Upload
others
View
18
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
AGREGATNA STANJA MATERIJE
Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije
čestica i energije međumolekulskih interakcija:
Gasno stanje:
➢ idealno
➢ realno
3
Parametri stanja Jedinice
Pritisak P
Pascal, Pa
atmosfera, 1 atm = 101 325 Pa
1 bar = 105 Pa
1 mm Hg = 133,322 Pa
Zapremina Vm3
1 l = 10-3 m3
Temperatura T Kelvin, K
Količina supstance
(broj molova n)
mol
Postojanje datog agregatnog stanja ili prelazak sistema iz jednog u drugo, generalno zavisi od
parametara stanja, kao i prirode sistema.
IDEALNO GASNO STANJE
neelastični sudar elastični sudar
zapremina čestica zanemarljiva
u odnosu na zapreminu suda
čestice se kreću haotičnoX
nema interakcija između čestica
Međučestične
interakcije
IDEALNO GASNO STANJE
Idealan gas je zamišljeni gas, u kome je zapremina čestica gasa beskonačno mala u odnosu na
ukupnu zapreminu gasa (masa čestice je skoncentrisana u jednoj tački) i međučestične
privlačne sile su zanemarljive.
Zakoni idealnog gasnog stanja:
➢ Bojl – Mariotov (R. Boyle i E. Mariotte) zakon
➢ Gej - Lisakov (J. Gay - Lussac) zakon
➢ Šarlov (J. Charles) zakon
➢Avogardov (A. Avogardo) zakon
_________________________________________________
Jednačina idealnog gasnog stanja
ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA
Bojl – Mariotov zakon
const., za ...2211 nVPVPVP ii
7
Bojl – Mariotov zakon: Za gas kome se ne menja količina n, na nekoj
određenoj temperaturi Θi, proizvod zapremine Vi i pritiska Pi je
konstantan.
Izoterme idealnog gasa za različite
temperature gasa: T1 < T2 < T3
Robert Boyle
Edme Mariotte Funkcija pritiska P idealnog gasa od zapremine V na konstantnoj
temperaturi Θi se naziva izoterma.
ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA
Gej – Lisakov zakon
const.P, n VV V za )1(0
8
Gej - Lisakov zakon: Zapremina gasa VΘ , pri konstantnom
pritisku gasa P, linearna je funkcija temperature .
V0 - zapremina gasa na temperaturi = 0°C
αv - koeficijenat širenja gasa
Joseph-Louis Gay-Lussac
Funkcija zapremine V idealnog gasa od temperature , pri
konstantnom pritisku P se naziva izobara.
Izobare idealnog gasa za različite
pritiske gasa (p1 > p2)
p2
p1
ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA
Šarlov zakon
const. n V, za PP P )1(0
9
Šarlov zakon: pritisak gasa PΘ, pri konstantnoj zapremini gasa V,
linearna je funkcija temperature .
P0 - pritisak gasa na temperaturi = 0°C
αP - koeficijenat širenja gasa
Funkcija pritiska PΘ idealnog gasa od temperature , pri konstantnoj
zapremini V, se naziva izohora.Jacques Charles
Izohora za idealan gas
11
Kelvinova temperaturska skala
T = (273,15 + ) K
Temperaturska skala obrazovana od apsolutne nule
temperature (- 273,15 °C) kao referentne temperature.
➢Apsolutna nula
➢ Apsolutna (Kelvin-ova) temperaturska skala
➢ Veza apsolutne temperature T i celzijusove
temperature (u °C):
Nula skale se
pomera
➢ ΔT vs. Δ !
➢ Prednosti i nedostaci Kelvinove temperaturske
skale
ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA
Avogardov zakon
12
Avogadrov zakon – Jednake zapremine svih gasova na istoj
temperaturi i pritisku imaju jednak broj molekula.
