10
Prof. d r . s c . NIKOLA KNEGO MOGUCE STRATEGIJSKE OPCIJE TRZISNOG UL,ASKA NJIHOV ZNACAJ ZA HRVATSKU DISTRIBUTIVNU T'RGOVINU Saietak: Internacionalizacija, koncentracija, diverzifikacija i promjena zna('qa razliditih oblika prodaje kljudni su procesi koji se odvrjaju u mal,cprodajnirn trukturama zemalja s razvijenim trZi5nim ekonomijama. Procesi su to koji ne z:aobtlaze it i ekonomije tranzicijskih zemalja. Poslovanje se moi:e internacionahziratr primjenom razliditih strategijskih pcija ulaska na inozemna rZi5ta. To bi mogle biti slijedeie opcije trZiSnog ulaska: icenca. koncesija, ranchisa, oint venture, akvizicija samostalni lazak' Kriterij odabira moZe biti spremnost a se prihvati oclredena isina troSkova rZiSnog laska. isina rtzlka i odgovarajuii stupanj kontrole posla koju neka od moguiih alterrLativnih laznih strategija zahtjeva. Detaljnije iemo istraZiti kljudne strategijske opcije trZi5nog ulaska trgovaca koji su stigli na hrvatsko trZi5te te on e s;trategijske pcije koje potencijalno mogu koristiti hrvatski rgovci u procesu nternacionahzercrje jihova posla. Kljuine rijeii: strategijske pcije rZiSnog laska, nternacionalizaclia oslovanja. distributivna rgovina. epublika hruatska, maloprodajna truktura. 1 . UVOD Internacionahzactja oslovanja e suvremeni trend koji nije mimoi5ao nitiL distributivnu rgovinu. Internacionalizirati c,slovanje e moguie na razlidite nadine. Pocl internacionalizacijom oslovanja odrazumijevamo rijenos poslovanja a inozemno rZiSte' Ona se moZe, ovisno o trZi5noj disperziji poslovanja, retirati ka o regionalizacija globalizacija oslovanja. vaka egionalizacija globalizacrla u interrnacioneLlizacije. samc) neke nternacionalizacije oslovanja maju nuiino obiljeZje globalizacije poslovanja. Danas e: sv e viSe prihvaien zv.trijadni pristup biti na trZiStima: ) EU ; b) UliA i KarLade c) Japana.t pri ocjeni zadovoljenja vjeta globalnog oslovanja. Trgovinska poduzeia u internacionalizaciji oslovanja ronalaze ov e lnogllcnosti za njihov rast i razvoj. Koriste razlidite strategije moguieg trZiiinog ulaska. Rad ie se: detaljnrle baviti moguiim strategijama rZi5nog ulaska, njihovim kljudnint obiljeZjima <r praksom nastupa ekih inozemnih rgovaca na hrvatskom r7iStu. 2. r.AZLIZI ZATJLAZAKTRGoVINSKIH PODUZECA NA INOZEVINE TNZTSTA Trgovinska oduzeda a nozemnim rZiStimanalaze roctor za trZiSnu kspanziju t: dodatni poticaj za njihov rast razvoj. Zakonodavstva ekih razviienih europskih emalia u izuzetno osjetljiva na procese okruppnjavanjra koncentracije kojirna se suZava proctor zil trZisnu utakmicu te odreduje buduinost malih trgovaca. Stoga :zakonodavac granidava narastanje, sporava a, a uspjesni rgovci nastoje ronaii proctor z :a dodatnu ekspanziju a inozemnim rZi5tima a kojima su ogranidenja arastanju natno lab:ija li ih uopce nema.

