija - od 16. do 19. st., novi plodored 4. etvrta poljoprivredna revolucija - motorizacija, kemizacija, genetika u poljoprivredi; regionalne razlike u produktivnosti; GMO ekoloka proizvodnja - sustav odrivog gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu

AUTARKINO (samoopskrbno) GOSPODARSTVO za vlastito podmirenje potreba (obitelji), a ne za trite izolirani prostori (praume, polupustinje, planine) do 25 % vrijednosti ukupnog prihoda (Sr.i J.Amerika, Afrika) zemlje u razvoju tradicionalne metode rada prednost: nije izloeno rizicima pa je odraz gospodarske sigurnosti (stabilizacija) mane: manje produktivno

TRINO GOSPODARSTVO industrijski razvijene zemlje komercijalna poljoprivreda trite prednost: produktivnije (daje vie prinosa) mane: izloeno rizicima (zbog promjene cijena na tritu i politike nesigurnosti),

jednostrano iskoritavanje zemljita (smanjuje plodnost), potrebna su velika novana sredstva

-razlike u autarkinog i trinog: rezultat su mehanizacije, specijalizacije i komercijalizacije

RATARSTVO POLJOPRIVREDA-uzgoj kultiviranih biljaka (ratarstvo ili poljodjelstvo) i ivotinja (stoarstvo) - kultivirane biljake su: itarice: penica - itarica razvijenih drava

kukuruz za stonu hranu i biogorivo ria - prehrambena itarica J, JI i I Azije ostale itarice: jeam, proso, sirak, zob i ra -izvoznice itarica: SAD, Kanada, zemlje EU, Australija, Argentina, Tajland ostali ratarski proizvodi: eerna trska: biogorivo

6

eerna repa: europske drave soja: prehrana i industrija pamuk: tekstil povre: krumpir, kasava, batata, rajica krmno bilje voe - vinova loza

STOARSTVO I RIBARSTVO stoarstvo uzgoj stoke i stoarskih proizvoda (meso, mlijeko, koa, vuna, krzno) koristi 70 % poljoprivrednog zemljita grane stoarstva: govedarstvo, ovarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, pelarstvo proizvodnja i potronja mesa i mlijeka u svijetu raste

-izvoznice mesa: Novi Zeland, Danska, Nizozemska, Australija, Argentina, Kanada -izvoznice vune: Australija, Kina, Novi Zeland ribarstvo morsko i slatkovodno rast akvakulture

-izvoznice ribe: Kina, Peru, SAD, Indonezija, Japan, ile, u Europi: Rusija, Norveka, Island, Danska

UMARSTVO ume brojne namjene; nepreraeno (trupci), gotova roba (pokustvo), preraevine (papir,

celuloza) pokrivaju 30 % kopna - proteu se od 70 s.g.. do 40 j.g.. 2011. je Godina uma

tri glavna umska podruja: - subpolarni pojas tajge (zimzelene ume) -umjereni pojas listopadne ume - tropski pojas tropske kine ume (praume) najvee povrine pod umama imaju: 1. Rusija, 2. Brazil, 3. Kanada, 4. SAD deforestacija (unitavanje uma) intenzivna u Africi i Latinskoj Americi zaustavljena u razvijenim dravama i Kini

EKOLOKE POSLJEDICE POLJOPRIVREDE deforestacija (unitavanje uma) najjaa u subsaharskoj Africi i Latinskoj Americi brojne negativne posljedice

dezertifikacija (irenje pustinja na poljoprivredne povrine)

7

Sahel (juno od Sahare)

Aralsko jezero

RURALNI PEJZA 1. zbijena naselja s ratrkanim posjedom ruralni pejza otvorenih polja 2. ratrkana naselja s okupljenim posjedom ruralni pejza zatvorenih polja -ratrkana naselja mogu se preoblikovati u okupljena (sustav naseljeivanja), a okupljena naselja u ratrkana (ograivanje)

INDUSTRIJA 20% zaposlenih u svijetu i treina dohotka najvanija grana sekundarnog sektora koja se pojavila sredinom 18.st. mijenja agrarna u industrijska i urbana drutva

obuhvaa:

a) djelatnosti industrijske proizvodnje b) djelatnosti vezane uz iskoritavanje ruda (RUDARSTVO) c) djelatnosti vezane uz iskoritavanje izvora energije (ENERGETIKA) razvoj industrije: 1. kuna radinost 2. obrti - podjela rada, obiteljske radionice u gradovima 3. manufaktura - prijelazni oblik obrtnike prema industrijskoj proizvodnji - 16.st., proizvodnja robe utemeljena na podjeli rada - runo i uz pomo primitivnih strojeva - zapoljavale vie stotina radnika - prve manufakture su tekstilna i staklarska 4. industrija zapoela u UK, 1769.god. otkriem parnog stroja (James Watt) Industrijska revolucija je poela u UK-u jer imaju povoljne prirodne, gospodarske i drutvene prilike:

