192

G. P. Malahov - Samoizlecenje u 21 Veku

  • Upload
    mikoris

  • View
    422

  • Download
    34

Embed Size (px)

Citation preview

  • Genadij Petrovi Malahov

    PRIRUNIK ZA SAMOLEENJE XXI VEKA

    Prevod s ruskog

    BEOGRAD 2006.

  • SADRAJ

    OD AUTORA 9

    ZDRAVLJE I BOLEST (Pitanja i odgovori) 11

    LEENJE OBOLJENJA 57

    O S N O V N I S I M P T O M I R A Z V O J A V E I N E O B O L J E N J A 5 7

    O S N O V N E S E M E S A M O P O M O I 5 8

    Uzroci i mehanizam javljanja oboljenja 59 Protivparazitno letenje travama prema Hildi Klark 62 ienje creva prema metodu Hilde Klark 65 ienje bubrega 66 ienje jetre 67 Z A T V O R I 7 3

    Dijagnostika zatvora prema ekskrementu 79 Poremeaj stolice i onkologija 88 O tetnosti purgativa 89

    S P A Z M A T I N I K O L I T I S ( iskustvo u leenju) 92

    H E M O R O I D I 9 4

    Kompleksni pristup leenju hemoroida prema V. L. Igruinu 98 Profilaksa hemoroida 100

    V A R I K O Z N O P R O I R E N J E V E N A 1 0 0

    H I P E R T E N Z I J A 1 0 3

    A R T R I T I S 1 0 4

    P O L I A R T R I T I S 1 0 6

    M A M U Z E N A PET I 107

    B E H T E R O V A B O L E S T 1 0 9

    T R A H O M A 1 1 4

    B E O N A ( O N A M R E N A ) 1 1 5

    H E P A T I T I S 1 1 5

    Mere teenja kod hepatitisa 117 Preporuke jogista kod teenja utice i hepatitisa

    (prema Svami ivanande) 133 Kako pravilno istiti jetru 150 ienje jetre pomou trava 151

  • Dvostruko ienje jetre 154 ienje jetre leti 157 Kako se osloboditi od kamenja u unoj kesi

    (recept oca Georgija) 159 est proverenih naina izbacivanja kamenja iz ui 160

    G A J M O R I T I S ( M A K S I L A R N I S I N U S I T I S ) 1 6 2

    H E R P E S 1 6 5

    M U C A N J E 173

    K R V - L E E N J E I I Z L E E N J E 174

    Kako poveati hemoglobin u krvi 174 Sokovi od povra, koji obnavljaju krv 176 ienje krvi 177 Transfuzija krvi i bolesti 178 Ishrana i problemi sa krvnim sudovima 180

    T R O M B O F L E B I T I S 1 8 1

    N E K O N T R O L I S A N O M O K R E N J E ( E N U R E Z A ) 1 8 2

    Simptomi slabosti mokrane beike 182 Leenje nekontrolisanog mokrenja 183 Originalno ienje bubrega 185 Kako ojaati slabu mokranu beiku 187

    G L O M E R U L O N E F R I T I S , 1 8 8

    O B O L J E N J A P L U A 1 9 0

    Z D R A V L J E K I M E 1 9 3

    Vanost dranja tela za zdravlje 193 Fizike vebeza kimu 196

    P U P A K 1 9 9

    N E S A N I C A 2 0 2

    Tajna dobrog sna leti 204 Lekoviti san 204 Snovi i zdravlje 208 Lekovito doaptavanje u snu 209

    O Z U B I M A I O D R A V A N J U U S N E D U P L J E 2 1 0

    S T O M A T I T I S 2 1 1

    O N K O L O G I J A - I S K U S T V A L E E N J A 2 1 3

    P O L I P I - I S K U S T V A L E E N J A 2 1 8

    K O A 2 2 6

    Zdravlje i lepota koe lica 226 Briga o usnama 227 Kako otkloniti oiljke 228 Kako odstraniti mladee 229 Kako otkloniti bradavice 230 Kako se osloboditi od uljeva i masnog tkiva 233 Krpeljev dermatitis 233 V I T I L I G O 2 3 4

    S K L E R O Z A 2 3 5

    S I N D R O M H R O N I N O G U M O R A 2 4 3

    D E P R E S I J A 2 4 8

    Z N O J E N J E N O G U 2 4 9

    U M O R N O G U 2 5 0

    D I J E T A Z A P U A E I P A S I V N E P U A E 2 5 1

    F I S T U L E - I S K U S T V A L E E N J A 2 5 2

    KORISNE INFORMACIJE O LEENJU 255 K A K O S E P R A V I L N O K L I S T I R A T I 2 5 5

    M I K R O K L I S T I R I 2 5 5

    P I T A N J A O G L A D O V A N J U 2 5 7

    Da li postoje zabrane (kontraindikacije) u teenju gladovanjem? 257

    Kome gladovanje posebno pomae 258 Rokovi gladovanja i efekat ozdravljenja 258 Devet pravila gladovanja 259 Prethodna priprema pre gladovanja 264 Kako pravilno gladovati 24-42 sata 265 Kako se psihiki stimulisati za vreme gladovanja 267 Moe li se gladovati u starosti 268

    E S T L E K O V I T I H Z V U K O V A 2 7 0

    Sezonske vebe za jaanje funkcije jetre i une kese 272 Sezonske vebe za jaanje funkcije imuniteta (slezine) 274 Sezonske vebe za jaanje funkcije srca 274 Sezonska veba za jaanje funkcije plua 276

  • Sezonska veba za normalizaciju funkcije bubrega 276 Veba za normalizaciju funkcije trostrukog grejaa" 277

    P O S E B N I P O K R E T I R U K U ( G E S T O V I ) 2 7 9

    M O T I V A C I J A Z A P O D M L A I V A N J E 2 8 3

    M A S A A S U V O R I N A 2 8 4

    M A S A A S U K U V A N I M U R I N O M 2 8 5

    O R A D A - J O G I 2 8 6

    K O R I S E N J E P I R A M I D A U L E K O V I T E S V R H E 2 9 0

    Izgradnja piramide 290 Kako se leiti pomou piratnida 293 O L E K O V I T I M S V O J S T V I M A V O D E 2 9 9

    iva" i mrtva" voda 299 Korienje ive" i mrtve" vode

    za leenje raznih oboljenja 301 Levitirana voda 305 Voda odstojala sa kristalima 305 Silicijumska voda 306 Protijeva voda - 306 U R I N O T E R A P I J A 3 0 7

    Organski sastav urina i njegova svojstva 310 Vrste urina i njihove osobine 314 Nekoliko naina primene veoma starog urina 319 U R I N O T E R A P I J A U P R A K S I 3 3 0

    Put urina kroz oveji organizam pri oralnoj upotrebi 330 Put urina kroz oveji organizam pri klistiranju 332 Put urina kroz oveji organizam pri ukapavanju u nos 333 Put urina kroz oveji organizam

    pri unoenju preko koe 334 Naini korienja urina klistiranjem 335 Naini unoenja urina u organizam preko koe .. 336 Naini korienja urina kroz oi, nos i ui 338 Naini oralne upotrebe urina 339

    M E T O D L E E N J A K E R O Z I N O M 3 4 2

    S V E S T O V E K A - G L A V N I L E K A R 3 5 2

    J A K E I S L A B E S T R A N E U E N J A I V A N O V A 3 6 8

    OD AUTORA

    Ova knjiga je namenjena onima, koji ele da budu kompletna, zdrava linost. Pre svega hou da vam objasnim, moji uvaeni itaoci, zato sam ovu knjigu nazvao Prirunik za sa-moleenje". Stvar je u tome, da je veinu oboljenja, sa kojima se ovek sukobljava tokom svog ivota, on sam zaradio". Zbog toga on sam treba da spozna uzrok svoje bolesti, da spozna da se zdravlje moe povratiti i znatno poboljati u veini sluajeva samo vlastitim naporima.

    U ovoj knjizi nisu dati samo recepti za leenje jedne ili druge bolesti, ve je ukazano i na uzroke njenog nastajanja, osobenosti bolesti, putevi izleenja, a navedeni su i primeri iz prakse. Mnoge teme su razmotrene na osnovu pisama italaca, dati su odgovori na pitanja, komentari i objanjenja.

    Upravo zato knjiga poinje s pitanjima koja ste mi postavili u pismima. Nadam se da e vam odgovori na ta pitanja pomoi u samoozdravljenju. Takode se trudim da detaljnije razjasnim pitanja i teme, bez ijeg poznavanja ne moete pristupiti samoleenju.

    Naravno, ne apelujem na vas da se slepo pridravate rece-pata i preporuka navedenih u ovoj knjizi. Ne mogu biti iste preporuke za sve ljude jer se ljudi meusobno razlikuju. Obim lekovitih sredstava, terapija i tome slino, koji je naveden u knjizi, ne odgovara za sve ljude. Va zadatak je da na sebi fleksibilno primenjujete preporuke za leenje, imajui u vidu individualnu konstituciju, uzrast, godinje doba, kao i procese koji se deavaju u prirodi. Uzimajui u obzir sve to pomoi e vam da stvorite vlastiti sistem leenja. U tom sistemu ne srne biti mesta nikakvim drugim sistemima i metodima.

    9

  • Zadrimo se na nainu izlaganja materijala u poglavlju o bolestima. Na poetku izlaem osnovne podatke o najrasprostranjenijim oboljenjima, o tome kako sami sebi moete pomoi, ta pri tome treba uzeti u obzir, a da sebi ne nasete tetu; ukazujem na uzroke nastanka oboljenja, predlaem recepte za leenje, navodim dopunske savete i preporuke, izmeu ostalog i iz iskustva narodne medicine.

    Odreena panja je poklonjena i danas tako popularnim i uistinu lekovitim biljkama, kao to su mrazovnjak (Helleborus caucasicum), pelen, lovorov list i druge, kao i njihova lekovita svojstva. U navedenom poglavlju naete sve o tome kako ih pravilno primenjivati i kod kojih oboljenja, kao i recepte smea i nain primene.

    Znaajno mesto u knjizi dato je informaciji o sprovodenju zdravstvenih mera. Jer bez pravilnog shvatanja, na primer, kako i kada primeniti terapiju ienja ili ta je to mrtva", iva" ili protijeva voda i drugo, ne moete kvalitetno primenjivati recepte iz knjige.

    Trudio sam se da uzmem u obzir sve nijanse da se za vre-me vebi po Priruniku kod vas ne pojave nikakve sumnje i pitanja, da vam proces samoozdravljenja (samoleenja) donese radost sticanjem zdravlja.

    Ukoliko elite da ivite dugo i da ne bolujete, koristite se receptima i savetima iz Prirunika, izaite na put ozdravljenja i njime koraajte s optimizmom i nadahnuem. elim vam zdravlja, dragi moji itaoci!

    10

    ZDRAVLJE I BOLEST

    Pitanja i odgovori

    U kom stepenu zdravlje zavisi od samog oveka, koliko on sam sebi moe pomoi?

    Na osnovu statistike, oveje zdravlje 20 odsto zavisi od naslednosti, jo 20 odsto - od ekoloke situacije, od zdravstvene zatite - svega 8,5 procenata (odsto) i 51,5 odsto ovejeg zdravlja odreuje se njegovim nainom ivota.

    Kao to vidimo, zdravlje i blagostanje zavise od samog oveka. Ovo vam je ujedno i dokaz u korist samoleenja. Na raun pravilne organizacije vlastitog ivota ovek moe sam da se izbori (izae na kraj) s bilo kojim oboljenjem.

    Tri glavne greke u leenju kod savremene medicine

    Metodi leenja koje predlae savremena medicina ne uzimaju u obzir prethodno ienje organizma. Lekar odmah naznaava (prepisuje) bolesniku lekove-korektore, kojima pokuava da u zagaenom organizmu uspostavi jednu ili drugu funkciju. Postiui privremeni uspeh, lekovi jo u veem stepenu zagauju organizam.

    Medicina nije usmerena na rad (se ne orjentie) sa ivotnom snagom organizma. Raslanivi leenje na organe i delove tela medicina ne uzima u obzir celokupnost

    1 i

  • ovejeg organizma. Rezultat je kao u uvenoj poslovici: Jedno - leimo, drugo - sakat imo (bogaljimo)".

    Ne otklanja se poroni (pogrean, izopaen) nain ivota, koji je izazvao bolest kod oveka. Medicina kao da govori: Grei, budi prodrljiv, izobliavaj bioritmove, a kada oboli mi emo te izleiti - tabletama, injekcijama, hirur-gijom, presaivanjem organa. I za sve to e nam platiti".

    ta je zdravlje, a ta bolest?

    Ja razmatram oveka kao harmonini sistem, koji postoji na raun toga, to kroz sebe stalno proputa bujice (snopove) informacija, energije i materije. Zahvaljujui tome ovek moe da se orjentie u prostoru koji ga okruuje (rad sa informacio-nim tokovima), da funkcionie/radi, deluje/ (rad s energijama), da se ispoljava u fizikom obliku (rad sa materijom - ishrana). Kada u proputenim bujicama (tokovima) dode do nekog poremeaja (odstupanja), to se ispoljava u vidu bolesti.

