51
Informatika I SAP2000 v6.11 Uvod u SAP Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 1 Uputstvo za SAP2000 v6.11 - Informatika I - Uputstvo sastavili Zoran Koneski i Milan Gocić

Fundiranje I

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Uvod u SAP

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 1

Uputstvo za SAP2000 v6.11

- Informatika I -

Uputstvo sastavili Zoran Koneski i Milan Gocić

Page 2: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Uvod u SAP

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 2

Sadrţaj: Uvod u SAP ............................................................................................................................................... 3 Uvodni koraci ............................................................................................................................................ 3 Koordinatni sistemi ................................................................................................................................... 4

Globalni koordinatni sistem .................................................................................................................. 4 Lokalni koordinatni sistem .................................................................................................................... 5

Pozitivni smerovi unutrašnjih sila za linijski element ............................................................................... 6 PRIMER 1 (Rešetkasti most) .................................................................................................................... 7

Definisanje geometrije ........................................................................................................................... 7 Definisanje profila ............................................................................................................................... 10 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 12 Proračun modela .................................................................................................................................. 13 Obrada rezultata................................................................................................................................... 14

PRIMER 2 (Ram u ravni) ........................................................................................................................ 15 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 16 Definisanje profila ............................................................................................................................... 18 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 19 Proračun modela .................................................................................................................................. 21 Obrada rezultata................................................................................................................................... 21

PRIMER 3 (Greda sa prepustima) ........................................................................................................... 23 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 23 Definisanje profila ............................................................................................................................... 25 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 25 Proračun modela .................................................................................................................................. 26 Obrada rezultata................................................................................................................................... 26

PRIMER 4 (Ram) .................................................................................................................................... 27 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 27 Definisanje profila ............................................................................................................................... 29 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 31 Proračun modela .................................................................................................................................. 32 Obrada rezultata................................................................................................................................... 33

PRIMER 5 (Rešetka) ............................................................................................................................... 34 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 35 Definisanje profila ............................................................................................................................... 37 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 39 Proračun modela .................................................................................................................................. 40 Obrada rezultata................................................................................................................................... 41

PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena) ................................................................................... 42 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 42 Definisanje profila ............................................................................................................................... 44 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 44 Proračun modela .................................................................................................................................. 45 Obrada rezultata................................................................................................................................... 45

PRIMER 7 (Kolenasta greda) .................................................................................................................. 47 Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 47 Definisanje profila ............................................................................................................................... 49 Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 50 Proračun modela .................................................................................................................................. 51 Obrada rezultata................................................................................................................................... 51

Page 3: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Uvod u SAP

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 3

Uvod u SAP

SAP2000 je program za statički proračun konstrukcija u graĎevini. Trenutno (2010. godina) u upotrebi

je SAP2000 v14.2. U ovom uputstvu koristiće se SAP v6.11 zbog studenata koji imaju tu verziju, a naknadno će

biti prikazano šta je promenjeno. SAP ima tradiciju od preko 30 godina, sa veoma sofisticiranim i inovativnim

korisničkim interfejsom, veoma razvijenim alatom za analizu i dizajniranje konstrukcija.

Ovaj inovativni interfejs omogućava da se kreiraju statički modeli brzo kao što su korak po korak

velike analize deformacija, višestruka P-Delta analiza, sopstvena i Ritz-ova analiza, analiza kablovima, samo

pritisak i samo zatezanje analiza (kod rešetkastih nosača), analiza izvijanja, analiza udara, brza nelinearna

analiza za dampere, itd... Podrţava plastičnost, metode gde je uključena energija i segmentalnu analizu

konstrukcija.

Konstruktori mostova mogu da koriste šablone u okviru SAP-a da generišu konstrukciju mosta i

automatizovano pokretno opterećenje na mostu, etapno graĎenje, velike deformacije u kablovima.

SAP2000 je za svakog, za svaki projekat (od proste 2D analize u ravni do velikih i kompleksnih 3D

nelinearnih dinamičkih proračuna) i odgovor za svaku konstrukciju.

Uvodni koraci

Kada se pokrene aplikacija svaki put se pojavljuje napomena u obliku „Tips of the Day“. Ako ţelite da

vam se više ne pojavljuje, pritisnite „Show Tips at Startup“ i dugme OK.

Prvo što treba da uradite kada počinjete sa korišćenjem programa je da promenite jedinice u donjem

desnom uglu. Po default-u u SAP2000 jedinice su Kip-in. Za našu analizu su potrebne KN-m:

Page 4: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Koordinatni sistemi

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 4

Postoje dva načina početka rada sa modeliranjem:

- Novi model (File - New Model...) sa kojim formirate mreţu koja vam omogućava

formiranje sistema

- Preko Template-a (File-New Model from Template...) koji vam daje mogućnost

formiranje čestih konstrukcija, kao što su kontinualni nosači, ramovi u ravni, itd.

Ovim uputstvom ćemo kombinovati ova dva načina. TakoĎe bavićemo se isključivo linijskim

elementima.

Formiranje modela i u jednom i u drugom slučaju zasniva se na mreţi koja se postavlja pre crtanja.

Kada je u pitanju novi model sami kreirate mreţu, dok kod template-a mreţa se automatski generiše zavisno od

modela.

Dimenzionisanje, crtanje modela i nanošenje opterećenja zasniva se na globalnim i lokalnim

koordinatnim sistemima.

Koordinatni sistemi

Svaka struktura moţe da koristi više koordinatnih sistema da bi opisala lokaciju tačaka i pravac

opterećenja, pomeranja unutrašnjih sila i napona. Razumevanje ovih različitih koordinatnih sistema je krucijalno

da biste mogli pravilno da definišete model i da interpretirate rezultate.