franšiza, akvizicija, JV,

  • Upload
    okapa1

  • View
    234

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 1/10

Prof.dr. sc.NIKOLA KNEGO

MOGUCESTRATEGIJSKEOPCIJETRZISNOGUL,ASKA NJIHOV

ZNACAJ ZA HRVATSKUDISTRIBUTIVNUT'RGOVINU

Saietak: Internacionalizacija,koncentracija,diverzifikacija i promjena zna('qa

razliditihoblika prodajekljudni su procesikoji se odvrjajuu mal,cprodajnirntrukturama

zemaljas razvijenim trZi5nim ekonomijama.Procesisu to koji ne z:aobtlaze iti ekonomije

tranzicijskih zemalja. Poslovanje se moi:e internacionahziratr primjenom razliditih

strategijskih pcija ulaskana inozemna rZi5ta.To bi mogle biti slijedeie opcije trZiSnog

ulaska: icenca.koncesija, ranchisa,oint venture,akvizicija samostalni lazak' Kriterij

odabiramoZebiti spremnost a se prihvati oclredenaisinatroSkova rZiSnog laska. isina

rtzlka i odgovarajuii stupanj kontrole posla koju neka od moguiih alterrLativnih laznih

strategija zahtjeva.Detaljnije iemo istraZiti kljudne strategijske opcije trZi5nog ulaska

inozemnih trgovaca koji su stigli na hrvatsko trZi5te te one s;trategijske pcije koje

potencijalnomogukoristitihrvatski rgovciu procesunternacionahzercrjejihovaposla.

Kljuine rijeii: strategijske pcije rZiSnog laska, nternacionalizacliaoslovanja.

distributivna rgovina. epublikahruatska,maloprodajna truktura.

1.UVOD

Internacionahzactja oslovanja e suvremeni trend koji nije mimoi5ao nitiL

distributivnu rgovinu. Internacionalizirati c,slovanjee moguie na razliditenadine.Poclinternacionalizacijomoslovanja odrazumijevamorijenosposlovanja a inozemno rZiSte'

Ona se moZe, ovisno o trZi5noj disperziji poslovanja, retirati kao regionalizacija l, i

globalizacija oslovanja. vaka egionalizacija globalizacrla u interrnacioneLlizacije.samc)

neke nternacionalizacije oslovanja maju nuiinoobiljeZjeglobalizacijeposlovanja.Danase:

sveviSeprihvaien zv.trijadnipristup biti na trZiStima: ) EU; b) UliA i KarLadec) Japana.t

pri ocjenizadovoljenja vjetaglobalnog oslovanja.

Trgovinskapoduzeiau internacionalizacijioslovanja ronalaze ove lnogllcnosti

za njihov rast i razvoj. Koriste razlidite strategijemoguieg trZiiinogulaska.Rad ie se:

detaljnrlebaviti moguiim strategijamarZi5nogulaska,njihovim kljudnint obiljeZjima <r

praksomnastupa ekih inozemnih rgovacana hrvatskom r7iStu.

2. r.AZLIZI ZATJLAZAKTRGoVINSKIH PODUZECA NA INOZEVINE TNZTSTA

Trgovinska oduzeda a nozemnim rZiStimanalazeroctorza trZiSnu kspanzijut:

dodatnipoticajza njihov rast razvoj. Zakonodavstvaekih razviieniheuropskih emalia u

izuzetnoosjetljiva na proceseokruppnjavanjra koncentracijekojirna se suZavaproctor zil

trZisnuutakmicu te odredujebuduinost malih trgovaca.Stoga :zakonodavacgranidava

narastanje,sporava a, a uspjesni rgovcinastoje ronaii proctorz:adodatnuekspanziju a

inozemnimrZi5tima akojimasu ogranidenjaarastanjunatno lab:ijali ih uopcenema.

Page 2: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 2/10

Page 3: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 3/10

su operacionalizacijeoslovne odluke o internacionalizaciji jihova poslovanja.' To su

slijedeiestrategijske pcije: licenca" oncesija, ranchisa, ajednid.ko laganje- kvizicija

samostalni lazak,Nivo troikova laste iduii od licenceka samostalnom lasku, ali raste

istupanjkontroleposlova od strane rgovadke vrtke Stose vi3e pribliZavaopciji trZi5nog

ulaskakakva e samostalni lazak,Samostalni lazak e najskuplji,najrizidniji.al i pruLa

najveii stupanjkontroleposlovanjana inozemnLimrZi5tima.