    Coveje zdravljeJe stanje, pri kojem se vri normalna, harmonina, informaciona, energetska i materijalna razmena izmeu ovejeg organizma i prirode (okolne sredine).

    Bolest oveka je stanje, pri kojem je poremeena normalna, harmonina, informaciona, energetska i materijalna razmena izmeu ovejeg organizma i prirode, a rezervne sposobnosti organizma su smanjene ili nedovoljne.

    Parametri zdravog oveka

    Svest - s t a lno preovladavanje povieno-radosnog raspoloenja, odsustvo jakih negativnih preivljavanja, nametljivih misli i umora.

    Disanje - zdrav ovek uradi pet-sedam disajnih ciklusa (udisaj, izdisaj i pauza izmeu njih - to je jedan disajni ciklus) u minuti (to manje, time je ovek zdraviji).

    i :

    Ishrana - zasienost manjom koliinom prirodne hrane, stalan oseaj neznatnog oseaja gladi (to govori o tome, da se ne prejedate), posle svakog uzimanja hrane laka stolica i eks-krement oblika kobasice (to ukazuje na idealan rad-funkcioni-sanje probavnog trakta).

    Koa - ista, lepa, bez ikakvih defekata i neprijatnih mirisa, razmena toplote se odlino regulie.

    Imunitet - odsustvo bilo kakvih oboljenja, brzo zarastanje rana, posekotina, opekotina i slino.

    Miii - elastini, izdrljivi, umereno snani (dobra elastinost svih tetiva i zglobova), proporcionalno razvijeni.

    Zdrav ovek ima dobro dranje tela, on je proporcionalno graen, ima mali sloj sala, praktino se ne zamara, blagonaklon je prema ljudima koji ga okruuju, trezveno i razumno shvata (prihvata) ekstremne dogaaje, bez suvine emocionalne obojenosti.

    Parametri boleljivog (bolesnog) oveka

    Bilo kakva promena koja pogorava funkcionisanje svesti, disanja, ishrane, koe, imuniteta, miia ukazuje na jedan ili drugi stepen boleljivosti (slabosti) ili bolesti.

    Svest- potiteno raspoloenje, esta snana preivljavanja, nametljive misli, stalni oseaj umora i ravnodunost (indife-rentnost) prema ivotu.

    Disanje - znatno vie od sedam disajnih ciklusa u minuti. Ishrana - zasienost velikom koliinom termiki obraene

    ili neprirodne hrane, odsustvo oseaja gladi, oteana stolica ili je uopte nema tokom 24 sata.

    Koa - masna ili suva ispucala, s miteserima, bubuljiava, s neprijatnim mirisom.

    Imunitet-stalno prisustvo nekih oboljenja,posebno infektivnih, sporo zarastanje rana, posekotina, opekotina i slino.

    Miii - slabi, mlitavi, teko pokredjivi, neproporcionalno razvijeni.

    13

  • Bolestan ovek ima loe dranje tela, neproporcionalno je razvijen, brzo se zamara, nezadovoljan je ili razdraljiv zbog sitnica, ima viak ili nedostatak sala, bilo koji dogaaj za njega je stres.

    Kakvo treba da bude samoleenje i samoozdravljenje oveka?

    Rad na ozdravljenju i leenju treba da se odvija istovremeno kompleksno i harmonino sa svim lekovitim silama organizma. Nabrojmo te lekovite sile: svest, disanje, ishrana, koa (elienje, ienje), imunitet (ienje, pravilna ishrana, trave, elienje) i motorna aktivnost.

    Pri pravilnom pristupu samoleenje se odvija veoma brzo - nedelja, mesec, pola godine (oslobaanje od parazita - do godinu dana). Proces samoozdravljenja treba da se odvija neprekidno.

    Zapamtite: samoozdravljenje - nije samo jednokratna mera, ve postepen, promiljen i redovan rad tokom celog ovejeg ivota. Nain ivota treba da bude takav, da samoozdravljenje ne bude teret, ve da postane radosni element ivota.

    U radu na ozdravljenju organizma treba nai interes i nadahnue. Ako vam to predstavlja teret (tekoe), donosi neprijatne glavobolje (brige) - to znai da to nije ozdravljenje, ve nadogradnja negativnog, koje e poeti da naruava zdravlje. Zapamtite jo jednu istinu - stihijski ivot, radi zadovoljavanja glupih navika, ukusa, crta karaktera obavezno vodi ka oboljenjima i patnjama. Ozdravljenje sa negativnim raspoloenjem ne daje posebnog efekta. Leenje bez samostalne normalizacije i harmonizacije veza izmeu organizma i okolne sredine daje privremeni efekat. ovek pri leenju, ozdravljenju i pomlaivanju nema drugog izbora, osim prirodnog. Priroda je ukazala na jedan put - normalizacija, harmonizacija veza oveka i okolne sredine tokom celog ivota. I tim putem treba ii s radou i nadahnuem.

    Ukoliko se samoozdravljenju pristupa jednostrano, prime-njujui jedno-dva sredstva za ozdravljenje (na primer, urino-terapiju, gladovanje), tada su rezultati ozdravljenja daleko od kompleksnog pristupa i kasnije su nestabilni.

    14

    ta treba da ima u vidu ovek, koji je poao putem samoozdravljenja, da bi dobar efekat postigao brzo i na due vreme?

    Pre svega - individualna konstitucija, starosno doba i klimatski uslovi, u kojima se ovek nalazi. Kada se pridravate navedenog, samoozdravljenje se odvija stabilno i uzlaznom linijom.

    Takoe je poeljno odrediti mesto stanovanja i rada imajui u vidu geopatogenu zonu i leiti se od parazita.

    Nain odreivanja geopatogene zone (GPZ) u prostoriji

    Lokalna geopatogena zona svojom negativnom energijom gui svaku ivotnu delatnost. Zbog toga treba da imamo bioloki objekat, na osnovu kojeg, kao prema indikatoru, moemo da se orjentiemo o kojoj se trenutno energiji radi - pozitivnoj ili negativnoj. I takav indikator je - proklijalo seme penice.

    Pokvasite seme penice i stavite ga u nekoliko tacni. Te tacne razmestite (postavite) na mesta gde provodite najvie vremena (na radnom stolu, ispod kreveta i slino). Ukoliko je prostorija prazna, tada postupite jo prostije - postavite tacne u redovima s meusobnim rastojanjem od 50 centimetara. Priblino posle 2 -3 dana sve e biti jasno. Tamo, gde je jako negativno geopatogeno zraenje, penica nee proklijati.Tamo, gde je ono posebno povoljno, penica e proklijati bre i klice e biti znatno vee. Tamo, gde je energetski fon normalan - klijanje e biti uobiajeno (obino).

    Donesite odgovarajue zakljuke i... izvrite premetanje. Radno mesto uredite u zoni s najjaim i najpovoljnijim zraenjem. Krevet je bolje ostaviti u neutralnoj zoni, da ne bi patili od nesanice. Na mesta sa nepovoljnim geopatogenim zraenjem stavite ormare, none ormarie i drugi nametaj. Kuanske aparate (tehniku), radio i televizor bolje je staviti na mesta s normalnim (obinim) fonom zraenja.

    15

  • Pet metoda za odreivanje geopatogene zone u stanu

    Postoji mnogo lokalnih geopatogenih zona, koje negativno utiu na oveje zdravlje. Na primer, ukoliko zona prolazi po uzglavlju kreveta - javljaju se insult i tumori mozga; u nogama - upala zglobova, varikozno proirenje vena; u predelu stomaka - rak eluca, bolesti jetre, creva i slino.

    Naveu nekoliko specijalnih testova pomou kojih moete proveriti svoj stan na prisustvo geopatogene zone.

    Prvi test. Na geopatogenu zonu veoma su osetljiva deca, psi, make i sobno bilje. Ukoliko dete ili pas ne ele da se nalaze na specijalno odreenim za njih mestima, ne treba ih prinu-avati. Najverovatnije da se na tim mestima nalazi G P Z .

    Drugi test. Make ne vole da se due vremena nalaze u zoni negativnog zraenja, ali se one upravo pothranjuju tim zraenjem. Nekoliko dana posmatrajte svoju maku: ako ona stalno svraa (navraa) na jedno te isto mesto, ali, im tu probavi izvesno vreme, odlazi - znai da se mesto, koje je ona izabrala, nalazi u geopatogenoj zoni. uvajte se tog mesta!

    Trei test. Cesto u stanovima postoje mesta gde slabo raste, pa i gine sobno cvee. To je oigledan znak da se tu nalazi G P Z .

    etvrti test. Ukoliko se vai kuanski elektrini aparati, televizor i radioaparati esto kvare, premestite ih na drugo mesto i posmatrajte kako rade. Normalizacija njihovog rada ukazuje na to, da su se ranije nalazili u G P Z .

    Peti test. U sluaju, kada neko mesto u stanu kod vas izaziva podozrenje (sumnju), na to mesto postavite vanu s jednim ili nekoliko cvetova, a buket, iz koga su cvetovi uzeti, na drugo mesto. Prevremeno uginue oglednih cvetova, u odnosu na kontrolne, znai da vae sumnje nisu naprasne - tu se nalazi G P Z .

    Simptomi (znaci) da se ovek nalazi u geopatogenoj zoni

    Glavobolja, nesanica, vrtoglavica, komarni snovi, buenje s oseajem prisustva opasnosti, poveana razdraljivost

    16

    (osetljivost). ovek, koji se ne izvede iz G P Z , ne moe biti izle-en, a bolest e progresirati, ispoljavajui nove osobine.

    Lekari esto povezuju glavobolju i nesanicu s psihikim uzbuenjem i strahom da nee doi do sna. Ali, ukoliko nemate nikakvog povoda da se nervirate, a slabo spavate, mrznete (hladno vam je) - to ukazuje na to, da se nalazite u G P Z . Iznenadna vrtoglavica i svetlucanje" u oima govore o tome, da se ovek nalazio u G P Z i da izlazi iz nje.

    Neki specijalisti tvrde, da se svaki peti ovek nalazi u jednoj ili drugoj podvrsti (varijanti) G P Z . O tome se moe suditi i prema broju ljudi koji se obraaju lekaru zbog glavobolje ili nesanice.

    Spoljanji simptomi inficiranja parazitima

    Prema spoljanjem izgledu oveka (miteseri, bubuljice, se-boreja 1, grubost koe, pege, mrlje, prerane bore na licu, prerana elavost, papilomi, ispucale pete, maceracija koe na prstima, raslojavanje i lomljenje noktiju) moe se odrediti da mujeeluda-no-crevni trakt zaraen (inficiran).To mogu biti proste ili maje lamblije, trihomonade ili drugi biari, a najee - buket njih.

    Najprostija infekcija izbacuje iz stroja samoregulaciju i imunu zatitu organizma.

    Simptomi inficiranja parazitima kod ena: belo pranje, upala jajnika, bolne menstruacije s krvarenjem, gubitak snage, poremeaj menstrualnog ciklusa (pomeranja), zatim fibrom, miom, fibrozno-cistozna mastopatija, upala nadbubrenih le-zda, mokrane beike i bubrega.

    S i m p t o m i inficiranja paraz i t ima kod mukaraca su: prostati t is , impotencija, adenom, cistitis, pesak i kamenje u bubrez ima i mokranoj beici. Usled infekcije moe d o i do poremeaja ps ihe u t reem kolenu. Pokolenje koje smenjuje inficirane roditelje umire 1015 godina ranije. Infekcija se, takode, ispoljava kroz esta akutno-respi ra-

    1 Peru tanje koe s pre teranim luenjem masti . Primedba prevodioca.

    17

  • torna oboljenja ( A R O ) , angine , kronine tonzili t ise, upale maksi larnih sinusa, sinusitise, polipe i h rkanjem u snu.

    Bebe se inficiraju parazitima pri raanju. Ko njih se inficiraju sve sluzokoe u organizmu. To su oi, usta, nos, meica (perineum). Inficira se i koa. Infekcija se vrlo brzo iri i ve u 5. do 8. meseca starosti bebe uzrokuje iscrpljenost guterae (pankreasa), to esto dovodi do neoekivanog" dijabetesa.

    Metodi ienja od parazita (glista)

    N. Semjonova je priznati autoritet u ienju organizma i ienju organizma od parazita. Sluaocima svoje kole Nada" ona predlae dvonedeljni program ienja organizma od ljake (neistoa) i parazita. Ona preporuuje da se protivparazitno leenje vri na fonu opteg ienja organizma i pravilne ishrane.

    Klistiri za ienje - 2 puta dnevno. Najpogodnije vreme za to je od 5 do 7 sati ujutro i od 18 do 19 sati uvee. Cilj takvog klistiranja je da se debelo crevo oisti od prljavtine, larvi glista, da se u njemu uspostavi potrebna sredina i mikroflora.

    Poeljno je unapred pripremiti vodu za klistiranje. Ukoliko je mogue, koristite izvorsku vodu, a ako je nemate, tada pro-kuvajte vodu iz gradskog vodovoda i ostavite je da se ohladi.