Koordinatni sistemi se koriste da lociraju različite delove modela i da definišu pravac opterećenja,

pomeranja unutrašnjih sila i napona.

Svi koordinatni sistemi u modelu se definišu u odnosu na jedini globalni X-Y-Z koordinatni sistem.

Svaki deo modela (čvor, element ili oslonac) imaju svoj sopstveni lokalni 1-2-3 koordinatni sistem. U dodatku

moţete da kreirate alternativni koordinatni sistem da biste definisali lokaciju i pravac, ali se ne preporučuje. Svi

koordinatni sistemi su u tri dimenzije, pravougaoni i za svaki vaţi pravilo desne ruke.

Globalni koordinatni sistem

Globalni koordinatni sistem je trodimenzionalni, pravougaoni koordinatni sistem. Tri koordinatne ose

X, Y i Z su meĎusobno upravne i zadovoljavaju pravilo desne ruke. Lokacija i orijentacija globalnog sistema su

proizvoljni.

Lokacija u globalnom koordinatnom sistemu moţe biti dodeljena na osnovu promenljivih x, y i z.

Vektor u globalnom koordinatnom sistemu moţe biti specificiran na osnovu lokacije dve tačke, ili para uglova,

ili specificiranja koordinatnih pravaca. Koordinatni pravci se defenišu korišćenjem vrednosti ±X, ±Y i ±Z. Na

primer, +X definiše vektor koji je paralelan i u pravcu sa pozitivnom stranom X ose. Znak je obavezan.

Svi ostali koordinatni sistemi u modelu se definišu u odnosu na globalni koordinatni sistem.

Page 5: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Koordinatni sistemi

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 5

SAP2000 uvek smatra da je Z osa vertikalna osa, sa +Z u pravcu na gore. Lokalni koordinatni sistemi

čvorova, elemenata i opterećenja izazvana ubrzanjem tla su definisani u odnosu na ovaj pravac na gore.

Opterećenje u odnosu na sopstvenu teţinu uvek je u pravcu na dole, tj. u pravcu –Z.

X –Y ravan je horizontalna. Primarni horizontalni pravac je +X. Uglovi u horizontalnoj ravni se mere

od pozitivne polovine X ose, sa pozitivnim uglovima u suprotnom pravcu u odnosu na kazaljku na satu, kada se

gleda odozgo na X i Y ravan.

Lokalni koordinatni sistem

Svaki deo (čvor, element ili oslonac) modela ima svoj sospstveni lokalni koordinatni sistem. Ovaj

koordinatni sistem se koristi da bi se definisala svojstva, opterećenja i odgovori za svaki deo ponaosob. Pravci

lokalnih koordinatnih sistema su označeni sa 1, 2 i 3. U opštem slučaju lokalni koordinatni sistem moţe da

varira od elementa do elementa, od čvora do čvora i od oslonca do oslonca.

Ne postoji povlašćeni pravac na gore za lokalni koordinatni sistem. Šta više, lokalni koordinatni sistemi

za čvorove i elemente su definisani u odnosu na globalni pravac na gore, +Z.

Za linijske elemente jedna od osa je definisana na osnovu geometrije individualnog elementa. Moţete

da definišete orijentaciju ostale dve ose na osnovu jednog ugla rotacije.

Na sledećoj slici su predstavljeni lokalni i globalni koordinatni sistem na linijskom elementu:

Page 6: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 Pozitivni smerovi unutrašnjih sila za linijski element

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 6

Pozitivni smerovi unutrašnjih sila za linijski element

Page 7: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 7

PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Definisanje geometrije:

Pritisnite na File / New Model from Template...

U novom prozoru izaberite rešetku sa kosim

dijagonalama (Sloped Truss) u levom donjem uglu.

Promenite broj polja (Number of Bays) sa 3 na 5.

Visina rešetke (Height of Truss) ostaće 3 m i duţina

polja (Truss Bay Length) ostaće 3 m. Pritisnite dugme

OK.

Nakon toga, pojaviće se model mosta sa 5 polja. Program automatski postavlja na levom prozoru 3-D

prikaz, a na desnom prozoru prikaz u ravni X-Z na koti Y = 0.

Zatim se otvara novi panel sa komandama:

Pošto postoji samo jedna bočna strana mosta, naredni korak je formiranje druge strane mosta.

Page 8: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 8

Na novom panelu pritisnite na all (druga ikona sa leve strane) ili Ctrl+A

da bi selektovali sve štapove i čvorove. Sada su svi elementi isprekidani, što znači

da su selektovani. Preko komande Edit / Replicate... ili Ctrl+R kreiramo drugu

stranu mosta.

Replicate komanda je analogna komandi Copy, razlika je u tome što

objekti koji se kopiraju imaju iste karakteristike, ali različita imena.

Rešetka je u X-Z ravni, gde je X duţina, a Z visina. Sada treba

„replicirati“ sve elemente za širinu mosta u Y pravcu (u našem primeru

to je 4 m) dok će druga strana ostati na istim koordinatama po X i Z

pravcu. Znači menjamo samo Y rastojanje na 4, a ostale dve vrednosti

su 0, a broj kopiranja je 1. Pritisnite na OK. Nakon toga dobija se druga

strana mosta.

Kada postoje obe strane mosta, treba formirati gornji i donji deo mosta. Da bi to mogli da uradimo,

moramo da namestimo pogled tamo gde ţelimo da konstruišemo elemente. U našem slučaju to će biti na visini

mosta, tj. na koti Z = 3. Promenićemo 3-D pogled sa pogledom na koti Z = 3. Pritisnite na View / Set 2D

View... U novom prozoru izaberite odgovarajuću ravan i kotu.