1. vuna tekstilna industrija (Engleska) 2. kameni ugljen za pokretanje parnog stroja, koks 3. eljezna ruda proizvodnja eljeza i elika (prometnice, prom.sredstva)

crna metalurgija i metalopreraivaka industrija 4. u 17.st. vodea kolonijalna sila u svijetu, a kolonije su joj izvor nabave razliitih sirovina i veliko trite za britansku proizvodnju

unitavanje tla pretjerana ispaa erozija pogreno natapanje

opadanje biorazliitosti prijenos bolesti sa domaih ivotinja na ljude

8

INDUSTRIJALIZACIJA - SVJETSKI PROCES - 3 INDUSTRIJALIZACIJE - prve zemlje industrijalizacije, poetkom 19. st. : Belgija, Njemaka (oko Achena, Ruhr, pokrajina Saarland), Poljska (Gornji lonsk), SI Francuska, SI SAD - sredina 19.st: industrijalizacija u Rusiji, vedskoj, Kanadi - ostale zemlje slaba industrijalizacija, slue kao izvor sirovina (rudarstvo) i trite - razvoj prometa (parna lokomotiva, parobrod) eljezniki, parobrodski 1869.g Sueski (169 km), 1914.g - Panamski kanal (80 km) Prva industrijska revolucija - zapoela sredinom 18.st. (u UK), poetkom 19.st.

izvor energije: kameni ugljen nastaju industrije: tekstilna, crna metalurgija, metalna i metalopreraivaka indust.

Druga industrijska revolucija - kraj 19.st. (negdje traje i danas!) - zapoinje pronalaskom motora s unutarnjim izgaranjem

izvor energije: nafta, prirodni plin, elektrina energija nastaju industrije: automobilska, petrokemijska, elektrokemijska,

elektrometalurka

Trea industrijska revolucija - nakon II.svjetskog rata (1945.g) - zapoinje pronalaskom novih tehnologija, automatizacijom i robotizacijom - znanstveno-tehnoloka revolucija

izvor energije: nafta, prirodni plin, elektrina energija nastaju industrije: industrija visoke tehnologije (high-tech): elektronska ind. i

industrija informatikih znanosti visoka produktivnost, smanjenje radnika, visokokvalificirani radnici nabujala industrijalizacija, tzv. azijski tigrovi I i JI Azija: Japan, Juna Koreja, Hong

Kong, Singapur, Tajvan

INDUSTRIJA I DRUTVENO-GOSPODARSKI SUSTAVI ulazni (input) elementi INDUSTRIJA izlazni (output) elementi sirovine, radna snaga, gotovi industrijski proizvodi kapital, tehnologija proizvodnje, (automobil) poslovodstvo (nain upravljanja) procesi (rafiniranje nafte u rafinerijama) - koliina i kvaliteta izlaznih ovisi o koliini i kvaliteti ulaznih elemenata - ciljevi proizvodnje: smanjiti trokove inputa, ostvariti vei profit - 3 skupine zemalja sa razliitim drutveno-gospodarskim sustavima: 1. industrijske zemlje trinog gospodarenja - G7 drave (SAD, Kanada, Japan, Njemaka, Francuska, UK, Italija) - drava zakonima usmjerava razvoj gospodarstva i industrije - stvara povoljne drutvene uvjete (demokracija, socijalni mir) - ind. i gosp. su u privatnom vlasnitvu - razvoj nastoji biti prostorno ravnomjeran (porezne mjere, subvencije)

9

2. zemlje dravnog planskog gospodarenja - nastale 1920-ih u bivem SSSR-u, do 1980-ih kada prelaze na trino gospodarstvo - petogodinj dravni planovi - gospod.i ind.su u dravnom vlasnitvu (drava stvara i upravlja) - drutvena rentabilnost (nerentabilni ind. i poduzea) - velika prostornost ind. - udaljenost proizvodnje i potronje

- proizvodnja nerentbilnih proizvoda 3. zemlje u razvoju

- industrijski razvoj je tek u poetku - neke se nazivaju socijalistikim sa privatnim investicijama u industriji (Kongo,