    Zajedno klistiranje potrebno je 2 litra vode. N. Semjonova preporuuje da se koristi voda sobne temperature (20-22 C). Radi zakiseljavanja vode u nju treba dodati supenu kaiku jabukovog sireta ili supenu kaiku limunovog soka ili soka borovnice 2, pasjeg trna, mahovice ili bilo kojeg drugog sveeg kiselog vonog soka. Naj preponi ljiviji je sok od mahovice (on ubija trihomonade). Da bi klistir povoljno delovao na sluzoko-u (ukoliko se na njoj pojave ranice pri odvajanju glista od sluzokoe debelog creva), preporuuje se dodati u vodu jo jednu supenu kaiku kuhinjske soli.

    Klistiranje vriti na uobiajen nain. Vodu zadrite izve-sno vreme u sebi. ak je sasvim dovoljno zadrati vodu u sebi 1-2 minuta da bi se creva isprala iznutra. Posle klistiranja idite

    2 Latinski nazivi biljaka dati su u prilogu na kraju knjige.

    nekoliko puta u toalet. Creva e sama proraditi. Obino po-slenje izbacivanje sadri sluz - izlazi tenost koja podsea na orbu od gljiva, plesan i krupni paraziti.

    Voda se moe pripremiti i na drugi nain: nalijte 7-8 litara vode u emajliranu kofu, na ijem se dnu nalaze kamenii silicijuma (ili ungit - lekovitija vrsta silicijuma). Poeljno je uzeti manje kamenie silicijuma - to su oni manji, time je vea dodirna povrina s vodom i samim tim se vie korisnog silicijuma rastvara u vodi. Kofu s voom i silicijumom ostaviti da prenoi. Za to vreme voda se strukturira, zasiuje silicijumom i preiava. Na dno kofe pada smesa (rastvor) ubreta. Vou sa dna kofe ne treba koristiti. Paljivo odlijte gornji sloj vode i tu vodu koristite za klistiranje. Talog izlijte iz kofe, silicijum isperite pod mlazom protone vode, nalijte svezu vodu i ostavite da odstoji.

    Joni silicijuma stvaraju u vodi koloidne sisteme koji imaju elektrini potencijal. Silicijumov koloidni sistem, zahvaljujui svom posebnom elektrinom punjenju (potencijalu), ima svojstvo privlaenja,zadravanja, unitavanja i iz organizma izbacuje viruse, patogene mikroorganizme i njihove otrove.

    Ukoliko se u ovejem organizmu nalazi dovoljno silicij u m a on je sigurno zatien od virusa i mikroparazita. U k o liko nema dovoljno silicijuma, tada treba popunit i organizam silicijumom. Jedan od brzih naina popune organizma silicijumom je uzimanje kaolinske bele gline. Ukol iko se kaolinska glina uzima 10 -12 dana normalizuje se sadraj silicijuma u organizmu.

    Kada se organizam snabije silicijumom bolje se isti jetra - mogu se rastvarati tvri kalcinirani kamenii. Glina podsti-e ienje, upijajui ljaku (neistoe) koja se izdvaja pri ienju organizma.Time se smanjuje rizik od samotrovanja organizma. Za dve nedelje treba pojesti 250 grama bele gline.

    Rezerve silicijuma u organizmu mogu se i treba ih popunjavati ishranom monolitnim itaricama i celulozom iz povra i voa.

    19 18

  • Poljski rastavio sadri mnogo silicijuma. Uzmi te 5 0 -60 grama trave, zaveite je n gazu i spustite u posudu s vodom. Posudu stavite na vatru i dovedite do kljuanja, a za t im ostavite da odstoji 3 - 4 sata. Dobijenu vodu koristite za pripremanje hrane.

    Najbolje je koristiti sve sok od krastavaca i od bugarske paprike. Ti sokovi sadre najbolji silicijum koji se lako asimilu-je .Ti sokovi se najbolje kombinuju sa sokom od argarepe, to poboljava njihov ukus. Na primer, uzmite 20-30% soka od krastavaca i 70-80% soka od argarepe. Na isti nain se priprema i smesa sa bugarskom paprikom.

    Odvojena ishrana (pravilna kombinacija produkata) omoguava da se u eluano-crevnom traktu uspostavi unutranja sredina svakog dela trakta, da se normalizuje mikroflora i povea imuna zatita creva. U zdravom probavnom traktu nema mesta parazitima. On i se u njemu ne mogu odomaiti.

    Vratimo se na ienje organizma od parazita. Prva dehelmentizacija3 traje tri dana. Koristi se vekovima

    provereno sredstvo - ekstrakt pelena po 100 grama ujutro i uvee pre jela. Aktivna komponenta je pelenovo ulje. Ono kod glista paralizuje nervni sistem i one izlaze iz organizma. Na taj nain postie se koncentrino dejstvo odjednom na itavu grupu okruglih i pantljiastih glista, kao i jednoelijskih parazita (protozoa). ^Upozorenje. Ni u kom sluaju ne zloupotrebljavajte pelen, ne zanosite se predoziranjem i dugotrajnom primenom. Paljivo leite decu.

    Za tri dana dehelmentizacije lica koja su zaraena ostri-cama treba da uvee isitne 1-2 renja belog luka i preliju ih sa 200 mililitara kljuale vode i ostave da odstoji preko noi. Ujutro narednog dana ekstrakt od belog luka procediti kroz gazu i uneti u pravo crevo. To klistiranje se vri pre klistira za ienje organizma.

    3 Dehelmentizacija (invazivne bolesti oveka, ivotinja i biljaka, koje izazivaju parazitski crvi-helminti: gliste) je kompleks mera za leenje helmintoza i zatitu spoljanje sredine od zagaenosti jajacima i larvama helminata.

    Osmog dana treba izvriti debelmentizaciju irokog spektra dejstva.

    Uvee oistite 300 grama semena od tikve (bundeve), tako da sauvate zelenu ljusku ispod bele vrste koice. Ujutro pojedite tih 300 grama semena i uz to popijte 100 grama dehelmen-tika svakoga dana.

    Dehelmentik za svaki dan: Kamilica (lie i stabljika) - 1 kafena kaiica Hrast (kora) - 1 kafena kaiica Kruina, (kora) - 1 kafena kaiica Povrati (cvetovi s peteljkama) -1 supe na kaika. Smesu preliti sa 500 mililitara vode, ostaviti da odstoji u

    termosu 4 -6 sati. Posle 2 sata popiti slani purgativ (30 grama engleske soli (gorke soli) rastvoriti u 100 grama vode i dobro promeati).

    Jedan sat posle toga i dalje primenjivati klistire ienja prema linom oseanju.

    Trinaestog i etrnaestog dana izvriti ienje jetre. Otpaci ui ubijaju oslabele parazite, ukoliko ili jo ima u organizmu. Nadeda Semjonova ne preporuuje da se vri ienje jetre odmah posle dehelmentizacije i to objanjava time, to se pri odvajanju glista od sluzokoe creva stvaraju mikro ranice. Ona savetuje da se prieka 1-2 nedelje da te ranice zarastu i da se posle toga izvri ienje jetre.

    Celishodno je primenjivati dehelmentik svakoga dana.To je ekstrakt od trava ili od jedne vrste trave. Ujutro natate, posle pranja zuba ispijte aj-dehelmentik. Ako to budete redovno radili, tada nee doi do invazije glista.

    Recepti optih sredstava protiv glista

    2 supene kaike kore hrasta preliti sa 200 mililitara kljuale vode. Ostaviti da odstoji 4 -6 sati, procediti i piti natate.

    21 20

  • . 2 supenc kaike kore kruine i 2 supene kaike apotekarske kamilice preliti sa 200 mililitara kljuale vode. Ostaviti da odstoji 4-6 sati, procediti i piti natate.

    Kod glista u organizmu natate pojesti po nekoliko listia zelenog kiseljaka.

    Kupke sa ekstraktom anisa isteruju razne vrste glista.

    Od svih sredstava protiv glista najbezazlenije za oveji organizam je jesti semenke od bundeve (tikve). Zato je za decu i trudnice najbolje da koriste upravo njih.

    Kod kolitisa i ireva izazvanih glistama, to se skoro uvek deava pri invazijama glista, osim sredstava protiv glista treba primenjivati sledee sredstvo koje jaa organizam i podstie zarastanje rana: 1 supenu kaiku korenja suve koprive preliti 1 aom kljuale vode i dinstati na veoma slaboj vatri 15 minuta, a zatim ostaviti da odstoji 30 minuta. Uzimati po 2 -3 supene kaike 3 puta dnevno.

    T. Z. Abramovskaja preporuuje da se leenje protiv parazita otpone sa ekstraktom od pregrada izmeu jezgri oraha sa alkoholom. Ekstrakt se priprema tako da se jedna aa pregrada oraha samelje u mlinu za kafu i dobijeni praak prelije aom votke (rakije). Ostaviti da odstoji 24 sata i posle toga uzimati ujutro natate po sledeoj emi. Prvoga dana - 5 kapi, drugog - 10 kapi, treeg - 20 kapi i zatim tokom tri nedelje piti po 20 kapi svakoga dana.

    Osnovna (glavna) etapa proiavajue-protivparazitnog leenja

    Pri odreivanju rokova ovog leenja preporuuje se imati u vidu lunarni ciklus, tako da se zavrna etapa - ienje jetre - sprovede 13. i 14. binarnog dana (najpovoljnije za ienje jetre). Osnovna etapa traje 10-11 dana. Na primer, danas je 1. mart, a pun mesec (utap) je 20. marta. Jetru je najbolje istiti 18-19. marta. Oduzmite 10 dana i dobiete poetak osnovne

    22

    etape proiavajue-protivparazitnog leenja - 8-9. marta. Uzmite jo nedelju dana na pripremu (ukoliko vam je potrebna) i dobija se poetak leenja: 1-2. marta. Na taj nain vi se nedelju dana (do 8-9. marta) pripremate, 10-11 dana traje osnovna etapa proiavajue-protivparazitnog leenja i 18-19. marta istite jetru (neposredno pred izlazak punog meseca).

    Kada se smeka" organizam pristupa se ienju organizma i protivparazitnom leenju. Klistiri za ienje biraju se uzimajui u obzir individualnu konstituciju oveka. Gojaznim ljudima preporuuje se dvolitarsko klistiranje sa rusom (supe-na kaika soka ili odvara - supena kaika trave na au vode), sa jabukovim siretom (jedna supena kaika), sa solju (supena kaika kuhinjske soli). Mravim ljudima - sa semenom lana (2 supene kaike na 2 litra vode. Dovesti do kljuanja i kuvati 20 minuta na slaboj vatri, ohladiti i uneti u pravo crevo klistira-njem), topli klistiri sa cveklom (1-2 supene kaike soka od cve-kle na 2 litra tople vode), klistiri sa sveim urinom uz dodatak supene kaike kuhinjske soli.

    Prvog i drugog dana: Ujutro natate pojesti 4 cvetia pelena (cveti podsea na

    sivu lopticu veliine zrna prosa), 2 cvetia povratia (uta loptica) i 1 karanfili (seme jestivog karanfilia podsea na mali tapi). Sve to uzeti sa vodom. Deci do 10 godina - 2 cvetia pelena, 1 cveti povratia i 1 tapi karanfilia.

    Pri tome ishrana mora biti vegetarijanska, odvojena. Iz ishrane iskljuiti ljuto, kiselo i slano.

    Ujutro uraditi mikroklistir sa belim lukom, a posle njega dvolitarski klistir za ienje sa jabukovim siretom.

    Klistir sa belim lukom: uzeti uvee 2-3 renja belog luka, isitniti ga, preliti sa 200 grama kljuale vode (moe se dodati mala granica pelena), ostaviti da odstoji preko noi, ujutro procediti i uraditi mikroklistir.

    Klistir za ienje - uzeti 2 supene kaike jabukovog sire-ta na 2 litre tople vode.

    23

  • . Vreme primene tih klistira - od 5 do 7 sati ujutro.

    Pola sata posle zavretka klistiranja moe se jesti.

    Pred ruak pojesti 4 cvetia pelena, 2 cvetia povratia i tapi karanfilia i uz to popiti malo vode.

    Pred veeru uzeti pelen, povrati i karanfili, kao i pred ruak.

    Uvee - topla kupka i klistir za ienje sa svezim urinom ili jabukovim siretom.

    Treeg cio petog dana: Od treeg do petog dana uraditi sve to je raeno prva

    dva dana, ali to dopuniti leenjem protivparazitnim preparatom Vermaks" (za kuru leenja potrebno je 6 tableta, po 2 tablete dnevno: po 1 tableta ujutro i uvee sa jelom), uz to piti slatki aj (kod kolitisa i ireva - gnojnih rana pored Vermaksa" treba primenjivati sredstvo za jaanje organizma i zarastanje rana: jednu supenu kaiku korenja suve koprive preliti jednom aom kljuale vode i dinstati na vrlo slaboj vatri 15 minuta, ostaviti da odstoji 30 minuta. Piti po 2-3 supene kaike 3 puta dnevno).