Moramo i da ubacimo mreţnu liniju gde bi mogli da crtamo elemente. Izaberite Draw / Edit Grid... i u

novom dijalogu za Direction izaberite Y, ukucajte 4 na mestu Y Location i pritisnite na Add Grid Line i zatim

na OK.

Page 9: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 9

Formirali smo mreţu i sada moţemo da dodamo elemente na visini mosta i u podnoţju mosta. Formiraćemo je

korišćenjem komande Draw / Quick Draw Frame Element ili pritiskom na

Kada je aktivna komanda da bi ste formirali element pritisnite izmeĎu čvorova u Y pravcu tako da dobijete isto

kao na sledećoj slici:

Isto ćemo ponoviti za podnoţje mosta samo treba da pogled bude u podnoţju, tj. ka koti Z = 0. Trenutno

je na levom prozoru na koti Z = 3, što piše u levom gornjem uglu prozora.

1. Izaberite View / Set 2D View...

2. Promenite sa kote 3 na kotu 0.

3. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element

4. IzmeĎu svakog čvora u Y pravcu napravite

elemente kao na slici sa desne strane

Sada smo završili sa konstrukcijom mosta i moţemo da pogledamo kako most izgleda u 3-D.

1. Izaberite View / Set 3D View...

2. U novom dijalogu pritisnite u odeljku za Fast View

na dugme 3-d

Page 10: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 10

Definisanje profila

Kako smo formirali geometriju mosta treba da izaberemo kakvi će biti poprečni preseci svih elemenata

koje smo formirali. Stavićemo da dijagonale i gornji pojas budu jednog profila, a donji pojas bude drugog

profila.

Prvo treba da učitamo profile koje ćemo da koristimo. Koristićemo bazu podataka profila koja već

postoji u okviru SAP-a. Postoji mogućnost i sami da napravimo profile koji su nam potrebni.

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U delu za Click to izaberite Import Double Angle

3. U novom prozoru izaberite Section.pro i pritisnite na Open

4. NaĎite 2L5X5X3/4-3/8 i pritisnite na OK

U zadnjem prozoru vidite da su spojena dva profila. Plave ose predstavljaju lokalne koordinatne ose

koje se formiraju za svaki element i uglavnom su teţištu poprečnog preseka.

5. Pritisnite na OK.

Ponovite postupak od tačke 2. do tačke 5. za profil 2L4X4X1/2-3/8, tako da je izgled prozora kao na

sledećoj slici. Ako ste pogrešno izabrali profil, izaberite pogrešan profil i pritisnite na Delete Section pa

izaberite pravi. Ako je sve dobro pritisnite na OK.

Page 11: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 11

Kako smo učitali profile u program, sada treba odgovarajućim elementima dodeliti odgovarajuće

profile.

1. Pritisnite na desni prozor koji vam prikazuje X-Z @ Y=0 tako da postane aktivan

Primetićete da je na desnom prozoru koji prikazuje 3-D prikaz isprekidanom plavom linijom obeleţena

ravan koja je aktivna u levom prozoru.

2. Pritisnite na ikonu sa naočarama da bi videli perspektivu

3. Pritisnite na ili Select / Select / Pointer/Window

4. Selektujte gornje elemente mosta bez ostalih elemenata mosta

Selektovani su oni elementi koji su isprekidani. U slučaju da su svi elementi isprekidani, deselektujte

sve na Select / Deselect / All... i selektujte samo elemente gornjeg pojasa.

Sledeće što moramo da izaberemo su dijagonale. MeĎutim, dijagonale ne moţemo da selektujemo ovom

naredbom, jer bi obuhvatili i elemente donjeg pojasa. Kada se to desi koristićemo sledeću naredbu koja selektuje

elemente koji su presečeni

5. Pritisnite na Select / Select / Intersecting Line

6. Sada presecite jednom linijom sve dijagonale

Treba da dobijete sledeću sliku:

7. Pritisnite na Assign / Frame / Sections...

8. Izaberite 2L5X5X3/4-3/8 i pritisnite na OK

Sada će i gornji pojas i dijagonale biti profila 2L5X5X3/4-3/8. Treba samo ponoviti postupak

dodeljivanja profila elementima za profil 2L4X4X1/2-3/8.

1. Koristite naredbu iz tačke 3 i selektujte samo donji pojas

2. Preskočite tačke 5 i 6

3. Tačka 7 i 8 su iste samo promenite profil.

Page 12: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 12

Sada svi elementi imaju definisane poprečne preseke i materijal i svaki element treba da ima oznaku

pored sebe kao na slici.

Snimite model i zatvorite ga. Otvorite ga ponovo. Iako ne vidite oznake profila, one su definisane.

Definisanje opterećenja:

U našem primeru postoje dva slučaja opterećenja: stalno (dead load) i promenljivo opterećenje u

vremenu (live load).

Prvo se daje ime:

1. Pritisnite na Define / Static Load Cases

2. Promenite ime na LOAD2

3. Na Type promenite na LIVE

4. Self Weight Multiplier stavite na 0

5. Pritisnite na Add new Load pa zatim na OK

Sada ćemo dodeljivati koncentrisana opterećenja na čvorove donjeg pojasa:

1. Pritisnite na Select / Select/– Pointer/Window ili na

2. Selektujte sve elemente donjeg pojasa (selektovani su ako su isprekidani)

3. Pritisnite na Assign / Joint Static Loads... / Forces...

4. Na mestu Force Global Y stavite -10. i pritisnite na OK

Napomena: Skoro za sva opterećenja stavljamo predznak – jer je

koordinata Z usmerena na gore, dok su opterećenja u pravcu

zemljine teţe, tj. na dole.