Spomenutim strategijskirn varijan,tama se neiscrplju.iu nlogu6e opcije

internaciona\zac4ergovine. sti aulorspominje opcijemoguce oslovne uradnjergovadke

tvrtke u jednom il i vise veleprodajnih/maloprodajnihaveza. akvi prekogranidni avezist t

postaliutd.ei oblik maloprodajne uradnje ,rkspanzije novije vriieme.Oni se avljaju u

nekolikopojavnihoblika. Jedanod njih je oblik viSe unkcionalnog rekogrranidnogaveza.

Omoguiava rgovcim razliilte funkcionalne blike suradnje. uradnjae moguia na ednom

il i vi3e funkcionalnihpodrudjakakva su: natravljanje, olitidko lotriranje, ogistika. azvoJ

proizvoda, promocija ttd. Izraziti primjeri takvih vi5efunkcionalnih savezasu: European

itetailAlliance ERA) i AssociatedMarketingServicesAMS)4.

S.Burt navodi pe t glavnih trZi5nihulaznihnadinau proc:esunternacionalizacije

maloprodaje. o su : interna ekspanzija, krupnjavanje fuzija, spajanje) .li preuzimanje.

sporazumi-oranchise, ajednidko laganje bezzanimanja interesaz.aontroliranje.

Oba navedena ristupamoguiem zboruopcija rZi5nog laska rgo','inskihvrtki suL

u velikoj mjeri slidna.fo

moZemopotvrditi dinjenicomdaono Sto e kod S.Burt internaL

ekspanzija o je kod P.J.McGoldrick samostralnilazak. edan porninje kviziciju.a drugr.

preuzimanje.kada se preuzimanjeobavlja kupovanjemonda sie svodi na akviziciju'

Akvizicija predstavlja stjecanje pomoiu k.opovine.Razlike u moguiirn strategijamzl

internacionaltzacijeu u : licenci,koncesiji P .McGoldrick) mehanizmuriiiSnog lazabez"

zanrmanjaa kontrolom(S.Burt).

NeSto detaljnije iemo obrazloLil:.svaku od moguilLh strategiiskih opcija

internacionalizacijemaloprodaje.Redoslijed moguiih ulaznih strategija e dat premit

intenzitetu rzlka stupnjakontrole to od najniZeg remavisem:

a) Licenca. Jedna je od mogtr6ih strate5kih opcijie koja je u funkciji

operaciona\zacijeposlovne odluke da se idt u internacionahzac4umaloprodaje.Njezine

moguie prednostiu odnosuna druge moguie opcije trZi5nog lasliasu u potrebinajniZegr

angaZiraijakapitalanajniZimogudi izik.Tvrtkekoje bi se opredijelile a licencu malebi i

nalmanji tupanj kontrolenad tim procesom. govoromo licenciprimatelj dobivaposebncr

IIst i zvorkaopod , str .8.

aAssociated arketingServices AMS) je utemeljen 989.godinesasjediStem Svicarskc,j.rlao je dvanaest

dlanica rgovinskihpoduzeia iz iedanaest zemalja stanjepodetkom 1995.godine). vrtke dlaniceprernir

zemljamapripadnosii:Ahold (Nizozemska), t lkauf (Njemadka),Argyll (V.Britanila),Casino (Francuska).

Hakon Norv.Stu; , tC A (Svedska), esko(Finska),MercadonnaSpanjolska), inascenteltalrla),Superquinn

(lrska),Jer.Martins portugal) E,deka Njemadka). avez e raspolagao a preko 24.5 tisucaprodavaonica

pravioprometod ok o 64 mihlardeekija.

brrop*n RetailAlliance ERA) je savez rgovaca ojegasu na ravnopravnoj snovisa ud-ielirnad po 33,396

oformili Argylt GroupPlc, Ahold i GroupCasino.Spomenutimaloprodajni aveze istovremeno io sa 60%ousuvlasni3tvu ssociatedMarketing Services AMS). l\avedenoprema:Grupa autola, nternational etailing;,

Pi tman ubl ishing,ondon, 995, t r '138.