Avogadrova konstanta NA = 6,022 x 1023 mol-1
Amedeo Avogadro
STP (standardni uslovi): = 0°C, p = 1 atm → Vn=1 = 22,414 l mol-1
SATP (standardni ambijentalni uslovi): = 25°C, p = 1 bar → Vn=1 = 24,789 l mol-1
Zapremina:
Masa:
Količina:
Pritisak:
Temperatura:
JEDNAČINA IDEALNOG GASNOG STANJA
13
P – pritisak gasa
V – zapremina gasa
n – broj molova gasa
R – univerzalna gasna konstanta, R = 8.314 J/mol·K
T - temperatura
PV nRT
JEDNAČINA IDEALNOG GASNOG STANJA
V0
T
T0
p
V
0
00
0
00
00
'
0
0
'
1
:21
1:11
T
Vp
T
pV
T
TVppV
VppV
pVVp
VV
t
t
11KJmol314,8 RnRrrTpV
nRTpV
R – univerzalna molarna gasna konstanta
16
Koeficijent širenja i stišljivosti
Koeficijent širenja
Koeficijent stišljivosti
Termijski napon
0
1
p
V
V T
0
1
T
V
V P
VT
p
važi i za tečnosti i čvrsta tela
Određivanje molarne mase
Viktor Majerova (Victor Meyer) metoda određivanja molarne mase M supstance na
osnovu jednačine idealnog gasnog stanja
RTM
mpV
M
mn
nRTpV
pV
RTmM
Primena jednačine idealnog gasnog stanja
18
SMEŠE IDEALNIH GASOVA
Daltonov (Dalton) zakon: Suma parcijalnih pritisaka pi jednaka je pritisku smeše idealnih
gasova P.
i i
i i
RTP P n
V
i i ii
i
i
V P nx
V P n
1i
i
x
Zavisnost ukupnog pritiska
smeše idealnih gasova P i
parcijalnih pritisaka P1 i P2
binarne smeše idealnih
gasova od molskog udela
komponenata, x1 i x2.
Molski udeo
John Dalton
1 2
1 2 1 2
..
.. ..
i
i in
ii
i
mm m mm
Mn n n n n n
n
Srednja masa smeše idealnih gasova
1 1 2 2 ..i i
i i ii i
ii i
i i
n Mn M n M n M
x M
n n
Mi - masa jednog mola datoga gasa
i
i
V V
Amagov (Amagont) zakon: Suma parcijalnih zapremina Vi jednaka je zapremini smeše
idealnih gasova V.
SMEŠE IDEALNIH GASOVA
Uz pretpostavku da se gas ponaša idealno, izračunati pritisak 20 g neona koji zauzima
zapreminu od 22.400 l na temperaturi od 0.00◦C. Rezultat izraziti u Pa i atm.
m = 20.00 g = 20.00 ∙ 10-3 kg = 0.020 kg
V = 22.400 l = 22.400 ∙ 10-3 m3 = 0.0224 m3
T = 273.15 K + 0.00◦C = 273.15 K
P = ?
0.9919atmp
Pa 483 100p
m
KmolK
J
mol
kg
kgp
V
RT
M
mp
RTM
mpV
nRTpV
30224.0
15.273314.8
020179.0
020.0
M
mn
Pa atm 3251011
Pretpostavljajući idealno ponašanje, naći gustinu helijuma na temperaturi od 298.15 K i
pritisku od 0.5 atm.
ρ = ?
T = 298.15 K
p = 0.5 atm = 50665.5 Pa
A (He) = 2 g/mol
...15.298/314.8
/002.05.50662
KmolKJ
molkgPa
RT
pM
M
RT
M
RT
V
mp
RTM
mnRTpV
Koliko dm3 gasa H2 može teorijski biti proizvedeno pri reakciji 6.0 g CaH2 pri standardnoj
temperaturi i pritisku?
CaH2(s) + 2 H2O(l) = Ca(OH)2(aq) + 2H2(g)
V = ?
STP Θ = 0ºC, T = 273.15 K
p = 1 atm = 101 325 Pa
m(CaH2) = 6.0 g
M(CaH2) = 42.1 g/mol
33 834.6006384.0101325
15.273314.8285.0
dmmPa
KmolK
Jmol
V
p
nRTV
nRTpV
2
22
285.0
:)(2/1.42
0.6:)(1
molHx
xHmolmolg
gCHmol
Za približan račun, često je dovoljno atmosferu smatrati smešom azota sa masenim
udelom 76,8 % i kiseonika sa masenim udelom 23,2 %. Izračunajte parcijalni pritisak
svakog gasa kada je ukupni pritisak 101 kPa.
