SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

FUNKCIJE MANADMENTA

Seminarski rad

Opatija, 2012.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

FUNKCIJE MANADMENTA

Seminarski rad

Opatija, veljaa 2012.

SADRAJ

UVOD

1. UVOD U MENADMENT

1.1. MENADER KAO NOSIOC PROCESA MENADMENTA

2. FUNKCIJE MANADMENTA 2.1. PLANIRANJE

2.2. ORGANIZIRANJE

2.3. KADROVIRANJE

2.4. VOENJE

2.5. KONTROLIRANJE

3. MENADMENT I DRUTVO4. ZAKLJUAK5. POPIS IUSTRACIJA

6. POPIS LITERATURE

UVOD The Occupation Standards, Odjel za zapoljavanje Velike Britanije definira managment kao proces maksimalnog iskoritavanja i uporabu raspoloivih resursa, meu mnogim drugim definicijama. Managment tek nedavno postaje bitna akademska disciplina no, analizira se od kraja 19. i poetka 20. stoljea kroz djela Henrija Fayola, Maxa Webera i F.W.Taylora. Management je jedna od najznaajnijih ljudskih aktivnosti od kada su se ljudi poeli okupljati u skupine i razliite organizacije kroz koje su nastojali postii ciljeve koje kao pojedinci ne bi mogli ostvariti ili bi im to bilo jako teko.Dakle, pojava managementa je na neki nain bila uvjetovana razvojem ljudskog drutva i njegovom orijentacijom na timski (skupni, ekipni) rad. Svrha i cilj ovog seminarskog rada je poblie se upoznati sa funkcijama menagmenta, njihovim razumjevanjemtijekom godina te razliitim autorima koji su te funkcije iznjeli na svojim istraivanjima ili miljenjima.

Da bismo to bolje i kvalitetnije opisali te funkcije, posluili smo se sa par nama poznatih naslova u menagmentu, npr. : Uvod u management, Funkcija managementa i Ljudska strana managementa, koje smo i citirali u ovome radu.

1.UVOD U MENADMENT

Menadmentje "umjetnost obavljanja poslova putem, uz, ili posredstvom drugih ljudi. Management je trajni proces usmjeren na ostvarenje ciljeva organizacije na najjeftiniji mogui nain. Zaokupljen je angamanom materijalnih, ljudskih i financijskih resursa. Management postavlja standarde, odreuje budete, planira, kontrolira, koordinira, vodi i motivira osoblje, te donosi odluke.

Osoba struna u ovom podruju, manader, da bi bio uspjean, prema Watermanu, mora biti sposoban sagledati organizaciju iz ptije perspektive i mora biti sposoban rastumaiti zadatak poduzea na nain da svaki zaposleni prepozna povjereni mu zadatak. Uz to, manader mora imati i odreene sposobnosti da bi bio uspjean. Prema R.L.Katzu te sposobnosti su tehnika, da se zna koristiti tehnikom, ljudska sposobnost, to jest, shvaanje drugih, sposobnost motivacije i zajednikog rada i konceptualna ili jo sposobnost koordinacije i sveukupne integracije. Takoer, manader se mora ponaati odgovorno kako bi se osigurala suradnja ire drutvene zajednice, a samim time i trajniji opstanak poduzea. On mora biti spreman na kompromise to znai da e biti spreman i na pregovore.

Manadment moemo podijelit na tri razine, a to su : strateki ( zaokupljen je opim odlukama o generalnom smjeru kretanja organizacije), izvrni (bavi se ostvarenjem stratekih odluka), te nadzorni (djeluje kao spona izmeu managementa i drugih razina zaposlenih). Manadment u praksi, prema Peteru Druckeru, je zaokupljen : 1. Postavljanjem ciljeva

2. Preuzimanjem rizika

3. Stvaranjem strategije

4. Izradom radnih timova

5. Komunikacijom

6. Dovoenjem u odnos organizacije i okoline u kojoj djeluju.

Slika 1. Kljuni aspekti menadment procesa

Izvor: R. Kreitner, Management, Houghton Miflin Company, Boston, 1989., str.10

Na slici 1.moemo vidjeti da menadment na elu s menaderom da bi ostvario zadane ciljeve vizije i misije, mora:

1. raditi s i pomou drugih,

2. izvui maksimalno iz ogranienih resursa,3. biti efektivan i efikasan i

4. biti spreman na promjenjivost okoline.