Page 4: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 4/10

pravo.To semoZeodnostina neSto d onoga51.oemospomenuti: potrebamenaproizvoda.

iistribucija proizvoda,upotrebaprodajnih ehnologija komercijaltzacija atenata.

Licenca kao moguia opcija internar:ionahzactiee prihoilovno manje atraktivna

opcrjanastupa a inozemnim rZi5tima odnosuna drugespomenute pcije.Primjerenijae

,a manje srednjevrtke. Primjenjivostoj

-iepri transferiranju uvrelnenemaloprodajne

tehnologije.

b) Koncesija. Jedna e od moguiih opcija internacionralizacijealoprodajnih

aktivnosti.Koncesijalesvojevrsna lozvola a obavljanie dredeneadnje. o.1ae urjetovana

posebnim dobrenjem.'

Ovu moguiu strategijskuopciju internacionalizacrje aloprodajeprate nizak rizik i

nizak tro$ak. Karaktertizira u nizak stupan-i ontrole. Primjenu nalazi u dozvolama za

korijtenje postojeiegprodajnogprostora li odredenihoblika maloprodajeu odredenom

prostoru. iostornovetiti maloprodajni bjektibi koncesijumogli u'rrstitiu segment iastite

poslounepolitike. Dijelove prostori bi pop o osnovuugovorao koncesijimogli ustupitidomaiim il i inozemnim rgovcima. nozemni rgovci bi u takvom prostorlrmogli testirati

vlastitemoguinostinastupa adrugom rzi5tu.Kadase ad io navedenoj ombinaciji adasesr

aspekta avatelja primateljakoncesije ma dojam da se radi o svojevrsnom rodajnom

objektuu prodajnom bjektu.Kupci ie objectnajde5ie oZivljavati ao cjelimr.

c) Franchisa.Jednae od potencijalnih pcija nternacionahzactienaloprodaje.o

je opcijakoja e premaP.J.McGoldrick rednjegntenziteta lede razite tro5ka kontrole.

Svrstava u na treie mjesto u odnosu na ukupno Sestspomenutihstrategijskihopcija

internacion hzacljemaloprodaj .

Ova opcija e posebnoprihvatljivau varijanti zrelosti spremnosti a odredeni

maloprodajni oncept reneuizvoz. Franchisae poslovniodnos zmedudalaoca primaoca

franchise.Davaoc e obvezujepruZiti primaocuniz usluga ijekom pokretanjaposla. a i

kasnije. Primaoc se obvezuje strogo po5tovatiupute davaocao organizaciji nacinu

poslovanja. rimaoc ranchise ajenovdanu eLdoknaduavaocu. premaodredbamagovora

; franchise.Spomenut emo dva vrlo uspje5naprimjera franchise.Je'Can d njih jt :

Mcdonald's,a drugi primjer je tvrtka Benertton. bje tvrke koriste conc:eptranchiseu

razvijanjuposla.Nrtcdonald'su je najavio u svomveiem prisust'vu a hrvatskom rZiStu.