Senegal), neke su trine s jakim utjecajem drave na industriju

INDUSTRIJA I MINERALNE SIROVINE

mineralne sirovine dobivaju se iz ruda cijenjene su one rude koje sadre velik postotak metala

1. METALI a) crne metalurgije: eljezo, nikal, mangan, krom, molibden b) obojene metalurgije: bakar, olovo, cink, aluminij c) plemeniti metali: zlato, srebro, platina JAR, Kina, Australija, SAD, Peru d) rijetki metali: germanij, iva, titan, cezij

2. NEMETALI - pijesak, ljunak, glina, granit, mramor, vapnenac, azbest, nitrati, fosfati

od ruda CRNE METALURGIJE najvanije su eljezne rude magnetit, hematit, limonit, siderit

od gospodarskog su interesa one sa 30-40% metala eljeza u sebi one proizvode elik koritenje .rude oznaio je razvoj industrijalizacije i crne metalurgije svjetske rezerve 200 god 5 najveih svjetskih proizvoaa eljezne rude: Kina, Brazil, Australija, Indija, Rusija

rude OBOJENE METALURGIJE: boksit iz kojeg dobijemo aluminij - najrasprostranjeniji metal svjetske rezerve 200 god 5 najveih svjetskih proizvoaa boksita: Australija, Brazil, Kina, Gvineja

ZNAENJE ENERGIJE U RAZVOJU INDUSTRIJE IZVORI ENERGIJE: 1. NEOBNOVLJIVI: nafta ugljen fosilna goriva prirodni plin uran, plutonij, torij, radij nuklearna energija 2. OBNOVLJIVI: energija vode (hidroenergija) Sunca (solarna) vjetra biomasa plime i oseke geotermalna

10

- elektrina energija je sekundarni oblik energije ija primjena zapoinje sredinom 19.st - dobiva se iz: a) neobnovljivih izvora en.: ugljena, nafte, plina (termo elektrane ili TE), nuklearnog goriva (nuklearne elektrane ili NE) b) obnovljivih izvora en.: najea hidroenergija (hidroelektrane ili HE), energija vjetra (vjetroelektrane ili VE), solarna, geotermalna, en.plime i oseke...

nastaje pomou elektrinih generatora koji mehaniku en. pretvaraju u elektrinu. Generatore pokree para ili voda.

postrojenja gdje nastaje el.en.nazivamo elektranama (TE,HE,NE..)

IZVORI ENERGIJE - PRIMARNA ENERGIJA najvaniji primarni izvori su fosilni izvori energije:

NAFTA - koristi se od 1859.g. - od 1950.g. postaje glavni izvor energije - transportira se naftovodima i tankerima do rafinerija gdje se pretvara u goriva

(benzin,kerozin,dizel..) za pokretanje promet. vozila - 1/3 iz podmorskih nalazita (Sjeverno more - Europa) - najvee rezerve 60% su na Bliskom istoku (Saudijska A. 20%) - zalihe za 40-60 godina - u Hrvatskoj nafte ima u panonskom prostoru i na sjeveru Jadrana (nedovoljne zalihe) - svjetski proizvoai nafte: Sausijska Arabija, Rusija, SAD, Iran, Kina, Meksiko, Kanada

UGLJEN - do 1950. g. glavni izvor energije - prema kalorinosti:

1. kameni ugljen (7-9 000 kalorija) - koks, gorivo za TE (za dobivanje elekt.energije) - Kina i SAD - 60%, Indija, Australija 2. smei ugljen (3-6000 kalorija), slui kao gorivo za TE 3. lignit (3-6000 kalorija), slui kao gorivo za TE

- postoje velike rezerve ugljena pa moda opet postane glavni izvor energije - svjetski proizvoai kamenog ugljena: Kina, SAD, Indija, Australija, JAR

PRIRODNI PLIN - prati naftu - trnsport: plinovodima-80% i tankerima - u tekuem stanju - slui kao: gorivo u TE za proizvodnju elekt.en, grijanje, sirovina u kemijskoj industriji - ekoloki ist energent budunosti - Rusija, SAD, Kanada, Iran, Europa: UK, Norveka, Nizozemska - Hrvatska: panonski prostor i podmorje S Jadrana OSTALI IZVORI ENERGIJE: mineralni izvori: - uran sve vaniji, velike zalihe, uz ugljen energent budunosti - nuklearna energija (NE) - SAD, Francuska, Japan, Rusija

11

RAZVOJ I GRANE KLASINE INDUSTRIJE vrste industrija: KLASINE INDUSTRIJSKE GRANE (I i II ind.rev.): a) metalurgija crna i obojena b) preraivake industrije metalopreraivaka (automobilska, industrija eljeznikih

vozila, zrakoplova i brodogradnja) elektrotehnika kemijska,petrokemijska stare industrijske regije:Ruhr(Njemaka),Lorraine(Francuska),Yorkshire(UK),Donbas(Ukrajina)

c) industrije iroke potronje prehrambena tekstilna industrija obue drvna industrija INDUSTRIJE VISOKIH TEHNOLOGIJA ili NOVA INDUSTRIJA (III ind.rev.):

elektronika informatika industrija..