Rešenje:
100g vazduha sadrži 76,8 g N2 i 23,2 g O2.
kPakPapxp
kPakPapxp
xx
MmMm
Mm
nn
nx
1,2110121,0
9,7910179,0
21,079,011
79,032/2,2328/8,76
28/8,76
//
/
22
11
12
2211
11
21
11
U zatvorenoj posudi zapremine 5 l se nalazi smeša N2 i H2 na temperaturi 25oC. Pri tom,
parcijalni pritisak N2 je tri puta manji od parcijalnog pritiska H2. Ukoliko ukupni pritisak
iznosi 2,4 atm, koliko grama N2 i H2 se nalazi u posudi?
Rešenje:
gKKmolJ
molgmPa
RT
VMpm
gKKmolJ
molgmPa
RT
VMpm
RTM
mnRTpV
atmatmatmp
atmatm
p
atmpppppp
HH
H
NN
N
H
N
NNNHN
736,015,298)/(314,8
/21051013258,1
434,315,298)/(314,8
/281051013256,0
8,16,04,2
6,04
4,2
4,243
33
33
22
2
22
2
2
2
22222
Idealno gasno stanje - pregled
➢ Definicija idealnog gasnog stanja
➢ Zakoni idealnog gasnog stanja:
▷ Bojl – Mariotov zakon
▷ Gej - Lisakov zakon
▷ Šarlov zakon
▷Avogardov zakon
➢ Jednačina idealnog gasnog stanja
➢ Kelvinova temperaturska skala
➢ Smeše idealnih gasova
➢ Koeficijent širenja i stišljivosti
REALNO GASNO STANJE
neelastični sudar elastični sudar
zapremina čestica nije zanemarljiva
u odnosu na zapreminu suda
čestice se kreću haotično
X
ima interakcija između čestica
Međučestične
interakcije
Realno gasno stanje je svako stanje u kome se gasovita materija ne pokorava zakonima i
jednačini idealnog gasnog stanja.
U realnim gasovima, za razliku od idealnog, postoji međusobno delovanje čestica čija se
zapremina ne može da zanemari kao što je to učinjeno u slučaju idealnog gasa.
a) Odstupanje od Bojl-Mariotovog zakona
Izoterme za azot (a) i vodonik (b) u poređenju sa izotermama za
idealno gasno stanje
c) Vm ≠ 22.414 dm3
b) Kubni koeficijent širenja
različitih gasova α ≠ 1/273.16
SO2 0,003845
CO2 0,003688
CO 0,003667
H2 0,003667
Vazduh 0,003665
α→0,0036609, P→0
29
Faktor stišljivosti – merilo odstupanja od idealnog gasnog ponašanja
Za idealan gas z = 1
Za idealan gas, z je nezavisno od pritiska, temperature i prirode gasa.
Za realan gas z ≠ 1
Za realan gas z je složena funkcija pritiska, temperature i prirode gasa.
FAKTOR STIŠLJIVOSTI
RT
pV
V
VZ m
id
m
m
MEĐUMOLEKULSKE INTERAKCIJE
odbojne sile (kratkog dometa)
privlačne sile (dugog dometa)
privlačne interakcije
odbojne interakcije
pU
r
T=const.
niski p: r veliko → dominantne privlačne sile → Vm < Vm,id
visoki p: r malo → dominantne odbojne sile → Vm > Vm,id
p=const.
niske T: v malo → dominantne međumolekulske sile
visoke T: v malo → dominantno termičko kretanje
nm r
B
r
ArF )(
• vrlo niski pritisci: Z →1
• vrlo visoki pritisci: Z > 1
(favorizovano širenje jer su dominantne
odbojne sile)
• srednji pritisci: 0 < Z < 1
(favorizovano sabijanje jer su dominantne
privlačne sile)
FAKTOR STIŠLJIVOSTI
Zavisnosti faktora stišljivosti z od pritiska različitih
gasova istih temperatura (298 K).