Beneitone na konceptu ranchise azvio prodajnumreZukoja brcji preko 6000 prodajnih

objekata vi5eod 80 zemalja.Ova opcija e u funkcij brze ekspanzije avaoc,a.

d) Zajedniiko ulaganje(joint ventrnre). ednae od moguLiih trategijskih pcija -r

internacionaliziclji oslovanja.Ova opcija e praienamanjim poslovnim izikom u sludaju

poslovnogneuspjehi.Rizik se disperzira a ulagaie,najce5ieproporcionalno loZenom

)ajednidkiposlovnipoduhvat.Prednosti ve strategijskepcijebi bile u smanienju otrebnog

url-.nu da serealiiira zajednidkiposlovnip,rthvat.Smanjuje epotreban ro5aker u istom

poslovnom oduhvatu udjeluje aremoS edansudionik'

Moguii poslovnikonflikt medupartnerima i moglabiti osnovna labost ve opciie rZiSnog

ulaskanu inor.-na trZi5ta.Moguie ga e ii:bjeii kvalitetnimdefiniranjem prihvaianjem

medusobnihodnosa,prava i obr,eza.Managementi e se opreclijel\tr a ovu opciju r:

tDetaljnijevidjeti odredenje ojma koncesijau: El,:onomskomeksikonu,Lelcsikografsl<iavod "Miroslav

Kr le2a" Masmedia,agreb, 995, t r .4I .

Page 5: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 5/10

okolnostima predimenzioniranihposlovnih poduhvata rrztka koji ih prale. Potrebno e

pronaii poslovnepartnerekoji ie participiratiu poslovnompoduhvatu tako svestirizik na'Ain,,.nri.1.

pojedinidne prihvatljivosti. Ako realizacijom zajednidkogposlovnog poduhvata

budeosivaiena obit,u njezinoj6epodjelisudjelovati arlneriu sklaclu odredbamagovora

kojimase egulirapodjeladobiti.

e) Akvizicija. To je moguia opcija internacionahzac4eoslovanja.Rtled je o

stjecanju upovanjem a inozemnim rZi5tima.Predmet upovanjamoZebiti bilo koji oblik

znanjanuZnogza realtzacijunamjeravanog oslovnogpoduhvata.Predmetkupol'anjamogll

biti wrtke il i njihovi dijelovi.Glavnaprednost kvizicijee u brzini ninstupail novom rZistu.

Ovu moguiu opcrlu niernacionahzacrjeoslo''ranja rati visok tro5al,l'Tct e ujedno njezina

osnovna labost.Nije dobro ako kr.rpovanjecstane amosebisvrha.NuZno e u akviziciji

brzo ovladati kupljenim. Postoji potencijalnaopasnostda se 1'o ne dogodi' Sporost

ovladavanjaupljenim e jednaod rnoguiihslabosti ve opcije.Jakastrana kvizicijesekrije

u dinjenicida-poduzelu-koje u prakticiraomoguiavavisok stupanjkonlrole kupljenog.

akviiicija u usporedbi prethodnirn trategijskim pcijama nternacionalizacijeoslovanja.

osigurava ajvi3urazintkontrole.al i isto ako najvi5u uzinu roSkova uZnihakopoduzeiestiede upovanjem.

f) Samostalniulazak. Ova strategijska pcijamoguieg ulaskana inozemnarZiSta'

proizlazi z narastanja porastasnagepoduzeia.Rijed je o organskom astu poduzeia koji'

ponekadmoZe biti kombiniran s umjerenim. kvizicijskim nastup,ima. amostalni rZi5niL

ulazakma sva obiljeZja nternog asta razvoja oduzeia.Prednostmu je u maksimalnom

oslanjanju a potencijale oduzeia.Samostalrrilazakna inozemno rZiSte kao porganskogl

,ru.urtunjuposlovnogadanja vrtke, ma zaposljedicu tabilnost oslovnog dnosa. rednost

ou . op.i.1. rjeu brziii kao Stoe to sludaj od akvizicrje.Opcijaie liSena izika nedovoljnogl

ovladavanjaupljenim zbogbrzinekupovanja Samostalni lazak zilskujemrrogovremenazit

ostvarivanje oilovnih ciljwa. To je opcija,koju u odnosuna ranijespotnenute.rati najvi5arazinatro5iova nzlka, ali istovremeno sigur'avanajvi5urazinukorrtroleposla.