Utjecaj okoline na poduzee stvara sloenu, heterogenu i dinaminu neizvjesnost okoline poduzea na koju poduzee ne moe utjecat, ali na koje menader uvijek mora biti spreman. Izvrenje zadataka mogue je kolektivnom akcijom, odnosno rad s drugima i pomou drugih. Ravnoteu efikasnosti (sposobnost menadmenta da rijei odreeni zadatak uz reducirane trokove) i efektivnosti (sposobnost traenja kreativnih rjeenja u iznalaenju produktivnih alternativa kojima porasta profit) snosi menadment. Resursje sredstvo, koje je potrebno za provoenje ili dovravanje jedne radnje i koje je ogranieno. S toga, menader s resursima mora raspolagati racionalno jer im prijeti iscrpljenje. Konani cilj svakog poduzea je njegov opstanak. Kako bi to uspjeli postoji kolektivna akcije menadmenta kako bi se ostvario taj menaderski cilj. 1.2. MENADER KAO NOSIOC PROCESA MENADMENTA Razvojem ovjeanstva i tehnologije, kroz povijest se razvijala i znanost o menadmentu. Razvojem ove znanosti, izuavanje menadmenta mijenjala su se i miljenja o ulozi i znaenju menadmenta kao i definicije o samom menadmentu.

Onaj koji vodi proces menadmenta nekog poduzea je menader. Menederima se smatraju rukovodioci svih organizacijskih jedinica u poduzeu, od najviih (direktora poduzea) do najniih (poslovoa). Menederima se takoer smatraju ne samo predsjednik ili potpredsjednik kompanije ve i biskupi i premijeri, voe sportskih timova i tako dalje. Zbog ope primjene pojma openito, moemo zakljuit da je on dosta fluidan, a u praksi je irokog znaenja. Zato, u praksi , postoje i drugi pojmovi koji se primjenjuju u praksi, a jednoznani su s pojmom menader: Supervisor- menader na nioj razini (voa sekcije, poslovoa ili nadzornik),

Leader- menader koji se poistovjeuje s voom i obino ima praktiku vanost koji se prevodi kao voa,

Executive- izvritelj nekog vieg organa, osoba koja provodi odluke nekog drugog,

Organiser- osoba koja obavlja jedan dio menaderskih aktivnosti, obino jednokratno,

Director- osoba koja je izabrana u odboru direktora i moe obavljati dunosti samo u tom odboru i

Administrator- zamjena za pojam menadera, ali u javnim i drutvenim djelatnostima i mnogi drugi.

Slika 2. Kljune komponente efektivnog menadera

Izvor: S.T. Bateman, P.C. Zeithaml, Management-Function & Strategy, Burr Ridge, Illinois, 1993., str.7

"Dobar voa nadahnjuje druge vjerom u sebe, ali odlian voa nadahnjuje druge vjerom u njih same." Kao to vidimo na slici 2, efektivan menader mora biti aktivan voa koji kao ui pojam od menadera, troi vrijeme na kako raditi prave stvari. U tom procesu on ne smije biti pasivan promatra, ve voditi svoje zaposlene ka zadanoj strategiji uz vlastita znanja i vjetine pun zanosa i elje za uspjehom. Da bi bio uspjean u pravilnoj motivaciji svojih zaposlenih, on mora stvoriti pozitivnu radnu okolinu u kojoj e sami radnici htjet raditi i napredovati. 2.FUNKCIJA MENADMENTA

Menadment je proces oblikovanja, usmjeravanja i usklaivanja svih imbenika proizvodno-uslunog procesa u kojem pojedinac, radei zajedno u poduzeu, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve u izvravanju funkcija planiranja, organiziranja, kadroviranja, voenja i kontroliranja. Iz procesnog aspekta definiranja menadmenta proizlazi da je menadment sloeni sustav meusobno kontinuiranih i povezanih aktivnosti, a te aktivnosti moemo definirati kao temeljne funkcije menadmenta.