FAKTOR STIŠLJIVOSTI
Niski i srednji pritisci:
• na nižim temperaturama je nagib prave
Z = f(p) negativan
• na višim temperaturama je nagib prave
Z = f(p) pozitivni
• temperatura na kojoj je nagib prave
Z = f(p) jednak nuli u određenoj oblasti
pritisaka je Bojlova temperatura
P (atm)
z
-120ºC25ºC
600ºC
Idealan gas
Zavisnosti faktora stišljivosti z od pritiska gasa
različitih temperatura
33
Bojlova temperatura - najniža temperatura iznad koje z-funkcija nema minimum.
Primer: vodonik -163˚C
helijum -251˚C
Zavisnost pV od p pri različitim temperaturama
pV
p
BOJLOVA TEMPERATURA
Idealno
Izmereno
34
Virial potiče od lat. vis, viris, znači sila - virijalni koeficijenti zavise od sile interakcije između molekula
Virijelna jednačina, jednačina Kamerling Onesa (Kamerlingh-Onnes)
B(T), C(T)... – drugi, treći... virijelni koeficijent
(konstante karakteristične za dati gas i zavise od sila
međusobnog dejstva čestica datog gasa i
temperature)
Klauzijusova (Clausius) jednačina
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
21m P P
m m
PV B Cz
RT V V
2
1mP P
PV P Pz B C
RT RT RT
p → 0 blisko jednačini idelanog gasnog stanja PVm = RT
p raste: Bp značajno, linearna veza između Z i P.
p visoko: Cp i viši članovi doprinose, odstupanje od linearnosti.
2P P PC B RTC
Veza između virijelnih koeficijenata jednačine Kamerling Onesa i Klauzijusove
jednačine
Virijalni koeficijenti rastu sa porastom temperature.
Na Bojlovoj temperaturi B = 0
100 K 273 K 373 K 600 K
He 11.4 12.0 11.3 10.4
Ar -187.0 -21.7 -4.2 11.9
N2 -160.0 -10.5 6.2 21.7
O2 -197.5 -22.0 -3.7 12.9
CO2 -149.7 -72.2 -12.4
Vrednosti drugog virijelnog koeficijenta, B, pri različitim temperaturama
Prednosti i nedostaci virijelne jednačine
Prednosti
✓ koristi gasne zakone kao osnovu
✓ zadovoljava podatke za gas sa željenom tačnošću
✓ daje dobro slaganje eksperimentalnih i izračunatih vrednosti u
širokom temperaturskom opsegu.
Nedostaci
✓ beskonačan broj članova
✓ virijelni koeficijenti zavise od temperature
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Van der Valsova jednačina
Van der Waals
Johannes Dederic van der Waals (1837-1923)
Nobelova nagrada za fiziku 1910. godine
Semiempirijska jednačina
Polazna jednačina – jednačina idealnog gasnog
stanja.
Korekcija zapremine i pritiska.
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Van der Valsova jednačina
3
23
4
dVmolekula
Korekcija idealne zapremine
stvarna zapremina
molekula
zapremina koju realno
zauzima molekul3
3
2dV
kovolumen (“stvarna”, zauzeta zapremina jednog mola):
AA NdNdb 33
3
2
6
14
korekcija idealne zapremine: bVV realnoidealno
d
d
4
up - unutrašnji pritisak (privlačne sile)
Korekcija idealnog pritiska
urealnoidealno
realnoidealno
ppp
pp
molekul gasa u unutrašnjosti
(rezultujuća sila je jednaka nuli)
molekul gasa u blizini zida suda
(rezultujuća sila je različita od nule)
021 FFF 021
FFF
22
2 11;
m
u
m
uV
pV
FpF 2
m
realnoidealnoV
app
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Van der Valsova jednačina
40
2
2
aP n V nb nRT
V
a – zavisi od prirode gasa i temperature
b – kovolumen, predstavlja onu zapreminu gasa ispod koje se dati gas ne može sabiti usled
postojanja realnih zapremina molekula.
zavisi od pritiska
Određivanje a i b iz kritičnih konstanti ili iz eksperimentalnih podataka za p, V i T.