Page 13: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 13

5. Pritisnite na Select / Get Previous Selection

6. Ponovite tačku 3

7. Promenite Case name na LOAD2

8. Stavite na mestu Force Global Y vrednost -40 i pritisnite na OK

Proračun modela

Geometrija je definisana, profili su definisani, opterećenje je definisano, tako da je sledeći korak

proračun modela.

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

U ovom dijalogu podešavate tip proračuna: dinamički proračun

ili P-Delta postupak (i on je u okviru dinamike) i kako se generiše izlazna

datoteka. Moţete da podesite da se proračunava prostorni ram, ram u

ravni, roštilj ili prostorna rešetka. Iako je prostorna rešetka u pitanju, mi

ćemo ipak da koristimo prostorni ram, jer je prostorna rešetka samo

podskup prostornog rama.

2. Pritisnite na Space Frame tako da prozor izgleda kao na slici

desno, zatim pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Analyze / Run ili F5

Treba da dobijete da je proračun kompletan (ANALYSIS COMPLETE):

4. Pritisnite na OK.

5. Pritisnite na Display / Show Deformed Shape...

6. Proverite novi dijalog, a zatim pritisnite na OK

Page 14: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 1 (Rešetkasti most)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 14

Obrada rezultata

Pomeranje svakog čvora moţe da se vidi desnim klikom.

Unutrašnje sile mogu da se prikaţu preko naredbe:

Display / Show Element Forces/Stresses / Frames

U našem slučaju nas interesuju normalne sile (Axial Force)

Crvenom bojom su označene sile pritiska

Ţutom su označene sile zatezanja

Desnim klikom na element dobićemo detaljan prikaz sa skrolerom koji nam omogućava da vidimo

uticaje na bilo kom mestu elementa. U našem slučaju je rešetka, tako da je normalna sila uvek ista po duţini

elementa.

Page 15: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 15

PRIMER 2 (Ram u ravni)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su

zadate sledeće geometrijske karakteristike:

Stubovi prve etaţe – W1000x488 – od čelika

Ostali stubovi – W1000x444 – od čelika

Rigle – W1000x399 – od čelika

Page 16: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 16

Ram u ravni, kao jedan deo statičkog proračuna najčešće se pojavljuje u visokogradnji. Ram u ravni nije

ništa drugo nego proračun konstrukcije u jednoj ravni, kao u statici konstrukcija. Moguće je da se rezultati ne

slaţu sa računom na papiru, ali razlike ne bi trebalo da budu većih razmera. Te razlike se javljaju zbog različitih

teorijskih postavki koje su preciznije na računaru.

U ovom primeru ćemo pokazati kako da napravimo ram u ravni korišćenjem Template-a.

Definisanje geometrije:

Proverite da li su jedinice postavljene na KN - m.

Idite na File / New Model from Template...

Izaberite ram u ravni:

Prvo ćemo da napravimo ram u ravni koliko nam dozvoljava šablon, pa ćemo nakon toga menjati

geometriju.

1. Promenite broj spratova (Number of Stories) na 7

2. Broj polja (Number of Bays) treba da bude 2

3. Visina sprata (Story Height) biće 3

4. Širina polja (Bay Width) biće 6

5. Izabrati Restraints (oslonci) i Gridlines (mreţa)

Pošto ţelimo da nam prvi sprat bude visine 4 m i umesto pokretnih oslonaca da stavimo uklještenja,

onda moramo da promenimo model koji je generisan preko Template-a.

Page 17: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 17

Prvo ćemo da promenimo mreţu koja će menjati i model:

1. Pritisnite na Draw / Edit Grid

2. U polju Direction izaberite Z osu

3. Izaberite Glue Joints to Grid Lines

Ako ne izaberete Glue Joints to Grid Lines (zalepiti čvorove

za mreţne linije) promenićete mreţu, ali model će ostati na mestu. U

suprotnom, čvorovi i elementi će se pomerati zajedno sa mreţnim

linijama.

4. Promenite prvi sprat sa 3 na 4 uz pomoć komande

Move Grid Line, a svaki naredni sprat povećajte za po

jedan metar tako da vam zadnji sprat bude na koti 22.

Pritisnite OK.

Sada treba da promenimo oslonce sa zglobno vezanog oslonca na uklještenje.

1. Selektujte sva tri oslonca

2. Pritisnite na ikonu za oslonac ili Assign / Joint / Restraints...

3. Pritisnite na ikonu za uklještenje i pritisnite na OK.

Page 18: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 18

Definisanje profila

Sada ćemo definisati profile za stubove i rigle.

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U odeljku Click to izaberite Import/Wide Flange

3. Pritisnite na Sections.pro pa zatim na OK

4. Izaberite W1000x488

5. Drţite Ctrl i izaberite i W1000x444 i W1000x399 tako da

izgleda kao na slici desno i pritisnite na OK

6. U novom prozoru za Material izaberite STEEL i pritisnite OK.

7. I u narednom prozoru pritisnite na OK.

Uvezli smo profile u SAP i sada treba samo da definišemo koji profili kojim elementima treba da budu

dodeljeni. Profili W1000x488 biće dodeljeni stubovima prve etaţe, profili W1000x444 svim ostalim stubovima,

a profili W1000x399 biće dodeljeni svim riglama.

1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line

2. Selektujte prvo rigle sa jedne strane

3. Opet izaberite Select / Select / Intersecting Line

4. Selektujte rigle sa druge strane kao na slici desno. Proverite da

li su sve grede isprekidane, ako nisu ponovite postupak za one

koje nisu.