Kreditnapotporase moZeukljuditi u operacic,nalizactiuastupanja oduzeia na inozemnont

trZiitu. O"a:. nije problem u izvorima. Khrdno e pitanje,moZe li poduzeie kvalitetncr

servisirati reditni dug.

4. STRATEGIJE INTERNACIONALIZ'.ACTJE HRVATSKE DISTRIBUTIVNI]

TRGOVINE

Internaciona\zactjahrvatske distributivne rgovine je doprlinjelaporastu kvalitete

ponude rozbogastvo onudenog sorlimana porasta jegovihdimenzija akopo Sirini ako

i po dubini odnosnonjegovojgustoii. Internacionahzacrjae doprirrjela valiteti rgovinskt:

url.,g. na nadin da se kupci u hrvatskoj susueiusa suvremenimprodajnirn tehnologijama

prim]enjenimkako u trgovini na malo tako i u trgovini na veliko. Pretpostavka a uvodenjr:

suure-.nltr prodajnih ehnologijae krupnijaprodajnapovr5inado giganlskih azmjera.

Internaciona\zacljatrgovinskogoslovanjae utjecala na tazinuciienaponudenog

asodimanargovinskeobe.

Bez namjere da budemo cjeloviti, u tablici br.1 navodimo neke od glavnihinozemnih rgovaca oji su danasprisutni nah.nratskom istributivnom rZiSttL.

Page 6: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 6/10

Jedanod prvih inozemnih rgovacakoji je stigao na hrvatsko riii5teu procesu

njegoventernacionihzacrlebioe austrijskiSegro.To e ne samopnri inozenrnirgovac oj i

.1eu pto.esu internacionalizacijehrvatske trgovine stigao na hrva.tsko rZiStevei i prvi

lnozemni trgovac koji je s njega otisao. Kupci su mogli primjetiti svojevrsnu

nepripremljenostpomenutogrgovcakoji se pojavio u jednom proda.jnonrapacitetuna

,ugrebuekoto itnlutn. Upotrebljavanae u najmanju uku dudnanije5trvinaezika koja je

ru.;-.aoeitua se radiloo svojevrsnoj onSalantnostiodnosu rema cupcima srediniu koju

sestiglo.

Nakon nj"gu e slijediodolazakniza trgovaca oj i su prisutni na trZi5tima rugih

tranzicijskitt e itli oO t o.llhsu neke danasdlaniceEuropskeunije. Primjer su to tvrtke

kakvesu Billa i Metro koje semogu vidjeti na trZi5timaniza zemalja.ZaBillv bi mogli ii i sa

sloganomBilo kudaBilla svuda".

Tablicabr.1 : Glavni nozemni rgovcipr:Lsutniahrvatskom istributivnomrZi5tu

Web

;-*-r.t*

r ipermarketi .coo

metro-cc.hr

**atot.t-tt

b i l l a .h r ;billa.hr/eurobilla ro /

baunLax.hr

bauhraus.hr

neckermann.hr

q!4te-ht

!!gr-hrid l .hr

kauf-land-hr

kika.hr

Poduzeie Zemllaporiiekla

E-mail

Mercatone Ital a htto://www.

loercoop Ital i ia http://wvwv.

Metro Njemadka

i Svicarska

[email protected] http://wlvw.

trttp/A*t*.

http://wr,vr,v.

http://wr,vr,v'.

Mercator Sloveniia

Bil la Austrija [email protected]:o.at

[email protected]. o. t

A. sobat@,hr.bila.co.at

Baumax Austriia kontakt ormular htto://mr-w.

Bauhaus Niemadka kontakt ormular http:/iwr,w.

Neckermann Njemadka [email protected]

webmaster@nr:ckerman.r

http://wwv'.

http/A*t-.

http://wu'r,v'.

htto://wrl'rv.