    Vermaks" kod helminata (glista) izaziva samovarenje. Ukoliko nemate Vermaks" uzimajte ujutru natate po pola ka-fene kaiice suvog pelene i isto toliko mlevenog karanfilia. Praak pelena i karanfilia moe se staviti u hleb i progutati.

    estog cio osmog dana: estog i sedmog dana ne pije se Vermaks", ve se koriste

    preporuke za prvi i drugi dan. Osmog dana uvee pred spavanje pojesti haringe (riba) koliko moete. Posle toga ni u kom sluaju ne piti nikakvu tenost. U mesto haringe moete pojesti slanu, dobro osuenu ribu, ali ne suenu na dimu - rezultat e biti jo bolji (provereno).

    Uvee osmog dana pojesti natate svee (sirove) semen-ke od bundeve, oiene, ali sa sauvanom zelenom opnom.

    24

    Odrasli treba da pojedu 200-300 grama, deca do 4 godine - 75 grama, do 9 godina - 100 grama, do 15 godina - 150 grama.

    Devetog dana: Ujutro natate pojesti prethodno oiene semenke od

    bundeve, a zatim popiti 150 grama ekstrakta. Ekstrakt se priprema na sledei nain: uzeti jednu kafenu

    kaiicu kamilice, jednu kafenu kaiicu kore od hrasta, jednu kafenu kaiicu kore od kruine_(pasjakovine) i jednu supenu kaiku povratia, smesu preliti sa pola litra kljuale vode i ostaviti da odstoji u termosu preko noi.

    Odleati u postelji 2 sata i posle toga popiti slani purgativ (jednu supenu kaiku engleske soli na 100 grama vode. Deca od 5 do 7 godina starosti - jednu kafenu kaiku na 50 grama vode, do 10 godina - jednu dezertnu kaiku na 75 grama vode).

    Posle sat i po nakon uzimanja purgativa uraditi klistir za proiavanje sa dva litra tople vode (sa mlevenom ili istuca-nom u kau veom glavicom belog luka), koju procediti.

    Desetog i jedanaestog dana: Pridravati se preporuka za prvi i drugi dan.

    Dvanaestog i trinaestog dana - ienje jetre. ienje jetre je zavrna etapa. Moe se uraditi prema op-

    toj emi (maslinovo ulje i limunov sok), ili nekoj drugoj. Posle ienja jetre organizam treba da se odmori nedelju

    dana. Sve terapije treba prekinuti. Probava treba da se sama regulie.

    Kuru ienje ponoviti nakon 21 dan, a zatim jo posle 21 dan. Ukupno 3 kure ienja.To je u vezi s tim, to ciklus razvoja nekih glista u organizmu traje do 90 dana.

    Preporuke za ishranu za vreme ienja od parazita

    Kada se pojave prvi simptomi inficiranja parazitima treba odmah izbegavati upotrebu ivotinjskih masti i belanevina

    25

  • - mesa, ribe, ptica (piletine i slino), jaja i inleka. Znatno ograniiti upotrebu soli, eera, buljona, bombona, kafe, prehrambenih proizvoda koji izazivaju vrenje (kvas, pivo, votka-rakija, hleb, turije, marinade). Treba uzimati biljne belanevine: orahe, semena, gljive i lie zeleni. Mogu se uzimati kae skuvane na vodi, salate i bareno povre, to vie svezih sokova od povra (posebno od argarepe), kiselo i kiselo-slatko voe i jagodasto voe.

    Korisno je upotrebljavati kiselomlene produkte (namirnice), koji sadre probiotike (bakterijske mikroorganizme koji ive u ovejem eludano-crevnom traktu). Upravo oni stvaraju posebne materije koje omoguavaju da se odvija proces probave, da se podie imunitet i spreavaju razmnoavanje patogenih bakterija.

    U ovejem organize .1 iv: dve vrste probiotika: laktoba-cilus acidofilus i bifidobacterium bitidum. Jo jedna varijanta - laktobacillus bulkarikus (bugarski kisclomleni bacil), koji se u prirodnim uslovi.ma ne nalazi u ovejem organizmu, ali u njega dospeva zajedno sa kiselomlenim produktima i ispoljava svoje povoljno dejstvo.

    Probiotici pomau da se leci itav niz oboljenja, ukljuujui infekcije eludano-crevnog trakta, vaginalnu kanidozu, infekciju mokranih kanala, mitesere i poremeaje u elucu. Oni jaaju imuni sistem organizma.

    Navedene bakterije ulaze u sastav prirodnih kiselomlenih produkata - kiselo mleko, jogurt itd. Dnevni obrok, bogat sloenim ugljenim hidratima (povrem, voem, monolitnim zrnima), podstie razmnoavanje bifidobakterija.

    Uzimanje antibiotika, alkohola, nagla promena dnevnog obroka ishrane mogu da ubiju te osetljive mikroorganizme.

    Zapamtite, kada se naruava koliinski i kvalitativni sastav probiotika javljaju se patoloki poremeaji u korist parazitskih mikroorganizama. Javlja se disbakterioza, a posle nje ozbiljnija oboljenja, skoro do onkolokih.

    Specijalisti preporuuju da se, kao pomono sredstvo, za borbu protiv mikroparazita koriste prirodni kiselomleni produkti, posebno produkti koji su ukiseljeni bugarskim kiselomlenim bacilom.

    Kako izbaciti solitera

    Soliter je velika lankasta glista u vidu trake (lente). On raste brzo i upotrebljava mnogo ivotnih sokova iz ovejeg organizma. Usled toga ovek moe da oboli od najrazliitijih oboljenja i poremeaja.

    Simptomi solitera u ovejem organizmu su: bledilo lica, ponekad sa plavom nijansom; modrice (kolutovi) ispod oiju; umoran i mlitav izgled; odraz tuge u oima; ponekad blag kaalj; beo jezik; neredovna stolica; povremeno neverovatno veliki i stalan apetit i nezasidjivost; vrtoglavica (katkad nesvestica) kada je eludac prazan, a ponekad i posle uzimanja nekih vrsta hrane; suvino luenje pljuvake; kiseli recidiv (podrigivanje); tucanje; glavobolja; bolovi u stomaku (um, tanije, neki zvui u stomaku, koji podseaju na zapljuskivanje talasa) i oseaj sisanja i kretanja u njemu; lupanje srca; neredovne menstruacije kod ena; komarni snovi.

    Paljivo posmatrajte svoju stolicu - da li se u njoj vide beli lanci, komadii, koji podseaju na rezance i slino. Ukoliko se to povremeno javlja u stolici, vi ste, bez ikakve sumnje, zaraeni soliterom.

    Da bi izbacili solitera moete koristiti sledee recepte:

    Uzmite dve pune supene kaike semena tikve {Cucurbita pepo) i pojedite ih ujutro natate. Posle jednog sata uzmite jaku dozu purgativa. Praksa pokazuje da izlazi itav soliter i to vrlo brzo.

    Neki vidari (narodni lekari, nadrilekari) preporuuju da se pije mleko za vreme uzimanja semena od tikve; drugi preporuuju da se seme zasladi eerom. Moe se, po elji, seme samleti u maini za meso, ali treba obratiti panju da samlevenog semena bude najmanje dve pune supene kaike, poto mnogo zrna ostaje u maini za meso.

    Soliter se moe izbaciti i belim lukom. Radi toga je potrebno pojesti deset renjeva belog luka i uz to piti vrue (tek skuvano) ili podgrejano nepasterizovano mleko.

    26 27

  • Soliter se moe izbaciti i samo sa belim lukom. Radi toga treba ujutro pojesti veu koliinu belog luka, to vie, tim bolje. Posle dva sata uzeti purgativ.

    Jo je bolje jesti beli luk sa mariniranom haringom ujutro natate odlino izbacuje solitera.

    Strunjaci za izbacivanje solitera savetuju da se brzo pre-duzmu mere za njegovo izbacivanje. U praksi ima mnogo sluajeva da je soliter progrizao zidove creva i usmrtio oveka.

    Kada se soliter podigne u gornje delove creva i pone ne-potedno da grize, treba popiti aicu kerozina. Ni jedna glista ne trpi kerozin i odmah se sputa nadole" ili izlazi napolje.

    Koliina zdravlja - ta je to?

    Cesto se susreu takve formulacije, kao niski" i visoki" nivo zdravlja. To nije nita drugo, nego koliinske (kvantitativne) karakteristike zdravlja, koje su zasnovane na potencijalu ivotne snage, sposobnosti organizma da se suprotstavlja spoljanjim i unutranjim nepovoljnim faktorima, sposobnost samoobnavljanja izgubljenog potencijala ivotne snage i ravnotee izmeu ivotnih principa.To je svojevrsna rezerva izdrljivosti organizma.

    Covek prvobitno ima 100%-ni potencijal ivotne snage, koji istovremeno cbezbeduje i njegovu rezervu izdrljivosti.

    Rezerva izdrljivosti je viestruki pojam. Tu se moe svrstati sposobnost srca da odrava visoki ritam kontrakcija, plua - da snabdevaju organizam kiseonikom,jetre i bubrega - da ne -utraliu toksine i iste krv, eludano-crevnog trakta - da vari hranu, imuniteta - da se suprotstavlja nepovoljnim uticajima; da se komforno (udobno) oseate u nepovoljnim uslovima i da im se uspeno suprotstavljate i tako dalje.

    Ukoliko se ovek malo kree, njegovo srce se prilagoda-va tom reimu ivotne aktivnosti. Covek se osea normalno. 28

    Meutim, im se povea optereenje - kao rezultat neoekivanog tranja, uzimanja alkohola ili oboljenja od gripa, to se odmah osea kroz prenaprezanje srca, to moe dovesti do njegovog oteenja. Usled postepenog zagaivanja organizma krvni sudovi postaju manje elastini i nisu sposobni da izdre visoki krvni pritisak, odnosno da se blagovremeno ire. Jaka emocionalna preivljavanja, koja naglo podiu krvni pritisak, mogu izazvati njihovo prskanje i nepovoljne posledice za organizam. 1 obrnuto, redovne i umerene fizike vebe jaaju srce i ono moe lako da izdri optereenje. ienje organizma moe da povrati elastinost krvnih sudova, to omoguava da se izbegne njihovo prskanje (oteenje) u sluaju emocionalnog izliva (nastupa).

    U zavisnosti od naina ivota, ovek moe stalno da poveava ili smanjuje rezervu izdrljivosti organizma. Na primer, opte ienje organizma daje jednu rezervu izdrljivosti i poveava kvantitativni nivo zdravlja; dodavanjem pravilne ishrane, fizikih vebi, elienja, kontrole nad emocijama, raspoloenja, pozitivnih misli, primenom gladovanja i urinoterapije jo vie poveava nivo zdravlja. Rezultat je da ovek ne samo prestaje da boluje od neke bolesti, ve i poprima (stie) posebno savrenstvo.

    Postepeno zagaivanje organizma smanjuje rezervu izdrljivosti; prejedanje, puenje, neaktivni nain ivota, emocionalna neuravnoteenost, zatvori, uzimanje hemijskih lekova, a jo vie hormona, operativni zahvati jo vie smanjuju rezervu izdrljivosti organizma.

    Zato je potrebno istiti svoj organizam?

    Coveji organizam ivi na raun toga, to kroz sebe neprekidno proputa bujice informacija, energije i materije. Prolazei kroz svest i organe, negativne emocije se taloe u naim spoljanjim manifestacijama ivota, a hrana i voda zagauju telo.

    Organizam treba istiti da bi bili zdravi.

    29

  • Koji faktori utiu na efikasnost ienja ovejeg organizma?

    U osnovi ienju ovejeg organizma lee tri glavna principa: otklanjanje uzroka zagaenja,smekavanje organizma i prime-na sredstava za razreivanje (razblaavanje) i drobljenje kamena.

    Da bi otklonili uzroke koji podstiu zgunjavanje koloida (ui, krvi, mokrae) organizma, treba:

    Ograniiti ili iskljuiti iz ishrane produkte koji pospeuju stvaranje kserogela: meso, ribu, posebno mlene produkte (oni su bogati kazeinom - ivotinjskim lepkom), krobne produkte, posebno visokorafinirane, fino mlevene i dehi-drirane (hleb, kiselo testo, krob, keks - biskvit);

    Uzimati to vie svee biljne hrane i to manje termiki obraene;

    lskljuiti tetne uticaje vremenskih faktora (hladnoa, su-voa, promaja i suva toplota). koji dehidriraju organizam;

    Prei sa slabo aktivnog naina ivota, koji smanjuje metabolizam i ciklozu (meanje) u elijama, na aktivniji i pokretljiviji nain ivota.

    Da bi podstakli razblaivanje koloida (tenosti organizma) i poboljali njihovu cirkulaciju, treba:

    Koristiti spoljanju toplotu u raznim varijantama: za opte zagrevanje organizma - banje (saune), kupke i drugo, za lokalno zagrevanje - polukupke, parenja, grejalice, flastere i masae. Te terapije podstiu cirkulaciju tenih sredina organizma;

    Pie. Za razblaivanje i ienje koloidnih rastvora koristi se destilovana voda, namagnetisana destilovana voda, otopljena voda (od snega), kao i druge kombinacije i varijante.Ta voda, zahvaljujui svojoj istoi, elektrinom naboju i strukturi, odlino ispira organizam, odstranjuje iz njega ljaku (neistoe) i normalizuje sastavi svojstva koloidnih rastvora.