5. Pritisnite Assign / Frame / Sections..

6. Izaberite W1000x399

Sada ćemo da dodelimo profile stubovima prve etaţe

7. Izaberite Select / Select / Pointer/Window

8. Selektujte sve stubove prve etaţe kao na slici

desno

9. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

10. Izaberite W1000x488

Page 19: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 19

Ostali su nam još stubovi ostalih etaţa

11. Selektujte stubove ostalih etaţa (sve bez prve)

12. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

13. Izaberite W1000x444

Sada smo dodelili svima karakteristike poprečnog preseka tako da

moţete da uklonite oznake na ekranu komandom

14. Assign / Clear Display of Assigns

Definisanje opterećenja:

Sada ćemo definisati slučajeve opterećenja. U našem primeru biće dva slučaja opterećenja: stalno (dead

load) i opterećenje od zemljotresa (quake load).

Prvo ćemo im dati ime:

1. Pritisnite na Define / Static Load Cases

2. Promenite ime na SEIZMIKA

3. Na Type promenite na QUAKE

4. Self Weight Multiplier postavite na 0

5. Pritisnite na Add new Load pa zatim na OK

Definisali smo imena i sada treba da dodelimo opterećenja elementima. Jednako podeljeno opterećenje

će biti na gredama 20 kN/m, dok ćemo za zemljotres uneti opterećenje u čvorovima zadnje 3 etaţe.

Najpre definišemo jednako podeljeno opterećenje na gredama.

1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line

2. Selektujte sve grede kao za definisanje profila

3. Kada su sve grede isprekidane pritisnite na Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform... i

otvoriće vam se novi prozor.

4. U odeljku Load Case Name izaberite iz padajućeg menija LOAD1

5. U odeljku Load Type and Direction stavite na Forces (sile), a za Direction (pravac) stavite

Global Z

6. U odeljku Uniform Load stavite -15.

Page 20: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 20

Ovim postupkom smo formirali jednako podeljeno opterećenje na celoj duţini elemenata u vrednosti od

15 kN/m suprotno od globalne Z ose (globalna Z osa je usmerena na gore).

7. Ako je kao na slici iznad, pritisnite na OK.

Treba da dobijete model kao na ovoj slici:

Kada smo definisali stalno opterećenje sada treba da definišemo statičko opterećenje koje zamenjuje

seizmiku. Po pravilu bi trebalo na svakoj etaţi dodeliti sile, ali zbog jednostavnosti zadatka mi ćemo dodeliti

sile samo u zadnje 3 etaţe. Postupak dodeljivanja opterećenja čvorovima je sledeći:

1. Izaberite Select / Select / Pointer/Window

2. Selektujte levi gornji čvor, tako da vam se pojavi

isprekidani krst na tom čvoru (tako znate da ste ga

selektovali)

3. Izaberite Assign / Joint Static Loads / Forces...

4. U odeljku za Load Case Name izaberite

SEIZMIKA

5. U odeljku za Loads promenite Force Global X na 40, svi ostali treba da budu 0.

6. Pritisnite na OK.

7. Izaberite Select / Select / Pointer/Window

8. Selektujte jedan čvor ispod kao na slici

9. Ponovite tačke 3-6 samo umesto 40 stavite 30

Page 21: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 21

10. Izaberite Select / Select / Pointer/Window

11. Selektujte i treći čvor odozgo

12. Ponovite tačke 3-6 samo umesto 40 stavite 20.

Ovako smo definisali opterećenja od Seizmike.

Proračun modela

Kao i u prethodnom primeru, prvo ćemo postaviti

karakteristike modela, pa ćemo onda stupiti u proračun.

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Pritisnite OK

4. Izaberite Analyze – Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Obrada rezultata

Da bi videli deformisan oblik, pritisnite F6 dugme na tastaturi,

izaberete za koje opterećenje hoćete da vidite deformisan oblik (u ovom

slučaju izabraćemo SEIZMIKA). Pritisnite na OK.

Sada je prikazan deformisan oblik. Ako ţelite da vidite

animaciju, pritisnite na dugme Start Animation u donjem desnom uglu

ekrana, pored jedinica:

Ako ţelite da menjate brzinu pored dugmeta za stopiranje animacije postoji skroler koji je indikator

brzine animacije.

Page 22: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 2 (Ram u ravni)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 22

Kao i u primeru 1, svako pomeranje moţete videti desnim klikom na čvor, ali pre toga treba da stopirate

animaciju (dugme je bilo na istom mestu kao i za početak animacije).

Unutrašnje sile se prikazuju preko naredbe:

Display / Show Element Forces/Stresses / Frames

NORMALNE

SILE

TRANSVERZALNE

SILE

MOMENAT SAVIJANJA

Page 23: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 3 (Greda sa prepustima)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 23

Primeri za kolokvijum

PRIMER 3 (Greda sa prepustima)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako je

zadata sledeća geometrijska karakteristika:

pravougaoni poprečni presek, b x h = 40 x 50 cm

Definisanje geometrije:

Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN i m.

Formiraćemo model na osnovu mreţe, tj. nećemo koristiti Template-e:

1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N

Pošto ćemo da definišemo koordinatne ose posle, u sledećem koraku

postavićemo samo koordinatni sistem:

2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe) stavite 0

za X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno, pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...

4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X

5. Na mestu X Location ukucajte 2

6. Pritisnite na Add Grid Line

7. Tačku 5 i 6 ponovite za 12 i 14.

8. Pritisnite na OK.

Page 24: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 3 (Greda sa prepustima)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 24

9. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa izaberite X – Z plane na 0 koordinati.

Sada smo formirali mreţu tako da moţemo da formiramo model. Greda koja je data zadatkom je iscela,

tako da ima moment i iznad oslonaca. Pošto moramo da definišemo i oslonce, koji se vezuju za čvor, moraćemo

da crtamo gredu iz tri dela, pri tom nećemo da ih oslobaĎamo momenta na krajevima.