Veza Van der Vaals-ovih i virijelnih koeficijenata:
P – pritisak gasa V– zapremina gasa
n – broj molova gasa R - univerzalna gasna konstanta
T – apsolutna temperatura a i b - empirijske konstante
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Van der Valsova jednačina
RT
abC
RT
abB ,
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Van der Valsova jednačina RTbVV
ap m
m
2
• vrlo niski pritisci 0p
10;2
ZRTpVV
abV m
m
m
• niski pritisci 0p
m
mm
mm
mV
aRTpVRTV
V
ap
V
abV
;0;
22
ZRTV
a
RTV
aVp
mm
m 1
izuzetak: H2, He: a vrlo
malo i sa porastom p ne
dolazi do opadanja Z
• visoki pritisci idpp
ZpRT
pb
RT
pVZpbRTpVRTbVp
V
b
VRT
V
b
VabVpRTbV
V
abVp
mmm
mmmm
mm
m
m
;11
01
;1
;222
KRITIČNO STANJE I KRITIČNE VELIČINE
Likvefakcija
Kontinum
Kritično stanje materije – stanje određeno temperaturom i pritiskom pri kojima gas i tečnost
postaju tako slični da više ne mogu postojati kao odvojene faze.
Kritična temperatura – najviša temperatura na kojoj se gas može prevesti u tečnost ili najniža
temperatura na kojoj gas može postojati samo kao gas.
Kritična zapremina i pritisak
Kritična
tačka Primer: Vrednosti
kriticnih konstanti za
CO2
Tc = 304 K
Pc = 7.38 MPa
Vc = 94 x 10-6 m3/mol
Fluid
Stanje kontinuma između gasovitog i tečnog stanja. Zbog ove kontinualnosti se koristi
naziv fluid ili za tečnost ili za gas.
Obično se tečnost posmatra kao veoma gust gas. Samo kada su obe faze prisutne jasna
je razlika između gasova i tečnosti.
Fluid je definisan kao tečnost ako je temperatura ispod Tc a čija je molarna zapremina
manja od Vm,c.
Ako ova dva uslova nisu ispunjana, fluid se naziva gas.
Gasovita faza ispod Tc se naziva parom.
Superkritični fluid
Superkritični fluid je onaj čije T i p zadovoljavaju:
T > Tc i p > pc
Superkritični fluid obično ima:
✓ gustinu sličnu tečnosti
✓ viskoznost mnogo manja od one tipične za tečnost
✓ difuzioni koeficijent je mnogo veći nego u tečnostima.
45
2C
CC C
RT aP
V b V
2 3
2
2 3 4
0 2
0 2 6 .
C
C
C
CT C
C
CCT
RTP a
V VV b
RTP a
V VV b
2
8 13
27 27C C C
a aT V b P
Rb b
2 1 83
3 3
C CC C C
C
P Va P V b V R
T
P
V
A D
pc – kritični pritisak
Vc – kritična zapremina
Tc – kritična temperatura
Linija A–D: Maxwell-ova konstrukcija
jednake površine
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Redukovana jednačina stanja
redukovane veličine:
RTbVV
ap m
m
2
2
,
2 3273
cmccc Vppba
Vb
c
cmc
c T
Vp
bT
aR
,
3
8
27
8
TT
VpVV
V
Vpp
c
cmccm
m
cmc ,
2
2
,
3
8
3
3
cmcVp ,
3
c
r
cm
mrm
c
rT
TT
V
VV
p
pp ;;
,
,
rrm
rm
r TVV
p 8133
,2
,
Redukovana jednačina stanja
(univerzalna jednačina, važi za sve
gasove)
47
REDUKOVANE VELIČINE I
PRINCIP KORESPODENTNIH STANJA
Redukovana temperatura TR, redukovana zapremina VR i redukovani pritisak PR - Odnos
vrednosti temperature T, zapremine V i pritiska P i njihovih kritičnih vrednosti.
; ;R R RC C C
T V PT V P
T V P
Zavisnosti faktora stišljivosti z od
redukovanog pritiska PR različitih
gasova na različitim redukovanim
temperaturama TR.
Redukovana jednačina stanja
2
13 3 1 8R R R
R
P V TV
Princip korespodentnih stanja – različiti gasovi u istom stanju redukovane zapremine i
redukovane temperature pokazuju približno isti redukovani pritisak.