    Upotreba ter//o.y//,zasienih biokoloidima: odvara, ekstrakta, sokova i drugih.Takve tenosti ispoljavaju kako opti.tako i specifini efekat (izbacivanje ui i diuretini - izmokravanje). Njihovi elii (estice) vezuju neistoe i izbacuju ih iz organizma (ienje krvi), podstiu razblaivanje zgusnutog i dopunjuju potencijal organizma (svezi sokovi).

    U posebnim sluajevima, kada stvrdnua poprime konzistenciju tromba, kserogela, kamena Ltd., primenjuju se jaka sredstva za rastvaranje, razblaivanje i drobljenje kamena, kao i razne terapije.

    U jaka sredstva za rastvaranje i razblaivanje spadaju sredstva koja imaju veliku povrinsku aktivnost: alkohol, votka, rakija, preieni kerozin, voda i urin.

    Urin je najjai i potpuno bezopasan prirodni rastvara. U organizam se mogu unositi razni zaini, koji pojaavaju

    toplotne i rastvarajue procese u organizmu (biber, ljuta paprika, cimet, karanfili, umbir).

    U sredstva za drobljenje kamena spadaju biljke i materije koje imaju veoma gorak ukus i isparljiva svojstva (to se izraava kroz efekat hlaenja). Za tu svrhu dobri su: pelen, perun (itava biljka), ulje odjele i etine (igliasto lie etinara).

    Za izbacivanje svega razdrobljenog i rastvorenog iz orga nizma koriste se diuretini produkti - lubenica, diuretini aj, produkti za preznojavanje (aj za preznojavanje), kao i materije koje imaju opor ukus i ejstvo oblaganja, odvar od etina i ovsa.

    Kako postupati pri povienju temperature?

    Povienje telesne temperature je proces ienja i leenja pomou kojeg organizam pokuava da se oslobodi od bolesti. Za to vreme se neistoe rastvaraju i poinju da se izbacuju iz organizma, patogeni mikrobi se unitavaju i primetno se pojaava aktivnost fermenata. Energija organizma troi se na podravanje tog procesa.

    31 30

  • Opta slabost i loe stanje za vreme poviene temperature objanjava se time, to neistoe, isprane sa mesta taloenja, eirkuliu u krvotoku i izazivaju intoksikaciju organizma. Treba biti strpljiv i pomoi organizmu da se oisti.

    Radi toga treba to vie piti toplu protijevu vodu (nain pripremanja protijeve vode opisan je u knjizi ienje organizma)*, piti deo izluenog vlastitog urina (3-4 puta dnevno po 100 grama), stavljati obloge ili umotavati se i poeljno je gladovati (da bi se neistoe bolje izbacivale, a da organizam ne gubi snagu na varenje hrane).

    Ukoliko obarate temperaturu pomou sredstava za sniavanje temperature, time samo utabavate" neistoe na mestu njihovog taloenja i posle izvesnog vremena njima e se ponovo hraniti" patogeni mikroorganizmi.

    Uz to neistoe (a one su, po pravilu, sluzne prirode) imaju tendenciju kvarenja", to pomera optu sredinu organizma prema trulenoj strani i podstie razvoj raznovrsne onkologije. Ukoliko elite da u sebi odgajite tumor, tada uzimajte sredstva za sniavanje temperature.

    Aktivnost Sunca, 60-godinji ciklus i oboljenja

    Pitanja heliobiologije 5 briljivo je izuio ruski naunik A. L. Cievskij. On je ustanovio da za 11,1 godinu Sunce proe kroz maksimum i minimum svoje aktivnosti i da energija Sunca utie na tok veine procesa u biosferi nae planete. Specijalno je istraivan uticaj Sunca na aktivnost zaraznih oboljenja - kuge, kolere i gripa. Na osnovu mase statistikih podataka uoena je zakonitost izmeu vrhunca sunane aktivnosti i epidemija. Utvreno je da se u godinama maksimalnih aktivnosti Sunca aktiviraju patogeni mikrobi uz istovremeno slabljenje imuniteta organizma. Ispostavlja se, da je oveji organizam najotporniji kod srednjih pokazatelja sunane aktivnosti.

    4 Primedba prevodioca. 5 Heliobiologija - deo biofizike koji izuava uticaj izmenjene aktiv

    nosti Sunca na zemaljske organizme. Jedan od osnivaa heliobiologije je A. L. Cievskij.

    Viak sunane aktivnosti ne sftmulie, ve gui ivotnu aktivnost organizma. Sto se tie mikroorganizama, tu je obrnuto - viak sunane energije daje im dopunski impuls za razmnoavanje i otpornost. Upravo u to vreme i dolazi do naglog razvoja epidemije.

    Isto tako uoava se i zakonitost u razvoju onkologije. Ali tu je neto drukija slika. Da bi se javila onkologija organizam mora biti oslabljen, a njegovo slabljenje se uoava kod opadanja suneve aktivnosti.

    U Istonom kalendaru postoji pet primarnih elemenata kosmike energije, koji nalaze svoj odraz (uticaj) i u ovejem organizmu.

    Primarni elemenat Drvo" (boja - zelena) svojom energijom aktivira funkciju jetre i une kese, a razorno deluje na Zemlju" i gui (suzbija) Metal".

    Primarni elemenat Vatra" (boja - crvena) svojom energijom aktivira funkciju srca i tankog creva, a razorno deluje na Metal" i gui (suzbija) Vou".

    Zemlja" (boja - uta) svojom energijom aktivira funkciju eluca, slezine i pankreasa (guterae), a razorno deluje na Vou" i gui (suzbija) Drvo".

    Metal" (boja - bela) svojom energijom aktivira funkciju plua i debelog creva, a razorno deluje na Drvo" i gui (suzbija) Vatru".

    Voda" (boja - crna) svojom energijom aktivira funkciju bubrega i mokrane beike, a razorno deluje na Vatru"i gui (suzbija) Zemlju".

    Svaki od primarnih elemenata tokom dve godine deluje na Zemlju svojom energijom. Tokom prve godine na Zemlju deluju najjae energije {Jang). Tokom druge godine - slabije energije (jin). Zakljuak je da prema zakonu suprotnosti primarni elemenat i njegove funkcije, koji su aktivni u te dve godine, gue (suzbijaju) pasivne i njima suprotne primarne elemente (i za njih vezane funkcije). Ukoliko se u to vreme javi minimum suneve aktivnosti, tada ugueni organi i funkcije postaju toliko slabe, da ne mogu da se odupru razvoju onkologije u njima.

    32 33

  • Godine 1996-1997. bili su minimumi suneve aktivnosti. U to vreme javljale su se nastupi onkolokih oboljenja. U 1997. godini naglo je porastao broj obolelih od tumora bubrega i tita-ste lezde, u 1998. godini dolo je do poveanja onkopatologije plua. Stvar je u tome, to su 1996-1997. godina, prema Istonom kalendaru, godine aktivnosti primarnog elementa Vatra", koji je u to vreme guio (suzbijao) primarni elemenat Vodu" (bubrege) i razarao primarni elemenat Metal" (plua). Rezultat je da se upravo u tim organima javila masovna onkologija.

    Prema tome, ako bi uradili prognozu masovnih onkolokih oboljenja za naredni period, tada bi to trebalo da se desi posle 11,1 godina i da napadne plua (debelo crevo) - u 2008. godinijetru (mokranu beiku) - u 2009. godini. Nakon slede-ih 11,1 godina onkoloka oboljenja mogu da napadnu jetru (2019.) i bubrege (2020.).

    Svoj uticaj na pojavti i teinu oboljenja ispoljava i Mesec. Taj uticaj je posebno uoen u dane mladog meseca. Mesec u te dane ispoljava najjae gravitaciono dejstvo, koje izbacuje oveka iz stabilne ravnotee i slabi ga. Tom privremenom slabou koriste se virusi i mikroparaziti, provocirajui razne komplikacije skrivenih hroninib oboljenja.

    Zato ne ekajte da vam organizam oslabi, ve ga istite i jaajte ga. Samim tim ete i'/.bei mnoge neprijatnosti sa zdravljem.

    Informacija o biolokim ritmovima

    Bioritmoloka informacija pomae u mnogo emu. Zapamtite, ti podaci dobijeni su na osnovu obrade mase statistikog materijala. Ukoliko imate druge aktivnosti, to, pre svega, znai da ste izobliili vlastiti bioritam i da ivite na raun suvinog troenja ivotne energije.

    Brzina reagovanja prstiju: oni najbre reaguju izmeu 15 i 16 sati.

    Snaga ake: stisak ake je najjai izmeu 9 i 10 sati. Osetljivost koe: koa je najosetljivija na ubadan ja (injekci

    je) u 9 sati ujutro.

    34

    Aktivnost miia: miii najbolje funkcioniu izmeu 13 i 14 sati.

    Meusobna privlanost mukarca i ene: najvea sekrecija polnih hormona je u 8 sati ujutro.

    Probavnafunkcija: najvie sc stvara eludanog soka u 13 sati, ak i kada ovek nije nita jeo.

    Imuna zatita: imuni sistem organizma prua najefikasniju zatitu od infekcija u 22 sata.

    Sat raanja: veina dece pojavljuje se na svet izmeu 24 i 4 sata ujutro.

    Smanjenje funkcionalne aktivnosti: najnii krvni pritisak je izmeu 4 i 5 sati ujutro.

    Poveanje funkcionalne aktivnosti: plua najintenzivnije di-u izmeu 16 i 18 sati.

    Intenziviranje ulnih organa: ulo ukusa, sluha i mirisa posebno su intenzivni izmeu 17 i 19 sati.

    Sat rasta: kosa i nokti najbre rastu izmeu 16 i 18 sati. Aktivnost mozga: mozak najefikasnije funkcionie izmeu

    10 i 12 sati. Sat rastanka: samoa se najtee podnosi izmeu 20 i 22

    sata. Prop ustljivost koe: koa je najpropustljivija za kozmetika

    sredstva izmeu 18 i 20 sati. Pogoranje vida: otrina vida kod vozaa automobila najvi

    e se pogorava u 2 sata nou. Aktivnost jetre na alkohol: jetra najefikasnije razlae alko

    hol izmeu 18 i 20 sati.

    Kako i koliko hrane treba (ili se moe) uzimati tokom dana?

    U Ajurvedi (uenju o zdravom ivotu) dnevna ishrana usa-glaena je sa ritmovima prirode. Dnevni mudraci su uoili da se tokom dana naizmenino smenjuju tri perioda, svaki po 4 sata.

    35

  • Prvi period - mirovanje {Kapha, to u prevodu znai Sluz), drugi - energetska aktivnost (Pitta, to u prevodu znai //f) 1 trei period - motorna aktivnost (Vata, to u prevodu znai Veta/-).

    Period Sluzi (nastupa sa izlaskom sunca) - od 6 do 10 sati. Po pravilu, jutro je mirnije. Na fiziolokom nivou organizma to se ispoljava kroz mirovanje i teinu tela.

    Period ui traje od 10 do 14 sati i karakterie se visokim poloajem sunca. U to vreme ovek najvie osea glad i u organizmu je najjaa (prema analogiji sa suncem) probavna vatra".

    Period Vetra traje od 14 do 18 sati. Sunce je zagrejalo zemlju i vazduh. Usled toga dolazi do kretanja vazdunih masa, poinje da duva vetar i sve se kree - njie se drvee i trava, talasa voda itd. Na fiziolokom nivou to je period motorne aktivnosti, najvee radne sposobnosti.

    Zatim se sve ponavlja: od 18 do 22 sata - SI uz; od 22 do 2 sata posle ponoi - u; od 2 do 6 sati ujutro - Vetar. Upravo tim ritmom ivi itav svet ivotinja i biljaka. Pri tom se ta aktivnost uoava kako kod dnevnih, tako i kod nonih ivotinja.

    Polazei od te tri pretpostavke, mudraci Ajurvede daju sle-dee preporuke u odnosu na ishranu tokom dana:

    P%f Ustajte u periodu Vetra (motorne aktivnosti) neto ranije od 6 sati ujutro (po lokalnom vremenu) i bi ete ceo dan aktivni. Ukoliko ustanete u periodu Sluzi (mirovanja) - bi-ete ceo dan inertni.

    Kada ustanete popijte au tople protijeve, izvorske ili mineralne vode. Vetar pojaava rad creva i podstie evakuaciju sadraja debelog creva. Ta preporuka se poklapa sa vremenom aktivnosti debelog creva od 5 do 7 sati ujutro.

    Obino se od 7 do 9 sati ujutro javlja blaa glad - pojedite neto.

    Hf U periodu ui (posebno od 12 do 14 sati), kada je probavna vatra" najjaa, pojedite najvei obrok po zapremini (koliini). Naredna 2 sata posle ruka sedite ili hodajte.