Crtanje greda:

1. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element

2. I kao na sledećim slikama izaberite sredine izmeĎu mreţa u Z parvcu kako bi formirali elemente.

Formiranje oslonaca:

1. Pritisnite na Select / Select – Pointer/Window

2. Izaberite drugi čvor sa leva kao na slici desno

3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...

4. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK. Time je

formiran nepokretan oslonac. Sledeće što treba je formirati

pokretan oslonac na desnom kraju.

5. Izaberite treći čvor sa leva kao na slici desno

6. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...

7. Izaberite pokretan oslonac i pritisnite na OK.

Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:

Page 25: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 3 (Greda sa prepustima)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 25

Definisanje profila

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

3. U sledećem prozoru za Section Name stavite “40x50”

4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)

5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3) (visina) na

0.5 a Width (t2) (širina) promenite na 0.4 i pritisnite na OK.

Primetićete da smo umesto 40 cm stavili 0.4 a za 50 cm stavili 0.5.

To je zbog toga što se sve veličine računaju u metrima. Postoji mogućnost

da pre definisanja promenite jedinice pa da pišete u centimetrima, ali se ne

preporučuje zbog čestih grešaka.

Uvezli smo profile u SAP i sada treba samo da ih dodelimo elementima. Pošto su svi elementi istog

poprečnog preseka, moţemo ih sve selektovati i dodeliti im poprečni presek. Postupak je sledeći:

1. Izaberite Select / Select / All... ili Ctrl + A

2. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

3. Izaberite 40x50 i pritisnite na OK.

Model izgleda ovako:

Definisanje opterećenja:

U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,

nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:

1. Izaberite Select / Select / All... ili Ctrl + A

2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and

Uniform...

3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces,

a za Direction stavite Global Z

4. U odeljku Uniform Load napišite -35.

Page 26: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 3 (Greda sa prepustima)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 26

Proračun modela

1. Pritisnite na Analyze – Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Ako je kao na slici desno pritisnite OK

4. Izaberite Analyze – Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Obrada rezultata

U prethodnom primeru objasnili smo detaljno kako se obraĎuju rezultati. Sada ćemo samo postaviti

vrednosti za M, T i N dijagram.

Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1, zato što se razlikuju

teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na

krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.

Page 27: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 27

PRIMER 4 (Ram)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su

zadate sledeće geometrijske karakteristike:

Stubovi – kvadratni, stranice a = 30 cm,

Rigle – pravougaon poprečni presek, bxh = 30 cm x 40 cm

Definisanje geometrije:

Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.

1. Pritisnite na File – New Model... (ili skraćeno Ctrl + N)

Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem koraku

postavićemo samo koordinatni sistem:

2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe) stavite 0 za X,

Y i Z pravac, i ako vam je kao na slici desno, pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...

4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X

Page 28: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 28

5. Na mestu X Location ukucajte 7

6. Pritisnite na Add Grid Line

7. Tačku 5 i 6 ponovite za 12.

8. Sada u odeljku Direction izaberite Z

9. I dodajte mreţu na 6 i na 9 m.

10. Pritisnite na ili View – Set 2D View... pa izaberite X – Z plane na 0 koordinati.

Slika izgleda ovako:

Crtanje stubova i rigli:

1. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element

2. Izaberite svuda gde treba da budu elementi tako da se dobije kao na slici:

Page 29: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 29

Formiranje oslonaca:

1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

2. Izaberite sva tri čvora gde treba da budu oslonci

3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...

4. Izaberite uklještenje i pritisnite na OK.

Formirana je geometriju kao na sledećoj slici:

Definisanje profila

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

3. U sledećem prozoru u za Section Name stavite “30x30”

4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)

5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)

(visina) na 0.3 a Width (t2) (širina) promenite na 0.3 i

pritisnite na OK.

Definisanje rigle:

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

Page 30: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 30

3. U sledećem prozoru u za Section Name stavite “30x30”

4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)

5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3) (visina) na 0.4 a Width (t2) (širina) promenite

na 0.3 i pritisnite OK.

6. Pritisnite na OK.

Uvezli smo profile u SAP sada treba samo da ih dodelimo elementima. Ovde je najlakše za selekciju

koristiti Intersecting Line

1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line

2. Izaberite donje stubove

3. Ponovite tačku 1.

4. Izaberite gornje stubove

5. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

6. Izaberite 30x30 i pritisnite na OK.

7. Ponovite tačku 1.

8. Izaberite sve grede na levoj strani

9. Ponovite tačku 1.

10. Izaberite sve grede na desnoj strani

11. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

12. Izaberite 30x40 i pritisnite na OK.

Page 31: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 31

Model izgleda ovako:

Definisanje opterećenja:

U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,

nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:

1. Izaberite grede prvog sprata

2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and

Uniform...

3. U odeljku Load Type and Direction izaberite

Forces, a za Direction stavite Global Z

4. U odeljku Uniform Load napišite -10.

5. Izaberite sve grede zadnjeg sprata

6. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform...

7. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za Direction stavite Global Z

8. U odeljku Uniform Load napišite -9.

Formirali smo sva jednakopodeljena opterećenja, sada treba da

definišemo opterećenje u levom čvoru na prvom spratu. Opterećenje deluje

sa leva na desno, u X pravcu, tako da će opterećenje biti pozitivno.

1. Selektujte levi čvor na prvom spratu pritisnite Assign / Joint

Static Loads / Forces....

Page 32: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 32

2. U odeljku za Loads u okviru za Force Global X ukucajte 90

3. Sve ostale sile treba da budu nule. Pritisnite na OK.

Da bi videli sva opterećenja na modelu morate da uradite sledeće:

1. Pritisnite na Display / Show Loads / Frame...

2. Izaberite sledeća polja: Show Joint Loads with Frame Loads (prikazati čvorna opterećenja

zajedno sa opterećenjima grede), Show Loading Values (prikazati vrednosti opterećenja).