R
RmR
c
cmc
R
RmRm
T
Vp
T
Vp
RT
Vp
RT
pVz
8
3 ,,,
Azot
Metan
Propan
Eten
JEDNAČINE REALNOG GASNOG STANJA
Ostale jednačine
RTbVTV
ap m
m
2Bertlo:
RTbV
cVT
ap m
m
2Klauzijus:
RTbVep m
RTV
a
m Diteriči:
RTbV
bVVT
ap m
mm
22/1Redlih-Kuong:
Beti-Bridžman:
3203
0 1111
mmmmm
mV
a
VA
TV
c
V
b
V
BpV
1. Pretpostavljajući da se gas ponaša kao realan, izračunati pritisak azota na 273.15 K pri
molarnoj zapremini od 22.414 l mol−1. Pri tome je a = 0.1408 Pa m6 mol−2 i
b = 0.0000391 m3 mol−1.
Uporediti dobijenu vrednost sa pritiskom idealnog gasa pri istoj temperaturi i molarnoj
zapremini.
T = 273.15 K
Vm = 22.414 L mol−1= 0.022414 m3mol-1
a = 0.1408 Pa m6 mol−2
b = 0.0000391 m3 mol−1
Realno ponašanje gasa Idealno ponašanje gasa
Pa
mol
m
KmolK
J
p
V
RTp
RTpV
m
m
101319
022414.0
15.273314.8
3
Pap
mol
m
mol
m Pa 0.1408
mol
m 0.0000391
mol
m
KmolK
J
p
V
a
bV
RTp
V
an
nbV
nRTp
nRTnbVV
anp
3
3
mm
101220
)022414.0(022414.0
15.273314.8
)(
))((
233
2
2
2
2
2
2. Odrediti zapreminu koju zauzima jedan mol kiseonika na temperaturi od -88ºC i pritisku
od 4,53 MPa, ako je kriticna temperatura kiseonika 154,4 K, a kriticni pritisak 5,04 MPa.
Rešenje: V = 27,2 10-5 m3mol-1
3. Kritična temperatura ksenona je 289.73 K, a njegov kritični pritisak 5.840 MPa.
a. Naći vrednosti konstanti a i b za ksenon.
b. Naći vrednost faktora stišljivosti z za ksenon pri redukovanoj temperaturi od 1.35 i
redukovanom pritisku od 1.75.
▪ Pretpostavljajući da se gas ponaša kao realan, izračunati pritisak 3.0 mol azota zapremine
24.466 l na 298.15 K . Vrednosti konstanti a i b su: a = 0.1408 Pa m6 mol−2 i
b = 0.0000391 m3 mol−1.
Izračunati pritisak idealnog gasa pri istim uslovima.
▪ U zatvorenoj posudi zapremine 5 l se nalazi smeša N2 i H2 na temperaturi 25oC. Pri tom,
parcijalni pritisak N2 je tri puta manji od parcijalnog pritiska H2. Ukoliko ukupni pritisak
iznosi 2,4 atm, koliko grama N2 i H2 se nalazi u posudi?
Rešenje: mN2=3,434 g i mH2=0,736 g
▪Ako je gustina suvog vazduha na pritisku od 98642 Pa i temperaturi od 27 oC jednaka
1,146 g dm-3, izračunati njegov sastav, uzimajući da su samo N2 i O2 prisutni.
Rešenje: 75,5% N2 i 24,5% O2
▪Dva grama azota, pet grama ugljen dioksida i tri grama kiseonika nalaze se u sudu
zapremine 0,1 m3 na temperaturi od 25oC. Izračunati parcijalni pritisak svakog gasa, ukupni
pristisak gasne smeše i sastav smeše u molskim procentima.
Rešenje: pu=6916,137 Pa; pN2=1769,84 Pa; pCO2=2825,93 Pa; pO2=2325,21 Pa;
nN2=25,59%; nCO2= 40,86%; nO2=33,68%
▪ Van der Valsove konstante za kiseonik su:
a=8,3086·10-2 (m3)2 Pa mol-2 i b=2,48·10-5 m3 mol-1.
Izračunati drugi virijalni koeficijent za kiseonik na 0oC.
Rešenje: B(T) = -1,181·10-5 m3 mol-1