    Pv U periodu zavretka Vetra - poetka Sluzi, pred zalazak sunca (17-20 sati) laka veera - voe, jela od povra, aa kiselog nileka ili toplog odvara (aja) od trava. Posle toga preporuuje se ne jesti nita.

    H> Ii na spavanje najbolje je u periodu od 21 do 22 sata. Period Slui najpovoljniji je za tu svrhu, jer stvara oseaj teine i pospanosti u organizmu. Slian bioritmoloki reim ivota najpovoljniji je za rad

    ovejeg probavnog sistema. Tonui u san neete se loe ose-ati sa elucem kojeg ste napunili uvee. Noni san e vas odmoriti i mirano ete sanjati. Kada se probudite oseaete se odmornim, normalno ete isprazniti creva, a oko 9 sati ujutro pojavie vam se zdrav oseaj gladi. Meutim, ukoliko ste se ak i umereno prejeli uvee, procesi probave hrane nee vam dozvoliti da normalno odmorite organizam, on e raditi, varei i asi-milujui hranu u nepovoljnim uslovima (nou se temperatura tela sniava, to se negativno odraava na fermente za probavu hrane). Takva probava hrane je nekvalitetna i stvara mnogo neistoa (ljake). Probudiete se umorni i, da biste se obodrili, uzeete neki stimulator - aj ili kafu. Nepravilna ishrana slabi i zagauje oveji organizam.

    Da bi promenili nain ivota i navike u ishrani treba, prvo, da shvatite proces probave hrane; drugo - izmenite stereotip nagona za hranom u svojoj svesti, da stvorite i uvrstite potrebne karakterne crte.

    Dakle, kakav treba da bude pravilan reim ishrane. Prvi obrok - ujutro od 7 do 9 sati. Treba ga pojesti kada

    osetite glad, poeljno posle fizikih vebi - fiskulture, tranja, brzog hodanja, rada po kui itd. Fiziki rad zagreva organizam, aktivira fermente i puni organizam energijom. Setite se krilatice Pola Brega: Doruak treba zaraditi". Jedite prirodnu, lako svarljivu hranu u skladu sa godinjim dobom. Jedite dok se malo ne zasitite.

    Drugi obrok - u podne od 12-13 do 13-14 sati. Treba ga pojesti pri oseaju jakog glada i on treba da se sastoji od povra

    37 36

  • (u salati ili dinstano) ili supe-orbe (posebno za vreme suvog i hladnog godinjeg doba), monolitnih kaa, oraha, supa ili hle-ba od pioklijalog zrna, krompira itd. (pristalice mesa mogu jesti hranu sa mesom, ali najvie 2-3 puta nedeljno).

    Trei obrok - najkasnije u 17-18 sati.Treba da se sastoji samo iz jednog jela. To moe biti voe, u zavisnosti od godinjeg doba (raskvaeno suvo voe), neko jelo od povra (poeljno svee i pravilno pripremljeno), kiselo mleko itd. Moete se ograniiti i na pijenje svee iscedenog soka iz povra ili ekstrakta od trava sa medom.

    Veoma je vaan odnos izmeu kiselinske (belanevine i krob) i alkalne (voe i povre) hrane tokom dana. Ukoliko se u tome ne snaete, efekat ishrane e biti slab ili nikakav.

    Krvotok se, u zavisnosti od ishrane, moe menjati prema kiseloj ili alkalnoj strani. Kiselinska proporcija krvi sadri u sebi energetske materije i nadoknauje rashode energije. Nju stvaraju produkti koji u sebi sadre belanevine i krob (meso, jaja, mlad kravlji sir, krompir, hleb, prekrupe).

    Alkalna sredina - obezbeuje konstrukciju naeg organizma, stvaranje kostiju, nerava, miia, odrava fiziko i umno zdravlje, ini organizam otpornim (svee voe ili pravilno pripremljeno povre).

    Veina specijalista za pravilnu ishranu navodi sledee proporcije (odnose): 50-60% alkalne i 50-40% kiselinske hrane.

    Na primer, Pol Breg smatra da je sledea proporcija hrane idealna: jedna petina svakodnevnog obroka hrane treba da budu belanevine (biljnog i ivotinjskog porekla); jedna petina - krob i eer (monolitne itarice i prekrupe, prirodni sokovi i eer - med, suvo voe), kao i nerafinirana ulja; tri petine hrane treba da su voe i povre, svee i pravilno pripremljeno. U procentima takva dijeta izgleda ovako: 60% - voe i povre, 20% - hrana sa belanevinama, 7% - produkti sa krobom, 7%

    prirodni eeri i 6% - masti.

    Koliko se hrane moe pojesti za jedan obrok? Po tom pitanju postoje razna miljenja. 11. elton savetuje da se hranite u skladu sa individualnim potrebama, drugi - da se ustaje od stola

    38

    sa blagim oseajem gladi. Evo ta o tome misli pisac V. G. er-kasov: Ako si ustao od stola sa blagim oseajem gladi - najeo si se. Ako osea da si se najeo za stolom - prejeo si se. Ako osea da si se prejeo za stolom - otrovao si se."

    Obratimo se preporukama jogista. Cista i slatka hrana, koja nije ljuta i koja je ukusna i pri

    jatna, treba da napuni polovinu eluca - to je umerena ishrana.

    Polovina eluca treba da bude popunjena hranom, a jedna etvrtina - vodom. Druga etvrtina ostaje slobodna za kretanje hrane i stvaranje gasova. Prosena zapremina normalnog eluca (on je najee ras

    tegnut) iznosi od dva do tri litra. Zato se ne preporuuje odjednom uneti vie od 400-700 grama hrane. Na koliinu unete hrane izlui se isto toliko eludanog soka, a rezultat je da je on optimalno popunjen. Podrigivanje posle jela ukazuje na to, daje eludac prepun. Hranite se tako, da posle jela ne dolazi do toga, jer to ukazuje na suvino unoenje hrane.

    tetnost prepunjavanja eluca hranom sastoji se u tome, to se on zapreminski poveava i pritie najblie organe (nadima organizam iznutra). Pritisak na srce oteava njegov rad; na dijafragmu oteava disanje i peristaltiku tankog i debelog creva; na krvne sudove (aortu, vene prema srcu) - oteava krvotok; na jetru - luenje ui itd. Stalno prejedanje, a shodno tome - stalni pritisak dijafragme naole, podstie sputanje organa male karlice, poremeaj normalne cirkulacije energije u organizmu sa svim posleicama koje iz toga proizilaze (zatvori, problemi sa probavom hrane, stvaranje kamenja, poremeaj menstrualnog ciklusa i polni poremeaji).

    Ukus hrane

    Kakvu hranu prema ukusu treba jesti tokom dana, da bi se uravnoteila energija organizma?

    39

  • Ukus hrane je spoljanja manifestacija energije, koja se sadri u jednoj ili drugoj hrani. Mi imamo potrebu za hranom jednog ili drugog ukusa zbog toga, to u organizmu nedostaje te energije. Zato imamo elju da pojedemo neto slatko, kiselo, slano itd.

    Ukoliko vam nedostaje telesne toplote, upotrebljavajte produkte koji sadre: ljut + kiseo ukus, ili kiseo + slan ukus.

    Ukoliko oseate teinu u telu i elite da se olakate" (smr-ate i postanete pokretljiviji). Radi toga u ishrani treba prvenstveno da upotrebljavate produkte koji sadre gorak + ljut i kiseo + ljut ukus.

    Ukoliko oseate nedostatak teine u organizmu, upotrebljavajte produkte sa slanim + slatkim ili slatkim + kiselim ukusom.

    Ukoliko vam je vrue i elite da rashladite svoj organizam, upotrebljavajte produkte gorkog, oporog i slatkog ukusa.

    Ukoliko se oseate normalno, tada u svakodnevnu ishranu ukljuujte produkte koji sadre razne nijanse ukusa, ne dajui prednost ni jednom od njih. Takvo uzimanje hrane harmonino e stimulisati vau energiju.

    Prema tome, tokom dana uzimanjem hrane odgovarajueg ukusa moete uravnoteiti energiju u vlastitom organizmu.

    Kako fiziko optereenje utie na oveji organizam?

    U procesu evolucije na organizam se stalno i maksimalno prilagodavao na kretanje i kvalitetno moe da opstaje samo ukoliko je podvrgnut raznim vibracijama,potresima,skupljanjima, rastezanjima i drugim fizikim i gravitacionim uticajima.

    Na primer, oboleli ste. Prvo se postavlja pitanje o izboru leka. Odlazite kod lekara,zatim u apoteku i uzimate lek, pokuavajui da na raun nekih hemijskih reakcija izjednaite neuravnoteeni" fizioloki proces u organizmu.

    Pokuajmo da odredimo uzrok vaeg bolesnog stanja. Ono je izazvano nagomilavanjem ljake, toksina, komadia lekova, koje ste ranije upotrebljavali, u tenim sredinama organizma;

    nedostatkom kiseonika u tkivima; nedovoljnom ishranom tkiva; nedovoljnom koliinom slobodnih elektrona za fermenta-cione reakcije; nekim zgunjavanjem tenih sredina ti organizmu; umorom ugled nagomilavanja toksina i ljake (neistoa) u organizmu itd. i slino.

    Kao lek treba primeniti kretanje i fiziko optereenje, koji bi primorali tene sredine organizma da snano cirkuliu - ispi-raju neistoe, dostavljaju slobodne elektrone i kiseonik, stvaraju snane impulse u nervnom sistemu, vre generalno ienje organizma kroz organe za luenje i kou.

    Ispostavlja se, daje obolelom oveku za obnavljanje (preporod) organizma potrebno 1-2 sata i vie fizikog optereenja. To je za njega najbolji lek.

    Pri kretanju veoma osetno dolazi do sadejstva plazme naeg organizma sa magnetnim poljima okoline, sa bujicama naelektrisanih estica, koje se kreu uvis od povrine Zemlje i nadole od stratosfere prema povrini zemlje. To izaziva hiperpolarizaciju membrana elija, koja, sa svoje strane, aktivira biosintezu.

    P*f Samo kretanje delova tela u jajastom plazmenom kokonu (auri) podsea na kretanje rotora (ruku i nogu) u statoru (plazmenoj sferi). Ponovo je pokrenut mehanizam hiper-polarizacije membrana.

    Hi Pojaanje krvotoka za 4-5 puta. Poveanje sranih kontrakcija (sa 60-70 do 200-240 udara u minutu) je mono napajanje organizma energijom.

    Hi Ubrzanje disanja do 20-30 puta u poredenju sa mirovanjem je najsnaniji mehanizam dostavljanja slobodnih elektrona u organizam. Po pravilu, za vreme kretanja u organizmu se intenzivno

    stvara ugljenina kiselina, javlja se disajna acidoza, koja izaziva biosintezu elija.

    1! 40

  • Razne vrste vibracija i trenja, koji se javljaju za vreme intenzivnog kretanja u samom organizmu, stvaraju energiju.

    Aktiviranje receptora u organizmu podstie maksimalno uzimanje i asimilaciju elektrona akupunkturnog sistema.

    Pojava znoja na koi i samim tim stvaranje dopunskog broja elektrinih kontakata omoguava da se kroz kou uzima vie energije u poreenju sa mirovanjem.

    Razaranje protoplazme elija i drugih unutranjih struktura za vreme kretanja stimulie procese obnavljanja i hiper-regeneracije. Kretanje je najsnaniji stimulator razornih procesa u organizmu, koji u periodu mirovanja aktiviraju regenerativne (obnavljajue) procese.

    Vebe sa teretom u procesu ozdravljenja. Razliite vebe, koje se vebaju sa tegovima su svojevrsni

    atletski trening. Kod jakih miinih naprezanja dolazi do razaranja protoplazme elija, rashodovanja materijala u elijama, usled ega se jako aktiviraju biosintetiki procesi. Kod miinih kontrakcija koje su dovoljno snane obavlja se najbolja razmena vanelijske tenosti sa krvlju, veoma snano se pojaava krvotok u aktivnim miiima, to omoguava da se brzo obnove traumirane tetive i miii. Posebno treba istai, da se nikakvim drugim metodima ne moe postii takvo poveanje krvotoka kao pri radu sa tegovima. Pri tome se snani krvotok moe stvarati izolovano u raznim grupama miia, postiui konkretno dejstvo.

    Dugotrajan i dovoljno intenzivan trening sa tegovima, ta-kode, podstie stvaranje endorfina, koji kod oveka izazivaju oseaj radosti. U celini gledano, to je veoma snano sredstvo za obnavljanje zdravlja, poboljanje biosinteze i poveanje energije u organizmu.

    Svako od nas zna neki primer izleenja ljudi od tekih oboljenja pomou atletskih vebi. Evo jednog od tih primera. Ana-tolij Aleksejcev ponovo je sam sebe stvorio. Kao dvogodinji deeak on je traumirao (ozledio) slabinski deo kime. Lekari

    su postavili dijagnozu: aktivni proces tuberkuloze desnog plunog krila i kime. Zatim - gips od vrata do peta, neprekidni bolovi u leima i potpuna nepokretnost. Posle osam godina lekari su pomogli da se podigne, ali Anatolij je bio osuen da itav ivot nosi specijalni korzet od koe i metala i da se kree na takama. Godine 1961. posavetovan od jednog sportiste on je poeo da trenira sa tegovima, jer je verovao u takve vebe. Na poetku sa veoma malim tegovima, a zatim je sve vie i vie poveavao teinu. Telo je postepeno ojaalo odbacio je omrznuti korzet i take. Danas je to veoma lep ovek, ima porodicu i ivi normalnim ivotom.

