13
FOTOSINTEZA

FOTOSINTEZA - husovic.files.wordpress.comFotosinteza (grč.Photos –svjetlost, syntesis –spajanje) • Biohemijski proces u kojem fotoautotrofni organizmi iz neorganskih materija

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

  • FOTOSINTEZA

  • Autotrofni organizmiSami stvaraju organsku materiju

    Fotoautotrofi Hemoautotrofi

    Vrše fotosintezu Vrše hemosintezu

    Za stvaranje

    organske materije

    koriste energiju

    Sunčeve svetlosti

    Za stvaranje organske

    materije koriste energiju

    dobijenu u procesima

    oksidacije neorganskih

    materija

    Modrozelene

    bakterije i biljke

    Hemoautotrofne bakterije:

    azotne, sumporne,

    vodonične, gvožđevite,

    metanske bakterije

  • Fotosinteza (grč. Photos – svjetlost, syntesis – spajanje)

    • Biohemijski proces u kojem fotoautotrofni organizmi iz neorganskih materija stvaraju organske (hranljive) materije pomoću energije Sunčeve svetlosti

    • Formula fotosinteze:

    6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2ugljen-dioksid voda glukoza kiseonik

  • SUNCE – GLAVNI IZVOR ENERGIJE NA ZEMLJI

    4

  • Svjetlosna energija nastaje na suncu

    Za obavljanje procesa fotosinteze neophodna je svjetlost. Ali, SUNČEVA SVJETLOST nije homogena

    već se sastoji os svjetlosnih talasa različitih talasnih dužina.

    Na zemljinu površinu padaju zraci sunca čija je talasna dužina različita.

    Sunčeva svjetlost nastaje u nuklearnim reakcijama fuzije Sunca, u kojima se spajanjem četiri vodikova

    atoma formira jezgro helija. Nastajanjem helija oslobađa se višak mase koji se po zakonu

    ekvivalencije energije i mase pretvara u elektromagnetno zračenje. Kretanje svjetlosti je u vidu

    kvanta. Energija jednog kvanta je: E= h ; h – konstanta Planka 6,625 x 10-34 J/s

    - frekvencija odgovarajuće svjetlosti

    Ljudsko oko je osjetljivo samo na talasne dužine

    između 380 i 750 nm - to je vidljivi spektar.

  • List kao fotosintetički organ

    1-2 µm

    spoljašnja membrana

    unutrašnja

    membrana

    stromatilakoidni sistem

    tilakoidi strome tilakoidi grana

    Građa hloroplasta

  • Fotosintetički pigmenit i njihove fizičke i hemijske osobine

    • svjetlost može biti aktivna u fotohemijskim procesima samo

    ako je apsorbovana

    • apsorpciju svjetlosti određenih talasnih dužina vrše pigmenti

    U hloroplastima se nalaze TRI GRUPE pigmenata:

    HLOROFILI ima ih oko 10, to su jedinjenja zelene boje,

    KAROTENOIDI ima ih oko 80 i to

    6-8 KAROTENA i

    preko 70 KSANTOFILA, koji su žute, naranđaste ili crvenkaste

    boje

    FIKOBILINI ima 2, a boje su plave ili crvene.

  • Hlorofili

    Hlorofili

    Više biljke: hlorofil a i hlorofil b

  • Struktura hlorofila

    Kod viših biljaka su zastupljeni hlorofil a i b

    Hl a - C55H72O5N4Mg – molekulska masa 893

    Hl b – C55H70O5N4Mg – molekulska masa 907

    Po hemijskoj strukturi hlorofili su derivati

    cikličnih tetrapirola koji grade porfirinski prsten i

    srodni su sa drugim porfirinskim jedinjenjima,

    kao što je hem. Hlorofili a i b su estri

    dikarboksilne kiseline – hlorofilinske kiseline tj.

    hlorofilina, gdje je vodonik u jednoj karboksilnoj

    grupi zamjenjen ostatkom metilalkohola

    CH3OH, a u drugoj ostatkom alkohola fitola

  • Razlike u apsorpciji između horofila a i

    hlorofila b

    Hl a 430 i 663 nm

    Hl b 450 i 643 nm

  • Karotenoidi

    -dijele se u dvije grupe: karotene, koji su po hemijskom sastavu ugljovodonici i

    ksantofile, koji pored ugljenika i vodonika sadrže

    kiseonik

    -nalaze se u hloroplastima – učestvuju u fotosintezi i

    u hromoplastima – daju žutu, narandžastu ili crvenu boju

    raznim cvjetovima, plodovima i dr.

    djelovima biljke

    - rasprostranjenost karotenoida zavisi od mnogih bioloških osobina biljaka

    kao i od njihovih organa

    - u listovima viših biljaka nalaze se: i karoteni, lutein, zaeksantin,

    violaksantin, neoksantin, dok se u bakterijama, gljivama i algama nalazi i

    veliki br. drugih karotenoida

    Izgrađeni su od izoprena. Osam izoprenskih jedinica .

    C5H8

    Mogu biti:• Aciklični• Monociklični• Biciklični

    • Zbog mnogo konjugovanih veza oni su obojeni, a zbog dugog lanca rastvorljivi u mastima -Liphromi

  • Uloga karotenoida

    • Štite hlorofil od prejake sunčeve insolacije

    • Daju boju plodovima, listovima, cvjetovima,

    • Potpomažu oprašivanje biljaka,

    • Korišćenje u ishrani biljaka koje sadrže karoten značajno jer je on prekursor vitamina A

    postoji više fikobilina: fikocijanini

    – plavozelene boje kod

    Cyanobacteria Fifikoeritrini –

    crvene boje kod Rhodophyta

  • Energija kvanta u molekuli hlorofila