Dobija se model sa opterećenjima kao na sledećoj slici:

Proračun modela

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Pritisnite OK

4. Izaberite Analyze / Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Page 33: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 4 (Ram)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 33

Obrada rezultata

U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo

postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.

Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1, zato što se razlikuju

teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na

krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.

Page 34: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 34

PRIMER 5 (Rešetka)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su

zadate sledeće geometrijske karakteristike:

gronji pojas od betona b x h = 50 x 50 cm

štapovi ispune čelika I profila kao na slici (dimenzuje su u mm)

donji pojas od betona b x h = 50 x 70 cm

Page 35: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 35

Definisanje geometrije:

Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.

1. Pritisnite na File/New Model... ili Ctrl + N

Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem

koraku postavićemo samo koordinatni sistem:

2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe)

stavite 0 za X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno,

pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...

4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X

5. Na mestu X Location ukucajte 8

6. Pritisnite na Add Grid Line

7. Tačku 5 i 6 ponovite za 17, 25, 33, 42, 51.

8. Proverite sa slikom desno

9. U odeljku za Direction (pravac) odaberite Z

10. Na mestu Z Location ukucajte 10

11. Pritisnite na Add Grid Line

12. Pritisnite na ili View/Set 2D View... pa izaberite X – Z plane na 0

koordinati.

Trebalo bi da slika izgleda ovako:

Kreirana je mreţa koja će nam pomoći da nacrtamo model. Najbitnije je da se mreţa formira ispravno,

jer je ona preduslov za dalje crtanje.

Page 36: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 36

Crtanje elemenata rešetke:

1. Izaberite Draw / Draw Frame Element

2. Crtajte elemente od čvora do čvora kako su prikazani zadatkom.

Formiranje oslonaca:

1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

2. Izaberite čvor na kome treba da bude levi oslonac

3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...

4. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.

5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

6. Izaberite čvor na kome treba da bude desni oslonac

7. Izaberite pokretan oslonac i pritisnite na OK.

Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:

Page 37: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 37

Definisanje profila

Zadatkom su zadati različiti poprečni preseci, za donji pojas je zadat pravougaoni poprečni presek od

betona, za dijagonalne štapove zadati su I profili od čelika i gornji pojas kvadratnog poprečnog preseka od

betona. Kao i u prethodnim zadacima prvo treba definisati svaki profil.

Štapovi ispune (dijagonalni štapovi):

1. Izaberite Define / Frame Sections..

2. U odeljku Click to izaberite Add I/Wide Flange

3. U sledećem prozoru za Section Name stavite ISPUNA

4. U odeljku za Material izaberite STEEL (čelik)

5. U odeljku za Dimensions promenite kao na slikama (obratite paţnju na dimenzije, pošto smo

definisali da su jedinice u metrima onda i sve dimenzije treba da budu izraţene u metrima).

Provera se moţe izvršiti na osnovu slike sa strane.

6. Pritisnite na OK.

Gornji pojas:

1. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

2. U delu za Section Name promenite na 50x50

3. U odeljku za Material promenite na CONC

4. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)

(visina) na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na

0.5.

Page 38: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 38

5. Pritisnete OK.

Donji pojas

1. U odeljku Click to izaberite Add

Rectangular

2. U delu za Section Name promenite na 50x70

3. U odeljku za Material promenite na CONC

4. U odeljku za Dimensions promenite Depth

(t3) (visina) na 0.7 a Width (t2) (širina)

promenite na 0.5 i pritisnite OK.

5. Pritisnite OK.

Nakon uvoza profila u SAP, treba ih dodeliti elementima. Za dijagonale koristićemo naredbu

Intersecting Line (presecajuću liniju), a za pojasne štapove koristićemo Window (prozor).

1. Pritisnite Select / Select / Intersecting Line

2. Izaberite sve dijagonale

3. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

Page 39: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 39

4. Izaberite ISPUNA i pritisnite na OK.

5. Pritisnite Select / Select / Pointer/Window

6. Izaberite samo štapove donjeg pojasa tako što ćete ih uokviriti

7. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

8. Izaberite 50x70 i pritisnite na OK.

9. Pritisnite Select / Select / Pointer/Window

10. Izaberite samo štapove gornjeg pojasa tako što ćete ih uokviriti

11. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

12. Izaberite 50x50 i pritisnite na OK.

Model treba da izgleda kao na sledećoj slici:

Definisanje opterećenja:

Opterećenje se nanosi na čvorove i opterećenja su uvek koncentrisane sile. Ako i bude kontinualnog

opterećenja, to kontinualno opterećenje treba svesti (raspodeliti) na čvorove preko pripadajućeg dela.

U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini. Uzimamo postojeći, tj.

LOAD1.

Dodela opterećenje po čvorovima:

1. Izaberite čvorove na kojima je opterećenje od 25 kN. U

našem primeru postoje takva dva čvora.

2. Pritisnite Assign / Joint Static Loads / Forces...

3. U odeljku Force Global Z napišite -25. i pritisnite na OK.

Page 40: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 40

4. Izaberite čvorove na kojima je opterećenje od 45 kN. U

našem primeru postoje takva dva čvora.

5. Pritisnite Assign / Joint Static Loads / Forces...

6. U odeljku Force Global Z napišite -45. i pritisnite na

OK.