Da bi shvatili menadment, moemo krenuti od pojma obitelji. Ona je temelj drutva i stvara aktivnost bitnu kako za iru drutvenu zajednicu, tako i za samo gospodarstvo. Obitelj kao takva ini grupu u kojoj je potrebno voditi i organizirati. Kada odgovorimo na ta pitanja, moemo krenuti i na vee grupe odnosno organizacije u kojima osim voenja i organiziranja, moramo znati i kako provesti ideju u stvarnost, u odreenom vremenu s odreenim resursima od kojih je najglavniji ljudski resurs. Zadnjih 90-ak godina prave funkcije menadmenta variraju; od prvobitnih vojnih naina pristupa menadmentu do dananjih imperativnih postavljanja ciljeva.

Tablica 1. Koncepcija menadmenta i funkcija menadmentaH.Fayol

(1920.)P.F.Drucker

(1961.)Weihrich&Koontz

(1994.)

1. planiranje

2. organiziranje

3. nareivanje

4. koordiniranje

5. kontroliranje1. postavljanje ciljeva

2. organiziranje

3. motiviranje i organiziranje

4. mjerenje i ocjenjivanje postignutih rezultata

5. razvoj kadrova1. planiranje

2. organiziranje

3. kadrovsko popunjavanje

4. voenje

5. kontroliranje

Izvor: Obrada autora prema H. Weihrich & H. Koontz, Menadment, MATE, Zagreb, 1998., str. 21. i 37.

Tablica broj 1 govori u grubo o razvoju menadmenta u periodu od 90-ak godina. Sve 3 glavne koncepcije imaju neto zajedniko:

1. stav prema ljudima,

2. stav prema formiranju osoba,

3. stav prema komuniciranju,

4. stav prema motiviranju,

5. stav prema ocjenjivanju postignutog rezultata i

6. stav prema kontroli.H.Fayol polazi izuzeto kruto iz vojne terminologije koja ne uvaava ljudske osobine i karakteristike jer se smatra da su ljudi strojevi. Do ovog miljenja se dolazi zbog vremena u kojem je koncepcija menadmenta stvorena, a to je vrijeme velikih tehnolokih izuma poput parnog stroja.

P.F.Drucker postaje blai po pitanju pogleda na menadment i njegove funkcije. On postavlja ciljeve i zadatke kao polaznu osnovu, takoer motiviranje i komunikacija dobivaju svoju vanost. To je vrijeme najveeg procvata industrijske revolucije gdje ovjek postaje vaan u cijelom sustavu.

R.Kreiter 1989. navodi osam funkcija menadmenta: planiranje, organiziranje odluivanje, kadroviranje, komuniciranje, motiviranje, voenje i kontroliranje. Tu se naglaava funkcija komuniciranja i motiviranja. Kasnije je Kreiter bio reduciran od strane Hellriege&Slocum, koji smanjuju broj funkcija na etiri. G.A. Cole nastavlja zapoeti trend 1990. sa etiri funkcije menadmenta: planiranje, organiziranje voenje i kontroliranje koje u literaturi nazivaju POMC pristup (P- Planning,O- Organizing,M- Motivating,C- Controlling). ovjek, u postindustrijskom drutvu, dobiva dodatno na vanosti, a poto Cole ne naglaava kadroviranje, ve ga uvrtava u sve etiri funkcije, doivljava kritike te se POMC pristup poinje nadopunjavat. Kadrovsko popunjavanje, tj. kadrovski resursi, su uvijek bili i uvijek e biti strateki imbenik uspjenog poduzea bez kojeg se ne moe definirati menadment. S tim na umu, dolazi do POSLC pristupa definiranja funkcija menadmenta koje 1994.iznose Weihrich & Koontz kroz pet funkcija menadmenta:

1. Planiranje (Planning) - P

2. Organiziranje (Organizing) - O

3. Kadroviranje (Staffing) - S

4. Voenje (Leading) - L

5. Kontroliranje (Controlling) C

Ovih pet funkcija menadmenta su u meusobnoj interakciji to ini menadment uspjenim, jer izostane li samo jedna komponenta, vie ne moemo govoriti o uspjenosti menadmenta.

Slika 3. Razine menadmenta u pojedinim funkcijama menadmenta

Izvor: Obrada autora prema H.Weihrich & H.Koontz, Menadment, MATE, Zagreb, 1998., str.6

2.2. PLANIRANJE

Planiranje je pogled u budunost i pripremanje za budue dogaaje. Osnovni cilj menadera je da uspjeno isplanira aktivnosti za koje je on sam odgovoran te zajedno sa drugim pojedincima u poduzeu doe do profita tj dobiti te uspjeno obavljenog posla. Postoje i neke vrste planova kao to su svrha, ciljevi i strategije. Svrha znai da svaka vrsta djelovanja ima smisla u oima menadera, ciljevi su neke krajnje toke prema kojima su usmjerene aktivnosti drutva u cjelini, te strategije kao takve omoguuje dugorone smjernice poduzea u s vezi njihova djelovanja.