    Svaka bolest je poseban duhovni, energetski, fizioloki i hemijski proces, koji se razlikuje od zdravog procesa. Da bi se taj proces obnovio i normalizovao uzaludno je upotrebljavati samo hemijske preparate. Ukoliko vam ekstrasens daje energiju ili stimulie njeno dostavljanje pomou laserske terapije, akupunkture i slinih terapija, to je veoma malo. Vi ste aktivirali dva procesa: fizioloki (kojeg je aktivirala parazitska energija) i hemijski (posledica aktiviranja fiziolokog procesa). Uzgred reeno, oni se kupuju za novac. Meut im ostala dva - duhovni i energetski, od kojih direktno zavisi nae zdravlje, ne moete kupiti. Tu je potrebna vaa volja, vae naprezanje i va znoj.

    Ukoliko se oputate, padate na zemlju; ukoliko se napreete - stojite kao stub.Tako i fizike vebe, zasiujui vas energijom, izbacuju svu boleljivost iz mlitavog tela i omoguavaju vam da se oduprete svim oboljenjima, u pravom smislu rei - da stojite uspravno kao stub.

    Kako pravilno jaati vlastiti imunitet

    Imunitet je sposobnost organizma da raspoznaje, unitava i izbacuje iz organizma genetski strani materijal. Nosioci strane genetske informacije su: belanevine (koje su iz nekih razloga zaobile jetrenu barijeru i nale se u krvi), virusi, bakterije, jednoelijski mikroorganizmi (protozoe), helminti (gliste), strane eije i izobliene elije samog organizma. Sve navedeno

    43 42

  • je strano za organizam i, pri dospevanju u njega, izaziva imunu reakciju organizma (raspoznavanje, unitavanje i izbacivanje).

    Smatra se da imunitet postie stvaranje ivota i njegovo odravanje. Zahvaljujui njemu bezbroj elija i tkiva spajaju se u jedinstveni organizam. Imunitet je odgovoran za celokupnost svakog konkretnog organizma i odrava tu celokupnost sve do-tle,dokse ne iscrpe njegovi resursi. Gaenje imuniteta izaziva procese starenja i oboljenja, a njegov potpuni nestanak izaziva smrt.

    Funkcije imuniteta izvrava imuni sistem. On se sastoji od organa i tkiva, koja odvajaju svoje" (svoja tkiva) od stranog" (strane belanevine, virusi, bakterije i drugo).

    Glavni ,,raspoznava"(identifikator) i unitava" (egzekutor) stranog genetskog materijala su limfociti (elije imunog sistema), koji se stvaraju ili sazrevaju u posebnim imunim organima.

    Imuni sistem oveka uslovno se deli na: centralni i periferni. U centralne organe imuniteta spadaju: timus (viljukasta lezda) i kotana sr. U timusu sazrevaju T-limfociti, koji unitavaju strane materije, posebno strane ili izobliene elije i viruse. U kotanoj sri sazrevaju B-limfociti, koji na strane materije dejstvuju pomou antitela (distanciono). Pri tome za svaku stranu materiju stvaraju svoja antitela. Obe vrste limfocita sposobne su da kroz krvne sudove i pukotine izmeu tkiva prodiru tamo, gde postoje genetski strane materije i da ih neutraliu.

    Makrofazi su trei tip elija imunog sistema i imaju snaan fermentacioni aparat, pomou kojeg unitavaju (vare) strane materije.

    Sve elije imunog sistema (T i B-limfociti, makrofazi) rade zajedno radi boljeg obezbedenja zatite organizma. Organizam je protkan i nafilovan elijama imunog sistema, koje su u svakom trenutku spremne da napadnu genetski strani materijal (vlastite izobliene elije, virusi, gljivice, bakterijski paraziti, helminti i slino).

    U periferni imuni sistem spadaju slezina, limfni sistem i limfni vorovi, krv, limfa i limfno tkivo. U slezini se vri sinteza antitela. U limfnom sistemu prvenstveno se nalaze

    T-limfociti. Pomou tog sistema vri se efikasno ienje svih organa i tkiva. Limfni vorovi kontroliu"odgovarajue delove organizma. Pomou njih se ostvaruje brza reakcija na mogui prodor stranog materijala u dati deo organizma. Pomou krvi i limfe ostvaruje se cirkulacija elija imunog sistema kroz organizam. Limfno tkivo nalazi se na onim delovima organizma koji kontaktiraju sa spoljanjom sredinom (koa, sluzokoe oiju, nosa,grla,polnih organa,plua i eludano-crevni trakt).Ti de-lovi organizma, kroz koje najverovatnije mogu u organizam do-speti strane materije, unapred su dobro zatieni. U limfnom tkivu (sluzokoama) najbre se obnavlja i regenerie tkivo.

    Treba se posebno zadrati i na drugim zatitnim instrumentima" organizma. Zdrava i neoteena koa spreava prodiranje veine mikroorganizama u organizam. Tu posebnu ulogu ima znoj. Mlena kiselina znoja i sekret lojnih lezda imaju baktericidno dejstvo. Sluzokoe aktivno tite organizam od prodiranja patogenih mikroba i slinog u njega. Sekreti slu-zokoa imaju baktericidna svojstva. Suze tite oi, pljuvaka - sluzokou usne duplje, sona kiselina - zidove eluca. Normalna mikroflora eludano-crevnog trakta (posebno debelog creva) unitava patogene mikrobe, koji su dospeli u organizam sa hranom. Mokraa titi sluzokou mokranih kanala od prodiranja bakterija u njih. Ona ima poveanu kiselost u kojoj preivljavaju samo retki mikroorganizmi. Zatita biolokog polja je energetski ekran (aura), koji spreava prodiranje raznovrsnih parazita i stvorenja iz biolokog polja u organizam i dezinfekuje prostor oko oveka. Naunici tu zatitu organizma (posredstvom koe, sluzokoe, mokrae, mikroflore, aure) nazivaju razliito - uroeni, nespecifini imunitet ih spoljanja imuna zatita organizma. Imunitet se aktivira samo tada, kada je probijena, naruena ili oslabljena spoljanja imuna zatita organizma. Imunitet moe biti specifini i prirodni.

    Specifini imunitet zasnovan je na imunoj memoriji" i ostvaruju ga glavne elije imunog sistema: T-limfociti, B-limfociti i makrofazi. Njegova karakterna crta je u tome, to pre njegovog formiranja elije limfnog sistema treba da kontaktiraju sa genetski stranom materijom. Rezultat tog kontakta je da e ona biti

    45 44

  • raspoznata kao strana (za to je potrebno izvesno vreme - od nekoliko sati do jednog dana) i unitena. To ostavlja svoju memoriju" o tetnosti date materije za organizam. Pri ponovnom dospevanju te materije u organizam ona e odmah biti unitena.

    Prirodni imunitet zasniva se na tome, to neke elije imunog sistema odmah unitavaju genetski stranu materiju ili stvaraju takve materije, koje podstiu unitavanje strane materije. Prema tome, genetski strani materijal (materija), koji je na neki nain dospeo u organizam ili se tu stvorio kao rezultat mutacije elija, unitava se za nekoliko minuta ili sati. Ukoliko se ispostavi da je to nedovoljno, tada se dopunski ukljuuje specifini imunitet.

    Funkcionalni nedostatak imunog sistema naziva se imuno-deficitno stanje, lmunodeficitno stanje eli se na uroeno (primarno) i steeno (sekundarno). Razmotrimo steena stanja, koja se stiu" tokom ivota sama od sebe (spontano).

    Uzroci koji dovode do imunodeficita su sledei:

    H> Stresne situacije, posebno snane ili koje se esto ponavljaju (stres je naprezanje svesti oveka, koje se javlja pod utica-jem nekog utiska, emocije ili spoljanjeg uticaja).

    *> Prekomerna, suvina, kao i ovejem organizmu nesvoj-stvena ishrana, koja zagauje organizam i izaziva deficit bioloki aktivnih materija (minerala, vitamina i slino).

    Masovna primena antibiotika.

    Masovna primena najraznovrsnijih hemijskih materija (koje imaju svojstva da unitavaju imunitet), koje zagauju okolinu oveka.

    Hf Geopatogene i tehnopatogene zone, posebno one koje ej-stvuju jonizujuim zraenjem (televizijski ekrani sa elek-tronsko-zranim topom) i visokof rekventnim elektromag-netnim poljima.

    Hf Nepravilno leenje lekovima, koji blokiraju funkciju limfnog tkiva.

    (>v Teke traume i hirurke operacije.

    Profilaktine preporuke za otklanjanje steenog imunodeficita

    Savremeni ovek se nigde ne moe sakriti od stresova. Neprijatnosti na radnom mestu, beda, porodine nesuglasice, ljudski prostakluci, socijalna nezatienost - to i mnogo drugog provociraj u oveka na negativno miljenje, nagomilavanje u svesti oseaja uznemirenosti, emocija zla, uvrede i nezadovoljstva. Sve to gui oveka, izbija iz njega u vidu skandaloznih situacija.

    Zbog toga, to je timus tesno povezan sa nervnim sistemom, slina stresna stanja svesti preko nervnog sistema, u prvom redu, negativno utiu na njegovu delatnost. Or ganizam takvog oveka nije zatien od virusa i gljivinih infekcija, tuberkuloze,osetljiv je na alergije i tumorska oboljenja. (Praksa pokazuje, da navedena oboljenja najee nastaju posle tekih preivljavanja.)

    Zatititi se od emocionalnih stresova mogue je samo na jedan nain - ponovo razmotriti svoj odnos prema ivotu. Treba da postanete zreliji, da bolje rasuujete i budete uz-draniji prema svemu. Svakom ivotnom dogaaju treba pristupati ne sa emocionalne take gledita, ve sa logike. Nikada ne treba podlei emocijama, ve delovati trezveno. Trezveni odnos prema nastaloj situaciji podstie njeno pravilno i efikasno razreenje, uva vae ivotne resurse i ne unosi haos u ivotne procese organizma. Naravno, veoma je teko kontrolisati se u stresnoj situaciji, ali treba raditi nad sobom.

    Suvina ishrana, koja nije svojstvena oveku kao biolokoj vrsti, je drugi faktor stvaranja steenog imunodeficita. Posebno je opasna ishrana sa preienom i rafiniranom hranom - eerima, ugljenim hidratima i njihovim smesa-ma sa belaneevinama. Pri suvinoj ishrani ovek se preplavljuje prehrambenim produktima (namirnicama). Njih se

    46 47

  • tako mnogo nagomilava, da humoralni faktori krvi i limfe ne mogu na sve da reaguju. Hrane ima dovoljno ne samo za organizam, ve i za mnotvo mikroorganizama-parazi-ta, koji ive u krvi i limfi. Obilje sluzi u organizmu (koja se stvara kao rezultat nepravilne ishrane) - najpovoljniji uslovi za njihovo razmnoavanje.

    Razvoj defekta imunog sistema podstie inficiranje organi/ma bakterijama (stafilokoke, streptokoke), to izaziva pojavu bubuljica, raznih gnojenja, furunkula i drugih oboljenja krvi). To izaziva i mnogobrojna prehladna i pluna oboljenja. Usled nedostatka odreenih antitela u krvi mogu se pojaviti alergije, tumori i artritisi.

    Ishrana hranom koja nije svojstvena oveku izaziva razvoj isbakterioze. Zeludano-crevni trakt, a odmah za njim i ceo organizam navodnjavaju se stranim i patogenim mikroorganizmima, koji oveji organizam, njegova tkiva i elije razmatraju kao jelo i udoban ivotni prostor za sebe. Dolazi do blokiranja aktivnosti makrofaga i neutro-fila, to izaziva pojavu virusnih, gljivinih i bakterijskih procesa, koji poprimaju oblik hroninih, povremeno kom-plikovanih oboljenja, sa sve teim karakterom oboljenja.

    Upravo hrana koja nije svojstvena oveku predstavlja prvu kariku u lancu, koja podstie razvoj stranih bakterija i gljivica u eludano-crevnom traktu. Na prvo mesto po tetnosti stavljam produkte koji sadre kvasac (hleb i proizvodi od njega) i produkte koji podstiu vrenje u organizmu (eer). Kada se bakterije ili gljivice utvrde u eludano-crevnom traktu poinju da se ire po elom organizmu, stvaraj ui svoje kolonije na onim mestima,gde mogu najbolje da ive. Na primer, mnoge parazite privlae neke od materija koje se nagomilavaju u jednom ili drugom organu. Na primer, taloenje bakra u nekom organu privlai

    u njega jednu vrstu parazita, gvozda - drugu vrstu, propil alkohola - treu. Shodno tome u tom organu se javlja jedno ili drugo oboljenje. Gljivice i mikrobi-paraziti hrane se elijama tog organa, razvijaju se u njemu, stvaraju svoje kolonije, koje medicina dijagnostikuje kao jedan ili drugi oblik oboljenja ili onkologije. A sve je poelo od sitnica - nepravilne ishrane.