Quelle Niemadka quelle(Oinet.ht

Spar Niemadka office.spar@,spar.hr

Lidl Niemadka [email protected]

dm NiemadkaMarks&Spencer V.Britaniia

Lesnina Sloveniia stranice u u

tttt"/h-"-lMercur Sloveniia

Kaufland Niemacka [email protected]

Kika Austriia kika.com httn://wt,r,r,t

Inozemni trgovci su prakticirali razl.idite lazne strategijeza

trZi5tu.Vedina od njih je prakticiralastratelgiju amostalnog lasl<a.

Mercatonea,percopa,Metroa,Mercatora drttgih.

nastupna hruatskom

Primjeri su to Bil le,

Page 7: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 7/10

Obradit emo ne5todetaljnijenekeo,J konkretnihprimjera nozemnih rgovaca a

hrvatskom rZiStu:

Bil la (Austri ia)6

Osnovaou je

Karl Wlaschek,195.).godinekao malenu diskontnu rgovinu za

prodaju udnihpotrep5tina,ozmetikee sredstavaa di5ienjesaciljem da kupcupruZiSiroki

izborvrlo kvalitetnihproizvodapo izuzetno c,voljnim ijenama. rv i supermarkete otvoren

na hrvatskomrZi5tu rajem1999.godine.

Nakon oga e slijedilasnaZna kspanzija a hrvatskom rZiiitu.Strategiia kspanzije

se avlja u slijedeiim pojavnimoblicima:a) razvoj rZi5ta. ) razvcrjproizvoda c) trZi5na

penetracija.

prakticirana e strategijaekspanzije ipa razvqia triiita. Radi se o trrlasiranju tarog

proizvodana staro tiZiSte li postojeieg proizvodana postojece rZiSte.Za trgovinsko

poduzeie i primjerenrje ilo govoritio oblikuprodaje njegovuplar;iranju a no\/o rZi5tee:ekspanziji ogaoblika prodajena torn trZi5tu.

SnaZnaekspanzija se ogledala u otvaranju veieg br,rja prodajnih objekataL

teritorijalno isperzirinihna hrvatskom rZiStu ovrsineod cca200[)detvorn.ih etara'Billa

danasma u Hrvatskoj26 prodajnihmjestaod kojih su u. Zagrebu 4) . Karlor"cu 2), te po

jedno prodajno mjesto u:- SlavonskomBrcdu, Osijeku, Sisku, VaraZdinu,KriZevcima.

kopriuni.i, Bjelovaru, Dakovu, osijeku, Rijeci. Puli, opatiji, z"adru,PoZegi,Dakovu.

Na5icama, alpovu,Slatini,Miholjcu Orahovici.

prakticirajuiestrategije: ) strategiia kspanzlje a austrijskomrZiiitu.Billa.zapoSljavakcr

3g-tak isuia ljudi ilaspolaZes oko 1800prcdavaonica a matidnorn ustrijskomrZiStu; )

razvoj rZi5ta roz strategijunternzrcionalizac:Ljeoslovanja; ) strategijauzvoiaproizvoda

d) strategija iverzifikacije.

BaumaxZasreb d.o.o. Austri ia)7

Rrjed e o trgovinskoj vrlki koja e krenulakao obiteljska vrlka uLtemeljena976'

godine. piostor za-

poslovinje od l989.godine pronalazi na itrozemnim trZiStima

internacionalizirajuci .roj" po.iovanje. Interes e prvenstvenopokazanza trZi5tasusjednih

dr1avacentralnesrednjeEurop.. I{rvatska e Sesta emljau kojoj Bilumax rztzvija oslovanj':

(Austrija, Ce5ka,Slovadka.Madarska,slovenijaHrvatska)asorl.imanomrgovadke ob':

namjenjenom ustavu uradi sam" li sveza kuiu, dom i vrt'

Namjeravajubiti prisutni u svim veiim gradovimau Hrvatskoj r;tvarajucimreZru

prodajnih centaraLoji ie pokrivati cijelo podrudje Hrvatske. Primjenili su strategiju

samostalnoglaska ahrvatsko rZiSte.