2.3. ORGANIZIRANJE

Ljudi ce najuinkovitije raditi ako znaju uloge koje trebaju obavljati, tako nee dolazit do problema da se ne zna tko to treba raditi jer je dobra organizacija nekog poduzea klju za ostvarivanje uspjeha istog tog poduzea. 2.4. KADROVIRANJE

Kadroviranje predstavlja skup aktivnposti znanja o kadrovima i radnim odnosima, popunjavanju i selekciji kadrova te o obrazovanju i napretku karijere odreenih kadrova koji e zadovoljiti potrebe odreenog poduzea i pridonjeti samom razvoju poduzea2.5. VOENJE

Voenje se esto poistovjeuje sa pojmom vodstva, a vodstvo je proces utjecaja na ljude kako bi pridonesli poduzeu. Voenje je proces koji je usmjeren u hijerarhijskom sustavu, na pridobivanje lanova da rade slono zajedno radi boljeg uspjeha. Voenje pomae ljudima da shvate da su oni sposobni zadovoljiti svoje vlastite potrebe te na temelju svog rada doprinose poduzeu.

2.6. KONTROLIRANJE

Kontroliranje je proces u kojem se mjeri izvreno i poduzimaju akcije kako bi se postigli eljeni rezultati. Nekad kontroliranje moe biti i negativno ako se postavimo prema naim zaposlenicima kao da ih na neto silimo i vrimo pritisak nad njima ali u sutini kontrolirati je dobro jer smo tako upueni u prednosti i nedostatke koje bi trebalo popraviti da bi se dolo do eljenog cilja i ostvarivanja profita.3. MENADMENT I DRUTVO

Menadment je svakodnevno suoen sa raznim promjenama kako unutranjim tako i vanjskim. U sklopu menadmenta je potrebno voditi rauna o vanjskom i unutranjem okruenju poduzea. Vanjsko okruenje predstavlja prilike i prijetnje za poduzee, a unutranje okruenje predstavlja slabosti i snage. Neke od vanjskih okruenja su ekonomsko, politiko, drutveno, a od unutranjih su ciljevi, strategija, tehnologija.

4. ZAKLJUAK

Puno ljudi koji nisu po profesiji menaderi zapravo jesu menaderi svojeg odreenog posla koji ne mora nuno biti vezan za menadment kao takav te i oni pridonose to boljem razvitku svog posla i ljudskoj zajednici te dolaze do odreenog zadovoljstava i profita. Menadment je prisutan i stalno je meu nama. 5. POPIS LITERATURE

Zdenko Cerovi Hotelski menadment

Predavanja iz menadmenta d. iin ainwww. Poslovni forum. Hr

6. POPIS SIKA

Izvor: Obrada autora prema H.Weihrich & H.Koontz, Menadment, MATE, Zagreb, 1998., str.6Tablica 1. Koncepcija menadmenta i funkcija menadmentaSlika 2. Kljune komponente efektivnog menaderaSlika 1. Kljuni aspekti menadment procesaAktivan voa

Osigurava poticaj za ostvarenje visokih rezultata

Kreira pozitivnu radnu okolinu

EFEKTIVAN VOA

Osigurava mogunost ostvarenja visokih rezultata

Top Management

-planiranje

-organiziranje

-kontroliranje

Middle Management

-organiziranje

-voenje

Lower Management

Graham, P., Mary Parker Follett: Prophet of Management, Beard Books, 2003.

Waterman, R.H., The Renewal Factor, Bantam, New York, 1987.

Drucker, P.F., The Effective Executive, Harper i Row, New York, 1967.

Thomas Jefferson

Cerovi, Z., Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.

Cerovi, Z., Poduzetnitvo i management imbenici uspjenosti poslovanja hotelijerstva, doktorska disertacija, Sveuilite u Rijeci, Opatija- Rijeka, 1994., str.55

Cole, G.A., Management: Theory and practice, DP Publications LTD, London, 1990., str. 103

Weihrich, H., Koontz, H., Menadment, MATE, Zagreb, 1998., str. 20-21

PAGE