    Da bi otklonio imunodeficit ovek mora da se hrani voem, povrem, sokovima iz sveeg povra i voa, orasima, divljim i kultivisanim travama, prekrupama i itaricama, medom i produktima pelarstva. U nekim sluajevima, kao izuzetak, mogu se koristiti mleni i kiselomleni produkti i jaja.

    Koliina hrane treba da bude zapreminski manja (u jednom obroku uzeti toliko hrane, koliko moe stati u vae sastavljene ake), treba je dobro savakati (do tenog stanja) i uzimati u skladu sa bioritmolokom aktivnou pro-bavnih organa (od 7 do 9 i od 13 do 15 sati).

    Veoma je korisno redovno gladovati: 24-42 sata - jednom u dve nedelje i 7-14 dana jednom u 34 meseca. Gladovanje je jedno od najboljih i najbrih sredstava za obnavljanje i jaanje imuniteta. {Prigladovanju treba imati u vidu vlastite individualne^ starosne i klimatske osobenosti.)

    Ukoliko, iz bilo kojih razloga, u vaoj ishrani bude malo bioloki aktivnih materija, one se mogu dopuniti visokokvalitetnim prirodnim dodacima hrani.

    tetnost primene antibiotika sastoji se u tome, to oni remete normalan rad imunog sistema i u izvesnom smislu ga blokiraju.

    Prema tome, infekcija je prodrla u organizam i poela brzo da se iri. Odgovor imunog sistema je sledei: poveano stvaranje imunih elija (T- i B-limfocita, makrofaga i

    49

  • slino) i povienje telesne temperature. Ukoliko je s poveanim stvaranjem imunih elija sve jasno, zato onda organizam poviava temperaturu? Temperatura organizma poviava se radi toga, da bi se time stvorili nepovoljni uslovi za irenje infekcije (usle visoke temperature dolazi do zakiseljavanja unutranje sredine organizma, koja je nepovoljna za razmnoavanje mnogih patogenih mikroorganizama); fermenti, pomou kojih imune elije napadaju infekciju, znatno bolje dejstvuju pri neto povienoj temperaturi organizma (oko 38-40C), nego pri normalnoj; poviena temperatura poveava procese cirkulacije u organizmu (znoj,luenje mokrae, proliv), koji podstiu bre izbacivanje toksina iz organizma. Rezultat je - opta slabost, telo gori i lomi se, limfni vorovi su uveani i bole, obilno se lue znoj, mokraa i stolica je esta.To je normalno fizioloko ispoljavanje krize ozdravljenja i ienja. Pod takvim napregnutim reimom organizam funkcionie 2-3 dana i potpuno izbacuje bolest i njene neistoe. Posle toga nastupa potpuno ozdravljenje.

    Kako deluje antibiotik? Javila se kriza - temperatura organizma se poveava, sve vie se javljaju neprijatne pojave, koje ukazuju na aktiviranje imunog sistema. Covek uzima antibiotik, koji ubija patogene mikroorganizme, normali-zujc telesnu temperaturu i otklanja sve simptome nastu-pajue krize ozdravljenja (bolove, slabost i slino). Reklo bi se da su se u organizmu desile pozitivne promene, ali razmotrimo taj proces dublje.

    Posle svog dejstva sam antibiotik bi trebao da se izbaci iz organizma. Treba izbaciti i mikrobe koje je on ubio, to se u stvarnosti sporo deava. To je uzrok to se javlja intoksikacija organizma leevima mikroba.

    Posle nekoliko terapija sa antibioticima organizam se od-uava" da brzo i snano aktivira svoju imunu zatitu. On vie nije tako aktivan u stvaranju imunih elija, kasni sa povienjem temperature,to utie na elije da su manje aktivne. Jednom reju, tu deluje nepogreivi bioloki zakon funkcija za kojom se ne osea potreba polako se gubi, atrofira. Upravo to rade s imunim sistemom antibiotici.

    Istovremeno bakterije, koje su antibiotici ranije uspeno unitavali, tako menjaju svoj oblik da postaju otporni na dejstvo antibiotika i ponovo napadaju organizam. Pred takvim napadom organizam postaje nemoan.

    U ovejem organizmu ive bakterije i gljivice. Antibiotici unitavaju bakterije, ali ne deluju na gljivice. Obrnuto - antibiotik je za njih hrana! Rezultat primene antibiotika je da nestaju bakterijske infekcije, ali se javljaju gljivine. Beei od jedne napasti, ovek dospeva u kande druge.

    Antibiotici unitavaju normalnu mikronom organizma i podstiu pojavu disbakterioze.

    Primena antibiotika unitava, atrofira imuni sistem oveka. Kakvo je dejstvo hemijskih materija,koje unitavaju (blokiraju) imuni sistem oveka. Raznovrsna sredstva za borbu protiv insekata, sredstva za odravanje kue (stana) i na-metaja, sredstva za pranje, kozmetika i dezodoransi, hladnjaci i kondicioneri (isticanje gasa za hlaenje, koji ima sposobnost da prodire i kroz najmanje pukotine motora za hlaenje), razna goriva i maziva za automobile i mnotvo drugog kroz plua i kou dospevaju u organizam i tu se nagomilavaju. Posle izvesnog vremena te naslage poinju da utiu na oveji organizam, izazivajui jedne ili druge vrste alergije, poremeaja i oboljenja. Zbog toga pri izboru prakova za pranje i drugih hemijskih materija treba obratiti posebnu panju.

    51

  • Ukoliko se ovek nalazi u tehnogenoj ili geopatogenoj zoni njegov organizam slabi i istovremeno se provocira iz-obliavanje elija. Savet je jedan - bez krajnje potrebe ne poseivati te zone.

    Sto se tie leenja i operacija, tome treba pristupati samo u sluaju krajnje nude. Ni u kom sluaju ne pristajati na odstranjivanje timusa ili slezine. Bez njih je organizam osuen na muke i sigurnu smrt. Naglo se poveava opasnost od pojave zloudnih tumora. Jo su opasnije operacije presaivanja organa i postoperativna primena imunodepresa-nata (lekova koji unitavaju imunitet, s ciljem spreavanja kidanja presaenog organa). Kod takvih ljudi opasnost od pojave zloudnih tumora je za 10 -1 000 puta vea u po-reenju sa zdravim ovekom! Savetujem da iz usta odstranite sve plombe sa amalgamom, koje sadre ivu i polako truju oveka. Bilo kakvo drugo leenje i ozdravljenje treba da se vri pomou prirodne snage organizma i Prirode.

    Jaanje imuniteta podstiu:

    Protivparazitno leenje pomou trojke " (detaljnije objanjeno u knjizi ivot bez parazita).

    ienje debelog creva (pomou klistira, posebno sa uku-vanim urinom, mravi ljudi treba da primenjuju veoma oprezno).

    ienje krvi i limfe (pomou saune i sveih sokova).

    ienje vezivnog tkiva (gladovanje, svezi sokovi i sauna).

    t ienje usne duplje (sisanjem ulja i zatim vakanjem be-log luka).

    ienje, leenje i jaanje koe pomou saune i utrljavanja ukuvanog urina jaaju zatitu organizma preko koe.

    52

    . ank Prakalana jaa imunitet istei sluzokou eluda-no-crevnog trakta od patogenih mikroorganizama (oni ne vole slani rastvor, koji se koristi kod ovog naina ienja).

    Kretanje, terapije elienja organizma (kontrastna polivanja, kupanja, sauna), posebno na sveem vazduhu, omoguavaju stvaranje i odravanje vlastitog imuniteta.

    ta je snaga prirodnog leenja?

    Malo ko sebi predstavlja snagu (silu) prirodnog leenja. Mnogi se nadaju pomoi od bolnica i lekara, ali oni skoro nita ne mogu da urade, poto se uzroci oboljenja kriju u ranije opisanim faktorima (vlastitoj karmi i karmi predaka, nainu ivota, miljenja i ishrane). Avaj, lekari tim kategorijama ne manipuliu.

    Za dugotrajno leenje potreban je samo samostalni rad sa svojom sveu - u prvom redu, a kao drugo - rad na svom organizmu. Evo oiglednog primera.

    Imam 26 godina. Odrastala sam kao bledo, krljavo i bolesno dete. Patila sam od estih krvarenja iz nosa i glavobolje. Ukratko, odrasla sam na lekovima.

    Izvrila sam ienje creva sa limunom - izalo je mnogo sluzi i druge gadosti. U martu sam istila jetru i gladovala na soku od jabuka jedan dan. iz mene su izala tri komadia veliine ljive, kao neko meso sa plavim ilicama. Tako su zaudarali da sam mislila da u da umrem od gaenja. To su, verovatno, bili polipi jer su mi otpali svi visei mladei na telu.

    Pri ienju jetre imala sam 5 pranjenja na svakih jedan i po sat. Uopte reeno, posle tog ienja sakupila sam dve i po ae izbaenog kamenja! Alergija, koju sam imala, prola je nakon jednog dana posle ienja. Nekoliko dana posle ienja oseala sam se kao razvaljena, poto se iz mene neto prosipalo i isticalo: sline, sluz, u mokrai je bio neki taman pesak, a iz vagine su izlazili potoci sive smrdljive tenosti.To je trajalo 5

    53

  • dana. Sada mi je boja lica predivna, kosa gusta i blistava, jezik roze, misli jasne i pozitivne. Uvek sam dobro raspoloena i ose-am se kao preporoen i ist ovek.

    Iz pisma se vidi daje 26-goinja ena ivela oslanjajui se na tuu pamet, zbog toga je bolovala. Nije razmiljala da lekovi ne pomau uvek, ali je shvatala glavnu, primarnu, osnovu zdravlja i oboljenja. Kada je pravilno oistila organizam - debelo crevo i jetru, rezultati su bili poraavajui.

    ienjem debeiog creva u njoj se normalizovala unutranja - kisela sredina, koju ne podnose polipi-mekuci i ostala gadost, koja se razmnoava u truloj sredini. Zato su oni i izali u vidu smrdljivih, odvratnih parai mesa sa plavim ilicama.

    Sve to se deava u organizmu obavezno se odraava i na njegovu spoljanjost. Ukoliko su vam se poele na koi javljati bradavice ili visei mladei, to znai da u vama postoje polipi i druga gadost, a va organizam je samo hranljiva sredina za njih. Ukoliko sedite skrtenih ruku, ta gamad e vam pojesti iznutra. Ne oklevajui, ponite sa terapijom ienja debelog creva s urinom, a zatim sa ukuvanim urinom do jedne etvrtine prvobitne zapremine.

    aa kamenja, kojeg je sakupila itateljka, toliko je preplavila jetru, smanjila njene funkcionalne sposobnosti, da ona nije mogla da prerauje hranljive materije, koje u nju ospevaju krvotokom iz eludano-crevnog trakta, i one su ostajale strane organizmu, izazivajui alergiju. im je jetra oiena i normalno proradila, poela je sve kvalitetno da asimiluje i alergija je nestala. Da li su tu potrebni lekovi protiv alergije ili treba oistiti jetru? Taj oigleda sluaj pokazuje, da je opteraspro-stranjeno leenje" toliko glupo i tetno, da ga treba iz korena ponovo razmotriti i leiti oveka na potpuno drugi nain.

    Cim se obnovila funkcija jetre, jednog od najvanijih organa, ona je povukla" za sobom ienje ostalog dela organizma, to se odrazilo kroz snanu petodnevnu krizu ienja i ozdravljenja. ljaka, trule i ostala patologija, koji su se nalazili u raznim delovima organizma i pretili ozbiljnim oboljenjima (sline i sluz - pleuritisom, tuberkulozom plua; pesak- nefriti-

    54

    som, kamenom u mokrai; siva zauarajua tenost - erozijom vagine, a moda, ak i rakom), bili su izbaeni u procesu ienja. Naravno, na to je potroeno mnogo snage, ivotne energije, to se odrazilo tako da se bolesnica oseala razvaljenom. Sve je to potpuno prirodno i zakonito.

    Kada je neistoa izbaena iz organizma, normalizovala se unutranja sredina i zdravlje se povratilo na prirodan nain, bez hemijskih lekova.

    Boja lica zavisi od stanja krvi. Ako se ona ranije kvarila gnojnim izlivima (egzudatima) iz debelog creva, sada toga nema. Ako su ranije hranljive materije sluile kao izvor alergije, sada ih normalna jetra pretvara u svoj materijal" i njih kvalitetno asimiluje organizam.

    Normalizacija funkcije jetre povukla je za sobom normalizaciju svih vrsta razmene u organizmu, a im se to desilo, povratila se boja lica, kvalitet kose i sve drugo se obavezno obnavlja.

    Ukoliko nema otrova u krvi, koji gue ivotnu aktivnost, pritiu oveka tekim i mranim mislima, stvaraju potiteno raspoloenje, tada se oveje raspoloenje popravlja i vraa mu se volja za ivotom.