u Napomena: Sv e informacije o Billi su

www.bil a.hr/eurobl a-cro/7

www.bamax.hr

preuzel.esa sli iedeiih stranica: hgp:'/'/. ' i 'r ' 'rn'.billa.hrhttp'

Page 8: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 8/10

BaumaxZagrebd.o.o

Prodajni entri

Shema1: Prodajnicentri laumaxau Hrvatskoj

Shema : Internacionalizacijaoslovanja aumax-a

BaumaxAuslri-ia

BaumaxHrvatska Barmax loveni jaaumax Vladarskaaumax Slovadka

Page 9: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 9/10

BAUHAUS-Hrvatska (Niemaika)8

Osnovan e prije 40-tak godina sa sjedi5temu Njemadkoj. Plasmanalata i

gradevinskihmaterijala.Uvodi konceptproclajespomenutog sortimana rgovadke obe

potnut kao ugorine upnje na jeclnom mjestu. Internacionaliziraoe poslovanje razvio

prodajnumreZudiljem Europe.Na lrvatsko ri:iSte ustigli krajem2000.godine.Prakticirali

sustrategiju amostalnoglaska.

Shema : Bauhaus rvatska

Spomenut emo joS prirnjere dvaju trgovinskih podu:reia kal.:vasu Metro i

Mercator.Obasu prakticirala laznustrategiju amostalnoglaskana hrvatsl<or7iSte.Metro

gradiprodajne apacitete ijagravitacijska oi seZe ko polamilijurrapotencijalnih upaca.

Mercator e uz strategijusamostalncg laskaprakticiraostrategijuakvizicije li

stjecanja upovanjem ostojeiih rgovinskihpoduzeia li prodajnihobjekata.Primjer oga t:

kapacitet rodaje iparobnekuie nekada5negRazvitka" Metkoviirrr.

Istovrsnu trategijurZi5nog laska 'uprakticirali rgovcikakvi su t,idl. Spar.Kika i

Lesnina.

Bauhausruge emlje

BauhausHrvatska

F'oslovnice

Jankomir

8http://bauhaus.hr

Page 10: franšiza, akvizicija, JV,

8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,

http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 10/10

5.zAKLJui,q.x

Internacionalizacrjargovinskogposlovanjae suvremeni rrlnd koji sve viSe dobija

na intenzitetu. Internacionahzacijomposlovanja se stvaraju nove moguinosti za trLtinu

ekspanziju rgovinskih poduzedaposebno u okolnostima kada im do:micilnezemlje

postavljajubarijereu poslovnomnarastanjuckrupnjavanju li nalaz<: acinekako te procese

usporiti.

Svjedoci smo procesa internacionzfizaclledistributivne trgovine u Republici

Hrvatskojod 1990.godine.Najde5ieprakticirana trategijatrZi5noglaskana hrvatskorZi5te

od stranenozemnih rgovacae strategija amostalnoglaska.Rijed e o stra.legijioju prate

najveii tro$kovi ulaska u usporedbis ostalim spomenutimstrategijarna. li i potpunost

kontroleposlovanja.Ostalestrategijske pcije trZiSnog laskasu izluzetno ;labo li nikako

prakticirane.

6. LITERATURA:

1 A.Tordjman, European retailing; convergences,differences uttcl perspectives, u

kolektivnom radu: Grupa autora: InternationalRetailing-Trendsand Strategies.Pitman.

Publishing,ondon,1995.

Ek1nomsii eksikon. eksikografski avod MiroslavKrleZa" Masmedia, agreb.1995.

Grupaautora.nternationalRetailing,PitmanPublishing, ondon,1995.

N.Knego. Suvremenioblici ntaloprodajne ehnologije,Ekonomskamisao i praksa,

Dubrovnik, l I997

5. http://www.billa.hr

6. http //www.billa.hr/eurobilla-cro/

7 http://www.bamax.hr

8. http.//www.bauhaus.hr

2.aJ .

4 .