RAZVOJ I GRANE NOVE (high tech) INDUSTRIJE

NOVA (high tech) industrija III industrijska (tehnoloka) revol. nastaju nakon II svjetskog rata u SAD-u integracija znanosti i proizvodnje tercijarizacija gospodarstva i drutva uzrokuje:

1. STRUKTURNE PROMJENE: - nove tehnologije - novi sintetiki materijali - novi izvori energije (nuklearna) - nove industrijske grane: elektronska i informatika 2. FIZIONOMSKE (izgled) PROMJENE: - manji, skladni industrijski objekti, poduzea i pogoni - ne oneiuju okoli

proizvodnja: telekomunikacijsko-svemirski ureaji, elektroniki ureaji, raunalna

oprema, roboti, vojna oprema, oruje, biotehnika proizvodnja (lijekovi i cjepiva) tehnoloki parkovi: - na rubovima grada - blizu prometnih kriita, luko-industrijska zone - povezanost znanosti i industrije - prvi u Silicijskoj dolini kod San Francisca

zemlje (high tech) industrije: - SAD Silicon Valley (Silicijska dolina) u dolini Santa Clare (San Francisco), oko

Bostona, Baltimora, Washingtona - Z Europa UK: Oxford, Edinburgh, Njemaka: Mnchen

12

- Japan ISTOK otoka Honshu: oko Tokya - danas prednjai, mala poduzea veu se za velike sustave ili multinacionalne

kompanije - nove industrijske regije: Tajvan, Juna Koreja, Hong Kong, Singapur (azijski tigrovi)

DJELATNOSTI SEKUNDARNOG SEKTORA I OKOLI industrijski grad 19. st. nebriga o okoliu londonski smog

najzagaeniji gradovi: mjere zatite 1. Sumgait (Azerbajdan)

1. zakoni, propisi i standardi 2. Linfen (Kina) 2. ekonomski instrumenti 3. Vapi (Indija) 3. samoregulirajui instrumenti 4. Ozersk (Rusija) 4. institucionalni mehanizmi 5.Pripjat i ernobil (Ukrajina)

POSLJEDICE ONEIENJA OKOLIA kisele kie sniena pH vrijednost padalina tetne posljedice mogunosti smanjenja

ozonske rupe (freoni-tetni plinovi) uinak staklenika rast udjela staklenikih plinova Kyotski protokol (1997.)razliite obveze drava globalno zatopljenje

RAZVOJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI : promet, trgovina, turizam, bankarstvo promet do 19. st. kolski i jedrenjaki promet sporost, visoka cijena, manje koliine

tereta i manji broj putnika razvoj eljeznikog, cestovnog i pomorskog prometa od 19. st. i zranog od 20. st.

turizam do 19. st. ogranien drutvenim odnosima i socijalno-ekonomskim statusom nagli razvoj od sredine 19. st.

tercijarizacija drutva i gospodarstva vanost djelatnosti tercijarnog sektora: 39% radnika i 64% dohotka regionalne razlike u razvijenosti djelatnosti tercijarnog sektora negativni uinci na okoli djelatnosti tercijarnog sektora

13

OSNOVNA OBILJEJA PROMETA - promet je prenoenje materijalnih dobara, prijevoz ljudi i prijenos vijesti. ine ga tri glavna elementa: objekt koji se prevozi (ljudi, roba), sredstva prijevoza (automobil, eljeznice, brodovi...) i putna mrea (ceste, elj.pruge, plovni putovi..) - etiri glavne vrste prometa kopneni, pomorski, zrani, telekomunikacijski