Dobili smo model sa opterećenjima koji izgleda ovako:

Proračun modela

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Ako je prozor kao na slici desno, pritisnite OK

4. Izaberite Analyze / Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Deformisana rešetka treba da izgleda ovako:

Page 41: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 5 (Rešetka)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 41

Obrada rezultata

Kako rešetka ima samo normalne sile prikazaćemo jedino njih:

1. Pritisnite na Display / Show Element Forces/Stresses /

Frames…

2. U odeljku Component izaberite Axial Force (normalne sile)

3. U odeljku za Scaling stavite Auto

4. U dnu prozora deselektujte Fill Diagram

5. Selektujte Show Values on Diagram i pritisnite na OK.

Dobijeni dijagram normalnih sila treba da izgleda ovako:

Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1 zato što se razlikuju

teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na

krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.

Page 42: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 42

PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodređena)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako je

zadata sledeća geometrijska karakteristika:

pravougaoni poprečni presek od betona, b x h = 40 x 50 cm

Definisanje geometrije:

Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.

1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N

2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja

mreţe) stavite 0 za X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...

4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X

5. Na mestu X Location ukucajte 4

6. Pritisnite na Add Grid Line

7. Tačku 5 i 6 ponovite za 14, 18.

8. Pritisnite na OK

9. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa izaberite X – Z plane na 0

koordinati.

Page 43: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 43

Slika izgleda ovako:

Crtanje elemenata grede:

1. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element

2. I od čvora do čvora crtajte elemente kako su dati zadatkom.

Čvorovi jesu tu ali ne oslobaĎaju nikakvih uticaja gredu. Oni su tu samo da moţemo lakše da

definišemo opterećenje. Nemojte mešati čvorove sa zglobovima.

Formiranje oslonaca:

1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

2. Izaberite čvor na kome treba da bude levi oslonac

3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...

4. Izaberite uklještenje i pritisnite na OK.

5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

6. Izaberite čvor na kome treba da bude desni oslonac

7. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.

Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:

Page 44: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 44

Definisanje profila

1. Izaberite Define / Frame Sections…

2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

3. U sledećem prozoru za Section Name stavite

“40x50”

4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)

5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)

(visina) na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na

0.4 i pritisnite na OK.

Dodela profila elementima:

1. Pritisnite Select / Select / All ili Ctrl + A

2. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

3. Izaberite 40x50 i pritisnite na OK.

Model izgleda kao na sledećoj slici:

Definisanje opterećenja:

U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,

nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:

1. Selektujte središnji element, tj. element na kome je

opterećenje.

2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and

Uniform...

3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za

Direction stavite Global Z

4. U odeljku Uniform Load napišite -35 (obratite paţnju na znak minus). Pritisnite na OK.

Page 45: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 45

Dobili smo model sa opterećenjima kao na slici:

Proračun modela

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Pritisnite OK

4. Izaberite Analyze / Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete, kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Deformisana rešetka treba da izgleda ovako:

Obrada rezultata

U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo

postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.

Page 46: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 46

Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1 zato što se razlikuju

teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na

krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.

Page 47: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 47

PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako je

zadata sledeća geometrijska karakteristika:

pravougaoni poprečni presek od betona, b x h = 40 x 50 cm

Definisanje geometrije:

Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.

1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N

Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem

koraku postavićemo samo koordinatni sistem:

2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe)

stavite 0 za X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.

3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...

4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X

5. Na mestu X Location ukucajte 4

6. Pritisnite na Add Grid Line

7. Tačku 5 i 6 ponovite za 18, 22.

Page 48: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 48

8. U odeljku za Direction (pravac) odaberite Z

9. Na mestu Z Location ukucajte 5

10. Pritisnite na Add Grid line

11. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa izaberite X – Z plane na 0

koordinati.

Slika izgleda ovako:

Napravili smo mreţu koja će nam pomoći da nacrtamo model. Najbitnije je da se mreţa formira

ispravno, jer je ona preduslov za dalje crtanje.

Crtanje elemenata grede:

1. Izaberite Draw / Draw Frame Element

2. I od čvora do čvora crtajte elemente kako su vam dati zadatkom.

Čvorovi jesu tu, ali ne oslobaĎaju nikakvih uticaja gredu, oni su tu samo da moţemo lakše da

definišemo opterećenje. Nemojte mešati čvorove sa zglobovima.

Page 49: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 49

Formiranje oslonaca:

1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

2. Izaberite čvor na kome treba da bude levi oslonac

3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...

4. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.

5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window

6. Izaberite čvor na kome treba da bude desni oslonac

7. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...

8. Izaberite pokretan oslonac i na OK.

Formirana je geometrija kao na slici:

Definisanje profila

1. Izaberite Define / Frame Sections…

2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular

3. U sledećem prozoru za Section Name stavite “40x50”

4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)

5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3) (visina)

na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na 0.4 i pritisnite

na OK.

Dodela profila elementima:

4. Pritisnite Select / Select / All ili Ctrl + A

5. Pritisnite Assign / Frame / Sections...

Page 50: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 50

6. Izaberite 40x50 i pritisnite na OK.

Model izgleda kao na sledećoj slici:

Definisanje opterećenja:

U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,

nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:

1. Selektujte elemente na kojima je opterećenje

2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and

Uniform...

3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za

Direction stavite Global Z

4. U odeljku Uniform Load napišite -5 (obratite paţnju na

znak minus). Pritisnite na OK.

Dobili smo model sa opterećenjima kao na slici:

Page 51: Fundiranje I

Informatika I – SAP2000 v6.11 PRIMER 7 (Kolenasta greda)

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 51

Proračun modela

1. Pritisnite na Analyze / Set Options...

2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame

3. Pritisnite OK

4. Izaberite Analyze / Run

Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite

na OK.

Obrada rezultata

U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo

postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.

Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje

ste naučili iz Mehanike 1, zato što se razlikuju teorijske

pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u

stvarnosti postoje deformacije koje utiču na krajnji izgled

uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa

neznatnim razlikama.