- prometni vor prometna mrea prometni sustav - kombinirani ili integralni promet prijevoz masovnih i tekih tereta (kontejneri) uz pomo vie prometnih sredstava (brod-eljeznica). Tei pojeftinjenju prometa. KOPNENI PROMET cestovni promet poetak 20.st - dominacija najvaniji oblik prometa, "promet od vrata do vrata" , dostupnost, velika brzina Benz, Ford 1921.g. prva autocesta oko Berlina - 10 km autoceste (SAD, Njemaka, Francuska..) stupanj automobilizacije

eljezniki promet Stephenson - 1825.g izum parne lokomotive 1850-1920 dominacija eljeznice veliki kapacitet prijevoza (putnika i tereta), rentabilnost modernizacija - superbrzi vlakovi (Japan, Francuska)

cjevovodni promet nafta, plin (SAD)

promet na unutranjim vodama rijeke, jezera, kanali St. Lawrence - Velika jezera Rajna-Majna-Dunav

gradski promet osobni i javni POMORSKI PROMET - najstariji oblik prometa - Feniani, velika geografska otkria, parobrod-Fulton - prednosti: prijevoz velikih koliina robe na velike udaljenosti, jeftin - suvremeni pomorski promet gigantizam dominacija Tihog oceana Panamski i Sueski kanal

14

drave "jeftinih zastava" zemlje koje za registraciju brodova u svojim dravama nude povoljnije financijske uvjete pa imaju velike flote (Panama, Liberija, Grka, Cipar)

morske luke: 1. Singapur, 2. Rotterdam, 3. Shanghai

ZRANI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET zrani promet najmlai oblik prometa braa Wright - 1903. g. prednosti: brzina i udobnost, mane: mala nosivost, skupoa najvee/najprometnije zrane luke: 1. Atlanta, 2. Chicago, 3. London, 4. Tokyo

razvoj telekomunikacijskog prometa pota telegraf telefon radio TV mobiteli internet globalno selo

OSNOVNA OBILJEJA I PROSTORNI SUSTAV TURIZMA - turizam je gospodarska djelatnost koja je vezana uz putovanja i privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivalita radi odmora, razonode ili zadovoljavanja oszalih potreba povijesni razvoj turizma sredina 20.st. - pravi razvoj turizma masovni turizam ili eko-turizam

imbenici razvoja turizma

privlani (prirodni - obala,more,klima i drutveni - kulturno-povijesni spomenici) prihvatni ili receptivni (hoteli, moteli, apartmani, pansioni, kampovi, odmaralita..) prometni

a) emitivni prostori daju velik broj turista (SAD, Njemaka, UK, Japan) b) receptivni prostori primaju velik broj turista (panjolska, Francuska, Italija, SAD, Kanada) - broj turistikih dolazaka i prihodi od turizma: Francuska, panjolska, SAD, Italija - tipovi turistikih prostora primorski, planinski, gradski, zatieni, ruralni, ljeilini, vjerski

TRGOVINA - je usluna djelatnost koja se bavi razmjenom dobara, koja povezuje proizvodnju i potronju vrste trgovine a) prema podruju: unutarnja i vanjska trgovina b) prema nainu organiziranja: trgovina na veliko i trgovina na malo novi oblici trgovine trgovaki centri, hipermarketi, specijalizirani hipermarketi, hipermarketi-trgovaki centri prostorna organizacija trgovine a) lokalni, regionalni, dravni, meudravni i globalni trgovinski sustav

15

b) lokalni trgovinski sustav: trgovinski sustav gradova, trgovinski sustav ruralnih podruja vanost trgovine za pojedinca, drutvo, naselje, dravu - vodee zemlje u meunarodnoj trgovini: 1. SAD. 2. Njemaka, 3. Japan, 4. Francuska

INTENZITET, FAKTORI RAZVOJA, ELEMENTI I STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE meunarodna trgovina - dvije ili vie drava svjetska trgovina - sve drave svijeta

analiza: obujam, robna i regionalna struktura eksponencijalni rast svjetskog izvoza u posljednjih pola stoljea

elementi meunarodne trgovine: izvoz, uvoz, tranzit vanjskotrgovinska bilanca pozitivna (npr. Kina, Rusija), negativna (npr. SAD, slabije razvijene drave)

struktura svjetske trgovine

(Sj.Amerika, zapadna Europa, Japan)

robna struktura dominacija industrijskih proizvoda

regionalna struktura polarizacija tri svjetske jezgre "ostatak svijeta"

16

OSTALE USLUNE DJELATNOSTI I NJIHOVA PROSTORNA ORGANIZACIJA tercijarne djelatnosti su ekonomskog karaktera: promet, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo, osiguranje, istraivaki instituti,

projektne i marketinke tvrtke, djelatnosti slobodnih profesija kvartarne djelatnosti su neekonomskog karaktera: uprava, vojska, policija, prosvjeta, znanost, kultura, sport velika drutvena vanost razvijenost ovisi o razvijenosti drutva i gospodarstva